kwiga o kojoj se govori i koja se tra@i: enciklopedija ...ko.lopusina jedna od najnovijih markovih...

1
24 Petak 11. Novembar 2016. ZAJEDNICA Od na{eg izve{ta~a iz Sidneja: Joca Gajeskov Na upravo zavr{enom Sajmu kwiga u Beogradu izdava~ „Slu`- beni glasnik“ objavio je prvu zva- ni~nu, ali i prvu privatnu Encik- lopediju srpske dijaspore Marka i Du{ana Lopu{ine, kwigu koja je izazvala opravdano interesovawe ~itala~ke javnosti. Ina~e, ovaj prvi tom posve}en je iseqavawu Srba u prekomorske zemqe, a kako ka`u weni autori os- tala dva toma }e biti posve}eni na{im qudima u Evropi i na Balka- nu. Prema re~ima Marka Lopu{ine srpsko nacionalno bi}e danas ~ini 11,5 miliona qudi, koji `ive u 105 dr`ava sveta. Prvi Srbin uselio se u SAD 1815. godine. Bio je to \or|e [a- gi}, slepi putnik poreklom iz Sto- nog Beograda u Ma|arskoj. Prvi Sr- bin koji je osvojio Australiju 1858. bio je kapetan Ivo Vesin, moreplo- vac iz Boke Kotorske. Danas u tri Amerike, Africi, Aziji i Australi- ji `ivi milion Srba . On napomiwe da se broj svih Sr- ba sveta naj~e{}e izra~unavao po politi~koj potrebi stranaka na vlasti - da je {to ve}i broj na{ih qudi u rasejawu, to su oni i wihov egzodus ve}i nacionalni i dr`avni problem. Otuda je broj Srba u raseja- wu narastao na ~ak ~etiri miliona. Politi~ari vole o tome da govore kao o paradoksu da „nam vi{e od tre- }ine naroda `ivi van otaxbine“. Takvu potrebi ka uveli~avawu imaju i sami iseqeni Srbi. Dr`av- ni popis u SAD 2011. godine utvr- dio da su se kao qudi koji u Ameri- ci govore srpskim jezikom izjasni- lo 175.000 Srba. Ameri~ki Srbi su, me|utim, skloni da govore o milion Srba u SAD. Kada je popis u Australiji iz- brojao 69.000 Srba, na{i qudi sa petog kontineta tvrde da ih ima 200.000. Iseqeni Srbi na taj na~in nerealno prikazuju da su veliki i mo}ni, a u su{tini sakrivaju trago- ve sna`e asimilacije kojoj su poneg- de i grubo izlo`eni. A koautor ove va`ne kwige Du- {an Lopu{ina, tvrdi da je u useq- ni~kim zemqama tri Amerike i Australije, gde se godi{we zbog po- treba privrednog razvoja prima i do 150.000 useqenika, srpski narod stizao naj~e{}e kao jeftina radna snaga, ali i kao deficitarni stru- ~ni kadar - tvrdi Du{an Lopu{ina. SAD, Kanada, Australija i Ju`- noafri~ka republika su srpskim iseqenicima dali status doseqe- nika. Srbi vremenom primaju dr- `avqanstvo i postaju domicilni narod. Prekookeanske zemqe fi- nansiraju samo rad srpskih crkve- nih op{tina i wihovih {kola, ali ne i srpske nacionalne organizaci- je, medije i kulturna dru{tva. Govore}i o preko 3.000 srpskih kulturnih dobara u prekomorskim zemqama, Marko Lopu{ina tvrdi da se tamo izme|u ostalog nalaze 153 grobaqa i vojnih memorijala, 150 crkava, manastira, kapela i pravoslavnih misija. Od spomenika najvi{e ih imaju Nikola Tesla i Dra`a Mihailovi} - po osam. Od 38 eparhija SPC ~ak 23 su u inostra- nstvu. Od toga {est eparhija SPC su u Severnoj i Ju`noj Americi i u Australiji. Iseqavawa zapo~eta u 19. veku nastavqena su u 20. milenijumu. To- kom i posle Drugog svetskog rata srpski narod se iseqavao preko Egipta, Italije, Nema~ke, Francus- ke i Australije u SAD, Kanadu, Ju`- nu Ameriku, Australiju i JAR. Posle gra|anskog rata u SFRJ iseqavawe je nastavqeno i ka No- vom zelandu i dalekim dr`avama Azije. U Kini danas postoji velika sr- pkska kolonija koju ~ine poslovni qudi, ali i sportisti. „Mi smo sa vi{e od 2.000 odre- dnica i vi{e od 600 fotosa u ovoj ENCIKLOPEDIJI SRPSKE DIJAS- PORE sa~uvali srpski narod u tu- |ini i istoriju srpskog iseqavawa na {est kontinenata od zaborava. Srbi u dijaspori neumitno nestaju kroz asimilaciju, uzimawem stra- nog dr`avqanstva i kra|u wihovog nacionalnog identiteta. Ovo je na{ poku{aj da ih spasemo od nes- tajawa i zaborava“ - izjavio je za sr- pske medije Marko Lopu{ina, pub- licista koji je ovu kwigu sa sinom Du{anom pisao tri godine. Kako tvrde autori, drugi tom o Srbima u dr`avama zapadne Evro- poe i tre}i tom o na{im qudima u regionu bi}e objavqeni do kraja 2018. godine. Sve o ovoj i drugim kwigama Marka Lopu{ine mo`ete prona}i na internet prezentaciji: http://www.lopusina.com/ a kwige mo`ete naru~iti na e- mail adresu: [email protected] ili: https://www.facebook.com/mar- ko.lopusina Jedna od najnovijih Markovih kwiga nosi naziv „Princ ^arls i opasni Srbi - Britanske prevare“, o kojoj }e uskoro biti re~i na stra- nicama Srpskog Glasa. KWIGA O KOJOJ SE GOVORI I KOJA SE TRA@I: Enciklopedija srpske dijaspore Ivo Vesin, prvi Srbin koji se uselio u Australiju Naslovna strana kwige „Enciklopedija srpske dijaspore“ Prvi tom ove jedinstvene enciklopedije o Srbima iseqenim u prekomorskim zemqama, ~iji su autori Marko i Du{an Lopu{ina, sadr`i preko 2.000 odrednica i preko 600 fotografija Do~ek Srba iseqenika u Sidnejskoj luci 1955. godine Srpski dan u Adelaidu 2007. godine Prvi Srbin koji se uselio u Ameriku: \or|e [agi}, 1815. godina Sabor dru{tva Sokol, Indijanopolis (SAD), 1916. godina

Upload: others

Post on 24-Dec-2019

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: KWIGA O KOJOJ SE GOVORI I KOJA SE TRA@I: Enciklopedija ...ko.lopusina Jedna od najnovijih Markovih kwiga nosi naziv „Princ ^arls i opasni Srbi - Britanske prevare“, o kojoj }e

24 Petak 11. Novembar 2016. ZAJEDNICA

Od na{eg izve{ta~a

iz Sidneja:

JocaGajeskov

Na upravo zavr{enom Sajmukwiga u Beogradu izdava~ „Slu`-beni glasnik“ objavio je prvu zva-ni~nu, ali i prvu privatnu Encik-lopediju srpske dijaspore Marka iDu{ana Lopu{ine, kwigu koja jeizazvala opravdano interesovawe~itala~ke javnosti.

Ina~e, ovaj prvi tom posve}en jeiseqavawu Srba u prekomorskezemqe, a kako ka`u weni autori os-tala dva toma }e biti posve}enina{im qudima u Evropi i na Balka-nu.

Prema re~ima Marka Lopu{inesrpsko nacionalno bi}e danas ~ini11,5 miliona qudi, koji `ive u 105dr`ava sveta.

Prvi Srbin uselio se u SAD1815. godine. Bio je to \or|e [a-gi}, slepi putnik poreklom iz Sto-nog Beograda u Ma|arskoj. Prvi Sr-bin koji je osvojio Australiju 1858.bio je kapetan Ivo Vesin, moreplo-vac iz Boke Kotorske. Danas u triAmerike, Africi, Aziji i Australi-ji `ivi milion Srba .

On napomiwe da se broj svih Sr-ba sveta naj~e{}e izra~unavao po

politi~koj potrebi stranaka navlasti - da je {to ve}i broj na{ihqudi u rasejawu, to su oni i wihovegzodus ve}i nacionalni i dr`avniproblem. Otuda je broj Srba u raseja-wu narastao na ~ak ~etiri miliona.Politi~ari vole o tome da govorekao o paradoksu da „nam vi{e od tre-}ine naroda `ivi van otaxbine“.

Takvu potrebi ka uveli~avawuimaju i sami iseqeni Srbi. Dr`av-ni popis u SAD 2011. godine utvr-dio da su se kao qudi koji u Ameri-ci govore srpskim jezikom izjasni-lo 175.000 Srba. Ameri~ki Srbi su,me|utim, skloni da govore o milionSrba u SAD.

Kada je popis u Australiji iz-brojao 69.000 Srba, na{i qudi sapetog kontineta tvrde da ih ima200.000. Iseqeni Srbi na taj na~innerealno prikazuju da su veliki imo}ni, a u su{tini sakrivaju trago-ve sna`e asimilacije kojoj su poneg-de i grubo izlo`eni.

A koautor ove va`ne kwige Du-{an Lopu{ina, tvrdi da je u useq-ni~kim zemqama tri Amerike iAustralije, gde se godi{we zbog po-treba privrednog razvoja prima i do150.000 useqenika, srpski narodstizao naj~e{}e kao jeftina radnasnaga, ali i kao deficitarni stru-~ni kadar - tvrdi Du{an Lopu{ina.

SAD, Kanada, Australija i Ju`-noafri~ka republika su srpskimiseqenicima dali status doseqe-nika. Srbi vremenom primaju dr-`avqanstvo i postaju domicilninarod. Prekookeanske zemqe fi-nansiraju samo rad srpskih crkve-nih op{tina i wihovih {kola, aline i srpske nacionalne organizaci-je, medije i kulturna dru{tva.

Govore}i o preko 3.000 srpskihkulturnih dobara u prekomorskimzemqama, Marko Lopu{ina tvrdida se tamo izme|u ostalog nalaze153 grobaqa i vojnih memorijala,150 crkava, manastira, kapela ipravoslavnih misija. Od spomenika

najvi{e ih imaju Nikola Tesla iDra`a Mihailovi} - po osam. Od 38eparhija SPC ~ak 23 su u inostra-nstvu. Od toga {est eparhija SPCsu u Severnoj i Ju`noj Americi i uAustraliji.

Iseqavawa zapo~eta u 19. vekunastavqena su u 20. milenijumu. To-kom i posle Drugog svetskog ratasrpski narod se iseqavao prekoEgipta, Italije, Nema~ke, Francus-ke i Australije u SAD, Kanadu, Ju`-nu Ameriku, Australiju i JAR.

Posle gra|anskog rata u SFRJiseqavawe je nastavqeno i ka No-vom zelandu i dalekim dr`avamaAzije.

U Kini danas postoji velika sr-pkska kolonija koju ~ine poslovniqudi, ali i sportisti.

„Mi smo sa vi{e od 2.000 odre-dnica i vi{e od 600 fotosa u ovojENCIKLOPEDIJI SRPSKE DIJAS-PORE sa~uvali srpski narod u tu-|ini i istoriju srpskog iseqavawana {est kontinenata od zaborava.Srbi u dijaspori neumitno nestajukroz asimilaciju, uzimawem stra-nog dr`avqanstva i kra|u wihovognacionalnog identiteta. Ovo jena{ poku{aj da ih spasemo od nes-tajawa i zaborava“ - izjavio je za sr-pske medije Marko Lopu{ina, pub-licista koji je ovu kwigu sa sinomDu{anom pisao tri godine.

Kako tvrde autori, drugi tom oSrbima u dr`avama zapadne Evro-poe i tre}i tom o na{im qudima uregionu bi}e objavqeni do kraja2018. godine.

Sve o ovoj i drugim kwigamaMarka Lopu{ine mo`ete prona}ina internet prezentaciji:http://www.lopusina.com/a kwige mo`ete naru~iti na e-

mail adresu:[email protected]:https://www.facebook.com/mar-

ko.lopusina

Jedna od najnovijih Markovihkwiga nosi naziv „Princ ^arls iopasni Srbi - Britanske prevare“,o kojoj }e uskoro biti re~i na stra-nicama Srpskog Glasa.

KWIGA O KOJOJ SE GOVORI I KOJA SE TRA@I:

Enciklopedija srpske dijaspore

Ivo Vesin, prvi Srbin koji se uselio u Australiju Naslovna strana kwige „Enciklopedija srpske dijaspore“

Prvi tom ove jedinstvene enciklopedije o Srbima iseqenim u prekomorskim zemqama, ~iji su autori Marko i Du{an Lopu{ina, sadr`i preko 2.000 odrednica i preko 600 fotografija

Do~ek Srba iseqenika u Sidnejskoj luci 1955. godine Srpski dan u Adelaidu 2007. godine

Prvi Srbin koji se uselio u Ameriku:\or|e [agi}, 1815. godina Sabor dru{tva Sokol, Indijanopolis (SAD), 1916. godina