,,Lujzina košarica’’Glazbeno - dramska večer

Velika koncertna dvorana HNK VaraždinSubota, 30. studenog 2019. u 19,30 sati

,,Lujzina košarica’’Glazbeno - dramska večer

Velika koncertna dvorana HNK VaraždinSubota, 30. studenog 2019. u 19,30 sati

Sandra Wigh Hrašćanec, mezzosopran Vesna Leljak Petković, klavir

Dramska družina ‘’Ozana’’, Visoko Kulturno-umjetnička udruga ‘’Magda i Luisa’’, Madžarevo

Gosti :Zdenko Brlek, moderator i recitator

Ruta Bobić, violina Matej Ilčić, violončelo

P R O G R A M

Molitva grofi ce Luise – dramska eti da

Dora Pejačević (1885 – 1923)

1. Liebeslied / Ljubavna pjesma, op. 39 (R. M Rilke)

Luisa i Rudolf – dramska eti da

2. Verwandlung / Preobražaj, spjev za glas, violončelo i klavir (K.Kraus)

Richard Wagner (1813 – 1883) WESENDONCK LIEDER

Susret s anđelom – dramska eti da

1. Der Engel / Anđeo

Zov prve ljubavi – dramska eti da

2. Stehe sti ll / Zaustavi se 3. Im Treibhaus / U stakleniku

4. Schmerzen / Boli 5. Träume / Snovi

....................................................

Prijateljstvo – dramska eti da

Luisa Erdödy – LIOS (1853 – 1924)1. Ich bin bei dir / Uz tebe sam (F. Gernerth)

2. Warum sind denn die Rosen so blass? / Zašto su ruže toliko blijede? (H. Heine) 3. Ein Fichtenbaum / Stablo smreke (H. Heine)

4. Eine Welle sagt zu andern / Jedan val se žali drugom (R. Tanner) 5. Was ziehen die Wolken so trü be / Zašto se oblaci toliko mrače (O. Riecke)

7. Der träumende See / Sanjajuće jezero (J. Mosen) 8. Frü hlingsgrü n / Proljetno zelenilo (C. Von Lengerke)

9. Sursum corda, Romanca za violončelo i klavir

A. Ponchielli (1836-1886) Romanca Slijepice „Voce di donna d`angelo“ / „Glas žene anđela“ iz opere „La Giocconda“

Mudrost grofi ce Julije – dramska eti da

P. I. Čajkovski (1840 – 1893)Arija Grofi ce „Ah, raskrsti h sa ovim svijetom / Čujem glas u noći”

Obitelj – dramska eti da

G. Donizzeti (1797-1846): Ariett a Madame de Birkenfeld „Pour une famme“ / „Za ženu mog podrijetla“

iz opere „Le fi lle du Régiment“ / „Kći pukovnije“

Autor igrokaza i teksta: Tibor MartanPrijevodi pjesama: Sandra Hrašćanec

ŽENE U GLAZBI KASNOG ROMANTIZMA (iz programske knjižice CD-a „Čarolija toplog daha“, Croati a Records, 2018)

Ženama je sve do kraja 19. stoljeća obrazovanje, skladanje i općenito javno djelovanje bilo samo iznimno dostupno. Činjenica da su u to vrijeme romanti zma u glazbi čak dvije skladateljice živjele i djelovale u Hrvatskoj od izuzetnog je povijesnog i kulturnog značenja za pozicioniranje i značaj Hrvatske u Europskoj kulturnoj bašti ni.

Louisi grofi ci Erdödy i grofi ci Dori Pejačević razvoj talenta omogućila je pripadnost visokoj klasi u kojoj je glazba bila dio obavezne edukacije za žene, a spisateljica Mathilde Wesendonck, odrasla u bogatoj obitelji bila je udana za supruga sklonog umjetnosti i koji je podržavao umjetnike.

Kao umjetnice bile su javnosti poznate, ali im se ipak pristupalo sa skepsom. Kada je Karl Kraus 13. studenog 1916. pokazao Arnoldu Schönbergu skladbu Verwandlung skladateljice Dore Pejačević, želeći saznati njegovo mišljenje o tom djelu, Schönberg je prvo rekao kako “jedna žena ne može biti skladateljica, ali je pohvalio kompoziciju, posebno jedno mjesto” i podržao njeno javno izvođenje (Karl Kraus, Briefe an Sidonie Nadherny von Boruti n 1913-1936, Band 1, Herausgegeben von Friedrich Pfäffl in, Wallstein Verlag).

Je li taj stav, skepsa prema ženama umjetnicama, razlog što su njihova djela pala u zaborav, teško je reći. Sigurno ima različiti h čimbenika, ali danas im se pruža nova mogućnost prezentacije i Sandra Wigh Hrašćanec svojom interpretacijom doprinosi da njihova djela ponovno bude emocije i maštu publike.

Jasna Lovrinčević

DORA PEJAČEVIĆ

LOUISA GROFICA ERDÖDY - LIOS

Hrvatska grofi ca Dora Pejačević (1885-1923), skladateljica kojoj je Arnold Schönberg odao 1916. priznanje za njenu solo pjesmu Verwandlung, pohvalio kompoziciju i podržao njeno javno izvođenje, U svom kratkom životu doživjela je praizvedbe svojih velikih orkestralnih djela u Dresdenu, Beču i Zagrebu, te Vier Klavierstücke, op. 32A, 1917., u Stockholmu. U Zagrebu je 4. travnja 1918. godine održana njena autorska glazbena večer (Koraljka Kos, Dora Pejačević, Muzički informati vni Centar KDZ, 2008).

Prvi Dorin učitelj glazbe bio je Károly Noszeda. Od 1903. godine, u Zagrebu je učila teoriju glazbe kod profesora Ćirila Juneka, violinu kod Václava Humla i instrumentaciju kod Draguti na Kaisera, a od 1909. u Dresdenu kontrapunkt i kompoziciju kod Percyja Sherwooda i violinu kod Henrija Petrija. U München je učila kompoziciju kod Walthera Courvoisiera, koji je posebno bio posvećen kompoziciji umjetničkih pjesama. Profesoru Percyju Shewoodu posveti la je Walzer-Capricen, op. 28, skladan 1910.

Dora Pejačević bila je osebujna osoba, velike individualnosti , emancipirana, angažirana i društveno senzibilna. Pjesnik i sati rik Karl Kraus (1874 - 1936) u svojoj pjesmi Drei poetski je Doru Pejačević nazvao Mundlieder, a bila mu je inspiracija i za sti hove Krankenachwestern jer je ti jekom Prvog svijetskog rata u Našicama dobrovoljno pomagala ranjenicima.. Pored Karla Krausa, bliski prijatelji bili su joj umjetnici: Rainer Maria Rilke i njegova supruga, kiparica Clara Rilke-Westhoff , vodeća mađarska pijanisti ca Alice Ripper, spisateljica Annett e Kolb i voditeljica umjetničkog salona Sidonie Nadherna von Boruti n.

Počela je skladati u dvanaestoj, a prvu skladbu ti skala je u četrnaestoj godini. Pisala je solo pjesme, skladbe za glasovir, komornu glazbu i orkestralna djela: Klavirski koncert u g-molu, op 33, Simfoniju u fi s-molu, op 41, Phantasie concertante u d -molu za glasovir i orkestar, Op. 48 i Ouverture u d-molu, Op. 49., Verwandlung, op. 37, na sti hove Karla Krausa i Liebeslied, op. 39, na sti hove Rainera Maria Rilkea skladane su 1915. s namjerom da se izvedu na vjenčanju Sidonije Nadherne u Italiji, ali kako je vjenčanje bilo otkazano, premijerno su izvedene u Zagrebu 7. ožujka 1917. Obje su napisane za glas i orkestar, a Verwandlung je u prvoj verziji skladana za glas, violinu i orgulje.

Jasna Lovrinčević

Louisa grofi ca Erdödy (1853-1924), poznata pod pseudonimom Lios, rođena je u Beču (rođ. Drasche Warti nberg) i rano je pokazala glazbeni talent. U devetoj godini počela je svirati glasovir kod profesora Moritza Zweigelta, pijanista i skladatelja. O njenoj pijanisti čkoj karijeri zna se jako malo, ali u članku Gustava Kühlea u časopisu Österreichische Musik- und Theaterzeitung (Wien,13/1889 ) navedeno je kako je održala uspješan pijanisti čki koncert u Grazu s djelima Franza Liszta i Roberta Schumanna. Međuti m, bila je poznata po skladanju solo pjesama.

Njene dvadeset i tri solo pjesme s glasovirskom pratnjom, nastale na sti hove Heinea, Hermanna Lingga i Hammerlinga i drugih, pod nazivom Lieder und Gesänge, objavljene su u Beču kod nakladnika Em. Wetzler (Julius Eldegman). Kod drugog bečkog nakladnika Alexander Rosés, Musikalienhandlung, objavila je dvadeset i šest pjesama: 23 iz prethodnog izdanja i tri nove. Oba izdanja propagirana su u časopisu Österreichische Musik- und Theaterzeitung.

Sedam njenih solo pjesama izvedeno je 23. ožujka 1889. godine u tadašnjoj poznatoj bečkoj dvorani Bösendorf, a poslije su izvedene i u dvorani Ehrbar. Pjesme je izvela Hildegard von Stradal, rođena Zweigelt, supruga pijanista Augusta Stradala. August Stradal, student Brucknera i Liszta, svoju obradu za glasovir ciklusa pjesama Wesendonck Lieder i pjesme Schlafe mein Kind Richarda Wagnera posveti o je Louisi grofi ci Erdödy, napisavši: “Njenoj ekscelenciji gospođi Luisi grofi ci Erdödy u dubokoj zahvalnosti i poštovanju posvećuje prerađivač. “Ove note objavljene su 1917. u Leipzigu, u ediciji Breitkopf & Härtel.

Louisa Erdödy za svoje solo pjesme dobila je odlične kriti ke. Gustav Kühle, u Österreichische Musik- und Theaterzeitungu (1890. br. 21), napisao je kako su solo pjesme Louise Erdödy postale izuzetno popularne i kako se nalaze na repertoaru vodećih njemačkih solo pjevačica. Naglasio je kako u njenim pjesmama “boravi božanska iskra” i kako iz njih “skladno zvuče najfi niji osjećaji jedne plemenite, ženske duše” te kako “svaki takt donosi nešto novo u dražesnim harmonijskim obrati ma ...”. Napisao je kako “usprkos svim zapanjujućim novosti ma, ona (Lios) ne prelazi granice općeg razumijevanja i shvaćanja i strogo pazi na opće zakone srodnosti tonaliteta”. Louisu grofi cu Erdödy nazvao je “genijalnom skladateljicom” kojoj je “mjesto uz najplemeniti je glazbene genije”.

Nije poznato je li Louisa grofi ca Erdödy napisala više instrumentalnih djela, ali ostala je sačuvana jedna Romanca za violončelo i glasovir u C-duru. Louisa Erdödy, nakon što je ostala udovica, za svog drugog supruga, grofa Rudolfa Erdödyja udala se 1881. godine. On je imao dvorac u Hrvatskoj, gdje je njenom zaslugom otvorena bolnica u blizini Novog Marofa. Bila je poznata po humanitarnom radu i darežljivosti , za što je primila i priznanje od pape Pija X.

Jasna Lovrinčević

Mathilde Agnese Wesendonck (1828-1902), poznata kao muza i inspiracija Richarda Wagnera za njegovu operu Tristan i Isolde, bila je njemačka pjesnikinja i spisateljica. Objavila je knjige za djecu, bajke, dječje pjesme, dramska djela, narodne pjesme, legende i poeziju, ali ostale su poznate samo pjesme koje je uglazbio Richard Wagner pod nazivom Wesendonck Lieder.

Rođena u današnjem Wuppertalu u Njemačkoj, živjela je u Zürichu u Švicarskoj kada je 1852. zajedno sa suprugom Ott om Wesendonckom upoznala Richarda Wagnera (1813-1883) s kojim su razvili blisko prijateljstvo i kojem su pružili gostoprimstvo u okviru svog posjeda. Richard Wagner i Mathilde su izmjenjivali pisma. Kada je Wagnerova supruga Minna pronašla jedno od njegovih pisama upućenog Mathilde, Wagner je 1858. bio prisiljen napusti ti Zürich.S publiciranjem svojih djela Mathilde Agnese Wesendonck počela je šezdeseti h godina. Zadnje djelo Alkesti s, kazališni komad u četi ri čina objavila je 1898. godine. Suvremena nakladnička kuća Kessinger Publishing, 2010. godine objavila je novo izdanje te drame kao kopiju originala, a nakladnik Hansebooks njezin kazališni komad Gudrun, prvi put objavljen 1868.

Pet pjesama koje je Mathilde Wesendonck napisala pedeseti h godina, Richard Wagner je od studenog 1857. do početka svibnja 1858. godine uglazbio za sopran i glasovir: Der Engel, Stehe sti ll, Im Treibhaus, Schmerzen i Träume. Träume je poslije priredio za violinu i orkestar. U

MATHILDE WESENDONCK - Wesendonck Lieder

Dnevniku naslovljenog na Mathilde (Richard Wagner to Mathilde, New York, Charles Scribner’s Sons, 1911.), Richard Wagner je 9. listopada (1858.) napisao: “Nešto bolje od ovih pjesama do sada nisam napisao i jako malo od mojih radova moći će stajati uz njih.” Pjesme Im Treibenhaus i Träume Wagner je osobno nazvao “studijama” za svoju operu Tristan i Isolde.Večeras su izvedene Wesendonck Lieder u izdanju za duboki glas i glasovir.

Jasna Lovrinčević

O povezanosti Lujze grofi ca Erdődy i Grada Varaždina i danas svjedoče brojni pisani dokumenti i umjetnička ostvarenja. Uršulinski samostan u Varaždinu čuva vrijedne spise iz kojih je vidljivo da je grofi ca Lujza bila pokroviteljica samostana, samostanske crkve i samostanske škole. Kod škole je otvarala i zaklade za darovite mlade učenice. Samostanski arhiv posjeduje grofi čine fotografi je i pisma pisana goti com. O vrijednoj arhivskoj građi skrbi s. Klaudija (Ana) Đuran. U župnoj crkvi sv. Nikoline i danas stoji vitraj Presvetog Srca Isusova kojeg je grofi ca Lujza podigla o svojem trošku. Najpoznati ja poveznica grofi ce i Grada je svako „Košarica grofi ce Lujze“. Grofi ca je običavala ti jekom svih svečanosti i druženja u varaždinskim palačama na vidljivom mjestu postaviti košaricu za milodare. Donacije svojih prijatelja, plemstva i viših građanskih slojeva koristi la je za fi nanciranje svoje bolnice „Svete Marije de la Salute“ namijenjene liječenju siromašnih seljaka i djece te fi nanciranju obroka za najsiromašniju djecu pri Općoj pučkoj školi u Madžarevu gdje je 1900. godine osnovala školsku kuhinju.

Tibor Martan

Djeluje kao samostalna koncertna pjevačica već 20-ak godina, članica Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Živi na relaciji Beč - Zagreb. Maturirala je u Zagrebu na Srednjoj glazbenoj školi “Vatroslav Lisinski” a diplomirala pjevanje na Prayner Konservatoriumu u Beču. Usavršavala se kod mnogih poznati h pjevača kao što su KS Walter Berry, Regina Schörg, Petar Svensson i dr. Zadnje dvije godine intenzivno se usavršava KS Univ. Prof. Sylvie Greenberg i uči svoje operne uloge. Tečajeve glume pohađa kod Marti na Becka i Dunje Tot. U Zagrebu je diplomirala Pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je održala 500-ti njak solisti čkih koncerata, većinom u Austriji i Hrvatskoj, a dva puta (2008. i 2011.) je gostovala u Japanu. Surađivala je sa mnogim uglednim umjetnicima (Mathias Reinthaller, Peter Svensson, Jorg Ulrich Krah, Drago Štambuk, Lidija Bajuk, Mati ja Dedić, Aniko Bakony, Yu Chen, Naoko Mori, Hiroyo Masumura, Fernando de Silva i dr.) s vrlo raznolikim projekti ma i u vrlo različiti m prigodama. Otpjevala je četi ri praizvedbe: Manuela Kerer: „Wall street Wall“ za mezzosopran, step cipele, violončelo i klavir (2010); Sanda Majurec: „ Strava noći“ za mezzosopran, violončelo i klavir“ (2010), Franz von Suppè: „Salve Regina“ za alt i orkestar (2016) u Beču ; Franz von Suppè; Kazališne pjesme (2013) (nakon 200 godina ponovo u Beču). Do sada je objavila tri nosaća zvuka (CD-a): “Zagrebačke i bečke pjesme” (2005) povodom kojeg je nominirana za Zagrepčanku godine;“My favourite things” feat. (2010) koji je ujedno i njen jazz debut te “Čarolija toplog daha” 2018 (Croaia Records) koji joj je donio nominaciju za nagradu Večernjeg lista “Večernja domovnica”. Prevodi vokalnu liriku, operne arije i poeziju sa njemačkog na hrvatski jezik. www.sandra-wigh-hrascanec.com

POVEZANOST LUJZE GROFICE ERDŐDY I GRADA VARAŽDINA

Sandra Wigh Hrašćanec, mezzosopran

Rođena je u Varaždinu gdje je završila osnovno i srednje glazbeno obrazovanje i Gimnaziju. Studij klavira pohađala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i diplomirala u klasi prof. Harija Guseka. Usavršavala se na majstorskim radionicama istaknuti h pijanista i opernih solista. Zaposlena je na Glazbenoj školi u Varaždinu kao profesor klavira i korepeti tor. Redovito nastupa kao korepeti torica i komorna glazbenica. Surađivala je s mnogim eminentnim glazbenicima u zemlji i inozemstvu i snimala za potrebe radijskih postaja. Dobitnik je više priznanja za korepeti ciju solo-pjevača i zborova na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima.

Rođen je 1958. u Varaždinu. U stalnom angažmanu HNK Varaždin je od 1981 gdje je ostvario više od 50-ak značajnih glumačkih ostvarenja. Glumio je u fi lmu „Hoding“ te u TV dramama i serijama: „Ratkajevi“, „Zakon ljubavi“, „Dobre namjere“, „Mamuti ca“, „Najbolje godine“, „Horvatovi“ i dr. 2004. Dodijeljena mu je nagrada Hrvatskog glumišta za uloge u predstavama za djecu.

Rođena je 2001. godine u Varaždinu u obitelji glazbenika. Violinu počinje učiti sa četi ri godine kod svoje majke Lidije. Već u osnovnoj glazbenoj školi osvojila je mnogobrojne I. i II. nagrade na državnim i inozemnim solisti čkim natjecanjima. 2019. godine kao mlađi kandidat upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi red. prof. art. Gorana Končara. Pohađa majstorske radionice kod uglednih violinista poput: Leonid Sorokow, Taras Pecheny, Anđelko Krpan, Evgenia Epshtein, Victor Abramjan. Kao solist redovito nastupa uz Varaždinski komorni orkestar, Hrvatski komorni orkestar i Zagrebačke soliste. Nastupa i na renomiranim festi valima poput Dubrovačkog (Knežev dvor) ili Varaždinskih baroknih večeri.

Rođen je 1995. u Varaždinu, gdje počinje učiti violončelo u osnovnoj glazbenoj školi u klasi prof. Darija Milkovića u čijoj klasi je i maturirao. Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi Mihovila Karuze. Kao komorni glazbenik pobijedio je na brojnim državnim natjecanjima. (npr. 2014. u Opati ji). Zaposlen je u Glazbenoj školi u Varaždinu kao profesor violončela i akti vno djeluje i u Varaždinskom komornom orkestru.

Rođen je u Varaždinu. Živi u Madžarevu kod Novog Marofa. Nakon završene Visoke učiteljske škole u Čakovcu diplomirao je etnologiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno polazi specijalisti čki studij Dramske pedagogije na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Sudjeluje na recitalima i književnim natječajima. Piše pjesme i prozu duhovnog sadržaja na kajkavšti ni. Voditelj je Dramske družine „Ozana“ iz Visokog i Dramske družine „Videki“ iz Novog Marofa te predsjednik Kulturno-umjetničke udruge „Magda i Luisa“. U slobodno vrijeme istražuje narodne običaje i vjerovanja novomarofskog kraja te sakuplja etnografske predmete. Trenutno je zaposlen na poslovima stručnog suradnika pedagoga u Osnovnoj školi Visoko.

Kako bi se široj javnosti približio lik i djelo grofi ce Luise grupa zaljubljenika u djelo grofi ce Luise pod vodstvom Tibora Martana osnovala je 2017. godine dana na području Grada Novog Marofa Udrugu koja organizira različita događanja kojima je glavni cilj na zoran način svim zainteresiranima približiti humanost, srdačnost, tolerantnost i nadasve suosjećajnost grofi ce Luise prema potrebiti ma jer se iz njezinog djelovanja i danas se može mnogo toga naučiti i primijeniti u svakodnevnom životu. Njezin humanitarni rad nije ostao nezapažen i u njezino vrijeme. Najbolje nam o tome govori visoko odlikovanje koje je grofi ca Luisa dobila od samog svetog Oca pape Pija X. Lik grofi ce Luise javnosti se predstavlja

Vesna Leljak Petković, klavirska pratnja

Zdenko Brlek, dramski glumac

Ruta Bobić, violina

Matej Ilčić, violončelo

Tibor Martan

Kulturno-umjetnička udruga „Magda i Luisa“

Dramska družina „Ozana“

kroz dramsku izvedbe gospođe Dubravke Baneković i mlađih članova Udruge. Grofi čina dvojnica kroz pripovijedanje, a djeca kroz dramsko-scensku igru iznose zanimljive događaje iz grofi čina života. Svako je javno predstavljanje popraćeno i degustacijom tzv. Kruščića grofi ce Luise. Kruščići grofi ce Luise svojevrsni su suvenir i spomen na grofi čino darivanje kruhom siromašne djece u Općoj pučkoj školi u Madžarevu. Spomenica Opće pučke škole u Madžarevu bilježi da se to darivanje vršilo svake godine uoči blagdana Svih Sveti h tj. 31. 10. Uz degustaciju kruščića redovito se održava i radionica izrade cvijeće od krep papira. Ana Martan, Štefanija Vuk i Štefanija Turković izrađuje tzv. Ruže grofi ce Lujze od kojih se izrađuju prigodni buketi ći poput onog kojeg nalazimo u grofi činim rukama na jednoj njezinoj očuvanoj fotografi ji. Budući da je cvijeće od krep papira zašti ćeno na području SZ Hvartske kao nematerijalo kulturno dobro radionice Udruge pomaže i poti če Ministarstvo kulture RH. Udruga je organizator i jedinstvene manifestacije posvećene izradi i prezentaciji papirnatog cvijeća na području Grada Novog Marofa poznate pod nazivom Festi val kinča.

Dramska družina „Ozana“ djeluje pod okriljem Kulturno-umjetničkog društva „Braća Radić“ Visoko već treću godinu. Družina broji dvadesetak članova i okuplja djecu i mlade od predškolskog do srednjoškolskog uzrasta. Voditelj Družine je Tibor Martan. Prepoznatljivost Dramske družine „Ozana“ temelji se na njegovanju kajkavšti ne i scenskim prikazima brojnih narodnih običaja i tradicija te njegovanju duhovnosti kroz scenske prikaze biografi ja manje poznati h svetaca.