Kulturna geografija: počeci i suvremeno stanje

Laura Šakaja

62. Zimski seminar za geografe

7.-8. siječnja 2016.

Zameci kulturne geografije

• Strabon (64. pr. Kr. – 24. po Kr.), Geografija u 17 svezaka

• Alexander von Humboldt (1769.- 1859.), Kozmos: nacrt fizičkoga opisa univerzuma u 5 svezaka

Kozmos je i sam vanjski svijet i promatrač koji ga interpretira

• Dvije „sfere jedinstvenog kozmosa - vanjski svijet percipiran osjetilima i njegovo unutarnje reflektiranje u umu” Humboldt, 1951, 8)

• „Ako želimo opisati prirodu u njezinoj punoj veličanstvenosti, ne možemo se ograničiti samo njezinim vanjskim fenomenima, nego je trebamo sagledati također i u njenim odrazima – koji nekad ispunjavaju utvarama zamišljene krajeve mitova o prirodi, a nekad razvijaju vrijedne zametke imitativnih umjetnosti" (Humboldt, 1849, 4-5).

Nastanak kulturne geografije kao znanstvene subdiscipline

• Otto Schlüter, Die Ziele der Geographie des Menschen, 1906

• Carl Sauer, The Morphology of Landscape, 1925

Schlüterova shema humane geografijeIzvor: Schlüter, 1906, 61.

GEOGRAFIJA STANOVNIŠTVA KULTURNA GEOGRAFIJA

I. UVODNI DIO

Gustoća naseljenosti Razina kulture

II. Gospodarska geografija

Gospodarski odnos stanovništva prema tlu Gospodarski iskorišteni i preoblikovani

dijelovi Zemljine površine

III. Geografija naseljavanja

Aglomeracija ljudi u naseljima Naselja

VI. Prometna geografija

Promet Ceste

Nastanak kulturne geografije kao znanstvene subdiscipline: Sauerova shema nastanka kulturnog krajolika, Sauer 1925.

Tradicionalna kulturna geografija

• Objekt – kulturni krajolik kao sklop vidljivih materijalnih obilježja

• Metoda – morfološka: sustav deskripcije oblika krajolika s izdvajanjem njegovih osnovnih dijelova i detektiranjem njegovih promjena

• Cilj – proučavanje i razumijevanje regionalne diferencijacije, izdvajanje kulturnih areala

Kulturni obrat u društvenim znanostima i nastanak „nove kulturne geografije”• Denis Cosgrove, Social formation and symbolic landscape, 1984

• Peter Jackson: Maps of meaning: An introduction to culturalgeography, 1989

• Denis Cosgrove i Stephen Daniels, The Iconography of landscape, 1989

• Stephen Daniels, Marxism, culture and the duplicity of landscape, 1989

Nova kulturna geografija

• Proširenje tematike: s materijalnih obilježja kulturnog krajolika na simboličnost krajolika, na pitanja identiteta i regionalne (lokalne, nacionalne) pripadnosti, na reprezentacija krajolika u umjetnostima

• Proširenje metodologije: s morfološke analize na kvalitativna istraživanja i dekonstrukciju kao istraživačku metodu

• Tendencija prema teorijskom promišljanju

• Svijest o relativnosti „objektivnoga” znanja

„Znanje nikad nije posve objektivno”Koliko je visoka planina Denali?

Godina mierenja Visina u metrima

1953. 6193

2013. 6168

2015. 6190

Definicija

• Kulturna geografija je geografska subdisciplina koja propituje veze kulture i krajolika, mjesta i prostora na materijalnoj, bihevioralno-funkcionalnoj, afektivno-perceptivnoj i simboličkoj razini.

Drugim riječima, kulturna geografija propituje i materijalne elemente, i simboličku stranu kulturnoga krajolika, i prostorno ponašanje ljudi, i imaginaciju koja to ponašanje usmjerava.

Materijalni krajolik je spoznajni alat, temelj za proučavanje društvenih, političkih, gospodarskih i dr. odnosa.

Simbolički krajolik grada

Kulturna određenost ljudskoga ponašanja

Tsarahonenana (Madagaskar)

Umjetnost opisuje prostor / Umjetnost mijenja prostor

Utjecaj romana Helen Hunt Jackson „Ramona” (1884)

Mjesto vs. prostor

• Prostor predstavlja geometriju, udaljenosti, veličinu, omjere, opsege, oblike

• Mjesta imaju identitet

Tri elementa mjesta:

• - fizička sredina

• - aktivnosti

• - značenja

Značenja se stvaraju preko ljudskih iskustava