(prijevod sainjen prema engleskoj verziji Gia Fu Fenga, HTML izdanju Dana Barutha)

Laotse, Tao-te Ching (Daodejing, Knjiga Puta i Vrline)

Translated into Bosnian by Nevad Kahteran1.

Tao koji se moe iskazati nije vjeni Tao.

Ime koje moe biti imenovano, nije vjeno ime.

Bezimeno je poetak Nebesa i Zemlje.

Imenovano je majka deset hiljada stvari.

Uvijek bez udnje, ovjek moe shvatiti misterij.

Uvijek udei, ovjek opaa manifestacije.

Ovo dvoje proistjeu iz istog izvora, ali razliiti po imenu; ovo izgleda kao tama.

Tama unutar tame.

Vrata svemu neshvatljivom.

2.

Pod nebom sve moe vidjeti ljepotu kao ljepotu samo zbog toga to postoji runoa.

Svi mogu znati dobro kao dobro, jer postoji zlo.

Otuda se bie i nebie pomaljaju skupa.

Teko i lahko dopunjuju jedno drugo.

Dugo i kratko stoje u opreci jedno drugome;

Visoko i nisko poivaju jedno na drugom;

Naprijed i nazad slijede jedno drugo.

Stoga mudrac postupa nedjelujui, poduavajui bez kazivanja.

Deset hiljada stvari nastaje i propada bez prestanka,

Stvarajui, jo ne prisvajajui.

Djelujui, jo ne prepisujui sebi u zaslugu.

Posao je uinjen, i potom zaboravljen.

Stoga on traje vjeno.

3.

Neuzvisivanje nadarenih sprjeava prepiranje.

Nesakupljanje blaga sprjeava krau.

Negledanje poeljnih stvari sprjeava smetenost srca.

Mudrac otuda vlada pomou pranjenja srca i punjenja trbuha,

slabljenjem ambicija i jaanjem kostiju.

Ukoliko su ljudi bez znanja i elje, tad pametni ljudi nee pokuati da se upliu.

Ukoliko se nita ne ini, onda e sve biti dobro.

4.

Tao je prazna posuda; koristi se, ali nikad nije napunjena.

O, nedokuivi izvoru deset hiljada stvari!

Otupi otrinu,

Razmrsi uzao,

Smekaj blijetanje svjetlosti,

Izgubi se u praini.

O, skriti ponoru, ali uvijek prisutni!

Ne znam otkuda on dolazi.

On je praotac bogova.

5.

Nebesa i Zemlja su nepristrani;

Oni vide deset hiljada stvari kao slamnate pse.

Mudraci su nepristrani;

Oni posmatraju ljude kao slamnate pse.

Prostor izmeu Neba i Zemlje nalik je mijehu.

Kalup se mijenja, ali ne i oblik;

to ga se vie mie, vie daje rezultata.

to se vie o njemu govori, manje je prebrojiv.

vrsto se dri sredine.

6.

Duh doline nikada ne umire;

On je enka, pramajka.

Njezina vrata su korijen Neba i Zemlje.

On je poput viena oskudna vela.

Upotrijebi ga; on nikada nee uzmanjkati.

7.

Nebo i Zemlja traju zauvijek.

Zato bi Nebo i Zemlja trajali neprestano?

Oni su neroeni,

Otuda ive sve odonda.

Mudrac ostaje pozadi, tako je naprijed.

On je odijeljen, i na ovaj nain je jedno sa svakim.

Kroz nesebino djelovanje zadobija ostvarenje osobnih tenji.

8.

Najvie dobro je poput vode.

Voda daruje ivot deset hiljada stvari i ne napree se.

Ona tee po mjestima koje ljudi odbacuju i tako je nalik Taou.

U stanovanju budi blizu zemlji.

U razmiljanju zadubi se duboko u srce.

U poslovanju s drugima budi blag i njean.

U kazivanju budi istinit.

U vladanju budi pravedan.

U svakidanjem ivotu budi sposoban.

U djelovanju budi svjestan vremena i godinjeg doba.

Nema borbe: Nema pripisivanja krivnje.

9.

Bolje je kratko zastati nego napuniti do ruba.

Preotri otricu maa i rub e uskoro otupjeti.

Nagomilaj riznicu zlatom i poludragim kamenjem i niko je ne moe zatiti.

Povuci se kad je posao obavljen.

Ovo je put Neba.

10.

Nosei tijelo i duu i obujmljujui jedno,

Moe li izbjei razdvajanje?

Potpuno posluujui i postajui podloan,

Moe li biti poput novoroeneta?

Perui i istei prvobitnu sliku u mati,

Moe li biti bez mrlje?

Volei sve ljude i upravljajui zemljom,

Moe li biti bez domiljatosti?

Otvarajui i zatvarajui vrata Neba,

moe li igrati ensku ulogu?

Razumijevajui i bivajui otvoren svim stvarima,

Moe li da ne djeluje?

Raanje i uzdravanje,

Noenje ploda, a jo ne posjedovanje

Djelovanje bez pripisivanja sebi u zaslugu,

Vodstvo, a ipak nije dominiranje,

Ovo je Praiskonska Vrlina.

11.

Trideset kotaa dijeli glavinu kotaa;

Samo sredite je ono to ga ini korisnim.

Oblikuj glinu u vazu;

Prostor unutar nje je ono to je ini korisnom.

Napravi vrata i prozore na sobi;

Udubina je ono to je ini korisnom.

Dakle, korist dolazi iz onog to je tamo;

Korisnost iz onog to nije tamo.

12.

Pet boja zasljepljuju oi.

Pet tonova zagluuju ui.

Pet aroma otupljuju okus.

Utrka i lov izluuju razum.

Dragocjenosti zavode.

Zbog toga se mudrac povodi za onim to osjea, a ne na temelju onog to vidi.

On odbacuje to, a izabire ovo.

13.

Prihvati nemilost spremno.

Prihvati nesreu kao ljudsko stanje.

to misli pod Prihvati nemilost spremno?

Prihvatanje jeste nevano.

Nemoj biti zabrinut gubitkom ili dobitkom.

Ovo se naziva prihvatanje nemilosti spremno.

to misli pod Prihvati nesreu kao ljudsko stanje?

Nesrea dolazi zbog posjedovanja tijela.

Bez tijela, kako moe postojati nesrea?

Predaj se ponizno; tad e ti biti povjereno da skrbi za sve stvari.

Ljubi svijet kao svoje vlastito sopstvo; tad e istinski moi da skrbi za sve stvari.

14.

Pogledaj, on se ne moe vidjeti on je ponad oblika.

Sluaj, on se ne moe uti on je ponad zvuka.

Shvati, on ne moe biti obuhvaen on je neshvatljiv.

Ovo troje su neodredivi;

Stoga su sjedinjeni u jednome.

Odozgo on nije svijetao;

Odozdo on nije taman:

Neprekinuta nit ponad opisa.

On se vraa u nepostojanje.

Oblik bezoblini,

Slika bez slike,

On se naziva neodredivim i ponad imaginacije.

Stani ispred njega i ne postoji poetak.

Slijedi ga i ne postoji svretak.

Ostani sa drevnim Taom,

Krei se u sadanjosti.

Znanje drevnog poetka je sutina Taoa.

15.

Drevni mudraci su bili domiljati, tajanstveni, dubokoumni, prijemivi.

Dubina njihove spoznaje je nedokuiva.

Jer je ona neizmjeriva.

Sve to moemo jeste da opiemo njihovu vanjtinu.

Budni, poput ljudi koji prelaze zimi zaleenu rjeicu.

ustri, poput ljudi koji su svjesni opasnosti.

Uljudni, poput gostiju u posjeti.

Popustljivi poput leda pred otapanje.

Jednostavni, poput neisjeenih trupaca drveta.

uplji, poput pilja.

Neprozirni, poput zamuenih bazena.

Ko moe tiho ekati dok se mulj slegne?

Ko moe ekati sve do trenutka djelovanja?

Promatrai Taoa ne trae ostvarenje osobnih tenji.

Ne traei postignue, oni nisu prevladani eljom za promjenom.

16.

Isprazni svoje sopstvo od svega.

Neka razum postane pasivan.

Deset hiljada stvari e nastati i propasti dok Sopstvo posmatra njihov povratak.

One rastu, ire se i potom se vraaju izvoritu.

Vraanje izvoritu je duboka tiina, koja je put prirode.

Put prirode je nepromjenljiv.

Poznavanje postojanosti je uvid.

Nepoznavanje postojanosti vodi velikoj nesrei.

Poznavajui postojanost razum je otvoren.

Uz otvoren razum, ti e biti iskren.

Bivajui iskren, djelovati e kraljevski.

Bivajui kraljevski dostojanstven, dosegnuti e boansko.

Bivajui boanski, biti e jedno sa Taom.

Bivajui ujedinjen, Tao je vjean.

Premda tijelo umire, Tao nikada nee umrijeti.

17.

Zbiljski najvieg ranga je jedva poznat,

Potom dolazi onaj koga narod poznaje i voli.

Potom onaj kojega se boji,

Potom onaj kojega prezire.

Onaj tko nema nema dovoljno povjerenja, ni narod nee imati povjerenje u njega.

Kada se djela vre

Bez nepotrebna govora,

Ljudi kau: Mi smo to uinili!

18.

Kada je veliki Tao zaboravljen,

Dobrota i moralnost nastaju.

Potom se raaju mudrost i pronicavost,

Veliko razmetanje zapoinje.

Kad ne postoji sloga u obitelji,

Sinovska ljubav prema roditeljima i odanost nastaju.

Kada je zemlja poremeena i u zbrci,

Lojalni se ministri pojavljuju.

19.

Odbaci svetost, odreci se mudrosti,

I to e biti stotinu puta bolje za svakoga.

Odbaci ljubaznost, odreci se moralnosti,

I ljudi e iznova otkriti sinovski odnos i ljubav.

Odbaci duhovitost, odreci se koristi,

I banditi i lopovi e nestati.

Ovo troje su samo izvanjski oblici; oni sami po sebi nisu dostatni.

Jo je vanije

Vidjeti jednostavnost,

Shvatiti nau istinsku narav,

Odbaciti sebinost

I temperamentnu elju.

20.

Odbaci uenost i okonaj svoje nevolje.

Da li postoji razlikovnost izmeu da i ne?

Postoji li razlikovnost izmeu dobra i zla?

Moram li se bojati onog ega se drugi plae? Kakva budalatina!

Drugi su ljudi zadovoljni, oni koji uivaju u gozbi rtvovanja vola.

U proljee neki idu u park, i penju se na terasu,

Jedino sam ja preputen prilikama, ne znajui gdje sam.

Poput novoroeneta prije nego to naui da se smije,

Ja sam sm, beskunik.

Drugi imaju vie no to potrebuju, ali jedini ja nemam nita.

Ja sam budala. Oh, jesam! Ja sam smeten.

Drugi su neoptereeni i veseli,

Ali samo sam ja mraan i maloduan.

Drugi su bistri i pametni,

Ali samo sam ja glup i tup.

O, ja sam noen poput morskih valova,

Bez pravca, poput nemirna vjetra.

Svatko drugi je zauzet,

Ali samo sam ja besciljan i umrtvljen.

Ja sam razliit.

Mene njeguje velika mati.

21.

Najvea je vrlina slijediti Taoa i iskljuivo Taoa.

Tao je neuhvatljiv i neopipljiv.

O, on je neuhvatljiv i neopipljiv, i usprkos tome je unutra slika.

O, on je neopipljiv i neuhvatljiv, i usprkos tome unutra je oblik.

O, on je mraan i taman, i usprkos tome je sutina.

Ova je sutina vrlo zbiljska, i u tome lei vjerovanje.

Od samog stvaranja pa sve dosad njegovo ime nikad nije bilo zaboravljeno.

Na ovaj nain ja opaam stvaranje.

Kako znam naine stvaranja?

Zbog ovoga.

22.

Odstupi i svladaj;

Povij se i biti e nesvinut;

Isprazni se i biti e ispunjen;

Istroi se i biti e nov;

Imaj malo i stei e;

Imaj puno i biti e smeten.

Zbog toga mudar prihvaa jedno

I postavlja primjer svima.

Ne postavljajui se na izlobu,

Oni sjaje otada.

Ne opravdavajui se,

Oni su glasoviti.

Ne razmeui se,

Oni zadobijaju priznanje.

Ne hvaliui se,

Oni nikad ne zapinju.

Oni se ne svaaju,

Te uslijed toga drevni narodi kau: Odstupi i svladaj.

Je li to isprazna poslovica?

Budi zbilja potpun,

I sve e ti stvari doi.

23.

Govoriti malo je prirodno.

Jaki vjetrovi ne traju itavo jutro.

Snana kia ne pada itav dan.

Zato je ovo tako? Nebesa i Zemlja!

Ako Nebo i Zemlja ne mogu stvari uiniti vjenima,

Kako je to onda mogue ovjeku?

Onaj koji slijedi Tao

Jeste jedan sa Taom.

Onaj koji je krepostan

Ima iskustva s vrlinom.

Onaj koji se ne moe snai na putu

Izgubljen je.

Kada si ujedinjen sa Taom,

Tao te srdano doekuje.

Kada si ujedinjen sa vrlinom,

Vrlina je uvijek tamo.

Kada si jedno sa gubitkom,

Gubitak se doivljava spremno.

Onaj koji nema povjerenja dovoljno,

Nee mu se vjerovati.

24.

Onaj koji stoji na vrcima prstiju nije stabilan.

Onaj koji koraa velikim koracima ne moe odrati tempo.

Onaj koji se pokazuje nije prosvijetljen.

Onaj koji se smatra pravednim nije potovan.

Onaj koji se hvalie neim ne postie nita.

Onaj koji se razmee nee izdrati.

Sukladno sljedbenicima Taoa: Ovo je posebna hrana i nepotrebna prtljaga.

Oni ne donose sreu.

Zbog toga ih sljedbenici Taoa izbjegavaju.

25.

Neto tajanstveno oblikovano,

Roeno prije Nebesa i Zemlje.

U tiini i nitavilu,

Stojei samo i nepromijenjeno,

Uvijek prisutno i u kretnji.

Ovo je vjerojatno majka deset hiljada stvari.

Ne znam njegovo ime

Nazovi ga Tao.

Zbog nedostatka bolje rijei, zvati u ga veliki.

Bivajui velikim, on se izlijeva.

Ja teem daleko.

Izlijevajui se daleko, on se vraa.

Prema tome, Tao je velik;

Nebo je veliko;

Zemlja je velika;

Kralj je takoer veliki.

Ovo se etiri velike moi univerzuma,

A kralj je jedna od njih.

ovjek slijedi Zemlju.

Zemlja slijedi Nebo.

Nebo slijedi Tao.

Tao slijedi ono to je prirodno.

26.

Teko je korijen lahkoga.

Tiina je gospodarica nemira.

Zato mudrac, koji putuje itav dan,

Ne skida pogled sa svoje prtljage.

Iako postoje prelijepe stvari da se vide,

On ostaje biti neprivrenim i mirnim.

Zato bi gospodar deset hiljada bojnih kola djelovao vidljivo i javno?

Biti vidljiv znai izgubiti svoj korijen.

Biti nemiran znai izgubiti svoj nadzor.

27.

Dobar eta ne ostavlja tragove;

Dobar govornik ne pravi omake;

Dobar raundija ne treba rova za biljeenje.

Dobra vrata ne trebaju bravu,

Usprkos tome niko ih ne moe otvoriti.

Dobar povez ne zahtijeva uzlove

Uslijed toga niko ga ne moe razvezati.

Zbog toga mudrac skrbi o svim ljudima

I ne ostavlja nikoga.

On se brine o svim stvarima

I ne ostavlja nijednu.

Ovo se naziva promatranjem svjetlosti.

to je dobar ovjek?

Uitelj loeg ovjeka.

to je lo ovjek?

Dobrog ovjeka odgovornost.

Ukoliko uitelj nije potovan,

A uenik nije voljen,

Nastati e zbrka, ma kako da je pametan.

Ovo je bit neshvatljivosti.

28.

Spoznaj snagu ovjeka,

Ali zadri enski oprez!

Budi tok svemira!

Bivajui tok svemira,

ak odan i i nepokolebljiv

Postaje jo jednom kao malo dijete.

Spoznaj bijelo,

Ali se dri crnog!

Budi primjer svemira!

Bivajui primjer svemiru,

ak odan i nepokolebljiv,

Vraa se beskonanom.

Spoznaj slavu,

Ipak sauvaj poniznost.

Budi dolina svemira!

Bivajui dolinom svemira,

ak odan i snalaljiv,

Vraa se stanju nerezbarenog panja.

Kad je panj rezbaren, on postaje koristan.

Kad se mudrac koristi njime, on postaje ravnalo.

Otuda: Veliki kroja malo ree.

29.

Da li misli da moe preuzeti svemir i poboljati ga?

Ja ne vjerujem da se to moe uiniti.

Svemir je svet.

Ne moe ga poboljati.

Ukoliko pokua da ga promijeni, upropastiti e ga.

Ukoliko pokua da ga zadri, izgubiti e ga.

Pokatkad su stvari naprijed, a pokatkad iza;

Pokatkad je disanje snano, a pokatkad postaje lahko;

Pokatkad postoji snaga, a pokatkad slabost;

Pokatkad smo gore, a pokatkad dolje.

Zbog toga mudrac izbjegava skrajnosti, prekomjernosti i samodopadnosti.

30.

Kadgod savjetuje vladara na put Taoa,

Savjetuj ga da ne koristi silu kako bi osvojio svemir.

Jer e ovo samo izazvati odupiranje.

Trnato grmlje nastaje kud god je vojska prola.

Mrave godine slijede nakon velikog rata.

Uini samo koliko je nuno da bude uraeno.

Nikad ne koristi mo.

Postigni rezultate,

Ali nikad ne uivaj u njima.

Postigni rezultate,

Ali se nikada pretjerano ne hvali njima.

Postigni rezultate,

Ali nikad ne budi nadut.

Postigni rezultate,

Jer je ovo prirodan put.

Postigni rezultate,

Ali ne kroz nasilje.

Mo slijedi gubitak snage.

Ovo nije put Taoa.

Ono to se protivi Taou vrlo brzo skonava.

31.

Dobra oruja su sredstva straha; sva ih stvorenja mrze.

Zbog toga ih sljedbenici Taoa nikad ne koriste.

Mudrac daje prednost lijevoj strani.

ovjek rata daje prednost desnoj strani.

Oruja su sredstva straha; ona nisu orua mudrog ovjeka.

On ih koristi samo onda kad nema izbora.

Mir i spokojnost su dragi njegovom srcu,

A pobjeda ne daje povoda za veselje.

Ako se veseli pobjedi, tad si oduevljen ubijanjem;

Ako si oduevljen ubijanjem, ti ne moe ostvariti osobne tenje.

U sretnim prigodama prednost se daje lijevoj strani,

U tunim prilikama desnoj.

U vojsci general stoji na lijevoj strani,

Vrhovni zapovjednik na desnoj.

Ovo znai da se rat vodi poput pogreba.

Kada mnogo ljudi pogine,

Oni bi se trebali oplakivati u iskrenoj tuzi.

Ovo je razlog zato se pobjeda mora promatrati poput pogreba.

32.

Tao je zauvijek neodreen.

Iako mali, on je u neoblikovanom stanju, i ne moe biti pojmljen.

Ako bi ga kraljevi i vladari mogli ukrotiti,

Deset hiljada stvari bi dole skupa

I njena kiica bi pala.

Ljudi vie ne bi trebali naputke i sve bi stvari pole svojim putem.

Jednom kad se cjelina podijeli, dijelovi trebaju imena.

Ve postoji dovoljno imena.

Moramo znati kad se zaustaviti.

Poznajui kad da zaustavimo uklonivu nevolju.

Tao u svijetu je poput rijeke koja tee od izvora prema moru.

33.

Poznavanje drugih je mudrost;

Poznavanje sopstva je prosvijetljenost.

Svladavanje drugih zahtijeva snagu;

Svladavanje soptsva potrebuje duhovnu jakost.

Onaj koji zna da ima dovoljno, bogat je.

uvanje je znak snage volje.

Onaj koji ostaje tamo gdje je roen, poivie.

Umrijeti a ne ieznuti, jeste biti vjeito prisutan.

34.

Veliki Tao tee posvuda, i na lijevu i na desnu stranu.

Deset hiljada stvari zavisi o njemu; on nita ne suspree.

On utke upotpunjuje svoju svrhu i nita ne svojata.

On uzdrava deset hiljada stvari,

I usprkos tome nije njihov gospodar.

On je doista velik.

On ne pokazuje veliinu,

I zbog toga je istinski velik.

35.

Svi ljudi e doi njemu koji uva jedno,

Jer tamo se nalazi poinak, srea i mir.

Prolaznik se moe zaustaviti zbog muzike i dobre hrane,

Ali opis Taoa

Doima se kao da je bez supstancije ili okusa.

On se ne moe vidjeti, ne moe uti,

I k tomu jo se ne moe iscrpsti.

36.

Ono to se smanjuje

Mora se prvo proiriti.

Ono to slabi

Mora prvo biti jako.

Ono to je oboreno

Mora prvo biti podignuto.

Prije primanja

Tamo mora biti davanje.

Ovo se naziva opaanjem prirode stvari.

Mekano i slabo svladavaju tvrdo i snano.

Riba ne moe napustiti duboke vode,

A oruja zemlje ne mogu biti pokazana.

37.

Tao prebiva u ne-djelovanju,

A opet sve je uinjeno.

Ukoliko bi se kraljevi i vladari pokoravali ovome,

Deset hiljada stvari bi se prirodno razvijalo.

Ukoliko bi jo uvijek htjeli da djeluju,

Oni bi se vratili jednostavnosti bezobline supstancije.

Izuzevi mjesto, ne postoji elja.

Bez elje ono postoji.

I na ovaj nain sve stvari bi bile u miru.

38.

Istinski dobar ovjek nije svjestan svoje dobrote,

I zbog toga i jeste dobar.

Lakouman ovjek pokuava biti dobar,

I zbog toga i nije dobar.

A istinski dobar ovjek nita ne radi,

Pa ipak nita ne ostaje neuraeno.

Lakouman ovjek uvijek radi,

Pa ipak puno toga ostaje da se uradi.

Kada istinski ljubazan ovjek neto ini, on nita ne ostavlja neuraenim.

Kada pravian ovjek neto ini, on ostavlja puno toga da se uradi.

Kada discipliniran neto ini i niko ne reagira,

On zasue svoje rukave u pokuaju da nametne red.

Zato kad je Tao izgubljen, postoji dobrota.

Kad je dobrota izgubljena, postoji ljubaznost.

Kad je ljubaznost izgubljena, postoji pravinost.

Kad je pravinost izgubljena, postoji obred.

Sad je obred ljuska vjerovanja i lojalnosti, poetak zbrke.

Poznavanje budunosti je samo kieno hvatanje u stupicu Taoa.

Ono je poetak budalatine.

Zbog toga se istinski velik ovjek opirno bavi onim to je zbiljsko,a ne onim na povrini,

Na plodu, a ne na cvijetu.

Zbog toga prihvata jedno, a odbacuje drugo.

39.

Ove stvari od drevnih vremena potiu od jedne:

Nebo je potpuno i isto.

Zemlja je potpuna i vrsta.

Duh je potpun i snaan.

Dolina je potpuna i napunjena.

Deset hiljada stvari su potpune i ive.

Kraljevi i vladari su potpuni, a zemlja je uspravna.

Svi su ovi u vrlini potpunosti.

istoa neba sprjeava njegovo padanje.

vrstoa Zemlje sprjeava njezino cijepanje.

Snanost duha sprjeava njegovo troenje.

Potpunost doline sprjeava njezino presahnjivanje.

Rast deset hiljada stvari sprjeava njihovo isuivanje.

Vodstvo kraljeva i vladara sprjeava propast zemlje.

Zbog toga je ponizno korijen plemenitog.

Nisko je temelj visokog.

Prinevi i vladari smatraju sebe siroadima, obudovjelima i bezvrijednima.

Zar oni ne ovise o tome da budu ponizni?

Preveliki uspjeh nije prednost.

Ne zveckaj poput kljuseta,

Niti lupaj poput udaranja u zvono.

40.

Povratak je kretanje Taoa.

Popustljivost je put Taoa.

Deset hiljada stvari potjeu iz Bia.

Bie potjee iz Ne-bia.

41.

Mudar znalac uje Tao i bavi se njime revno.

Prosjean izuavatelj uje Tao i razmilja o njemu tu i tamo.

Nerazborit izuavatelj uje Tao i glasno se smije.

Kada ne bi bilo smijeha, Tao ne bi bio ono to jeste.

Stoga se kae:

Svijetla staza se ini tamnom,

Idenje naprijed se ini poput uzmicanja;

Lagan put se ini tekim;

Najvia vrlina se ini praznom;

Velika nevinost se ini okaljanom;

Bogatstvo vrline se ini nedostatnim;

Snaga vrline se ini slabanom;

Zbiljska vrlina se ini nezbiljskom;

Savreni kvadrat nema uglove;

Velike darovite osobe dozrijevaju kasno;

Najvie note su teke za sluanje;

Najvei lik nema oblik;

Tao je skrit i bez imena.

Jedino Tao uzdrava i dovodi sve do upotpunjenja.

42.

Tao je prouzroio jedno.

Jedno je prouzroilo dvoje.

Dvoje je prouzroilo troje.

A troje je prouzroilo deset hiljada stvari.

Deset hiljada stvari nosi yin i obujmljuje yang.

Oni postiu sklad objedinjavanjem ovih snaga.

Ljudi mrze da budu siroad, obudovjeli, ili bezvrijedni,

Ali ovo je nain kako se opisuju kraljevi i vladari.

Jer mi dobijamo gubei

I gubimo dobijajui.

Ono to drugi nauavaju, i ja takoer nauavam, a to je:

Nasilan ovjek e umrijeti nasilnom smru!

Ovo e biti sutina mog pouavanja.

43.

Najnjenija stvar u svemiru

Svladava najtvru stvar u svemiru.

Koja bez vrstoe moe ui tamo gdje nema prostora.

Stoga ja znam vrijednost ne-djelovanja.

Poduavanje bez rijei i rad bez djelovanja

Razumije rijetko koji.

44.

Slava ili sopstvo: to ima veu vanost?

Sopstvo ili bogatstvo: to je dragocjenije?

Dobitak ili gubitak: to je bolnije?

Onaj koji je privren stvarima vie e patiti.

Onaj koji tedi propatiti e teak gubitak.

Zadovoljan ovjek nikada nije razoaran.

Onaj koji zna kada se zaustaviti nee se zatei u nevoljama.

On e zauvijek ostati sauvan.

45.

Veliko postignue izgleda nesavreno,

A opet ono ne ivi due od svoje korisnosti.

Velika se punoa ini praznom,

A opet ne moe biti iscrpljena.

Velika otvorenost se ini uvrnutom.

Velika pronicavost izgleda glupa.

Veliko se govornitvo ini nespretnim.

Kretanje svladava hladnou.

Mirovanje svladava toplotu.

Tiina i spokojnost dovode stvari u red u svemiru.

46.

Kada je Tao prisutan u svemiru,

Konji prevoze stajsko gnojivo.

Kada je Tao odsutan iz svemira,

Ratni konji se odgajaju izvan grada.

Ne postoji vei grijeh od elje,

Ne postoji vee prokletstvo od nezadovoljstva,

Ne postoji vea nesrea od eljenja neega za sebe.

Zbog toga onaj koji zna to je dosta, uvijek e imati dosta.

47.

Bez putovanja vani, ti moe spoznati itav svijet.

Bez gledanja kroz prozor, ti moe vidjeti puteve neba.

to dalje ode, manje zna.

Stoga mudrac zna bez putovanja;

On vidi bez gledanja;

On radi bez djelovanja.

48.

Traei znanje, svaki dan se neto postigne.

Traei Tao, svaki dan se neto ispusti.

Sve manje i manje se ini

Sve dok se ne postigne ne-djelovanje.

Kada nita nije uinjeno, nita nije ostalo neuinjeno.

Svijetom se upravlja pomou doputanja stvarima da idu svojim tokom.

Njime se ne moe upravljati pomou uplitanja.

49.

Mudrac nema svojeg vlastitog duha.

On je svjestan potreba drugih.

Ja sam dobar prema ljudima koji su dobri.

Ja sam takoer dobar prema ljudima koji nisu dobri.

Zato to je vrlina dobrota.

Ja imam povjerenja u ljude koji su pouzdani.

Ja takoer imam povjerenje u ljude koji nisu pouzdani.

Zato to je vrlina pouzdanost.

Mudrac je stidljiv i ponizan svijetu se on ini smuenim.

Drugi ga gledaju i sluaju.

On se ponaa poput malog djeteta.

50.

Izmeu roenja i smrti,

Meu desetoricom trojica su sljedbenici ivota,

Meu desetoricom trojica su sljedbenici smrti,

I ljudi koji upravo prolaze od roenja prema smrti su takoer trojica meu desetoricom.

Zato je to tako?

Zato to oni ive svoje ivote na vulgarnoj razini.

Onaj koji zna kako ivjeti moe ii u inostranstvo

Bez straha od nosoroga ili tigra.

On nee biti ranjen u bici.

Jer u njemu nosorog ne moe pronai mjesto da zarine svoj rog,

Tigar mjesto da upotrijebi svoje kande,

A oruje mjesto da probui.

Zato je to tako?

Zato to on nema mjesta za smrt da ue.

51.

Sve stvari nastaju iz Taoa.

One se uzgajaju vrlinom.

One nastaju iz materije.

One su oblikovane okolinom.

Stoga svih deset hiljada stvari potuje Taoa i iskazuju poast vrlini.

Potovanje Taou i iskazivanje poasti vrlini se ne zahtijevaju,

Ve su oni u naravi stvari.

Zato sve stvari potiu iz Taoa.

Pomou vrline se uzgajaju,

Razvijaju, vole,

tite, tjee,

Rastu, i tite.

Stvaranje bez svojatanja,

injenje bez pripisivanja u zaslugu,

Voenje bez uplitanja,

Ovo je osnovna vrlina.

52.

Poetak svemira

Majka je svih stvari.

Poznavajui majku, takoer poznajemo sinove.

Poznavajui sinove, a uz to jo ostajui u vezi s majkom,

Donosimo slobodu od smrtne strahote.

Zaepi usta,

titi ula,

I ivot je uvijek potpun.

Pusti jezik,

Uvijek budi zauzet,

I ivot je beznadan.

Sagledavanje malog je pronicavost;

Poputanje sili je jakost.

Koristei vanjsku svjetlost, vrati se pronicavosti.

I na ovaj nain budi spaen od zla.

Ovo je uenje postojanosti.

53.

Kada bih posjedovao makar malo razbora,

Hodio bih po glavnom putu i moj bi jedini strah

Bio onaj da ne skrenem s njega.

Ostajanje na glavnom putu je lahko,

Ali ljudi vole da budu odvraeni sa glavnog na sporedni put.

Kada je dvorite krasno ureeno,

Polja su puna korova,

A ambari su prazni.

Neki nose bogato iskienu odjeu,

Nose sa sobom britke sablje,

I preputaju se hrani i piu;

Oni imaju vie posjeda nego to ga mogu koristiti.

Oni su razbojniki vitezovi.

Ovo pouzdano nije put Taoa.

54.

Ono to je vrsto ustanovljeno ne moe biti iskorijenjeno.

Ono to je vrsto stegnuto ne moe neopazice skliznuti.

Njemu e se iskazivati poast iz generacije u generaciju.

Odnjeguj vrlinu u sebi,

I vrlina e biti zbiljska.

Odnjeguj je u obitelji,

I vrlina e obilovati.

Odnjeguje je u selu,

I vrlina e rasti.

Odnjeguj je u narodu,

I vrline e biti u izobilju.

Odnjeguj je u svemiru,

I vrline e biti posvuda.

Zato promatraj tijelo kao tijelo;

Promatraj obitelj kao obitelj;

Promatraj selo kao selo;

Promatraj narod kao narod;

Promatraj svemir kao svemir.

Kako znam da je svemir nalik ovome?

Promatranjem!

55.

Onaj koji je ispunjen vrlinom je poput novoroeneta.

Ose i zmije ga nee ubosti.

Divlje ga ivotinje nee zaskoiti;

Grabeljive ga ptice nee napasti.

Njegove su kosti krhke, njegove miice slabe,

Ali je njegov stisak snaan.

On nije iskusio sjedinjenje mukarca i ene, ali je potpun.

Njegova je muevnost estoka.

On vriti cijeli bogovetni dan bez da promukne.

Ovo je savreni sklad.

Poznavanje sklada je postojanost.

Poznavanje postojanosti je prosvjeenje.

Nije mudro prenagliti.

Kontrola disanja uzrokuje napetost.

Ukoliko se puno energije troi, slijedi iscrpljenost.

Ovo nije put Taoa.

Sve to je suprotno Taou nee se dugo odrati.

56.

Oni koji znaju ne govore.

Oni koji govore ne znaju.

Zaepi usta.

Straari nad osjeajima.

Omekaj svoju otrinu.

Pojednostavi svoje probleme.

Prikrij svoju bistrinu.

Budi jedno sa zemnom prainom.

Ovo je praiskonsko jedinstvo.

Onaj koji je postigao ovo stanje

Nezabrinut je za prijatelje i neprijatelje,

Kod dobra i zla, kod asti i sramote.

Zato je ovo najvie ovjekovo stanje.

57.

Upravljaj narodom pravedno.

Povedi rat iznenadnim potezima.

Ovladaj svemirom bez naprezanja.

Kako znam da je ovo tako?

Zbog ovoga!

to vie postoji zakona i ogranienja,

Ljudi postaju siromaniji.

to je otrije ljudsko oruje,

Vie je nevolja u zemlji.

to su ljudi domiljatiji i pametniji,

udnije stvari se deavaju.

to je vie pravila i odredaba,

Vie je lopova i pljakaa.

Zbog toga mudrac kae:

Ne prakticiram djelovanje i ljudi su preodgojeni.

Uivam u miru i ljudi postaju estiti.

Ne poduzimam nita i ljudi postaju bogati.

Nemam elja i ljudi se vraaju dobru i jednostavnom ivotu.

58.

Kada se zemljom upravlja nenasilno

Ljudi su jednostavni.

Kada se zemljom upravlja s neumoljivou,

Ljudi su prepredeni.

Srea je ukorijenjena u bijedi.

Bijeda vreba ispod sree.

Ko zna to donosi budunost?

Ne postoji estitost.

estitost postaje nepotenje.

Dobrota postaje arobnjatvo.

ovjekov opinjenost traje dugo vremena.

Zato je mudar otar, ali ne i zajedljiv.

Otvoren, ali ne i uvredljiv,

Izravan, ali ne i neobuzdan,

Vrlo nadaren, ali ne i zaslijepljen.

59.

U briganju za druge i sluenju nebu,

Ne postoji nita nalik obuzdavanju.

Suzdrljivost poinje sa odustajanjem od naih vlastitih ideja.

Ovo zavisi od vrline koja je pobrana u prolosti.

Ukoliko postoji dobra zaliha vrline, tad nita nije nemogue.

Ukoliko nita nije nemogue, onda nema granica.

Ukoliko ovjek ne poznaje granice, onda je podesan da bude vladar.

Majinski princip vladanja zadugo sadrava dobro.

Ovo se naziva posjedovanjem dubokih korijena i vrste osnove,

Taom dugog ivota i vjeitom vizijom.

60.

Upravljanje zemljom je poput prenja male ribice.

Priblii se svijetu sa Taom,

I zlo nije mono,

Ali njegova se mo nee koristiti da nakodi drugima.

Ne samo da on nee nauditi drugima,

Ve e i sam mudrac biti zatien.

Oni ne povreuju jedan drugog,

A vrlina u svakome okrepljuje obojicu.

61.

Velika zemlja je nalik nizini.

Ona je mjesto susretita svemira,

Majka svemira.

ensko svladava muko mirnoom,

Leei nisko u tiini.

Zbog toga ako velika zemlja poputa manjoj zemlji,

Ona e osvojiti manju zemlju.

A ako se mala zemlja podvrgava velikoj zemlji,

Ona moe osvojiti veliku zemlju.

Zbog toga bi oni koji bi eljeli da osvoje morali popustiti,

A oni koji osvajaju uinit e tako, jer poputaju.

Veliki narod treba vie ljudi;

Mali narod treba da slui.

Svaki dobija ono to eli.

Uputno je za veliki narod da popusti.

62.

Tao je izvor deset hiljada stvari.

On je riznica dobrog ovjeka, i pribjeite loih.

Slatke rijei mogu kupiti ast;

Dobra djela mogu poluiti potovanje.

Ako je ovjek lo, nemoj ga napustiti.

Zato na dan krunisanja cara,

Ili ustolienja tri dravna slubenika,

Ne alji dar od ada, niti zapregu od etiri konja,

Ve ostani miran i ponudi Tao.

Zato je isprva svako toliko volio Tao?

Zar to nije zbog toga to pronalazi ono to trai, i to ti je oproteno kada zgrijei?

Zato je ovo najvea riznica svemira.

63.

Provodi ne-djelovanje.

Radi bez djelovanja.

Kuaj neukusno.

Veliaj malo, poveaj manjinu.

Nagradi gorinu paljivo.

Vidi jednostavnost u zamrenom.

Postigni veliinu u malim stvarima.

U svemiru su teke stvari uraene kao da su lahke.

U svemiru su velika djela napravljena od malih djela.

Mudrac ne pokuava nita to je vrlo veliko,

I otuda postie veliinu.

Olahko data obeanja pridonose malom povjerenju.

Olahko uzimanje stvari rezultira u veliku potekou.

Zato to se mudrac nikada ne suprotstavlja potekoama,

On ih nikada ne doivljava.

64.

Mir se lahko odrava;

Nevolja se lahko svladava prije nego to pone.

Krho se lahko smrska;

Malo se lahko raspri.

Pozabavi se s tim prije nego to se desi.

Dovedi stvari u red prije nego to nastane zbrka.

Drvo u ovjekovom naruju izraste uvis iz male mladice;

Visoka kula sa devet katova zapoinje slaganjem cigli;

Put od hiljadu milja zapoinje pod naim nogama.

Onaj koji djeluje osujeuje svoju vlastitu svrhu;

Onaj koji tedi, gubi.

Mudrac ne djeluje, tako da nije osujeen.

On ne krtari i uslijed toga ne gubi.

Ljudi obino ne uspijevaju kad su na vrhuncu uspjeha.

Otuda se jednako pobrini za kraj kao i za poetak;

Tada nee biti neuspjeha.

Zbog toga mudrac trai odvraenost od elje.

On ne sakuplja dragocjenosti.

On se ui da ne posjeduje ideje.

On podsjea ljude na ono to su izgubili.

On pomae deset hiljada stvari da pronau svoju vlastitu prirodu.,

Ali se suzdrava od djelovanja.

65.

Na poetku oni koji su poznavali Taoa nisu pokuali da prosvijetle druge,

Ve su pokuali da ga skriju.

Zato je tako teko vladati?

Jer su ljudi tako pametni.

Vladari koji nastoje koristiti domiljatost

Varaju zemlju.

Oni koji vladaju bez domiljatosti

Blagoslov su zemlji.

Ovo su dvije alternative.

Razumijevanje njih dvije iskonska je vrlina.

Iskonska je vrlina duboka i iroka.

Ona vodi sve stvari natrag

Prema velikom jedinstvu.

66.

Zato je more kralj stotinu rijeka?

Jer lei ispod njih.

Zbog toga je ono kralj stotinu rijeka.

Ukoliko bi mudrac vodio narod, on mora sluiti sa poniznou.

Ukoliko bi ih on vodio, on mora slijediti iza.

Na ovaj nain kada mudrac vlada, ljudi se nee osjeati ugnjetavanima;

Kada on stoji ispred njih, njima se nee nauditi.

itav e ga svijet podrati i nee im dodijati.

Jer se on ne takmii,

On ne stupa u takmienje.

67.

Svako pod nebesima kae da je moj Tao veliki ponad usporedbe.

Zato to je veliki, on izgleda razliit.

Da nije razliit, on bi davno nestao.

Imam tri riznice koje posjedujem i uvam.

Prva je milost; druga je tednja;

Trea je smionost da ne budem ispred drugih.

Iz milosti dolazi hrabrost; iz tedljivosti dolazi dareljivost;

Iz poniznosti dolazi sposobnost rukovoenja.

Danas ljudi izbjegavaju milost, ali pokuavaju da bude hrabri;

Oni naputaju tedljivost, ali pokuavaju da budu dareljivi;

Oni ne vjeruju u poniznost, ali uvijek pokuavaju da budu prvi.

Ovo je sigurna smrt.

Milost donosi pobjedu u bici, a strogost u odbrani.

To je sredstvo pomou kojega se nebo uva i brani.

68.

Dobar vojnik nije nasilan.

Dobar borac nije srdit.

Dobar pobjednik nije osvetoljubiv.

Dobar poslodavac je ponizan.

Ovo je poznato kao vrlina ne-natjecanja.

Ovo je poznato kao sposobnost poslovanja sa ljudima.

Ovo je od drevnih vremena bilo poznato kao krajnje jedinstvo s nebom.

69.

Postoji poslovica meu vojnicima:

Ne usuujem se poduzeti prvi korak, ve bih radije glumio gosta;

Ne usuujem se napredovati niti jedan pedalj, ve bih se radije povukao jednu stopu.

Ovo se naziva napredovanjem bez nastupanja,

Zasukivanjem rukava bez pokazivanja ruku,

Hvatanjem neprijatelja bez napadanja,

Naoruavanjem bez oruja.

Ne postoji vea katastrofa od potcjenjivanja neprijatelja.

Potcjenjujui neprijatelja, gotovo sam izgubio ono to cijenim.

Zbog toga e kad se stupi u boj,

Slabija strana pobijediti.

70.

Moje je rijei lahko shvatiti i lahko izvriti,

Pa ipak, nijedan ovjek pod nebom ih ne zna, niti prakticira.

Moje rijeu posjeduju drevne poetke.

Moja su djelovanja stegovna.

Zato to ih ljudi ne razumiju, oni me ne poznaju.

Oni koji me poznaju su rijetki;

Oni koji me grde su potovani.

Zbog toga mudrac nosi grubu odjeu i uva dragulj u svojemu srcu.

71.

Poznavanje neznanja je jakost.

Nepoznavanje znanja je bolest.

Ako je neko bolestan od bolesti, onda on nije bolestan.

Mudrac nije bolestan, jer je bolestan od bolesti.

Dakle, on nije bolestan.

72.

Kada ljudima manjka strahopotovanja, desiti e se velika nesrea.

Ne zadiri u njihove domove.

Ne uznemiravaj ih na poslu.

Ako se ne uplie, nee im dosaditi.

Zbog toga mudrac poznaje sebe, ali se ne pokazuje,

Posjeduje samopotovanje, ali nije nadut.

On odbacuje to i izabire ovo.

73.

Hrabar i strastven ovjek e ubiti ili biti ubijen.

Hrabar i miran ovjek e uvijek sauvati ivot.

Koji je od ove dvojice dobar, a koji tetan?

Neke stvari ne uivaju naklonost neba. Ko zna zato?

ak ni mudrac nije siguran u ovo.

Nebeski se Tao ne natjee, i uslijed toga nije savladan.

On ne govori, i zato nije odgovoran.

On ne trai, i uz to je opskrbljen sa svim to treba.

ini se da nema cilja i zbog toga je njegova svrha ispunjena.

Nebeska mrea iroko zabacuje.

Iako je njezina mreasta struktura razvijena, nita ne proputa.

74.

Ukoliko se ljudi ne plae umrijeti,

Ne koristi im prijetiti smru.

Ukoliko ljudi ive u stalnom strahu od smrti,

I ukoliko nepotivanje zakona znai da e ovjek biti ubijen,

Ko e se drznuti da ne potuje zakon?

Uvijek postoji zvanini krvnik.

Ukoliko pokua zauzeti njegovo mjesto,

To je nalik pokuaju da se bude tesar i tee drvo.

Ukoliko pokua tesati drvo poput tesara, samo e povrijediti ruku.

75.

Zato se ljudi natjeu?

Zato to vladari gutaju novac od nameta.

Zato se ljudi natjeu.

Zato su ljudi buntovni?

Zato to se vladari odve puno mijeaju.

Zato su buntovni.

Zato ljudi toliko malo razmiljaju o smrti?

Zato to vladari zahtijevaju odve puno od ivota.

Zato ljudi olahko uzimaju smrt.

Imajui malo da preivi, ovjek zna puno bolje da cijeni ivot.

76.

ovjek je roen njean i slab.

Na samrti on je tvrd i ukoen.

Travke su njene i ispunjene biljnim sokom.

Otkinute, one su uvenule i suhe.

Zbog toga su ukoen i krut sljedbenici smrti.

Njean i popustljiv sljedbenici ivota.

Otuda vojska bez popustljivosti nikada ne dobija bitku.

Drvo koje je kruto lahko se slomi.

Snaan i jak e pasti.

Njean i slab e nadvladati.

77.

Nebeski Tao je poput zatezanja luka.

Visoko je snieno, a nisko je uzdignuto.

Ukoliko je uzica preduga, ona se skrauje;

Ukoliko nije dovoljna, napraviti e se duom.

Nebeski Tao e oduzeti od onih koji imaju previe

i dati onima koji nemaju dovoljno.

ovjekov je put razliit.

On uzima od onih koji nemaju dovoljno i daje onima koji ve imaju odve mnogo.

Koji ovjek ima vie nego dovoljno i daje suvino svijetu?

Samo ovjek Taoa.

Zbog toga mudrac djeluje bez priznavanja.

On postie ono to mora da uradi bez otezanja s tim.

On ne pokuava da pokae svoje znanje.

78.

Pod nebesima nita nije njenije i popustljivije od vode.

Zato za napadanje vrstog i jakog, ne postoji nita bolje;

Voda nema premca.

Slab moe savladati jakog;

Gibak moe savladati ukoenog;

Pod nebom svako zna ovo,

Pa ipak, niko ga ne prakticira.

Zato mudrac kae:

Onaj koji preuzima na sebe ponienje naroda podesan je da njime vlada.

Onaj koji preuzima na sebe velike nesree drave, zasluuje da bude kralj svemira.

Istina poesto zvui paradoksalno.

79.

Nakon gorke svae, odreena ogorenost mora ostati.

to ovjek moe uraditi u svezi s tim?

Zbog toga mudrac uva svoju polovicu pogodbe

Ali ne zahtijeva ono to mu pripada.

Krepostan ovjek izvrava svoj dio,

Ali ovjek bez vrline trai od drugih da ispune svoje obaveze.

Nebeski je Tao nepristran.

On uvijek stoji uz dobra ovjeka.

80.

Mala drava ima malo stanovnika.

Dodue, postoje orua koja mogu raditi deset do sto puta bre od ovjeka,

Koje oni ne trebaju.

Ljudi uzimaju zaozbiljno smrt i ne putuju daleko.

Iako imaju brodove i koije, niko ih ne koristi.

Iako imaju oklope i oruja, niko ih ne pokazuje.

Ljudi se vraaju zavezivanju konopa umjesto pisanja.

Njihova je hrana prirodna i dobra, njihova je odjea lijepa, ali jednostavna,

njihovi domovi sigurni;

Oni su sretni na svoj nain.

Iako ive na mjestu s kojeg se vide njihove komije,

I gdje se uje kukurikanje pijetlova i lajanje pasa,

Usprkos tome, oni e ostaviti jedan drugog na miru sve do starosti i smrti.

81.

Istinite rijei nisu lijepe.

Lijepe rijei nisu istinite.

Dobar ovjek se ne raspravlja

Oni koji raspravljaju nisu dobri.

Oni koji znaju nisu obrazovani.

Obrazovani ne znaju.

Mudrac nikad ne pokuava da namogilava stvari.

to vie ini za druge, vie posjeduje.

to vie daje drugima, vee je njegovo obilje.

Nebeski Tao je otar, ali ne teti.

Tao mudraca je djelo bez napora.