8/10/2019 Ljudska Prava i Nasilje Nad enama

1/4

LJUDSKA PRAVA I NASILJE NAD ENAMA

UVOD

Predmet moga rada jesu ljudska prava i nasilje nad enama. Ovu temu sam izabrao jer sam

svjestan da predstavlja vei problem, ne samo u jednoj dravi, nego moemo rei i na cjeloj

planeti. Prava ena su ljudskapravaprava koja se odnose na ene i to na temelju jednostavne

injenice da su i one ljudska bia. Na prvi pogled se to zapravo ini sasvim loginim. Vrlo esto

se pitamo zbog ega nam onda u ljudskim pravima treba poseban odjeljak prava ena? Zato

nacionalni zakoni i ve meunarodno etablirana Konvencija o ljudskim pravima ne vrijede

jednako za sve, onako kako vrijede za mukarce zato ne vrijede i za ene, sve su to pitanja na

koja nemamo adekvatan odgovor, odnosno odgovor za koji bismo mogli rei da je jedini pravi.Zato u u radu nastojati iznijeti sve ono to smatram da je bitno, mada u skraenoj verziji, jer se o

ovoj temi moe pisati jako puno. Do potrebnih informacijadoao sam normativnim metodom i

istraio sve to je potrebno.

RAZDRADA

Kontroverzna je tvrdnja da meunarodne odredbe o ljudskim pravima iskljuuju ene. Moemorei da imamo upravo suprotnu situaciju, od samog poetka dio UN- ove Deklaracije o ljudskim

pravima, bila je odredba da nijedna osoba ne smije biti oteena po osnovi svoje rodne

pripadnosti. Meutim, jednako kontroverzna je i injenica da se jo i danas diljem svijeta upravo

ene, i to zbog svog spola, ograniavaju u svojim ljudskim pravima, i to ak u jednom od

najvanijih i osnovnih prava -pravu na ivot i tjelesnu neovisnost.

Moemo rei da je danas jedan od problema to to se drutvo dijeli na sferu javnog i na sferu

privatnog. Mukarcima se kao to znamo iz ivota dodjeljuje sfera javnog, a enama sferaprivatnog. Zatita privatne sfere je, moemo rei jedno od vanijih ljudskih prava. Iako je ta

________________

http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htm,dostupno 23. 04. 2014.

http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htmhttp://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htmhttp://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htm

8/10/2019 Ljudska Prava i Nasilje Nad enama

2/4

sfera privatnog jako bitna, i drava se ne bi trebala uplitati u nju, pojavi se problem, ukoliko

postoji nasilje u toj sferi, najee i jeste rije o nasilju nad enama, jer drava smatra da je to

privatni problem, u koji ona ne zadire. A upravo se nasilja nad enama i dogaaju u privatnim

sferama.

Takoer jedan od problema tie se glavnog smjera ljudskih prava kao zatite pojedinaca od

direktnog upada dravne moi. Zatita pojedinca od fizikih osoba ili nedravnih organizacija

najprije uope nije bila predviena. A moemo rei da je glavna karakteristika povrede ljudskih

prava nad enama da njih ne vri drava, niti pravne osobe, nego u velikom broju sluajeva

upravo fizike osobe koje iako povrijede drugu osobu, ostanu zatiene od strane drave, jer im

to njihova ljudska prava jame, kao to smo rekli jedno od najvanijih ljudskih prava jeste zatita

pojedinaca od dravne moi. Znamo da su prva ljudska prava propisana upravo zbog toga,

odnosno da bi se dravi zabranilo prodiranje u ovjekov ivot i njegovu privatnu sferu. Postoje

povrede ljudskih prava ena koje su iste kao i povrede ljudskih prava mukaraca, a to su kada

ene zbog svoje rasne ili religijske pripadnosti ili ak zbog svojih politikih stavova bivaju

progonjene od strane drave. Takvim povredama ljudskih prava ena bave se razne nacionalne i

internacionalne organizacije. Meutim, postoje i povrede prava ena koje su specifine samo za

njih, pa tako moemo rei, da je povreda kada se poloaj na bilo kojem radnom mjestu pogorava

samo na temelju njihove rodne pripadnosti. Takoer, imamo povrede koje se deavaju

svakodnevno, primjeri za to su silovanja, seksualna muenja u zatvorima i izbjeglikimkampovima i sl. postoje povrede ljudskih prava koje se mogu provoditi samo nad enama, kao to

su pobaaji enskih fetusa ili nasilje nad enama u braku.

etvrti problem postoji u stoljeima staroj i duboko ukorijenjenoj tradiciji povreda ljudskih prava

ena u mnogim zemljama. Meunarodno potivanje takve tradicije esto je izazivalo revolt i

pobune kod stanovnitva. Protiv takve tradicije moe se boriti jedino intenzivnim i dugoronim

mjerama koje se tiu svih sfera ljudskog ivota.2Mnoge nezapadnjake vlade neprestano ukazuju

na to je da koncept ljudskih prava jako obojen zapadnjakom kulturom ida se ne moe

________________

2http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htm,dostupno 24. 04. 2014.

http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htmhttp://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htmhttp://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htmhttp://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/was/was.htm

8/10/2019 Ljudska Prava i Nasilje Nad enama

3/4

primijeniti na njihove kulture i u njihovim sredinama. Prema njima se tako "jednakost" izmeu

ene i mukarca nikako ne moe prenijeti u njihove kulture. Oni propagiraju tzv. jednaku

vrijednost mukarca i ene, pri emu je bitno zadrati razlike meu spolovima. Tu jednos tranu

argumentaciju esto prihvaaju zapadnjake vlade pod motom tolerancije. Meutim, bitno je

naglasiti da takva argumentacija esto vodi do opravdavanja tekih povreda ljudskih prava ene,

to opet ne predstavlja nikakvo kulturno naslijee, nego izvor represivnih vladajuih sistema

(npr. Alir ili Afganistan). esto se umjetno konstruiraju takvi obrambeni sistemi zasnovani na

tobonjem kulturnom identitetu i tradiciji da bi se odvratila pozornost od stvarne socijalno -

ekonomske nejednakosti i asimetrinihvladajuih odnosa. Moemo rei da je poziv za jednakim

pravima ena i mukaraca postao je javan i glasan

tek u graanskom drutvu krajem 18.stoljea. Za to postoje mnogi uzroci. Najprije je Deklaracija

o opim ljudskim pravima po principima prirodnog prava u Francuskoj i SAD-u dovela do togada se postavio zahtjev i o jednakim pravima mukaraca i ena.

Razvojem kapitalistikog drutvenog rada mjesto stanovanja

i rada bili su vie odvojeni. 3Ovo je dovelo do nove definicije podjele rada meu spolovima. ena

se definirala primarno kao supruga i majka , iji je rad u obitelji omoguavao i poboljavao sam

uspjeh mukarca van kue . Obitelj se smatrala kao podruje socijalne komunikacije i

reprodukcije izvan sfere plaene djelatnosti , koje je sadravalo samo suprunika i djecu. ene su

jednostavno iskljuivane iz procesa donoenja mnogih ekonomskih , politikih pa ak i privatnih

odluka. Imale su ograniene mogunosti obrazovanja , nisu raspolagale svojom imovinom , nisu

mogle potpisivati ugovore ili se zaposliti bez suglasnosti supruga. U socijalnom pravu pri

razvodu i dobivanja starateljstva nad djecom bile su izuzetno oteene. Ali ,zakonom je

istovremeno bila stvorena osnova da se radnicama isplauju najnie plae , te da se njihov rad

iskoritava.

S novim enskom pokretima u Europi 70-ih godina poelo se neto vie govoriti o razliitim

vrstama nasilja nad enama. Tome su svakako pridonijele i muke norme o neovisnosti i slobodi

ene. Tako se u sreditu nala oteena ,ozlijeena i traumatizirana ena, ali ikao objekt tipinog

________________

3http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/295-danas-budi-ispunjena,dostupno 24. 04. 2014.

http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/295-danas-budi-ispunjenahttp://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/295-danas-budi-ispunjenahttp://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/295-danas-budi-ispunjenahttp://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/295-danas-budi-ispunjena

8/10/2019 Ljudska Prava i Nasilje Nad enama

4/4

mukog nasilja fizikog i psihikog , te seksualnog zlostavljanja.Slijedi dakle da su enski pokreti

istaknuli enu kao objekt nasilja. Ovakva situacija predstavljala je plodno tlo za prve javne

zahtjeve za jednakim pravima i mogunostima ena i mukaraca. Istinska razlika izmeu

mukaraca i ena jedino je ona bioloka:

mukarci su fiziki krupniji, snaniji, a ene sitnije ali izdrljivije i obdarene sposobnou

raanja. Kako biolokim razlikama opravdati ekskluzivno ensku dunost brige o djeci? Prvotna

povezanost roditelja(majke) i djeteta trudnoa se odvija u enskom tijelu ime dolazi do

istinske intimnosti i bliskosti koja se razvija primarno izmeu majke i djeteta . Mukarci se

meutim ne smatraju zakinutima, posveuju se agresivnijim aktivnostima, na pijedestal

drutvenih vrednota silom dovode svoje vlastite.

ene su kroz povijest a i danas karijerno inferiorne jer se radi biolokog opstanka ovjeanstva

odreen dio ena mora odluiti ili na paralelno majinstvo i karijeru ili samu ulogu majke. Pitanjeje koliko je jednakost spolova uope dostina s obzirom na nezamjenjivu ulogu ene kao majke.

Ipak,nemogue je tolerirati stav da ene nisu predodreene za umni rad.

Uvrijeeni, potlaeni enski rod kree kree u bitku kroz koju svakim danom osvaja sve vie

slobode u odluivanju o svojoj budunosti.

ZAKLJUAK

Unato tome to je u svim zakonima i meunarodnim propisima sadrano da ne smije postojati

nikakva diskriminacija, pa tako ni na osnovu svoje rodne pripadnosti, ene ipak imaju manje

prava nego mukarci, i u svakome pogledu su diskriminirane. Kroz povijest se ta cijela situacija

mijenjala, moemo rei da su ene dosta napredovale po pitanju svojih prava. Pred nama je dug i

teak put uspostavljanja rodne ravnopravnosti. Konvencija je najcjelovitiji instrument zatite

ljudskih prava premda postoje i drugi mehanizmi zatite tih prava na nacionalnoj i meunarodnoj

razini,a za promjenu prava ena pored odredbi i zakona potrebno je i razumijevanje i promiljanje

stanja ena. Zbog svih diskriminacija ena koje su se deavale, od strane Generalne skuptine

usvojenaje Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ene, koja je potpisana18. Prosinca

1979., a na snagu je stupila 3. Rujna 1981. godine, iji je zadatak da se ta rodna i bilo koja druga

neravnopravnost svede na minimum.