VITSTONOV MOST

MJERNI MOSTOVI :D :DMjerni mostovi se veoma esto koriste kod mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem. Izlazni signal sa jedne grane mjernog mosta je obino napon koji direktno ovisi o promjeni mjerene fizikalne veliine.

Mjereni mostovi omoguavaju realiziranje preciznih metoda za mjerenje otpora, induktiviteta, kapaciteta itd. Za mjerenje otpora obino se koristi istosmjerni napon, a za mjerenje induktiviteta, meuinduktiviteta, kapaciteta i frekvencije koristi se izmjenini napon.

Najtanije su takozvane nulte metode kada se mjerena veliina uporeuje sa poznatom veliinom. Mjerena veliina se komparira sa poznatom veliinom kada nulindikator pokazuje nultu vrijednost. Od nultih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacione metode.

Mosne metode realiziraju se preko mjernih mostova koji mogu da budu prilagoeni kako za istosmjernu tako i za izmjeninu struju.

VITSTONOV MOST ISTOSMJERNE STRUJEMjerenje otpornosti Vistonovim mostom predstavlja jednu od najtanijih mjernih metoda za mjerenje otpornosti srednjih i velikih vrijednosti. Vistonov most sastoji se od etiri grane (Slika 1), koje su spojene tako da se u jednoj dijagonali mosta (B-D) nalazi nulindikator,a u drugoj dijagonali (A-C) je spojen izvor jednosmjernog napona svojim vlastitim otporom R0. Dijagonala B-D naziva se (mjerna dijagonala), a dijagonala A-C se naziva napojna dijagonala.

Ova metoda spada u metode poreenja, jer se meusobno porede otpori u mostu.

Slika 1. Shema Vitstonovog mosta

U sluaju da su poznata tri otpora moe se odrediti etvrti otpor. Meusobno se izjednaavaju naponi UAB i UAD, kao i UBC i UDC. Prema nainu primjene instrumenta (galvanometar N) metoda spada meu nulte metode. Most je u ravnotei kada nema otklona kazaljke nulinstrumenta to znai da je I5=0, kao i to da su potencijali taaka B i D jednaki, UBD=0. To dalje znai da su padovi napona UAD i UAB meusobno isti, kao i padovi napona UBC i UDC.

Prema tome, vai:

,

. (1)

Obzirom da je I5=0 dalje se moe pisati da je I2=I1 i I4=I3 , pa je:

(2)

Kolinik ove dvije jednaine je:

. (3)

Ako je nepoznati otpor u prvoj grani R1=RX, iz jednaine (3), moe se pisati da je:

. (4)

Prema vrsti otpora, koji je ugraen u most, principijelno postoje dvije vrste izvedbe: ini most i precizni laboratorijski most.

_1141758445.unknown

_1142696629.vsd

_1141758482.unknown

_1141416705.unknown

_1141758438.unknown

_1109257307.unknown