mašinska vizija - katedra za elektroniku, etf beogradtnt.etf.rs/~mv/mv2017_3.pdf · 2017-04-07 ·...

Download Mašinska vizija - Katedra za Elektroniku, ETF Beogradtnt.etf.rs/~mv/MV2017_3.pdf · 2017-04-07 · Problemi • Otvor (apeertura) mora biti veoma mali da bi slika bila oštra. •

If you can't read please download the document

Upload: others

Post on 28-Jan-2020

7 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • Mašinska vizija

    Dr Nenad Jovičić

    2017.

    tnt.etf.rs/~mv

  • Camera Obscura

    Camera Obscura, Gemma Frisius, 1558

  • Model Pinhole kamere

    image plane

    effective focal length, f’ optical axis

    y

    x

    z

    pinhole

    ),,( zyxr

    z

    y

    f

    y

    z

    x

    f

    x

    '

    '

    '

    '

    zf

    rr

    '

    '

    )',','(' fyxr

  • Primeri

  • Uvećanje

    image plane

    f’ optical axis

    y

    x

    z Pinhole

    planar scene

    A

    B

    A’

    B’

    d

    d’

    z

    yy

    f

    yy

    z

    xx

    f

    xx

    z

    y

    f

    y

    z

    x

    f

    x

    '

    ''

    '

    ''

    '

    '

    '

    '

    From perspective projection: Magnification:

    z

    f

    yx

    yx

    d

    dm

    '

    )()(

    )'()'('

    22

    22

    ),,(

    ),,(

    zyyxxB

    zyxA

    )','',''('

    )',','('

    fyyxxB

    fyxA

    2mArea

    Area

    scene

    image

  • Problemi

    • Otvor (apeertura) mora biti veoma mali da bi slika bila oštra.

    • Ali, sa smanjivanjem otvora smanjuje se količina svetlosti koja prolazi kroz otvor.

    • Ako je otvor uporediv sa talasnom dužinom nastupa difrakcija koja blur-uje sliku.

    • Najjasnija slika se dobija kada je zadovoljeno:

    • Primer: ako je f’ = 50mm, λ = 600nm (red),

    d = 0.36mm

    '2 fd

  • Model tankog sočiva

    • Sočiva se uvode da bi se rešili problemi prisutni kod pinhole kamere.

    • Sočivo obezbeđuje da kroz njega prođe više svetlosti, ali i da ta svetlost može da se fokusira

    Jednačina tankog sočiva:

    Efektivno uvećanje:

    Tačkasti izvor

    Apertura (blenda)

    Ravan površine senzora

    za

  • F-broj

    • F broj je praktično odnos žižine daljine i efektivnog prečnika sočiva.

    F-broj:

    Površina otvora se pri svakom povećavanju n za 1 prepolovi.

    Vrednosti F brojeva su standardizovane

  • Fokus • Kod pinhole kamere slika se uvek stvara na istom mesto, dok se u

    slučaju sočiva ravan slike menja.... • Izoštravanje tj. fokusiranje se vrši efektivnim pomeranjem sočiva u

    odnosu na površinu senzora. • Za obejkte koju su u beskonačnosti površina senzora treba da se

    nalazi u žiži sočiva.

    Jednačina tankog sočiva: Uvećanje:

    sledi za

  • Dubina polja

  • Dubina polja (Depth of field - DOF)

    Početne jednačine:

    Tačkasti izvor Apertura (blenda)

    Ravan površine senzora

    Rezultat:

  • Dubina polja (Depth of field - DOF)

    • Dubina polja je veća što je otvor blende manji.

    • Dubina polja je asimetrična

    • Ukoliko hoćemo da svi objekti udaljeniji od objekta koji je trenutno u fokusa budu jasni dobijamo:

    • Takozvana hiperfokalna udaljenost

  • Vidno polje – Angular Field of View

    • Vidno polje uglavna mera koja pokazuje koliko “široko” vidi vaš sistem, i direktno zavisi od dimenzija senzora i parametara sočiva

  • Kako biramo sočivo

    • Najčešće se kreće od poznate veličine senzora.

    • Sočivo mora da pokriva izabrani senzor.

    • Sledeći parametar sočiva je žižina daljina.

    • Najčešće su poznati radni uslovi tj. radna udaljenost objekta od sočiva i veličina objekta.

    • Na osnovu tih parametara moguće je odrediti željenu ugaonu širinu polja.

  • Kako biramo sočivo

    • Primer: – Senzor je Sony ICX274 dimenzija 8.50mm (H) × 6.80mm (V) – Radna udaljenost je WD=300mm – Dominantna je širina objekta od FOV=100mm – AFOV=2*atan(FOV/2WD)=18.92 deg – Ako se koristi aproksimacija da je WD>>f dobija se da je

    potrebno – f=H/2*tan(AFOV/2)= 51mm

  • Biramo sočivo - veće ili manje f?

    • Izbor sočiva zavisi i od osvetljenja.

  • Rezolucija

    • Mera sposobnosti sistema da izdvaja detalje.

    • Često se izražava preko frekvencije koja se definiše kao broj parova crno-belih linija po milimetru (lp/mm).

  • Senzor i objekat

    • Rezolucija u prostoru slike je praktično rezolucija senzora tj. definisana je veličinom piksela.

    • Rezolucija u prostoru objekta tj. Scene je definisana demenzijom detalja na samom objektu.

    • PMAG – primary magnification

  • Da li je veća rezolucija bolja?

  • Kako se testira rezolucija?

    • USAF1951 target

    • Vertikalne i horizontalne linije različitih frekvencija.

  • Isto sočivo različite kamere

    • Analogna i digitalna kamera u boji • Senzori iste veličine ali različite rezolucije • Vidljivi kolor artefakti • Vidljiv astigmatizam kod analogne kamere zbog pravougaonih piksela

    0.3Mpix analog 1.3Mpix digital

  • Isti senzor a različita sočiva

    • Naizgled identična kvalitet...

  • Isti senzora a različita sočiva

    • Levo sočivo je čak i skuplje od desnog.

    • Suština je u tome da levo sočivo ima lošiji kontrast...

    • Levo sočivo prikazuje detalje ali ima slabiji kontrast...

  • Značaj kontrasta

    • Tipična aplikacija sortiranja na osnovu boje.

  • Značaj kontrasta

    • Slab kontrast otežava dalje procesiranje. Na primer automatsko postavljanje praga za binarizaciju.

  • Šta je kontrast

    • Kontrast je mera separacije intenziteta najtamnijeg i najsvetljijeg dela slike.

  • Veza rezolucije i kontrasta

    • Rezolucija i kontrast su tesno povezani.

    • Efektivna rezolucija se definiše na određenom nivou kontrasta.

    • U sistemima mašinske vizije rezolucija se definiše na nivou kontrasta od 10-20%

    • Ljudsko oko reaguje na kontrast koji je za red veličine manji 1-2%

  • Kako kontrast zavisi od frekvencije

    • Idealna tačka na objektu se uvek transformiše u razmrljanu tačku na senzoru, po nekoj Gausovskoj krivo.

    • Razlozi leže u neidealnoj optici, otvoru blende, samom senzoru i slično.

    • Sa približavanjem tačaka smanjuje se kontrast među njima. • Za definisan granični kontrast dolazi se do granične

    efektivne rezolucije.

  • Ronchi rulling ili Ronkijeva rešetka

  • Poređenje različitih sočiva

  • Frekvencija i Modulaciona Transfer Funkcija (MTF)

  • Koja MTF je bolja?

    • Zavisi od aplikacije

    • Ako radimo sa velikim objektima plava je bolje, a ako radimo sa malim crvena je bolja

  • Šta sve ima MTF

    • Svaka komponenta vision sistema ima svoju MTF: socivo, senzor, monitor ..itd…

    • Primer MTF-a tipičnog ccd senzora:

  • Šta sve ima MTF

    • Svaka komponenta vision sistema ima svoju MTF: socivo, senzor, monitor ..itd…

    • Primer MTF-a tipičnog ccd senzora:

  • Poređenje dva različita sočiva

    • Primer iz centra slike

    • Rezolucija je 0.02’

    • Sločivo B ima 5% bolji kontrast na ovim učestanostima

  • Poređenje dva različita sočiva

    • Primer iz ugla slike

    • Rezolucija je 0.02’

    • Sločivo A ima 35% bolji kontrast na ovim učestanostima

  • Poređenje dva različita sočiva

    • Primer iz centra slike

    • Rezolucija je 0.0067’

    • Sločivo A ima 40% bolji kontrast na ovim učestanostima

  • Poređenje dva različita sočiva

    • Primer iz ugla slike

    • Rezolucija je 0.0067’

    • Sločivo A ima 50% bolji kontrast na ovim učestanostima

  • Da li MTF zavisi od ugla tj. orjentacije?

    • Start target je zgodna je istovremeno daje informaciju o ponašanju na različitim učestanostima, ali i u različitim pravcima.

  • Različita sočiva

  • Različita sočiva

  • Čitanje MTF

    • Više krivih za različite udaljenosti od centra

    • T- tangecijalna ravan

    • S-sagitlna ravan

    • Crna linija -difrakciona granica

  • Uticaj talasne dužine na MTF

    • Gornji grafik je za svetlost talasne dužine 660nm (crvena), a donji za širokopojasnu belu svetlost.

    Treba mi neka legenda o nacinu citanja MTF i ovim linijama i bojama.

  • MTF zavisi i od radne udaljenosti

    • Gornji grafik je za 6’ a donji za 14’.