l132 - hemija - aldehidi i ketoni - nemanja jović - marina jovanović
DESCRIPTION
L132 - Hemija - Aldehidi i ketoni - Nemanja Jović - Marina JovanovićTakmičenje na portalu www.nasaskola.net "biramo najbolju lekciju" februar 2012. godine, tema, predmet, učenika, nastavnik, Gimnazija AleksinacTRANSCRIPT
Ime profesora:Marina Jovanović
Ime učenikaka:Jović Nemanja
Predmet:Hemija
Škola : Aleksinačka gimnazija
Aldehidi i ketoni
Aldehidi i ketoni
Struktura i nomenklatura
Opšta formula aldehida: RCHO
Opšta formula ketona RCOR'. Grupe R i R' mogu biti
alifatične ili aromatične.
Obe grupe jedinjenja sadrže karbonilnu grupu, >C=O, pa
se često nazivaju jednim imenom karbonilna jedinjenja
RC
H
O
aldehid
RC
R'
O
keton
Zbog sličnosti u strukturi aldehidi i ketoni pokazuju
i sličnost kod većine svojih karakteristika
Međutim, činjenica da aldehidi imaju jedan H-atom
vezan za karbonilnu grupu, dok su kod ketona za
karbonilnu grupu vezana dva C-atoma, ima za
posledicu:
(1) lako oksidovanje aldehida u odnosu na ketone, kod
kojih je oksidacija vrlo otežana,
(2) veću reaktivnost aldehida u odnosu na ketone prema
reakciji nukleofilne adicije, koja je karakteristična za
karbonilna jedinjenja.
Struktura karbonilne grupe
Veza >C=O je vrlo polarizovana
Dipolni moment aldehida i ketona je stoga prilično veliki
i kreće se od 2,3-2,8 D
Ova činjenica u velikoj meri utiče na fizičke i hemijske
osobine aldehida i ketona
C
R
R'O
120o
Nomenklatura
Aldehidi
Trivijalna imena izvode se iz trivijalnih imena
odgovarajućih karboksilnih kiselina, tj. kiselina sa istim
brojem C-atoma. Korenu latinskog imena kiseline dodaje
se reč aldehid.
– Primer: Formaldehid i acetaldehid - odgovarajuće kiseline su
"mravlja" (acidum formicum) i sirćetna (acidum aceticum)
HC
OH
O
mravlja kiselina
(acidum formicum)
HC
H
O
formaldehid
H3CC
OH
O
sirćetna kiselina
(acidum aceticum)
H3CC
H
O
acetaldehid
Aldehidi dobijaju imena tako što se imenu ugljovodonika sa
najdužim nizom doda nastavak -al. Tako bi se navedena dva
aldehida zvala metanal i etanal.
Chemical Abstracts zadržava uobičajena imena za ova dva
jedinjenja, pa ćemo to uraditi i mi
Osnovni niz se numeriše uvek polazeći od karbonilne grupe
IUPAC nomenklatura
ClCH2CH2CH2CH
O
4-hlorobutanal O
H12
34
56
78
5,7-dimetiloktanal
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
Nerazgranati aciklični aldehidi sa dve aldehidne
grupe dobijaju nastavak "dial":
OHC CH2 CH2 CH2 CH2 CH2 CHO
heptandial
OHC CH2 CH2=CH2 CH2 CHO
3-heksendial
5-(1,3-butadienil)-2-heptendial
CH CH CHCH2
CHCH2OHC CH2 CH CH CHO
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
Aciklični polialdehidi, koji imaju više od dve
aldehidne grupe vezane za nerazgranati niz, imenuju
se dodatkom nastavka –trikarbaldehid, -
tetrakarbaldehid, itd. na ime osnovnog, najdužeg
niza s najvećim brojem aldehidnih grupa
Ovom prilikom ime i numerisanje glavnog niza ne
uključuje aldehidne grupe (koje se smatraju
supstituentima), a numerisanje se vrši prema
osnovnim načelima za nezasićene i/ili supstuisane
ugljovodonike.
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
1,2,5-pentantrikarbaldehid
Alternativno, ovakva jedinjenja mogu dobijati imena
dodatkom prefiksa "formil" imenu diala koji
uključuje glavni niz. Tako bi ime jedinjenja iz
prethodnog primera po ovoj nomenklaturi bilo 3-
formilheptandial
OHC CH2 CH2 CH2 CH CH2 CHO
CHO
5 4 3 2 1
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
Ovakav način imenovanja aldehidne grupe
primenjuje se i kada je u acikličnom jedinjenju
prisutna, pored aldehidne, i grupa koja ima prednost
pri navođenju, npr. trimetilamonijum-grupa u
sledećem primeru:
OHC (CH2)6 NH(CH3)3 I
(6-formilheksil)trimetilamonijum-jodid
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
Ako se u razgranatom polialdehidu jedna ili više
aldehidnih grupa nalazi na krajevima bočnih nizova,
osnovu imena takvog jedinjenja čini ime najdužeg
niza sa najvećim brojem aldehidnih grupa, iza kojeg
sledi sufiks –dial, -trikarbaldehid, itd., a bočni lanci
s aldehidnim grupama imenuju se kao formilalkil-
grupe:
OHC CH2 CH2 CH2 CH CH2 CHO
CH2 CHO
1234567
3-(formilmetil)heptandial
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
3-(2-formiletil)-1,2,6-heksantrikarbaldehid
Kod cikličnih jedinjenja, kada je aldehidna grupa
direktno vezana za C-atom prstena, imena se grade
dodatkom sufiksa -karbaldehid, -dikarbaldehid, itd.
imenu cikličnog sistema.
OHC CH2 CH2 CH2
CH
H2CCH2OHC
CH
CHO
CH2 CHO123
456
IUPAC nomenklatura aldehida (nast.)
CHO CHO OH
OCH3
CHO
Nomenklatura ketona Trivijalna imena izvode se iz naziva kiselina koje pirolizom daju
keton.
CH3COCH3 - aceton, izvodi se iz dva molekula sirćetne kiseline
Radikal-funkcijsko imenovanje - imenima alkil grupa dodaje se reč keton
Npr. CH3COCH2CH3 je etilmetilketon
Po IUPAC sistemu koristi se nastavak on, a položaj karbonilne grupe mora se naznačiti brojem, osim ako je naziv i bez broja potpuno nedvosmislen
Položaj karbonilne funkcije u najdužem nizu označava se takvim numerisanjem da karbonilna grupa dobije najmanji mogući broj
4-hlor-6-metil-2-heptanon
CH3CHCH2CHCH2CCH3
OCH3 Cl
2-pentanon
(metil-n-propil-keton)
CH3CH2CH2CCH3
O
3-pentanon
(dietil-keton)
CH3CH2CCH2CH3
O
butanon
(etil-metil-keton)
CH3CH2CCH3
O
Imena fenil-ketona završavaju se nastavkom -fenon:
C
O
benzofenon
CCH3
O
acetofenon
Kada postoji i druga funkcionalna grupa, koja ima
prednost pri navođenju, dvostruko vezani kiseonik
karbonilne grupe označava se rečcom okso
CH3CCH2CH2COOH
O
4-oksopentanova kiselina
DobijanjeOksidacija ili dehidrogenizacija alkohola
RCH2OH + [O] R C
O
H
+ H2O
H2O+R C
O
R
R2CHOH + [O]
Ozonoliza nezasićenih jedinjenja
RCH CR2O3 RCH
O
O
O
CR2H2O
red.RCHO + R2C O + H2O2
Dobijanje aldehida i ketonaPiroliza karboksilnih kiselina
2 RCOOH R2CO + CO2 + H2OThO2, 400-450
oC
Ako se radi sa smešom organskih kiselina mogu se
dobiti mešoviti ketoni, a ako se upotrebi smeša
mravlje i neke druge organske kiseline mogu se
dobiti aldehidi
RCOOH + R'COOHThO2, 400-450
oC
RCOR' + CO2 + H2O
RCHO + CO2 + H2OThO2, 400-450
oC
RCOOH + HCOOH
Dobijanje aldehida i ketona
Adicija vode na alkine
Adicijom vode na acetilen nastaje acetaldehid. Svi ostali
alkini adiraju vodu po Markovnikovljevom pravilu
adicije dajući ketone.
H C C H + H2OHgSO4 / H2SO4
H C
H
C
OH
H H C
H
C
O
H
H
Friedel-Crafts-ovo acilovanje
R C
O
Cl
+AlCl3 C
O
R+ HCl
Dobijanje aldehida i ketona
Reakcija Grignard-ovih reagenasa i alkil-kadmijumovih
jedinjenja sa acil-hloridima
RCOCl + R'MgClFeCl3, -65oC
RCOR' + MgCl2
Alkil-kadmijumova jedinjenja, dobijena iz Grignard-
ovog reagensa u reakciji sa suvim CdCl2, takođe
supstituišu halogen acil-halogenida alkil-grupom
2 RMgCl + CdCl2 CdR2 + 2 MgCl2
2 R'COCl + CdR2 2 R'COR + CdCl2
Fizičke osobine Polarnost molekula uzrokuje dipol-dipol interakcije, zbog
čega imaju više tačke ključanja od nepolarnih jedinjenja iste
molekulske mase
Ne grade intermolekulske vodonične veze, jer je kod njih
vodonik vezan samo za ugljenik. Zbog toga imaju niže tačke
ključanja nego odgovarajući alkoholi ili karboksilne kiseline
Niži aldehidi i ketoni su u priličnoj meri rastvorni u vodi,
pre svega zbog vodoničnih veza sa molekulima vode.
Granica rastvorljivosti je na oko 5 C-atoma
Aldehidi i ketoni imaju karakterističan miris i ukus i uveliko
su odgovorni, zajedno sa isparljivim masnim kiselinama, za
ukus i kiselost - užeglost ustajale hrane
C8 - C14 normalni aldehidi koriste se za parfeme
Reakcije
R C
H
C
O
kiseo vodonikov atom
(mesto napada jake baze)
mesto nukleofilnog napada
mesto elektrofilnog napada
Reaktivna mesta karbonilnih jedinjenja
Nu + CR2
O
CR2
O
Nu CR2Nu
OHHB
B-
R2C OHB
B R2C OH R2C OH
Nu R2C
Nu
OH