lag prizag svibanj 2010 - final version

Strategija održivog razvoja

Lokalne akcijske grupe

PRIGORJE – ZAGORJE

LAG PRIZAG

Varaždin, ožujak 2010.

LAG PRIZAG

2

Agencija za razvoj Varaždinske županije – AZRA d.o.o. Adresa: Franjevački trg 7, 42200 Varaždin

Telefon: +385 42 422 200 Fax: +385 42 390 571

Web: www.azra.hr E-mail: [email protected]

LAG PRIZAG

3

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................ 6

2. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA .......................................................................................... 8

2.1. Klima...................................................................................................................... 9

2.2. Financijska sposobnost.........................................................................................10

3. STANOVNIŠTVO I NASELJA.......................................................................................12

3.1. Demografski razvoj ...............................................................................................13

3.2. Struktura stanovništva...........................................................................................15

3.2.1. Školska sprema.............................................................................................17

3.2.2. Obilježja domaćinstva ...................................................................................19

4. PRIRODNA OBILJEŽJA I PRIRODNI RESURSI ..........................................................20

4.1. Poljoprivredno zemljište ........................................................................................20

4.2. Hidrografska obilježja............................................................................................22

4.3. Šume ....................................................................................................................23

4.4. Mineralne sirovine.................................................................................................26

5. INFRASTRUKTURA .....................................................................................................26

5.1. Vodno gospodarstvo .............................................................................................26

5.1.1. Vodoopskrba i odvodnja................................................................................26

5.1.2. Obrana od štetnog djelovanja voda ...............................................................27

5.2. Prometna infrastruktura.........................................................................................28

5.2.1. Cestovna infrastruktura .................................................................................28

5.2.2. Željeznička infrastruktura...............................................................................31

5.2.3. Zračni promet....................................................................................................31

5.3. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura ..........................................................32

5.4. Energetika.............................................................................................................33

5.4.1. Električna energija.........................................................................................33

5.4.2. Plinoopskrba .................................................................................................33

5.4.3. Tekuća i kruta goriva .....................................................................................33

5.4.4. Obnovljivi izvori energije................................................................................34

6. ZAŠTITA OKOLIŠA ......................................................................................................34

6.1. Vode .....................................................................................................................34

6.2. Tlo.........................................................................................................................35

6.3. Zrak ......................................................................................................................35

6.4. Otpad....................................................................................................................35

LAG PRIZAG

4

7. GOSPODARSTVO .......................................................................................................36

7.1. Stanje na području gospodarstva i vanjskotrgovinska razmjena............................36

7.1.1. Obrtništvo......................................................................................................58

7.1.2. Poduzetnička infrastruktura ...........................................................................62

7.1.3. Financijska sposobnost i ulaganje .................................................................65

7.1.4. Aktivno stanovništvo i nezaposlenost ............................................................67

8. POLJOPRIVREDA........................................................................................................71

8.1. Ratarstvo ..............................................................................................................74

8.2. Povrćarstvo...........................................................................................................74

8.3. Autohtono ljekovito, aromatično i začinsko bilje ....................................................75

8.4. Vinogradarstvo......................................................................................................75

8.5. Voćarstvo..............................................................................................................76

8.6. Stočarstvo.............................................................................................................76

8.6.1. Svinjogojstvo.....................................................................................................77

8.6.2. Govedarstvo......................................................................................................77

8.6.3. Konjogojstvo .....................................................................................................77

8.6.4. Ovčarstvo i kozarstvo........................................................................................78

8.7. Peradarstvo ..........................................................................................................78

8.8. Ekološka proizvodnja ............................................................................................78

9. KULTURA I TURIZAM ..................................................................................................81

9.1. Prirodna i kulturna baština ....................................................................................81

9.2. Zaštićene prirodne vrijednosti ...............................................................................81

9.2.1. Kulturna baština ............................................................................................82

9.2.2. Prirodna baština ............................................................................................83

9.2.3. Ostali kulturni resursi.....................................................................................86

9.2.4. Kulturni i povijesni spomenici ........................................................................87

9.2.5. Sakralni objekti (crkve, kapelice, javna plastika)............................................88

9.2.6. Arheološki lokaliteti........................................................................................88

9.2.7. Tradicionalno graditeljstvo.............................................................................89

9.2.8. Kulturna infrastruktura ...................................................................................90

9.2.9. Turistička infrastruktura .................................................................................91

9.2.10. Manifestacije .................................................................................................93

9.2.11. Turistički potencijali .......................................................................................94

10. OBRAZOVANJE .......................................................................................................97

LAG PRIZAG

5

10.1. Predškolski odgoj..................................................................................................97

10.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ...............................................................................98

10.3. Srednjoškolsko obrazovanje .................................................................................99

10.4. Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno učenje ..................................................99

11. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA....................................................................100

11.1. Zdravstvo............................................................................................................100

11.2. Socijalna skrb .....................................................................................................102

12. CIVILNO DRUŠTVO...............................................................................................105

12.1. Tehničke udruge .................................................................................................108

12.2. Sportske udruge..................................................................................................109

12.3. Gospodarske udruge ..........................................................................................110

12.4. Kulturne udruge ..................................................................................................111

12.5. Socijalne udruge .................................................................................................112

12.6. Humanitarne udruge ...........................................................................................112

12.7. Ekološke udruge .................................................................................................113

12.8. Zdravstvene udruge ............................................................................................114

12.9. Znanstvene udruge .............................................................................................114

12.10. Udruge za okupljanje djece, mladeži i obitelji ..................................................114

12.11. Udruge proizašle iz Domovinskog rata ............................................................115

12.12. Udruge za okupljanje žena..............................................................................116

12.13. Ostale udruge .................................................................................................116

13. SWOT ANALIZA .....................................................................................................117

14. VIZIJA LAG-a I STRATEŠKI CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA............120

14.1. VIZIJA LAG-a......................................................................................................120

14.2. STRATEŠKI CILJEVI..........................................................................................120

15. RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE ..........................................................................121

16. ZAKLJUČAK...........................................................................................................134

LAG PRIZAG

6

1. UVOD

Poštovani,

ova Strategija održivog razvoja 11 jedinica lokalne samouprave iz triju županija

sjeverozapadne Hrvatske, rezultat je jednogodišnjeg zahtjevnog i odgovornog rada svih

sudionika Projekta „Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“, kojeg je provodio

Centar za organiziranje zajednice iz Češke Republike u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za

ruralni razvoj. Poseban doprinos Projektu dala je partnerska grupa, sastavljena od tridesetak

volontera, predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora, izabranih prema načelu

LEADER1, novom europskom načinu promišljanja i pristupa ruralnom razvoju.

Osnovni cilj Projekta bio je edukacija odabranih predstavnika za voditelje i promotore

razvoja izabrane mikro-regije što je kroz održane treninge, studijska putovanja i razmjenom

iskustava s drugim LAG-ovima u Hrvatskoj i Češkoj Republici te javnim predstavljanjem i

promocijom LAG-a, i učinjeno.

U sklopu obuke, partnerska grupa je pored savladavanja osnovnih pojmova vezanih

uz nova načela razvoja sela, operativno radila i na elementima samog strateškog planiranja

ruralnog razvoja na principu „Odozdo prema gore“, odnosno na zajedničkim interesima

stanovništva područja, koje čini geografsku cjelinu i ima zajednička obilježje i u kojem preko

90% stanovnika živi u ruralnom području. Takoñer je radila i na stjecanju pravne osobnosti

LAG-a PRIZAG.

Definirana je vizija, dogovoreno je ime, moto i logo LAG-a, identificirani su problemi te

utvrñena strateška područja djelovanja LAG-a. Tako će aktivnosti Lokalne akcijske grupe u

narednom razdoblju biti usmjerene na unapreñenje komunalne i društvene infrastrukture,

unapreñenje uvjeta u gospodarenju u poljoprivredi i šumarstvu, podizanje razine znanja i

društvene osviještenosti te razvoj turizma, baziran na ukupnim potencijalima područja.

Na bazi strateških ciljeva razrañeni su razvojni prioriteti i mjere te predložene

projektne teme s razradom korisnika i podnositelja te visinom ulaganja i očekivanim izvorima

financiranja.

1 LEADER načela – pristup temeljen na osobitostima područja, pristup odozdo prema gore, partnerski pristup I lolakna akcijska grupa, inovacije, integralni (objedinjujući) pristup, umrežavanje i suradnja meñu područjima, lokalno financiranje I upravljanje

LAG PRIZAG

7

Partnerska grupa bila je uključena i u prikupljanje osnovne baze podataka za izradu

Analize sadašnjeg stanja područja LAG-a. Svoj doprinos izradi Strategije održivog razvoja

Lokalne akcijske grupe „Prigorje – Zagorje“, dala je Agencija za razvoj Varaždinske županije,

koja je takoñer jedna od osnivača i članica LAG-a.

LAG PRIZAG osnovan je 29. prosinca 2009. godine, a registriran je kao udruga 07.

siječnja 2010. godine s ciljem da uz aktivno uključivanje stanovništva radi na provoñenju

razvojnih programa cijelog područja obuhvaćenog LAG-om.

Značaj projekta prepoznale su sve jedinice lokaln samouprave s područka LAG-a te

su se uključile u Projekt i osigurale početna sredstva za rad LAG-a PRIZAG.

Ova Strategije održivog razvoja Lokalne akcijske grupe „Prigorje – Zagorje“ kruna je

jednog zahtjevnog posla, koji je do sada odrañen, ali i temelj za početak novih aktivnosti

usmjerenih na izradu konkretnih razvojnih projekata i njihovo kandidiranje za korištenje

sredstava nadležnih hrvatskih izvora i fondova EU, namijenjenih ruralnom razvoju. Osnovni

zadatak koji predstoji je ostvarenje vizije LAG-a prema kojoj će ovo područje biti „ Zajednica

sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju

kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih

raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala.“.

Zahvaljujem svima na uloženom trudu.

Predsjednica Udruge LAG PRIZAG

Draga Bitar, dipl. oec.

LAG PRIZAG

8

2. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

Područje LAG-a PRIZAG obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave (grad Novi

Marof, općine Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica i Visoko u Varaždinskoj županiji, općine

Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Gornja Rijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji te općine

Budinščina, Hrašćina i Konjščina u Krapinsko-zagorskoj županiji). Prema krajobraznoj

regionalizaciji područje LAG-a pripada Panonskoj Hrvatskoj. Zauzima prostor geografske

cjeline Sjeverozapadna Hrvatska (raščlanjivanje prostora na osnovi obilježja prostora) i to

južni dio Varaždinske županije, zapadni dio Koprivničko-križevačke županije te krajnji

sjeveroistok Krapinsko-zagorske županije. Prostor površine 510,11 km2 naseljava 38.812

stanovnika u 163 naselja.

Slika 1: Područje LAG-a

Izvor: LAG

LAG PRIZAG

9

Područje prema daljnjoj diferencijaciji u skladu s geološko-litološkim prilikama i

pedološkim karakteristikama pripada reljefnoj cjelini brežuljkastog kalničkog prigorja i prigorja

Ivanščice, raščlanjenog dolinama brojnih potoka s pritocima i šumama, nadmorske visine od

120 – 700 metara. Područje LAG-a je dijelom smješteno u dolini Bednje (sjeverozapadni

nizinski dio), a većim dijelom na sjevernim i južnim padinama Kalnika te istočnom kraku

Ivanščice. Prostorna struktura karakteristična je za Hrvatsko zagorje (gorja, prigorja, pobrña i

dolinske ravni).

Dolina Bednje je po postanku tektonska. Naslage su granulometrijski i genetski vrlo

heterogene. U dolini rijeke Bednje izdvojena su tri tipa - kanalski sedimenti, močvarno-barski

sedimenti i naslage poplavne ravnice. Na ovom dijelu tok Bednje prolazi njenim aluvijalnim

sedimentima. To su u površinskom dijelu glinoviti siltovi. Dublji slojevi prelaze u siltove, dok

se daljnjim povećanjem dubine povećava veličina zrna, te prelazi u pjeskovito s

prekomjernim sadržajem gline i silta. Na 3 - 4 m dubine počinju zaglinjeni šljunci i pijesci.

Prostor se može uvrstiti u područje s pojačanom riječnom erozijom.

Tektonski pokreti važan su element u formiranju reljefa. Rasjedi na području su i

danas seizmotektonski aktivna područja. Glavni rasjed na području, duž kojega su pokreti

zemljine kore i danas aktivni, ide jugoistočnim rubom Kalnika i prolazi čitavim područjem u

smjeru SI-JZ.

Prema seizmološkim kartama Geofizičkog zavoda “PMF”-a na području su mogući

potresi maksimalnog intenziteta od 6 do 9 stupnjeva MSK skale (VII zona). Potresi se

grupiraju uz obronke Kalnika. Za Kalnik su karakteristični plitki potresi jakosti I0 = VII0 MCS.

2.1. Klima

Područjem LAG-a dominira umjereno kontinentalna klima karakteristična za

peripanonski rub. Klima je umjerena toplo-kišna. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi

oko 10°C. Topli dio godine u kojem je srednja tempe ratura viša od godišnjeg prosjeka traje

od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji

mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji sije čanj

sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godin i čija je srednja

temperatura niža od 0°C.

Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu

godine (travanj do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Sušnih razdoblja

LAG PRIZAG

10

nema. Ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 mm. Tijekom godine snježni

pokrivač se javlja izmeñu 45 i 50 dana (od listopada do svibnja). U prosjeku se može

očekivati da je 21-28 dana snježni pokrivač visine 10 cm i više. Ovo područje je relativno

bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su

iznad 70%. U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%), a maksimum u

studenom ili prosincu (85-86%). Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost

vjetrova južnog i jugozapadnog, te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. U toku godine

najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko

80%). Područje s oko 2.000 sati sijanja sunca godišnje spada u srednje osunčana područja

Hrvatske. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkraće

u prosincu (oko 2 sata dnevno). Na području godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom, pri

čemu se u siječnju javlja oko 10 dana s maglom, dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko

ili izostaje. Magla je učestalija pojava u nizinama i dolinama rijeka. Mraz se javlja od rujna do

svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Tuča se javlja

prosječno jednom godišnje, s najvećom vjerojatnošću od svibnja do srpnja.

2.2. Financijska sposobnost

Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija potiču

policentrični razvoj i ureñenje prostora kojim se osigurava poticanje lokalne razvojne

osobitosti područja, osigurava egzistencija, a time i ostanak stanovništva, sprečava

pretjerana koncentracija industrije i stanovanja u samo jednom centru te osiguravaju

racionalnije korištenje prirodnih i izgrañenih resursa. Ovaj koncept u skladu je sa Strategijom

prostornog ureñenja Republike Hrvatske.

Na području Koprivničko-križevačke županije postoje tri gradska središta: Koprivnica,

ðurñevac i Križevci, a time i potencijal za ravnomjeran policentrični razvoj, ali su trenutačne

razlike u razvijenosti (posebno izmeñu urbanih i ruralnih dijelova) vrlo izražene. Većina

općina ne raspolaže minimalnim kapacitetima i znanjima potrebnim za pokretanje važnijih

razvojnih projekata, posebno u uvjetima suvremenog okruženja gdje raste važnost različitih

razvojnih fondova i sl.

U koncipiranoj policentričnoj mreži gradova, u "sustavu središnjih naselja", odnosno

"sustavu razvojnih žarišta", na području Varaždinske županije u najznačajnija razvojna

žarišta ubrajaju se: Varaždin, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Varaždinske Toplice.

Varaždin i pet ostalih gradova na području Varaždinske županije zadovoljavaju

osnovne kriterije gradskih naselja obzirom da imaju veoma dugu povijesnu tradiciju -

LAG PRIZAG

11

kontinuitet postojanja, bilježe stalni rast broja stanovnika, nalaze se na značajnim prometnim

pravcima, ranije su bili, a i prema novom teritorijalnom ustrojstvu spadaju u značajnije

upravne centre, predstavljaju važne gospodarske centre sa značajnom funkcijom rada i

imaju infrastrukturne elemente karakteristične gradskim obilježjima.

Na području Krapinsko-zagorske županije ima 6 gradova i to Donja Stubica, Klanjec,

Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar dok prevladavaju naselja koja imaju pretežno

seoska obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja koja imaju

prijelazna obilježja izmeñu urbaniziranog prostora i sela, a odgovarajućim aktivnostima:

prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim i političkim potrebno je ispravno usmjeriti

urbanizaciju i razvoj gradova (malih gradskih područja). Općina Budinščina prostire se na

površini od 56 km², na kojoj živi 2.816 stanovnika u 13 naselja. Stanovništvo se pretežno

bavi poljoprivredom na sitnim privatnim posjedima, dok je manji broj mlañeg pučanstva

zaposlen u poduzećima i ustanovama koje djeluju na području općine te u većim bližim

privrednim centrima.

Proračuni članica LAG-a (tablica 1) za provoñenje aktivnosti iz svog djelokruga nisu

ujednačeni, pri čemu najveći proračun ima Novi Marof, slijede općina Konjščina, Ljubešćica i

Budinščina, dok je financijska sposobnost općina Breznica i Breznički Hum vrlo mala.

Općine Kalnik, Budinščina i Ljubešćica pripadaju kategoriji brdsko-planinskih

područja te prema toj osnovi stanovništvo može koristiti niz poticajnih mjera utvrñenih

Zakonom o brdsko-planinskim područjima, dok Općina Gornja Rijeka pripada području od

posebne državne skrbi III. Kategorije na temelju kriterija ekonomske nerazvijenosti.

Tablica 1: Proračuni članica LAG-a za 2009. godinu:

Općina/Grad Proračun 2009. Breznica 3.318.024,00 Breznički Hum 1.850.404,00 Budinščina 7.216.050,00 Gornja Rijeka 4.056.606,00 Hrašćina 3.094.904,47 Kalnik 3.760.000,00 Konjščina 10.048.533,00 Ljubešćica 18.277.489,00 Novi Marof 21.500.000,00 Sveti Petar Orehovec 3.932.600,00 Visoko 2.830.000,00 UKUPNO 125.685.131,00

Izvor: www.glasila.hr, članice LAG-a, www.kr-zag-zupanija.hr/glasnik.asp,

LAG PRIZAG

12

IDENTIFICIRANI PROBLEMI

� Gradovi su na nižem stupnju razvoja nego što to zahtijeva njihovo planirano mjesto u

hijerarhiji centara pa treba ojačati njihovu strukturu i prvenstveno gospodarsku ulogu u

prostoru kako bi postali stvarna žarišta i nosioci vlastitog razvitka, a time i razvitka

gravitirajućeg okolnog prostora.

� Primjetan je neuravnotežen regionalni razvoj i zaostajanje u razvoju pojedinih dijelova

županija. Velike su razlike izmeñu grada i sela i velike razlike u standardu života i

mogućnostima privreñivanja.

� Nedovoljno razvijena obrazovna struktura stanovništva koja bi inicirala jači i

uravnoteženiji regionalni razvoj. „Odljev mozgova“.

3. STANOVNIŠTVO I NASELJA

Prostor od 510,11 km2 naseljava 38.812 stanovnika2 u 163 naselja, od kojih je

najveće naselje grad Novi Marof (1.981 stanovnik). Na području LAG-a prevladavaju naselja

do 1.000 stanovnika (izuzetak su naselja Novi Marof i Ljubešćica koja imaju više od 1.000

stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 75 st/km2, a najgušće je

naseljen grad Novi Marof, dok je najmanja gustoća naseljenosti u općini Budinščina.

Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 265 stanovnika stoga

područje LAG-a svrstavamo u područje malih naselja i disperzne naseljenosti (što je

posljedica geografskih obilježja i demografskih kretanja cijelog područja).

2 DZS, Popis stanovništva 2001. godine

LAG PRIZAG

13

Tablica 2: Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Općina/Grad Površina km2

Broj stanovnika

Gustoća naseljenosti st/km2

1. Breznica 34 2.304 68 2. Breznički Hum 26 1.575 61 3. Budinščina 56 2.793 50 4. Gornja Rijeka 32,72 2.035 62 5. Hrašćina 27.2 1.826 67 6. Kalnik 26,34 1.611 61 7. Konjščina 45 4.074 91 8. Ljubešćica 35,56 1.959 55 9. Novi Marof 111,75 13.857 124

10. Sveti Petar Orehovec 91,05 5.137 56

11. Visoko 25,19 1.641 65 UKUPNO 510,81 38.812 76

Izvor: DZS i članice LAG-a

3.1. Demografski razvoj

Analizirajući demografske pravce koji su se odvijali na ovom području prisutan je

trend opadanja broja stanovnika u svim općinama na području LAG-a Prizag, a iskazan je u

tablici 3. Sve općine i grad bilježe smanjenje broja stanovnika unazad 30 godina:

Tablica 3: Promjene broja stanovnika po općinama/gradu

Općina/Grad/Godina 1981. 1991. 2001. 1. Breznica 2.801 2.573 2.304 2. Breznički Hum 2.041 1.740 1.575 3. Budinščina 3.444 3.150 2.793 4. Gornja Rijeka 2.684 2.330 2.035 5. Hrašćina 2.375 2.061 1.826 6. Kalnik 2.200 1.929 1.611 7. Konjščina 5.418 5.040 4.074 8. Ljubešćica 2.152 2.116 1.959 9. Novi Marof 14.180 14.350 13.857 10.. Sveti Petar Orehovec 6.394 5.684 5.137 11. Visoko 1.998 1.868 1.641 UKUPNO 45.687 42.841 38.812

Izvor: DZS 2001. godine

LAG PRIZAG

14

Grafički prikaz (1) kretanja broja stanovnika po općinama/gradu

KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1981.-2001.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

NOVI M

AROF

BREZNIC

A

VISOKO

GORNJA

RIJE

KA

KALNIK

SVETI PETAR O

REHOVEC

1981. 1991. 2001.

Vitalni indeks, odnosno broj živoroñenih na 100 umrlih (tablica 4) jedan je od

pokazatelja negativnih demografskih trendova odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne

depopulacije područja te posljedica negativnog prirodnog prirasta koji karakterizira i većinu

područja Hrvatske.

Tablica 4: Prirodno kretanje stanovništva u 2008. godini

Umrla dojenčad Prirodni Brakovi

Živ

oroñ

eni

Mrt

voroñ

eni

Um

rli

ukupno 0 – 6 dana prirast sklopljeni razvedeni

Vitalni indeks (živoroñeni na 100 umrlih)

Republika Hrvatska 43.753 176 52.151 195 119 -8.398 23.373 5.025 83,9 Breznica 30 - 38 1 - -8 14 1 78,9 Breznički Hum 9 - 23 - - -14 13 2 39,1

LAG PRIZAG

15

Budinščina 14 - 52 - - -38 11 1 26,9 Gornja Rijeka 20 - 42 - - -22 9 - 47,6 Hrašćina 12 - 27 - - -15 4 1 44,4 Kalnik 15 - 23 - - -8 6 2 65,2 Konjščina 34 1 67 - - -33 21 4 50,7 Ljubešćica 19 - 27 - - -8 10 1 70,4 Novi Marof 104 - 186 - - -82 58 7 55,9 Sveti Petar Orehovec 58 0 81 0 0 -23 21 1 71,6 Visoko 21 - 16 - - 5 9 - 131,3 UKUPNO 336 1 582 1 0 -246 176 20 57,73

Izvor: DZS, Priopćenje br. 7.1.1. 2009. godine

3.2. Struktura stanovništva

Stanovništvo područja prema demografskim karakteristikama pripada starom tipu

populacije, odnosno 75% stanovništva je starije od 20 godina, dok je u starosnoj skupini do

19 godina starosti samo 25% populacije. Starenje stanovništva karakteristika je cijelog

područja Hrvatske te ni područje LAG-a nije izuzetak.

Tablica 5: Stanovništvo prema glavnim dobnim skupinama 2001. godine

Starost Spol Ukupno 0-19 20-59 60-94 95 i više Nepoznato m 19.381 5.000 10.695 3.643 2 41 ž 19.469 4.682 9.451 5.264 5 67 ukupno 38.850 9.682 20.146 8.907 7 108

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine

LAG PRIZAG

16

Struktura po aktivnosti

Tablica 6: Stanovništvo prema aktivnosti i spolu po gradovima/općinama 2001. godine:

Aktivno stanovništvo

Ukupno stanovništvo žensko

Osobe s osobnim

prihodom Uzdržavano stanovništvo Udio u postocima

aktivno stanovništvo aktivno žena u ukupnom

svega žensko svega

obavlja

zanimanje svega

obavlja

zanimanje svega žensko svega 1)žensko

od osoba u

zemlji

od osoba u

inozemstvu

u ukupnom

stanovništvu ženskom stanovništvu

Breznica 2.304 1.182 982 842 353 317 543 323 779 506 627 24 42,62 29,86

Breznički Hum 1.575 819 691 603 284 257 496 292 388 243 309 29 43,87 34,68

Budinščina 2.793 1.407 1.424 1.261 666 619 521 281 848 460 671 22 50,98 47,33

Gornja Rijeka 2.035 998 963 858 343 315 452 285 620 370 502 49 47,32 34,37

Hrašćina 1.826 943 1.018 954 522 500 371 170 437 251 380 10 55,75 55,36

Kalnik 1.611 828 761 721 301 288 362 220 488 307 428 24 47,24 36,35

Konjščina 4.075 2.121 2.062 1.856 1.019 931 1.090 614 922 488 790 33 50,61 48,04

Ljubešćica 1.959 1.020 777 650 299 251 521 294 661 427 462 53 39,66 29,31

Novi Marof 13.857 6.956 5.916 4.924 2.432 2.040 3.145 1.674 4.796 2.850 3.518 298 42,69 34,96

Sveti Petar

Orehovec 5.137 2.618 2.941 2.739 1.270 1.206 568 357 1.628 991 1.518 40 57,25 48,51

Visoko 1.641 848 823 727 365 336 306 170 512 313 469 19 50,15 43,04

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.

LAG PRIZAG

17

Tablica 7: Udio aktivnog stanovništva po gradovima/općinama 2001.godine

Bro

j st

anov

nika

Br.

žen

skog

st

anov

ništ

va A

ktiv

no

ukup

no

Akt

ivno

že

nsko

Udi

o ak

tivno

g

stan

ovni

štv

a Udi

o že

nsko

g u

aktiv

nom

st

anov

ništ

vu

Breznica 2.304 1.182 982 353 42,6 36 Breznički Hum 1.575 819 691 284 43,9 41,1 Budinščina 2.793 1.407 1.424 666 51 47 Gornja Rijeka 2.035 998 963 343 47,3 35,6 Hrašćina 1.826 943 1.018 522 55,75 51,3 Kalnik 1.611 828 761 301 47,2 39,6 Konjščina 4.075 2.121 2.062 1.019 50,61 49,4 Ljubešćica 1.959 1.020 777 299 39,7 38,5 Novi Marof 13.857 6.956 5.916 2.432 42,7 41,2 Sveti Petar Orehovec 5.137 2.618 2.941 1.270 57,3 43,2 Visoko 1.641 848 823 365 50,2 44,4 UKUPNO 38.813 19.740 18.358 7.854 47,3 42,8

Izvor:

Cjelokupni društveno-ekonomski razvoj nekog područja temelji se, izmeñu ostalih

čimbenika kao što su dobna struktura i razina obrazovanja i na stupnju aktivnosti

stanovništva (tablica 6 i 7). Stanovništvo na području LAG-a je prema udjelu aktivnog

stanovništva na razini prosjeka Republike Hrvatske (44%), dok je ukupna aktivnost ženskog

stanovništva nešto niža od prosjeka (44,4% za RH). Udio ženskog u aktivnom stanovništvu

nije proporcionalan te je niži u odnosu na udio ženskog u ukupnom stanovništvu (50,7%).

3.2.1. Školska sprema

Prema podacima Popisa stanovništva 2001. godine (tablica 8), analiza obrazovne

strukture ukazuje da je:

• 32% stanovništva nema završeno osnovno obrazovanje

• 29,7% stanovništva ima završenu osnovnu školu

• 34,6% stanovništva je sa srednjim obrazovanjem

• 4,1% stanovništva ima višu ili visoku naobrazbu.

LAG PRIZAG

18

U usporedbi s podacima na razini RH, zamjetan je vrlo nizak stupanj osoba za višom

i visokom naobrazbom (prosjek RH je 12%), a prevladava stanovništvo za završenim

osnovnim i srednjim obrazovanjem. Obrazovna struktura prema spolu pokazuje nepovoljan

položaj ženskog stanovništva čije je obrazovanje niže, s niskim stupnjem završenog

školovanja (ili bez ikakve naobrazbe) te u nepovoljnijem položaju na tržištu rada u odnosu na

muški dio populacije.

Tablica 8: Stanovništvo staro više od 15 godina prema spolu i stručnoj spremi 2001.

Završena škola Muškarci Žene Ukupno

Bez škole 150 394 544 1-3 razreda OŠ 509 1.283 1.792 4-7 razreda OŠ 2.532 3.613 6.145 Osnovna Škola 3.624 4.333 7.957 Srednja škola 5.735 3.557 9.292 Viša škola 207 220 427 Visoka škola 275 254 529 Magisterij 6 4 10 Doktorat 2 0 2 Nepoznato 61 74 135 Ukupno 13.101 13.732 26.833

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.

Grafički prikaz (2): Stanovništvo staro više od 15 godina prema spolu i stručnoj

spremi 2001.

Obrazovna struktura 2001. godine

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

Muškarci Žene Ukupno

Bez škole

1-3 razreda OŠ

4-7 razreda OŠ

Osnovna Škola

Srednja škola

Viša škola

Visoka škola

Magisterij

Doktorat

Nepoznato

LAG PRIZAG

19

3.2.2. Obilježja doma ćinstva

Stanovništvo je prema migracijskim obilježjima (tablica 9) pretežno domicilno

(68,7%), karakterizira ga migracija unutar istog naselja ili općine, a od ukupnog broja

stanovnika doseljeno je 13.213 od kojih je 10,8 % iz drugih županija i inozemstva (najviše iz

BiH).

Tablica 9: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima 2001. godine

Od roñenja stanuje Doseljeno u naselje stanovanja

u istom naselju iz d

rugo

g na

selja

iz d

rugo

g gr

ada/

općin

e iz inozemstva

isto

g gr

ada/

općin

e2)

iste

žu

pani

je

od toga

Uku

pan

broj

sta

novn

ika

svega iz d

ruge

žup

anije

sveg

a H

erce

gov

ine

Mak

edon

ije

Slo

veni

je

SR

J

nepo

znat

o

Breznica 2.304 1.611 690 190 160 302 37 29 4 1 1 1

Breznički Hum 1.575 1.039 535 152 197 172 12 5 - 1 3 2

Budinščina 2.793 1.871 913 370 266 248 23 9 - 10 1 6

Gornja Rijeka 2.035 1.511 519 188 135 179 15 4 - 2 1 2

Hrašćina 1.826 1.206 620 188 192 223 15 7 1 1 - 2

Kalnik 1.611 1.214 387 151 161 64 11 6 - 1 2 -

Konjščina 4.074 2.157 1.912 518 666 618 10264 - 9 6 8

Ljubešćica 1.959 1.464 494 89 224 138 40 14 - 19 - 3

Novi Marof 13.857 8.974 4.878 2.631 1.055 893 258118- 53 1541 Sveti Petar Orehovec 5.137 3.718 1.418 737 457 180 43 19 - 8 7 1

Visoko 1.641 1.222 417 198 95 112 9 7 - 2 - 3

UKUPNO 38.812 25.987 12.783 5.412 3.608 3.1295652825 107 3669 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. Godine

LAG PRIZAG

20


� Velik broj malih naselja s disperzijom naseljenosti (raštrkanost)

� Koncentracija stanovništva i gospodarsko-razvojne infrastrukture u Novom

Marofu.

� Većina središnjih naselja u općinama nema snagu nositelja razvitka svojeg

područja (mali proračun)

� Problemi u infrastrukturnom opremanju i povezivanju naselja (nezadovoljavajuća

komunalna infrastruktura, niski društveni standard u naseljima).

� Depopulacija pojedinih područja (negativni demografski procesi u ruralnim

dijelovima).

� nepovoljna obrazovna struktura (niski stupanj obrazovanja, pogotovo ženskog

dijela populacije)

� stanovništvu pripada starom tipu populacije (nepovoljna dobna struktura)

4. PRIRODNA OBILJEŽJA I PRIRODNI RESURSI

Prirodna baština je jedna od značajnih karakteristika prostora unatoč svojoj

vrijednosti i značenju nije dovoljno iskorištena, a u velikoj je mjeri zapuštena i nedovoljno

zaštićena. Relativno očuvani prirodni i kultivirani krajolik potrebno je štititi kao izuzetan

prostorni potencijal te ga uz prirodnu i kulturnu baštinu bolje koristiti u svrhu razvoja područja

(turizam, agroturizam itd.). Od prirodnih resursa najznačajnije su rezerve pitke vode i

mineralne sirovine (kamen).

4.1. Poljoprivredno zemljište

Tla na području LAG-a PRIZAG su srednje kvalitete. Pretežno laporasta podloga i

vapnenci uvjetovali su u prilično ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla, pogodnog

za oraničke kulture, a na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka prevladavaju

pjeskovita ilovasta tla, srednje do visoke kiselosti, veoma prikladna za uzgoj vinograda i

voćnjaka (jabuke i šljive).

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, od ukupne površine

područja koje obuhvaća LAG Prizag (43.800 ha / 438 km2), samo je 12.494,56 ha korištenog

LAG PRIZAG

21

poljoprivrednog zemljišta i 7.005 ha neobrañenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta

(Tablica 10 i 11), što čini 44,5 % ukupne površine. Svako poljoprivredno kućanstvo u

prosjeku obrañuje 8 parcela, a prosječna veličina parcele korištenog poljoprivrednog

zemljišta iznosi 0,2 ha.

Ne provodi se kvalitetna i sustavna analiza niti svojstava tla, niti degradacijskih

procesa (erozija, onečišćenja) kojima je ono izloženo.

Na području LAG-a se mogu razlikovati slijedeće kategorije poljoprivrednog zemljišta:

Vrijedna obradiva tla

U ovu grupu tala mogu se uvrstiti tla na zaravnima i vrlo blagim nagibima. Vrijedna

obradiva tla imaju relativno mala ograničenja za oraničnu biljnu proizvodnju. Uz

navodnavanje, redovite agrotehničke mjere i mjestimičnu rijetku drenažu, ova bi tla

omogućila visoku i stabilnu proizvodnju.

Ostala obradiva tla

Ovisno prema svojim fizičkim i kemijskim karakteristikama iziskuju primjenu različitih

mjera kao npr. mjera zaštite od erozije, terasiranje, obradu paralelno sa izohipsama, na

ravnim terenima popravak vodno zračnog režima, zaštitu od vanjskih voda, drenažiranje,

navodnjavanje i sl.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Ostala poljoprivredna tla obuhvaćaju uvjetno dobra tla u širim riječnim dolinama i

nepogodna tla koja u postojećim uvjetima obuhvaćaju tla na nagibima većim od 15%.

Zahtijevaju značajnije mjere ureñenja radi korištenja kao obradive površine. Većinom

se koriste kao šume i travnjaci.

Područje pogoduje razvoju voćarstva i vinogradarstva, te dijelom proizvodnji mesa i

mlijeka. Prigorski dio pogodan je za intenzivnu poljoprivredu s limitirajućim čimbenicima

vezanim za reljef i vrstu tla.

Tablica 10: Poljoprivredna kućanstva prema ukupnoj raspoloživoj površini,

korištenom i ostalom zemljištu te broj parcela

LAG PRIZAG

22

Bro

j kuć

anst

ava

Uku

pno

rasp

olož

iva

po

vrši

na

zem

ljišt

a, h

a

Uku

pno

koriš

teno

po

ljopr

ivre

dno

zem

ljišt

e, h

a

Kor

ište

no

poljo

priv

redn

o

zem

ljišt

e u

vlas

ništ

vu, h

a

Kor

ište

no

poljo

priv

redn

o

zem

ljišt

e uz

eto

u za

kup,

ha

Kor

ište

no

poljo

priv

redn

o

zem

ljišt

e da

no

u za

kup,

ha

Ost

alo

ze

mlji

šte,

ha

Bro

j par

cela

ko

rište

noga

po

ljopr

ivre

dno

g ze

mlji

šta

Breznica 616,00 1.673,17 1.028,18 1.029,01 78,59 79,42 644,99 3.789,00 Breznički Hum 407,00 1.143,85 616,68 624,37 49,75 57,44 527,17 2.457,00 Budinščina 651,00 1.247,19 736,91 727,33 20,37 10,79 510,28 3.898,00 Gornja Rijeka 436,00 1.749,54 1.194,12 1.145,42 71,66 22,96 555,42 6.139,00 Hrašćina 466 1.250,57 810,53 740,07 79,91 9,45 440,04 2.625,00 Kalnik 343,00 1.794,94 1.179,56 1.119,28 109,65 49,37 615,38 5.432,00 Konjščina 760 1.486,01 830,48 810,07 69,46 49,05 655,53 5.447,00 Ljubeščica 469,00 612,94 293,21 279,71 33,89 20,39 319,73 1.674,00

Novi Marof 2.928,00 3.280,24 1.574,56 1.540,74 69,29 35,47 1.705,68 1.3891,00

Sveti Petar Orehovec 1.080,00 6.701,04 5.041,83 4.735,15 420,75 114,07

1.659,21 18.839,00

Visoko 364,00 1.297,04 829,51 817,33 55,44 43,26 467,53 3.486,00

UKUPNO 8.520 22.236,53 14.135,57 13.568,48 1.058,76 491,67 8.100,96

67.677, 00

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

4.2. Hidrografska obilježja

Vodonosna područja na prostoru LAG-a su od lokalnog značaja, tj. nema većih

akumulacija podzemne pitke vode, već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. Dio

oborinskih voda i dio voda iz površinskih vodotoka infiltrira se u podzemlje i tvori zalihe

podzemnih voda. Na području postoje podzemne vode u nižim dijelovima gorja. Kalničko

gorje spada u temeljna gorja izgrañena od karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s

podzemnim vodama na različitim dubinama. Vodotoci manjeg kapaciteta izviru uglavnom

pod samim kalničkim prostorom i zatim teku prema jugu i sjeveru.

Vodeni tokovi pripadaju savskom i dravskom slivu (crnomorskom slivu). Svi vodotoci

imaju pluvijalni (kišni) režim, s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj). Kvaliteta

vode u svim vodotocima ugrožena je zbog ispuštanja otpadnih voda i odlaganja smeća, što

predstavlja opasnost za izvore pitke vode. Najveći vodotok na području je rijeka Bednja.

Kvaliteta vode rijeke Bednje je III. kategorije, dok je propisana (poželjna) kvaliteta

vode – II. kategorija. Bednja ima pluvijalni (kišni) režim protjecanja (maksimalni vodostaj

nastupa nakon velikih padalina, posebice u jesen i u proljeće). Za vrijeme velikih količina

padalina (godišnje 2-4 puta), Bednja se izljeva iz svojeg korita. To se dogaña kod Možñenca

LAG PRIZAG

23

(uzvodno od područja Općine Ljubešćica) te uz lijevu obalu proširenog aluvija Bednje pod

nazivom Rakitje (to je ujedno i najveća prirodna retencija na tom području).

4.3. Šume

Šume su po veličini i po višestrukim privrednim i ostalim funkcijama vrlo važan

prirodni resurs šireg područja Kalnika i Ivanščice. Veliki dio šumskih površina na masivu

Kalnik i na području koje mu gravitira ujedno su i lovne površine. Prema obujmu i kvaliteti

šumskog fonda šumarstvo na području predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost.

Relativno velike površine pod šumama (30 - 60 %, ovisno o predjelu), s kvalitetnim

šumskim sastojinama (hrastove i bukove šume) kvalitetna su resursna osnova za drvnu i

drvno-prerañivačku industriju. Ukupno je na području LAG-a 5.339,81 ha korištenih šumskih

površina (kućanstva).

Državnim šumama na području gospodare Hrvatske šume s tradicijom planskog i

uglavnom kvalitetnog gospodarenja. Šume u privatnom vlasništvu usitnjene su i devastirane

te je potrebno izvršiti inventarizaciju privatnih šuma.

Najveći dio površine zauzimaju šume bukve i hrasta kitnjaka. Sjeverna strana Kalnika

pretežno je pod šumom, dok su na južnoj strani nalaze površine pod šumom, šikarom,

vinogradima, voćnjacima i oranicama.

Šume i šikare pripadaju razredu Querco – Fagetea koji se nizom različitih asocijacija

rasprostire na umjereno bazičnim, neutralnim i umjereno kiselim tlima čitave Europe. Najveći

dio šuma kontinentalnog područja Hrvatske pripada ovom razredu te ga karakterizira

bogatstvo i izvanredna produktivnost šumskih sastojina. Najveći dio padina i pobrña

pripadaju redu Fagetalia, asocijaciji Querco-Carpinetum croaticum (šume hrasta kitnjaka i

običnog graba). Sastav drveća je izuzetno raznolik: obični grab (Carpinus betulus), bukva

(Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), klen (Acer campestre), brijest (Ulmus

glabra), trešnja (Prunus avium), lijeska (Corylus avellana), obična kurika (Euonimus

europaea). S obzirom na mikroklimatske uvjete šume, na svim toplijim ekspozicijama

prevladava hrast kitnjak i pojavljuje se pitomi kesten (Castanea sativa) dok se na hladnijim

ekspozicijama hrast povlači, a zamjenjuju ga čiste bukove sastojine sa znatnom primjesom

graba.

LAG PRIZAG

24

Degradacijski stadiji uz livade, putove i ceste, uglavnom na južnoj strani, pripadaju

redu Prunetalia spinosae. Predstavlja prijelazni stadij živica i šibljaka, koji zbog edafskih i

mikroklimatskih prilika (stvarajući povoljne uvjete) polako prelazi u šumu. Neke od

zastupljenih vrsta: trnina (Prunus spinosa), svibovina i drijen (Cornus sanguinea i C. mas),

pasja ruža (Rosa canina), obična kalina (Ligustrum vulgare), glog (Crataegus monogyna).

S južne strane obronaka Kalnika i Ivanščice, naselja i obrañivana zemljišta zahvaćaju

obronke do prosječno 400 m nadmorske visine.

LAG PRIZAG

25

Tablica 11: Površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama (1. lipnja 2003.)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

povrtnjaci

(na

okućnici,

rasadnici i

košaračka

korišteni

za vlastite voćnjaci vinogradi vrba i dr. Ostalo zemljište, ha

Ukupna

površina, ha

potrebe)

od toga:

neobrañeno

od toga:

šumsko (1+11) ukupno

(2+3+4+5+6+8+1

0)

oranice i

vrtovi livade pašnjaci ukupno

od toga:

plantažni ukupno

od toga:

plantažni ukupno

poljoprivredno

zemljište zemljište

Skupine

poljoprivrednih

kućanstava prema

ukupno raspoloživom

zemljištu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Breznica 1.028,18 688,31 3,78 275,33 9,17 14,47 1,26 37,08 8,24 0,04 644,99 69,98 472,32 1.673,17 Breznički Hum 616,68 393,13 2,01 163,52 6,87 14,65 0,11 36,49 15,71 0,01 527,17 126,75 333,85 1.143,85 Budinščina 736,91 442,55 1,24 193,48 9,62 30,09 0,73 59,93 0,08 - 510,28 86,04 361,02 1.247,19 Gornja Rijeka 1.194,12 853,84 1,71 250,48 12,82 15,99 0,69 59,28 14,55 - 555,42 45,29 453,75 1.749,54 Hrašćina 810,53 518,95 1,79 215,72 3,88 24,87 2,13 45,27 1 0,05 440,04 119,37 271,34 1.250,57 Kalnik 1.179,56 775,31 1,54 318,06 10,02 20,74 2,98 53,89 33,23 - 615,38 20,62 554,97 1.794,94 Konjščina 830,48 460,48 4,70 283,30 3,60 30,94 0,66 47,01 0,22 0,25 655,53 189,32 371,06 1.486,01 Ljubešćica 293,21 149,65 1,4 63,44 32,39 11,14 - 35,12 3,97 0,07 319,73 56,34 210,98 612,94 Novi Marof 1.574,56 952,52 13,16 344,4 14,41 68,38 5,67 181,6 37,29 0,09 1.705,68 262,39 1.201,99 3280,24 Sveti Petar Orehovec 5.041,83 3.405,48 6,17 1.377,89 11,85 77,43 10,32 162,87 64,59 0,14 1.659,21 58,32 1.377,43 6.701,04 Visoko 829,51 573,59 0,88 206,08 0,84 7,12 0,05 41 15,14 - 467,53 41,83 373,5 1.297,04 Ukupno 14.135,57 9.213,81 38,38 3.691,7 115,47 315, 82 19,71 759,54 194,02 0,14 8.100,96 1076,25 5.982,21 22.236,53

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

LAG PRIZAG

26

4.4. Mineralne sirovine

Ležišta vapnenca i dolomitiziranog vapnenca su vezana uz naslage trijasa. Za šire

područje Kalnika karakteristično je da su stijene vapnenca okružene tercijarnim sedimentima

(slabo vezani pješčenjaci i pjeskovite gline). Proces dolomitizacije (sekundarni proces)

izvršen je prije očvršćivanja karbonatnog taloga, uz visoku koncentraciju magnezija.

Postojeća eksploatacija vapnenca se vrši u kamenolomu “Špica” koji obuhvaća južni

dio grebena Veliki Drenovec u općini Ljubešćica. Postojeće rezerve vapnenca u ovom

kamenolomu svrstane su u kategorije A, B i C1 u vrijednosti od 1.420.000 m3. Potencijalne

rezerve, potvrñene istražnim radovima, iznose 5.400.000 m3.

Vapnenac ima veoma široku primjenu u niskogradnji i visokogradnji te se koristi za

proizvodnju kamene sitneži (za izradu asfaltnih mješavina, tamponskih mješavina i betona)

te za proizvodnju lomljenog kamena (za zidanje potpornih zidova i nasipa). Zbog povoljnog

kemijskog sastava primjenjuje se u poljoprivredi za kalcizaciju kiselih tala te u industriji za

proizvodnju stočne hrane.


� Slabo zaštićena prirodna baština

� Usitnjenost poljoprivrednih parcela

� Nedovoljna iskorištenost vodnih resursa, te neureñena vodna infrastruktura

� Ugroženost kvalitete vode zbog divljih odlagališta smeća

5. INFRASTRUKTURA

5.1. Vodno gospodarstvo

5.1.1. Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Vodoopskrba stanovništva i gospodarstva na području LAG-a je djelomično riješena,

a u narednih nekoliko godina bit će riješena u potpunosti.

Na većem djelu područja LAG-a vodovodna mreža je lokalnog tipa, a voda se dovodi

iz nekoliko izvorišta. Izvorišta lokalnih vodovoda su neistražena i nezaštićena, a vodotehnički

LAG PRIZAG

27

objekti nisu u potpunosti izgrañeni u skladu s normativima i standardima za ovu vrstu

objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost zahvaćenih izvorišta.

Manji dio područja priključeno je na magistralni vodoopskrbni sustav, a opskrba

vodom u dijelu u kojem nije izgrañena vodoopskrbna mreža provodi se individualno

(korištenje zdenaca ili lokalni vodovodi manjeg kapaciteta). U nekim naseljima postoje javni

bunari, a problem predstavlja činjenica da se za vrijeme intenzivnih kiša, voda može zamutiti

preko granične vrijednosti koja je postavljena standardom pitke vode.

Vodoopskrbni objekti najčešće nemaju utvrñenog vlasnika i nisu obuhvaćeni

sustavnim praćenjem zdravstvene ispravnosti vode za piće pa inspekcijske službe nisu u

mogućnosti pokretati upravne mjere. Posljedica toga je nebriga i neodržavanje

vodoopskrbnih objekata, nedostatno održavanje i provoñenje higijensko-tehničkih mjera

zaštite (dezinfekcija vode klorinatorima) i problematična (rizična) zdravstvena ispravnost

vode za piće.

Odvodnja i pro čišćavanje otpadnih voda

Komunalna mreža za odvodnju te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na

području LAG-a nisu riješeni. Na području LAG-a većina naselje nema u potpunosti

izgrañenu kanalizacijsku mrežu osim Konjščine i Donje Konjščine. Odvodnja otpadnih voda

djelomično je riješena u naselju Novi Marof i naselju Jertovec.

Odvodnja fekalnih otpadnih voda u ostalim naseljima riješena je izgradnjom septičkih

jama s taložnicama. Nadalje, septičke jame su često nepropisno izvedene tako da zagañuju

okolni teren. Neka od naselja imaju otvoreni sustav kanalizacije te oborinske i otpadne vode

odvode otvorenim kanalima (cestovnim jarcima) u obližnje vodotoke.

Recipijenti za otpadne vode su lokalni potoci (direktni ispust) i kanali uz prometnice,

što je suprotno zakonskim propisima. Bakteriološki zagañene i nedovoljno pročišćene vode

predstavljaju opasanost za zdravlje čovjeka.

5.1.2. Obrana od štetnog djelovanja voda

Na području LAG-a rijeka Bednja ima velike oscilacije vodostaja i nije u potpunosti

zaštićena sustavom protiv plavljenje. Kao posljedica javlja se problem plavljenja podruma i

poljoprivrednih površina kod visokih vodostaja rijeke Bednje.

LAG PRIZAG

28


� nedostatni su podaci o gubitku vode u sustavu, no pretpostavlja se da se zbog

starosti vodovodne mreže odreñeni dio pitke vode gubi.

� rascjepkanost komunalnih distributera

� neriješen status lokalnih vodovoda

� nizak stupanj opskrbljenosti vodom iz lokalnih vodovoda

� nedovoljno razvijen sustav javne vodoopskrbe na području naročito na području

“visoke zone”, (potrošači iznad topografskih kota + 220 m/nm)

� dotrajalost postojeće transportne i distribucijske mreže vodovoda.

� nepostojanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

� neodgovarajuće septičke jame

� nepostojanje pročistača za prihvat sadržaja iz septičkih jama.

5.2. Prometna infrastruktura

5.2.1. Cestovna infrastruktura

Područjem koje pokriva LAG Prizag prolazi nešto preko 22 km autoceste izvedene u

punom profilu koja čini dio autoceste Goričan-Varaždin-Zagreb (A4). Na području LAG-a

postoje dva priključka na autocestu i to na području općina Breznički Hum i Novi Marof.

Ostala naselja LAG-a Prizag udaljena su najviše 20 km od najbližeg ulaza na

autocestu (Breznički Hum ili Novi Marof).

Prostor LAG-a povezuje mreža od 30 pravaca županijskih cesta ukupne dužine 111,7

km te 68 dionica lokalnih cesta ukupne dužine 139,5 km. Gotovo sve županijske ceste na

području LAG-a su asfaltirane.

Županijske ceste (30 dionica):

Duljina kolnika (km)

asfalt makadam ukupno

111,759 1,377 113,15

Izvor: ŽUC Varaždin, Križevci, Zlatar

LAG PRIZAG

29

Lokalne ceste (68 dionica):

Duljina kolnika (km)

asfalt makadam ukupno

139,527 21,647 161,174

Izvor: ŽUC Varaždin, Križevci, Zlatar

Iako su državne ceste uglavnom u dobrom tehničkom stanju, ne zadovoljavaju u

cijelosti tu kategoriju. Najznačajnija državna cesta je cesta D3 koja povezuje Varaždin i

Zagreb, dok su za povezivanje područja važne državna cesta D24 koja povezuje Novi Marof

i Zlatar Bistricu te državna cesta D22 koja povezuje Križevce i cestu D3.

Uspostavljenu mrežu cestovne infrastrukture ne prati zadovoljavajuća tehnička

opremljenost prometnica. Dio cesta zbog svog lošeg stanja i neadekvatnih grañevinsko-

tehničkih elemenata prometnica ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvijete za svoj tip

ceste. Prioritetni zahvati unapreñenja sustava cesta predviñaju se kroz unapreñenje

grañevinskog stanja cesta i podizanje razine tehničkog standarda i sigurnosti, odnosno

ulaganja u modernizaciju mreže.

Za postojeću cestovnu infrastrukturu (državne, županijske i lokalne ceste) u

narednom planskom razdoblju naglasak je na kratkoročnim programima poboljšanja

cestovne infrastrukturne mreže (programi rekonstrukcije i pojačanog održavanja postojećih

cesta). Posebnu pažnju treba posvetiti redefiniciji prometnih terminala, odnosno izgradnji

istih na području. Pretpostavlja se modernizacija tj. stalno unapreñenje sigurnosti prometa na

najfrekventnijim pravcima i dionicama, a prvenstveno kroz naselja; potrebno ju je

modernizirati suvremenim kolnikom, postupno rekonstruirati kritične dionice, upotpuniti višim

standardom prometne signalizacije, te održavati u takvoj kvaliteti i sigurnosti koja će

zadovoljiti zahtjeve gospodarskog razvitka, osigurati pouzdanost, udobnost i pravovremenost

javnog prometa, a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na primjerenoj razini.

Cestovni promet putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa.

Najvažnije autobusne linije na području te broj dnevnih linija (odnose se na radne

dane) navedene su u tablici 12.

LAG PRIZAG

30

Tablica 12: Autobusni promet na području LAG-a

Izvor: Izvod iz reda vožnje, obrada AZRA


� Dijelovi LAG-a udaljeniji od autoceste zbog slabije prometne povezanosti

lokalnim cestama trenutno nemaju mogućnost iskoristiti sve pogodnosti koje

pruža prolaz autoceste na meñunarodnom cestovnom koridoru

� Neodgovarajuća povezanost svih članica LAG-a, posebno smjera istok - zapad

� S obzirom da je izgrañen još jedan pravac autoceste u neposrednoj blizini, u

Krapinsko-Zagorskoj županiji (A2 od Zagreba prema graničnom prijelazu Macelj,

i dalje nastavak prema Mariboru, Grazu, Beču), nedostaje brza veza koja bi

povezala ta dva meñunarodna koridora od Varaždina, preko Ivanca do Krapine

� Niska sigurnost prometa na dijelu prometnica bez javne rasvjete, nogostupa i

biciklističkih staza te označenih pješačkih prijelaza.

� Veći broj prometnica je u lošem stanju zbog povećanog tranzitnog prometa i

prometa teških vozila zbog izgradnje autoceste.

� nedovoljna sigurnost pješaka zbog nepostojanja nogostupa

� neodgovarajuće stanje kolnika županijskih i lokalnih cesta

� mala baza spremnih infrastrukturnih projekata za dobivanje grantova (potpora)

� veliki broj klizišta

� nepostojanje katastra nerazvrstanih cesta

� nedostatak protuzvučnih barijera na AZM-u.

Stanica Dolasci Odlasci Relacija

Breznica 20 18 Na relaciji Varaždin - Zagreb i dalje

Breznički Hum 22 22 Na relaciji Varaždin - Zagreb i dalje

Budinščina Gornja Rijeka Hrašćina Kalnik 3 3 Na relaciji Križevci - Kalnik Konjščina Ljubešćica

Novi Marof 46 45 Na relaciji Varaždin - Zagreb i dalje

Sv. Petar Orehovec 12 12 Na relaciji Križevci - Zagreb Visoko

LAG PRIZAG

31

5.2.2. Željezni čka infrastruktura

Željeznički promet na području LAG-a odvija se na pravcu željezničke pruge Varaždin

– Zagreb i prolazi područjem grada Novog Marofa. Pruga nije elektrificirana, a zbog

zastarjelosti tračnica i brdovite konfiguracije terena onemogućeno je postizanje većih brzina

prometovanja. U tablici 13 navedeni su glavni pravci i dnevni broj linija koje povezuju

područje LAG-a.

Tablica 13: Broj dnevnih linija

Izvor. HŽ, vozni red, obrada AZRA


� Kroz LAG ne prolaze meñunarodni željeznički koridori, tako da je pruga nižih

kategorija. Niti jedan kilometar pruga nije elektrificiran.

� Vozni park Hrvatskih željeznica je zastario i slabo je održavan, vlakovi su spori, a

ostala infrastruktura (željezničke postaje) na području Županije su u vrlo lošem

stanju. Stupanj korištenja željezničkog prometa za prijevoz putnika i roba je vrlo

nizak, već i prema drugim odredištima, a posebno je problematična direktna veza

za Zagreb.

� postoje nezaštićeni željeznički prijelazi

� Zaostajanje razvoja željezničke infrastrukture

5.2.3. Zračni promet

Najbliža zračna luka nalazi se neposrednoj blizini Varaždina i izgrañena je tijekom 60-

tih godina prošlog stoljeća. Zračna luka je početkom 80-tih djelomično modernizirana

produženjem i asfaltiranjem poletno/sletne piste, tako da njezina dužina danas iznosi 1.750

metara. Meñunarodna zračna luka Zagreb-Pleso udaljena je do 70 km gledajući svako

pojedinačno naselje LAG-a, a do nje se najbrže stiže autocestom A4.

Stanica U pravcu Zagreba

U pravcu Varaždina U pravcu Koprivnice

Budinščina 14 13 1 Konjščina 14 15 1 Novi Marof 11 14 1

LAG PRIZAG

32


� U zadnjih 25 godina pista i aerodromska zgrada u Varaždinu nisu privedene svrsi

za koju su ti objekti izgrañeni, a infrastruktura aerodroma je loša.

� Sve veće potrebe regionalnog gospodarstva uvjetuju završetak izgradnje,

proširenje i opremanje zračne luke (2C kategorija ili više) i osposobljavanje za

zračni prijevoz roba i ljudi.

5.3. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura

Područje LAG-a u potpunosti je pokriveno poštanskim uredima i kurirskim službama

za hitne pošiljke, dostava pošte je redovita. Za odvijanje poštanskog prometa nadležna je

HP- Hrvatska pošta d.d.

Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je visoka. Trenutačno se mreža na više

mjesta renovira, uvode se optički kablovi i digitalne centrale zbog smanjenja troškova i

podizanja kvalitete usluga. Pokrivenost Internetom je jednaka pokrivenosti telefonskom

mrežom. Na području LAG-a uvedena je ISDN i ADSL usluga. Pokrivenost mobilnim

signalom je zadovoljavajuća, osim u nekim kotlinama zbog konfiguracije terena.


� Zbog visokih troškova opreme i priključaka, internet je još uvijek nedostupan

većini stanovništva.

� Mogućnosti korištenja interneta na javnim mjestima su minimalne (knjižnice,

škole, poneki kafić). Niski stupanj umreženosti institucija i zajedničkog korištenja

sistema.

� Razina kompjuterske pismenosti je niska meñu stanovnicima starije životne dobi

(iznad 40)

� nedovoljna pokrivenost signalom pokretnih mreža u pograničnom području.

LAG PRIZAG

33

5.4. Energetika

5.4.1. Elektri čna energija

Na području Varaždinske županije, na rijeci Dravi, smještena su dva značajna

hidroenergetska postrojenja: HE "Varaždin" i HE "Čakovec", što osigurava odreñenu

energetsku sigurnost te omogućuje lakše planiranje razvoja u pogledu izvora energije.

Električna energija je najzastupljeniji energent na području LAG-a. U planu je

izgradnja potrebnih kapitalnih elektroopskrbnih objekata za prelazak na napajanje samo

preko sustava 110/20 kV kako bi se omogućilo kvalitetno, ekonomično i sigurno napajanje

svih potrošača.

Područje je opskrbljeno električnom energijom, ali zbog dotrajalosti vodova i

instalacija u nekim dijelovima dolazi do padova napona. Iz tog je razloga potrebna

rekonstrukcija većeg dijela postojeće električne mreže i izgradnja niza trafostanica u nekim

područjima.

5.4.2. Plinoopskrba

Zemni plin kao energent slabo je zastupljen na području LAG-a. Veliki dio područja

LAG-a nije plinificiran. Plinificiran je područje općine Konjščina izuzev naselja Gornja

Konjščina.

5.4.3. Tekuća i kruta goriva

Tekuća goriva kao glavni energent koriste se za promet vozila u cestovnom i

željezničkom prometu te u manjoj mjeri kao gorivo u domaćinstvima.

Zbog nedostatka plinovoda većina domaćinstava za zagrijavanje kao energent koristi

tekuća ili kruta goriva tako da je najznačajniji energent na području LAG-a za zagrijavanje

domaćinstava kruto gorivo (ugljen i drva) te loživo ulje.

LAG PRIZAG

34

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije se koriste u minimalnoj mjeri. Pet osnovnih škola zagrijava

vodu solarnom energijom, neke tvrtke koriste tehnološku paru za zagrijavanje postrojenja,

dok drvna industrija koristi dio otpadnog materijala za zagrijavanje postrojenja. Bioplin

dobiven od komunalnog i industrijskog otpada na području LAG-a prepoznat je kao energent,

ali se ne koristi u mjeri koja bi ga činila značajnijim energetskim izvorom.

Energija dobivena snagom vjetra na tom području se ne koristi.


� Nedovoljno se koriste jeftiniji i okolišno prihvatljiviji obnovljivi izvora energije

(biomasa, bioplin iz spalionica otpada, sunčeva energija, energija vjetra,

geotermalni izvori).

� postojanje sivih zona s lošim naponskim prilikama

� mali prijenosni kapaciteti srednjenaponskih vodova

� samo djelomična pokrivenost plinoopskrbnom mrežom

� razdvojeni sustavi mreža

� previše distributera

� djelomična dotrajalost plinoopskrbnih mreža (metalni cjevovodi)

6. ZAŠTITA OKOLIŠA

6.1. Vode

Voda zauzima dvije trećine površine Zemlje, a dijelom se nalazi i ispod njezine

površine. Tekućice na području LAG-a Prizag su Bednja, Korušćak, Topličica, Lonja,

Ivanšćak, Stiper, Ljuba, Selnica, Črnec, Pesji potok, Grabovec, Reka i Krapina. Kakvoća

vode kao jedne od najvažnijih recipijenata na području LAG-a je nezadovoljavajuća (II do III

kategorija umjesto propisane II kategorije).

Od 1.siječnja 2005. godine svi poljoprivredni proizvoñači u EU moraju se pridržavati

zakonskih obaveza kojima se od njih traži da skrbe o zaštiti prirode, a time i voda.

Priključivanjem Hrvatske EU, poljoprivrednici na području LAG-a Prizag morat će se

uskladiti s poljoprivrednicima EU.

LAG PRIZAG

35

6.2. Tlo

Ne postoji kvalitetna i sustavna analiza svojstava tala niti degradacijskih procesa

(erozija, onečišćenja) kojima je ono izloženo. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka tala

pokazuju da je ono ugroženo intenzivnom i nestručnom gnojidbom i primjenom zaštitnih

sredstava u poljoprivredi.

Za podizanje kvalitete odnosno stupnja sadašnje pogodnosti obradivog zemljišta

potrebne su hidromelioracijske ili/i agromelioracijske mjere u raznim kombinacijama –

detaljna odvodnja, humizacija, kalcizacija, meliorativna gnojidba, podrivanje, krtičenje,

desalinizacija ili/i dealkalizacija i dopunsko natapanje, te sustavno praćenje zagañenosti tala.

6.3. Zrak

Ne postoji kontinuirano praćenje kakvoće zraka na području LAG-a Prizag.

Gospodarski subjekti provode mjerenja emisije onečišćujućih tvari u zrak iz industrijskih

postrojenja i kotlovnica sukladno zakonskoj regulativi. Na području LAG-a Prizag ne postoji

kontinuirano praćenje kakvoće zraka.

U budućnosti će biti potrebno uspostaviti na području ili u njegovoj blizini mjernu

stanicu za praćenje kakvoće zraka na državnoj razini, pravovremeno donošenje odluka o

upravljanju kakvoćom zraka te razmjena podataka i informacija s članicama EU, sukladno

Direktivi o razmjeni informacija 97/101/EU.

6.4. Otpad

Organizirano skupljanje komunalnog otpada predstavlja jedini segment sustava

gospodarenja otpadom koji je zadovoljavajuće riješen, obzirom da su sve jedinice lokalne

samouprave uključene u sustav skupljanja. Pojedine vrste proizvodnog neopasnog otpada

(papir, staklo, metali) skupljaju i prevoze ovlašteni skupljači do obrañivača. Zbrinjavanje

opasnog otpada rješava se skupljanjem preko ovlaštenih skupljača, dio se obrañuje u

postrojenjima unutar Hrvatske (otpadna motorna ulja), dok se ostale vrste najvećim dijelom

izvoze. Tijekom proteklih godina četiri županije sjeverne Hrvatske primarno su se orijentirale

da način zbrinjavanja otpada riješe putem regionalnog odlagališta. Trenutačno je prihvaćeno

regionalno odlagalište otpada Piškornica (Koprivničko – križevačka županija), ali zbog

odreñenih problema smeće se ne odvozi na to odlagalište.

LAG PRIZAG

36


� Ne postoji kvalitetna i sustavna analiza tala

� Ne postoji sustavno praćenje kakvoće zraka

� Regionalno odlagalište otpada se ne koristi

� Neusklañenost poljoprivrednih proizvoñača s EU obvezama o zaštiti prirode i

voda

7. GOSPODARSTVO

7.1. Stanje na podru čju gospodarstva i vanjskotrgovinska razmjena

Bruto društveni proizvod po stanovniku za Varaždinsku županiju u 2006. godini

iznosio je 7.552 eura što je ispod prosjeka RH (85,7% prosjeka RH). Varaždinska županija

se time svrstava na 7. mjesto po veličini BDP s 85,7% ostvarenog BDP u odnosu na hrvatski

prosjek.

Varaždinska županija 29,4% bruto dodane vrijednosti ostvaruje u djelatnostima

rudarstva i vañenja, prerañivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom

(C, D, E djelatnosti NKD-a 2002). 17,1% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u

djelatnostima financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim

uslugama (J, K djelatnosti NKD-a 2002). 17,0% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u

djelatnostima javne uprave i obrane, soc. osiguranja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i soc.

skrbi, ostalih društvenih, soc. i osobnih uslužnih djelatnosti i aktivnosti kućanstva (L, M, N, O,

P djelatnosti NKD-a 2002). 11,3% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u djelatnostima

poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva (A, B djelatnosti NKD-a 2002). 11,1% bruto dodane

vrijednosti ostvaruje se u trgovini na veliko i na malo, popravku motornih vozila i motocikla te

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (G djelatnosti NKD-a 2002). 6,4% bruto dodane

vrijednosti ostvaruje se u grañevinarstvu (F djelatnosti NKD-a 2002). 4,9% bruto dodane

vrijednosti ostvaruje se u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza (I djelatnosti NKD-a

2002). 2,8% bruto dodane vrijednosti ostvaruju hoteli i restorani (H djelatnosti NKD-a 2002).

Struktura bruto dodane vrijednosti za Varaždinsku županiju 2006.

Izvor: DZS, Bruto dodana vrijednost za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2.

razine i županije po djelatnostima NKD-a 2002. od 2000. do 2006.

LAG PRIZAG

37

29%

17%17%

11%

11%

7% 5% 3%

C, D, E

J, K

L, M, N, O, P

A, B

G

F

I

H

Bruto društveni proizvod po stanovniku za Krapinsko-

zagorsku županiju u 2006. godini iznosio je 6.345 eura što je

ispod prosjeka RH (72,0% prosjeka RH). Krapinsko-zagorska

županija se time svrstava na 18. mjesto po veličini BDP-a s tek

72% ostvarenog BDP-a u odnosu na hrvatski prosjek.

Krapinsko-zagorska županija u istoj godini 26,8% bruto

dodane vrijednosti ostvarila je u djelatnostima rudarstva i

vañenja, prerañivačkoj industriji, opskrbi električnom

energijom, plinom i vodom (C, D, E djelatnosti NKD-a 2002). 15,7% bruto dodane vrijednosti

ostvarilo se u djelatnostima javne uprave i obrane, soc. osiguranja, obrazovanja, zdravstvene

zaštite i soc. skrbi, ostalih društvenih, soc. i osobnih uslužnih djelatnosti i aktivnosti

kućanstva (L,M,N,O,P djelatnosti NKD-a 2002). 15,5% bruto dodane vrijednosti ostvarilo se u

djelatnostima financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanjem i

poslovnim uslugama (J,K djelatnosti NKD-a 2002). 11,2% bruto dodane vrijednosti ostvarilo

se u trgovini na veliko i na malo, popravku motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu

uporabu i kućanstvo (G djelatnosti NKD-a 2002). 11,0% bruto dodane vrijednosti ostvarilo se

u grañevinarstvu (F djelatnosti NKD-a 2002). 9,6% bruto dodane vrijednosti ostvarilo se u

djelatnostima poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva (A,B djelatnosti NKD-a 2002). 6,9%

bruto dodane vrijednosti ostvarilo se u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza (I

djelatnosti NKD-a 2002). 3,3% bruto dodane vrijednosti ostvarili su hoteli i restorani (H

djelatnosti NKD-a 2002).

Struktura bruto dodane vrijednosti za Krapinsko-zagorsku županiju 2006.

Izvor: DZS, Bruto dodana vrijednost za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i

županije po djelatnostima NKD-a 2002. od 2000. do 2006.

A, B – poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo

C, D, E – rudarstvo i vañenje, prerañivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom

F – grañevinarstvo

G – trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

H – hoteli i restorani

I – prijevoz, skladištenje i veze

J, K – financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama

LAG PRIZAG

38

27%

16%

15%

11%

11%

10%

7%

3%

C, D, E

L, M, N, O, P

J, K

G

F

A, B

I

H

Općina Budinščina pripada Krapinsko-zagorskoj županiji.

Od 10 poduzetnika s njenog područja u 2006. godini, njih 40%

(4) je obavljalo djelatnost trgovine na veliko i malo, popravka

motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i

kućanstvo (G), po 20% (2x2) ih je bilo aktivnih u djelatnostima

prerañivačke industrije (D) i grañevinarstva (F) te po 10% (2x1)

u djelatnosti poslovanja nekretninama i hotelijerstvu i

restoranima. Najviše zaposlenih u 2006. godini, njih 38 ili 86,4%

od ukupnog broja zaposlenih (44) je bilo upravo u djelatnosti

trgovine na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla te

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (G). Time Općina

Budniščina pokazuje da ne slijedi županijske trendove što je i

razumljivo, jer se ne radi o jednom od županijskih središta.

Općina Konjščina jedna je od 32 JLS-a na području Krapinsko – zagosrke županije i

od ukupnog broja stanovništva prema podacima DZS-a iz 2001. godine 4074 stanovnika u

16 naselja što je 2,86% od ukupnog broja stanovnika Županije. Radno sposobnog

stanovištvo čini 2.550 , a zaposleno je ukupno 72,78% ili 1856 stanovnika.Na području

općine najzastupljenija je prerañivačka industrija s ukupno 73,87%, zatim slijedi

grañevinarstvo s 10,36%, trgovina 8,82%, poljoprivreda, lov i šumarstvo s 5,42%.

Bruto društveni proizvod po stanovniku za Koprivničko-križevačku županiju u 2006.

godini iznosio je 8.386 eura što je ispod prosjeka RH (95,2% prosjeka RH), ali najbolje u

promatranoj skupini. Koprivničko-križevačka županija se time svrstala na 5. mjesto po veličini

BDP s 95,2% ostvarenog BDP u odnosu na hrvatski prosjek.







J, K – financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama

L, M, N, O, P – javna uprava i obrana, soc. osiguranje,

LAG PRIZAG

39

Koprivničko-križevačka županija 32,8% bruto dodane vrijednosti ostvaruje u

djelatnostima rudarstva i vañenja, prerañivačkoj industriji, opskrbom električnom energijom,

plinom i vodom (C, D, E djelatnosti NKD-a 2002).17,6% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se

u djelatnostima poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva (A,B djelatnosti NKD-a 2002).

14,6% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u djelatnostima financijskog posredovanja,

poslovanja nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama (J,K djelatnosti NKD-a

2002). 11,3% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u djelatnostima javne uprave i obrane,

soc. osiguranja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i soc. skrbi, ostalih društvenih, soc. i

osobnih uslužnih djelatnosti i aktivnosti kućanstva (L,M,N,O,P djelatnosti NKD-a 2002). 9,3%

bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u trgovini na veliko i na malo, popravku motornih vozila

i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (G djelatnosti NKD-a 2002). 7,4%

bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza (I

djelatnosti NKD-a 2002). 5,3% bruto dodane vrijednosti ostvaruje se u grañevinarstvu (F

djelatnosti NKD-a 2002). 1,6% bruto dodane vrijednosti ostvaruju hoteli i restorani (H

djelatnosti NKD-a 2002).

Struktura bruto dodane vrijednosti za Koprivničko-

križevačku županiju 2006.

Izvor: DZS, Bruto dodana vrijednost za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a 2002. od 2000. do 2006.

33%

18%15%

11%

9%

7%5% 2%

C, D, E

A, B

J, K

L, M, N, O, P

G

I

F

H

Gornja Rijeka je dio Koprivničko-križevačke županije. Najznačajnija gospodarska djelatnost na području općine Gornja Rijeka je poljoprivreda. Poljoprivredom se, prema podacima iz popisa stanovništva 2001. godine, bavilo 446 stanovnika, odnosno 51,9% zaposlenih s područja općine. Ljudi se počinju aktivno baviti voćarstvom i vinogradarstvom, za što postoje odlični uvjeti na ovom području. Na istom području postoji







J, K – financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim

LAG PRIZAG

40

15 obrta i 6 tvrtki (podaci 2008.godina). U naselju Dropkovec djeluje tvrtka Tvornica pogrebne opreme koja proizvodi pogrebnu opremu. Značajan proizvodni obrt je i Mlin Lukačić u Dropkovcu koji se bavi proizvodnjom brašna.

Ne postoji industrijska proizvodnja; poduzetnički duh je na jako niskoj razini, a slabe

su i državne poticajne mjere za bilo kakav razvoj na ovakvim područjima. Sama Općina je

financijski nedovoljno snažna za poduzimanje sustavnih mjera poticanja poduzetništva.

Tablica 14. Zaposleni u pravnim osobama u Općini Kalnik (Koprivničko-križevačaka

županija) prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti iz 2002. godine (od

poljoprivrede na dalje)

Djelatnost Broj zaposlenih (2009. godina)

Poljoprivreda i šumarstvo 18 Opskrba el. energijom 4 Opskrba vodom, gospodarenje otpadom 2 Grañevinarstvo 44 Trgovina na veliko i malo 11 Prijevoz i skladištenje 6 Djelatnost pružanja smještaja te priprema hrane 8 Javna uprava i obrana 16 Zdravstvena zaštita 6 Ostale uslužne djelatnosti 13 Obrazovanje 17 UKUPNO 145

Izvor: Podaci dostavljeni iz Općine Kalnik

Podaci pokazuju da je najveći broj zaposlenih u grañevinarstvu (F djelatnost), a zatim

u poljoprivredi i šumarstvu (A, B djelatnosti), u obrazovanju, javnoj upravi i obrani, ostalim

društvenim, soc. i osobnim uslužnim djelatnostima i aktivnostima kućanstava (L, M, N, O, P

djelatnosti NKD-a 2002) i trgovini na veliko i malo (G djelatnosti NKD-a 2002). U djelatnosti

pružanja smještaja te pripreme hrane (H - hoteli i restorani), djelatnosti prijevoz, skladištenje i

veze (I djelatnosti NKD-a 2002), opskrbe energijom (C, D, E – rudarstvo i vañenje,

prerañivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom), zdravstvena zaštita,

opskrba el. energijom, vodom i gospodaranje otpadom (C, D i E djelatnosti NKD-a 2002 je

manje od 18% zaposlenih.

Na području Općine Kalnik gotovo da i nema zastupljenje industrijske proizvodnje. U

manjoj mjeri je zastupljena eksploatacija mineralnih sirovina, odnosno iskop grañevinsko-

tehničkog kamena u kamenolomu u Vojnovcu. Na području Općine djeluje 10 trgovačkih

društava. 20% njih se bavi djelatnošću poljoprivrede, lova i šumarstva, po 10% njih su s

LAG PRIZAG

41

područja prerañivačke industrije i poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnim

uslugama, 30% ih je u djelatnosti grañevinarstva, po 20% u djelatnostima trgovine, popravka

mot. vozila i predmeta za kućanstvo te prijevozu, skladištenju i vezama.

Poljoprivreda je najzastupljenija gospodarska djelatnost na području Općine Kalnik i

njome se bavi oko 34,95 % stanovništva. Šumarstvo je takoñer zastupljena gospodarska

grana, budući da 35,73 % površine Općine zauzimaju šume gospodarske namjene.

Rudarstvo - Općina Kalnik posjeduje eksploataciono polje grañevinsko – tehničkog

kamena koji se nalazi u Vojnovcu Kalničkom. Širenje kamenoloma nije moguće pa je u tijeku

sanacija eksploatacionog polja koja će prema planu sanacije trajati idućih 10 godina.

Podaci za Općinu Sveti Petar Orehovac pokazuju da je najveći broj poduzetnika, po

33,3% njih od ukupno 18, registriranih u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva

te trgovine na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu

uporabu i kućanstvo. Zatim slijede prerañivačka industrija s 16,7%, grañevinarstvo s 11,1%

te hoteli i restorani s 5,6% registriranih tvrtki od ukupno 18 poduzetnika. Broj ukupno

zaposlenih je u 2007. godini rastao za 8,3% u odnosu na 2006. godini, s 72 zaposlena na 78

zaposlenih. Najveći broj zaposlenih je 2007. bio u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i

ribarstva 52,6%, a zatim slijede trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s 29,5% zaposlenih te prerañivačka

industrija s 15,4% zaposlenih i grañevinarstvo s 2,6% zaposlenih.

Niti jedna od obrañenih općina Koprivničko-križevačke županije ne slijedi županijske

trendove, jer se radi o slabije razvijenim općinama, a ne o županijskim središtima.

Sve tri županije, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka, najveći

dio bruto dodane vrijednosti ostvaruju iz prerañivačke industrije, ali variraju udjeli u ukupno

ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti. U sve tri županije najmanji udjel u bruto dodanoj

vrijednosti ostvaruju se u gospodarskoj grani H – hoteli i restorani, što ukazuje na nedovoljno

iskorištene turističke potencijale i na potrebu daljnjeg ulaganja i razvoja turizma.

LAG PRIZAG

42

Tablica 15. Rangiranje RH županija prema indikatoru BDP mjeren u PPP u eurima.

Županija 2004 2005 2006 Indeks 2006/2004

2006.( RH =100)

Brodsko-posavska 4.452 4.487 4.972 111,7 56,5 Vukovarsko-srijemska 4.414 4.807 5.501 124,6 62,5

Šibensko-kninska 5.691 6.513 5.575 98,0 74,7 Krapinsko-zagorska 5.161 5.993 6.345 122,9 72,0 Požeško-slavonska 5.383 5.605 5.786 107,5 65,7 Zagrebačka 5.731 6.368 6.458 112,7 73,3 Splitsko-dalmatinska 5.935 6.298 6.932 116,8 78,7 Virovitičko-podravska 5.410 5.485 6.497 120,1 73,8

Osječko-baranjska 5.750 6.127 6.757 117,5 76,7 Bjelovarsko-bilogorska

5.510 5.848 6.634 120,4 75,3

Karlovačka 5.580 6.125 6.923 124,1 78,6 Sisačko-moslavačka 5.654 6.331 7.391 130,7 83,9 Meñimurska 5.855 6.125 7.074 120,8 80,3 Zadarska 6.198 6.731 6.918 111,6 78,6 Dubrovačko-neretvanska 7.059 7.719 8.482 120,2 96,3

Varaždinska 6.305 6.711 7.552 119,8 85,7 Koprivničko-križevačka 6.620 7.157 8.386 126,7 95,2

Ličko-senjska 9.892 7.603 8.074 81,6 91,7 Primorsko-goranska 8.474 9.674 10.560 124,6 119,9 Istarska 10.192 10.628 11.377 111,6 129,2 Grad Zagreb 12.701 14.216 15.567 122,6 176,8 HRVATSKA 7.379 8.042 8.807 119,4 100,0

Izvor: DZS, Priopćenje br. 12.1.5., Zagreb, 3. srpnja 2009.

LAG PRIZAG

43

Tablica 16.: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnostima 2008.

A C D E F G H I J K L M N O

JLS

Pol

jopr

ivre

da i

šum

arst

vo

Rud

arst

vo

Pre

rañ

ivačka

in

dust

rija

Ops

krba

el.

ener

gijo

m,

pl

inom

, vo

dom

Grañ

evin

arst

vo T

rgov

ina

na

velik

o i m

alo

Hot

eli i

re

stor

ani

Prij

evoz

, sk

ladi

šten

je

i vez

e

Fin

anci

jsko

po

slov

anje

Pos

lova

nje

nekr

etni

nam

a

Javn

a up

rava

Obr

azov

anje

Zdr

avst

vo i

so

c. s

krb

Ost

ale

druš

tv.

I soc

ijal.

uslu

ge

Uku

pno

Breznica 0 0 55 0 36 8 0 5 0 0 1 24 5 0 134

Breznički Hum 1 0 139 0 2 39 0 4 0 0 2 26 0 0 213

Budinščina 0 0 106 0 8 27 2 18 0 13 4 40 59 2 279

Gornja Rijeka 4 0 1 0 0 5 3 3 0 0 3 34 3 0 56

Hrašćina

Kalnik 3 0 14 0 4 7 5 3 0 3 6 22 2 0 69

Konjščina 473 2 537 136 90 106 45 77 13 32 84 83 64 42 1784

Ljubešćica 4 100 51 0 47 6 3 5 0 0 2 25 0 0 243

Novi Marof 0 16 1.204 42 73 585 22 51 33 67 147 178 322 43 2.783 Sv. Petar Orehovec 52 0 11 0 0 27 6 16 0 0 6 51 10 0 179

Visoko 2 0 73 0 14 23 0 1 0 0 1 23 0 0 137

Ukupno 539 118 2.191 178 274 833 86 183 46 115 256 506 465 87 5.877 % zaposlenih po djelatnostima u LAG-u 9,17% 2,01%37,3% 3,03% 4,66% 14,17% 1,46% 3,11% 0,8% 1,96% 4,35% 8,6% 7,9% 1,48% 100

RH 28.7018.828 258.93926.849 106.427224.25650.327 81.988 36.68592.967 106.542100.39481.389 47.797 1.252.089% zaposlenih po djelatnostima u RH 2,3% 0,7% 20,7% 2,1% 8,5% 18% 4,0% 6,5% 2,9% 7,4% 8,5% 8,0% 6,5% 3,9% 100 Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnostima 2008. (DZS), Zaposleni prema djelatnostima i po spolu u 2008. konačni podaci (DZS); članice LAG-a

LAG PRIZAG

44

Zaposleni po djelatnostima u LAG-u pokazuju odstupanja od prosjeka RH. Od

ukupnog broja zaposlenih u rudarstvu ih je 2,01% što je gotovo tri puta više od hrvatskog

prosjeka.

Najveći broj zaposlenih je u Općini Ljubeščica. Od ukupnog broja zaposlenih u

prerañivačkoj industiji je zaposleno njih 37,3% što je gotovo duplo više od hrvatskog

prosjeka. Djelatnost obrazovanja pokazuje 0,6 indeksna poena viši broj zaposlenih u odnosu

na hrvatski prosjek, a djelatnost zdravstva i soc. skrbi 1,4 indeksna poena viši broj

zaposlenih u odnosu na hrvatski prosjek. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, rudarstva,

prerañivačke industrije i opskrbe ele. energijom plinom i vodom pokazuju više indeksne

poene u odnosu na hrvatski prosjek. U preostalim djelatnostima broj zaposlenih je niži od

hrvatskih prosjeka, a radi se uglavnom o različitim vrstama usluga što ukazuje na daljnje

mogućnosti razvoja, jer su tercijarne djelatnosti glavni faktori zaposlenosti i društveno-

ekonomske transformacije društva.

Tablica 17: Broj poduzetnika i broj zaposlenih po županijama 2005.-2008. godine

Broj poduzetnika Broj zaposlenih

Županija Broj

Udjel (u

%) Broj Udjel (u %)

Koprivničko-križevačka 1.115 1,6 18.419 2,3 Krapinsko-zagorska 1.098 1,5 15.553 1,9 Varaždinska 2.094 2,9 34.166 4,2

God

ina

Ukupno Republika Hrvatska 71.803 100,0 813.762 100,0 Koprivničko-križevačka 1.176 1,5 18.734 2,2 Krapinsko-zagorska 1.308 1,7 17.310 2,0 Varaždinska 2.310 2,9 37.278 4,3 20

06.


07.


08.

Ukupno Republika Hrvatska 89.656 100,0 933.958 100,0 Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama u 2005., 2006., 2007. i

2008. godine, Fina - svibanj 2006 – svibanj 2008, svibanj 2009.

LAG PRIZAG

45

Prema podacima FINA-e, 2006. godine u Varaždinskoj županiji je bilo 2.310

poduzetnika (2,9% Hrvatske) s 37.278 zaposlenih (4,3% Hrvatske). Krapinsko-zagorska

županija je imala 1.308 poduzetnika (1,7% Hrvatske) s 17.310 zaposlenim (2,0% Hrvatske).

Koprivničko-križevačka županija je imala 1.176 poduzetnika (1,5% Hrvatske) s 18.734

zaposlenih (2,2% Hrvatske).

Kretanje broja poduzetnika po županijama u ukupnom broju poduzetnika u Republici

Hrvatskoj kroz godine oscilira, ali udjeli u ukupnom broju poduzetnika u Republici Hrvatskoj

ostaju dosta stabilni i u Krapinsko-zagorskoj županiji se kreću nešto više od 1,5%, u

Varaždinskoj oko 3%, a u Koprivničko-križevačkoj županiji takoñer oko 1,5%.

Kretanje broja zaposlenih po županijama u ukupnom broju zaposlenih u Republici

Hrvatskoj takoñer oscilira, ali udjeli u ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj

ponovo ostaju dosta stabilni i u Krapinsko-zagorskoj županiji se kreću nešto manje od 2%, u

Varaždinskoj oko 4%, a u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 2%.

Smanjenje broja poduzetnika i povećanje broja zaposlenih pokazuje da se

poduzetnici okrupnjavaju.

Prema podacima FINA-e (Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po

županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Budinščina iz

Krapinsko-zagorske županije pokazuje stagnaciju broja poduzetnika u 2007. i 2008. godini

(12 poduzetnika). Meñutim, rang Općine u RH pokazuje trend pada i umjesto 400. mjesta u

RH 2007. godine s istim brojem poduzetnika se 2008. godine nalaze na 424. mjestu u RH.

To znači da Općina zaostaje u hrvatskim okvirima, jer broj poduzetnika u ostalim gradovima i

općinama uglavnom raste. Broj zaposlenih je rastao sa 64 zaposlena u 2007. na 67

zaposlenih u 2008. što predstavlja povećanje od gotovo 5%. Meñutim, usprkos nominalnom

rastu broja zaposlenih ponovno rang Općine u RH pokazuje trend pada i umjesto 425.

mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih pada na 430. mjestu u RH u

2008. godini. Prema ostvarenim prihodima Općina Budinščina zauzima 421. mjesto u RH s

ostvarenih 30.949.000 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu negativnu neto dobiti -78.000 kn i

nalazi se na 387. mjestu u RH. To je poboljšanje u odnosu na 2007. godinu kada je bila

ostvarena negativna neto dobit od -879.000 kn i kada je Općina bila rangirana kao 465. u

RH. Može se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada ili povećanje proizvodnje i cijena

dovele do porasta ukupnih prihoda, a prema podacima o ostvarenoj neto dobiti moguće je i

da su smanjeni troškovi proizvodnje.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Hrašćina iz

LAG PRIZAG

46

Krapinsko-zagorske županije pokazuje rast broja poduzetnika u 2008. u odnosu na 2007.

godinu (s 8 na 9 poduzetnika).

Rang Općine u RH pokazuje trend rasta i umjesto 474. mjesta u RH 2007. godine s 9

poduzetnika se 2008. godine nalaze na 464. mjestu u RH. Znatno poboljšanje ranga Općine

uz nominalno jednog poduzetnika više, pokazuje da rast broja poduzetnika u ostalim

gradovima i općinama nije jako izražen. Broj zaposlenih je rastao sa 28 zaposlena u 2007.

na 30 zaposlenih u 2008. što predstavlja povećanje od preko 7%. Poboljšao se i rang Općine

u RH i umjesto 499. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih raste na 495.

mjesto u RH u 2008. godini. Prema ostvarenim prihodima Općina Hrašćina zauzima 504.

mjesto u RH s ostvarenih 12.524.000 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu neto dobiti od

369.000 kn i nalazi se na 328. mjestu u RH. To je poboljšanje u odnosu na 2007. godinu

kada je bila ostvarena negativna neto dobit od -464.000 kn i kada je Općina bila rangirana

kao 452. u RH. Može se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada ili povećanje

proizvodnje i cijena dovele do porasta ukupnih prihoda, a prema podacima o ostvarenoj neto

dobiti moguće je i da su smanjeni troškovi proizvodnje.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Konjščina iz

Krapinsko-zagorske županije pokazuje stagnaciju broja poduzetnika u 2008. u odnosu na

2007. godinu (38 poduzetnika). Rang Općine u RH pokazuje trend pada i umjesto 213.

mjesta u RH 2007. godine s nepromijenjenim brojem poduzetnika se 2008. godine nalaze na

222. mjestu u RH. Promjena ranga Općine pokazuje da je rast broja poduzetnika u ostalim

gradovima i općinama bio veći. Broj zaposlenih je rastao s 357 zaposlenih u 2007. na 361

zaposlenog u 2008. Meñutim, rang Općine u RH je slabiji i umjesto 190. mjesta u RH 2007.

godine s navedenim brojem zaposlenih pada na 191. mjesto u RH u 2008. godini. Prema

ostvarenim prihodima Općina Hrašćina zauzima 125. mjesto u RH s ostvarenih 366.998.000

kn u 2008. godini, a ima ostvarenu neto dobiti od 4.243.000 kn i nalazi se na 164. mjestu u

RH. To je pogoršanje u odnosu na 2007. godinu kada je bila ostvarena neto dobit od

7.335.000 kn i kada je Općina bila rangirana kao 135. u RH. Može se zaključiti da su

smanjena produktivnost rada, smanjenje proizvodnje i cijena dovele do pada ukupnih

prihoda, a prema moguće je i da su povećani troškovi proizvodnje.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Kalnik iz Koprivničko-

križevačke županije pokazuje pad broja poduzetnika u 2008. u odnosu na 2007. godinu (pad

s 11 u 2007. na 9 poduzetnika u 2008. godini). Time i rang Općine u RH pokazuje trend pada

i umjesto 415. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem poduzetnika se 2008. godine

LAG PRIZAG

47

nalaze na 472. mjestu u RH. To znači da Općina zaostaje u hrvatskim okvirima. Broj

zaposlenih je takoñer pao s 19 zaposlenih u 2007. na 11 zaposlenih u 2008. što predstavlja

pad od gotovo 73% pa ne čudi niti pad ranga Općine u RH s 518. mjesta u RH 2007. godine

s navedenim brojem zaposlenih na 542. mjesto u RH u 2008. godini. Prema ostvarenim

prihodima Općina Kalnik zauzima 544. mjesto u RH s ostvarenih 3.597.000 kn u 2008.

godini, a ima ostvarenu i negativnu neto dobiti -39.000,00 kn i nalazi se na 380 mjestu u RH.

To je poboljšanje u odnosu na 2007. godinu kada je bila ostvarena negativna neto dobit od -

88.000,00 kn i kada je Općina bila rangirana kao 434. u RH. Može se zaključiti da su

poboljšana produktivnost rada, povećanje proizvodnje i cijena ili smanjeni troškovi

proizvodnje doveli do poboljšanja u Općini.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Sveti Petar Orehovac

iz Koprivničko-križevačke županije pokazuje trend rasta broja poduzetnika u 2008. u odnosu

na 2007. godinu (rast s 18 u 2007. na 21 poduzetnika u 2008. godini). Time i rang Općine u

RH pokazuje trend rasta i umjesto 328. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem

poduzetnika se nalaze na 315. mjestu u RH. Broj zaposlenih je rastao sa 78 zaposlenih u

2007. na 90 zaposlenih u 2008. što predstavlja rast od gotovo 16% pa je i ranga Općine u

RH s 400. mjesta u RH 2007. godine poboljšan na 397. mjesto u RH u 2008. godini. Prema

ostvarenim prihodima Općina Sveti Petar Orehovac zauzima 249. mjesto u RH s ostvarenih

332.908.000,00 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu i neto dobiti 3.505.000,00 kn i nalazi se

na 179 mjestu u RH. Meñutim, neto dobit pokazuje trend pada u odnosu na 2007. godinu

kada je bila ostvarena neto dobit od 6.696.000,00 kn i kada je Općina bila rangirana kao 142.

u RH. Mogući razlog je da su usprkos poboljšanim ukupnim prihodima (porast proizvodnje,

porast cijena) došlo do povećanja troškova proizvodnje ili pada produktivnosti.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Gornja Rijeka iz

Koprivničko-križevačke županije pokazuje rast broja poduzetnika u 2008. u odnosu na 2007.

godinu (rast s 9 u 2007. na 12 poduzetnika u 2008. godini), a i rang Općine u RH pokazuje

trend rasta i umjesto 458. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem poduzetnika se

nalaze na 423. mjestu u RH u 2008. godini. Broj zaposlenih je takoñer rastao s 43 zaposlena

u 2007. na 54 zaposlena u 2008. što predstavlja rast od gotovo 26% pa raste i rang Općine u

RH s 462. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih na 452. mjesto u RH u

2008. godini. Prema ostvarenim prihodima Općina Gornja Rijeka zauzima 488. mjesto u RH

s ostvarenih 15.924.000,00 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu neto dobiti 442.000,00 kn i

LAG PRIZAG

48


ostvarena neto dobit od 237.000,00 kn i kada je Općina bila rangirana kao 374. u RH.

Može se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada, povećanje proizvodnje i

cijena ili smanjeni troškovi proizvodnje doveli do poboljšanja u Općini.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Grad Novi Marof iz

Varaždinske županije pokazuje rast broja poduzetnika u 2008. u odnosu na 2007. godinu

(rast s 121 u 2007. na 126 poduzetnika u 2008. godini). Time i rang Općine u RH pokazuje

trend rasta i umjesto 86. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem poduzetnika se

nalaze na 84. mjestu u RH 2008. godine. Broj zaposlenih je rastao s 1.642 zaposlena u

2007. na 1.859 zaposlenih u 2008. što predstavlja rast od 13% pa je popravljen i rang

Općine u RH s 70. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih na 65. mjesto

u RH u 2008. godini. Prema ostvarenim prihodima Grad Novi Marof zauzima 56. mjesto u

RH s ostvarenih 1.202.815.000,00 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu i neto dobiti

44.966.000,00 kn i nalazi se na 35. mjestu u RH. To je poboljšanje u odnosu na 2007.

godinu kada je bila ostvarena neto dobit od 23.709.000,00 kn kada je Općina bila rangirana

kao 74. u RH. Može se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada, povećanje proizvodnje

i cijena ili smanjeni troškovi proizvodnje doveli do poboljšanja rezultata poslovanja

poduzetnika u Novom Marofu.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Breznica iz

Varaždinske županije pokazuje stagnaciju broja poduzetnika u 2008. u odnosu na 2007.

godinu (12 poduzetnika u 2007. i u 2008. godini). Meñutim, rang Općine u RH pokazuje trend

pada i umjesto 401. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem poduzetnika se nalaze

na 413. mjestu u RH 2008. godine. To znači da Općina zaostaje u hrvatskim okvirima, jer

broj poduzetnika u ostalim gradovima i općinama uglavnom raste. Broj zaposlenih je rastao s

167 zaposlena u 2007. na 207 zaposlenih u 2008. pa je popravljen i rang Općine u RH s

285. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih na 258. mjesto u RH u 2008.

godini. Prema ostvarenim prihodima Općina Breznica zauzima 237. mjesto u RH s

ostvarenih 126.523.000,00 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu i neto dobiti 4.684.000,00 kn i


ostvarena neto dobit od 5.201.000,00 kn kada je Općina bila rangirana kao 165. u RH. Može

se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada, povećanje proizvodnje i cijena ili smanjeni

troškovi proizvodnje doveli do poboljšanja u Općini.

LAG PRIZAG

49


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Breznički Hum iz


godinu (13 poduzetnika u 2007. i u 2008. godini). Meñutim, rang Općine u RH pokazuje trend




204 zaposlena u 2007. na 232 zaposlena u 2008. pa je popravljen i rang Općine u RH s 254.

mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih na 244. mjesto u RH u 2008.

godini. Prema ostvarenim prihodima Općina Breznički Hum zauzima 255. mjesto u RH s

ostvarenih 107.939.000 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu negativnu neto dobiti

7.259.000,00 kn i nalazi se na 502. mjestu u RH. To je pogoršanje u odnosu na 2007. godinu

kada je bila ostvarena neto dobit od 2.817.000,00 kn i kada je Općina bila rangirana kao 208.

u RH. Potrebno je razmotriti zašto je došlo do takvog pada rezultata rada iako su ukupni

prihodi zabilježili porast.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Ljubeščica iz

Varaždinske županije pokazuje pad broja poduzetnika u 2008. u odnosu na 2007. godinu (19

poduzetnika u 2007. i 18 poduzetnika u 2008. godini). I rang Općine u RH pokazuje trend




212 zaposlena u 2007. na 220 zaposlena u 2008., ali je pao rang Općine u RH s 212. mjesta

u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih na 220. mjesto u RH u 2008. godini što

pokazuje da Općina zaostaje u hrvatskim okvirima, jer je rast broja zaposlenih u RH bio

znatno veći. Prema ostvarenim prihodima Općina Ljubeščica zauzima 254. mjesto u RH s

ostvarenih 109.036.000,00 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu neto dobiti 17.174.000,00 kn i

nalazi se na 77. mjestu u RH. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2007. godinu kada je

ostvareno 92.152.000,00 kn ukupnog prihoda i neto dobit od 13.807.000,00 kn i kada je

Općina bila rangirana kao 263. prema ostvarenom prihodu i 103. po ostvarenoj neto dobiti u

RH. Može se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada, povećanje proizvodnje i cijena ili

smanjeni troškovi proizvodnje doveli do poboljšanja u Općini.


županijama i gradovima/općinama RH za 2007. i 2008. godinu) Općina Visoko iz


LAG PRIZAG

50

godinu (8 poduzetnika u 2007. i 8 poduzetnika u 2008. godini). Rang Općine u RH pokazuje

trend pada i umjesto 439. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem poduzetnika se

nalaze na 480. mjestu u RH 2008. godine. To znači da Općina zaostaje u hrvatskim

okvirima, jer broj poduzetnika u ostalim gradovima i općinama uglavnom raste. Broj

zaposlenih je rastao s 56 zaposlenih u 2007. na 58 zaposlena u 2008., ali je pao rang

Općine u RH s 439. mjesta u RH 2007. godine s navedenim brojem zaposlenih na 444.

mjesto u RH u 2008. godini što pokazuje da Općina zaostaje u hrvatskim okvirima, jer je rast

broja zaposlenih u RH bio znatno veći. Prema ostvarenim prihodima Općina Visoko zauzima

417. mjesto u RH s ostvarenih 31.328.000,00 kn u 2008. godini, a ima ostvarenu neto dobiti

269.000,00 kn i nalazi se na 339. mjestu u RH. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2007.

godinu kada je ostvareno 24.837.000,00 kn ukupnog prihoda i neto dobit od 120.000,00 kn i

kada je Općina bila rangirana kao 427. prema ostvarenom prihodu i 390. po ostvarenoj neto

dobiti u RH. Može se zaključiti da su poboljšana produktivnost rada, povećanje proizvodnje i

cijena ili smanjeni troškovi proizvodnje doveli do poboljšanja u Općini.

Prema FINA-noj Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama

u 2006. godini, udjel broja poduzetnika koji su poslovali s dobiti i onih koji su poslovali s

gubitkom u ukupnom broju poduzetnika županije 2006. godine, 72,3% poduzetnika

Varaždinske županije je 2006. godine poslovalo s dobiti, a 27,7% njih s gubitkom. U istoj

godini je 72,9% poduzetnika u Krapinsko-zagorskoj županiji ostvarilo dobit, a njih 27,1%

gubitak.

Prema podacima FINA-e (Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika) i

Općina Budinščina u Krapinsko-zagorskoj županiji slijedi ove trendove. Nažalost, padaju

ukupni prihodi i ukupni rashodi kao i dobit nakon oporezivanja pa je dobit razdoblja u 2007.

iznosila tek 77,06% dobiti nakon oporezivanja ostvarene u 2006. godini. Uz povećanje broja

zaposlenih ovi rezultati ukazuju na drastičan pad produktivnosti poslovanja. Faktor

zaduženosti (broj godina) je 2006. bio 82,10. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja u

danima iznosi 516,10 što je 30% više od uobičajnog. Sve to ukazuje na probleme u

poslovanju.

U Koprivničko-križevačkoj županiji 72,1% poduzetnika je u 2006. ostvarilo dobit, a

27,9% gubitak. Rezultati poslovanja su prilično ujednačeni u sve tri županije i nešto manje od

jedne trećine poduzetnika posluje s gubitkom, ali više od dvije trećine poduzetnika ostvaruje

pozitivne poslovne rezultate što je bolje od hrvatskog prosjeka za navedenu godinu (69%

poduzetnika u RH posluje s dobiti, a 31% s gubitkom).

Pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti poduzetnika županija u 2006.

u istom FINA-nom izvješću pokazuju da su najveću dobit po zaposlenom, 30.000,00 kn

(71,4% hrvatskog prosjeka), ostvarili poduzetnici Varaždinske županije, slijede ih poduzetnici

Krapinsko-zagorske županije s 29.000,00 kn (69% hrvatskog prosjeka) po zaposlenom, dok

LAG PRIZAG

51

najslabije rezultate pokazuju poduzetnici Koprivničko-križevačke županije 17.000,00 kn

(40,5% hrvatskog prosjeka) po zaposlenom. Nažalost, svi ostvareni rezultati su ispod

hrvatskog prosjeka od 42.000,00 kn po zaposlenom.

Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2006. godini po gradovima /

općinama, FINA Zagreb, svibanj 2006.

Podaci pokazuju i da udjeli poduzetnika promatranih županija u ukupnom ostvarenom

prihodu poduzetnika Republike Hrvatske ostaju stabilni kroz godine, dok vrijednosti rezultata

poslovanja pokazuju nešto veće oscilacije i izraženiji trend pada. Mogli bismo zaključiti da

rastu troškovi poslovanja. Nema raspoloživih podataka za 2006. godinu za navedene općine

i gradove, ali za pretpostaviti je da i oni slijede opće hrvatske trendove.

LAG PRIZAG

52

Tablice 18-21: Analize financijskih rezultata poslovanja poduzetnika 2005. – 2008. godine

ANALIZA FINANCIJSKIH REZULTATA POSLOVANJA PODUZETNIKA RH U 2008. GODINI PO GRADOVIMA / OPĆINAMA (iznosi: u mil. kuna)

Ukupni prihod Dobit nakon poreza Gubitak nakon poreza Neto dobit Naziv županije i Neto dobit grada/općine Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Republika Hrvatska 709.827 100,0 36.558 100,0 17.517 100,0 17.230 100,0 Varaždinska 23.367 3,3 894 2,4 255 1,5 638 3,7

Breznica 127 4,8 0,2 4,7

Breznički Hum 108 0,5 7,7 -7,3

Ljubeščica 109 17,5 0,3 17,2

Novi Marof 1.203 47,5 2,6 45

Visoko 31 0,4 0,2 0,3 Krapinsko-zagorska 11.249 1,6 525 1,4 260 1,5 265 1,5

Budinščina 31 0,4 0,5 -0,078

Hrašćina 12,5 0,4 0,02 0,4

Konjščina 367 4,5 0,3 4,2 Koprivni čko-križeva čka 10.652 1,6 306 0,8 99 0,8 206 0,8

Gornja Rijeka 15,9 0,5 0,05 0,4

Kalnik 3,6 0,04 0,08 -0,04

Sveti Petar Orehovac 113,4 3,7 0,2 3,5 Izvor: FINA, Zagreb, 2009.

LAG PRIZAG

53

ANALIZA FINANCIJSKIH REZULTATA POSLOVANJA PODUZETNIKA RH U 2007. GODINI PO GRADOVIMA / OPĆINAMA (iznosi: u mil. kuna)

Ukupni prihod Dobit nakon poreza Gubitak nakon poreza Neto dobit Naziv županije i Neto dobit grada/općine Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Republika Hrvatska 655.561 100,0 36.668 100,0 11.904 100,0 24.764 100,0 Varaždinska 21.647 3,3 996 2,7 152 1,3 844 3,4

Breznica 92 5,3 0,06 5,2

Breznički Hum 93 3,1 0,3 2,8

Ljubešćica 92 14 0,2 13,8

Novi Marof 919 26 2,2 23,7

Visoko 24,8 0,2 0,04 0,1 Krapinsko-zagorska 9.836 1,5 515 1,4 161 1,4 353 1,4

Budinščina 30,3 0,3 1,1 -0,09

Hrašćina 12,1 0,4 0,1 -0,5

Konjščina 299 7,7 0,3 7,3 Koprivni čko-križeva čka 10.652 1,6 306 0,8 99 0,8 206 0,8

Gornja Rijeka 12,7 0,3 0,03 0,2

Kalnik 4,3 0,04 0,1 -0,09

Sveti Petar Orehovac 91,8 6,7 0,07 6,7 Izvor: FINA, Zagreb, 2009.

LAG PRIZAG

54

ANALIZA FINANCIJSKIH REZULTATA POSLOVANJA PODUZETNIKA RH U 2006. GODINI PO ŽUPANIJAMA (iznosi: u mil. kuna)

Ukupni prihod Dobit nakon poreza Gubitak nakon poreza Neto dobit Naziv županije i Neto dobit grada/općine Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Republika Hrvatska 593.140 100,0 31.121 100,0 10.595 100,0 20.536 100,0 Koprivni čko-križeva čka 9.776 1,6 294 0,9 122 1,2 171 0,8 Krapinsko-zagorska 8.662 1,5 397 1,3 114 1,1 283 1,4 Varaždinska 20.132 3,4 921 3,0 159 1,5 762 3,7

ANALIZA FINANCIJSKIH REZULTATA POSLOVANJA PODUZETNIKA RH U 2005. GODINI PO ŽUPANIJAMA (iznosi: u mil. kuna)

Ukupni prihod Dobit nakon poreza Gubitak nakon poreza Neto dobit Naziv županije i Neto dobit grada/općine Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Republika Hrvatska 523.712 100,0 27.683 100,0 10.861 100,0 16.822 100,0 Koprivni čko-križeva čka 9.269 1,8 213 0,8 125 1,2 88 0,5 Krapinsko-zagorska 7.385 1,4 297 1,1 130 1,2 167 1,0 Varaždinska 17.638 3,4 677 2,4 202 1,9 475 2,8 Izvor: FINA, Zagreb

LAG PRIZAG

55

Prosječno isplaćene plaće po županijama u studenom 2008. g. su takoñer niže od

hrvatskog prosjeka za 6-27%.

Tablica 22: Prosječno isplaćene plaće po županijama 2008. godine

PROSJEČNA ISPLAĆENA PLAĆA u kn

srpanj 2008. Županija

BRUTO NETO Udjel neto Ž/RH

KRAPINSKO-ZAGORSKA 5.723 4.121 81,4 Budinščina 4.521 3.385 66,9 Hrašćina 4.322 3.264 64,5 Konjščina 5.749 4.166 82,3 VARAŽDINSKA 5.854 4.170 82,4 Breznica 5.810 4.216 83,3 Breznički Hum 6.000 4.265 84,2 Ljubešćica 6.692 4.758 94 Novi Marof 3.841 2.915 57,6 Visoko 4.213 3.141 62 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 6.508 4.607 91,0 Gornja Rijeka 3.603 2.725 53,8 Kalnik 3.693 2.797 55,3 Sveti Petar Orehovec 4.787 3.518 69,5 UKUPNO HRVATSKA 7.314 5.063 100 Izvor: FINA, Informacija o isplatama plaća i naknada vezanih uz radni odnos u studenom

2008. godine

Poduzetnici Općine Budinščina u Krapinsko-zagorskoj županiji su povećali prosječne

neto isplaćene plaće svojih zaposlenika s 2.627 kn u 2005. na 2.661 kn u 2006. godini ili za

1,3%.

Prosječna neto isplaćena plaća zaposlenika je u 2007. godini iznosila 3.193 kn što

predstavlja povećanje od 16,7%. Pozitivni trend se nastavio i u 2008. godini pa je došlo do

povećanja neto plaća na 3.385 kn što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na 2007. Svi

navedeni rezultati su niži od hrvatskog prosjeka.

Neto isplaćene plaće najbliže hrvatskom prosjeku isplaćene su na području Općine

Ljubeščica u Varaždinskoj županiji i iznose 4.758 kn ili 94% hrvatskog prosjeka.

Promatrane općine i grad zaostaju i u odnosu na županijske prosjeke.

U vanjsko-trgovinskoj razmjeni (tablica 23), od promatranih županija najveći udio u

ukupnom izvozu Hrvatske ostvaruje Varaždinska županija (oko 6,5% zadnjih pet godina).

LAG PRIZAG

56

Krapinsko-zagorska županija u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje s oko 3% (prosjek

zadnjih pet godina), a Koprivničko-križevačka s oko 2% (prosjek zadnjih pet godina).

U ukupnom uvozu Hrvatske Varaždinska županija sudjeluje s oko 3% (prosjek

zadnjih pet godina), Krapinsko-zagorska županija s oko 1,5% (prosjek zadnjih pet godina), a

Koprivničko-križevačka s oko 1% (prosjek zadnjih pet godina).

Varaždinska županija pokazuje najbolje rezultate u pokrivenosti uvoza izvozom te je

od 83,4% pokrivenosti u 2004. došla do 113,7% pokrivenosti uvoza izvozom u 2008. godini.

Krapinsko-zagorska županija slijedi opće hrvatske trendove i njezina pokrivenost

oscilira silaznom putanjom pa je 2008. godine postignuta najniža stopa pokrivenosti uvoza

izvozom od svega 57,6%. Najbolji rezultati su ostvareni 2005. kada je stopa pokrivenosti

uvoza izvozom iznosila 101,3%. Rezultati Koprivničko-križevačke županije osciliraju, ali je

stanje bolje nego u Krapinsko-zagorskoj županiji i 2008. godine je ostvarena 125,3%

pokrivenost uvoza izvozom. Najslabiji rezultati su ostvareni 2004. kada je ona iznosila

95,3%.

Ostvareni rezultati još uvijek daleko nadmašuju hrvatski prosjek. Pokrivenost izvoza

uvozom u Republici Hrvatskoj zadnjih pet godina se kreće oko 48%, dakle manje od polovice

uvoza je pokriveno izvozom.

LAG PRIZAG

57

Tablica 23: Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom po županijama, gradovima i općinama, u tisućama kuna

Izvoz I. – XII. 2004. I. – XII. 2005. I. – XII. 2006. I. – XII. 2007. I. – XII. 2008. Republika Hrvatska 48.362.953 52.282.750 60.436.998 66.043.374 69.142.358 Varaždinska županija 3.154.709 3.204.410 3.973.233 4.475.295 4.598.916 Breznica 23.337 27.281 123.046 84.665 133.721 Breznički Hum 5.166 15.773 30.858 40.183 56.769 Ljubešćica 11.229 13.978 17.479 19.967 25.001 Novi Marof 127.627 115.583 125.330 140.921 144.926 Visoko 3.350 1.521 1.046 2.797 771 Krapinsko-zagorska županija 1.528.060 1.550.223 1.758.645 2.044.251 2.160.487 Budinščina 2.567 - - - - Hraščina 1.370 1.360 2.605 2.317 1.817 Konjščina 10.076 11.315 10.549 9.144 7.837 Koprivni čko-križeva čka županija 1.073.180 1.107.333 1.228.317 1.286.413 1.336.612 Gornja Rijeka - - - 1.643 1.885 Kalnik 102 734 508 419 278 Sv. Petar Orehovac 66 - 2.884 1.525 867 Uvoz I. – XII. 2004. I. – XII. 2005. I. – XII. 2006. I. – XII. 2007. I. – XII. 2008. Republika Hrvatska 100.008.106 110.520.226 125.248.775 138.159.436 150.362.054 Varaždinska županija 3.782.907 3.626.176 3.839.361 4.022.049 4.043.415 Breznica 12.901 11.679 94.066 55.958 87.619 Breznički Hum 2.669 6.185 10.497 23.213 26.454 Ljubešćica 9.910 9.628 11.887 9.623 9.658 Novi Marof 108.249 103.567 109.373 143.445 137.963 Visoko 112 47.571 71 122 - Krapinsko-zagorska županija 1.560.479 1.530.618 1.925.971 2.171.020 2.321.202 Budinščina 2.785 - - 64 223 Hraščina 210 614 - 125 892 Konjščina 117.521 82.526 91.974 103.319 115.282 Koprivni čko-križeva čka županija 1.126.347 1.139.572 1.225.354 1.296.608 1.067.000 Gornja Rijeka - 32 - 791 783 Kalnik 109 - 1 50 149 Sv. Petar Orehovac 26.952 35.992 26.976 22.757 17.265

Izvor: DZS/Priopćenje

LAG PRIZAG

58

7.1.1. Obrtništvo

Prema podacima DZS preuzetim iz Knjige obrtnika iz 2008. najveći broj aktivnih obrta

u promatranim županijama ima Krapinsko-zagorska županija, 3.292 obrta, slijedi

Varaždinska županija s 3.278 i zatim Koprivničko-križevačka županija s 1.671 aktivnim

obrtom. Time Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija zauzimaju 10. odnosno 11. mjesto

u Republici Hrvatskoj po broju aktivnih obrta, dok je Koprivničko križevačka županija na 16.

po broju aktivnih obrta od 20 županija i Grada Zagreba.

Tablica 24: Aktivna trgovačka društva i aktivni obrti po županijama u 2008.

ŽUPANIJA OBRT TRGOVAČKA DRUŠTVA Ukupno

Zagrebačka 7.431 5.969 13.400

Krapinsko-zagorska 3.292 1.475 4.767

Sisačko-moslavačka 2.660 1.555 4.215

Karlovačka 2.565 1.905 4.470

Varaždinska 3.278 2.917 6.195

Koprivničko-križevačka 1.671 1.413 3.084

Bjelovarsko-bilogorska 1.665 1.662 3.327

Primorsko-goranska 10.204 9.658 19.862

Ličko-senjska 1.422 656 2.078

Virovitičko-podravska 1.524 839 2.363

Požeško-slavonska 1.159 707 1.866

Brodsko-posavska 3.311 1.648 4.959

Zadarska 5.293 3.019 8.312

Osječko-baranjska 4.928 4.169 9.097

Šibensko-kninska 3.563 2.054 5.617

Vukovarsko-srijemska 3.229 1.541 4.770

Splitsko-dalmatinska 11.414 11.659 23.073

Istarska 9.063 9.756 18.819

Dubrovačka-neretvanska

3.642 3.333 6.975

Meñimurska 1.878 2.432 4.310

Grad Zagreb 17.585 35.015 52.600

UKUPNO 100.777 103.382 204.159

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS) Priopćenje 11.1.1/4. od 9.2.2008. (podaci za

trgovačka društva- stanje 31.12.2008.), KNJIGA OBRTNIKA 22.12.2008. (podaci za aktivne

obrte)

LAG PRIZAG

59

Prema podacima Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije u općini Sv.

Petar Orehovec je 31.12.2006. godine bilo registrirano 24, 31.12.2007. – 21, a 31.12.2008. je

bilo registrirano 19 obrta. Prema podacima FINA-e u 2007. godišnja financijska izvješća

predalo je i 18 poduzetnika s područja iste općine.

Prema podacima Obrtničke komore Varaždinske županije Udruženje hrvatskih

obrtnika Novi Marof kojem teritorijalno pripadaju promatrane općine (Breznica, Breznički

Hum, Ljubeščica, Visoko) i sam Grad Novi Marof 2008. godine je okupljalo 520 obrtnika od

kojih je najveći broj, 39% njih, proizvodnih obrta uključujući grañevinarstvo. Udruženje

hrvatskih obrtnika Novi Marof okuplja gotovo 16% obrtnika s područja Varaždinske županije.

Općina Budinščina teritorijalno pripada Udruženju obrtnika Zlatar Obrtničke komore

Krapinsko-zagorske županije. Udruženje okuplja 519 obrtnika s područja grada Zlatara i

općina Budinščina, Hraščina Trgovišće, Konjščina, Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec i

Zlatar Bistrica, što je nešto manje od 16% obrtnika s područja Krapinsko-zagorske županije.

Sama Općina Budinščina je 31.12.2006. imala 37 obrtnika, 31.12.2007. – 40 obrtnika, a

31.12.2008. – 39 obrtnika.

Općine Sv. Petar Orehovac, Kalnik i Gornja Rijeka teritorijalno pripadaju Udruženju

obrtnika Križevci Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije.

Primjećuju se oscilacije u broju obrtnika po promatranim općinama i gradovima i pad

broja registriranih obrtnika što bi moglo ukazivati na probleme u poslovanju obrtnika i

zahtjeve poslovanja koje nisu u mogućnosti ispuniti.

Tablica 25. Broj obrtnika po županijama, općinama i gradu/godine

Broj obrtnika Županija / Općina

2006. godina 2007. godina 2008. godina Koprivni čko-križeva čka 3.369 3.369 3.292

Gornja Rijeka 16 16 15 Kalnik 9 7 5 Sv. Petar Orehovac 24 21 19 Varaždinska 3.395 3.391 3.278 Breznica 34 33 33 Breznički Hum 23 22 21 Ljubešćica 40 46 48 Novi Marof 288 292 282 Visoko 22 23 24 Krapinsko-zagorska 1.862 1.779 1.671 Budinščina 37 40 39 Hrašćina Konjščina 66 69 71

Izvor: Županijske obrtničke komore, Udruženja hrvatskih obrtnika

LAG PRIZAG

60

Promatrano kroz godine 2004-2008. broj osoba koje ostvaruju dohodak isključivo

obavljanjem obrtničke djelatnosti bez obzira na broj registriranih obrtničkih radnji i po toj

osnovi plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, u sve tri promatrane županije pokazuje

trend pada. Varaždinska županija 2008. godine prema broju osoba koje ostvaruju dohodak

isključivo obavljanjem obrtničke djelatnosti zauzima 8. mjesto, Krapinsko-zagorska 11.

mjesto, a Koprivničko-križevačka županija 18. mjesto u Republici Hrvatskoj.

Broj zaposlenika osiguranika MIO kod obrtnika po županijama 2004 – 2008. oscilira,

a prosjek zadnjih pet godina iznosi 6.200 zaposlenika za Krapinsko-zagorsku, 6.800 za

Varaždinsku i 3.200 za Koprivničko-križevačku županiju. Varaždinska županija 2008. godine

prema broju zaposlenika osiguranika MIO kod obrtnika zauzima 7. mjesto, Krapinsko-

zagorska 11. mjesto, a Koprivničko-križevačka županija 18. mjesto u RH.

Smanjuje se broj obrta i broj zaposlenih u obrtima što ukazuje na smanjenje obujma

njihovog poslovanja. Veći broj zaposlenih bi omogućio preuzimanje većih poslova i bolju

poziciju na tržištu.

Tablica 26: Obrtnici - osiguranici MIO po županijama 2004 - 2008. stanje 31.12.2008.

r.br. Županija 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 1 Zagrebačka ZgŽ 5.952 6.021 6.032 5.945 5.784 2 Krapinsko-zagorska KZŽ 2.835 2.821 2.756 2.720 2.670 3 Sisačko-moslavačka SMŽ 2.328 2.287 2.223 2.167 2.122 4 Karlovačka KŽ 2.305 2.255 2.210 2.215 2.148 5 Varaždinska VŽ 2.977 2.950 2.911 2.873 2.790 6 Koprivničko-križevačka KKŽ 1.647 1.599 1.554 1.497 1.412 7 Bjelovarsko-bilogorska BBŽ 1.642 1.585 1.531 1.479 1.424 8 Primorsko-goranska PGŽ 8.055 8.098 8.198 8.188 7.780 9 Ličko-senjska LSŽ 1.022 1.092 1.121 1.156 1.101 10 Virovitičko-podravska VPŽ 1.261 1.268 1.175 1.122 1.104 11 Požeško-slavonska PSŽ 1.046 1.046 1.043 1.046 1.007 12 Brodsko-posavska BPŽ 2.916 2.945 2.837 2.760 2.674 13 Zadarska ZŽ 4.047 4.106 4.071 4.044 3.943 14 Osječko-baranjska OBŽ 4.116 4.199 4.142 4.039 3.871 15 Šibensko-kninska ŠKŽ 2.328 2.368 2.374 2.336 2.279 16 Vukovarsko-srijemska VSŽ 2.877 2.821 2.789 2.815 2.729 17 Splitsko-dalmatinska SDŽ 9.193 9.088 9.036 8.901 8.667 18 Istarska IŽ 7.432 7.540 7.629 7.732 7.482 19 Dubrovačko-neretvanska DNŽ 2.253 2.231 2.219 2.273 2.204 20 Meñimurska MŽ 1.828 1.770 1.723 1.674 1.613 21 Grad Zagreb GZ 15.780 15.659 15.162 14.963 14.345 UKUPNO 83.840 83.749 82.736 81.945 79.149

Izvor: HZMO

LAG PRIZAG

61

Tablica 27: Zaposlenici - osiguranici MIO kod obrtnika po županijama 2004 -2008.

stanje 31.12.2008.

r.br. Županija 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 1 Zagrebačka ZgŽ 10.689 11.062 11.308 11.295 11.252 2 Krapinsko-zagorska KZŽ 6.104 6.253 6.153 6.214 6.103 3 Sisačko-moslavačka SMŽ 4.469 4.748 4.655 4.703 4.726 4 Karlovačka KŽ 4.708 4.698 4.603 4.673 4.559 5 Varaždinska VŽ 6.575 6.808 6.850 7.017 6.803 6 Koprivničko-križevačka KKŽ 3.031 3.217 3.251 3.300 3.180 7 Bjelovarsko-bilogorska BBŽ 3.122 3.102 3.234 3.264 3.260 8 Primorsko-goranska PGŽ 11.643 11.690 11.128 11.068 10.547 9 Ličko-senjska LSŽ 1.672 1.753 1.776 1.910 2.005 10 Virovitičko-podravska VPŽ 2.611 2.746 2.649 2.712 2.790 11 Požeško-slavonska PSŽ 2.203 2.357 2.327 2.414 2.401 12 Brodsko-posavska BPŽ 5.608 5.947 6.091 6.387 6.184 13 Zadarska ZŽ 5.584 5.965 6.018 6.234 6.226 14 Osječko-baranjska OBŽ 8.190 8.377 8.089 8.270 8.177 15 Šibensko-kninska ŠKŽ 3.750 3.910 4.037 3.738 3.697 16 Vukovarsko-srijemska VSŽ 6.104 6.366 6.500 6.679 6.607 17 Splitsko-dalmatinska SDŽ 15.871 16.929 17.774 17.824 17.356 18 Istarska IŽ 10.271 10.807 11.081 11.307 10.897 19 Dubrovačko-neretvanska DNŽ 3.735 3.978 4.010 4.030 4.017 20 Meñimurska MŽ 4.296 4.252 4.372 4.308 4.178 21 Grad Zagreb GZ 24.575 24.947 23.980 24.172 23.436 UKUPNO 144.811 149.912 149.886 151.519 148.401

Izvor: HZM

Obrtničke komore sve tri županije su vrlo aktivne i dobro organizirane. Preko

udruženja i cehova djeluju na području informiranja poduzetnika o svim bitnim stvarima

vezanim za njihovo poslovanje, mogućnostima financiranja poslovnih pothvata,

mogućnostima i prednostima udruživanja, mogućnostima utjecanja na zakonodavstvo i

pripremu zakona koji se tiču obrtnika te rade promociju obrtništva na sajmovima. Sve tri

obrtničke komore aktivno sudjeluju i podupiru edukacije svojih članova te rade na

informiranju i animiranju novih članova (Sajam poslova u suradnji s HZZ-om, stipendiranje

učenika u obrtničkim zanimanjima, potpore za deficitarna obrtnička zanimanja i sl.).

LAG PRIZAG

62


� Nedovoljna upoznatost poduzetnika s područja sve tri županije s mogućnostima

izlaska i pozicioniranja na globalnom i EU tržištu u uvjetima postojanja različitih

ograničenja.

� Efikasnost poslovanja mjerena profitabilnošću (dobiti nakon oporezivanja) manja je od

prosjeka RH za 30-60%.

� Plaće zaposlenika niže (za 10-20%) od RH prosjeka.

� Slaba povezanost poduzetnika, posebno malih i srednjih, radi meñusobno radi lakšeg

probijanja na tržištu, ali i s istraživačkim institucijama radi bržeg I boljeg korištenja i

razvijanja novih tehnologija

� Nedovoljan broj mladih stručnih kadrova i sustav obrazovanja koji ne prati potrebe

gospodarstva.

� Nelikvidnost i slaba zaštita vjerovnika.

7.1.2. Poduzetni čka infrastruktura

Poduzetničku infrastrukturu u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-

križevačkoj županiji čine potporne institucije za razvoj poduzetništva: gospodarske komore,

obrtničke komore i njihova udruženja, odbori, sekcije i cehovi, regionalne razvojne agencije,

garancijske agencije, poduzetnički inkubatori, klasteri, poduzetničke, poslovne i slobodne

zone, tehnološki centri i sl.

U svim županijama djeluju gospodarske i obrtničke komore koje rade na razvoju

gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Bave se zastupanjem, usklañivanjem i zaštitom

interesa hrvatskog gospodarstva i unapreñenjem poslovanja svojih članica te na afirmaciji

hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu.

Zagorska razvojna agencija d.o.o. je potporna institucija za razvoj obrta, malog i

srednjeg poduzetništva. Usmjerena je na identifikaciju razvojnih prilika, provoñenje projekata

i razvojnih programa te se bavi promidžbom Krapinsko – zagorske županije. Zagorska

razvojna agencija je osnovala lokalni garantni fond za potporu malom poduzetništvu za

pokretanje "start up" tvrtki.

LAG PRIZAG

63

PORA - Razvojna agencija Podravine i Prigorja pravni je slijednik Centra za

poduzetništvo Koprivničko-križevačke županije i za cilj ima promicanje i provedbu razvojnih

aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U Varaždinskoj županiji djeluju dvije razvojne agencije: Razvojna agencija sjever –

DAN i Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA. AZRA se bavi pripremom i

provoñenjem strateškog plana razvoja Županije, unaprjeñivanjem i koordiniranjem postojećih

razvojnih aktivnosti u skladu s potrebama varaždinske regije i općim nacionalnim potrebama

te planiranjem razvoja u skladu sa zahtjevima Europske Unije.

Rade i na održivom povećanju životnog standarda za sve grañane regije

Sjeverozapadne Hrvatske, aktivno djeluju na privlačenju stranih investicija te zajedničkom

suradnjom s drugim subjektima u regiji stvaraju plodnu poduzetničku klimu.

GARA d.o.o. je tvrtka Varaždinske županije osnovana s namjerom potpore projekata

s područja gospodarstva. Poslovanje Garancijske agencije usmjereno je na davanje

garancija malim i srednjim poduzetnicima koji nemaju dovoljan kreditni potencijal prema

poslovnim bankama.

U Varaždinskoj županiji djeluje i Microsoftov poslovno-tehnološki centar namijenjen

malim i srednjim poduzećima - neovisnim proizvoñačima softvera u Hrvatskoj (Independent

Software Vendor – ISV). On obuhvaća i inkubator za nove tvrtke na području informacijske i

telekomunikacijske tehnologije (IKT) i laboratorijski pogon za suradnju već zaživjelih

neovisnih proizvoñača softvera na novim zajedničkim projektima. Centar nudi podršku za

osmišljavanje, izradu i testiranje softverskih aplikacija uz pomoć stručnjaka za odreñenu

tematiku i proizvode te osigurava infrastrukturu i resurse potrebne da bi neovisni proizvoñači

softvera lakše prilagodili postojeće aplikacije ili stvarali inovacije koristeći alate te

metodologiju i resurse tvrtke Microsoft.

Tehnološki park, Impulsni centar Varaždin je osnovan 2005. godine, a svrha i cilj

njegova osnivanja je doprinos gospodarskom razvoju regije, stvaranju novih poduzetničkih

subjekata, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih tehnologija i primjeni znanja te

znanstvenih istraživanja u gospodarskoj praksi kao i porast kvalitete obrazovanja na

učilištima u okruženju.

U Krapinsko-zagorskoj županiji osnovana je 21 poslovno/poduzetnička zona s

ukupnom površinom od 5.552.000 m². Na području Koprivničko-križevačke županije

osnovano je 10 poduzetničkih/poslovnih zona ukupne površine 2.520.800 m². Na području

LAG PRIZAG

64

Varaždinske županije postoji 12 poslovnih/poduzetničkih i jedna slobodna zona ukupne

površine 5.949.100 m².

Prostornim planom ureñenja Općine Gornja Rijeka (Koprivničko-križevačka županija)

predviñena je izgradnja dviju poduzetničkih zona i to u naseljima Dropkovec i Pofuki. Za

stavljanje u funkciju navedenih poduzetničkih zona potrebno je prije svega riješiti imovinsko-

pravna pitanja u svezi s predviñenim zemljištem te osigurati osnovnu komunalnu

infrastrukturu na tom području. Općina Gornja Rijeka općina je od posebne državne skrbi što

poduzetnicima sukladno zakonu pruža dodatne povoljnosti u obavljanju poduzetničke

djelatnosti.

Na području Općine Kalnik Prostornim planom predviñena je jedna poduzetnička

zona u selu Popovec Kalnički, koja je u neposrednoj blizini državne ceste D22. Za sada

Općina nije poduzimala aktivnosti oko izgradnje poduzetničke zone.

U Općini Konjšćina djeluju četiri poslovne zone. Komunalna opremljenost u zonama

uglavnom je riješena, a namjena im je proizvodna, uslužna te skladišna. Poduzetnici koji

ulaze u zone osloboñeni su plaćanja komunalnog doprinosa te naknade za priključenje na

komunalnu infrastrukturu (voda i kanalizacija). U prvim godinama poslovanja djelomično su ili

u potpunosti osloboñeni plaćanja poreza na tvrtku i komunalne naknade.

Cluster Hrvatska cipela g.i.u. je strateški savez kožarsko-prerañivačkih i obućarskih

tvrtki, a gospodarsko interesno udruženje (g.i.u.) je forma njegove pravne osobnosti.

Osnovan je u Varaždinu 2004. godine kao neprofitna organizacija, radi promicanja interesa,

jačanja konkurentske sposobnosti i povećanja izvoza svojih članova.

U Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske je učlanjeno desetak drvoprerañivačkih

tvrtki i proizvoñača namještaja iz Varaždinske, Meñimurske i Krapinsko-zagorske županije.

Ovaj klaster osnovan je na inicijativu Hrvatske gospodarske komore - Gospodarske

komore Varaždin.

Udruga Cluster hrvatske tekstilne industrije je osnovan u cilju promicanja, razvitka i

unapreñenja hrvatske tekstilne i odjevne industrije i ima sjedište u Varaždinu.

Poduzetnička infrastruktura u Varaždinskoj županiji je dobro razvijena. Jedini

nedostatak je koordinacija rada različitih institucija kako bi se postigla bolja efikasnost i kako

se djelovanje pojedinih institucija ne bi preklapalo već nadopunjavalo. Stanje u Koprivničko-

križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji je nešto lošije i broj poduzetničkih potpornih

LAG PRIZAG

65

institucija koje njima stoje na raspolaganju je nešto manji. To ne mora biti prepreka dobrom

radu, jer je potrebno (kao i u primjeru Varaždinske županije) dobro koordinirati njihov rad.

Prema podacima EUROSTAT-a u 2004. godini samo 7,9% svih patenata u Hrvatskoj

dolazi od malih i srednjih poduzetnika, a oni čine 95% hrvatskog gospodarstva. TEA indeks

nužnosti takoñer pokazuje da se hrvatska poduzeća na tržištu javljaju uglavnom zbog

nužnosti, a ne zbog ambicije i poduzetničkog duha. Takvi rezultati podsjećaju da sve

institucije poduzetničke infrastrukture imaju još puno posla i moraju djelovati koordinirano u

cilju stvaranja čim bolje poduzetničke klime.


� Nedovoljna poduzetnička aktivnost i velike regionalne razlike u poduzetničkim

aktivnostima (koncentracija u većim regionalnim centrima i područjima koja im

gravitiraju).

� Strah od novoga i promjena, posebno kod malih tvrtki koje postoje duže vrijeme i to u

područjima gdje su tradicionalne industrije u prošlosti garantirale zaposlenost većini

stanovništva.

� Slabija profitabilnost sektora malih i srednjih poduzeća.

� Nedovoljna suradnja poduzetnika sa znanstvenim i potpornim institucijama.

� Nedostatak fizičke infrastrukture i tehničke pomoći kod aktivnosti istraživanja i razvoja

za male i srednje poduzetnike.

7.1.3. Financijska sposobnost i ulaganje

Sve tri županije i pripadajuće jedinice lokalne samouprave nastoje privući ulagače

nizom pogodnosti: niskom cijenom otkupa zemljišta, oslobañanjem investitora od plaćanja

komunalnog doprinosa, osiguravanjem priključaka na infrastrukturu, poticajima za

zapošljavanje, subvencioniranjem kamatnih stopa za poduzetničke kredite (Mikrokreditiranje

i sl. programi) i dr.

To bi mogao biti i razlog da broj poduzetnika investitora u dugotrajnu imovinu raste

kroz godine, a lagano raste i njihov udjel u odnosu na ukupni broj poduzetnika županije.

LAG PRIZAG

66

Iznosi investicija kroz godine variraju, ali udjel u ukupnim investicijama Republike

Hrvatske pokazuje stagnaciju ili čak lagani pad. Takvi trendovi bi mogli ukazivati na potrebu

promjene stimulativnih mjera i pronalaženje novih rješenja u privlačenju investitora.

Tablica 28: Investicije poduzetnika u dugotrajnu imovinu u 2005-2007. god. prema

sjedištu investitora po županijama

Broj poduzetnika investitora Poduzetnici s gubitkom

God

ina

Županija Broj

Udjel u br. poduzetnika županije u %

Investicije u milijunima kn

Udjel u ukupnim invest. RH u %

Indeks 2006.=100

Koprivničko-križevačka 479 40,6 924 1,2 162,5 Krapinsko-zagorska 569 40,7 980 1,3 78,3 Varaždinska 1.157 47,6 1.683 2,2 117,9

2007

.

Ukupno Hrvatska 30.303 36,3 75.481 100,0 117,2 Koprivničko-križevačka 456 38,8 610 0,9 99,7 Krapinsko-zagorska 512 39,1 1.259 1,9 96,9 Varaždinska 1.103 47,7 1.453 2,2 129,3

2006

.

Ukupno Hrvatska 28.758 36,6 66.194 100,0 124,8 Koprivničko-križevačka 397 35,6 646 1,1 127,8 Krapinsko-zagorska 410 37,3 1.276 2,2 91,3 Varaždinska 1.006 48,0 1.158 2,0 111,0

2005

.

Ukupno Hrvatska 26.117 36,4 57.946 100,0 116,4

Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama 2005. – 2007. god.,

Fina - svibanj 2006. – svibanj 2008.

LAG PRIZAG

67

7.1.4. Aktivno stanovništvo i nezaposlenost

Ukupan broj radno sposobnog stanovništva (žene od 15 do 59 godina i muškarci od

15 do 65 godina) u navedenim općinama i gradovima je 32.912. Od toga je oko 50% žena.

Udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu je 46,4%, a ponovo ih je gotovo

polovica žena.

Tablica 29: Stanovništvo prema aktivnosti i spolu po gradu/općinama

Broj stanov-nika

Br. ženskog stanov-ništva

Aktivno ukupno

Aktivno žensko

Udio aktivnog stanov-ništva

Udio ženskog u aktivnom stanov-ništvu

Novi Marof 13.857 6.956 5.916 2.432 42,7 41,2

Breznica 2.304 1.182 982 353 42,6 36

Breznički Hum 1.575 819 691 284 43,9 41,1

Ljubešćica 1.959 1.020 777 299 39,7 38,5

Visoko 1.641 848 823 365 50,2 44,4

Budinščina 2.793 1.407 1.424 666 51 47

Hrašćina 1.826 943 1.018 522 55,75 55,36

Konjščina 4.074 2.121 2.062 1.019 50,61 48,04

Gornja Rijeka 2.035 998 963 343 47,3 35,6

Kalnik 1.611 828 761 301 47,2 39,6

Sveti Petar Orehovec

5.137 2.618 2.941 1.270 57,3 43,2

UKUPNO 32.912 16.676 15.278 6.313 46,4 41,3

Izvor: DZS, Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po gradovima/općinama, Popis 2001.

Podaci o nezaposlenosti dostupni su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, podrućnih

službi u tri zastupljene županije koji ukazuju da nezaposlenih 2009. godine raste u odnosu

na isto razdoblje 2008. što se može objasniti recesijom koja je zahvatila hrvatsko

gospodarstvo. Udio žena je relativno stabilan.

LAG PRIZAG

68


� Mali broj raspoložive radne snage i nepovoljna obrazovna struktura nezaposlenih.

� Velika je meñusobna konkurencija potencijalnih lokacija za malu i srednju privredu na

području županija i visoka mogućnost nerealnog odreñivanja vrijednosti lokacije zbog

privlačenja investicija prije konkurencije.

� Prioriteti poticanja razvoja poduzetničkih zona ne odreñuju se prema stvarnom

potencijalu privlačenja investicija u odreñeno područje.

LAG PRIZAG

69

Tablica 29 - 30.: Podaci o nezaposlenosti 2008./2009.

UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do

3 god. i škola za KV

i VKV radnike

SŠ za zanimanja

u trajanju 4 i više

godina

Gimnazija

Viša škola,

I.stupanj

fakulteta i

stručni studij

Fakulteti,

akademije,

magisterij,

doktorat OPĆINA

Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena

Breznica 45 28 6 1 11 6 19 13 9 8 Breznički Hum 34 18 3 1 10 4 15 8 5 4 1 1 Ljubešćica 46 26 8 4 11 7 17 8 8 5 1 1 1 1 Novi Marof 595 369 53 15 128 75 279 179 100 74 14 9 13 11 8 6 Visoko 33 18 7 2 9 4 8 6 5 4 1 1 2 1 1 UKUPNO VŽ 6.493 3.888 742 326 1.559 1.021 2.373 1.338 1.247 830 205 129 189 141 176 103 Kalnik Sveti Petar Orehovec Gornja Rijeka UKUPNO KKŽ Budinščina 54 27 9 1 9 5 26 13 9 7 1 1 Hrašćina Konjščina 92 61 9 9 25 14 37 20 17 14 1 1 3 3 UKUPNO KZŽ 3.744 2.368 387 180 1.046 692 1.454 864 633 472 80 60 78 57 66 43 Izvor: HZZ bilteni; lipanj 2008.

LAG PRIZAG

70

UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do

3 god. i škola za KV

i VKV radnike

SŠ za zanimanja

u trajanju 4 i više

godina

Gimnazija

Viša škola,

I.stupanj

fakulteta i

stručni studij

Fakulteti,

akademije,

magisterij,

doktorat OPĆINA

Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena Ukupno Žena

Breznica 52 32 3 18 12 22 14 5 3 1 1 2 2 1 Breznički Hum 43 23 2 1 10 3 21 12 5 5 2 1 1 2 1 Ljubešćica 51 28 6 1 10 4 25 16 4 1 3 3 3 3 Novi Marof 437 241 19 2 70 41 238 123 84 55 5 3 12 9 9 8 Visoko 49 27 6 3 12 6 17 9 13 8 1 1 UKUPNO VŽ 7.778 4.317 664 285 1.891 1.154 2.959 1.467 1.580 989 197 120 249 163 238 139 Kalnik Sveti Petar Orehovec Gornja Rijeka UKUPNO KKŽ Budinščina 67 35 8 1 11 7 26 12 20 13 2 2 Hranšćina Konjščina 139 89 10 9 36 26 49 25 34 23 1 1 5 4 4 1 UKUPNO KZŽ 4.967 3.024 462 197 1.393 943 1.853 1.024 964 662 103 74 109 73 83 51 Izvor: HZZ bilteni; lipanj 2009.

LAG PRIZAG

71

8. POLJOPRIVREDA

Proizvodnja hrane u svakoj je državi strateški interes. Zbog toga je organiziranje

proizvoñača hrane i zastupanje njihovih interesa od posebne važnosti u osiguranju redovne

proizvodnje i plasmana hrane. U Hrvatskoj poljoprivreda, ribarstvo i prateća industrija

zapošljavaju 6,3% od ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama, a u ukupnom BDP

sudjeluju s 10,2%, od toga samo poljoprivreda i ribarstvo sa 6,5%. Proizvodnjom i preradom

hrane bavi se u Hrvatskoj oko 2.800 poduzeća.

Šumarstvom, preradom drva i proizvodnjom namještaja u RH bavi se oko 1.200

poduzeća koja zapošljavaju 33,4 tis. djelatnika ili 3,8% od ukupnog broja zaposlenih.

Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana u pogledu

uporabe zemljišta i proizvodnje za prehranu ljudi i životinja te doprinosa ukupnoj

poljoprivredi.

Na području LAG Prizag, ukupno poljoprivredno zemljište obuhvaća površinu od

14.135,57 ha. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta udio oranica i vrtova iznosi 65,20%

(9.214,01 ha), livade su zastupljene sa 26,1% (3.691,7 ha) dok ostalog zemljišta (voćnjaci,

vinogradi, plantaže i rasadnici) ima 9,15% (1.294,6 ha). Pod vinogradima se nalaze površine

od 953,56 ha ili 6,74% u odnosu na ukupno poljoprivredno zemljište raspoloživo na području

LAG-a Prizag, dok površine pod voćnjacima iznose 2,2% poljoprivrednog zemljišta. Na

području LAG-a veliki problem je usitnjenost posjeda gdje prosječna površina čestice iznosi

oko 0,2 ha na prosječno 8 lokacija.

Šumskog zemljište na području LAG-a ima 73,35% (5.982,21 ha) od ostalog zemljišta

(8100,96 ha), a ta površina odgovara 3,43 % od ukupnih šuma na području Republike

Hrvatske. Neobrañeno zemljište na području Lag-a ima 1076 ha ili 13,29% što je iznad

prosjeka RH koji iznosi 11,15%.

LAG PRIZAG

72

Tablica 31: Površine korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama (1. lipnja 2003.)

Nov

i Mar

of

(VZ

)

Vis

oko

(VZ

)

Ljub

ešćic

a (V

Z)

Bre

znič

ki

Hum

(VZ

)

Bre

znic

a (V

Z)

Bud

inšč

ina

(KZ

Z)

Gor

nja

Rije

ka

(KK

Z)

Kon

jšćin

a (K

ZZ

)

Hra

šćin

a (K

ZZ

)

Kal

nik

(KK

Z)

Sve

ti P

etar

O

reho

vec

(KK

Z) LAG suma

Ukupno poljoprivredno zemljište, ha 1.

574,

56

829,

51

293,

21

616,

68

1.02

8,18

1.19

4,12

5.04

1,83

830,

48

810,

53

1.17

9,56

736,

91

14.135,57

Korišteno poljo. zemljište, oranice i vrtovi, ha 95

2,52

573,

59

149,

65

393,

13

688,

31

853,

84

3.40

5,48

460,

68

518,

95

775,

31

442,

55

9.214,01

Korišteno poljo. zemljište, povrtnjaci, ha 13

,16

0,88

1,40

2,01

3,78

1,71

6,17

4,7

1,79

1,54

1,24

38,38

Korišteno poljo. zemljište, livade, ha 34

4,40

206,

08

63,4

4

163,

52

275,

33

250,

48

1.37

7,89

283,

3

215,

72

318,

06

193,

48

3.691,70

Korišteno poljo. zemljište, pašnjaci, ha 14

,41

0,84

32,3

9

6,87

9,17

12,8

2

11,8

5

3,6

3,88

10,0

2

9,62

115,47

Korišteno poljo. zemljište, voćnjaci ukupno, ha 68

,38

7,12

11,1

4

14,6

5

14,4

7

15,9

9

77,4

3

30,9

4

24,8

4

20,7

4

30,0

9

315,79

LAG PRIZAG

73

Korišteno poljo. zemljište, plantažni voćnjaci, ha 5,

67

0,05

0,00

0,11

1,26

0,69

10,3

2

0,66

2,13

2,98

0,73

24,60

Korišteno poljo. zemljište, vinogradi ukupno, ha 18

1,60

41,0

0

35,1

2

36,4

9

37,0

8

59,2

8

162,

87

47,0

1

45,2

7

53,8

9

59,9

3

759,54

Korišteno poljo. zemljište, plantažni vinogradi, ha 37

,29

15,1

4

3,97

15,7

1

8,24

14,5

5

64,5

9

0,22

1,0

33,2

3

0,08

194,02

Korišteno poljo. zemljište, rasadnici i košaračka vrba i dr., ha 0,

09

0,00

0,07

0,01

0,04

0,00

0,14

0,25

0,05

0,00

0,00

0,65

Ostalo zemljište, ukupno, ha 1.

705,

68

467,

53

319,

73

527,

17

644,

99

555,

42

1.65

9,21

655,

53

440,

04

615,

38

510,

28

8.100,96

Ostalo zemljište, od toga neobrañeno poljo. zemljište, ha 26

2,39

41,8

3

56,3

4

126,

75

69,9

8

45,2

9

58,3

2

189,

32

119,

37

20,6

2

86,0

4

1.076,25

Ostalo zemljište, od toga šumsko zemljište, ha 1.

201,

99

373,

50

210,

98

333,

85

472,

32

453,

75

1.37

7,43

371,

06

271,

34

554,

97

361,

02

5.982,21 Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

LAG PRIZAG

74

LAG Prizag je tradicionalno poljoprivredni kraj usitnjenog posjeda, pogodan za

bavljenje stočarskom, povrtlarskom, voćarskom i vinogradarskom proizvodnjom. Na području

LAG-a postoje preduvjeti za pčelarstvo i proizvodnju meda, uzgoj slatkovodne ribe i bavljenje

cvjećarstvom. Zbog velikih površina pokrivenih šumama pruža se mogućnost za proizvodnju

drvne mase. Veliki problem je neobrañeno zemljište koje na području općina LAG-a

Varaždinske županije ima više od jedne petine poljoprivrednih površina, dok je obrañenost

poljoprivrednih površina u Krapinsko zagorskom dijelu te Koprivničko – križevačkom dijelu

puno manji. Na području LAG-a ne postoje veće poljoprivredne površine koje se

navodnjavaju.

8.1. Ratarstvo

Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana u pogledu

upotrijebe zemljišta i proizvodnje za prehranu ljudi i životinja te doprinosa ukupnoj

poljoprivredi. Ratarsku proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na

području LAG-a Prizag karakteriziraju uzgoj tradicionalnih kultura: kukuruza, pšenice i ječma.

Njima je zasijano više od 70% oraničnih površina. Ove se kulture, usprkos nižim

proizvodnim i financijskim efektima, na istoj oranici neizostavno pojavljuju u plodoredu svake

druge do treće godine. Velika većina gospodarstva nije specijalizirana, nego se bave

mješovitim biljno-stočarskom proizvodnjom. U takvom sustavu je biljna proizvodnja

podreñena naturalnoj potrošnji kućanstva i potrebama stočarske proizvodnje.

Prihodi ratarskog bilja su niži u usporedbi sa zemljama zapadne Europe zbog loše

kakvoće sjetvenog materijala, usitnjenosti gospodarstva, nedostatka investicija, unatoč vrlo

povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima za njihov uzgoj. Nužno je spriječiti daljnje

usitnjavanje, organizirati tržišnu infrastrukturu i povoljne financijske impulse putem kojih bi se

proizvoñačima olakšalo uvoñenje novih kultura i zajamčio plasman.

8.2. Povrćarstvo

Povrćarska proizvodnja u novije vrijeme postaje sve interesantnija i raširenija.

Prirodni resursi za proizvodnju povrća na području LAG-a Prizag su nedovoljno iskorišteni,

bilo za ponudu u svježem stanju ili onog za preradu.

LAG PRIZAG

75

Na području LAG-a Prizag postoji Podravkina tvornica koja se bavi preradom povrća

(Kalnik) te je moguće organizirati prodaju povrća preko iste tvornice.

Objektivna slabost, usitnjenost proizvoñača i neorganiziranost u stadiju prodaje,

mogla bi se znatnim dijelom premostiti objedinjavanjem ponude preko proizvoñačkih

marketinških udruženja, shodno iskustvima i zakonskim odreñenjima EU.

Stvaranjem uvjeta za poslovno udruživanje putem poslovnih udruženja ili zadruga, te

trženja povrća putem dražbe pridonijelo bi povećanju ekonomije veličine (return to scale),

smanjenju troškova trženja, zajedničkom korištenju skladišnih i prehrambenih kapaciteta i

učinkovitijem nastupu na tržištu.

8.3. Autohtono ljekovito, aromati čno i začinsko bilje

Iako je prikupljanje i uporaba ljekovitog, medonosnog bilja u Republici Hrvatskoj

nazočno stoljećima, suvremeni način proizvodnje i prerada ovog bilja tek je u začecima. Od

oko 600 ljekovitih, aromatičnih i medonosnih vrsta koje samoniklo rastu na prostorima RH,

njih više od stotinjak mogu se uzgajati na mediteranskim, brdsko-planinskim ili kontinentalno-

nizinskim prostorima. Na području LAG-a Prizag posljednih godina sve je veće zanimanje za

uzgojem lavande.

8.4. Vinogradarstvo

Nasadi vinograda su stari, proizvodnja vina po čokotu je mala, a promet vinom

neorganiziran i nerazvijen. Na 5,34% poljoprivrednih površina proizvodi se grožñe za

proizvodnju vina (odgovarajući kapaciteti za skladištenje vina iznose 78.785 hl). Najveći

proizvoñač vina na području LAG-a Prizag je općina Sveti Petar Orehovec koja ima 24,6 %

smještajnih kapaciteta za vino. Vinograda na području LAG-a Prizag je 2,96% u odnosu na

cijelu Hrvatsku. Sorte grožña koje se najčešće sade su graševina, sauvignon, chardonnay,

sivi pinot, kraljevina i od crnih sorti najzastupljenija je frankovka.

Poseban problem u vinogradarstvu predstavlja još uvijek nedovoljno razvijena

domaća rasadničarska proizvodnja koja bi osigurala kvalitetan i dovoljan sadni materijal.

Takoñer postoje znatne poteškoće u otkupu grožña od malih proizvoñača kao i

nepostojanje vinogradarskog katastra. Stvaranjem robne marke temeljene na kvaliteti za što

LAG PRIZAG

76

postoje potencijali uz odgovarajuću edukaciju proizvoñača grožña i vina omogućit će daljnji

razvoj ove grane.

Najznačajniji proizvoñač u Općini Hrašćina jest Vinarija „VINSKI VRH“ s 97.000

loznih sadnica.

8.5. Voćarstvo

Voćarska proizvodnja na području LAG-a Prizag zastupljena je s velikim brojem

voćnih vrsta. Najčešće se odvija u mješovitim nasadima i nespecijaliziranoj proizvodnji, te

ima tendenciju opadanja kada se radi o voćnjacima u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstva. Danas se voćne vrste uzgajaju na okućnicama obiteljskih gospodarstva ili

hobby poljoprivrednika za proizvodnju koja se u većini koristi za vlastitu potrošnju u

kućanstvu (za konzumiranje u svježem stanju ili za domaću preradu). Zbog povoljnih agro-

ekoloških uvjeta na području LAG-a Prizag postoji tradicija uzgoja voća. Nedostatak znanja i

obučenosti takoñer ne predstavljaju neku veliku slabost, budući da je voćarima koji ulaze u

suvremenu tržišnu proizvodnju, osim vlastitih iskustva na raspolaganju podrška stručnjaka

poljoprivredne savjetodavne službe, državnog zavoda za voćarstvo te poljoprivredne komore

koja je pred osnivanjem u vrijeme pisanja ovog teksta.

8.6. Stočarstvo

Stočarska proizvodnja ima tendenciju stalnog opadanja, kako ukupnog broja jedinki

životinja, tako i proizvodnje mesa i drugih životinjskih proizvoda. Brojnost stoke u proteklom

desetogodišnjem razdoblju se smanjuje, najviše zbog nepovoljnog gospodarskog stanja u

stočarskoj proizvodnji.

Stočarska proizvodnja je danas u znatnim teškoćama, a razlozi su višebrojni: prvi je

razlog mala veličina gospodarstva što ograničava i broj stoke, drugi je razlog što je još uvijek

prisutno mišljenje da se tek neznatnim promjenama i uz tradicijski način proizvodnje,

odnosno sustav gospodarenja i uz stalnu potporu i brigu državnih institucija (poglavito otkupa

i subvencija) može odgovoriti novim uvjetima tržišnog gospodarstva.

Stočarstvo i stočarska proizvodnja na području LAG-a je proizvodno i gospodarski

najvažnija poljoprivredna grana. Tako na području LAG-a prema Popisu poljoprivrede iz

2003. godine ima 715 ovaca, 2.470 koza, 45.419 svinje te 3.434 goveda.

LAG PRIZAG

77

8.6.1. Svinjogojstvo

Sadašnja svinjogojska proizvodnja ne zadovoljava po razini proizvodnje u EU.

Organizacijski se ova proizvodnja odvija na većini malim proizvodnih jedinica

obiteljske proizvodnje, na kojima nije moguće provesti učinkovit sustav uzgoja i proizvodnje.

U novije vrijeme javljaju se moderne farme koje su suvremeno opremljene, no takvih

farmi je još uvijek malo. Tijekom 2006. godine dio Varaždinske županije pogodila je svinjska

gripa pa je stočni fond jako smanjen kao i zabranjena trgovina svinjama. Sve zajedno

uzrokovalo je smanjenje zanimanja za uzgoj svinjetine.

LAG Prizag ima dobre preduvjete za razvoj stočarstva, pri čemu vrlo povoljni

klimatski uvjeti i kakvoća mesa omogućavaju razvoj svinjogojstva.

Osnovna prepreka za podizanje razine uzgoja svinja, odnosio izgradnja farmi su i

neprikladne odredbe o veličini farme i njihovoj udaljenosti od naseljenog mjesta u Prostornim

planovima općina i gradova te njihovo rješavanje infrastrukture kao i visoka cijena zemljišta.

8.6.2. Govedarstvo

Govedarstvo je najjeftiniji način konverzije manje vrijedne (trave) u više vrijednu

hranu (meso). Govedarska proizvodnja značajna je grana stočarstva jer osim što se u

sustavu ove proizvodnje osiguravaju neki značajni proizvodi (mlijeko i meso) njezina je

važnost posebice naglašena zbog komplementarnosti s ratarskom proizvodnjom.

Sadašnje stanje govedarske proizvodnje ne osigurava mogućnost učinkovitog razvoja

u slijedećem razdoblju. Male proizvodne jedinice i niska razina proizvodnje mlijeka ne mogu

osigurati konkurentnost govedarstva u uvjetima sve otvorenijeg tržišta.

8.6.3. Konjogojstvo

Uloga i funkcija konjogojstva se mijenja u smislu usmjeravanja prema uzgoju konja

namijenjenom športu, rekreaciji i turizmu dok je uloga konja kao vučne sile praktički nestala.

LAG PRIZAG

78

Na području LAG-a Prizag prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine ima 82 konja

od toga 48 u Hrašćini.

8.6.4. Ovčarstvo i kozarstvo

Proizvodnjom ovaca i koza na području LAG-a Prizag uglavnom se bave obiteljska

gospodarstva. Ovčarstvo je marginalizirano, uglavnom prevladava smjer proizvodnje mlijeko-

meso, s naglaskom na mlijeko. Glavni proizvodi ovčarstva su mliječni proizvodi (ovčji sir i

skuta) te dijelom janjeće meso.

Kozarstvo na području LAG-a zasada je većini uzgajivača kao dopunska djelatnost

iako bi se neki time željeli baviti profesionalno. Kozarstvo na području LAG-a uzima sve veći

tržišni udio.

8.7. Peradarstvo

Od 60-tih godina prošlog stoljeća nadalje peradarska proizvodnja usmjerava se na

industrijski način proizvodnje, poprimivši u znatnom dijelu sve odlike suvremenoga

„industrijaliziranog“ peradarstva. Ovo područje uzgoja životinja je tijekom posljednja tri

desetljeća doživilo velike tehnološke promjene u smislu razvoja industrijske proizvodnje.

Veliki doprinos tome je dala tvrtka Koka d.d.

8.8. Ekološka proizvodnja

Ekološka proizvodnja (“organska”; “biološka”) poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda poseban je sustav održivog gospodarenja, koji uključuje sve ekološki, gospodarski

i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, procese i zahvate, najpovoljnije

koristeći plodnost tla i raspoložive vode te prirodna svojstva biljaka, s pomoću prirodnih sila i

zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja sukladno

meñunarodno usvojenim normama i načelima. Definicija ekološke poljoprivrede pokazuje da

je zapravo riječ o vrlo složenom konceptu. U okviru istog poljoprivreda je njegov najvažniji

dio. Vrlo su česti sinonimi za ekološku poljoprivredu: organska, alternativna, prirodna,

naturalna, samoodrživa, opstojna, ekološki prihvatljiva, bio-dinamička, biološka, organska,

proizvodnja zdrave hrane. Na području LAG-a Prizag nema veće ekološke proizvodnje iako

zbog zapuštenih poljoprivrednih površina postoje preduvjeti za razvoj ekološke proizvodnje.

LAG PRIZAG

79

Tablica 32: Stočni fond na području LAG-a Prizag (1. lipnja 2003.)

Svinje,

ukupno

Ovce,

ukupno

Koze,

ukupno

Goveda,

ukupno

Breznica (VZ) 2.816 20 230 238 Breznički Hum (VZ) 2.350 53 245 144 Budinščina (KZZ) 1.717 1 144 256 Gornja Rijeka (KKZ) 3.190 251 180 831 Hrašćina (KZZ) 1741 0 175 463 Kalnik (KKZ) 3.726 154 319 213 Konjščina (KZZ) 2076 54 105 478 Ljubešćica (VZ) 682 3 220 44

Novi Marof (VZ) 4.329 6 398 331

Sveti Petar Orehovec (KKZ) 20.943 137 208 209

Visoko (VZ) 1.849 36 246 227

LAG ukupno 45.419 715 2.470 3.434 Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine najviše su se prodavale

goveda i kravlje mljeko koje sudjeljuju s udjelom od 53,27% od ukupne prodaje

poljoprivrednih proizvoda. Na drugom mjestu je prodaja svinja sa udjelom od 33,31% od

ukupne prodaje dok se na trećem mjestu nalazi prihod od dopunske djelatnosti sa udjelom

od 3,32% od ukupne prodaje svih proizvoda.


� Slaba primjena modernih agrotehničkih mjera

� Slaba educiranost poljoprivrednih proizvoñača

� Nepostojanje strategije razvoja agrara na području PRIZAG-a

� Usitnjenost i rasparceliranost proizvodnih površina

� Nepoštivanje agrotehničkih mjera odvodnje, navodnjavanja, zaštite od erozije i nitratne direktive

� Nepostojanje želje za udruživanje proizvoñača za zajednički nastup na tržištu

putem udruga i zadruga

LAG PRIZAG

80

Tablica 33: Broj poljoprivrednih kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002.

Nov

i Mar

of

(VZ

)

Vis

oko

(VZ)

Ljub

e-

šćic

a (V

Z)

Bre

znič

ki

Hum

(V

Z)

Bre

znic

a (V

Z)

Bud

in-ščin

a (K

ZZ

)

Gor

nja

Rije

ka

(KK

Z)

Kal

nik

(KK

Z)

Hra

šćin

a (K

ZZ

) K

onjščin

a (K

ZZ

)

Sve

ti P

etar

O

reho

vec

(KK

Z)

LAG suma

Prema prodaji žitarica 2 4 0 1 1 0 0 4 0 0 9 21 PP krmnog bilja 2 2 0 5 0 0 0 0 0 0 6 15

PP povrća 2 1 0 1 5 0 53 0 0 0 5 67 PP cvijeća i ukrasnog bilja 2 0 1 0 0 0 3 1 1 0 18 26 PP voća i grožña 2 3 1 1 3 0 1 1 2 0 2 16 PP vina i rakije i ostalih prerañevina 5 3 1 1 3 2 7 4 1 2 19 48 PP goveda i kravljeg mlijeka 95 202 10 89 151 2 5 16 113 89 62 834

PP svinja 30 73 1 55 97 55 226 198 23 26 760 1.544 PP ovaca i koza te ovčjeg i kozjeg mlijeka 4 2 1 6 7 34 131 119 3 2 654 963 PP peradi i jaja 1 5 1 1 6 1 5 7 3 1 9 40

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003. godine

LAG PRIZAG

81

9. KULTURA I TURIZAM

9.1. Prirodna i kulturna baština

Prirodna baština je jedan od resursa jedinica lokalne samouprave, sastavni je dio

njihovog prostornog i kulturnog identiteta te ima veliko značenje kod očuvanja ekološke

ravnoteže zbog sve većeg utjecaja čovjeka na prirodu.

Zaštita pojedinih područja na osnovu Zakona o zaštiti prirode je temeljna metoda

očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, a zaštićena područja čine okosnicu sveukupne

zaštite i ključne čvorove ekološke mreže, te predstavljaju utočišta i spremnike biološke

raznolikosti.

9.2. Zašti ćene prirodne vrijednosti

Na području LAG-a Prizag nalaze se prirodne vrijednosti koje su proglašene

zaštićenima na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 70/05) i upisane su u

Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Posebno značenje za ovo područje ima planina Kalnik čije je uže područje s okolnim

šumama, površine 4.200 ha zaštićeno Odlukom o proglašenju Kalnika značajnim krajolikom

1985. godine u kategoriji zaštićeni krajolik. Zaštićeno područje je od državnog značaja.

Prostire se većim dijelom na području Koprivničko-križevačke županije, dok se unutar

granica Varaždinske županije prostire na području Općine Ljubešćica na površini od 1.190

ha. Karakteriziraju ga reljef specifične grañe i posebnosti mikroklime što je rezultiralo

bogatstvom i specifičnošću biljnih zajednica koje rastu na tom lokalitetu (30-tak vrsta

kaćunovica por. Orchidaceae). Od zaštićenih biljnih vrsta, na Kalniku ih je nazočno 13.

Na području općine Visoko se nalazi belina lipa (Tilia grandifolia), zaštićeni objekt

prirodne baštine u kategoriji spomenika parkovne arhitekture i upisana je u Registar posebno

zaštićenih objekata prirode. Od zaštićenih biljnih vrsta na području Općine nalaze se: bijela

naglavica (Cephalanthera damasonium) koja raste na livadama i širokolisna veprina (Ruscus

hypoglossum) koja se može naći u šumama.

U Općini Gornja Rijeka na području Malog Kalnika nalazi se Posebni Botanički

Rezervat koji je zaštićeni krajolik, površine 5,5 ha, a u sklopu rezervata nalazi se i povijesna

utvrda Mali Kalnik. Mali Kalnik je zbog osobitog položaja utočište mnogim rijetkim i

zaštićenim biljkama: kaćunovice (por. Orchidaceae), šafrani, jaglaci te je proglašen

LAG PRIZAG

82

specijalnim botaničkim rezervatom. Rezervat ima ureñene šetališne staze i pogodan je za

kampiranje.

9.2.1. Kulturna baština

Područje koje pokriva LAG Prizag ima bogatu kulturnu baštinu koja je evidentirana i

zaštićena u Registru kulturnih dobara RH koji se vodi pri Ministarstvu kulture, te je

klasificirana temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Od zaštićene graditeljske baštine odnosno zaštićenih kulturnih dobara treba spomenuti:

• Općina Breznički Hum

o CRKVA SV. MARTINA;

• Općina Visoko

o CRKVA SV. TROJSTVA;

o KURIJA U ČANJEVU;

• Općina Budinščina

o CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE u Zajezdi;

o KAPELA MAJKE BOŽJE ŽALOSNE u Svetom Križu;

o KAPELA SVETI PETAR u Gotalovcu;

o DVORAC PATAČIĆ u Zajezdi;

o STARI GRAD MILENGRAD u Zajezdi;

o TRADICIJSKA KUĆA SA STAROM GOSTIONICOM u Gotalovcu;

o KURIJA POMPEROVEC u Pomperovcu;

o TRADICIJSKO LONČARSTVO - nematerijalno kulturno dobro;

• Općina Gornja Rijeka

o CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE;

o KAPELA SVETOG FRANJE KSAVERSKOG u Dropkovcu;

LAG PRIZAG

83

o VLASTELINSKI GRAD MALI KALNIK – registrirani i zaštićeni spomenik;

o DRVENA ETNO KUĆA u Etno parku Kostanjevec Riječki;

• Općina Hrašćina

o CRKVA Sv. Nikole B. u Hrašćini

o Kapela Majke Božje Žalosne

o Kapela Sv. Benedikta

o Kapela Sv. Josipa

o Pil Sv. Marka

o Kurija Belošević u Trgovišću

o Dvorac Oštrićevih u Maretiću

o Mlinica Tomašković u Husincu

• Grad Novi Marof

o CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE KRALJICE SVETE KRUNICE u

Remetincu;

• Općina Sveti Petar Orehovec

o POVIJESNO NASELJE - RURALNA CJELINA ZAISTOVEC;

o CRKVA SV. MIHOVILA ARKANðELA u Miholcu;

o CRKVA SV. PETRA u Sv. Petru Orehovcu;

o CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG u Gušćerovcu;

9.2.2. Prirodna baština

Područje LAG – a zbog svojih prirodnih i krajobraznih značajki obiluje pješačko-

planinarskim, biciklističkim te poučnim stazama koje ujedno predstavljaju potencijal za

razvitak selektivnih oblika turizma. Premda nije do kraja iskorišten, ovaj prirodni resurs

predstavlja značajnu osnovu za daljnji razvoj i planiranje.

LAG PRIZAG

84

U Općini Budinščina postoji nekoliko planinarskih staza od kojih treba izdvojiti:

Planinarska staza broj 1. – Budinščina - Gotalovec - Vini Vrh „Lujčekova steza“ (u

dolini ispod vrha, pod zelenom pećinom nalazi se jezero promjera 50 metara, okruženo

stijenama) – Planinarski dom „Lujčekova hiža“ Ham – Pokojec ukupne dužine od 4 km;

Planinarska staza broj 2. - Budinščina - Gotalovec - Rički - Svrtani – Žabčići - Lovački

dom Glavčice - Pisana pećina - planinarski dom „Lujčekova hiža“ Ham Pokojec - planinarski

dom „J. Pasarića“ na Ivanščici. Od planinarskog doma do vrha Ham Pokojca vodi šetnica za

čiji obilazak je potrebno oko 1,5 sat, a od naselja Grtovec prema starom dvorcu Gradina vodi

staza s koje se pruža pogled do Sljemena.

Na području Grada Novog Marofa, na izletištu Lužec nalazi se ureñena biciklistička

staza duljine 6.400 metara. Staza je cijelom svojom rutom označena te svaki dio ima i svoje

ime, "Tunel", "Izohipsa" i "Bob". U izgradnji je i kraća staza dužine 2 km uz rubne dijelove

izletišta, od čega je 1 km makadama i 1 km šume.

U mjestu Podrute nalazi se prirodna stijena visine oko tridesetak metara, pripremljena

za sportsko penjanje.

Na području općine Ljubeščica postoji pješačko-planinarska staza koja vodi na

Kalnik, ukupne dužine 5 km, a u tijeku je realizacija projekta kojim će se izgraditi šetnica uz

potok Ljuba voda pod nazivom "Ljubeška šetnica" dužine 2 km.

Na području općine Visoko rasprostranjene su biljne vrste koje se mogu smatrati

ugroženima jer njihova brojnost opada, a staništa im nestaju: mali zimzelen (Vinca minor),

šumarica (Anemone sylvestris), drijemovac (Leucojum vernum), mjehurica (Physalis

alkekengi), šumska sirištara (Gentiana asclepiadea), obični likovac (Daphne mezereum),

kukurijek (Helleborus atrorubens) i ciklama (Cyclamen purpurescens).

Za područje Općine nije izvršena inventarizacija životinjskih zajednica, vrsta i

staništa, ali je obilaskom terena utvrñeno da na njenom području obitavaju slijedeće

zaštićene životinjske vrste: smeña i zelena žaba krastača, pjegavi daždevnjak, vjeverica,

šumska sova, sova ušara, ćuk, škanjac mišar, jastreb, brgljez, srednji djetao, zelena žuna,

velika, plavetna, dugorepa i močvarna sjenica i druge.

Šumski sjeverni predio općine Visoko je u sklopu šireg područja grada Novog Marofa

i općine Breznički Hum definiran kao osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz (predjeli

Suho Borje, Jeleškovec, Delnice, Hrtić, Bota i šuma Gušća). Šumski kompleks u južnom

dijelu Općine izmeñu rijeke Lonje i potoka Presečno (predjeli Lipovec, Črnilo, Draga,

LAG PRIZAG

85

Zemeljnica, Štrigovčica, šuma Klesta, šuma Kostanjevac Črepinje i Bukovje) takoñer je

sačuvao veći stupanj prirodnosti, izvornosti i biološke raznolikosti.

Na području općine Kalnik nalazi se poučna staza, na nadmorskoj visini izmeñu 480 i

520 metara, a koja započinje kod Starog grada i dužine je 5.000 metara. Na stazi ima

desetak postaja: Planinarski dom Kalnik, Stari grad Kalnik, odvojak za Vranilovac s najvišim

kalničkim vrhom, vidikovac sa starom lipom, geološki profil sa sjeverne strane kalničkog

grebena, zajednice kalničkih livada, prijevoj i ostaci crkvice sv. Martina. Kroz natpisne ploče

posjetitelji se informiraju o pojedinoj vrsti biljke, o tome da li je zaštićena ili endemična vrsta,

te ujedno upozorava posjetitelje o potrebi čuvanja prirode i okoliša.

Osim što je planinarska destinacija s brojnim stazama, Kalnik je poznat i po

atraktivnim stijenama za slobodno penjanje. Oko Starog grada i u Pomperovoj stijeni trasirani

su brojni penjački smjerovi raznih stupnjeva težine. Na kalničkim su stijenama ureñena 2

poletišta za parajedliričare i zmajare. Cijeli Kalnički kraj moguće je obići brdskim biciklom,

ravnim asfaltiranim cestama, makadamskim putovima ili šumskim planinarskim stazama

većih visinskih razlika.

Općina Gornja Rijeka realizacijom projekta Sidonijini putovi želi usmjeriti i unaprijediti

svoju turističku ponudu u cilju valorizacije kulturne, povijesne i prirodne baštine, te ponuditi

raznolike sportsko-rekreativne sadržaje. Tematski putovi grofice Sidonije Rubido Erdödy

predstavljaju povijesno oživljavanje duha i simbolike jedne od najznačajnijih žena ilirskog

pokreta. Revitalizacija putova koji vode kroz okolicu obiteljskog dvorca Rubido Erdödy i

bogata prirodna baština Gornje Rijeke povezuju turističku ponudu cijelog kraja u jednu

zaokruženu cjelinu.

Sidonijini putovi obuhvaćaju četiri pravca na kojima se nalazi dvadesetak kulturno-

povijesnih, sportsko-rekreativnih i prirodnih turističkih destinacija ukupne dužine 20.500

metara i to:

- Obiteljski dvorac Rubido Erdödy - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – Trg

Sidonije Rubido Erdödy – srednjovjekovna utvrda Mali Kalnik „Pusta Barbara“ -

vidikovac Mali Kalnik - Lovački dom Lovačkog društva „Lještarka“, Deklešanec;

- Obiteljski dvorac Rubido Erdödy – šetnica uz potok Reka – potok Šokot do slapa

Šokot šetališnom stazom uz Križni kamen prema Malom Kalniku;

- Stari plemički put - obiteljski dvorac Rubido Erdödy – Etno park Kostanjevec Riječki –

kamp u Kostanjevečkoj šumi do Kolarca – kapelica sv. Ane - plemićka kurija Pofuki -

kapelica sv. Nikole Tavelića;

LAG PRIZAG

86

- Obiteljski dvorac Rubido Erdödy – Lovački dom „Košuta-Prigorje“ u Fajerovcu prema

autohtonim drvenim objektima Fajerovečkih klijeti – Dropkovec do Šljivarskog čoška -

kapelica sv. Franje Ksaverskog.

Značajnu prirodnu vrednotu Općine Gornja Rijeka predstavlja i slap Šokot, na istoimenom potoku, koji povećava krajobraznu, hidrološku i morfološku raznolikost kalničkog gorja. Uz potok i slap je ureñena šetnica dužine 500 metara i klupe za odmor. Slap Šokot evidentiran je u Prostornom planu općine Gornja Rijeka kao vrijedan prirodni pejzaž koji će biti proglašen zaštićenim spomenikom prirode.

Takoñer, izuzetno važnu prirodnu vrednotu na području Općine Gornja Rijeka predstavlja

Botanički rezervat Mali Kalnik, površine 5,35 ha koji se nalazi unutar zaštićene prirodne

cjeline značajnog krajobraza Kalnika.

Cilj zaštite Malog Kalnika je očuvanje botaničkih vrijednosti sadržanih u vegetaciji stijena što

je rezultat specifičnog reljefa, sastava tla, klime, ekspozicije i hidroloških odnosa, što rezultira

u prisutnosti nekih mediteranskih alpskih i pontskih biljaka. U sklopu botaničkog rezervata

nalazi se i spomenuti Stari grad Mali Kalnik. Na padinama Malog Kalnika organizira se škola

letenja Paragliding kluba Feniks.

Na području općine Hrašćina postoje tematski putevi koji obuhvaćaju „Pipinićev put“

poučno planinarsku stazu s vidikovcem, Kuriju Belošević, Obilježavanje pada Hrašćinskog

meteorita 1751. u mjestu Domovcu - zaseok Kiternaši te Vinariju Vinski vrh.

9.2.3. Ostali kulturni resursi

Osim zakonom zaštićene graditeljske baštine, na području LAG-a Prizag nalazi se

značajan broj pojedinačnih primjera tradicijske gradnje, kulturnih spomenika, sakralnih

objekata i arheoloških nalaza koji su popisani i evidentirani od Ministarstva kulture, ali za koje

još nije izvršeno stručno vrednovanje i utvrñivanje svojstva kulturnog dobra kako bi se

formalno zaštitili upisom u Registar kulturnih dobara ili Rješenjem o preventivnoj zaštiti,

prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN69/99).

LAG PRIZAG

87

9.2.4. Kulturni i povijesni spomenici

Na granici sjevernih obronaka Ivanščice i doline Bednje smještena su dva dvorca,

Bela I i Bela II, a iznad njih, na Ivanščici, ruševine su srednjovjekovnog grada Bele, zvanog

Pusta Bela.

Grebengrad je smješten na istočnom obronku Ivanščice, na brijegu Lubenjak. Iako su

to danas ruševine srednjovjekovnog objekta, predstavljaju najznačajniji objekt iz prošlosti na

području grada Novog Marofa.

Utvrda Paka sagrañena je u 13. stoljeću, smještena na strmom brdu visokom 310

metara i ima oblik nepravilnog šesterokuta površine preko 200 metara kvadratnih. Uz utvrdu

su pronañeni brojni predmeti – kuka za napinjanje samostrela, vrhovi strelica, potkove,

gotički ključevi i lokoti, kameni brus i stariji tipovi noževa, kasnosrednjovjekovni lonci, dijelovi

vojničke opreme te brončani buzdovan.

Dvorac u Novom Marofu je kasnobarokno-klasicistički dvorac, izgrañen 1776. godine

od strane graditelja Grofa Ljudevita Erdödya, s unutarnjim dvorištem i vlastitim perivojem.

Danas je tu smještena Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof.

Na području Općine Breznica nalazi se grad Bisag koji je nekad bio dvorac, a danas

se tek nazire dio jugozapadne kule i dvorske kapelice u kojoj su vrijedne freske s prizorima

Kristova života.

Na području općine Visoko na brdu Ribelj na jugozapadnim obroncima Kalničkog

gorja, na 320 m nadmorske visine nalazi se Stari Grad, srednjovjekovna utvrda Čanjevo.

Fortifikacija potječe iz 13. stoljeća. Očuvan je dio obrambenog bedemskog plašta duljine 15

metara. Na lokalitetu je osim srednjovjekovnog stakla, keramike i opeka nañena i

prapovijesna keramika, pa se na ovom mjestu nalazi i prapovijesni lokalitet. Lokalitet je

oštećen radom kamenoloma te bi ga trebalo zaštititi kako bi se spriječila daljnja devastacija.

Općina Gornja Rijeka poznata je po dvorcu Erdödy-Rubido, izgrañenom na mjestu

stare kurije, u 17. stoljeću. Izgradio ga je Vladislav Orehoczy, a od 1858. godine nalazio se u

posjedu grofice Sidonije Erdödy pl. Rubido. Sačuvane su samo dvije uglovne kule. Inventar

dvorca, rokoko oltar-tabernakul nalazi se od 1946. godine u župnoj crkvi u Gornjoj Rijeci. Od

okolnog perivoja ostala je samo kratka aleja pred pročeljem dvorca. Tijekom 2007. godine

dvorac je prodan tvrtki Split Ship Management Ltd.

U općini Kalnik smješten je kompleks Starog Grada Veliki Kalnik. Ostaci kula su srasli

sa strmim stijenama sv. Kataline. Brojni vlasnici Velikog Kalnika na stijenama dograñuju i

LAG PRIZAG

88

pregrañuju utvrdu, tako da ona sadrži grañevinske elemente od romanike preko gotike do

baroka.

U općini Hrašćina nalazi se kurija obitelji pl. Belošević u Trgovišću - vincilirska hiža iz

1848. godine te dvorac Oštrićevih u Maretiću.

Stari grad Konjščina (dobio ime prema Grofovima Konjskim), prema dosadašnjim

saznanjima izgrañen je prije godine 1500-te, a stradao je od potresa 9.11.1880. te je danas

samo zidina bez krova koja se statički kontinuirano sanira od 1998. godine. Kurija Peščeno

sagrañena je početkom 19.stoljeća te je obnovljena.

9.2.5. Sakralni objekti (crkve, kapelice, javna pla stika)

Na području LAG-a Prizag nalazi se mnoštvo crkava, kapelica i javne plastike koje

nisu stavljene pod zaštitu Ministarstva kulture RH, meñutim predstavljaju vrijednu baštinu

ovog kraja.

Od najstarijih crkvi i kapelica treba istaknuti Župnu crkvu Svetog Vida i Jurja u

Mañarevu koja se prvi puta spominje 1334. godine, crkvu Blažene Djevice Marije Kraljice

Svete Krunice u Remetincu, grañenu krajem 15. i početkom 16. stoljeća u nekoliko

kasnogotičkih razdoblja i crkvu Svete Marije Magdalene u Općini Breznica koja se prvi put

spominje 1501. godine. U Općini Kalnik značajna su dva sakralna objekta. Crkva Sv. Brcka

se prvi puta spominje 1501. godine, ima očuvane vrijedne gotičke freske iz najranije faze

izgradnje crkve. Crkva je obnovljena 1518. godine. Kapela Sv. Andrije u Kamešnici je jedna

od rijetkih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koja je očuvala svoj izvorni gotički vanjski oblik.

Kapela se prvi puta spominje 1377. godine. Na području Kalnika i okolice utvrñeno je

još 76 spomeničkih mjesta, od kojih se 36 nalazi na užem području Kalničke gore.

9.2.6. Arheološki lokaliteti

Prostor na kojem se prostire LAG Prizag značajan je i po nekoliko arheoloških

lokaliteta.

Lokalitet Gradišće kod zaseoka Matušini, na području grada Novog Marofa

predstavlja nalazište iz bakrenog doba staro oko 5.000 godina, čija su istraživanja u tijeku.

LAG PRIZAG

89

Na lokalitetu dominiraju dva vrha visine 266 i 286 metara, a na zapadnom izduženom platou

nalazio se središnji dio naselja sa zidanim objektima.

Tu su još i arheološki lokalitet "VINIČNO", na čijem području je oko 1853. godine

nañena kamena sjekira koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu te arheološki lokalitet

"FRATERŠČINA" koji nije ispitan i istražen, ali se pretpostavlja da se radi o prethistorijskom

nalazištu. Po narodnoj predaji u šumi se nalazio pavlinski samostan, a raspoznaju se i jame

gdje su nekada bili ribnjaci.

U Općini Kalnik, na području Kalničkog gorja brojni su dokazi naseljenosti još od

neolita, a na lokalitetu Veliki Kalnik nañeni su ostaci lasinjske kulture koja je gusto

naseljavala cijelu podkalničku regiju. Iz ranog brončanog doba na Velikom Kalniku prisutni su

dokazi o boravku licenske kulture na ovom prostoru, a tu je i više lokaliteta s ostacima iz

kasnog brončanog doba (Igrište, Veliki Kalnik, Kalnik). Tragove svog prisustva ostavljaju i

Kelti, a preko Kozjeg hrpta i Vratna, te dolinom Glogovnice prolazila je rimska regionalna

cesta od Varaždinskih toplica prema Križevcima. Na obroncima Kalničkog gorja otkrivene su

i nekropole bjelobrdske kulture koje za sobom ostavljaju panonski Slaveni na ovom području

od 10. do kraja 12. stoljeća. To je prostor koji je kontinuirano naseljen više od 4.000 godina.

Na području općine Budinščina postoji vrijedno nalazište iz brončanog doba čiji se

ostaci nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

9.2.7. Tradicionalno graditeljstvo

Na području koje pokriva LAG Prizag nalazi se značajan broj pojedinačnih primjera i

manjih aglomeracija tradicijske gradnje koje su vrlo bitne i značajne za lokalnu razinu.

Tradicionalna graditeljska baština zastupljena je s relativno velikim brojem stambenih

(stare kamene kućice) i gospodarskih grañevina (klijeti, mlinovi, štagljevi, kukuružnjaci i

bunari), od čega je znatan broj, naročito klijeti, ostao sačuvan u izvornom obliku. Većina

kuća, gospodarskih grañevina i klijeti grañene su od domaćeg kamena tzv. hrženjaka.

Na području Općine Visoko nekada se nalazio veći broj mlinova na vodotocima.

Kartografski je evidentirano 12 mlinova od kojih su ostala sačuvana samo dva: drveni

Deglinov mlin na potoku Kračevec i kameni mlin na potoku Gegavac. U općini Ljubeščica

nalaze se brojni primjeri izvorne tradicijske gradnje koja se očuvala do danas, poput naselja

Ljubeščica, naselja Rakovec, zagorske kurije iz 1851. godine, stare škole, drvene vodenice,

ruralne anglomeracije tradicijskih kamenih kuća koje i danas služe kao spremišta za voće i

LAG PRIZAG

90

vino te tradicijske drvene grañevine koje služe kao pomoćne grañevine, spremišta i klijeti. U

općini Budinščina nalazi se povijesno stambena grañena kurija Zakmardi i mlin na potoku u

Topličici. U Općini Gornja Rijeka selo Kolarec predstavlja vrijednu graditeljsku cjelinu koja je

projektirana 1938. godine. Sastoji se od 24 kuće te predstavlja jedinstven primjer dizajna

ruralnog naselja na području Hrvatske. Na području naselja Fajerovec, Barlabaševec i

Lukačevec nalazi se niz autohtonih drvenih klijeti, od kojih su neke stare i po nekoliko stotina

godina, te kao takve predstavljaju jedinstvenu kulturnu vrijednost.

9.2.8. Kulturna infrastruktura

Općina Budinščina ima Dom kulture, dvoranu koja može primiti oko 150 osoba i

prikladna je za održavanje raznih manifestacija.

Općina Gornja Rijeka ima knjižnicu „Sidonije Rubido Erdody“, osnovanu 2007. godine

i posjeduje preko 3.500 jedinica knjižne grañe. U sklopu knjižnice organizirana je i dječja

igraonica.

U gradu Novi Marof počeci knjižnične djelatnosti datiraju još iz 1898. godine.

Novoosnovana narodna knjižnica počela je djelovati 1965. godine u sastavu

Narodnog sveučilišta. Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof osnovana je 1999. godine kao

samostalna ustanova. Knjižnica posjeduje bogati fond knjižne grañe, grañu na drugim

medijima (CD, DVD) te vrlo bogatu zavičajnu zbirku.

U većini mjesta na području Grada Novog Marofa postoje društveni domovi u kojima

se prostorije koriste za društvena okupljanja, sastanke udruga, sportskih i vatrogasnih

društava, vijeća mjesnih odbora i izložbeni prostor. Jedan takav dom je Društveni dom u

Remetincu sa višenamjenskom dvoranom.

Na području Grada Novog Marofa postoje tri galerije: Galerija „Rabuzin“ pokojnog

slikara Ivana Rabuzina u Ključu, Galerija „Hajduk“ slikara Stjepana Hajduka u Remetincu i

Galerija „Klopotan“ slikara Franje Klopotana u Presečnom.

LAG PRIZAG

91

9.2.9. Turisti čka infrastruktura

Ukupna turistička ponuda prostora LAG-a ne zadovoljava zahtjeve tržišta, nedostatni

su smještajni kapaciteti pa kao destinacija nije privlačan za duži boravak turista.

Na području LAG-a u 2006. godini ostvareno je 881 noćenja, u 2007. godini 652, u

2008. godini 560 noćenja. U 2006. godini zabilježen je dolazak 293 posjetitelja, u 2007.

godini 358, a u 2008. godini 265 posjetitelja.

Na području LAG-a Prizag smještajni kapaciteti i ugostiteljske usluge dostupni su u

sljedećim objektima:

- Na području općine Hrašćina nalazi se vinarija „VINSKI VRH „ kapaciteta 6 soba

vrhunske kvalitete, a te objekat koji može primiti do 50 gostiju , ponuda vrhunskih

vina i gastronomskih specijaliteta, kušaonica vina i suvenirnica, pogodno za

kongresni turizam i sl. U kuriji BELOŠEVIĆ takoñer nekoliko soba za prenočište .

- Pansion „Joško“ u Remetincu - u 2006. godini sa 293 gosta ostvario je 701 noćenje, u

2007. godini sa 303 gosta 545 noćenja, a u 2008. godini sa 132 gosta 235 noćenja;

pansion raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 19 ležajeva;

- Sobe „Ključice“ u Novom Marofu - osim ugostiteljske ponude hrane i pića, smještajni

kapaciteti se sastoje od četiri dvokrevetne sobe te jednog apartmana sa kuhinjom; u

2007. godini ostvarili su 107 noćenja sa 55 gosta, a u 2008. godini 325 noćenja sa

133 gosta;

- Planinarski dom na Grebengradu, podno brijega Lubenjaka, obnovljen je i raspolaže

kuhinjom te tridesetak ležajeva;

- Na području Grada Novog Marofa ugostiteljske usluge nude se u devet restorana:

o „Marof“ - Novi Marof, „Start“ - Paka,

o „Romantika“ - Možñenec,

o „Svitko-Bednja“ - Presečno,

o „Toni“, pizzeria, Novi Marof,

o „Flash“, pizzeria, Novi Marof,

o „Jenki“, pizzeria, Ključ,

LAG PRIZAG

92

o „Z3“, pizzeria, Završje Podbelsko,

o „Mony“, pizzeria, Sudovec, Novi Marof.

- U Općini Ljubešćica postoji lovački dom koji ne raspolaže smještajnim kapacitetima

već samo prostorom za održavanje sportskih i drugih dogañaja.

- U Općini Budinščina postoje: Lovački dom sa 16 mjesta za noćenje, ugostiteljskom

dvoranom kapaciteta 200 osoba, terasom kapaciteta 100 osoba i streljanom za

glinene golubove

- Planinarski Dom „Lujčekova Hiža“ Pokojec sa 30 mjesta za noćenje, ponudom hrane

i pića, terasom kapaciteta 50 osoba, prostorom za rekreaciju i šport (mali nogomet,

odbojka, košarka, viseća kuglana, mogućnost za skijanje i sanjkanje u zimi);

- U Općini Kalnik nalazi se Planinarski dom sa smještajnim kapacitetom od 35 ležajeva

i restoranom. Postoje 3 ugostiteljska objekta koja pružaju usluge serviranja pića i

hladnih narezaka u sklopu gostionica. Jedno se poduzeće bavi proizvodnjom i

prodajom kolača i domaćih kalničkih štruklja na području Križevaca i okolice.

- U Općini Gornja Rijeka u sklopu lovačkih domova ne postoje smještajni kapaciteti, no

imaju povremenu ponudu lovačkih gastronomskih specijaliteta u slučaju većeg

organiziranog dolaska turista. Na području općine djeluju dva ugostiteljska objekta od

kojih jedan, uz standardnu ponudu pića, ima u slučaju organiziranog posjeta i ponudu

jela.

- Na području općine Sveti Petar Orehovec nalaze se lovački domovi u naselju

Gregurevec i Mikovec u Šiljevcu

- Na području općine Konjščine nalazi se 1 ugostiteljski objekt koji pruža usluge

prehrane.

Športsko-rekreacijski tereni i objekti locirani su u naseljima Sveti Petar Orehovec,

Bočkovec, Miholec, Mokrice Miholečke i Gregurovec. Na obroncima Malog Kalnika takoñer je

organizirana i škola letenja za početnike paragliding kluba „Feniks“.

Na prostoru LAG-a potrebno je razviti turističke djelatnosti u funkciji turističke ponude

kao što su turističke agencije, vodiči, ponuda suvenira i domaćih autohtonih proizvoda.

Potrebno je s okolnim općinama razviti turističku infrastrukturu koja će raznoliku i

atraktivnu ponudu približiti turistu.

LAG PRIZAG

93

Turističku ponudu potrebno je modernizirati i to od smještajnih kapaciteta, poput

hotela, pansiona, soba za iznajmljivanje, planinarskih domova i gastronomske ponude do

marketinga. Postojeće atraktivne lokacije potrebno je adekvatno urediti i obilježiti te

uspostaviti ugostiteljske objekte šireg asortimana ponude.

9.2.10. Manifestacije

U Općini Ljubešćica u sklopu „Dana Općine“ održava se Ribolovni kup na rijeci

Bednji, malonogometni turnir, likovna kolonija, Ljubeški sejem na kojem se predstavljaju

udruge, tradicionalna kuhinja i stari zanati ljubeškog kraja, Etno Ljubešćica, smotra folklora te

biciklistička utrka u Stipru.

U Općini Budinščina svake godine 1. svibnja obilježava „Dan Općine“, misno slavlje i

proštenje u Zajezdi povodom blagdana Velike Gospe, a udruga „Gotali“ iz Gotalovca

organizator je manifestacije „Tak se to negda pri nami delale“.

U Općini Hrašćina svake se godine u travnju obilježava „Dan Općine“, proslava Ime

Marijino u Trgovišću u rujnu, Dan župe Sv. Nikole u prosincu, proslava Sv. Florjana u

Trgovišću u svibnju i obilježavanje dana pada meteorita kod Kurije Belošević 26. svibnja u

Trgovišću.

U Općini Konjščina svake se godine u kolovozu obilježava Dan općine i Župe sv.

Dominika, te nekoliko proštenja i dogañanja tijekom godine povodom kršćanskih blagdana i

državnih raznika kao i ostatak članica LAG-a. Manifestacija koja se održava svake godine je

pod nazivom Sajam pri Starom gradu „Kaštelu“ Konjščina gdje se oživljava srednjovjekovni

sajam i borba vitezova te prikaz bitka s Turcima koja se održala 4. svibnja 1545. godine.

U Općini Gornja Rijeka značajna je kulturno, turističko, sportsko gastronomska

manifestacija „Dani plemstva Gornja Rijeka“ tijekom koje se održavaju predstavljanja

povijesnih vojnih postrojbi, nastupi plesne skupine „Potkalnički plemenitaši“ te izbor

najplemkinje, najprinceze i najprinca. Dani plematva bogati su kulturno-umjetničkim i

zabavnim programom te su prerasli u manifestaciju od regionalnog značaja. „Kostanjevečka

kestenijada“ je manifestacija koja spaja lokalne tradicijske i suvremene sadržaje, a naglasak

je na očuvanju stare tradicije branja kestena. „Šljivarijada“ je manifestacija koja se održava u

naselju Dropkovec, u etnološkom parku „Šljivarski čošek“. Šljivarijada se temelji na povjesnoj

predaji o spašavanju kralja Bele IV i Potkalničkim šljivarima, kao i staroj tradiciji branja šljiva i

proizvodnje autohtonih proizvoda od šljiva.

LAG PRIZAG

94

Navedene manifestacije značajne su za čitavo područje zbog očuvanja bogate

kulturne i prirodne baštine, očuvanja i promocije starih sportova i zanata, podizanja kvalitete,

upotpunjavanja i obogaćivanja turističke ponude, promocije Općine Gornja Rijeka i

potkalničkog Prigorja stvaranjem prepoznatljivog i jedinstvenog turističkog proizvoda kao

kombinacije etnoloških vrednota, eko proizvoda i suvremene turističke ponude. „Sidonijin

dan“ je kulturna manifestacija koja se održava na spomen prve hrvatske primadone Sidonije

Rubido Erdody. Manifestaciju karakterizira bogat kulturno-umjetnički program kroz nastupe

mnogobrojnih kulturno-umjetničkih društava, recitatora, pjevača i plesnih skupina.

Općina Kalnik organizira „Županijsku izložbu vina“ tijekom koje se odvijaju

degustacije vina, predstavljanja knjiga o vinu, predavanja iz vinarstva i vinogradarstva,

okrugli stolovi i razgovori o vinu, te predstavljanje turističkih mogućnosti Kalnika. Nadalje

manifestacije „Kalničke uncutarije“ koja se održava uoči praznika rada (1. svibnja) na kojoj se

okuplja više od 4000 ljudi te je praćena s bogatim kulturno – sportskim programom. Dan

Općine Sv. Brcko „Brckovo“ slavi se uz prigodne kulturne programe svake godine.

Na području Grada Novog Marofa održava se manifestacija „Antunovo v Marofu“

povodom blagdana Sv. Antuna Padovanskog i Dana Grada Novog Marofa. Program sadrži

niz kulturnih, zabavnih i vjerskih sadržaja koje se održavaju na cijelom području Grada

Novog Marofa. Održava se i „Čiselsko Proščeje“ u Remetincu, tradicionalna, vjerska,

kulturno - zabavna manifestacija.

U Općini Sveti Petar Orehovec održavaju se „Dani hmelja“, kulturno zabavna

manifestacija, u organizaciji Hmeljarske zadruge Gregurevec, na kojoj se demonstrira berba i

prerada hmelja, nastupaju KUD-ovi iz okolice i održavaju se stari sportovi.

9.2.11. Turisti čki potencijali

Turizam je važna grana za ukupnu promociju cijelog područja koje pokriva LAG

Prizag te njegovih potencijala i proizvoda. Uvjeti za razvoj turizma su prirodna i kulturna

baština, povijesni spomenici, tradicionalna arhitektura, manifestacije, prisutnost voda (sport,

ribolov, rekreacija), lovna područja te pozitivna poduzetnička klima da stvori potpornu

turističku infrastrukturu i ponudu (ugostiteljski i smještajni objekti). Ovaj prostor po svojem

zemljopisnom položaju i prirodnim potencijalima ima resurse za razvoj selektivnih oblika

turizma: turizam na seljačkim gospodarstvima, planinski i brdski, lovni, eno-gastronomski

turizam, eko turizam, adrenalinski, kulturni, sportsko-rekreativni turizam (biciklističke i

pješačke staze) kao i agro turizam. Za razvoj ovih vrsta turizma LAG već ima odreñenu

LAG PRIZAG

95

turističku ponudu, ali ju je potrebno proširiti i poboljšati kroz modernizaciju prateće

infrastrukture te kroz suradnju sa turističkim zajednicama.

Potrebno je potaknuti udruživanje proizvoñača i povezivanje ponude u agro turizmu,

povećati smještajne kapacitete, pojačati organizaciju manifestacija, uspostaviti tematske i

vinske ceste, biciklističke staze i pješačke staze. U takvu ponudu mogu se uključiti brojna

poljoprivredna gospodarstva ovog vinogradarskog područja, treba osmisliti obilaske klijeti,

tradicijske graditeljske baštine uz ponudu domaće kuhinje i vina na poljoprivrednim

obiteljskim gospodarstvima.

Na cjelokupnom području LAG-a Prizag potrebno je izdvojiti sljedeće lokalitete,

ponudu i sadržaje koji imaju veliki turistički potencijal:

Općina Kalnik svojom očuvanošću prirode, sportsko-rekreacijskim sadržajima, lovnim

destinacijama, te kulturnim sadržajima, uz mogućnost smještaja u izvornom seoskom

ambijentu s pejzažnim osobitostima i originalnom gastronomskom ponudom, ima potencijal

za razvoj lovnog, seoskog i ugostiteljskog turizma sa popratnim sportsko-rekreacijskim

sadržajima, te izletničkog i kulturno-edukativnog turizma. Kalnik je sve popularniji po turizmu

ekstremnih sportova, paraglidingu i slobodnom penjanju. Sačuvani su i brojni pojedinačni

primjeri tradicijske arhitekture čija bi obnova, prezentacija i odgovarajuća prenamjena mogla

znatno pridonijeti turističkoj, edukativnoj i kulturnoj ponudi Općine. Izvorna kalnička

gastronomija značajna je zbog svoje bogate ponude jela pripremljenih od zdrave i

tradicionalno uzgojene hrane.

Na području Općine Gornja Rijeka trenutno ne postoje smještajni kapaciteti, no u

planu je preureñenje dvorca Sidonije Rubido Erdody u hotel s četiri zvjezdice sa svim

pripadajućim sportsko-rekreativnim sadržajima. Takoñer je jedan privatni ugostitelj u fazi

izgradnje smještajnih kapaciteta. Područje Općine svake godine posjeti sveukupno preko

10.000 posjetitelja koji dolaze na manifestacije koje se održavaju na ovom području.

Na području Općine Sveti Petar Orehovec postoje uvjeti za razvoj lovnog turizma (tri

lovačka društva, lovački domovi Ferežani i Šiljevac sa smještajnim kapacitetima i

gastronomskom ponudom i streljana u Ferežanima), rekreacijskog (športski i rekreativni

ribolov, kampiranje, biciklističke i pješačke staze i šetnice), seoskog (klijeti u Šalamunovcu i

Hižanovecu, druge zone klijeti u vinogorjima, ruralna naselja, vinske ceste, vinski podrumi),

izletničkog (manifestacije, dani hmelja u Gregurovecu, fišijada u Kapeli Ravenskoj),

vizitacijskog (mini zoo u Sv. Petru Orehovcu), eko-gastronomskog (ribarska kuća s

gastronomskom ponudom), konjičkog (jahački tereni Fodroci - Sv. Petar Orehovec, škola

jahanja, sportsko i rekreativno jahanje).

LAG PRIZAG

96

Možemo zaključiti da visoko vrijedan prostor kao strateški resurs turizma (šumske i

vodne površine, prirodni i kultivirani krajolik, vinogorja, ruralne cjeline) i povoljan geoprometni

položaj (blizina Zagreba, Koprivnice, Bjelovara, Varaždina) su komparativne prednosti

prostora zbog kojih turistička djelatnost na ovom području ima potencijal. Od osobitog

interesa za turizam je i poticanje tradicionalnih djelatnosti (stari obrti, zanati, poljoprivreda) i

specifičnosti poput povijesne proizvodnje ugljena na kalničkom području.


� nepostojanje konkretnih mjera za zaštitu i održavanje prirodne raznolikosti i

zaštićenih dijelova prirode

� nedovoljno provoñenje inventarizacije, ponovnog vrednovanja i kategorizacije

zaštićenih dijelova prirode i graditeljske baštine

� neadekvatna zaštita i stanje kulturne i povijesne baštine

� rapidno propadanje tradicijskog graditeljstva

� nezadovoljavajuća mreža kulturnih ustanova (izložbenih, galerijskih prostora)

� nedostatak kulturnih sadržaja (koncerti, manje kazališne predstave i moderniji

performansi)

� nedovoljno iskorišteni prirodni resursi i kapaciteti u svrhu razvoja turizma i

nedovoljna promocija turističkih potencijala

� neiskorišten potencijal razvoja seoskog i lovnog turizma (slaba razvijenost

kapaciteta i sadržaja na seoskim domaćinstvima, needuciranost privatnih

domaćinstava za bavljenje turizmom)

� nedostatni smještajni kapaciteti, gastronomska ponuda, sportski sadržaji i

infrastruktura

� nedovoljno provoñenje niza aktivnosti i sufinanciranja projekata revitalizacije i

zaštite kulturne i prirodne baštine (tradicijske arhitekture i umijeća)

� nepostojanje marketinškog plana za privlačenje posjetitelja i promociju

� nepostojanje strategije u svrhu analize i maksimiziranja iskorištavanja turističkih

potencijala

LAG PRIZAG

97

10. OBRAZOVANJE

10.1. Predškolski odgoj

Područje LAG-a ima slabo razvijenu mrežu predškolskih ustanova tako da postoji

samo pet dječjih vrtića. Ruralno područje je specifično što se tiče predškolskog odgoja, zbog

veličine domaćinstva, niže platežne moći te tradicionalizma. Predškolski odgoj je usmjeren

prema „baka servisu“. U JLS-ima s velikim potrebama organizirani su vrtići. U budućnosti se

može očekivati pojačana izgradnja vrtića te uvoñenje novih predškolskih programa.

Na području grada Novog Marofa postoje 3 dječja vrtića: „Bambi“, „Novi Marof“ i

„Petar Pan“. Programi rada s djecom realizirani su sukladno zakonskim propisima i

Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi.

U Budinšćini je pri OŠ „Vladimir Nazor“ Budinščina ustrojen dječji vrtić „Bubamarac“ s

jednom odgojnom skupinom. Za potrebe vrtića adaptirane su 2 učionice razredne nastave u

prizemlju sa sanitarnim čvorom.

Na području općine Ljubešćica nalazi se dječji vrtić „Zeko“ Ljubešćica u koji je

upisano 60-tak mališana u tri dobne skupine s kojima radi pet odgojiteljica.

Dodatni programi za djecu predškolske dobi na području LAG-a su:

- Program učenja stranog jezika - engleski jezik (provodi Škola stranih jezika Žiger,

Varaždin) u Novom Marofu;

- Kraći program igraonice za djecu od 3. godine do polaska u osnovnu školu, u Završju

Podbelskom, u Područnoj školi Završje;

- Rano učenje engleskog jezika i informatička radionica, u Ljubešćici, dječji vrtić

"Zeko".

U Konjščini se djelatnost društvene brige o djeci predškolske dobi odvija u Dječjem

vrtiću Konjščina, veličine 320 m², koji s obzirom na sadašnju gospodarsku situaciju odgovara

po svojem kapacitetu. Vrtić ima i jaslice tj. Obuhvaća djecu od 1 godine života do polaska u

školu.

Na području Općine Gornja Rijeka djeluje Općinaksa knjižnica Sidonije Rubido

Erdödy unutar koje djeluje program dječje radionice koju polaze djeca od 3. godine do

osnovne škole. Igraonica formirana je u dvije grupe s 15 do 20 djece, polaznika po grupi te

se održava tri pute tjedno u trajanju od sat i pol.

LAG PRIZAG

98

Plan je proširenje Dječjeg vrtića, odnosno izgradnja jaslica te detaljno ureñenje i

modernizacija postojećeg prostora.

10.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a Prizag dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, tako da

svaka općina ima barem jednu osnovnu školu. Sveukupno na području postoji 22 škola.

Skoro sve škole imaju zadovoljavajuću potpornu infrastrukturu i kadar. Popunjenost

škola varira, a trend popunjenosti slijedi opadajući trend RH. Neke od škola imaju i dodatne

sadržaje. Osim baznog osnovnoškolskog obrazovanja na području LAG-a postoji Pučko

otvoreno učilište Novi Marof koje za sada ima samo jednu djelatnost i to osnovno glazbeno

obrazovanje. Ta djelatnost registrirana je kao podružnica pod nazivom Osnovna glazbena

škola «Ivan Padovec» Novi Marof.

U školi se provode slijedeći programi:

- osnovno glazbeno obrazovanje (1 – 6 raz.) na slijedećim instrumentima:

glasovir, gitara, harmonika, violina, tambura, flauta, truba, trombon i klarinet te

solfeggio kao obavezan teorijski predmet

- obrazovanje djece predškolske dobi putem glazbene igraonice i

početničkog solfeggia (djeca starosti 4 -7 godina).

Trenutno osnovnu glazbenu školu pohaña 114 djece u 9 razrednih odjela (od 1 – 6.

razreda osnovne muzičke škole).

Posebno se izdvaja školstvo općine Konjščine koje na području djeluje već više od

160 g. Nastoji se da i ubuduće zauzima mjesto koje mu pripada (osnovno i srednje školstvo).

Osnovna škola Konjšćina ima i svoju područnu školu u Jertovcu za učenike prvih,

drugih i trećih razreda te općina Budinščina s područnom školom u Hraščini koja ima osam

razrednih odjeljenja.

LAG PRIZAG

99

10.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a Prizag, od početka školske godine 2007/2008. u Novom Marofu

počelo je s radom srednjoškolsko odjeljenje Gospodarske škole iz Varaždina. Odjeljenje

Gospodarske škole začetak je realizacije projekta buduće prve srednje škole u Novom

Marofu, za što postoji planska dokumentacija. Područje LAG-a okruženo je sa velikim

srednjoškolskim centrima (Zagreb, Varaždin, Križevci i Zlatar) koji zadovoljavaju potrebe za

srednjoškolskim obrazovanjem.

U Konjščini djeluje srednja škola koja omogućava strukovno obrazovanje. Početkom

20. stoljeća započelo se i s otvaranjem rudarske škole. Povoljna prometna povezanost s

okolnim mjestima omogućuje brz i jeftin dolazak učenika te se strukovno obrazovanje u

Konjščini stalno razvijalo i dobivalo sve veći značaj.

Potrebno je nastaviti sa daljnjim razvojem Srednje škole otvaranjem novih odjeljenja s

obzirom da prostorni i drugi uvjeti škole to omogućavaju.

10.4. Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno u čenje

Visokoobrazovna ustanova ne postoji na području LAG-a, a najbliži visokoobrazovni

centri su Zagreb, Križevci i Varaždin.

Jedina institucija koja ima mogućnosti pružanja usluga obrazovanja odraslih je Pučko

otvoreno učilište u Novom Marofu. Učilište trenutno ne provodi niti jedan program

osposobljavanja odraslih i prekvalifikacije. U učilištu je zaposleno 10 djelatnika, od kojih je 7

sa VŠS/VSS, a provode program osnovnog glazbenog obrazovanja za potrebe podružnice

glazbene škole.


� Slabo razvijena mreža predškolskih ustanova � U skladu s tendencijama razvoja srednjoškolskog obrazovanja evidentan je

problem nedostaka opreme u srednjoj školi � Nedostatak prostora za učenje i prostora za provoñenje slobodnih sati � Mali broj organizacija koje educiraju i primaju mlade � Nedostatak učeničke opreme i pomagala za izvoñenje stručne nastave � Suradnja s civilnim sektorom na razvoju programa neformalne edukacije nije

postavljena

LAG PRIZAG

100

11. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA

11.1. Zdravstvo

Na području grada Novog Marofa nalazi se Dom zdravlja Varaždinske županije -

Ispostava Novi Marof, Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof, četiri ambulante

opće medicine, Ghetaldus optika, pedijatrijska ordinacija i tri stomatološke ordinacije. Te

institucije pružaju usluge stanovništvu iz osnovne (primarne) i iz specijalističko – konzilijarne

zdravstvene zaštite dok uslugu opskrbe lijekovima pružaju dvije ljekarne.

Sve nabrojane zdravstvene institucije nastoje stvoriti odgovarajuće uvjete za rad, a

posebnu pažnju posvećuju: kvaliteti zdravstvenih usluga, pružanju brže i efikasnije

zdravstvene zaštite, približavanje zdravstvene zaštite stanovništvu, opremanju službi

odgovarajućom opremom i njenim potpunijim korištenjem te edukativnom radu vlastitog

stručnog kadra, kako liječnika tako i medicinskih tehničara i drugih djelatnika.

Broj zdravstveno osiguranih osoba na području grada je 12.9893.

Veliki značaj za grad je Specijalna bolnica za kronične bolesti sa oko 260 zaposlenih:

VSS – 21 zaposlenik, VŠS – 21 zaposlenik, SSS – 154 zaposlenika i NSS – 76 zaposlenika.

Bolnica se nalazi na glavnoj prometnici Zagreb - Varaždin (60-tak kilometara od Zagreba i

20-tak kilometara od Varaždina), a značajan je čimbenik prihoda i zapošljavanja.

Danas najviše bolesnika dolazi s područja Varaždinske županije (oko 40%) te Grada

Zagreba i Zagrebačke županije (oko 35%).

Raspoloživi broj kreveta je 320, od toga 300 koje koriste osiguranici Hrvatskog

zavoda za zdravstveno osiguranje putem uputnice za bolničko liječenje, a 20 je namijenjeno

za osobno plaćanje.

Zdravstvena djelatnost Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof obavlja se u

pet objekata, a dijeli se na bolničku i polikliničku. Bolnička djelatnost obavlja se u pet

zasebnih bolničkih odsjeka, dok se poliklinička djelatnost dijeli na: internističku djelatnost,

kardiološku djelatnost, endoskopiju s uzimanjem materijala za PHD, pulmološku djelatnost,

laboratorij za ispitivanje funkcije disanja, neurološku djelatnost, radiološku – ultrazvučnu

djelatnost i hematološku – biokemijsku djelatnost.

3 http://www.hzzo-net.hr/04_01_12.php

LAG PRIZAG

101

U ovoj se bolnici mogu obaviti i polikliničke usluge (ambulanta, laboratorij) neovisno

na koju je ustanovu naslovljena uputnica.

Osim tih djelatnosti, u gradu se mogu dobiti usluge opće medicine (4 ordinacije),

stomatologije (4 ordinacije), zdravstvena zaštita predškolske djece (2 ordinacije) i

zdravstvena zaštita žena (1 ordinacija) u sklopu Doma zdravlja Varaždinske županije –

ispostava Novi Marof.

U Općini Visoko ne postoji ambulanta opće medicine, već stanovnici Općine Visoko

potrebu za ovom infrastrukturom zadovoljavaju kroz postojeće ambulante u Brezničkom

Humu (jedan tim zdravstvene zaštite) i Breznici (dva tima zdravstvene zaštite). Prema ocjeni

Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije navedene dvije

ambulante zadovoljavaju potrebe za tri općine na jugu Županije (Visoko, Breznica i Breznički

Hum), a u Programu mjera za unapreñenje stanja u prostoru Općine Visoko je iskazana

potreba za otvaranjem područne ambulante.

Za bolničke usluge, kao i usluge Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije (za

potrebe sekundarne razine zdravstvene zaštite, te preventivne i sanitarne zaštite) stanovnici

Općine odlaze u Varaždin ili druge specijalne bolnice na području Županije.

Općina Budinščina krajem studenoga 2009. godine, imala je ukupno 2.559

zdravstveno osiguranih osoba, općina Ljubeščica 1.900, a općina Hraščina 1.493.

U svakoj od općina djeluje ambulanta opće medicine i zubozdravstvene zaštite, a

dostupna je i opskrba lijekovima.

Usluge patronaže, zdravstvene zaštite žena i djece, hitne medicinske pomoći i

sanitetskog prijevoza, specijalističko-konzilijarne djelatnosti i medicine rada, laboratorijsku,

radiološku i drugu dijagnostiku, zaštitu mentalnog zdravlja, palijativnu skrb stanovnici općine

Budinščine koriste u prostorima Doma zdravlja Zlatar, a Ljubeščice Doma zdravlja Varaždin

ispostava Novi Marof.

U Općini Kalnik je ukupno 1.436 zdravstveno osiguranih osoba.

Osnovnu (primarnu) djelatnost pruža ambulanta opće medicine Doma zdravlja

Križevci u naselju Kalnik čime je u cijelosti pokriveno područje općine Kalnik. Djelatnost

obavlja jedan stručni tim (1 doktor i 1 medicinska sestra). Lokalnim cestama omogućena je

povezanost ambulanti sa svim naseljenim mjestima.

LAG PRIZAG

102

Na području općine Gornja Rijeka krajem studenoga 2009. godine registrirano je

ukupno 1.987 zdravstveno osiguranih osoba.

Osnovnu (primarnu) djelatnost pruža privatna ambulanta opće medicine koja se

nalazi u zakupu Doma zdravlja Koprivničko – križevačke županije. Djelatnost obavlja jedan

stručni tim (1 doktor i 1 medicinska sestra).

Na području Gornje Rijeke pruža se ljekarnička i stomatološka usluga.

U općini Sv. Petar Orehovec u srpnju ove godine registrirano je ukupno 4.185

zdravstveno osiguranih osoba.

Na području Općine postoji organizirana zdravstvena skrb putem ambulanti opće

medicine; jedna se nalazi u Orehovcu, a druga u Gregurovcu, svaka sa po jednim liječničkim

timom.

U naselju Orehovec obavlja se i ljekarnička djelatnost „Coner“ koja se nalazi u

privatnom vlasništvu, dok usluge zubozdravstvene zaštite na području općine nisu dostupne.

Usluge patronaže, zdravstvene zaštite žena i djece, hitne medicinske pomoći i

sanitetskog prijevoza, specijalističko-konzilijarne djelatnosti i medicine rada, laboratorijsku,

radiološku i drugu dijagnostiku, zaštitu mentalnog zdravlja kao i palijativnu skrb stanovnici

općina Kalnik, Gornja Rijeka i Sv. Petar Orehovec koriste u prostorima Doma zdravlja

Križevci ili drugim specijalnim bolnicama na području Županije.

Usluge zdravstvene zaštite na području općine Konjščina za 3.782 osobe osiguravaju

dvije ambulante primarne medicine, od kojih je jedna u privatnom vlasništvu te dvije

stomatološke ordinacije. Takoñer je dostupna opskrba lijekovima u “Ljekarni Konjščina”.

Zdravstvene ustanove nastoje stvoriti odgovarajuće uvjete za rad, a posebnu pažnju

posvećuju: kvaliteti zdravstvenih usluga, pružanju brže i efikasnije zdravstvene zaštite

stanovništva, opremanju službi odgovarajućom opremom i njenim potpunijim korištenjem.

11.2. Socijalna skrb

U Novom Marofu djeluje Centar za socijalnu skrb Novi Marof. Centar pokriva područje

grada Novog Marofa, grada Varaždinskih Toplica, općine Ljubešćica, općine Brezničkog

Huma, općine Breznica i općine Visoko s pripadajućim naseljima.

Centar obavlja sljedeće zadatke:

LAG PRIZAG

103

1. Poslove općeg socijalnog rada: na poslovima općeg socijalnog rada rade dva

socijalna radnika i pravnik s 1/3 radnog vremena. Socijalni radnici su podijeljeni po terenu i

na svojem području obavljaju sve poslove predviñene Pravilnikom o radu i sistematizaciji.

2. Poslove u svezi sa zaštitom braka, djece i obitelji: na poslovima vezanim uz zaštitu

braka, djece i obitelji radi stručni tim u sastavu: 1 pravnik, 1 dipl. soc. radnik i 1 psiholog.

Osim provoñenja redovnih poslova koji proizlaze iz zakonskih i podzakonskih propisa koji

reguliraju ovo područje rada, neki od zadataka ovog odjela su: obilazak obitelji u kojima je

izrečena mjera upozorenja na nedostatke u odgoju djece, redovno dvomjesečno

preispitivanje načina i svrsishodnosti provoñenja mjere nadzora nad roditeljskom skrbi,

obilazak djece – korisnika prava na skrb izvan vlastite obitelji i stručna savjetodavna pomoć

djeci i udomiteljima, kontinuirana suradnja sa školama, zdravstvenim ustanovama, policijom i

tijelima pravosuña, udrugama i s drugim sudionicima radi ranog otkrivanja slučajeva

ugrožavanja dobrobiti djeteta te izrada zajedničkog plana suradnje i poduzimanja mjera radi

zaštite dobrobiti djece i dr.

3. Poslove skrbništva: na poslovima skrbništva radi pravnik i dipl.socijalni radnik,

svaki sa po 2/3 svog radnog vremena. Pored obavljanja redovnih poslova u postupcima radi

davanja prijedloga za lišenje poslovne sposobnosti, stavljanja pod skrbništvo, poslova u

postupcima odreñivanja posebnog skrbnika i redovne brige o osobi i imovini štićenika.

4. Poslove zaštite tjelesno ili mentalno oštećenih osoba: na poslovima zaštite i

tretmana tjelesno ili mentalno oštećenih osoba trebala bi, prema normativima, raditi najmanje

3 socijalna radnika i 2 defektologa. Sada na tim poslovima rade 2 socijalna radnika i 1 soc.

radnik s 2/3 radnog vremena.

5. Poslove zaštite i tretmana djece i mladeži s poremećajima u ponašanju: na

poslovima zaštite i tretmana djece i mladeži s poremećajima u ponašanju radi soc. radnik s

1/3 radnog vremena, obzirom da se na natječaj za defektologa/socijalnog pedagoga nije

nitko javio.

Na području Novog Marofa ne postoji dom za starije i nemoćne osobe, no postoji

dvadesetak udomiteljskih obitelji i to mahom srodničkih. Posebno nedostaje udomiteljskih

obitelji za smještaj djece te je Centar često prisiljen smještati djecu na područja nadležnosti

drugih Centara za socijalnu skrb.

U planu je privatna investicija izgradnje doma u Mañarevu koji će moći primiti

tridesetak starijih i nemoćnih.

LAG PRIZAG

104

U općini Budinščina evidentirana je jedna udomiteljska obitelj s 7 štićenika.

Na području općine Kalnik, Gornje Rijeke i Sv. Petar Orehovec ne postoji ustanova

socijalne skrbi kao ni domovi za umirovljenike. Za takve usluge stanovnici općine moraju

odlaziti u Križevce ili Koprivnicu gdje se nalaze podružnice Centra za socijalnu skrb.

Ipak na području općina zastupljena je briga za starije i nemoćne.

Tako u općinama Kalnik i Gornja Rijeka se provodi Projekt „Geronto domaćica“ koja

brine o 20-ak stariih i nemoćnih osoba s područja općina. Ovakva skrb provodi se u suradnji

s Domom za starije i nemoćne osobe „MARIŠKA“ iz Koprivnice, a dijelom je sufinanciraju

općine.

Na području općine Sveti Petar Orehovec djeluju dvije udomiteljske obitelji. Jedna

djeluje u Dedinama i brine se za oko 9 štićenika, a druga u Zaistovcu za oko 40 štićenika.

Općina Sv. Petar Orehovec i Konjščina potpomaže i obiteljma u vidu financiranja

naknada rodiljama od 1.000 kn i školske kuhinje učenicima lošeg imovinskog stanja.

U slučaju elementarnih nepogoda (požara, poplava, oluja..) prema zahtjevu dodjeljuju

se jednokratne novčane pomoći prema mogućnostima proračuna Općina i Grada.


� Na području LAG PRIZAG – a nije dovoljno razvijena preventivna medicina za

najmlañe dobne skupine, a osobito socijalna medicina i prevencija ovisnosti

� Nedostaju ustanove za palijativnu skrb

� Nema evidencije osoba s invaliditetom, kako bi se mogli izraditi kvalitetniji

programi u interesu zbrinjavanja i samozapošljavanja takvih osoba

� Nemotiviranost stručnog kadra za suradnju u razvoju socijalnog sektora i

društvenih djelatnosti

LAG PRIZAG

105

12. CIVILNO DRUŠTVO

Na području LAG-a Prizag u skladu s podacima Registra udruga RH i podacima

članica LAG-a osnovano je ukupno 252 organizacije civilnog društva različitog djelokruga što

je prikazano u tablici 34. Iz tablice je vidljivo da su udruge rasporeñene u ukupno 13 područja

djelovanja definiranih u skladu s Registrom udruga RH i to na: tehničke, sportske,

gospodarske, kulturne, socijalne, humanitarne, zdravstvene, znanstvene, okupljanje djece,

mladeži i obitelji, udruge nastale iz Domovinskog rata, okupljanje žena i ostale. Najviše je

sportskih udruga, ukupno 94, zatim slijede tehničke (57), gospodarske (32), kulturne (24),

okupljanje djece, mladeži i obitelji (15), socijalne (11) te udruge iz Domovinskog rata (7) dok

ostalih na području LAG-a ima ukupno 12.

Broj članova u tim organizacija je oko 12.500, od čega je oko 6.300 aktivnih članova

što u prosjeku čini 50% ukupnog broja. U prosjeku svaka udruga ima oko 50 članova od kojih

je u aktivan rad udruge uključeno oko 25 članova. Mnoge udruge šturo vode evidenciju

članstva, a i neki pojedinci su uključeni u rad više organizacija tako da je brojka 12.500

približna procjena.

Udruge na području LAG-a cijelu ili najveći dio financijske potpore za svoje djelovanje

ostvaruju iz Proračuna grada ili općine ovisno o mjestu djelovanja, za razliku od udruga u

europskim zemljama čije djelovanje gotovo u cijelosti potpomažu tvrtke i donatorske

organizacije. JLS-i imaju zakonsku obvezu financirati pojedine udruge kao što su

Dobrovoljna vatrogasna društva i Crveni križ. Udruge LAG područja, ukoliko traže donacije

gospodarstvenika, suočavaju se s malim odazivom gospodarstvenika koji su spremni

financijski potpomognuti rad udruga. U ukupnom budžetu udruge, takve donacije u prosjeku

iznose oko 2.000 kn godišnje i u vezi su s manifestacijama ili drugim dogañanjima u

organizaciji udruge. Aktivnosti udruga su raspršene, što uz nepostojanje koordinacije udruga

ili krovne udruge (izuzev Dobrovoljnih vatrogasnih društava i sportskih udruga, saveza

poljoprivrednih udruga i saveza kulturno umjetničkih društava) smanjuje njihov utjecaj i

mogućnost provoñenja inicijativa i volje grañana na teritoriju na kojem djeluju. Organizacije

civilnog društva s područja LAG-a rijetko meñusobno surañuju na projektima i aktivnostima.

Nehomogenost udruga dovodi do raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama, a

aktivnosti većeg opsega ostaju na taj način nerealizirane. Udruge često postaju aktivne samo

u slučajevima socijalnih problema ili prilikom elementarnih nepogoda i ostalih izvanrednih

situacija. Često se organiziraju samo u svrhu postizanja cilja zajedničkog nekolicini grañana,

a kad se taj cilj postigne udruge gube smisao. Iz djelokruga udruga (povezuju članove iz više

JLS-a kao npr. Udruga umirovljenika "Zajedno" koja okuplja umirovljenike s područja općine

LAG PRIZAG

106

Breznički Hum, Breznica, Ljubešćica, Visoko i grada Novog Marofa) i načina financiranja

udruga od strane više JLS-a možemo vidjeti da su udruge povezanije u usporedbi s JLS-ima

izvan LAG-a Prizag. Na veću povezanost u odnosu na ostala područja je utjecala ranija

podjela JLS-a kada su sadašnje općine bile u sastavu Grada.

Motivacija udruga da budu pokretač promjena i jedan od čimbenika poboljšanja

kvalitete života na nekom području postoji, ali nedostaje znanja, inovativnosti i snalažljivosti

samih članova da pronañu načine financiranja za realizaciju aktivnosti. Djelomično je tome

razlog i loša ekonomska situacija grañana koji slobodno vrijeme koriste za ostvarivanje

dodatnih prihoda te tako zanemaruju osobne potrebe i afinitete.

LAG PRIZAG

107

Tablica 34: Prikaz udruga na području LAG PRIZAG po djelatnostima

Naziv JLS-a Uk.

br.

udru

ga

Teh

ničke

Spo

rtsk

e

Gos

poda

rsk

e

Kul

turn

e

Soc

ijaln

e

Hum

anita

rne

Eko

lošk

e

Zdr

avst

vene

Zna

nstv

ene

Oku

plja

nje

djec

e,

mla

deži

i

obite

lji

Udr

uge

iz

Dom

ovin

sko

g ra

ta

Oku

plja

nje

žena

Ost

ale

Breznica 15 6 5 3 - 1 - - - - - - - -

Brezni čki Hum 7 4 1 1 1 - - - - - - - -

Budinš čina 14 1 6 3 3 - - - - - 1 - - -

Gornja Rijeka 14 6 5 1 2 - - - - - - - - -

Hrašćina 5 1 1 2 1 - - - - - - - - -

Kalnik 17 3 8 2 1 1 - - - - 1 1 - -

Konjš čina 29 6 9 4 4 1 - 1 - - 2 1 1 -

Ljubeš ćica 11 1 4 3 1 1 - - - - 1 - - -

Novi Marof 101 12 48 7 8 6 1 3 1 1 9 3 1 1

Sveti Petar Orehovec 24 12 5 2 1 1 - - - 1 - 1 1 -

Visoko 15 5 2 4 2 - - - - - 1 1 - -

UKUPNO 252 57 94 32 24 11 1 4 1 2 15 7 3 1

Izvor: AZRA, obrada podataka

LAG PRIZAG

108

12.1. Tehničke udruge

Udruga iz područja tehničkih djelatnosti je ukupno 57, odnosno 47 Dobrovoljna

vatrogasna društva (DVD) od kojih dva nisu aktivna (DVD Varteks Denim i DVD Podvorec

Mirkovec), 7 Vatrogasnih zajednica (VZ) te Radio klub “Novi Marof”, Hrvatski klub telegrafista

i Udruga korisnika bežičnih sustava Konjščina wireless. Broj ukupnih članova DVD-a varira u

rasponu od 20 do 200 članova po udruzi, a od kojih je od 10 do 60 članova aktivno. Najveća

Vatrogasna zajednica je VZ Grada Novog Marofa koja okuplja 9 DVD-a.

DVD-i i Vatrogasne zajednice financiraju se iz proračuna u skladu s Zakonom o

vatrogastvu, članarinama i prihodima iz vlastitih djelatnosti. DVD-i i VZ-i posjeduju vlastite

prostore, vatrogasne domove sa spremištem i garažom ili su im prostorije ustupljene na

korištenje bez plaćanja najamnine. VZ Općine Sveti Petar Orehovec, Općine Gornja Rijeka,

Općine Breznica, Grada Novog Marofa, Općine Kalnik, Općine Breznički Hum i Općine

Visoko osnovane su s ciljem da koordiniraju, usmjeravaju i usklañuju rad DVD-a na svom

području te unapreñuju dobrovoljno vatrogastvo. DVD-i obavljaju djelatnosti praćenja i

analiziranja stanja u vatrogastvu, te provode preventivne mjere (pregled domaćinstava,

hidranata) i intervencije u cilju zaštite ljudi i imovine od požara i drugih elementarnih

nepogoda. Osim navedenih aktivnosti društva obilježavaju prigodnim aktivnostima Mjesec

zaštite od požara (svibanj) na način da organiziraju dodatne preventivne preglede, pokazne

vježbe i edukacije djece, obilježavaju Dan Sv. Florijana – zaštitnika vatrogasaca te

organiziraju i sudjeluju na vatrogasnim natjecanjima na općinskom, gradskom, županijskom i

državnom nivou. Društva se natječu s muškim A i B, ženskim A i B ekipama, ekipama djece

(uzrast od 6 do 12 godina) i mladeži (uzrast od 12 do 16 godina).

Radio klub “Novi Marof” okuplja ukupno 42 člana, od kojih je 22 aktivno. Aktivnosti

klub financira članarinama, dotacijama iz Proračuna Grada Novog Marofa i Zajednice

tehničke kulture Varaždinske županije. Klub je s radom počeo 50-ih godina, a članovi kluba

sudjeluju na meñunarodnim, natjecanjima Hrvatskog radio amaterskog saveza i drugim

natjecanjima. Klub koristi prostorije OŠ Novi Marof bez plaćanja najamnine.

Hrvatski klub telegrafista (HKT) s sjedištem u Novom Marofu dio je Hrvatskog radio

amaterskog saveza i okuplja 25 aktivnih članova iz cijele Hrvatske. Klub je član Europske

Udruge Radioamatera Telegrafista (European CW Association). Aktivnosti klub financira

isključivo donacijama članova. HKT organizira razne radioamaterske akcije i natjecanja.

Udruga korisnika bežičnih sustava Konjščina wireless okuplja ukupno 12 aktivnih

članova a cilj radi kojeg udruga djeluje je osiguranje stanovnicima Općina Konjščina

LAG PRIZAG

109

neprekidan pristup Internetu putem bežične mreže. Udruga svoj rad financira članarinama i

sredstvima iz Proračuna Općine Konjščina.

12.2. Sportske udruge

Sportskih udruga registriranih na području LAG-a je ukupno 94 od kojih 5 nisu aktivne

(Športski malonogometni klub "Visoko" Visoko; Športski nogometni klub "Sloga" Završje

Podbelsko; Športski nogometni klub "Sudovec"; Športski stolnoteniski klub "Marof" Novi

Marof; Šahovski klub „Kalnik“ Kalnik). Dvadeset sportskih udruga na području grada Novog

Marofa objedinile su svoje aktivnosti osnivanjem Zajednice sportskih udruga Grada Novog

Marofa koja se bavi promicanjem i poticanjem svekolikog sporta, usklañivanjem aktivnosti

svojih članica, objedinjavanjem i usklañivanjem potreba u sportu za područje Grada Novog

Marofa. Zajednica ujedno daje prijedloge za izradu programa javnih potreba u sportu, te skrbi

o njegovom ostvarivanju na području Grada Novog Marofa. Zajednica na godišnjoj razini

prima iz Proračuna Grada financijska sredstva namijenjena razvoju sporta te ih raspodjeljuje

svojim članicama u skladu s programom javnih potreba u športu i raspodjeljuje prikupljena

sredstva Zajednice svojim članicama. Najviše sportskih udruga se bavi nogometom (40 –

oko 49%), zatim malim nogometom, te stolnim tenisom, streljaštvom, borilačkim sportovima,

biciklizmom, dok su ostali ekipni i pojedinačni sportovi manje zastupljeni. Ukupan broj

članova u sportskih udrugama se kreće od 15 do 125 članova po udruzi, a prema aktivnosti

broj aktivnih članova je od 10 do 50 po udruzi.

Sportske udruge svoje aktivnosti financiraju novcem dodijeljenim iz Proračuna

jedinice lokalne samouprave (JLS) u kojoj djeluju, članarinama, sponzorstvima i u manjem

dijelu donacijama. Udruge sa svojim članovima sudjeluju i organiziraju natjecanja na nivou

JLS-a, županijskom, regionalnom i državnom nivou. Zajednički cilj osnivanja svih sportskih

udruga je razvijanje sportske kulture, promidžba sporta kod svih grañana, a naročito kod

mladeži, organiziranje, samostalno ili s drugim društvima i udrugama, susreta, natjecanja i

drugih manifestacija. Osim sporta kao glavne aktivnosti ovih udruga one sadržavaju i

ekološku komponentu, odnosno mnoge od njih se bave ureñenjem i izgradnjom igrališta i

druge infrastrukture kao i čišćenjem okoliša i zajednice u kojoj djeluju. Mnoge od njih koriste

isključivo prirodne resurse (šumu – brdski biciklizam, spust - downhill) i bez njih ne bi

postojali.

Sportske udruge najčešće imaju na korištenje ustupljene prostore, dvorane, igrališta

koji su u vlasništvu škola ili JLS-a, a samo nekolicina od njih je vlasnik prostora u kojima

LAG PRIZAG

110

održavaju svoje aktivnosti. Članovi sportskih društava organiziraju razna dogañanja kao što

su turniri, natjecanja na županijskom, regionalnom, državnom i meñunarodnom nivou.

12.3. Gospodarske udruge

Područje LAG-a Prizag ima ukupno 32 registriranih udruga u skladu s podacima

Registra udruga RH. U ukupnom broju udruga najveći broj otpada na lovačka društva (15).

Lovačka društva (LD) imaju vlastite prostore, lovačke domove ili su im JLS-i ustupili

prostore na trajno korištenje. Lovačka društva u prosjeku okupljaju oko četrdesetak članova

od kojih je gotovo 80% aktivno u radu društva. Sva društva organiziraju natjecanja na glinene

golubove bilo to na općinskom, meñuopćinskom, gradskom i meñužupanijskom nivou.

Djelatnosti lovačkih društava su uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači, zaštita i

očuvanje biološke ravnoteže, prirodnih staništa divljači, zaštita prirode i čovjekove okoline,

organiziranje, razvijanje i unapreñivanje lovne radne kinologije i lovnog streljaštva. Društva

vrlo često u suradnji s ostalim društvima organiziraju akcije čišćenja lovišta ili okoliša u JLS-u

u kojoj djeluju. Od redovnih aktivnosti potrebno je istaknuti akcije lova na predatore (lisice),

izgradnja i održavanje čeka i osmatračnica, prehrana divljači tijekom zimskih mjeseci.

Osim lovačkih društava postoje i udruge koje su aktivne u gospodarskoj

poljoprivrednoj djelatnosti, proizvodnji hrane te ostalim gospodarskom djelatnostima kao što

su kinologija, promicanje i zaštita interesa privatnih šumovlasnika, te zaštita interesa i

poboljšanje kvalitete vode i opskrbe vodom (udruge registrirane u naseljima Vojnec Kalnički,

Gotalovec i Pece). Navedene gospodarske udruge nemaju vlastite prostore na korištenje već

koriste privatne prostore članova za održavanje skupština i sastanaka ili koriste prostore

DVD-a, LD-a ili JLS-a. Broj članova se kreće u rasponu od 5 (Vodovod naselja Pece) do 280

(Udruga voćara i vinogradara “Pinta” Novi Marof”).

Udruge iz područja poljoprivrednih djelatnosti imaju zadaću da educiraju svoje

članove i sve zainteresirane kako unaprijediti svoju gospodarsku djelatnost kao što su

vinogradarstvo, proizvodnja mlijeka, uzgoj goveda i dr. na način da im omoguće učenje iz

primjera dobre prakse, organiziraju posjete sajmovima gdje su prikazane najnovije

tehnologije te organiziraju prezentacije i izložbe njihovih proizvoda. Ujedno članovi imaju

mogućnost koristiti usluge savjetovanja. Udruge financiraju svoje aktivnosti iz Proračuna,

potporama ministarstva te dotacijama županijskih saveza ukoliko su njegovi članovi.

LAG PRIZAG

111

12.4. Kulturne udruge

U Registru udruga RH, a na području LAG-a Prizag, ima ukupno 24 registriranih

kulturnih udruga. Djelatnosti ovih udruga su očuvanje izvornog i reproduktivnog folklora,

vokalne i instrumentalne glazbe te ostalih folklornih i etnografskih sadržaja, okupljanje

grañana, školske i studentske mladeži u cilju razvijanja i unapreñenja kulturno umjetničkog

amaterizma kojim se odgaja mladež i njeguje tradicija i kultura Hrvatske. Svoje aktivnosti

članovi prezentiraju na smotrama i drugim manifestacijama u svojim JLS-ima kao i na

državnoj i meñunarodnoj razini. Udruge surañuju s drugim udrugama sličnog karaktera

unutar i van RH. Kulturno umjetničkih društava (KUD) u sastavu kulturnih udruga ima

najviše, ukupno 11. Cilj koji kulturne udruge žele ostvariti je obogaćivanje kulturnih

sadržaja mjesta i zajednice u kojoj djeluju. KUD-ovi broje od najmanje 20 do najviše 100

članova, dok je kod ostalih raspon broja članova od 15 do 50. Svoje aktivnosti kulturne

udruge financiraju dotacijama saveza (ukoliko su članovi), potporama JLS-a, županija,

dotacijama članova i gospodarstvenika te novcima ministarstava na čije se natječaje sve

više javljaju. Udruge imaju vrlo raznolike i zanimljive programe te dobre ideje, ali im

nedostaje znanja i stručnog kadra za prijave svojih programa na EU natječaje. Kulturne

udruge nemaju vlastite prostore već koriste infrastrukturu u svom mjestu djelovanja

ustupljenu od JLS-a, DVD-a.

Kulturne udruge najviše pridonose kulturnoj pa time i turističkoj ponudi te raznolikosti

mjesta, JLS-a i županije u kojoj djeluju. Za kulturne udruge može se reći da su inovativne,

odnosno da na drugačiji i zanimljiv način prikazuju povijest i tako je čuvaju od zaborava.

Neke od manifestacija su „Praškocijeve Haramije“ – prikaz srednjevjekovnih zbivanja, borba

za utvrdu „Čanjevo“ (Udruga „Praškocijeve Haramije Općina Visoko"); „Tak se negda pri

nama delale“ (Udruga „Gotali“ Općina Budinšćina) – prikaz tradicijskih zanata, žetve pšenice;

„Ljubeški sejem“ – prikaz načina života ljudi Ljubeškog kraja s početka 20.st. kada je nastao

„Puckaš“4; izložba „Od konoplje do platna“ (Etno udruga „Greben“ Madžarevo Grad Novi

Marof) - prikaz oruña, izgled i funkcija platna, te zbirke tekstilnih predmeta od platna, “Dani

plemstva”, “Kostanjvečka kestenijada” i ”Sidonijin dan” (Udruga Potkalnički plemenitaši

Gornja Rijeka, te Sajam pri Starom gradu “Kaštelu” – prikaz srednjovjekovnog sajma i bitke s

Turcima (Udruga Grofovije Konjski Konjščina).

4 „Puckaš“ - autohtoni ples s područja Ljubešćice koji je nastao početkom 20. st. u sajmenim danima kada se trgovalo, „pogajalo“ te davala pogodba „ruka na ruku“

LAG PRIZAG

112

12.5. Socijalne udruge

Udruga koje su registrirane kao socijalne udruge ima ukupno 11 od kojih 60% čine

udruge umirovljenika. Djelatnost ovih udruga svodi se na rješavanje socijalnih i

egzistencijalnih pitanja članova udruga te pomoć u vidu savjetovanja ili financijske pomoći.

Financiraju se, u najvećem dijelu, iz proračuna, članarinama (isključivo udruge

umirovljenika), potporama ministarstava (isključivo udruga „Sunce“ Novi Marof), a pomoć

gospodarstvenika je mala.

Djelatnost udruga umirovljenika sastoji se od organiziranja odmora, rekreacije,

kulturnog i zabavnog života umirovljenika i starijih osoba, razmatranje problematike

mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te organiziranje pomoći humanitarno-karitativne

osnove svojim članovima. Aktivnosti financiraju iz proračuna, članarinama i donacijama

gospodarstvenika. Broj članova je u rasponu od 100 do više od 600 (razlog tako velikog broja

je automatsko učlanjivanje u udrugu dobivanjem statusa umirovljenika što je ureñeno

statutom pojedinih udruga).

Od socijalnih udruga potrebno je istaknuti udrugu "Sunce" Novi Marof za djecu s

teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koja je jedina takve vrste na području LAG-a i

okuplja šezdesetak članova od kojih je petnaestak aktivno. Udruga „Sunce“ prijavljuje

uspješno svoje programe na natječaje ministarstva te na taj način puni više od 50% svog

godišnjeg budžeta. Djelatnosti udruge su: proučavanje i praćenje problematike rehabilitacije,

potpora i zbrinjavanje hendikepiranih osoba, obavještavanje roditelja i obitelji hendikepiranih

osoba o pravima i mogućnostima zaštite svojih članova, pomoć hendikepiranim osobama,

okupljanje i organiziranje roditelja na ustanovljavanju izvaninstitucionalnih oblika zbrinjavanja

hendikepiranih osoba u cilju pomoći roditeljima, organiziranje dobrotvornih koncerata i

druženja te ostalih aktivnosti, obavljanje djelatnosti socijalne skrbi; organiziranje

poludnevnog boravka za osobe s mentalnom retardacijom, pružanje usluge prehrane, njege i

zdravstvene brige, radne terapije te organiziranje slobodnog vremena i osposobljavanje za

samostalni život svojih korisnika.

12.6. Humanitarne udruge

Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof (CKNM) jedina je

humanitarna udruga koja djeluje na području LAG-a. Društvo ima ukupno 950 članova od

kojih je tek mali dio, svega 3% aktivan. Broj članova je u odnosu na druge udruge mnogo

LAG PRIZAG

113

veći iz razloga što svojim aktivnostima obuhvaćaju veće područje i to: općine Visoko,

Breznica, Ljubešćica, Breznički Hum, gradove Novi Marof i Varaždinske Toplice. Djelatnosti

„Crvenog križa" (CK) su unapreñivanje zdravlja i podizanje socijalnog blagostanja,

ublažavanje posljedica elementarnih i drugih masovnih nesreća kao i oružanih sukoba,

poticanje i unapreñivanje solidarnosti meñusobnog pomaganja, socijalne sigurnosti grañana,

obavljanje prihvata i distribucije humanitarne pomoći, promicanje ideja meñunarodnog

Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Crveni križ organizira tečajeve osposobljavanja

kandidata za vozače iz predmeta prve pomoći osobama ozlijeñenim u prometnoj nezgodi,

zatim akcije dobrovoljnog darivanja krvi, sudjeluju u zajedničkim akcijama CK na razini

države te druge akcije kao što su pomoć starijim i nemoćnim osobama, organiziranje akcija

prikupljanja hrane, odjeće, obuće i drugih potrepština i darivanje najpotrebnijima. Aktivnosti

financiraju potporom JLS-a koje imaju zakonski obvezu financiranja te donacijama i

prihodima proizašlim iz vlastite djelatnosti.

12.7. Ekološke udruge

Ekološka udruga "Lužec", Eko-udruga „Čevo“, Udruga za zaštitu prirode, flore i faune

i unapreñenje okoliša "Lepe naše zagorje" Novi Marof i Udruga za zaštitu prirode i zelenih

površina na području Krapisnko-zagorske županije su ekološke udruge koje su registrirane u

registru Udruga Vlade RH na području LAG-a. „Lužec“, „Čevo“ i „Lepe naše Zagorje“

okupljaju pedesetak članova od kojih je više od 60% aktivno uključeno u rad udruga.

Djelatnost im je zaštita i očuvanje prirodnog okoliša, promicanje i zaštita krajobraza,

razvijanje ekološke svijesti i promicanje zdravog načina življenja, educiranje mladeži,

organiziranje akcija zaštite voda, vodotoka, izvora i njihovog okoliša, suradnja s lovačkim,

ribolovnim i pčelarskim udrugama u zaštiti biljnih i životinjskih vrsta, organiziranje

predavanja, seminara i stručnih skupova na temu zaštite okoliša, ekološke poljoprivrede i

turizma. Članovi eko udruge „Lužec“ ureñuju i razvijaju izletište „Lužec“ koje je rado

posjećeno izletište ne samo stanovnicima okolnih naselja nego i stanovnika cijele regije i sve

više ga posjećuju turisti.

Udruge se financiraju dotacijama JLS-a, sponzorstvima i članarinama (samo udruga

„Lužec“).

LAG PRIZAG

114

12.8. Zdravstvene udruge

Zdravstvena udruga na području LAG-a je Udruga dijaliziranih i transplantiranih

bubrežnih bolesnika Novi Marof. Udruga okuplja ukupno 13 članova. Udruga ima ustupljenu

prostoriju (salu za sastanke) na korištenje bez plaćanja naknade u Specijalnoj bolnici za

kronične bolesti Novi Marof. Svoje aktivnosti udruga financira članarinom, potporom Grada i

donacijama. Djelatnosti udruge su: promicanje i unaprjeñivanje liječenja, rehabilitacije,

socijalne zaštite i poboljšanja uvjeta života bolesnika na dijalizi, unaprjeñenje, razvoj i

potpora primjeni terapijskih metoda u skladu s trenutnim stanjem tehnologije, zalaganje za

postavljanje standarda za liječenje dijalizom u zdravstvenim i nezdravstvenim pitanjima.

Osim navedenih djelatnosti potrebno je napomenuti da se udruga zalaže za

unaprjeñenje transplantacije i promiče darivanje organa u javnosti, osiguranje što boljeg i

kvalitetnijeg liječenja i socijalne sigurnosti za sve osobe s kroničnim zatajenjem bubrega, te

informira i educira oboljele i članove njihovih obitelji. Udruga želi svojim aktivnostima postići

veće razumijevanje javnosti i time preventivno djelovati. Udruga surañuje s državnim tijelima,

zdravstvenim ustanovama i srodnim udrugama.

12.9. Znanstvene udruge

"Ogranak Matice hrvatske Novi Marof" znanstvena je udruga s sjedištem u Novom

Marofu. Njezine aktivnosti su promicanje narodnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda na

svim područjima umjetničkog, znanstvenog i kulturnog stvaralaštva, organiziranje

predavanja, izložaba, koncerata, tribina, izdavanje časopisa, novina i publikacija. Osim

marofske udruge na području LAG-a djeluje i znanstvena udruga hrvatskog časničkog zbora

Općine Sveti Petar Orehovec. Udruga časničkog zbora osnovana je radi okupljanja i

organiziranja pričuvnih, djelatnih, umirovljenih i počasnih časnika oružanih snaga i policije te

u svrhu proširivanja i obogaćivanja vojno - stručnih znanja i vještina putem poduke.

12.10. Udruge za okupljanje djece, mladeži i obitel ji

Na području LAG-a postoji ukupno 15 udruga koje okupljaju djecu, mladež i obitelji od

kojih je 8 registrirano na području Grada Novog Marofa i samo jedna nije aktivna (Udruga

mladeži „Ljuba voda“ iz Ljubešćice). Udruge imaju broj članova u rasponu od petnaestak do

LAG PRIZAG

115

devedesetak. Djelatnosti udruga su organizacija i sudjelovanje u organizaciji zabavnih,

kulturnih, ekoloških, sportskih i drugih manifestacija, dobrovoljnih radnih akcija, kreiranje

sadržaja za mlade, razvijanje ekološke svijesti meñu mladima, poticanje mobilnosti mladih,

poticanje druženja, komunikacije i bolje suradnje meñu mladima. Nadalje, poticanje i

organiziranje aktivnosti s djecom, pomaganje ostvarivanja prava djeteta, voñenje psiho-

socijalne, humanitarne i druge aktivnosti koje pomažu djeci, podrška roditeljima u odgoju i

razvoju djece do 15 godina života djece (Društva Naša djeca).

Udruge obogaćuju sadržaje za mlade i djecu u zajednici na način da organiziraju

razne programe, festivale, likovne ili glazbene radionice i druga dogañanja.

Ukratko ove udruge imaju cilj da poboljšaju životne uvjete djeci i mladima na području

u kojem djeluju i šire. Svoje djelatnosti financiraju članarinama, sponzorstvima, donacijama

te novcem dodijeljenim iz Proračuna. Udruge mladih vrlo dobro zajednički surañuju s ostalim

srodnim udrugama u zajednici i izvan nje, odlikuje ih inovativnost, no za sada im nedostaje

iskustvo i primjeri dobre praske da unaprijede svoje aktivnosti i riješe u potpunosti poteškoće

s nedostatkom financijskih sredstava za veće projekte.

12.11. Udruge proizašle iz Domovinskog rata

Postoji 7 udruga navedene klasifikacije u skladu s podacima Registra udruga RH na

području lokalne akcijske grupe PRIZAG. Neke od njih nemaju sjedište na području LAG-a

već djeluju kao ogranak ili klub. Udruge se bave potporom državnim institucijama na

provoñenju propisa kojima se reguliraju prava hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata,

promiču hrvatske nacionalne, povijesne, kulturne i druge vrijednosti. Potiču članove da

sudjeluju u svim aktivnostima društvenih dogañanja, vode brigu o svojim članovima i njihovim

obiteljima, organiziraju sportska druženja na regionalnom, županijskom i državnom nivou.

Svojim radom udruge informiraju članove o njihovim zakonskim pravima i pružanju

pomoći u ostvarivanju prava te organiziraju posjete mjestima značajnijih dogañaja. Prosječan

broj članova u navedenim udrugama je 50. Financiraju se članarinama, proračunskim

novcem i donacijama. Prostore u vlasništvu nemaju, već najčešće koriste ustupljene

prostorije JLS-a.

LAG PRIZAG

116

12.12. Udruge za okupljanje žena

Udruga žena Madžarevo (Grad Novi Marof), Udruga žena Konjščina (Općina

Konjščina) i Društvo žena Miholec (Općina Sveti Petar Orehovec) udruge su koje okupljaju

žene. Djelatnosti koje provode su organizacija i provoñenje dobrovoljnih radnih akcija,

dobrotvornih akcija s ciljem poboljšanja životnih uvjeta i društvenog života u mjestu,

organizacija i sudjelovanje u zabavnim, kulturnim, ekološkim, sportskim, obrazovnim i drugim

skupovima, tribinama, priredbama i manifestacijama, očuvanje i njegovanje kulturne baštine,

a posebice svih vrsta rukotvorina i tradicijskih predmeta, njihovo sakupljanje i prezentacija

putem izložaba, prenošenje znanja i iskustava izrade rukotvorina na mladež i ostale

zainteresirane, podučavanje i usavršavanje novih članica te afirmacija žena u društvu i

obavljanje ostalih srodnih djelatnosti. Udruge okupljaju oko 15-ak članica, te se financiraju

potporama iz proračuna, donacijama. Vlastite prostore nemaju već koriste postojeću

infrastrukturu u mjestu djelovanja.

12.13. Ostale udruge

Zdravlje i vitalnost u skladu s prirodom "Lotos" udruga je koja provodi aktivnosti

praktične primjene i usavršavanja načina i metoda koje vode k zdravom i humanom načinu

življenja. Članovi izmjenjuju znanja i iskustva organiziranjem predavanja, seminara, kongresa

te tribina s temom očuvanja zdravlja, životne okoline, zdrave hrane, poticanje razumijevanja i

usvajanje etičkih i moralnih vrijednosti.


� Koordinacija rada izmeñu JLS-a i nevladinih organizacija je sporadična, uglavnom kroz potraživanja financija za pojedine programe.

� Nedostatna sredstva za razvoj civilnog društva na razini područja LAG-a te JLS-a moraju se nadoknaditi iz drugih izvora.

� Kontrola utroška sredstava dodijeljenih udrugama je nedostatna i nije u vezi s postignutim rezultatima ili programima rada udruga.

� Nedostatak educiranog/stručnog kadra za prijave udruga na meñunarodne natječaje.

LAG PRIZAG

117

13. SWOT ANALIZA

SWOT5 analiza jedan je od instumenata koji se koristi za izradu strateških dokumenata i

pomoću nje je prikazana cijela analiza situacije koja je aktualna na nakom području za koje

se strateški dokument želi izraditi. Konkretno ova SWOT analizira situaciju na LAG PRIZAG

području. Svaka SWOT analiza sastoji se od 4 čimbenika snage, slabosti, prilike i prijetnje.

Snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu na prošlosti, dok prilike i prijetnje

predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i sadašnjosti.

SNAGE SLABOSTI

STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA - povoljan geoprometni položaj - povoljan geografski položaj (pokriva tri županije) - ljudski potencijal (radišnost, gostoljubivost, obrazovanje) - bogata kulturna i prirodna baština - očuvan i nezagañen okoliš - zajednička povijest i tradicija kulturne baštine (utvrde, dvorci, vinogradarstvo) - postojanje prostorno – planskih i razvojnih dokumenata - dobro razvijena telekomunikacijska, elektro, negdje i plino infrastruktura - velike vodene rezerve (pitke vode) - zemljišta pogodno za eko proizvodnju i razvoj ruralnog turizma

STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA - depopulacija pojedinih područja (negativni demografski procesi u ruralnim dijelovima) - stanovništvu pripada starom tipu populacije (nepovoljna dobna struktura) - nepovoljna obrazovna struktura (niski stupanj obrazovanja, pogotovo ženskog dijela populacije, odljev mozgova) - nezaposlenost - nepostojanje sustavne kontrole kvalitete tla i zraka - velik broj malih naselja s disperzijom naseljenosti (raštrkanost) - problemi u infrastrukturnom opremanju i povezivanju naselja (nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura) - Slabo zaštićena prirodna baština - Nedovoljna iskorištenost vodnih resursa, te neureñena vodna infrastruktura - postojanje divljih odlagališta smeća - dotrajalost postojeće transportne i distribucijske mreže vodovoda - nepostojanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda - neodgovarajuća povezanost svih članica LAG-a, posebno smjera istok zapad - niska sigurnost prometa na dijelu prometnica bez javne rasvjete, nogostupa i biciklističkih staza te označenih pješačkih prijelaza. - veći broj prometnica je u lošem stanju zbog povećanog tranzitnog prometa i prometa

5 SWOT – eng. S – Strenghts; W – Weaknesses; O – Opportunities; T - Threats

LAG PRIZAG

118

teških vozila zbog izgradnje autoceste. - veliki broj klizišta - postoje nezaštićeni željeznički prijelazi -internet je još uvijek nedostupan većini stanovništva

GOSPODARSTVO - razvijene poduzetničke zone - poticajne mjere za investitore u poduzetničke zone - znatan broj OPG-a - veliki interes poduzetnika za sudjelovanje u projektima koji su važni za razvoj gospodarstva DRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO - većina članica LAG-a nema snagu nositelja razvitka gospodarstva svojeg područja - nedovoljna upoznatost poduzetnika s područja sve tri županije s mogućnostima izlaska i pozicioniranja na globalnom i EU tržištu - efikasnost poslovanja mjerena profitabilnošću (dobiti nakon oporezivanja) manja je od prosjeka RH za 30-60% - plaće zaposlenika niže (za 10-20%) od RH prosjeka - slaba povezanost poduzetnika, posebno malih i srednjih, radi meñusobno radi lakšeg probijanja na tržištu, ali i s istraživačkim institucijama radi bržeg I boljeg korištenja i razvijanja novih tehnologija - nedovoljan broj mladih stručnih kadrova i sustav obrazovanja koji ne prati potrebe gospodarstva - nedovoljna suradnja poduzetnika sa znanstvenim i potpornim institucijama. - slaba primjena modernih agrotehničkih mjera - slaba educiranost poljoprivrednih proizvoñača - usitnjenost i rasparceliranost proizvodnih površina - nedovoljno iskorišteni prirodni resursi i kapaciteti u svrhu razvoja turizma i nedovoljna promocija turističkih potencijala - neiskorišten potencijal razvoja seoskog i lovnog turizma (slaba razvijenost kapaciteta i sadržaja na seoskim domaćinstvima, needuciranost privatnih domaćinstava za bavljenje turizmom) - nedostatni smještajni kapaciteti, gastronomska ponuda, sportski sadržaji i infrastruktura DRUŠTVENE DJELATNOSTI

LAG PRIZAG

119

- pokrivenost mrežom primarnih odgojno-obrazovnih institucija - osigurana primarna zdravstvena i socijalna skrb - dugogodišnja tradicija rada udruga - djelatnosti udruga pokrivaju sva područja društva

- nedostatak programa cjeloživotnog učenja - velik broj udruga - rascjepkanost aktivnosti i članova - ovisnost udruga o proračunu - loša meñusobna suradnja udruga i nepostojanje koordinacije udruga - niska informatizacija rada udruga - nedostatak kulturnih sadržaja (koncerti, manje kazališne predstave i moderniji performansi) - slabo razvijena mreža predškolskih ustanova - skladu s tendencijama razvoja srednjoškolskog obrazovanja evidentan je problem nedostatka opreme u srednjoj školi - nedostatak prostora za učenje i prostora za provoñenje slobodnih sati - nedostatak educiranog/stručnog kadra za prijave udruga na meñunarodne natječaje

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA

- unapreñenje komunalne i cestovne infrastrukture - objedinjeno zbrinjavanje otpada - gradnja regionalnog vodovoda

GOSPODARSTVO

- potencijal razvoja eko poljoprivrede i eko turizma - povezivanje i jačanje gospodarstva, povezivanje sa susjednim županijama i inozemstvom - korištenje nacionalnih programa, EU fondova te ostalih izvora financiranja za gospodarski razvoj - daljini razvoj poduzetničkih zona i poboljšanje uvjeta za privlačenje direktnih stranih i domaćih ulaganja u poduzetničke zone - provoñenje projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- programi prekvalifikacije i cjeloživotnog

STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA

- onečišćenje prirodnih resursa uslijed nepročišćavanja otpadnih voda i izostanka sustava za zbrinjavanje otpada - nedovoljna zainteresiranost za iskorištavanje prirodnih potencijala

GOSPODARSTVO

- jaka i rastuća konkurencija proizvoñača iz EU i susjednih regija - pad i stagnacija gospodarskih aktivnosti na globalnoj razini DRUŠTVENE DJELATNOSTI

LAG PRIZAG

120

obrazovanja - programi nacionalne razine i iz fondova EU za poticanje aktivnosti udruga - donatori udruga - poticanje razvoja civilnog društva

- zatvaranje odgojno - obrazovnih institucija zbog depopulacije - prestanak djelovanja i gašenje udruga - smanjivanje financiranja socijalnih djelatnosti i kulture zbog recesije

14. VIZIJA LAG-a I STRATEŠKI CILJEVI ODRŽIVOG RAZVO JA PODRUČJA

14.1. VIZIJA LAG-a

"Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom ok ruženju, koji svoj napredak temelje

na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednost i te učinkovitom i uravnoteženom

korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala".

14.2. STRATEŠKI CILJEVI

1. Unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu radi poboljšanja standarda i uvjeta

življenja stanovništva, vodeći brigu o ravnomjernom razvoju područja

2. Unaprijediti uvjete u gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu

3. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti

4. Razviti turizam baziran na ukupnim potencijalima područja

LAG PRIZAG

121

15. RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE

Problem 1.: Nerazvijena komunalna i društvena infra struktura

Strateški cilj Prioriteti Mjere

1.1. manji objekti komunalne infrastrukture od značaja za ravnomjerni razvoj područja

1.1.1. iznalaženje rješenja vodoopskrbe, odvodnje za rubna naselja ili zaseoke – priključci ili zasebno rješenje

1.1.2. osiguranje izvora financiranja za projekte

Unaprijediti komunalnu i društvenu

infrastrukturu radi podizanja standarda

i uvjeta življenja stanovništva, vodeći

brigu o ravnomjernom

razvoju područja

1.2. prostori i programi za društvene i kulturne potrebe

1.2.1. osiguranje prostora za djecu predškolskog uzrasta, osiguranje prostora za stare i nemoćne, osiguranje prostora za ostale društvene potrebe

1.2.2. osmišljavanje programa i projekata za poboljšanje društvenog života i zadovoljavanje potreba

Mjera 1.1.1. Iznalaženje inovativnih infrastrukturnih rješenja za rubna naselja i zaseoke

Mjera 1.1.2. Osiguranje izvora financiranja za projekte

projektne teme korisnici mogući

podnositelji broj

projekata

min.-max. iznos po projektu

HRK

ukupno mogući izvori financiranja

Inovativni način rješenja odvodnje

i vodoopskrbe zaselaka i rubnih

područja

lokalno stanovništvo,

MO JLS, udruge 2

100.000,00 -

300.000,00

HRK

500.000,00 HRK

JLS, Ministarstvo regionalnog razvoja,

Hrv.vode, samofinanciranje

(cca 20%), regionalna

samouprava, Fond za regionalni razvoj

Inovativni pristup i metode

rješavanja komunalne

infrastrukture


ustanove, MO

JLS, udruge,SME

3 - 5

50.000,00

- 100.000,00

HRK

300.000,00 HRK

Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša, IPA, JLS,

LAG PRIZAG

122

(solarna energija, biomasa,

alternativna energetska

rješenja, energetska

učinkovitost)

Fond za regionalni razvoj

800.000,00 HRK

Mjera 1.2.1. Osiguranje prostora za djecu predškolskog uzrasta, osiguranje prostora za stare i nemoćne, osiguranje prostora za ostale društvene potrebe


podnositelji broj

projekata


HRK


Ureñivanje potencijalnih

prostora

udruge, lokalno

stanovništvo (specifične skupine),

MO

JLS, udruge 6

10.000,00

-

50.000,00 HRK

200.000,00 HRK

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga

društva, Ministarstvo obitelji, branitelja i meñugeneracijske

solidarnosti, Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi, JLS,

samofinanciranje

Mjera 1.2.2. Osmišljavanje programa i projekata za poboljšanje društvenog života i zadovoljavanje potreba


podnositelji broj

projekata


HRK


Aktivnosti za predškolski

udruge, pojedine

udruge, ustanove,

10 - 15 5.000,00 200.000,00 Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga

LAG PRIZAG

123

uzrast, starije i nemoćne, KUD-ovi, žene, mladi,

sadržaji za slobodno vrijeme grañana, sportski sadržaj, osobe s

posebnim potrebama i dr.

skupine stanovništva,

ustanove, mjesni odbori

JLS -

30.000,00 HRK

HRK društva, JLS, županije, poduzeća, trgovačka društva,

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i meñugeneracijske

solidarnosti, samofinanciranje,

MPRRR

UKUPNO: 1.200.000,00 HRK

Problem 2.: Neobrañenost zemljišta i nezainteresiranost za poljoprivredu


2.1. poticanje razvoja OPG-a i zadruga i stvaranje uvjeta za konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju

2.1.1. praćenje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje

2.1.2. podizanje razine znanja poljoprivrednih proizvoñača

2.1.3. povezivanje i udruživanje proizvoñača

2.1.4. podržavanje i stvaranje povoljnog i dostupnog financijskog okruženja za poljoprivredne proizvoñače

Unaprijediti uvjete gospodarenja u poljoprivredi

i šumarstvu

2.2. stvaranje uvjeta za učinkovitije gospodarenje privatnim šumama

2.2.1. podizanje razine znanja privatnih šumovlasnika

2.2.2. obnova i ureñenje šumskih putova

Mjera 2.1.1. Praćenje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje


podnositelji broj

projekata


HRK


Poticanje i preusmjeravanje s niskodohodovnih

na

OPG, zadruge, udruge,


4 - 6 20.000,00

-

200.000,00 HRK

Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR);

LAG PRIZAG

124

visokodohodovne kulture

SMP

SMP

40.000,00 HRK

JLS i županije; samofinanciranje;

EU fondovi

Poticati i unaprijediti finalizaciju proizvodnje


SMP


SMP

3 - 5

100.000,00

-

200.000,00 HRK

500.000,00 HRK

MPRRR; županije i JLS;

samofinanciranje; EU fondovi

700.000,00 HRK

Mjera 2.1.2. Podizanje razine znanja poljoprivrednih proizvoñača


podnositelji broj

projekata


HRK


Uspostaviti i kontinuirano

educirati


SMP


SMP, JLS

4 - 6

50.000,00

- 100.000,0

0 HRK

500.000,00 HRK

MPRRR; županije; samofinanciranje; JLS; EU fondovi

Tehnička pomoć dostupna svim

korisnicima (HZPSS,HPA…)


SMP


SMP, JLS

4 - 6

10.000,00

-

20.000,00 HRK

100.000,00 HRK

MPRRR; županije; samofinanciranje; JLS; EU fondovi

600.000,00 HRK

Mjera 2.1.3. Povezivanje i udruživanje proizvoñača


podnositelji broj

projekata


HRK


Uspostava mreže proizvoñača



5 - 7 100.000,0

0 -

120.000,0

500.000,00 HRK

MPRRR; županije; samofinanciranje;

LAG PRIZAG

125

SMP

SMP, JLS 0 HRK JLS; EU fondovi

Mjera 2.1.4. Podržavanje i stvaranje povoljnog i dostupnog financijskog okruženja za poljoprivredne proizvoñače


podnositelji broj

projekata


HRK


Pružanje tehničke pomoći za povoljno

i dostupno financiranje

poljoprivrednih proizvoñača


SMP, JLS

konzultanti, JLS, RA

7 - 10

10.000,00 -

50.000,00 HRK

50.000,00 HRK

MPRRR; županije; JLS; garancijske

agencije; Hrvatska banka za obnovu i

razvoj; druge banke

Mjera 2.2.1. Podizanje razine znanja privatnih šumovlasnika


podnositelji broj

projekata


HRK


Edukacija privatnih šumovlasnika o

ekološki svjesnom gospodarenju

šumama

privatni šumovlasnici, udruge

udruge, JLS

3 - 4

5.000,00

-

20.000,00

HRK

50.000,00 HRK

Šumarska savjetodavna

služba; Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva; JLS;

županije

Edukacija privatnih šumovlasnika o

novim komercijalnim trendovima i

tehnologijama u gospodarenju

privatni šumovlasnici, udruge

udruge, JLS 2 - 4

5.000,00

-

20.000,00

HRK

40.000,00 HRK

Šumarska savjetodavna

služba; Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva; JLS;

LAG PRIZAG

126

šumama

EU fondovi; županije

90.000,00 HRK

Mjera 2.2.2. Obnova i ureñenje šumskih putova


podnositelji

broj projekata


HRK


Prikupljanje podataka i odabir

prioriteta za ureñenje šumskih

putova

privatni šumovlasnici, udruge,

JLS

udruge, JLS

3

5.000,00

- 10.000,00

HRK

20.000,00 HRK

JLS; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga

gospodarstva

Ureñenje pojedinih šumskih putova

privatni šumovlasnici,udruge,

JLS, lokalno stanovništv

o

udruge, JLS

8 - 15

200.000,00 -

500.000,00 HRK

4.000.000,00 HRK

Hrvatske šume; Ministarstvo

regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga

gospodarstva; Ministarstvo zaštite

okoliša; JLS; županije; Fond za

zaštitu okoliša; Ministarstvo kulture;

MT; EU fondovi

4.020,00 HRK

UKUPNO 5.960.000,00 HRK

Problem 3.: Niska razina znanja i društvene osviještenosti


Podići razinu znanja i društvene osviještenosti

3.1. povećanje razine znanja i vještina

3.1.1.organiziranje edukativnih programa

3.1.2.osiguranje uvjeta za transfer znanja

LAG PRIZAG

127

3.2. podizanje razine osviještenosti i uključenosti stanovništva u svrhu očuvanja okoliša, prirodne i kulturne baštine

3.2.1. promotivna kampanja

3.2.2. uključivanje stanovništva u projekte

3.3. povećanje motiviranosti i aktivnosti stanovništva u razvoju zajednice

3.3.1. poticanje meñusobnog udruživanja i meñusektorske suradnje

3.3.2. poticanje stanovništva na sudjelovanje u procesima odlučivanja

Mjera 3.1.1. Organiziranje edukativnih programa


podnositelji

broj projekat

a


HRK


Povijesna baština

Priroda i okoliš

Zdravlje, sport

Problem ovisnost u društvu

Ekološka proizvodnja i sl.

stanovništvo, udruge,

OPG-i, JLS

udruge, JLS

5 -10

5.000,00

-

50.000,00

HRK

200.000,00 HRK

nadležna ministarstva,

nacionalni i EU fondovi, JLS, zaklade, ostali

donatori

Mjera 3.1.2. Osiguranje uvjeta za transfer znanja


podnositelji

broj projekata


HRK


Osnivanje

Savjetodavnog

udruge,

zainteresiran

LAG,

ostale

2 100.000,0

0 200.000,00

HRK

JLS, ministarstva, zaklade, sponzori,

nacionalni i EU

LAG PRIZAG

128

centra

Programi potpore i sl.

o stanovništvo, SME, JLS

udruge -

150.000,00 HRK

fondovi, ostali donatori

Mjera 3.2.1. Promotivna kampanja


podnositelji

broj projekat

a


HRK


Tiskanje letaka i brošura

Sajmovi i manifestacije

Info-punktovi

Info dani

Okrugli stolovi

Dani otvorenih vrata

Promotivne akcije

Aktivnosti u svrhu očuvanja okoliša

Kultura i prirodne baštine i sl.

udruge, OPG,

stanovništvo, JLS, LAG

LAG, ostale

udruge, JLS

5 - 10

5.000,00

-

15.000,00 HRK

120.000,00 HRK

ministarstva, zaklade, nacionalni i

EU fondovi, ostali donatori, JLS

Mjera 3.2.2. Uključivanje stanovništva u projekte


podnositelji

broj projekat

a


HRK


Akcije čišćenja okoliša

Organizacije festivala i manifestacija

udruge, djeca,

stanovništvo, JLS

udruge 5 - 7

2.000,00

-

30.000,00 HRK

200.000,00

HRK

ministarstva, JLS, zaklade, sponzori,

ostali donatori, lokalni subjekti

LAG PRIZAG

129

Očuvanje izvornih životinjskih i biljnih vrsta

Radionice u prirodi i sl.

Mjera 3.3.1. Poticanje meñusobnog udruživanja i meñusektorske suradnje


podnositelji

broj projekat

a


HRK


Poticanje na zajedničke projekte i izrada zajedničkih projekata

Poticanje razvoja zajedničke infrastrukture i sl.

udruge, stanovništvo, JLS, SMP

udruge, JLS

2 - 3

20.000,00

-

100.000,00 HRK

200.000,00

HRK

ministarstva, JLS, zaklade, sponzori,

ostali donatori, županije

Mjera 3.3.2. Poticanje stanovništva na sudjelovanje u procesima odlučivanja


podnositelji

broj projekat

a


HRK


Uspostava kanala komunikacije izmeñu grañana i JLS

stanovništvo, JLS

udruge, LAG, JLS

2 - 5

5.000,00

-

25.000,00 HRK

200.000,00

HRK

ministarstva, JLS, udruge, ostali

donatori

Edukativni programi za sudjelovanje stanovništva u procesu odlučivanja i sl.

stanovništvo, JLS

udruge, LAG, JLS

2 - 3

10.000,00

-

50.000,00 HRK

100.000,00

HRK

ministarstva, JLS, udruge, ostali

donatori

300.000,00 HRK

LAG PRIZAG

130

UKUPNO:

1.220.000,00 HRK

Problem 4.: Neiskorišteni turistički potencijali


4.1. Ocjena i povezivanje turističkog potencijala i ponude

4.1.1. identificiranje turističkih potencijala područja

4.1.2. promicanje zajedničke turističke ponude i proizvoda

Razviti turizam baziran na ukupnim

potencijalima područja 4.2. Stvaranje uvjeta za kvalitetniji razvoj ruralnog turizma

4.2.1. osmišljavanje i zaštita turističkog proizvoda te očuvanje tradicijske i kulturne baštine

4.2.2. osmišljavanje zajedničke turističke ponude

4.2.3. organiziranje manifestacija s ciljem promoviranja područja

Mjera 4.1.1. Identificiranje turističkih potencijala područja

projektne teme

korisnici mogući

podnositelji broj

projekata


HRK


Izrada studije turizma s bazom

podataka

lokalno stanovništvo, lokalne turist.

zajednice, razvojne agencije

udruge, lokalne turističke zajednice, razvojne

agencije, JLS

2 - 3

50.000,00 -

100.000,00

HRK

200.000,00

HRK

JLS; županije; Ministarstvo

turizma (MT); zaklade;

samofinanciranje; EU fondovi

LAG PRIZAG

131

Mjera 4.1.2. Promicanje zajedničke turističke ponude i proizvoda

projektne teme

korisnici mogući

podnositelji broj

projekata


HRK


Izrada brošure sa

zajedničkom turističkom

kartom i kalendarom

zbivanja

klubovi


lokalne tur. zajed., OPG

udruge, lokalne tur. zajed.

8 - 10

20.000,00 -

80.000,00

HRK

200.000,00

HRK

MPRRR; MT; JLS; županije;

lokalne turističke zajednice; Nacionalna

zaklada za razvoj civilnoga društva;

EU fondovi

Mjera 4.2.1. Osmišljavanje i zaštita turističkog proizvoda te očuvanje tradicijske i kulturne baštine

projektne teme

korisnici mogući

podnositelji broj

projekata


HRK


Zaštita (brendiranje)

turističkih proizvoda –tradicionalna

gradnja, autohtoni proizvodi i

specijaliteti i sl.


udruge, OPG-i, fizičke osobe,

zadruge, turističke zajednice

udruge, OPG-i, pravne i fizičke

osobe, zadruge, turističke zajednice

3 - 5

100.000,00 -

300.000,00

HRK

400.000,00

HRK

MPRRR; MT; JLS; županije; EU fondovi; Nacionalna

zaklada za razvoj civilnoga društva

Mjera 4.2.2. Osmišljavanje zajedničke turističke ponude

projektne teme

korisnici mogući

podnositelji broj

projekata


HRK


LAG PRIZAG

132

Turističke rute (vinske

ceste, biciklističke

staze, planinarski putevi) i sl.

udruge,

stanovništvo,

lokalne turist.zajednice,

OPG, turist, posjetitelji

udruge,

lokalne turist.zajednice,

OPG, JLS

3 – 5

10.000,00 -

200.000,00

HRK

500.000,00

HRK

MT; MPRRR; JLS; lokalne

turističke zajednice; EU

fondovi; Nacionalna zaklada za

razvoj civilnoga društva

Mjera 4.2.3. Organiziranje manifestacija s ciljem promoviranja područja

projektne teme

korisnici mogući

podnositelji broj

projekata


HRK


Organiziranje sajmova,

obilježavanje povijesnih dogañanja, kulinarskih

manifestacija, predstavljanje tradicionalnih zanata i sl.


udruge, lokalne turističke zajednice,

turist, posjetitelji,

OPG

udruge, lokalne turističke

zajednice, JLS, ustanove,

poslovi subjekti

3 - 6

50.000,00 -

100.000,00

HRK

400.000,00

HRK

MT; MPRRR; JLS; lokalne

turističke zajednice;

županije; EU fondovi;

Nacionalna zaklada za

razvoj civilnoga društva;

samofinanciranje

UKUPNO:

1.700.000,00 HRK

LAG PRIZAG

133

Strateški cilj

1. Unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu radi podizanja standarda i uvjeta življenja stanovništva, vodeći brigu o ravnomjernom razvoju područja

1.200.000,00 HRK

2. Unaprijediti uvjete gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu

5.960.000,00 HRK

3. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti

1.220.000,00 HRK

4. Razviti turizam baziran na ukupnim potencijalima područja

1.700.000,00 HRK

UKUPNO:

10.080.000,00 HRK

LAG PRIZAG

134

16. ZAKLJUČAK

Strategija održivog razvoja područja koje obuhvaća LAG PRIZAG na temelju lokalnog

razvojnog partnerstva uz sudjelovanje odabranih skupina sudionika u njezinoj izradi,

garancija je da će njezina provedba podići razinu kvalitete života svih stanovnika ovog

područja i omogućiti brži razvoj svim skupinama civilnog, političkog i gospodarskog sektora.

Ovom strategijom promovira se zajedništvo u prepoznavanju zajedničkih interesa u

pojedinim područjima života koji će se kroz pokretanje i provedbu projekata ostvariti.

Načinom izrade, donošenje i provedbog strategije stvosili su se preduvjeti da se naši

programi mogu natjecati za sredstva domaćih i stranih fondova i drugih institucija, kako sad

tako i u trenutku kada postanemo razvnopravni članovi velike europske obitelji. Uvažavanje

različitosti u okviru stvorenog zajedništva preko ovog dokumenta stvorili smo pretpostavke

da se naša vizija koju smo u početku ovog projekta zacrtali i ostvari.

Promoviranjem uvažavanje različitosti i zajedništva, a sve u cilju ostvarenja zacrtanih

zadataka, otvoreni smo za svakoga tko ocijeni da će u okviru LAG-a svojim angažiranjem

doprinijeti razvitku ovog područja. To se odnosi kako na pojedine interesne skupine i

pojedince s prostora koje obuhvaća LAG, tako i na županijske, državne i europske institucije

čiji su interesi djelovanje razvoja rurlanih područja.

Povezivanje s drugim LAG-ovima u zemlji, a takoñer i inozemstvu u cilju razmjene

iskustava na provedbi strategija razvoja i učvrščivanja partnerstva biti će jedan od trajnih

zadataka LAG-a.

Predsjednica Udruge LAG PRIZAG

Draga Bitar, dipl. oec

LAG PRIZAG

135

PRILOG:

1. karta LAG-a

2. projekt „Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“

LAG PRIZAG

136

LAG PRIZAG

137

lag prizag svibanj 2010 - final version

Documents