01.04.2015

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

31.3.2015 Zagorski list Stranica/Termin: 16 Hrvatska

Naslov: Dvorac Miljana otvara svoja vrata

Sadržaj: velebni barokni dvorac na jesen u turističkoj ponudi

Autor: Ivo Šućur MILJANA

Rubrika, Emisija: Županija Žanr: izvješće Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: DVOR VELIKI TABOR, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC

31.3.2015 Zagorski list Stranica/Termin: 28 Hrvatska

Naslov: Posjet turističkih agenata

Sadržaj: DONJA/GORNJA STUBICA- Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica u suradnji s Hotel & Spa Terme Jezerčica organizirala je 1. studijsko putovanje za putničke agencije Grada Zagreba pod nazivom „Gupčev kraj sa svojim gostima i za svoje goste živi 365

Autor: (zl)

Rubrika, Emisija: Panorama Žanr: izvješće Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJ SELJAČKIH BUNA, DVORAC ORŠIĆ

31.3.2015 www.jutarnji.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Sve tajne zbirke Krapinca o kojoj izvještavaju CNN i New York Times

Sadržaj: Kosti neandertalaca čuvaju se u Zagrebu u blindiranim sefovima, a u muzeju u Krapini izložene su replike

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: NEANDERTALCI, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH

Muzeji Hrvatskog zagorja

Lista objava

31.3.2015 Stranica/Termi 16

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Županija Žanr:

Površina/Trajanje: 543,91 Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: DVOR VELIKI TABOR, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC

velebni barokni dvorac na jesen u turističkoj ponudi

Dvorac Miljanaotvara svojavrataIvo ŠućurMILJANA

Uzrijeku Sutlu prostire

se područjekoje je kao stvoreno

za užitke iopuštanje. Mnoštvo izvoratermalne vode i raskoš netaknute

prirode dopunjava bogastvo

povijesne i kulturnebaštine, a jedan od bisera ove

zagorske priče je velebni barokni

Dvorac Miljana u općiniZagorska Sela. Priču 0 Dvorcu

Miljana započela je prije tristoljeća plemićka obitelj Ratkaj,

a nakon smrti posljednjegčlana ove obitelji, dvorac često

mijenja vlasnike. Godine1900. dolazi u vlasništvo obitelji

Jager, a 1980. kupuje gaizumitelj apaurina dr. FranjoKajfež, koji ga obnavlja i vraćamu stari sjaj.

Sadržaji povijesne i kulturnebaštine

Široj javnosti Dvorac Miljanaje poznat kao mjesto radnjepopularne hrvatske tv serije"Ponos Ratkajevih" a danasovo prekrasno zdanje na 2460četvornih metara ima 8 luksuznih

i 3 rustikalna salona te

3 taverne i u vlasništvu je građevinskog

poduzetnika Dragutina

Kamenskog. DvoracMiljanu, trebalo je međutim

obnoviti i zaštititi od vlage teotvoriti za javnost. - Obnovaje u tom smjeru krenula još2010. i ove godine se planirazavršetak radova na glavnomobjektu. Do sad su odrađenikrucijalni zahvati na sanaciji

temelja, kapilarne vlage, dijelom

su uređene fasade (atriji južno krilo), restauratorskiradovi na sunčanim satovima.

Još uvijek su u tijeku restauratorski

radovi na izuzetno

vrijednim zidnim slikamasalona, a pred nama je i obnova

preostalih oslikanih fasada- rekla je voditeljica dvorca

AndrejaArlavi.

Veliki potencijaliZavršetkom radova, otvaraju

se različite mogućnosti -

Zasigurno su oslikane fasadei barokni zidni oslići salonanajvrjednije što dvorac imaza pokazati te se muzejskafunkcija za sad nameće kaojedna od dominantnih No,ne i jedina, budući je u potkrovlju

dvorca uređena reprezentativna

dvorana kojase doista može koristiti za različite

namjene - kaže Arlavi,dodavši kako nije izgledno dabi se dvorac za javnost mogaootvoriti prije jeseni. Trenutno

je na održavanju zaposlenočetvero ljudi no sigurno

da će se s vremenom javiti

potreba za povećanjem brojazaposlenih. Potencijali, kakosamog centralnog objekta, tako

i pomoćnih na imanju, suveliki. Zanimalo nas je i kakvaje suradnja s lokalnom zajednicom

i okolnim turističkimdestinacijama: Termama Olimia,

Termama Tuhelj, DvoracVeliki Tabor, Muzejom "Staroselo" Kumrovec, Grad Klanjeci slično. - Obzirom da smo mikroz ove četiri i pol godine

uglavnom bili posvećeni obnovi

i restauraciji te je stogadvorac zatvoren za javnostsuradnja s okolnim turističkim

subjektima je bilaograničena,

no svakako vjerujemoda će je u budućnosti biti više

i nema razloga ne vjerovatida će biti uspješna i na koristlokalne zajednice - zaključila

je bajkovitu priču 0 Dvorcu

Miljana, voditeljica AndrejaArlavi.

I Voditeljicamuzeja Arlavi:Još uvijeksu u tijekurestauratorskiradovi naizuzetno

vrijednim zidnimslikama salona,a pred nama

je i obnova

preostalihoslikanih fasada

2

Dvorac Miljana otvara svoja vrata

Ivo Šućur MILJANA

izvješće

Zagorski list

31.3.2015 Stranica/Termi 28

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Panorama Žanr:

Površina/Trajanje: 194,50 Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJ SELJAČKIH BUNA, DVORAC ORŠIĆ

Posjet turističkihagenataDONJA/GORNJA STUBICA - Turistička zajednicapodručja Donja Stubica iGornja Stubica u suradnji sHotel & Spa Terme Jezerčicaorganizirala je 1. studijskoputovanje za putničke agencije

Grada Zagreba pod nazivom

„Gupčev kraj sa svojim

gostima i za svoje gosteživi 365 dana!" Odazvalo sedvadesetak predstavnika 12

putničkih agencija koje je sa

atrakcijama Gupčevog kraja

upoznala Marina Breber,stručna suradnica TZP Donja

i Gornja Stubica, a dočekah

su ih i pozdravili predsjednik

TZP Juraj Srebačić,direktorica Hotela TermeJezerčica Murisa Jašarevići direktorica TZP KorneliaVnučec. Njihov obilazak započeo

je doručkom u Majsecovom

mlinu, gdje im jesvoju ponudu predstavioMarko Živaljić, zatim je slijedio

posjet rodnoj kući Marije

Gupca i Živom arhivu

Gupčeve lipe u i žakovcu. Nasvom imanju "Hiže na bregu"

dočekao ih je TomislavHorjan, nakon čega su posjetili

Gupčevu lipu, crkvuSvetog Jurja i ugostiteljskiobjekt „Pod lipom" gdje imje zanimljivosti 0 lipi i kućici

ispričao domaćin BožidarSačer. Turistički agenti obišli

su i Muzej seljačkih bunau Dvorcu Oršić te SpomenikSeljačkoj buni i Mariji Gupcu.

Bogatim ručkom počastioih je vlasnik Restorana

i vidikovca Rody, ZdravkoKlanjčić, nakon čega je slijedio

wellness paket u HoteluTerme Jezerčica. Ovo je početak

zajedničke suradnje upromociji turističkih atrakcija

Gupčevog kraja i razvojakvalitetne turističke destinacije,

a turistička zajednicapodručja Donja Stubica

i Gornja Stubica zahvaljujesvima koji su se uključili urealizaciju ovog studijskogputovanja, (zl)

3

Posjet turističkih agenata

(zl)

izvješće

Zagorski list

31.3.2015 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 2.494,80 Naklada:

Ključne riječi: NEANDERTALCI, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH

Facebook Twitter Mobile Jutarnji

Vijesti Sport Spektakli Kultura Dom & dizajn Dobra hrana Život i stil Doktor Fotogalerije Za djecu s DownomFilm i TV Glazba Knjige Umjetnost i dizajn Kazalište Profil knjiga

GDJE SAM Naslovnica Kultura Umjetnost i dizajn Sve tajne zbirke Krapinca o kojoj izvještavaju CNN i New York Times kultura Zagreb Rijeka Split umjetnost

SVJETSKA ARHEOLOŠKA SENZACIJA

Sve tajne zbirke Krapinca o kojoj izvještavajuCNN i New York Times

Davorka Radovčić Damjan Tadić CROPIX

VEZANE VIJESTI

VijestiSENZACIONALNO OTKRIĆEKrapinski pračovjek bio jenapredniji nego što sesmatralo

U Muzeju neandertalaca bit ćeukupno 17 lutaka

Autor Korana Sutlić Objavljeno prije 18 min

Kosti neandertalaca čuvaju se u Zagrebu u blindiranimsefovima a u muzeju u Krapini izložene su replike

Dobar dan došli smo vidjeti kosti krapinskog pračovjeka ­ kaže jedan mladić naulazu u Hrvatski prirodoslovni muzeje u Zagrebu. Mladić se obratio osobi na portiMuzeja.

­ Nažalost ne možete ih vidjeti. Čuvaju se kod nas alinisu dostupne posjetiteljima odgovori djelatnikMuzeja.

Sa sličnim se problemom susreću povremeno i turistikoji posjete Zagreb. U nekim turističkim vodičima pišeda se znamenita Zbirka krapinskog pračovjeka nalazi umuzeju u Demetrovoj ulici ali kad dođu krapinskomneandertalcu ni traga. Nema odjeljenja koje govori otome da se ovdje čuvaju pračovjekove kosti kao ni

suvenira infozida...

Otkriće nakitaIpak baš je ovih dana čitav svijet obišla vijest s ove adrese o otkriću stručnjakaHrvatskog prirodoslovnog muzeja vezana za krapinske neandertalce. O otkrivenomnakitu koji su koristili praljudi pisao je časopis Public Library of Science izvijestio jeCNN objavio u tiskanom izdanju The New York Times... No javnost točnijeposjetitelji Muzeja ne mogu vidjeti otkriveni najstariji nakit na svijetu kao ni ostatkekrapinskih nendertalaca.

­ Zbirka krapinskog pračovjeka čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Svi sunalazi kod nas a u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini su replike objašnjava

Davorka Radovčić kustosica Geološko­paleontološkog odjelaHrvatskog prirodoslovnog muzeja zadužena za Zbirku krapinskog pleistocena.

Tom podatku se kako dodaje ne treba čuditi jer je ista praksa sa sličnim nalazimau skoro čitavom svijetu. O prastarim ostacima uvijek se brinu nacionalne ustanovekoje imaju i centre za istraživanje. Slično je i u njemačkom gradu Neandertalu gdjesu nađene kosti neandertalca ­ ostaci se nalaze u muzeju u Bonnu a replike umuzeju na mjestu otkrića. Također nekoć je bilo pravilo da onaj tko istražuje tkoiskopa ostatke odnosno utvrdi kojoj stručnjak pripada njoj idu nalazi.

­ Poznati paleontolog Dragutin Gorjanović­Kramberger od 1893. godine bio jeravnatelj Geološko­paleontološkog odjela Narodnog muzeja od kojeg je kasnije

FILMSKA KRITIKA NENADAPOLIMCA

VIDEO BIT ĆEMOPRVACI SVIJETAJoš jednoevociranje ex­yuprošlosti u filmu okošarci

PRIČA O ZLATNOMVREMENU YU KOŠARKEKrešo Ćosić i Stefan Kapičićušli su u kožu svojih slavnihočeva košarkaša

SEDAM DANA MIRA

NAJČITANIJENepropisno parkiraniautomobili pred Savskom66

ŽIVOTNA DRAMA IVEMAJOLI Ne možete miovršiti stan na Jelačićplacu to je moj jedinidom

POZNATA PJEVAČICAOPTUŽENA ZA PRANJENOVCA Bila sam sva u

masnicama dečku sammorala dati sve

NEZAPAMĆEN ZLOČINMasakrirana cijela obiteljmanijak nije poštedio nibebu staru 6 tjedana

3D ANIMACIJA TRAGEDIJEPronašli kopilotoveposmrtne ostatketužitelji Lubitz je išao kodpsihijatra jer se želio ubiti

TOP PREPORUKE

HND O SLUČAJUGLOGOŠKI Kad već nemogu demantirati istinitupriču ­ prijete novinarima

BORIS DEŽULOVIĆ Za 20godina djeca će pričativiceve o vojnim invalidimau kolicima i bezočno im serugati

PIŠE ANTE TOMIĆ Menine bi bilo mrsko imati nipredsjednika s Downom

ISPOVIJEST DJETETASILOVANE BOSANKE Zamene je moj otac ratnizločinac ali želim upoznati i

njega i majku

TORCIDA NAPALA HNS IPORUČILA DARIJU SRNINe uzimaj Hajduk u ustajer nisi dostojan toga

PON UTO SRI ČET PET SUB NED

31 Ožujak 2015

ARHIVA ČLANAKAREBEL HEART Madonninnajbolji album u zadnjihsedamnaest godina

POKORAVANJEHOUELLEBECQA Roman o

pokorenoj Europi ali inašoj bliskoj budućnosti

4

Sve tajne zbirke Krapinca o kojoj izvještavaju CNN i New York Times

Internetsko izvješće

http://www.jutarnji.hr/sve-tajne-zbirke-krapinca-o-kojoj-izvjestavaju-cnn-i-new-york-times/1323218/

www.jutarnji.hr

31.3.2015 www.jutarnji.hr Stranica/Termi

Hrvatska

5

Broj preporuka 0

Pošalji mailom Ispiši Prijavi sličnu priču Facebook Twitter

arheologijakulturaViše o...

FACEBOOKKOMENTARI

nastao naš muzej ­ kaže D. Radovčić.

Kosti krapinskog pračovjeka tako se danas nalaze u blindiranim sefovima uHrvatskom prirodoslovnom muzeju. U bunkeru koji se rijetko otvara da se manjetroše

Kreativni pračovjekLokalitet u Krapini otkriven je krajem 19. stoljeća. Na poziv lokalnog učiteljaGorjanović u Krapinu stiže 1899. godine i pokreće istraživanje. Gorjanović je biostudent naboljih svjetskih sveučilišta.

­ Čim je došao na lokalitet u Krapini primijetio je slojeve kulture. Dakle vezu čovjek­ ognjište ­ izumrle životinje. Bilo je to u vrijeme kad je samo četrdesetak godinaranije pronađen neandertalac i Darwin je objavio svoju knjigu Podrijetlo vrstaBudući da je Gorjanović bio i geolog znao je kako kopati i sve je izveo vrlo kvalitetnou razdoblju od šest godina ­ kaže Davorka Radovčić.

Od tada se krapinske kosti u Muzeju stalno istražuju dolaze gosti istraživači i

dosad je objavljeno više od 3000 stručnih članaka. No kako je iz tih istih kostijusada pronađeno nešto novo i svjetska senzacija kojih stotinu godina od otkrićaProcedura u Muzeju je da kad se promijeni kustos novi kustos mora proći zbirkuprovijeriti stanje.

­ Tijekom revizije naišla sam na ptičje kosti koje je Gorjanović također skupio nanalazištu. Gledala sam drugim očima i uočila na falangi kandže orla štekavcazarezotine ljudskom rukom napravljene... Pokazalo se da među ostacima postojijoš osam istih kosti orla štekavca na kojima su i tragovi trošenja ­ glodanja ­ nastaliod ljudskog znoja što znači od nošenja blizu tijela. Pretpostavljamo da su orlovekandže bile međusobno povezane tankim vrpcama šiblja ­ objašnjava Radovčić.Kandže orla povjerila je stručnjakinji Ankici Oros Sršen. Za zaključak da je riječ onakitu bio je presudan podatak da te falange ne pripadaju istom orlu što je značiloda su ih Krapinci skupljali. Ostaci su od tri orla.

­ Taj nakit dokaz je apstraktnog razmišljanja pračovjeka ­ ističe ona.

Nema stalni postavIpak stručnjaci ne žele pretpostavljati način na koji je nošen taj nakit jer bi ga svelina suvremeno poimanje.

­ Ne znamo da li je bio ukras služio za zastrašivanje ili nešto treće... No neospornije dokaz složenog kongitivnog procesa i apstaktnog promišljanja 130.000 prijesadašnjeg vremena. Naime dosad se smatralo da apstraktno razmišljanje počinjedolaskom modernih ljudi na prostor Europe. Krapinski pračovjek bio je kognitivnonaprednij nego se to smatralo ­ objašnjava Davorka Radovčić koja je kći JakovaRadovčića prijašnjeg kustosa istog odjela Muzeja i autora koncepcije Muzejakrapinskih neandertalaca.

Najstariji nakit sad se čuva u staroj kutijici koju je ispisao još Gorjanović.

I za kraj vratimo se našem prvom pitanju ­ zašto sve to nije prezentirano u Muzejuna Gornjem gradu. Odgovor se kao i uvijek nalazi u pitanju oskudnih finacijamuzeja... Sada ne postoji odjel krapinskog pračovjeka sa stalnim postavom alitrebalo bi napraviti nekakvu memoriju dati javnosti minimalno osnovnu priču baremprivremeno skromnu.

Povijesno otkriće u HušnjakovuDok su ostali lokaliteti uglavnom imali po nekoliko kostura u Krapini jepronađeno čak osamdeset individua dakle populacija što nalaz čini jošposebnijim.

Dragutin Gorjanović Kramberger našao je više od devet stotina fragmenataneandertalaca za rekonstrukciju ostataka spajani su komadići i samo su dvijekoščice nedostajale.Gorjanović Kramberger skupio je i faunu i artefakte ­ okotisuću alatki pa je riječ o cjelovitoj zbirci. Prvi je istraživao i fosilne ostatkerendgenskim zrakama.

FESTIVALTOLERANCIJESTIŽE U ZAGREBPosjetiteljeočekuje bogatfilmski programizložbe koncerti iedukacije

VELIKI PEČAT ZANAJBOLJI DOKUMENTARACUtješna nagrada za filmkojem je izmaknuo Oscar

OTVORENJE U GRAZU

POČETAKGRANDIOZNOGPROJEKTAHoffmann za uvodu zagrebačkihommageBauhausu

Zaboravljena hrvatskaumjetnica s Bauhausa

Još iz rubrike

PO HOMERU I BARICCUIzvedba studentskeIlijade u Dolenčićevojrežiji