građa i bolesti

GLAVNI DIJELOVI

MOZAKs obje

POLUTKE

GLAVNI DIJELOVI

DESNApolutka

MOZGA

GLAVNI DIJELOVI

- veliki mozak

GLAVNI DIJELOVI

- veliki mozak

- srednji mozak

GLAVNI DIJELOVI

- veliki mozak

- srednji mozak

- mali mozak

GLAVNI DIJELOVI

- veliki mozak

- srednji mozak

- mali mozak

- hipofiza

GLAVNI DIJELOVI

- veliki mozak

- srednji mozak

- mali mozak

- hipofiza

- produžena moždina

GLAVNI DIJELOVI

- veliki mozak

- srednji mozak

- mali mozak

- hipofiza

- produžena moždina

- Varolijev most i mož. greda

SASTAV-Površinu mozga čini moždana kora sive boje građena od tzv. sive tvari (živčane stanice)

-Unutrašnjost mozga čini moždana tvar bijele boje građena od tzv. bijele tvari (živčana vlakna).

SASTAV

- Mozak je građen od živčanih stanica (neurona)

ŽIVČANESTANICE UMOZGU

ZOVU SE

NAJSLOŽENIJE STANICE U LJUDSKOM ORGANIZMU

sustava

koji nas čine

Pretrage mozga daju nam točan uvid u njegovu aktivnost

SPECT

- Koristi se u nuklearnoj medicini, prati moždanu cirkulaciju. U tom ispitivanju mala količina radioaktivnog izotopa ubrizga se u pacijentovu žilu i krvožilnim sustavom se prenosi dalje sve do određenih receptora u mozgu. Tada posebna SPECT-gama kamera hvata signale što ih odašilje izotop i time dobivamo savršenu kartu moždane cirkulacije i metabolizma.

koji su najviše povezani sa ponašanjem i emocijama

5 SUSTAVA

- predčeoni korteks

koji su najviše povezani sa ponašanjem i emocijama

5 SUSTAVA

- predčeoni korteks

- sljepoočni režnjevi

koji su najviše povezani sa ponašanjem i emocijama

5 SUSTAVA

- predčeoni korteks

- sljepoočni režnjevi

- duboki limb. sustav

koji su najviše povezani sa ponašanjem i emocijama

5 SUSTAVA

- predčeoni korteks

- sljepoočni režnjevi

- duboki limb. sustav

- cingulatni girus

koji su najviše povezani sa ponašanjem i emocijama

5 SUSTAVA

- predčeoni korteks

- sljepoočni režnjevi

- duboki limb. sustav

- cingulatni girus

- sustav bazalnih ganglija

koji su najviše povezani sa ponašanjem i emocijama

5 SUSTAVA

VIRUSNE I BAKTERIJSKE UPALE

-Meningitis

-Encefalitis

FUNKCIJE:

- opseg pažnje

- ustrajnost

- kontrola naglosti

- organizacija

- empatija

- učenje na iskustvu

- rješavanje problema

- kritičko razmišljanje...

PREDČEONI KORTEKS

Poremedaj pažnje (ADD):

-nemirnost, rastresenost i neorganiziranost. ADD je često genetski predodređen. Osoba pogođena tim poremedajem ima znatno sniženu moždanu aktivnost u predčeonom

korteksu.Djeca su okarakterizirana kao hiperaktivna i buntovna te im se često ne pruža adekvatna pomod.

PREDČEONI KORTEKSNormalna aktivnost mozga

Mozak pogođen ADD-om

Liječenje:

-Lijekovi (Adderall)-stimulativni lijek koji poboljšava moždanu aktivnost

-Vježbanje koncentracije

-neki ljudi nesvjesno nauče kako pokrenuti taj dio mozga: kavom, cigaretama, konfliktom, tjelesnim aktivnostima

PREDČEONI KORTEKSNormalna aktivnost mozga

Mozak pogođen ADD-om

klikni

FUNKCIJE:

- razumijevanje

- kratkoročno pamdenje

- dugoročno pamdenje

- emocionalna stabilnost

- prepoznavanje mimike

- ritam

- muzika

- vizualno učenje itd...

SLJEPOOČNI REŽNJEVI

ALZHEIMEROVA BOLEST:

- napada kratkotrajno pamdenje i uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Bolest u prosjeku traje 7, katkad i 20 godina. Neizlječiva je. Najviše pogađa sljepoočne režnjeve koji su zaduženi za pamdenje.

SLJEPOOČNI REŽNJEVI

LIJEVO: Pogođeni mozak

DESNO: Zdravi mozak

LIJEČENJE:

-Bolest se ne može izliječiti, ali se može značajno usporiti lijekovima stimulansima koji povedavaju prokrvljenost tog dijela mozga. Također, pacijenti moraju vježbati sposobnost pamdenja češdim izlaženjem i rješavanjem zadataka.

SLJEPOOČNI REŽNJEVI

LIJEVO: Pogođeni mozak

DESNO: Zdravi mozak

klikni

FUNKCIJE:

- podešava emocionalni ton uma

- događajima pridaje subjektivnu važnost

- pohranjuje duboke emocionalne uspomene

- prilagođava motivaciju

- kontrolira apetit i cikluse spavanja

- potiče emocionalno vezanje

- posreduje osjet mirisa itd...

- Zanimljivost: veličine je oraha, a od kritične važnosti je za ljudsko ponašanje i preživljavanje

DUBOKI LIMBIČKI SUSTAV

DEPRESIJA:

- To je poremedaj raspoloženja koji uzrokuje izoliranje bolesnika, povlačenje u sebe, što pogoršava kliničku sliku bolesti. Nerijetko su posljedice i samoubojstvo ako se ne liječi. Posljedica je smanjene limbičke aktivnosti. Cijeli mozak je manje aktivan, a to se najviše očituje u limbičkom sustavu.

DUBOKI LIMBIČKI SUSTAV

LIJEVO: značajno smanjena aktivnost duž cijelog mozga

DESNO: normalna, simetrična aktivnost

LIJEČENJE:

- Najčešde se prepisuje Prozak, razdoblje liječenja je individualno. Prosjek je 2 god.

- Zanimljiv je podatak da u zemljama s manje sunčanih dana ima više ljudi oboljelih od depresije, jer je poznato da sunčeva svjetlost podiže razinu serotonina, hormona srede. Stoga je korisno više se izlagati sunčevoj svjetlosti, pogotovo u zimskim mjesecima.

DUBOKI LIMBIČKI SUSTAV

klikni

FUNKCIJE:

- sposobnost preusmjeravanja pažnje

- prilagodljivost

- prijelaz s ideje na ideju

- sposobnost da se sagledaju moguda rješenja

- spremnost za suradnju itd...

CINGULATNI GIRUS

OPSESIVNO –KOMPLUZIVNI POREMEDAJ:

- Samoprisiljavanje za kontinuirano izvođenje pojedinih radnji (pranje ruku, čišdenje, brojanje, provjeravanje) koje prelazi granicu normale. Nekad je toliko izražen da sprječava oboljeloga u normalnom izvođenju svakodnevnih radnji. Rezultat je pojačane cingulatne aktivnosti. Ako cingulatni girus radi pretjerano, ne možemo se odvratiti od jedne misli.

CINGULATNI GIRUS

- Izražena cingulatna

aktivnost

LIJEČENJE:

- Najnoviji lijekovi poput Anafranila, Prozaka, Zolofta, Paxila itd. pokazali su se veoma djelotvornima.

- Behavioristička terapija uključuje snažno poticanje bolesnika da se suoči sa svojim najvedim strahom, i češde ga se izlaže situacijama za koje postoji vjerojatnost da de izazvati ritualna ponašanja i navike.

CINGULATNI GIRUS

- Izražena cingulatna

aktivnostklikni

FUNKCIJE:

- usklađuje osjedaje i postupke

- uravnotežuje fino motoričko ponašanje

- suspreže neželjena motorička ponašanja

- uspostavlja razinu tjeskobe

- potiče motivaciju itd...

SUSTAV BAZALNIH GANGLIJA

PTSP (posttraumatski stresni poremedaj):

- Obilježja ovog poremedaja su frustriranost, nepovjerljivost, ljutnja, kronična tjeskobnost. Odlikuju ga neprestano prisjedanje događaja iz prošlosti. Nastaje pretjeranom aktivnošdu bazalnih ganglija i smanjenom aktivnošdu u zatiljnom dijelu (zatiljni dio kod normalnog mozga je najaktivniji)

SUSTAV BAZALNIH GANGLIJA

LIJEVO: normalna aktivnost mozga

DESNO: pretjerano aktivne bazalne ganglije

LIJEČENJE:

- U ovom slučaju LIJEVA strana bazalnih ganglija je pretjerano aktivna što dovodi do kronične razdražljivosti i ljutnje. Stabilizatori ponašanja poput litiuma, Tegretola ili Depakota mogu pomodi da se smanji razdražljivost te umire „vruda” žarišta u mozgu.

SUSTAV BAZALNIH GANGLIJA

LIJEVO: normalna aktivnost mozga

DESNO: pretjerano aktivne bazalne ganglije

klikni

OPIS:

- To je upala moždanih ovojnica. Najčešde obuhvada 2 mekane ovojnice, a rjeđe tvrdu, koja se nalazi neposredno ispod kosti lubanje. Meningitis može biti uzrokovan virusnom ili bakterijskom infekcijom ali i mikroorganizmima. Zbog neposredne blizine može dovesti do upale mozga i leđne moždine, što je opasno po život.

MENINGITIS

LIJEVO: Upala mozga uzrokovana meningitisom

DESNO: Upala moždanih ovojnica

SIMPTOMI:

MENINGITIS

Jaka glavobolja Ukočeni vrat Nepodnošenje svjetla

Vrudica/povradanje Malaksalost/pospanost

Osip (na bilo kojem dijelu tijela)

PREVENCIJA:

MENINGITIS

Sastoji se u ranom otkrivanju bolesti i cijepljenju, koje je vrlo efikasno. Također, bolest je zarazna te se ne smije uspostavljati fizički kontakt između zaražene i zdrave osobe (osim u slučaju krpeljnog meningoencefalitisa).

klikni

OPIS:

- Encefalitis doslovno znači upala mozga, neovisno o uzroku upale. Obično se misli na virusni encefalitis jer je virus njegov najčešdi uzrok. Encefalitis je rijetka bolest. Simptomi obično blagi. Može biti uzrokovan i bakterijama i parazitima. Upala mozga sama po sebi nije zarazna, ali se uzročnici bolesti mogu prenositi s osobe na osobu, iako ta osoba ne mora nužno biti zaražena encefalitisom.

ENCEFALITIS

Mozak pogođen encefalitisom

SIMPTOMI:

- Blaži oblici- povišena temperatura, gubitak apetita i energije, glavobolja

- Teži oblici- mučnina i povradanje, jaku glavobolja, ukočenost vrata, smetenost, dezorijentiranost, promjene osobnosti, halucinacije, konvulzije, koma itd...

- Dojenčad i mala djeca- povradanje, ukočenost trupa, ispupčenje fontanele, plakanje koje ne prestaje ili se pogoršava kad se dijete uzme u naručje

ENCEFALITIS

PREVENCIJA:

Cijepljenjem (imunizacijom) može se spriječiti onaj

encefalitis koji prati dječje zarazne bolesti. Također,

one vrste encefalitisa čiji se uzročnici prenose

komarcima, preveniraju se tako da se suzbijaju komarci ili štiti od njihovih uboda.

ENCEFALITIS

- 101 NAČIN DA VIDITE SEBE I DRUGE (Malcolm G.) - knjiga

- KAKO RADI VAŠ MOZAK (Daniel G. Amen) -knjiga

- VISIBLE BODY (Human Anatomy) – web

- WIKIPEDIJA

- ANATOMIJA ČOVJEKA (Johannes W. Rohen)- knjiga

IZVORI

građa i bolesti

građa i bolesti