PRIJEDOR 8. SEPTEMBAR 2017.GODINA XLII · BROJ 2190 · CIJENA 1 KM

www.kozarski.come-mail:kozarski@prijedor.com

Rade Rosi},na~elnik

Odjeqewa zaprivredu i

poqoprivredu

NASTAVITI UZLAZNOM PUTAWOM- Rezultati pokazuju da je, u posqedwihnekoliko godina, privreda stabilna,sa blagim porastom u pojedinim oblas-tima industrije, najvi{e u trgovini iprera|iva~koj industriji. Prijedorspada u grupu privredno razvijenihjedinica lokalne samouprave, {to jerezultat ostvaren zahvaquju}i vlastit-om radu i zalagawu privrednika, ali ipodr{ci i podsticajima koje pru`aGradska uprava Prijedor.

Presti`na nagrada za mlade pjesnike

#ZMIJAW^E# ANI MIRJANIBRDAR IZ BREZI^ANA

Sje}awe na 7. septembar1944. godine

KONA NO OSLOBO\EWE

Po sistemu kqu~ u ruke, u ~etvr-tak je u Gradskoj upraviozvani~en po~etak gradwe novihi rekonstruisanih ku}a za 37korisnika koje se grade u okviru

Regionalnog programa stambenogzbriwavawa. Potpis na ugovoresa korisnicima stavio je min-istar za izbjeglice i raseqenalica Republike Srpske Davor^orda{. On je podsjetio da }e seu Prijedoru, kako u ovoj tako i unarednoj godini, ukupno graditi155 stambenih jedinica za pri-padnike sva tri konstitutivnanaroda, ali i za socijalnougro`ena lica te ostale.

Osve{tan novi hramu Gorwoj Lamovitoj

KU]E ZA 37 KORISNIKAIZ PRIJEDORA CRKVU SAGRADILO

SLO@NO SELO

Mje{tani Gorwe Lamovite ka`u da svejo{ nisu zavr{ili. Slijedi izgradwaparohijskog doma u ~iju gradwu }e sesvi zajedno ukqu~iti.

PPRRIIJJEEDDOORRAA

Ministar za izbjeglice iraseqena lica RepublikeSrpske Davor ^orda{ pot-pisao je u Prijedoru ugov-ore sa 37 korisnika,Bo{waka i Hrvata

A-PDF Scan Optimizer Demo. Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

#Kozarski vjesnik#2. 8. septembar 2017.

AKTUELNO ¹ AKTUELNO

Medaqom zasluga za narodposthumno je odlikovan 31 bo-rac Vojske Republike Srpske saprijedorske regije. Zdravka[vowa primila je odlikovaweza svog sina Damira koji je 1991.godine poginuo u Vukovaru.- Ni{ta ne mo`e nadok-naditi gubitak djete-ta. Svaka godina jesve te`a i te`a.Ipak, nismo zabo-ravqeni i nakon to-liko godina - reklaje Zdravka. Prema rije~imapredsjednika Bora~-ke organizacije gra-da Prijedora ZoranaPredojevi}a, do sadaje na ovom podru~juposthumno odlikova-no 110 boraca.- Do kraja sqede}e

godine trebalo bi jo{ biti od-likovano oko 70 boraca, ~imebi ova akcija na podru~ju Prije-dora zavr{ila - dodao je Predo-jevi}. Posthumna odlikovawa porodi-cama poginulih boraca VojskeRepublike Srpske u Odbrambe-no-otaxbinskom ratu sa regijePrijedor, uru~io je izaslanikpredsjednika Republike SrpskeSini{a Karan. - @elimo da se sjetimo na{ihboraca, da se podsjetimo nawihovo herojstvo. @elimo dawihovim porodicama kojima jetuga neizmjerna ka`emo da seponose zato {to su wihovi naj-miliji dali svoje `ivote za Re-publiku Srpsku - rekao je Karan.Gradona~elnik Prijedora Mi-lenko \akovi} rekao je da jeovo simboli~an znak zahvalno- sti saborcima koji su dali svoj

`ivot, kao najve}u `rtvu zastvarawe Republike Srpske.- Jedno ~asno djelo da se odli-kuju svi pripadnici VRS koji supolo`ili `ivote na branikuotaxbine, na{a je obaveza davodimo ra~una i da se trudimoda porodicama poginulih bora-ca omogu}imo normalan `ivot -rekao je \akovi}.Na osnovu ustavnihovla{tewa, predsjednik Re-publike Srpske je posqedwihnekoliko godina posthumnoodlikovao oko 1.400 boracaVojske Republike Srpske po-ginulih u Odbrambeno-otaxbinskom ratu.

Posthumna odlikovawa za 31 borca

DALI SVOJ @IVOT ZA REPUBLIKU SRPSKU

Odlikovawa uru~io izaslanik predsjednika RS Sini{a Karan

M.Stegi}

Izaslanik predsjedni-ka Republike SrpskeSini{a Karan uru~io jeodlikovawa porodica-ma poginulih boracaVojske RepublikeSrpske u Odbrambeno-otaxbinskom ratu saregije Prijedor koje jeposthumno odlikovaopredsjednik RepublikeMilorad Dodik

POSTHUMNO SU ODLIKOVANI

PRIJEDOR: Viktor Dimitri{in, Nikica Begi}, Marijan Jakara,Milorad Iveqi}, Drago Marjanovi}, Bo{ko Balti}, Du{anKuki}, Damir [vowa, Milomir Grbi}, Marinko Lovri}, GoranMuti}.KOZARSKA DUBICA: Milorad Stijak, Svetko Bo{~anin,Aleksandar Grgi}, Du{ko Pjevi}, \uro Petrovi}, ZdravkoPra}a, Dalibor Lemi}.NOVI GRAD: \or|e Zec, Davor Vojnovi}, Mla|o ^udi}, SlobodanBera, Goran Damjani}, Nenad Maksimovi}, Mirko Vujasin.O[TRA LUKA: Du{ko Savi}, \uro Andulajevi}, Jovo Arseni},

Rajko Baji}, Bo`o Adamovi}, Rajko Avramovi}.

Pripadnici Omarskogbataqona, koji je djelovao usastavu 43. motorizovane iPete kozarske brigade,obiqe`i}e u nedjequ, 10.septembra, godi{wicuformirawa. Prigodnesve~anosti, tim povodom,po~e}e parastosom za pogin-ule i umrle borce, pripad-nike ovog bataqona, u HramuSvetog velikomu~enika caraLazara u Omarskoj, a nas-tavi}e se pola ~asa kasnije,polagawem vijenaca icvije}a na spomen-obiqe`jeu centru Omarske.- Pozivamo sve borce ovogbataqona da svojim pris-ustvom uveli~aju proslavu, ave} po tradiciji, za sveu~esnike i gostepripremamo i vojni~kiru~ak - poru~eno je izOrganizacionog odbora zaobiqe`avawe godi{wiceformirawa Omarskogbataqona.

R. R.

GODI[WICAFORMIRAWAOMARSKOGBATAQONA

Projekat se odnosi nastanogradwu i namijewen jezbriwavawu raseqenih licakoja su se odlu~ila na inte-graciju u mjestu izbjegli{tva, a

nemaju raspolo`ivih parcelaza izgradwu individualnihstambenih jedinica.- Imali smo neke sitne prob-leme u startu, ali radovi seodvijaju planiranomdinamikom. Rok je do kraja ovegodine da se zavr{i izgradwazgrade i vjerujem da }e on bitiispo{tovan. Tako da }e ova

lica, po~etkom narednegodine, biti smje{tena u svojestanove - rekao je ministar^orda{. - Svim stanovima izgra|enim u

okviru Potprojekta #BH3#upravqa}e gradovi i op{tinena ~ijoj teritoriji se nalaze,koji }e biti i vlasnici ovihstanova. Korisnici iz kate-gorije raseqenih osoba, koji}e biti smje{teni u wima,mo}i }e do`ivotno koristitistanove, a nakon toga, stanove}e koristiti lokalne zajed-

nice po principu neprofitnogsocijalnog stanovawa - pojas-nio je ^orda{.Kamen-temeqac za ovu zgradupostavqen je u novembrupro{le godine i to je, ujedno,prva zgrada koja je zapo~eta uokviru spomenutog potprojektana prostoru RS.Prema rije~ima gradona~elni-ka Milenka \akovi}a, osimove zgrade, u prijedorskomnasequ Ra{kovac bi}eizgra|ene jo{ dvije zgrade sa32 i 20 stambenih jedinica.

- Uz donatorska sredstva,grad Prijedor je prvi uRepublici Srpskoj biospreman za realizacijuovog projekta. Imali smospreman projekat i unajkra}em roku smoponudili prostor zaizgradwu i izvo|a~e rado-va. Radove izvode pre-duze}a #Prijedorputevi# i#MB Modul#. Lica koja }ebiti smje{tena u ovestanove su prete`no ualternativnom smje{taju teoni koji nemaju rije{enostambeno pitawe - dodao je\akovi}. U okviru potprojekta #BH3#Regionalnog programa stam-benog zbriwavawa bi}eizgra|ena 284 stana u devetgradova i op{tina Srpske:

Prijedoru, Fo~i, Bawaluci,Brodu, Gradi{ci, Derventi,

Bile}i, Vlasenici iBijeqini. Ovaj program nateritoriji Republike Srpskesprovodi Ministarstvo za izb-jeglice i raseqena lica, avrijednost izgradwe 284 stam-bene jedinice je oko 13 mil-iona KM.

Stambeno zbriwavawe raseqenih lica

PO^ETKOM NAREDNE GODINE USEQIVO PEDESET STANOVA

Po sistemu kqu~ u ruke, u ~etvr-tak je u Gradskoj upraviozvani~en po~etak gradwe novihi rekonstruisanih ku}a za 37korisnika, koje se grade u okviruRegionalnog programa stambenogzbriwavawa. Potpis na ugovoresa korisnicima stavio je min-istar za izbjeglice i raseqenalica Republike Srpske Davor^orda{ koji je podsjetio da }e seu Prijedoru, kako u ovoj tako i unarednoj godini, ukupno graditi155 stambenih jedinica za pri-padnike sva tri konstitutivnanaroda, ali i za socijalnougro`ena lica te ostale.

- Vrijednost svih tih radova iprojekata je oko 6,6 milionamaraka koje Ministarstvo trebada implementira u graduPrijedoru. Prvi projekat je, dapodsjetim, u fazi zavr{etka, avjerujem da }e prvih 50 korisni-ka, izbjeglica iz Hrvatske, rase-qenih i socijalno ugro`enihlica, ve} do kraja godine ilipo~etkom sqede}e, biti korisni-ci ovih stanova - izjavio je^orda{. Zadovoqstvo zbog uspje{nogrje{avawa stambenih problemalica iz ove populacije izrazio jei gradona~elnik PrijedoraMilenko \akovi} koji je pris-ustvovao sve~anosti potpisi-vawa ugovora sa 37 korisnikakojima se ku}e grade u okviru pot-projekta #BH2#. Vrijednost tihradova je oko 1,5 miliona mara-ka, a, kako je najavqeno, bi}eokon~ani u roku od 120 dana.

Ministar ^orda{:

Ministar za izbjeglice i raseqena lica RepublikeSrpske Davor ^orda{ i gradona~elnik PrijedoraMilenko \akovi} obi{li su gradili{te zgrade sa50 stanova na Pe}anima, vrijedne oko dva milionaKM. Ova stambena jedinica gradi se u okviruPotprojekta #BH3# Regionalnog programa stambenogzbriwavawa najugro`enijih kategorija izbjeglih iraseqenih lica

\akovi} i ^orda{ obi{li gradili{te na Pe}anima

M.Stegi} R. Re~evi}

KU]E ZA 37 KORISNIKAIZ PRIJEDORA

¹ Ministar za izb-jeglice i raseqenalica Republike SrpskeDavor ^orda{ potpisaoje u Prijedoru ugovoresa 37 korisnika,Bo{waka i Hrvata ¹

Sa sve~anostipotpisivawa

ugovora

OBRAZOVAWE ¹ OBRAZOVAWE

#Kozarski vjesnik# 3.8. septembar 2017.

Za u~enike prvih razredasredwih {kola na podru~juPrijedora ovo je novo raz-dobqe. Ka`u, dobro su razmis-lili o zanimawu koje suodabrali, a ove sedmice su seupoznali sa profesorima.- Upisala sam Ugostiteqsko-ekonomsku {kolu, Smjerbankarstvo. Taj smjer me je

zainteresovao zato {to jedruga~iji, predmeti su zan-imqivi, ima dosta stru~nihpredmeta {to }e mi pomo}i udaqem {kolovawu - rekla jeu~enica prvog razreda Jovana@uni}.Zna~ajan broj u~enika opredi-jelio se za nova zanimawa uskladu sa iskazanim potreba-ma privrede. - Najve}e interesovawebudu}ih sredwo{kolaca biloje za nova zanimawa, prijesvega za tehni~ara informa-cionih tehnologija uElektrotehni~koj {koli, gdjese tra`ilo mjesto vi{e.Zatim slijede zanimawa uUgostiteqsko-ekonomskoj{koli, te zanatska zanimawapoput varioca i kuvara.Najmawe interesovawe, ovegodine, bilo je za Gimnaziju,

tako da je prijedorskaGimnazija upisala svega triodjeqewa sa ne{to mawimbrojem u~enika od propisanog -rekla je predsjednik Aktivadirektora sredwih {kolaPrijedor Valentina Soviq.Statistike ne donose lijepevijesti. Ove godine napodru~ju Prijedora u prverazrede osnovnih {kolaupisano je 105, a u sredwe oko120 u~enika mawe negopro{le godine. Nastava uprvom polugodi{tu zavr{avase u petak, 29. decembra, zasve u~enike. Zimski raspustpo~iwe u ponedjeqak, 1. janu-ara, a zavr{ava se u petak, 19.januara, dok proqe}ni raspusttraje od 2. aprila do 6. aprila2018. godine.

Edis Fori} iz Ra{kovca otacje {estoro djece, od kojih sudvoje {kolarci. Za radUdru`ewa #Roda# ima samorije~i hvale.- Ova pomo} od Udru`ewa#Roda#: uxbenici, {kolskipribor, pa i obu}a i odje}a zamene i moju porodicu zna~imnogo. Ni ja ni supruga neradimo, prijavqeni smo naevidenciju nezaposlenih nabirou, i uglavnom `ivimo odonoga {to uspijem zaraditi unadnici, ako me neko pozove.Sre}a nam je {to `ivimo uku}i sa mojim roditeqima, pabar imamo koliko-tolikorije{eno stambeno pitawe -ka`e Fori}.

Wegove k}erke, Selma peti iEdisa drugi razred, kojenastavu poha|aju u O[#Desanka Maksimovi}#, obra-dovale su se po~etku {kolskegodine, jer }e ponovo biti sasvojim drugarima.Obradovale su se i pomo}i

koju su dobile, jer imaju kwigei sav {kolski pribor kao isvi ostali u~enici.Za razliku od prethodnih, ovegodine Udru`ewe #Roda# sepotrudilo da po~etak {kols-ke godine do~eka spremnijenego ina~e. Ve} je izvr{enadistribucija obu}e i odje}e, au toku je podjela uxbenika i{kolskog pribora, rekao jepredsjednik Slavko Stupar.- O~ekujemo da }e ovom veli-kom akcijom podjele pomo}ina po~etku {kolske godinebiti obuhva}eno 120 na{ih~lanova. Prioritet u raspod-jeli pomo}i imale su porodi-ce sa te`im materijalnimstawem, gdje nije zaposlen nijedan roditeq, pa one gdje

radi samo jedan i tako premautvr|enim kriterijima. U sva-kom slu~aju, nastojimo dapomo} dobiju zaista oni koji-ma je najpotrebnija - rekao jeStupar. Najve}i dio obu}e i odje}e, tepolovne uxbenike i jednukoli~inu {kolskog priboradonirali su, uglavnom,gra|ani. - Pored roditeqa, odnosnogra|ana, u prikupqawepomo}i za vi{e~lane porodi-ce redovno se ukqu~uje i gradPrijedor. Tako smo ove godineod gradona~elnika Milenka\akovi}a dobili donaciju{kolskog pribora u vrijedno-sti od hiqadu maraka. Poredtoga, grad Prijedor nam jeiza{ao u susret i, na inicija-tivu Udru`ewa #Roda#, za ovu{kolsku godinu obezbijediobesplatne autobuske karte zapedesetak u~enika, {to je odvelike pomo}i naro~ito poro-dicama u kojima ima vi{esredwo{kolaca za kojemjese~na autobusna kartako{ta do 90 KM. Uz to, dogovo-rili smo se da i djeca na{ih~lanova budu obuhva}ena pri-likom podjele stipendijakako za sredwo{kolce, tako iza studente, a u saradwi saGradom bi}e bi}eobezbije|ena jednokratnapomo} na koju }e svakoga mje-seca imati pravo po tri poro-dice. Sve ovo, nadamo se,doprinije}e natalitetu i suz-bijawu bijele kuge - naglasioje Stupar.

Podr{ka Gradske upraveu~enicima romske nacional-nosti koji u Prijedorupoha|aju osnovno i sredwe

obrazovawe zapo~ela je 2003.godine, a nije izostala ni ovegodine. U ponedjeqak su podi-jeqene torbe i {kolski pri-

bor za 45 u~enika osnovnih{kola u prostorijamaUdru`ewa Roma u Prijedoru.Gradona~elnik PrijedoraMilenko \akovi} izjavio jeda ova tradicionalna dona-torska akcija nema samohumanitarni, ve} i dru{tveniciq, jer je namjera da najve}ibroj djece iz romske popu-lacije poslije osnovnog obra-zovawa, kako je naglasio, nas-tavi daqe {kolovawe.- Imali smo slu~ajeva gdje suromska djeca zavr{avala ifakultete. To }e u budu}nostistvarati boqe uslove zaRome, a mi smatramo da imtrebamo pomo}i kako bi se svaromska djeca, koja dorastajudo {kolskih dana, upu}ivala

u {kole. Time bi postalakonkurentnija za sutra{wetra`ewe posla, kao sviostali gra|ani - poru~io je\akovi}. Takve`eqe i namjere potcrtala je imla|ana Sabina Kova~i, poz-draviv{i ovu donatorskuakciju koja je, prema wenimrije~ima, prilog naporima dase sva djeca romske nacional-nosti, dorasla za redovno{kolovawe, ukqu~e u posto-je}i {kolski sistem u Srpskoj.- Ovaj vid podr{ke }e nam, kaoi uvijek do sada, dobro do}i -naveo je predsjednikUdru`ewa Roma RamoSale{evi} i podsjetio da jeova akcija odavno u{la udrugu deceniju.

- Zahvalio bih segradona~elniku i na~elniciOdjeqewa za dru{tvene dje-latnosti koji su nam, i ovegodine, iza{li u susret idodijelili uxbenike i {kols-ki probor za svu romsku djecu -izjavio je Sale{evi}.On je podsjetio da osnovno isredwe obrazovawe uPrijedoru poha|a oko 80u~enika romske nacionalnos-ti. Wima }e, ovih dana, bitiuru~ene besplatne kwige iostali pribor neophodan za{kolovawe, a radi se o 20djece od prvog do drugog razre-da, 45 djece od tre}eg do deve-tog razreda i 15 djece kojapoha|aju sredwe obrazovawe.

TORBE I [KOLSKIPRIBOR ZA 45 ROMA

Gradska podr{ka nije izostala

Na sve~anoj podjeli i gradona~elnik \akovi}

R. Re~evi}

M. Stegi} S. M.

Po~ela nova {kolska godina

SVE MAWE U^ENIKA U[KOLSKIM KLUPAMA

U {kolske klupe sjeloje oko 92.000 osnovaca i42.000 u~enika sredwih{kola u RepubliciSrpskoj. Prijedorske{kole spremno sudo~ekale po~etak nove{kolske godine, ali samawim brojem u~enikanego lani

[kole spremno do~ekale po~etak nove {kolske godine

Podjela pomo}i u prostorijama Udru`ewa #Roda#

NAJMAWEINTERESOVAWEZA GIMNAZIJU

Najve}e interesovaweu~enici su pokazali zanova zanimawa, prijesvega za tehni~arai n f o r m a c i o n i htehnologija uElektrotehni~koj {koli,gdje se tra`ilo mjestovi{e. Zatim slijede zan-imawa u Ugostiteqsko-ekonomskoj {koli, tezanatska zanimawa poputvarioca i kuvara.Najmawe interesovawe,ove godine, bilo je za

Gimnaziju.

Udru`ewe roditeqa #Roda#

POMO] ZA 120 ^LANOVA¹ Udru`ewe roditeqasa ~etvoro i vi{edjece #Roda# iskoris-tilo je qetni raspustza prikupqawe {kol-skog pribora, uxbeni-ka, odje}e i obu}e, kojusu, povodom po~etka{kolske godine, podi-jelili najugro`enijimv i { e ~ l a n i mporodicama ¹

POMO]#PRIJEDOR^ANKE#

- Ve} drugu godinu zaredom,u prikupqawe pomo}i zavi{e~lane porodice,~lanove Udru`ewa #Roda#,ukqu~ila se Fabrika zapreradu vo}a#Prijedor~anka#. Ove godi-ne dobili smo donaciju oddeset kompleta novihuxbenika: po pet za osmi ideveti razred. Ukupna vri-jednost ove donacije je2.000 maraka, na ~emu se, uime Udru`ewa #Roda#,posebno zahvaqujem - ista-kao je Stupar.

DESET GODINA RADA

Udru`ewe #Roda# 27. sep-tembra obiqe`ava desetgodina postojawa i rada.Ovo udru`ewe brojalo je456 ~lanova, ali s obziromda su neki ve} prerasli,~ak i formirali svojeporodice, u toku je izradanove baze podataka, takoda se uskoro mo`e o~eki-vati novi podatak ostvarnom broju ~lanovaovoga udru`ewa, rekao jeStupar.

INTERVJU ¹ INTERVJU

#Kozarski vjesnik#8. septembar 2017.4.

Rade Rosi},

na~elnik Odjeqewa

za privredu i

poqoprivredu

NASTAVITI UZLAZNOM PUTAWOM

Kako ocjewujete stawe

privrede grada Prijedora?

- Grad Prijedor redovnoprati i analizira poslovaweprivrede. Rezultati pokazujuda je, u posqedwih nekolikogodina, privreda stabilna, sablagim porastom u pojedinimoblastima industrije,najvi{e u trgovini iprera|iva~koj industriji.Prijedor spada u grupuprivredno razvijenih jedini-ca lokalne samouprave, {to je

rezultat ostvaren zahvaqu-ju}i, prije svega, vlastitomradu i zalagawu privrednika,ali i podr{ci i podsticajimakoje pru`a Gradska upravaPrijedor. [ta najvi{e doprinosi

povoqnom poslovnom ambi-

jentu i kako ga daqe unapri-

jediti?

- U prethodnom periodu,razvijen je ~itav niz instru-menata podr{ke u vidu brzeragistracije preduzetni{tva,Razvojne agencije #PREDA-PD#, Info cetra za investi-tore, poslovnih zona,

Preduzetni~kog inkubatora iobezbje|ewe podsticajnihsredstava. Potvrde toga suBFC sertifikat za povoqnoposlovno okru`ewe kao inagrada FDI Fajnen{el tajm-sa (Financial Times), u kate-goriji najboqih evropskihinvesticionih lokacija. Struktura privrede i broj

ukupno registrovanih

privrednih subjekata?

- Na podru~ju grada Prijedora,tokom 2016. godine, poslovnuaktivnost su obavqala 844poslovna subjekta, koji imajuregistrovano sjedi{te napodru~ju grada Prijedora ikoji su podnijeli finansijskiizvje{taj APIF-u. Tako|e, napodru~ju grada Prijedora, reg-istrovano je i oko 1.500 pre-duzetni~kih radwi. Podru~japoslovawa koja obuhvatajunajve}i broj poslovnih sub-jekata su podru~je trgovina naveliko i malo (29,63%),

prera|iva~ka industrija(20,60%), te subjekti izpodru~ja saobra}aja i skla-di{tewa, sa u~e{}em od10,88%.Mjesto i uloga malih i sred-

wih preduze}a u ukupnom

privrednom razvoju?

- Privreda grada Prijedora uprijeratnom periodu bila jezasnovana na razvoju indus-trijskih kapaciteta bazneindustrije. Glavni nosiociekonomskog razvoja napodru~ju grada bili su velikiposlovni sistemi iz oblasti`eqezne rude i iz proizvod-

we celuloze i papira, te izproizvodwe tekstila, met-aloprerade i drvne industri-je. U poslijeratnom periodu iperiodu tranzicije, postalaje jasna nu`nost strukturnihpromjena, te radikalnihpreokreta s obzirom na razvo-jne karakteristike privredeprijeratnog perioda. Danas ugradu Prijedoru dominirajumala i sredwa preduze}a i~ine osnovu preduzetni~kograzvoja. S tim u vezi, zna~ajandio aktivnosti podr{keprivredi Gradske uprave seodnosi na podr{kuuspostavqawu novih i razvojupostoje}ih malih i sredwihpreduze}a, kroz razne vrstepodsticaja i sufinansiraweprojekata.Koja je privredna oblast

najuspje{nija, a koja

najneuspje{nija?

- S obzirom na rastu}e finan-sijske pokazateqe, te napojavu novih preduze}a u ovojoblasti, u zadwih nekolikogodina, najuspje{nijom djelat-no{}u u gradu Prijedoru sma-tra se oblast metaloprerade.

PRIJEDOR OTVOREN

ZA STRANE

INVESTITORE I

DIJASPORU

Koliko ima stranih

investitora i kakva su

iskustva?

- Na podru~ju grada Prijedoratrenutno egzistira 14 stranihinvestitora u oblastiprera|iva~ke industrije, nera~unaju}i ostala podru~japoput osigurawa, bankarstvai sl. Iskustva doma}ihposlovnih subjekata u radu sastranim investitorima supozitivna.Kakva je saradwa sa dijas-

porom i mogu}nost ve}eg

u~e{}a dijaspore u

privrednim investicijama?

- S obzirom na to da Prijedorima veliku dijasporu, wenoukqu~ivawe u ekonomskirazvoj grada je od velikogzna~aja, a razvojni potencijaldijaspore je prepoznat iIntegralnom strategijomgrada Prijedora 2014-2024, naosnovu koje se sprovode pro-jekti koji imaju za ciq prenosznawa i vje{tina,pronala`ewe poslovnihpartnera u inostranstvu ipromociju potencijalaPrijedora. Primjeri dobre

saradwe sa dijasporom suvidqivi na podru~juPrijedora, kroz postoje}einvesticije, a u narednomperiodu, u planu je realizaci-ja nekoliko projekata, kojom}e se ova vrsta saradwe vi{eunaprijediti.

VELIKI RESURSI U

POQOPRIVREDI

Mjesto i uloga poqo-

privrede u ukupnom

privrednom sektoru grada

Prijedora?

- Poqoprivreda ima veomava`nu ulogu u ukupnom razvojuop{tine Prijedor, a potvrdaovoj konstataciji le`i i u~iwenici da je poqoprivredau Strategiji razvoja grada,ozna~ena kao bitan elementprivrednog razvoja. Postoje}iprirodni potencijali u viduklime, zemqi{ta i vode ~inezna~ajne pretpostavke zaorganizovano bavqewe ovomdjelatno{}u, u razli~itimoblastima primarne poqo-privredne proizvodwe.Govore}i o raznovrsnostiprimarne poqoprivredneproizvodwe, mo`e se uo~itida se ona manifestuje uratarskoj proizvodwi,vo}arstvu te u sto~arstvu,kroz uzgoj sitne i krupnestoke, za potrebe mqekarskei mesne industrije. Napodru~ju grada Prijedora reg-istrovano je 1.120 poqo-privrednih gazdinstava, odkojih je mawe od 10% komer-cijalno, kao i 58 reg-istrovanih preduzetni~kihdjelatnosti u poqoprivredi.^lanovi PPG i radnici nagazdinstvu se osiguravaju kaoi sva ostala zaposlena lica udrugim sektorima (osimpovla{}enih sektora ko`e itekstila), {to je pokazateqve}eg stepena ure|ewa u ovojoblasti.[ta bi se moglo uraditi na

boqem iskori{tavawu

raspolo`ivog obradivog

p o q o p r i v r e d n o g

zemqi{ta?

-Poqoprivredno zemqi{teima povr{inu od 48.370 ha - uukupnim zemqi{nimpovr{inama grada Prijedorapoqoprivredne povr{ine~ine 52,9%, dok su {umskepovr{ine zastupqene sa jed-nom tre}inom odnosno sa34,62%. Kada se posmatraoblik svojine, primjetno je daje poqoprivredno zemqi{tedominantno u privatnoj svoji-ni (43.464 ha ili 89,86%) asamo je 10,14% odnosno 4.906ha u dr`avnoj svojini.Prema podacima Republi~kogzavoda za statistikuRepublike Srpske, napodru~ju grada Prijedoragodi{we se obra|uje oko15.000 ha ili 40% ukupnihorani~nih povr{ina, dok sepreostalih 60% orani~nihpovr{ina uop{te ne obra|uje. U ukupnoj vlasni~koj struk-turi dominira zemqi{te pri-vatnih vlasnika. Na osnovupodataka Republi~ke geo-detske uprave, podru~najedinica Prijedor, na teri-

PODSTICAJIMA DO NOVIH RADNIH MJESTA

- Grad Prijedor je, ove godine, za podr{ku pro-jekata zapo{qavawa, samozapo{qavawa,`enskog preduzetni{tva i standardizacijeproizvodnog procesa u privredi, izdvojio247.000 KM. Za zapo{qavawe novih radnika saVSS poslodavac }e dobiti 2.500 KM po jednomzaposlenom, za V[S 2.000 i 1,5 hiqada KM zazapo{qavawe jednog radnika sa sredwomstru~nom spremom. [to se ti~e `enskog pre-duzetni{tva i samozapo{qavawa, iznos sredsta-va je do 4.000 KM, a za uvo|ewe standardakvaliteta 3.000 KM. Grad Prijedor je sa podr{kom ovih projekatapo~eo 2009. i do kraja 2016. godine, u ove namjeneulo`eno je oko 1,7 miliona KM iz gradskog buxe-ta i po tom osnovu zaposleno 500 radnika.

¹ Iako je u toku tranzi-cionih procesa gradPrijedor ostao beznekoliko velikihprivrednih subjekata,{to je dovelo i donaru{avawa struktureprivrede, u posqedwihdesetak godina su evi-dentni zna~ajni pomaciu ovoj oblasti, o ~emusvjedo~i i pozicioni-rawe grada Prijedorana qestvici razvi-jenosti ne samo uRepublici Srpskoj iBiH, ve} i regionu. Natemu trenutnog stawa idaqih planova prije-dorske privrede, raz-govarali smo sa RadomRosi}em, na~elnikomOdjeqewa za privredui poqoprivredu uGradskoj upraviPrijedor ¹

ME\UNARODNIPROJEKTI U

OBLASTIZAPO[QAVAWA

- Trenutno je aktuelanprojekat #Konkurentnaznawa i vje{tine zaodr`iva radna mjesta#koji finansiraMe|unarodna organi-zacija rada, a koja radina uspostavqawukvalitetne saradwenavedenih institucijai ~iji je ciq kreiraweaktivnih mjerapodr{ke privredi,uspostavqawe boqesaradwe ZZZRS-PD,obrazovnih instituci-ja i privrede gradaPrijedora.

INTERVJU ¹ DRU[TVO

#Kozarski vjesnik# 8. septembar 2017.5.

toriji grada Prijedorapostoji 12.986 posjed-nika zemqi{ta, saprosje~nom veli~inomposjeda od 3,75 ha.Prema procjenama,p o q o p r i v r e d n o mproizvodwom se bavioko 12.000d o m a } i n s t a v a ,odnosno oko 50%u k u p n o gstanovni{tva grada.U prethodnom peri-odu je, od straneM i n i s t a r s t v ap o q o p r i v r e d e ,{umarstva iv o d o p r i v r e d eRepublike Srpske,putem zakupa ilikoncesija, proiz-vo|a~ima dodije-qeno 266 ha, atrenutno je u pro-c e d u r ip r o v o | e w ejavnog poziva zazakup jo{ 600 hazemqi{ta.Koja grana

poqoprivrede posti`e

najboqe rezultate i {ta

uraditi da se oni jo{

poboq{aju?

- Sto~arstvo odnosnoproizvodwa mlijeka,donosi prijedorskimproizvo|a~ima najre-dovniju dobit, a rije~ je oorganizovanoj proizvodwi

koja ispuwava, priproizvodwi i plasmanu,evropske standarde. Ovaproizvodwa je u direktnojzavisnosti od ratarstva,pa je bitno napomenuti dase povr{ine podratarskim kulturama izgodine u godinu pove}avaju,ali da je i mehanizacijakod proizvo|a~a u znatnoj

mjeri obnovqena, da pratislo`ene tehnolo{ke pro-cese.Tako|e, osim vo}arskeproizvodwe, koja imatradiciju na podru~juPrijedora, posqedwih god-ina je u ekspanziji plas-teni~ka proizvodwapovr}a i cvije}a.

Ure|eniji op{ti tr`i{niodnosi, stvarawe asoci-jacija proizvo|a~a iizgradwa skladi{nih iprera|iva~kih kapacitetana podru~ju grada, odnosnopromovisawe Prijedorakao regionalnog centra,doprinije}e poboq{awustatusa poqoprivrede uukupnoj privredi regije.

Milovan Danojli}, pjesnik, roman-sijer, esejista, prevodilac i pub-licista, koji od 1984. godine `ivii stvara u Francuskoj,ovogodi{wi je dobitnik#Kwi`evnog vijenca Kozare#,presti`ne kwi`evne nagrade za`ivotno djelo, koja se svake tre}egodine dodjequje u okviru#Kwi`evnih susreta na Kozari#. Jednoglasnu odluku o tome, nasjednici Organizacionog odborakwi`evne Kozare, saop{tio jepredsjednik tro~lanog `irijaJovan Deli}, koji je konstatovaoda je rije~ o uva`enom i izuzetnoplodnom autoru visoke kwi`evnekulture i odgovornosti preddjelom, jezikom, svijetom i `ivo-tom.

- Milovan Danojli} je ~ovjek kojiima impozantan i raznoglasan, a,uz to, primjetan i tematskiraznovrsan opus. Da ni{ta nijeuradio nego da je napisao tu pre-divnu poeziju od #Uro|eni~kihpsalama#, pa do najnovijih epigra-

ma u emotivnom rasponu odn e o s i m b o l i s t i ~ k onadrealisti~ke inspiracije, napo~etku, do satiri~ne i gorkemetafore u epigramima, to bi ve}bilo dovoqno za ovu nagradu -rekao je Deli} i naglasio da je#snaga Danojli}evog stvarala{tvadrugo ime za istinu#. - Iza ovogodi{weg laureata#Kwi`evnog vijenca Kozare# jevi{e od 50 kwiga razli~itogsadr`aja i tematike, {to ga, prim-ijetio je Deli}, svrstava u redna{ih najve}ih i najplodnijihsavremenih autora koji je,naglasio je Deli}, i vrsan roman-sijer.- Vrlo je raznovrsan i kao pisaclirske proze i kao pisac kojipi{e na fonu istorijskih doga|ajai, naravno, kao prozni pisac kojije svojevremeno, naslovima tipa

#Dragi moj Petrovi}u# i #Kako jeDobroslav protr~ao krozJugoslaviju#, potresao cijelijugoslovenski kulturni prostor -dodao je Deli} koji smatra da jerije~ i o izvanrednom esejistikoji je ve} 50 godina izvanredantuma~ doma}ih i stranih pjesnika,sabranih u wegovoj antologiji podnaslovom #Pesnici#.- Dodao bih tome i ~iwenicu da jebeskrajno va`no {to je Danojli}uradio kao prevodilac, ~emutreba pridru`iti i wegovu`estoku publicisti~ku prozu kojaje srpsku publicistiku podigla nanajve}i nivo - zakqu~io je Deli}.Izra`avaju}i zadovoqstvo {to seupravo Danojli} pridru`io ugled-nim laureatima #Kwi`evnogvijenca Kozare# poputRai~kovi}a, Kolunxije ili MatijeBe}kovi}a, na primjer,

gradona~elnik Prijedora i pred-sjednik Organizacionog odborakwi`evne Kozare Milenko\akovi} izjavio je da ona, ve} 45godina, slovi za jednu odpresti`nijih kulturnih mani-festacija.- Gospodinu Danojli}u od srca~estitam i pozivam na{esugra|ane, ali i `iteqe Kozare iPotkozarja, da se 15. septembrapridru`e centralnoj mani-festaciji #Kwi`evnih susreta#na Mrakovici, ali i svim mani-festacijama koje }e se ovog mjese-ca, tim povodom, odr`avati uPrijedoru - poru~io je \akovi} inaglasio da je grad Prijedorponosan na ovu manifestaciju kojaga promovi{e kao centralnomjesto kulture i lijepe rije~i.

Predstavnici Aktiva mladih Gradskog odbora SDS-aPrijedor inicirali su odr`avawe konferencije opolo`aju mladih u gradu Prijedoru i RepubliciSrpskoj. Kako je re~eno novinarima, ciq konferen-

cije je sagledavawe trenutnog polo`aja mladih iiznala`ewe rje{ewa da se mladi qudi zadr`e ododlaska u inostranstvo u potrazi za poslom. Jednaod ideja inicijatora ovoga skupa je ja~awe svijesti iduha preduzetni{tva kod mladih. Konferencija jeotvorenog tipa i pozvani su predstavnici aktivamladih i svih drugih politi~kih partija, nevladinogsektora i Omladinskog savjeta Prijedora, bez obzi-ra na strana~ku i nacionalnu pripadnost. Va`no jeda imaju ideju ili prijedlog {ta u~initi da mladiqudi dobiju priliku da poka`u svoje znawe i sposob-nosti i na taj na~in doprinesu razvoju svoje lokalnezajednice i {ire, re~eno je u srijedu na konferenci-ji za novinare. Problem odlaska mladih podjednakoje izra`en na cijeloj teritoriji RS i BiH, rekao jeJovan Ditkun, jedan od inicijatora. Konferencija jeplanirana 16. septembra ove godine.

U^ESNICI

Uz Milovana Danojli}a,u~esnici ovogodi{wih#Kwi`evnih susreta naKozari# bi}e DraganKolunxija, MatijaBe}kovi}, QubivojeR{umovi}, Mo{oOdalovi}, \or|o Sladoje,Ranko Preradovi},Miroslav CeraMihailovi}, Aleksandra^vorovi}, Dejan Aleksi} iZdravko Miov~i}.Organizator i generalnipokroviteq Susreta jeGrad Prijedor.Saorganizatori su GradBawaluka i op{tineLakta{i, Srbac, Gradi{ka,Kostajnica, Novi Grad iKozarska Dubica,pokroviteq Ministarstvoprosvjete i kultureRepublike Srpske, a spon-zor Kompanija #ArselorMital Prijedor#.

Inicijativa Aktiva mladih GO SDS-a Prijedor

KONFERENCIJA OPOLO@AJU MLADIH

S. M.

R. Re~evi}

Sa konferencije za novinare

Jednoglasna odluka `irija #Kwi`evnih susreta na Kozari#

#KWI@EVNI VIJENAC KOZARE#MILOVANU DANOJLI]U

¹ Snaga Danojli}evogstvarala{tva je drugoime za istinu, panikakvih dilema, premaocjenama `irija, i nijebilo, jer je rije~ o autoruvisoke kwi`evne kul-ture i odgovornostipred djelom, jezikom,svijetom i `ivotom ¹

PARAFISKALNINAMETI

- Po zahtjevu privrednikaPrijedora, Agencija#PREDA-PD# je u prethod-nom periodu sa svojimpartnerima pokrenulakreirawe registraparafiskalnih naknada nalokalnom nivou, a u julu ovegodine odr`an je i stru~niskup na ovu temu, na kome jekonstatovano da je neophod-no raditi na daqoj promoci-ji ove problematike, krozPrivredni savjet gradaPrijedora, koji }e zajedno saGradskom upravom u narednomperiodu raditi nautvr|ivawu opravdanostiuvo|ewa, smawewa ili uki-dawa pojedinihparafiskalnih obaveza.

S. M.

Snaga rije~i: Milovan Danojli}

Sa sjednice Organizacionog odbora #Kwi`evnih susreta na Kozari#

SJE]AWA ¹ SJE]AWA

6. 8. septembar 2017. #Kozarski vjesnik#

Povodom 76. godi{wiceformirawa Prvog karan-skog partizanskog narod-

nooslobodila~kog bataqona naKaranu je odr`an tradicional-ni narodni zbor. PredsjednikGradskog odbora SUBNOR-aPrijedor Veqko Rodi} podsje-tio je da je ova jedinica formi-rana nakon savjetovawa uKne`ici kada je odlu~eno da se,umjesto frontalnog, krene u ger-ilski na~in borbe, jer narodnije bio naoru`an. Isti~u}i dasu Kozara i potkozarski krajmnogo stradali i dali ogromandoprinos u Drugom svjetskomratu, Rodi} je naglasio da sukaranski borci ratovali u svimkrajevima Jugoslavije, izuzevMakedonije. - Kozara je izwedrila 21.000boraca od kojih su poginula5.932. Od 45 narodnih heroja, 15

je dao Karanski bataqon.Pokazali su hrabrost,odva`nost i nesebi~nost unajte`im bitkama. Borci saKarana, izme|u ostalih, imajuveliku zaslugu {to su uRajlovcu, pred samimSarajevom, minirali 34 nepri-

jateqska aviona - dodao jeRodi}. Govore}i o `rtvi naroda sKozare, Rodi} je kazao da sve tomoramo pamtiti, a neprijatequoprostiti.- Malo se o tome govori da je uSlavonskoj Po`egi, seloSlabo{tina, u pet seoskihbunara uba~eno vi{e od 1.100majki i djece sa podru~jaKozare. Zar to nije zlo~in? -zapitao se Rodi}. Borba protiv fa{izma trajno jedobro koje moramo wegovati izbog onih kojih su tada dali svoj`ivote, ali i zbog generacijakoje }e do}i iza nas, naglasio jegradona~elnik PrijedoraMilenko \akovi}.- Narod prijedorskog kraja,Kozare i Potkozarja stalno evo-cira uspomene na to vrijemeborbe protiv fa{izma. Sve`rtve koje su dali, nisu zabo-ravqene, jer ih qudi sa ovihprostora evociraju i stalno

podsje}aju dana{we generacijena uslove ivota u tom periodu.Sje}a}emo se vje~no onih koji sudali `ivote u 2. svjetskom ratu,a i u na{em posqedwemOtaxbinskom ratu, Narod jesvjestan da se jedino pam}ewem

pro{losti mo`e spasiti odlo{ih doga|aja u budu}nosti -istakao \akovi}.Osim predstavnika GradaPrijedora, SUBNOR-aPrijedora i Kozarske Dubice,poginulim borcima ovog

bataqona po{tu su odale igradske Bora~ke organizacije iOrganizacije porodica nestal-ih i poginulih boraca Prijedorte ~lanovi Planinarskogdru{tva #Klekova~a#.Polo`eni su vijenci ispred

spomen-bista @arka Zgowaninai Ratka Maru{i}a. U~esnicizbora nastavili su dru`ewe udru{tvenom domu u GorwojDragotiwi.

Jedanaesta kraji{ka brigada(21. septembra 1943.) nasta-la je iz 5. bataqona Pete

kozarske brigade koji je ostaona terenu Kozare nakon odlaskaBrigade na podru~je centralneBosne, i koji je u me|uvremenunarastao u odred, ja~ine tribataqona. Ta~no u 22.00 ~asa 6.septembra, kako je predvi|eno u

zapovjesti {taba 11. brigade,jedinice Brigade izvr{ile sunapad. Brigadom je komandovaoMi}o Kolunxija, koji je na tommjestu ne{to ranije zamijenio@arka Zgowanina. Jedanbataqon je dobio zadatak da seneprimjetno ubaci u neprijate-qsku odbranu na pravcu`eqezni~ke pruge Brezi~ani -

Prijedor, izme|u pruge i hlad-wa~e. Trebalo je da odmah zauz-mu zgrade Usta{kog doma, hlad-wa~e, hotela #Balkan# i ja~eutvrde u gradu. Prvi bataqonimao je zadatak da izbije premamostu na Sani, a ~etvrti prekoRasadnika, pravcem Urija daqeu grad. Kre}u}i se u pravcuneprijateqske, usta{ko - domo-branske komande odbrane gradaPrijedora, 1, 2. i 3. bataqon suve} u 23.30 ~asova napredovalido centra, potiskuju}i nepri-jateqa. ^etvrti bataqon je nasjevernoj strani grada pru`aojak otpor, a ostale jedinice

brigade kao ijedinice 6. KNOUbrigade, jo{ u tokuno}i, potpuno susavladale odbranugrada. Sqede}egdana, 7. septembraujutro, neprijateqskesnage prestale su dapru`aju otpor, preda-ju}i se jedinicamaNOP. Tog i narednogdana definitivno suoslobo|eni gradPrijedor, rudnikQubija i sva mjestaizme|u Prijedora iBosanskog Novog ukojima je tada nepri-jateq dr`ao svojeposade. Oslobo|ewePrijedora uslijediloje nakon nekolikoakcija u neposrednoj

blizini grada, koje susve vi{e pribli`ile

jedinice NOP samom gradu.Devetnaestog aprila 1944.jedinice 11. brigade bile suukqu~ene u akciju premaupori{tu Prijedor. Tada su se uokolini grada nalazile 1. i 13.pukovnija 3. gorskog zdruga idijelovi 373. legionarskedivizije sa dijelovima usta{a,kao i ne{to malo ~etnika. Ovaj

napad nije uspio, ali je bionagovje{taj naknadnihaktivnosti odreda koje su sede{avale u okolini grada.Brojno stawe u Brigadi tada jebilo 1.323 borca, uglavnom saterena Kozare. Upravo 9. julazauzet je Kozarac, koji je tadabio jako upori{te ja~ine jednebojne usta{a i milicije koja je

bila dobro naoru`ana. Nakonove akcije, snage 11. brigadeprebacile su se preko rijekeSane u Podgrme~. Nakon borbioko Qubije i Prijedora i~i{}ewa terena, Brigada sevratila na teren Kozare odak-le je i otpo~ela napad naPrijedor 6. septembra. I tada,kada je Prijedor stavila namapu oslobo|enihantifa{isti~kih gradova,Brigada je nastavila daqe.Pravac kretawa bio je prema B.Gradi{ci, pa daqe prekoMrkowi} Grada do Jajca, DowegVakufa, Bugojna odakle je 20.oktobra u~estvovala u akcijiosloba|awa Travnika, sve doZenice, aprila mjeseca,Karlovca, maja mjeseca iBre`ica u Sloveniji istogmjeseca 1944. godine. Gubici ovebrigade bili su veliki: 523poginula, 1.647 rawenih, 30umrlih od tifusa i drugihzaraznih bolesti, 101 nestalaili zarobqena borca. Jo{ jednabrigada sa Kozare, ~uvena PetaKNOP brigada, u trenutku oslo-ba|awa Prijedora bila je nasvom oslobodila~kom putudaleko od na{eg grada. Tada senalazila u Isto~noj Bosni,nadomak Drine, odakle je krenu-la daqe, u susret borbama zaBeograd u kojima je uzelau~e{}e 20. oktobra 1944.godine.

Vedrana Adamovi}, vi{i kustos

za istoriju Muzeja Kozare

Milan Bogun

PAM]EWE PRO[LOSTI - ZALOG BUDU]NOSTI

DRUGO OSLOBO\EWE PRIJEDORA

Obiqe`ena 76. godi{wica Karanskog bataqona

Iz Muzeja Kozare: sje}awe na 7. septembar 1944. godine

Karanski bataqon dao je 15 narodnih heroja, prvog heroja u BiHMikana Marjanovi}a te 26 generala JNA. Pokazali su hrabrost,odva`nost i nesebi~nost u najte`im bitkama

Svoje drugo, ali ovaj put i kona~no oslobo|ewe,Prijedor je do~ekao 7. septembra 1944. godine. Utom velikom i zna~ajnom poduhvatu u~estvovalaje kompletna 11. brigada, sa jedinicama 6. i 8.brigade i Timarskim i Podgrme~kim odredom

Delegacija Grada Prijedora polo`ila vijenac kod spomen-bista @arka Zgowanina i Ivice Ratka Maru{i}a

TRIDESETAK PLANINARA PJE[KE DO KARANA

Po~ast borcima Karanskog bataqona odali su ~lanoviPlaninarskog dru{tva #Klekova~a# iz Prijedora koji suorganizovali drugi mar{ #Tragom partizana Karanskogbataqona#. Pro{le godine put Karana krenuli su saPatrije, a ove godine, po izuzetno te{kim vremenskimuslovima, prepje{a~ili su put od Jutrogo{te do Karana.Qubi{a Aramanda, predsjednik Planinarskog savezaRepublike Srpske, isti~e da ovo planinarsko dru{tvou~estvuje u svim manifestacijama grada Prijedora i NP#Kozara#. Zamjenik gradona~elnika Prijedora drAleksandar Miqu{ izrazio je o~ekivawe da }e plani-narski mar{ PD #Klekova~a# prerasti u tradiciju.

Devetog jula 1944.godine zauzet jeKozarac, koji je tada biojako upori{te ja~inejedne bojne usta{a imilicije (tzv. Jaginamilicija) koja je biladobro naoru`ana. Nakonove akcije, snage 11.brigade prebacile su sepreko rijeke Sane uPodgrme~. Nakon borbioko Qubije i Prijedorai ~i{}ewa terena,Brigada se vratila nateren Kozare odakle je iotpo~ela napad naPrijedor 6. septembra.

^as istorije o borcima Karanskogbataqona odr`ao Veqko Rodi}

U~esnici mar{a Tragom partizanaKaranskog bataqona#

Partizanske jedinice u mar{u kroz oslobo|eni Prijedor(jesen 1944. godine)

Na dana{wi dan, 8. septembra1841. godine, ro|en je AntowinDvor`ak, ~e{ki kompozitor idirigent romanti~ne muzike,cijewen i plodonosan autorkoji je uspje{no kombinovaonarodnu muziku sa simfoni-jskom i kamernom muzikom.

Dvor`ak je ro|en uHabsbur{koj monarhiji, uokolini glavnog grada^e{ke, Praga, gdje jeproveo cijeli svoj `ivot,izuzev perioda izme|u1892. i 1895. godine kadaje bio direktor konzerva-

torijuma u Wujorku. Zajedno sa Bed`ihomSmetanom, smatra senajva`nijim predstavnikom~e{ke narodne muzike itvorcem ~e{ke nacionalne{kole. Bio je sqedbenik neoro-mantizma, a u svojim melodija-ma koristio je ~e{ki narodnifolklor, ali i nacionalnefolklore drugih slovenskihnaroda, kao i naroda SjeverneAmerike. Bio je svestran kom-pozitor: stvarao je simfonije(najpoznatija je #SimfonijaNovog Svijeta#), opere(#Rusalka#, #Jakobin#, #\avo iKa}a#), simfonijske poeme,uvertire, orkestarske kom-pozicije, kamernu muziku kao ikoncerte.Antowin Dvor`ak umro je uPragu, prvog maja 1904. godine.

8. septembar 2017.#Kozarski vjesnik# 7.

PP RR II JJ EE DD OO RR SS KK II II NN FF OO RR MM AA TT OO RR

VOZOVI

TELEFONI

IZLO@BE

Oslu{kuje:

Radomir Re~evi}

PORODI^NA PRI^A

Savremena porodi~na pri~a mogla bi glasiti i ovako:djeca za kompjuterom, roditeqi pred televizorom,

a baka i deka - u stara~kom domu.

KOWI I VOLOVI

Svi govore o kowima na javnoj sceni.Ni broj volova, me|utim, nije zanemarqiv.

PUNA USTA

Dijeta, {ta je to?!Nama su usta uvijek puna - politike.

MO] REKLAME

[to jeste - jeste. I lo{ lijek, uz agresivnu TV-reklamu, #lije~i

sve#!

JERETI^KE (PRI)MISLI

Qubav je kao bankarski kredit!Obe}ava samo na po~etku.

REZERVNI DIJELOVI

Bogat ~ovjek je kao automobil! Za wih uvijek ima rezervnih dijelova.

ZA SVAKOG PONE[TO

Informacije 1185

Ta~no vrijeme, temperatura 125

Policija 122, 232-811

Hitna pomo} 124

Vatrogasci 123

Taksi 231-755

Op{tina 245-120, 245 100

Turisti~ka organizacija

243-030

Autobuska stanica 240-150

Gradski prevoz 484-723

@eqezni~ka stanica 211-021

Meteorolo{ka stanica 232-285

Kino #Kozara# 211-258, 211-259

Gradsna ~itaonica 211 477

KOMUNALNA PREDUZE]AVodovod 237-718Toplana 231-779Elektrodistribucija 233-031USTANOVEBiblioteka 211-324Pozori{te 211-116Muzej 211-334Galerija 213-305Bolnica 238-411Sud 211-420HOTELIPrijedor 234-220Monument 483-777, 490-555

Apoteka #Jereza# 213-222Apoteka #8. mart# 239-581Apoteka #Urije# 239-130, 239-131Dr Stupar 212-850

MUZEJ KOZARE

Izlo`ba: #Stani{te duha#Velimira Ili{evi}aSPOMEN-KU]A STOJANOVI]A

Stalna postavka

GALERIJA 96

Izlo`ba ikona sa Festivalacrte`a i muzike

Prijedor - Bawaluka: 5.12, 7.55,12,40, 19.46. Prijedor - Novi Grad: 8.56, 20.45.Prijedor - Dobrqin: 17.04

Prijedor - Sanski Most: 6.30, 7.35,9.40, 10.30, 12.40, 13.40, 15.40, 16.05,17.45, 18.40.Prijedor - Novi Grad: 6.15, 6.30, 7.25,8.30, 10.20, 11.30, 12.30, 13.30, 13.45,14.00, 15.00, 16.00, 17.50, 18.05, 19.30.Prijedor - Kozarska Dubica: 6.40,12.50, 14.40, 15.10, 15.50, 17.40, 19.00,Subotom: 12.50, 1510,15.50, nedjeqom:12.50,. 15.10Prijedor - Beograd: 6.30, 7.55, 9.45,12.15, 19.30, 19.55 i 22.00.Prijedor - Novi Sad: 9.30 (svakidrugi dan), 15.45 preko Hrvatske,19.00 za Zrewanin, 23.30 za KikinduPrijedor - Sarajevo: 5.30.Prijedor - Zagreb: 5.30, 8.00, 10.00,10.30, 15.00. Prijedor - Zadar: 7.30.

AUTOBUSI

KINO #KOZARA#Od 7. do 13.9. u 18.00 satifilm #Op~iwen#, u 20,00sati film #IT#

UKR[TENE RIJE^IVODORAVNO: 1. Tajno ogovarati, 9. Ime nov-inarke Vinfri, 10. Naprave za zvowewe, 12.Egipatski faraon, 14. Ime partizanskog generalaJovanovi}a, 15. Liturgijski osmoglasnik, 17.Mjerna jedinica za pritisak, 18. Sumpor, 19. Dokaz,dokazno sredstvo, 21. Oznaka za neurotenzin, 23.Oblak (rus.), 24. Sastavni veznik, 25. Vrsta vrbe(mn.), 27. Vodena `ivotiwa, 28. Janko Tipsarevi},29. Prozirni kristal, 31. Italijanska televizija(skr.), 32. Antifa{isti~ko sobrawe narodnogoslobo|ewa Makedonije (skr.), 33. [est (eng.), 34.Odrediti te`inu robe.

USPRAVNO: 1. Slanina, 2. Zavjera, 3. Slu`benaizjava (voj.), 4. Kiseonik, 5. Tre}e i 9. slovo }iril-ice, 6. Glumica Gardner, 7. Dansko m. ime, 8. ^ovjek(tur.), 9. Osnov, temeq ne~ega, 11. Zapaqeweaorte, 13. Albanska dr`avna bezbjednost, 16.^ovje~an, milosrdan, 20. Opijumska biqka, 22.Jedan ples, 26. Vulkan u Italiji, 28. Sna`ni, 30.[poretni ~unak, 31. Mo~vara, 33. Jedan prijedlog,35. Oznaka pre~nika.

Rje{ewe iz pro{log broja: barijera, gama, gnoma,elisa, azap, rakita, era, i, asanator, qs, tmina, t,gka, akt, om, Ravena, Aba, olako, dron, Provansa.

APOTEKEKozara 231-202[esnaesti maj 242-860

Prijedor - Bawaluka: 5.30, 5.45,6.15, 6.50, 7.10, 7.25, 7.35, 7.50, 8.30,8.50, 9.00, 10.00, 10.30, 10.55, 11.30,12.35, 14.00, 14.30, 15.15, 17.00,17.15, 18.00.

Prijedor - Qubqana: 12.30 (17.30nedjeqom)

SSSS JJJJ EEEE ]]]] AAAA WWWW EEEE ::::

R. Re~evi}

Antowin Dvor`ak, ~e{ki kompozitor

NA DANA[WI DAN1157. - Ro|en Ri~ard Prvi Lavqe Srce, engleski kraq.1331. - Du{an Stefan Nemawi} krunisan za kraqa srpskih ipomorskih zemaqa.1565. - [panski doseqenici na Floridi osnovali prvo evrop-sko naseqe u Americi.1841. - Ro|en Antowin Dvor`ak, ~e{ki kompozitor.1856. - Mirovnim ugovorom u Parizu zavr{en Krimski ratizme|u Rusije i Osmanskog carstva.1942. - Ro|en @elimir @ilnik, srpski rediteq i scenarista.1944. - Prva wema~ka raketa V-2 pala na London.2002. - Na svjetskom prvenstvu u ko{arci u Indijanopolisu,SAD, Jugoslavija po drugi put postala prvak svijeta.

ROMANTI^NI PREDSTAVNIK NARODNEMUZIKE

R. R.

Maslac iz kravqeg mlijekajedna je od najstarijih`ive`nih namirnica. Kaohrana, lijek i gorivo za uqnesvjetiqke pomiwe se ve} naprvim stranicama Biblije. Ustaro vrijeme pripreman je uko`nim mje{inama.

Slavna Defoova kwiga oRobinzonu imala je u prvomizdawu najdu`i naslov uistoriji {tamparstva: #@ivoti ~udnovati do`ivqajiRobinzona Krusoa, mornara izJorka, koji je pro`ivio 28 god-ina potpuno sam na nenase-qenom ostrvu pored obalaAmerike, u blizini u{}arijeke Orinoko, gdje ga je moreizbacilo poslije brodoloma u

kojem je izginula cijela posadabroda osim wega, sobja{wewem kako su ga iznena-da oslobodili pirati, a sve jeto napisao on sam#.

Svjetski rekorder u demonti-rawu neeksplodiranih bombije Nijemac Vorner Stefan,tehni~ar iz Berlina.Demontirao je 8.000 bombirazli~itih te`ina, koje susavezni~ki avioni bacili naglavni grad Rajha, a nisueksplodirale.

Najstariji ugostiteqski lokalu Evropi je prodavnica kobasi-ca u Regensburgu, Wema~ka, analazi se u ku}i starijoj od 900godina.

DA LI ZNATE?

Stvarao i u Wujorku: Antowin Dvor`ak

Dvor`akova rodna ku}a

KURBAN - BAJRAM ¹ KURBAN - BAJRAM

8. 8. septembar 2017. #Kozarski vjesnik#

Dowa Qubija

Kurban-bajram u porodici Reufa i Fatime Keri}

U Dnevnom centru #[qokica#mali{ani se igraju, u~e vje{ti-nama plesa, crtawa, izradi na-kita, a uskoro i prvim rije~imaiz engleskog i wema~kog. Djecasu presretna, jer osim {koleimaju jo{ zanimqivih sadr`a-ja, a zadovoqni su i roditeqipoput Amre Topalovi} koja ka-`e da je dobro {to se djeca mo-gu dru`iti i zabavqati. Ono

{to su nau~ili u proteklih mje-sec dana, mali{ani iz#[qokice# pokazali su na baj-ramskoj priredbi. Mnogo plesa,recitacija, a sve za roditeqe imje{tane. Zadovoqno je i trojevolontera koji rade s djecom uokviru projekta #Podr{ka mla-dima u lokalnim zajednicama uBiH#. Volonterke Sabrina Pi-lipovi} i Ivana E}im ka`u daimaju mnogo planova, jer Proje-

kat traje {est mjeseci.- Glavni ciq na{eg dnevnogcentra je da ujedinimo djecu, dane postoje ni nacionalne nivjerske barijere, da se zajedno

igraju i dru`e, a kroz todru`ewe i igru da ne{to i nau-~e - ka`e Sabrina i dodaje daProjekat implementira IOM,kao i da je finansiran od stra-ne USAID-a, Britanske vlade iitalijanske Ambasade u BiH.Ivana od septembra najavqujeradionice za u~ewe wema~kogi engleskog jezika.- Bi}e tu i {kola gitare i eko-lo{ka sekcija, a ima}emo i ra-dionicu prevencija vr{wa~kognasiqa u kojoj }emo na socija-lizaciji raditi zajedno saroditeqima i djecom - ka`eIvana.

Tre}i volonter u #[qokici#,Haris Ikanovi}, ne krije da sumnogo truda ulo`ili u pripre-mu bajramske priredbe. I rani-je su se predstavqali svojimmje{tanima na #^ar{ijskim no-}ima# i #Qetnim danima dje~i-je radosti#, uglavnom plesom iigrom. - Nadam se da }emo, kako vrije-me bude prolazilo i kako bude-mo napredovali u ovom projek-tu, djeci izmamiti jo{ ve}eosmijehe. To zaista `elimo -ka`e Haris.

DJECA IZ #[QOKICE#PRIREDILA BAJRAMSKU

PRIREDBUDjeca iz Dnevnog cen-tra #[qokica# pro-{le subote su u Domukulture u DowojQubiji za roditeqei mje{tane izvelabajramsku priredbu.Bilo je tu plesa, re-citacije, prodaje na-kita, sve ono {to su uproteklih mjesec da-na nau~ili u Dnev-nom centru u kojem sdjecom, u sklopu pro-jekta #Podr{ka mla-dima u lokalnim za-jednicama u BiH#, ra-de tri volontera

U Narodnoj kuhiwi #Optimisti# u nedjequ su, povodom Kurban-baj-rama, uz malo bogatiji ru~ak podijelili 120 kurbana, mahom kori-snicima. Podijeqeno je oko 150 kilograma mesa, pola od onog {tosu dobili zahvaquju}i cazinskoj Medresi i humanitarnoj organi-zaciji # Humano brdo#. Rad #Optimista# na mjese~nom nivou poma-`e i Grad Prijedor

U Dnevnom cen-tru #[qokica# tre-nutno je 25 djece ubrojnim kreativno-edukativnim radio-nicama. Djeca su u su-botu, nakon priredbe,nagra|ena za svoj trudbajramskim paketi}i-ma, a svi zajedno po~a-stili su se slanim islatkim poslastica-ma koje su pripremi-li roditeqi.

M.Z.

- Na prvi dan Bajrama, sva na{adjeca i wihove porodice su obave-zno zajedno: k}erka Rafija, sino-vi Edin, Sabahudin, dvije krasnesnahe, Izudina i Elvedina, zetMustafa, sedmoro fine unu~adi.Kad smo mi tamo, u Holandiji, naspetnaestoro bude u ku}i za Bajram.To je qepota `ivota i ja za sebemogu re}i da sam sretna majka, su-pruga, svekrva i punica - ka`e Fa-tima, rodom Leskov~anka.S Reufom, kojeg je upoznala u Ho-landiji, godinu nakon wegovog do-laska u tu zemqu, u braku je 47 go-dina. Na isti na~in kao i Reuf,voli Dowu Qubiju.- Ovdje `ive dobri qudi. Svi smokao jedno, bez obzira ko je ko i ka-ko se zove. Kurban prvo nosim momkom{iji Danilu, a onda redom. Ni-

kog ne preska~emo - pri~a Fatimai dodaje da i ove godine iz poro-dice Keri} poklawaju pet kurba-na.- Dva dajemo nas dvoje, a tri djecakoja su uplatila sredstva za kur-bane - ka`e Reuf koji je sa supru-gom Fatimom iz Holandije, prijepetnaest godina, obavio hax za ko-jeg ka`e da mu je ne{to najqep{e{to je do`ivio. Keri}i su donira-li novac i za bajramske paketi}ekoji su, po rije~ima SulejmanaDraganovi}a, po prvi put ove godi-ne dijeqeni djeci u Dowoj Qubiji.- Dje~ije je dobiti za Bajram nekumilo{tu - ka`e Draganovi} koji sezahvalio svim mje{tanima koji supomogli nabavku paketi}a.

- Kurban nas u~i da se moramo `r-tvovati i svoju du{u o~istiti.Alah ka`e: #Uspio je onaj ko svojudu{u o~isti, a izgubqen je onaj koje na stranputicu odvodi#. Dijele-}i kurbane kom{ijama, siroma{ni-ma, rodbini i prijateqima, ~isti-mo svoju du{u od {krtosti, zavid-nosti, oholosti, sebi~nosti... Kur-ban nas u~i dare`qivosti, suosje-

}ajnosti, pomagawu potrebnim isiroma{nim. Na taj na~in }emoste}i Alahovo zadovoqstvo, bitimu blizu, o~istiti svoju du{u i po-sti}i uspjeh i na ovom i na budu}emsvijetu - poru~io je, izme|u osta-log, Husein efendija Veli}, glav-ni imam Mexlisa IZ Prijedor, po-vodom Kurban-bajrama.

QEPOTA @IVOTA JE KAD NAS JE

PETNAESTORO ZA STOLOM

O^ISTITI DU[U

Po svoj kurban u narodnu kuhiwudo{la je Lejla Osmanovi}. Ka`e

da joj suprug ne radi, a penzijakoju primaju ne mo`e pokriti ni

ono najosnovnije. U slu~aju Osma-novi}a, sve je dodatno iskompli-kovala i bolest. Radost zbog me-sa koje je dobio nije krio SadriCoqi ~ija se cijela porodicahrani u #Optimistima#, jer kadplate stan, za hranu ne ostaneni{ta. - Ako ne do|emo ovdje, gladnismo. Sakupqamo papir i prodaje-mo ga, ali sve {to zaradimo odeza kiriju, jer nemamo svoj krovnad glavom - ka`e Sadri. Zijad ]ani}, voditeq Narodnekuhiwe #Optimisti#, ka`e da jekurbane, pored korisnika kuhi-we, dobio i mawi broj siroma-{nijih sugra|ana da naprave ma-lo bogatiji ru~ak za sebe i svojuporodicu. Kurbane su dobilizahvaquju}i cazinskoj Medresi i

humanitarnoj organizaciji #Hu-mano brdo#.- Ukupno imamo oko 300 kilogra-ma mesa. Pola smo podijelili, apola ostavqamo za svoju kuhiwuda mo`emo daqe nastaviti s ra-dom - ka`e ]ani}. Osim pomo}i cazinske Medrese,on isti~e i veliku pomo} Grada

koji dobavqa~ima za potrebekuhiwe na mjese~nom nivou upla-}uje sredstva za hqeb i povr}e.Na spisku #Optimista# trenutnoje 246 lica, a u narodnoj kuhiwisvakodnevno pripremaju oko 160obroka za stalne korisnike.

PODIJEQENO 120 KURBANA

Reuf (75) i Fatima (69) Keri} koji, od povratkaiz Holandije, 2003. godine, u Reufovoj rodnojvaro{ici, Dowoj Qubiji, provode najmawe osammjeseci godi{we, ka`u da su najsretniji kad imje ku}a za Bajram puna

Bajramska priredba

Draganovi} sa Keri}ima

Podjela kurbana u Narodnoj kuhiwi #Optimisti#

Do{li po kurbane

Narodna kuhiwa#Optimisti#

M.Z.

P. [.

M.Z.

#Kozarski vjesnik# 9.8. septembar 2017.

TIM POVODOM ¹ TIM POVODOM

Omladina voli zaigrati i zap-jevati, a pred prijedorskom

publikom predstavilisu se

igrama naroda potkozarskogkraja i {ireg regiona. Najve}iaplauz dobili su najmla|iu~esnici, mali{ani Dje~ijeg

vrti}a #Radost#. - Vrlo nam je drago {to una{em gradu postoji jednaovakva manifestacija. Moji

drugari i ja ponos-ni smo {to je na{edru{tvo imalopriliku da pred-stavi svoj rad iumije}e na brojnimmanifestacijamatokom qeta uPrijedoru - reklaje ~lan KUD-a#Osman Xafi}#Hana Budimli}. [ta su to svespremile vrijedneruke na{ihdoma}ica, moglo

se vidjeti na brojnim {tan-dovima, ali i okusiti. Me|ubrojnim udru`ewima koja supredstavila tradicionalnajela, na{le su se i ~laniceKola srpskih sestaraPrijedor, na ~iji rad jeponosna predsjednicaJadranka Miji}. - Napravile smo sve pite,~ak i lijenu pitu i qeva~u,na na{em {tandu su i tradi-cionalni pereci, sve podoma}em receptu. Nabavili

smo doma}e ~varke, slaninu,rakiju. Ma sve iskqu~ivodoma}e - rekla je Miji}eva. Zatvaraju}i ovu manifestaci-ju, gradona~elnik Milenko\akovi} zahvalio se svimakoji su bili dio Kulturnogqeta.- Na{ grad je prepundru{tveno-kulturnog `ivotaqeti i drago nam je {to smobili u prilici da to sve pred-stavimo na{im sugra|anima,ali i gostima - rekao je

\akovi}. Prijedorsko Kulturno qeto od1. juna do po~etka septembrabrojnim manifestacijamao`ivqavalo je gradske ulice iseoska podru~ja. Tako su se uwegovom kalendaru na{la~etiri koncerta, 12 izlo`bi,17 folklornih nastupa, petpozori{nih predstava, jedankwi`evni i dva turisti~kaprograma i pet revija filmova.

QQQQEEEETTTTOOOO UUUU ZZZZNNNNAAAAKKKKUUUU BBBBRRRROOOOJJJJNNNNIIIIHHHH SSSSAAAADDDDRRRR@@@@AAAAJJJJAAAA

Zavr{eno Kulturno qeto #Prijedor 2017#

¹ Uz tradicionalnuigru i pjesmu, teprezentaciju doma}ekuhiwe, u Prijedoru jezavr{ena tromjese~nam a n i f e s t a c i j aKulturno qeto#Prijedor 2017# ¹

Manifestaciju zatvorio gradona~elnik \akovi}

M. Stegi}

Tradicionalnajela vrijednih

doma}ica

Osve{tan novi hramOsve{tan novi hram

u Gorwoj Lamovitoju Gorwoj Lamovitoj CRKVU SAGRADILO SLO@NO SELOBrojna publika u SD #Mladost#

Wegovo preosve{tenstvo episkopbawalu~ki Jefrem, uz saslu`eweve}eg broja sve{tenika, u subotu uGorwoj Lamovitoj osve{tao jenovoizgra|eni hram SvetogDimitrija. Ovom sve~anom~inu prisustvovao je velikibroj vjernika ovogpotkozarskog mjesta i okol-nih selaPreko deset godinamje{tani Gorwe Lamovitestrpqivo su gradili svoju

crkvu, gradili je i

sagradili. Dobili su ne samo hram ukojem }e se moliti Bogu, nego i vlasti-tu parohiju. Ovo je, kako i sami ka`u, zawih veliki dan.- Ovo je veliki dan za na{e selo iveliki doga|aj za dana{we i budu}egeneracije ovog dijela Potkozarja -rekao je Dragoja Prpo{, mje{tanin

Gorwe Lamovite. - Drago nam je {to imamo svoju crkvu.

Wenu izgradwu pomagali smosvi kako je ko mogao - rekla nam

je Makivija \ur|evi}.I kao ~ovjek i kaosve{tenik, prelijepo seosje}am, jer smo zavr{ili

jedno veliko djelo,rekao je mjesnisve{tenik, proto-

jerej SretoAleksi}.- Moramo

pohvaliti na{ gra|evinskiodbor, na{e kumove, darodavcazemqe Borislava Grahovca. Svako je uovaj hram ulo`io pone{to. Od najve}egdo najmaweg - naglasio je Aleksi}.Mnogo je onih koji su pomagali izgrad-wu ove bogomoqe. Svakako najvi{e sudarovali kumovi crkve me|u kojima je i

Du{an Beri}.- Meni je pripala ~astdobrotvora i to jeveliko priznawe kojevladika dodjequje, takoda mi je i to posebna~ast. Nadam se da }e uovoj crkvi biti mnogokr{tewa, mnogovjen~awa, da }e crkvavijekovima slu`iti i{iriti na{u vjeru, jer je

crkva duhovna

{kola.Bez te{kole,s v ed r u g e

{ k o l esu male

{kole -rekao je

Beri}.Velika ~ast da bude

kum novoizgra|ene crkve u mjestu gdje jero|en pripala je i Tomislavu Prpo{u.- Ovo }e biti mjesto okupqawa na{ihgra|ana u Gorwoj Lamovitoj. Mjesto nakojem }e se krstiti, vjen~avati i

veseliti se - naglasio je Prpo{.^in osve{tawa crkve obavio je wego-vo preosve{tenstvo episkopbawalu~ki Jefrem koji je rekao daovo nije samo jo{ jedan hram u nizunego mjesto u kome }e se slu`iti svetaliturgija koja vezuje nebo i zemqu. Onje dodao da je ovim ~inom izgra|enajo{ jedna prelijepa crkva, ali daposao u woj nije zavr{en. - Dobili smo jo{ jedan objekat, ali sadnam je potrebna `iva crkva, a to suvjernici, koji }e se u ovom zdawumoliti bogu za dobro svih nas -naglasio je Jefrem.

Osve{tawe obavio vladika Jefrem

P. [.

Mje{taniGorwe Lamovite ka`u

da sve jo{ nisu zavr{ili.Slijedi izgradwa parohijskog

doma u ~iju gradwu }e se ponovo svizajedno ukqu~iti. Me|u wima bi}edarodavci zvona Savo Daki}, RankoTeji} i Obrad Grahovac, ali idobrotvori bra}a Ranko, Radojica,

Milojica i Novo Teji} te daro-davac zemqi{ta Borislav

Grahovac.

Gradwa hrama trajala 11 godina

8. septembar 2017.10. #Kozarski vjesnik#

KULTURA ¹ KULTURA

U Muzeju Kozare u Prijedoruu ponedjeqak je otvorenaizlo`ba #Stani{te duha#Velimira Ili{evi}a, jednogod brojnih prijedorskihumjetnika koji je ime i ugled,poput Kraguqa, Stojanovi}a,Miqu{a ili Stahova, stekaodaleko od Prijedora i svogzavi~aja, ovaj put u [vaj-carskoj.

- Ova izlo`ba je izbor izvi{e mojih projekata - naveo

je autor kojiuspje{no izla`eu presti`nimgalerijama {iromevropskog konti-nenta, a ~ijadjela, uz brojnenagrade i priz-nawa, ~ine sas-tavni dio privat-nih i javnihkolekcija.- Na crte`ima ina nekolikoslika pred-stavqen je cik-lus #Hodlerovaigra#, tu je i ser-ija slika novijegdatuma podnaslovom #Nikadvi{e, vi{e#, alii nekoliko rado-

va iz najnovijeg cik-lusa #Kontaktne slike# -precizirao je Ili{evi}.- Rije~ je o umjetniku koji je,po~ev{i od [vraki}a iPopovi}a, organizatora prveslikarske izlo`be u BiH,nov prilog konstataciji da jePrijedor bio i ostao gradpoznatih slikara i umjetni-ka - izjavio je MilanKne`evi}, organizatorizlo`be, nagla{avaju}i da jeIli{evi}, objediwuju}irealno, figurativno iapstraktno, postao ime odautoriteta i ugleda u [vaj-carskoj, gdje sada stvara iradi.- On je uradio preko 800ovakvih platana i preko2.000 skica i crte`a.

Prijedor~ani mo`da i maloznaju koliko je on vrednovanu [vajcarskoj, ali }u vamre}i da je muzej u[afthauzenu, samo zawegovu retrospektivnuizlo`bu, izdvojio 150.000maraka. Od 220 umjetnika[vajcarske, upravo on jeizabran da bude wen pred-stavnik u me|udr`avnojrazmjeni u Parizu na {estmjeseci - naveo je Kne`evi}. Da se radi o samosvojnom islikarski autohtontomautoru potvrdio je i direk-tor Muzeja Kozare ZoranRadowi} koji je podsjetio daiza Ili{evi}eve izlo`bestoji preporuka jednog odnajpoznatijih prijedorskih, au svijetu afirmisanih

slikara, Radovana Kraguqa.- Velimir Ili{evi} je tekdrugi autor koji ove godine,uz Zdravka Vajagi}a, a popozivu, izla`e u MuzejuKozare. To, samo po sebi,dovoqno govori o kvalitetuwegovog stvarala{tva - oci-jenio je Radowi}. Izlo`ba VelimiraIli{evi}a u Muzeju Kozarebi}e otvorena do 25. septem-bra. Otvorio ju je dobar poz-navalac wegovog djela,Marijan Muwiza, a, kako jenajavqeno, vidje}e je iqubiteqi umjetnosti uBawaluci, Qubqani iTrebiwu.

Muzej Kozare OTVORENA IZLO@BAVELIMIRA ILI[EVI]A

¹ Za wegovu retro-spektivnu izlo`bu u[afthauzenu, [vaj-carska, tamo{wimuzej, kako se ~ulona otvarawuizlo`be, izdvojio150.000 maraka ¹

Velimir Ili{evi}

Pogled na neke od izlo`enih radova

Sa otvarawa izlo`be

R. Re~evi}

Tribina povodom 125 godina od ro|ewa Ive Andri}a

VANSERIJSKI PISAC KOJI JEDIJELIO SUDBINU NARODA

U okviru programa 45.#Kwi`evnih susreta naKozari#, u Gradskoj ~itaoni-ci odr`ana je tribinaposve}ena 125 godina odro|ewa nobelovca IveAndri}a. O Andri}u kao ese-jisti, romanopiscu, autoruvrhunskih pripovjetki teuticaju dva svjetska rata nawegovo oblikovawe kaokwi`evnika, govorio je pro-fesor doktor Jovan Deli}.- Andri}evi romani su vrloraznovrsni. Svojom ~udesnom

kwigom, koja spada u sam vrhne samo srpske nego i svjets-ke kwi`evnosti, #Prokletomavlijom#, dostigao je nivokoji te{ko mo`e da se preva-zi|e. [to se ti~e pripovje-daka, niko nije napisao toli-ko dobrih pripovjedakakoliko Ivo Andri}. Sa kojegod strane da sagledateAndri}a, vidje}ete da jerije~ o vanserijskom daru ivanserijskom piscu - rekao jeD e l i } .Ivo Andri} je pro{ao oba

svjetska rata. Prvisvjetski rat je uti-cao na wegovu evolu-ciju od anga`ovanogi ekstrovertnog~ovjeka u povu~enuosobu, dok je tokomDrugog svjetskograta bukvalno dije-lio sudbinu svognaroda, {to se vidii u wegovim romani-ma, rekao je Deli}.- U dana{wem vreme-nu bilo je dosta

povike naAndri}a ina wegovo d n o sprema mus-limanima.Ne postojiu kwi`evnosti ple-menitiji lik nego{to je AlihoxaMuteveli} u romanu#Na Drini }uprija#.Kada neko dajepau{alne, neuteme-qene ocjene, ondamora da vidi koji jeto junak i zbog ~egaje taj junak dobioodre|ene karakte-ristike koje mu je

Andri} dao. AlihoxaMuteveli} je sam vrh etike,graditeqstva i za{tite i onstrada onda kad strada tazadu`bina. Recimo, uzmite#Prokletu avliju#. To jesrpski roman u kome nema nijednog srpskog junaka - rekaoje Deli}. On, kako je rekao,ukazuje i na taj aspektAndri}evog djela, bez `eqeza polemi~kim kontekstom isva|ama s qudima s kojima se

ne isplati sva|ati nego uka-zivawem na wegovu otvor-enost prema qudskosti iprema qudskim vrijednosti-ma, bez obzira odakle dolazi-li. I 125 godina nakon wego-vog ro|ewa, Ivo Andri} jeautor kojem se ne mo`e ospori-ti da je dao neke od najorigi-nalnijih likova u svjetskojkwi`evnosti, pa je i razgovoro wemu uvijek aktuelan i nov.

Autorvrhunskih djela

Sa kwi`evne ve~eri u Gradskoj ~itaonici

D. S.

11.8. septembar 2017.#Kozarski vjesnik#

DRU[TVO ¹ DRU[TVO

Ovi stihovi Ane MirjaneBrdar, u~enice Osnovne{kole #Jovan Cviji}# iz

Brezi~ana, nagra|eni su nacentralnoj manifestaciji 52.#Ko~i}evog zbora# nagradom#Zmijaw~e# za najboqi liter-arni rad napisan u Ko~i}evomstilu. Mladoj pjesnikiwinagrada puno zna~i, a kakoka`e, jo{ joj je dra`e {to joj jeuru~ena na Ko~i}evom ogwi{tuu Stri~i}ima, jednog od wenihomiqenih pisaca.- Kada sam ~ula za ovu temu,pjesma je nastala spontano,nastajali su stihovi kada meuhvati inspiracija. Onda samto sve lijepo poslo`ila i nas-tao je ovaj moj rad na koji samponosna - rekla je Ana Mirjana.

Na wen uspjehponosni su

i drugarii nastavnici u

O[ #Jovan Cviji}#. Nastavniksrpskog jezika u ovoj {koliDra`enka Me|ed ka`e da jeAna Mirjana odli~na u~enica iplemenita pjesni~ka du{a. - Weni stihovi su topli,we`ni i iskreni, ona wimanajboqe opisuje svoju qubavprema rodnoj grudi. Motivikoje ona obra|uje u svojim pjes-mama su priroda, qubav irodoqubqe. Ona zna ko je,odakle je i ~emu strijemi -rekla je Dra`enka.

Strastveni ribolovac ^edoCuwak, nakon osamdesetmin-utne #borbe#, pro{log vikenda

ulovio je soma od 25 kilograma i 600grama. Koristio je laks 0,45, a svjedokovom ulovu bio je i bawalu~ki ribarBoro Nedimovi}. Uskoro }e ulovzavr{iti u kotli}u, ka`e Cuwak.- Na{ prijateq, pokojni BlagojaBokan, prije osam godina ulovio jekapitalca soma dugog 205 cm, te{kog58 kilograma. Preparirali smo ga. Zasada, iz #Bokanove grupe#, ostalo nasje mawe od deset. U jezeru, dosta nas,primijetilo je soma kapitalcate{kog preko 100 kilograma. Kujemoplanove da mu #do|emo glave# - kazaoje Cuwak koji se nada da }e i turistido}i da vide bogatstvo ribqeg fondai kapitalca soma. Ribo~uvar RadenkoStojni} tvrdi da je ovaj som #du`inedesantnog ~amca, a to je gotovo ~etirimetra.#

#ZMIJAW^E# ANI MIRJANIBRDAR IZ BREZI^ANA

CUWAK ULOVIO SOMA OD 26KILOGRAMA

Presti`na nagrada za mlade pjesnike

Jezero Gradina

M.Bogun

M. Stegi}

Nagradu uru~io ministar Dane Male{evi}

Od {estog razreda pi{e pjesme Ana Mirjana sa nastavnicom Dra`enkom

Ulovqeni som ^edo Cuwak

(prvi red lijevo)

#Zmijaw~e, ~uvaj svoj komad plavoganeba i {krti kamen na kojem stoji{,izvorsku vodu i komad hqeba, tu gruduzemqe sa kojom postoji{... Zmijaw~e,raduj se i kada pla~e{, jer tvoje suzeobale rone, u ~equst zvijeri prkosnosta}e{, ali ostaje{ svoj na svome...#

Talentovanau~enica Ana

Mirjana ove godine jeosvojila prvu nagradu i nakonkursu Republi~kog peda-go{kog zavoda za literarneradove na temu #Stradawa isje}awa na nevine `rtve u koncentracionom logoru

Jasenovac#. Wena pjesma #Dase nikad ne ponovi#, me|u

223 rada u RepubliciSrpskoj, osvojila je

prvo mjesto.

12. 8. septembar 2017. #Kozarski vjesnik#

ZANIMQIVOSTI ¹ ZANIMQIVOSTI

Gradovi bi ubudu}nosti moglida zamijenedr`ave, ocjewujuanaliti~ki por-t a l i .N a c i o n a l n edr`ave i vi{ena-c i o n a l n em e | u n a r o d n eorganizacije - UN,EU i G20, kao idrugi savezipokazali su sekao neefikasni urje{avawu prob-lema.Vidqiva je sveve}a va`nostvelikih gradova -megalopolisa kaopoliti~kih isocioekonomskihfaktora na nacionalnoj ime|unarodnoj sceni.Gradovi postajupoliti~ka i ekonomskasredi{ta mo}i. Brutodoma}i proizvod saveznedr`ave Wujork ve}i je od{panskog ili ju`nokore-jskog bruto doma}egproizvoda. Wujork, London, Peking,

[angaj, Moskva, Tokio,Wu Delhi... postali susami sebi dovoqni. ^ak kad bi postalisamostalne dr`ave -bili bi i te kakoodr`ivi i funkcional-ni. I druge cjeline, mawe oddr`ava ili saveza,efikasnije su i ekonoms-ki odr`ivije.

Na primjer, brazilskasavezna dr`ava SaoPaolo bogatija je odArgentine, Urugvaja,Paragvaja i Bolivijezajedno. Vlasti megalopolisapokazale su se mnogoefikasnijim oblikomvlasti sa najmawomadministracijom, ali inajve}om realizacijom.

Qudi }e 2100. godine, napo~etku narednog vijeka,`ivjeti na vreloj plan-eti, upozoravaju klima-t o l o z i .Svjetska temperatura }evjerojatno porasti zavi{e od dva stepenaCelzijusova jo{ u ovomvijeku i prema{itigorwu granicu zagri-javawa predvi|enu ciqe-vima globalnog kli-matskog sporazuma.Istra`ivawe objavqenou ~asopisu #Klimatskepromjene# pokazuje da

postoji 90 odstovjerovatno}e da temper-atura do kraja 21. vijekabude ve}a za dva do 4,9stepeni Celzijusovih.Nau~nici Va{ingtonskoguniverziteta tvrde dapostoji samo pet odsto{ansi da }e zagrijavawebiti dva stepena ilimawe od toga.U istra`ivawu su primi-jewene statisti~ke pro-jekcije bazirane na ukup-nom svjetskomstanovni{tvu, brutodoma}em proizvodu po

stanovniku i koli~iniemisije ugqen-dioksida.Analize pokazuju da jeciq od dva stepenanajboqi mogu}i scenario,navode ameri~kii s t r a ` i v a ~ i .Prema UN programu,svjetske emisije gasovastaklene ba{te, koji suuglavnom rezultatsagorijevawa fosilnihgoriva, sada su oko 54milijarde tona po godinii trebalo bi da budusmaweni na 42 milijardedo 2030. godine.

Zvani~nici i daqe tragaju zasre}nim britanskim dobitnikomxekpota lutrije #Evromilions#koji je osvojio 51 milion funti,ali se niko ne pojavquje dapreuzme dobitak. Ovimogromnim dobitkom nepoznataosoba bi}e bogata skoro kao GaretBejl, zvijezda #Real Madrida#,koji ima oko 54 milona funti ilikao pjeva~ Ed [iran, ~ije sebogastvo procjewuje na 52 milionafunti.

Nacionalna lutrija uputila je apel#milioneru# da se pojavi, pi{e#Dejli mejl#. Lutrija podsje}aigra~e da provjere svoje tikete ivide da li su ba{ oni ti sretnici.Sretni brojevi su 5, 9, 29, 31, 41 isretne zvijezde 2 i 4.#Evromilions# je lutrija pokrenuta2004. godine, a danas se igra uAustriji, Belgiji, VelikojBritaniji, Francuskoj, Irskoj,Luksemburgu, Portugaliji, [panijii [vajcarskoj.

[ahovsko obra-zovawe }e bitiuvedeno u ruske{kole, najavqu-je velemajstorSergej Karjakin.Moskva, Hanti-M a n s i j s k iautonomni okrug,Kalu{ka iPetrovrgradskaoblast mogle bipostati #pilotregije# u kojima}e biti pokrenutp r o g r a muvo|ewa {aha u{kole.Karjakin, ~lanG r a | a n s k ekomore Rusije, isti~e da je zataj projekat dobio podr{kupredsjednika RusijeVladimira Putina, pa sadapredstoji uvo|ewe programa udr`avne {kole. Program treba da ukqu~iobuku kadra, opremawepotrebnim inventarom i opre-mom, kao i osmi{qavawe sis-tema takmi~ewa.

Predsjednik KomisijeGra|anske komore za socijal-nu politiku, radne odnose,saradwu sa sindikatima ipodr{ku veteranima NatalijaPo~inok smatra da se{ahovsko obrazovawe trebaodraziti u programu#Decenije djetiwstva#, navo-di #Ruski vjesnik#.

Meri Grems iz kanadskeprovincije Albertaizgubila je u ba{tivjereni~ki prsten 2004.godine, koji je sadaprona{la wena snahadok je vadila mrkvu.Govore}i za Si-Bi-Essnaha Kolin Dejli reklaje da je jedna mrkvaizrasla kroz prsten ida je izgledala ~udno.

- On je savr{enouokvirio mrkvu. Nikadnisam vidjela takone{to - ka`e Dejlijeva,

a prenosi list #Ivnings t a n d a r d # .Gremsova je dobilaprsten 1951. godine, agodinu dana kasnijeudala se za NormanaG r e m s a .- Kada smo ga izgubilisve smo pretra`ili daga na|emo. ~ak nisamhtjela da ka`em mu`u dasam ga izgubila - rekla

je ona, dodaju}i da je ume|uvremenu nabaviladrugi prsten kao zam-jenu.

Sve te~e, sve se mijewa

GRADOVI UMJESTO DR@AVA! Wujork danas

Klimatolozi upozoravaju

QUDE ^EKA VRELI22. VIJEK!22. VIJEK!

Ponedjeqak i decembar

NAJOPASNIJIDAN I MJESEC

Do ve}ine sr~anih udara dolazi ponedje-qkom, dok je decembar naj~e{}i mjesec zainfarkte, pokazuje istra`ivawe {vedskihnau~nika.Nau~nici su analizirali podatke 156.000pacijenata primqenih u bolnicu zbogsr~anog udara tokom sedam godina. Tokom istra`ivawa, uo~ili su neke izne-na|uju}e ~iwenice o tome kada naj~e{}edolazi do infarkta.

Najmawe infarkta zabiqe`eno je subotom,dok je juli mjeces najmawe opasan za sr~anebolesnike.Studija dokazuje da je rizik od sr~anogudara ponedjeqkom ve}i za 11 odsto uodnosu na druge dane. Mladi, zaposleni qudi, rawiviji suponedjeqkom, kada je rizik od infarktaza 20 odsto ve}i od ostalih dana. Vrijeme kada su sr~ani udari ~e{}i podu-dara se sa visokim i niskim nivoom stre-sa, poput povratka na posao ponedjeqkom.Jedno prethodno istra`ivawe utvrdilo jeda stres mo`e biti #okida~# za promjene ubiolo{kom sistemu, koje qude mogu dau~ine podlo`nijim sr~anom udaru. Kako raste nivo stresa, tako se poja~avaaktivnost u amigdali - dijelu mozga odgov-ornom za emocije, prenose nau~ni portali.To podsti~e ko{tanu sr` da proizvodivi{e imunih }elija za odbranu od stresa.Ali vi{e tih }elija izaziva i rast upala,a to mo`e da o{teti arterije i srce.

Juli najmawe opasan za sr~ane bolesnike.

Xekpot lutrije #Evromilions#

NI TRAGA OD DOBITNIKA

... PA PRONA[LAVJERENI^KI PRSTEN

Vadila

mrkvu

Ruske inicijative

[AH U [KOLAMA

#Kozarski vjesnik# 13.8. septembar 2017.

SPORT ¹ SPORT

Fudbalski klub #Omarska#, jedan od najusp-je{nijih fudbalskih klubova prijedorskeregije, nakon ~etiri odigrana kola Druge fud-balske lige Srpske, grupa Zapad, osvojio jebod. Nakon poraza u Lakta{ima i @eravici,bez bodova su ostali na doma}em terenu u sus-retu protiv #Slobode# iz Novog Grada. Ovajme~ je pri rezultatu 1:0 prekinut, jer je igra~Vedran Pani}, navodno, udario sudiju. Ipak,TV snimak govori da nije bilo udarawa sudijeve} prigovor nakon dodijeqenog #`utog kar-tona#. Rezultatsko posrtawe #Omarska# jenastavila i na {okantan na~in ostala bez

doma}e pobjede protiv #Qubi}a#. U 23. minutiAnando Kreceq koristi nesmotrenost{topera gostiju i poga|a za 1:0. Na 2:0 u 60.minutu povisio je Mirko Hrva}anin. ^inilose da }e izabranici Vinka Vulete upisati triboda i kona~no obradovati navija~e. Gostisu, nakon vo|stva od 2:0 #Omarske#, pokazalikarakter, borbenost i izjedna~ili na 2:2 udubokoj sudijskoj nadoknadi. Sa bodom, nakon~etiri kola, #Omarska# se nalazi na ~etr-naestom mjestu. U slijede}em kolu gostuje uSrpcu.

NAKON ^ETIRI KOLA OSVOJILI BOD

FK #Omarska# u rezultatskom postu

^etvrta fudbalska liga FSP Prijedor

Susretima 3. kola nas-tavqeno je takmi~ewe u^etvrtoj ligi Fudbalskogsaveza podru~ja Prijedor.Strijelci su bili efika-sni i u pet susreta posti-gli 18 golova. U svim su-sretima pobijedile su go-stuju}e ekipe. #Plamen# izDoweg Vodi~eva rezulta-tom 4:0 porazio je doma}u#Qubiju#, novog ~lana Li-ge. Biv{i ~lan Regionalne

lige Republike Srpske#Gomjenica# je sa 2:1 pobi-jedila u Dowim Orlovci-ma #Kozaru# koja je imalavo|stvo od 1:0. #Bratstvo#iz Kozarca je sa 3:0 u Ko-zarskoj Dubica savladalo#Radnik#, a #Podgrme~# je uDobrqinu iznenadio#Slaven#, pobjedom od 2:1.#Brzi# iz Busnova je sa 3:1slavio protiv #Mrakovi-ce# u Kozaru{i.

Ovog vikenda na raspore-du su susreti 4.kola. U su-botu, 9. septembra, od 11~asova #Gomjenica# je do-ma}in FK #Brzi#. Ostalisusreti su na rasporedu unedjequ (od 17 ~asova): Pa-rovi: #Bratstvo# - #Mra-kovica#, #Kozara# - #Qubija#, #Plamen#, #Sla-ven#.

Susretima 4. kola nastavqeno jetakmi~ewe u okviru Regionalne fudbal-ske lige Republike Srpske, grupa Zapad.Klubovi, reprezenti grada Prijedora, bi-li su neuspje{ni i od mogu}ih devetosvojili samo bod. U kom{ijskom derbiju,biv{i drugoliga{ Srpske, #Borac# je uKozarskoj Dubici rezultatom 3:2 savla-dao Fudbalsku sportsku asocijaciju Pri-jedor. Doma}i su preko Slavi{e Zeli}a udrugom minutu postigli vode}i gol, a u20. minutu izjedna~io je Borislav Miki}.Vo|stvo od 2:1 #Borcu#, u 65. minutu, do-nio je Predrag Pralica, a u 77. minutu iz-

jedna~io je Mirnes Karupovi}. U nastavkususreta #Borac# je imao pomo} sudija. Od80. minuta drugi #`uti karton# iiskqu~ewe zaradio je igra~ FSA Prije-dor Sr|an ^uli}. Pet minuta kasnije,drugi #`uti karton# i iskqu~ewe dobioje iskusni Borislav Miki}. Prednost oddva igra~a posqedwih 10 minuta i sudij-sku nadoknadu #Borac# je iskoristio i go-lom Neboj{e Axi}a, u 89. minutu, povisiona 3:2. #Borac# je drugi na tabeli, a Fud-balska sportska asocijacija Prijedor, sabodom, pretposqedwi tim Lige.

Fudbaleri #Sloge# iz Sani~ana, novajli-je u Ligi, na gostovawu kod #Karanovca#bili su nadomak osvajawa boda. Doma}i-ni, tre}i tim Lige, gol su postigli u pret-posqedwem minutu susreta. Sa jednom po-bjedom, remijem i dva poraza #Sloga# je na12. mjestu i kao novajlija u Ligi najboqeplasirana prijedorska ekipa.Omladinski fudbalski klub #Brdo# izHambarina je na stadionu #Vedro poqe#,protiv #fewera{a# Lige #^elinca#, odi-grao nerije{eno 3:3 i osvojio bod. Golo-vima Adnana Deumi}a u 13. i 46. minutu#Brdo# je do{lo u vo|stvo od 2:0. Gosti su

golom Bobana Spasojevi}a smawili na 2:1u 53. minutu, a izjedna~ili golom NemaweGojkovi}a u 79. minutu. Izabranici trene-ra Mirze Alki}a tre}i gol su postiglipreko rezerviste Fikreta Boroveca. Go-stuju}i igra~ Darijo Kne`evi} u 90. minu-tu je izjedna~io na 3:3 i pokvario prvo po-bjedni~ko slavqe. #Brdo# sa dva remija idva boda zauzima 14. mjesto. U narednomkolu igra se kom{ijski derbi #Sloga# -#Brdo#, a Fudbalska sportska asocijacijaPrijedor je gost desetoplasirane ekipe#Kladara#.

POBJEDE GOSTUJU]IH EKIPA

Atletska trka u @umberku

Na @umbera~koj stazi (Hrvatska), trci na 15kilometara i 200 metara, u veoma jakoj me|u-narodnoj konkurenciji, tim #Otpisani# je obo-rio rekord ove veoma te{ke i izazovne staze.Zbog gu`ve na granici kasnili su i nisu se za-grijavali. Trener Slavi{a Buni} priznaje dase nisu nadali medaqi, ali nadqudskim na-porima, sva tri ~lana su uspjeli pobijediti.Uz to, oborili su rekord staze kao ekipa, aprijedorska trojka je istr~ala li~ne rekorde. U generalnom plasmanu Bo`idar Vuji} bio jedrugi pojedina~no, s vremenom od 53 minuta na15,2, Slavi{a Buni} ~etvrti, a mladi Sa{aDobrijevi} peti (disciplina 1.500 metara). Usvojoj kategoriji Vuji} je bio prvi, a Dobrije-

vi} drugi, dok je veteran Buni} zauzeo prvomjesto. #Otpisani# se nisu zaustavili na ovo-me te su sutradan briqirali na no}noj trci uBawaluci na 3.000 metara. Kao prvoplasira-ni, zajedno su u{li u ciq. Buni} smatra da }e Vuji}, u veoma kratkom ro-ku, biti kandidat za obarawe rekorda BiH na5.000 i 10.000 metara, koji je stariji od 40 go-dina. - Radimo na tome da od jeseni registrujemoklub u Prijedoru. Dosada{we rezultate smopostigli bez sponzora. Uz wihovu pomo}, na-dam se da }emo se dokazati kao ekipa i poje-dinci. Sva trojica smo ~lanovi seniorske re-prezentacije BiH - istakao je Buni}.

#OTPISANI#OBORILI REKORD

M.Bogun

FK #Qubija#: Bez boda u rangu vi{e

PRIJEDOR^ANI IZGUBILI BODOVE U FINI[U

Atleti~ari iz Prijedora, #Otpisani#, odbranili su tituluekipnog prvaka na jednoj od najsavremenijih trka~ih staza uEuropi i oborili li~ne rekorde na 12,2 kilometra

Regionalna fudbalska liga RS

#Brdo#: Ukwi`ili bod

O~ekuju pomo} sponzora: atleti~ari #Otpisanih#

Fudbaleri #Rudar-Prijedora#, u odgo|enojutakmici 4. kola Prve ligeRepublike Srpske, rezul-tatom 2:1, savladali su#@eqezni~ar Sport tim#.Doma}i su krenuli silovi-to i u tre}em minutuDra{ko Loli} je pogodiostativu, a tri minuta kas-nije Peceqev {ut zaus-tavqa pre~ka. Najboqiakter kraji{kog derbija,Demir Jakupovi}, nakoncentar{uta Loli}a,posti`e vode}i gol. Gostisu zaprijetili u tri navra-

ta, ali je golman NemawaPetrovi} zaustavio{uteve Bosan~i}a iMarkovi}a, dok je na lini-ji gola {ut Bosan~i}azaustavio Nemawa Pekija.U 42. minutu Loli}upo{qava mladog StefanaGavranovi}a, a ovajposti`e gol za koji gostitvrde da je iz ofsajd pozi-cije. Gosti su smawili na2:1 u 69. minutu, kad jestrijelac bio NikolaJokanovi}, a i ovaj gol je,navodno, iz ofsajd pozici-je. U dva navrata, sa gol

linije #Rudar-Prijedora#loptu je izbijao stameniNemawa Pekija. Za #Rudar-Prijedor# igrali su: Ne.Petrovi}, No. Petrovi},Jakupovi}, Loli}(od 74.min. [aki}), Vojnovi},Pekija, Peceq, Ja}imovi},Gavranovi} (od 69. min.Jandri}), Mari} (od 90+2.Popovi}), Davidovi}.#Rudar-Prijedor# sa 10bodova zauzima tre}emjesto, a u narednom kolugost je #Kozare# uGradi{ci.

Nova pobjeda FK

#Rudar-Prijedor# ANEMI^NA IGRA ZA TRI BODA

Vode}i gol postigaoDemir Jakupovi}

#Kozarski vjesnik#14. 8. septembar 2017.

Tu`no sje}awe na na{eg voqenog

SIMU BANOVI]A

(7.9.2015 - 7.9.2017)

Bio si i osta}e{ voqen i po{tovan.Supruga Zlatija, djeca, unu~ad i sestre

8451

LADISLAV BORI]

PETAR IVANOVI]

MILORAD ZVICER

RADENKO KNEGIWI]

MILENKO GA^I]

MILE JEFTI]

DRAGOSLAV CVIJI]

OSTE BREZI^ANIN

DRAGOQUB KOVA^EVI]

LUKA DRINI]

TOMISLAV SAVI]

VITOMIR MARJANOVI]

MILAN AN\ELI]

QUBINKO PROTI]

ZDRAVKO TOMI]

DRAGAN TOPI]

MIROSLAV TRUBARAC

MIROSLAV PRTEWAK

BRANKO BOSAN^I]

Dana 12.9.2017. navr{avaju se dvijegodine od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

RANKA JAWI]A

Sa qubavqu i po{tovawem, ~uva}emote u na{im srcima i sje}awima.Supruga Bogdanka, sin Zoran, k}erka Zorica, snaha Bo`ica,zet Dra`en, unu~ad Milan, Dejan i Nikolina

8459

Dana 12.9.2017. navr{ava se polagodine od smrti na{eg dragog i

voqenog supruga, oca, svekra i djeda

MILE SREDI]A

Tuga i bol ne mogu te vratiti, alisje}awe na tebe vje~no }e trajati.Tvoja supruga Mira, sin Dragan,k}erka Dragana, snaha Jelena, unuciGoran i Petar

8452

Dana 12.9.2017.navr{ava se {esttu`nih mjeseci odsmrti na{eg voqenogstrica

MILE

SREDI]A

Dragi na{ ~i~a Mile,Sa qubavqu i po{tovawem, ~uvamo te una{im srcima.Tvoji: sinovac Mirko i sinovka Mirjana sporodicama

8457

In memoriam

Na poginule i preminule pripadnike jedinice^ete veze 43. PMTBR brigade

I ove godine bili ste pomenuti na na{em dru`ewui u na{im sje}awima!

8449

Dana 25.8.2017. izgubilismo na{u dragu majku i

sestru

\UR\ICU BE[I]

Draga majkice, hvala ti zasvu pa`wu i beskrajnuqubav koju si nampru`ala. Dubravko, Dinko,Dinkica i tvoja jedina ses-tra Beata s porodicom

8456

Tu`no sje}awe na mojudobru prijateqicu

\UR\ICU

BE[I]

Po~ivaj u miru,dobra moja prijate-qice.

Dara8456

Dana 12.9.2017. navr{ava se pola godine

MILI SREDI]U

S po{tovawem,Sinovac Zoran

8452

Dana 12.9.2017. navr{ava se pola godine

MILI SREDI]U

S qubavqu i po{tovawem, ~uvamote od zaborava

Sestra Du{anka8452

- Prodajem ku}u u Koprivni, voda, struja,telefon, sa 11 dunuma zemqe. Sve infor-macije na telefon 052 389 006 ili 065 917207. (8278)

- Prodajem 3 (tri) dunuma vo}waka uBo`i}ima, ima put, struja, ogra|eno, potokispod vo}waka. Vo}wak je dobar, ima{qiva, jabuka, kru{ka i tre{wa. Telefon065 519 904.

- Prodajem stan na Pe}anima, zgrada C-3,preko puta {kole, visoko prizemqe,povr{ine 66 m2, nije renoviran. Cijena podogovoru, kontakt telefon 065 686 106.(8453)

- Prodajem ili mijewam ku}u u KokinomGradu sa 2 dvosobna stana i duplomgara`om, za jednosoban stan uz doplatu.Kontakt telefoni 231 413 i 065 511 850.

- Prodajem dvije ku}e u Usorcima, na 2400m2 zemqe, gara`a, dva bunara prirodnipad, vo}e, pored rijeke Sane, ne plavi. Telefon 065 675 653. (000)

- Prodajem plac, 666 m2, kod #Jawi} pumpe#,telefon 065 181 308. (8365)

- Izdajem namje{ten dvosoban stan u centruBawaluke, prednost imaju studenti i stu-dentice, telefon 065 646 564. (8435)

- Djevojka u Bawaluci, Borik, tra`i 2(dvije) cimerke ili par za stanovawe udvosobnom stanu, telefon 061 326 113.(8389)

- Izdajem gara`u na Pe}anima, kontakttelefon 066 235 517.

- ^uvala bih i wegovala pokretnu baku, 24sata, u svojoj ku}i. Telefon 052 222 586.

MMMM AAAA LLLL IIII OOOO GGGG LLLL AAAA SSSS IIII

- Prodajem ku}u 12 h 10 m, nasprat, Branka Radi~evi}a 3, sanamje{tajem, povoqno, izemqu u Bo`i}ima, 16 dunumaoranice i {ume, vo}wak 10,5dunuma sa raznim vo}em, 1.580m2 za vikendicu, ulaz saglavnog puta. Kontakt tele-foni: 052 323 813 i 066 380 654.

#Kozarski vjesnik# 8. septembar 2017. 15.

Dana 9.9.2017. navr{ava se 40 tu`nih i bolnih dana otkad nas jenapustila na{a voqena majka i baka

BOSIQKA BAJALICA

(1940 - 2017)

@ivot koji si posvetila nama, prepun qubavi, pa`we i podr{ke,u~inio te vje~nom, jedinstvenom, nikada zaboravqenom i zauvijekvoqenom.@ivi{, postoji{ i traje{ u srcima svih nas.Zauvijek zajedno, tvoji: sin Miodrag, k}erka Biqana, snaha Mirjana,zet Dragan, unu~ad Aleksandra i Bojan

8442

Tu`no sje}awe na na{u voqenu

NATALIJU

MILINKOVI]

ro|. Jelisavac

(14.9.2016 - 14.9.2017)

Sa qubavqu i tugom, Tvoje tetke Drenka i Qerka sporodicama

8444

In memoriam

MIRA \OR\EVI]

ro|. Ajdari}

(2009 - 2017)

Sa tugom i po{tovawem, Sestra Qubica, bra}a Vlado i Du{ko

8443

Navr{ava se 40 tu`nih dana od smrtina{eg dragog i voqenog oca, djeda,

pradjeda i punca

PETRA (Sime) PUHALI]A

(1928 - 2017)

U znak zahvalnosti i po{tovawa, u subotu,9.9.2017. posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u11 sati, te pozivamo rodbinu i prijateqe danam se pridru`e. @ivje}e{ vje~no u srcimaonih koji te vole.O`alo{}eni: sin Slavko, k}erke Slavica iSlobodanka s porodicama

8447

Dana 14.9.2017. navr{ava se godina od smrti na{e drage

NATALIJE MILINKOVI]

ro|ene Jelisavac

(14.9.2016 - 14.9.2017)

Zauvijek o`alo{}eni: otac Rajko, suprug Boris,djeca Nina i Sa{a, brat Radenko s porodicom

8444

Dana 9.9.2017. navr{ava se godina od smrti moga brata

MOM^ILA (\ure)

TOPI]A MOKIJA

Po~ivaj u miru Bo`ijem i nekate an|eli ~uvaju, brate moj!

Sestra Zorica i zet @ivko8365

Dana 8.9.2017. navr{ava se {esttu`nih mjeseci od smrti na{e

drage majke

STOJE (ro|. Jakovqevi})

KAJKUT

iz Dowe Piskavice

Mnogo lijepih uspomena da te vje~nopamtimo i o tvojoj dobroti pri~amoi nikad da te zaboravimo. Hvala tiza sve {to si u~inila za nas.O`alo{}eni: k}erke Danica,Ru`ica i Stojica, sinovi Pero,Riste, Mitar i Du{an. Dana11.9.2017. u 10 sati posjeti}emo wengrob i zapaliti svije}e 30/17

Dana 9.9.2017. navr{avase 40 tu`nih dana odsmrti voqenog supruga,oca i djeda

SRETKA

SANI^ANINA

(1936 - 2017)

Nema tih rije~i koje mogu opisati tvoju dobrotu iubla`iti bol i tugu za tobom. Zauvijek }e{ ostatiu na{im srcima i sa ponosom }emo te spomiwati.Tvoji: supruga Anka, sin Milan, snaha Nada, unuci\or|e i Sini{a

8450

Dana 6.9.2017.navr{ava se sedampunih godina od smrtimoje drage majke

MILEVE

PANI]

ro|. Balta

Draga moja majko, godine prolaze kao da jeju~e bilo. Svaki moj dolazak je sve te`i ite`i. Ne mo`emo shvatiti da vi{e nisi tu.Tvoji: k}erka Pepa, zet Ratko, unuka PepaNikolina i Ratko Bo`idar 8332

Dana 13.9.2017.navr{ava se 18 godina kako jeprestalo da kucasrce moje supruge

RADOSAVE

RADE

KNE@EVI]

(1935 - 1999)

Sa tugom i po{tovawem, ~uvam uspomenuna tebe. Po~ivaj u miru!

Suprug Brko8448

Obavje{tavamo rod-binu, kumove i kom{ijeda u nedjequ,10.9.2017. dajemogodi{wi pomen na{emdragom Nedeqku

NEDEQKO

GWATI]

Evo, pro|e i tu`na godina dana kako si meostavio i oti{ao na onaj svijet. Voqeninikad ne umiru.Vje~no tvoja supruga An|elija Gwati}

8421

Dana 9.9.2017. navr{avase 40 tu`nih dana odsmrti voqenog oca, djedai pradjeda

SRETKA

SANI^ANINA

(1936 - 2017)

Dragi tata, ne postojesuze koje te moguoplakati niti vrijemekoje te mo`e izbrisati iz na{eg sje}awa. Sa qubavqu }emo te ~uvati u na{im srcima i mis-lima.Tvoji: k}erka Stojanka, zet @eqko, unuk Goran iunuka Tawa s porodicom

8450

Dana 9.9.2017.navr{ava se 40 tu`nihdana od smrti na{egdragog brata

PETRA

PUHALI]A

(1928 - 2017)

Tuga i bol ne mogu te vratiti, ali sje}awe natebe vje~no }e trajati.Tvoji voqeni: brat Du{an i sestra Bosa

8455

Dana 9.9.2017.navr{ava se 40 dana odsmrti djevera i strica

SRETKA

SANI^ANINA

Sa tugom i po{tovawem,~uvamo te od zaborava.Snaha Dragica, sinovacVladimir i sinovkaQubinka s porodicom

8454

Dana 13.9.2017.navr{ava se {estmjeseci od smrtina{e drage majke,bake, sestre, tetke i ro|ake

RADOJKE

STUPAR

(1924 - 2017)

Sa qubavqu i po{tovawem, ~uva}emote u na{im srcima i sje}awima.

O`alo{}ena porodica8458

FFFFOOOOTTTTOOOOGGGGRRRRAAAA----

FFFFIIIIJJJJEEEE

^IIIITTTTUUUUQQQQAAAA

^UUUU VVVV AAAA MMMM OOOO

4444 0000 DDDD AAAA NNNN AAAA

U proqe}e 1942. godine pojavio se prvi broj

"Kozarskog partizanskog vjesnika# u izdawu

Partizanskog obavje{tajnog biroa Drugog kraji{kog

(kozarskog) NOP odreda "Mladen Stojanovi}#.

U qeto 1975. iza{ao je prvi broj poslije drugog

svjetskog rata.

Kozarski vjesnik

Izdaje: Informativno-poslovni centar "Kozarski vjesnik# PrijedorRedakcija i administracija: Ulica Save Kova~evi}a 15. List registrovan kod Ministarstva informacija Republike Srpske, br. 170/93 od 10.3.1993.godine. Izlazi svakog petka

Direktor i glavni i odgovorni urednik: Zoran Soviq Redakcija: Milan Bogun, Mira Zgowanin, Tawa Mandi} (glavni i odgovorni urednik RTV Prijedor), Stana Marinovi}, Radomir Re~evi},Mirjana Stegi}, Deborah Soviq, Pero [padi}. Zoran Jeli}Tehni~ka priprema: Smiqa Bunxa, Radmila Radinovi}, Mile StanarFotograf: Dragan Stojni}

Telefoni: Direktor 232-803, urednik 243-440, novinari 234-271, 234-701, 234-442, slu`ba malih oglasa, ra~unovodstvo i marketing 232-863, 211-575, tehni~ka priprema 243-441, Radio Prijedor 212-028,Televizija Prijedor 211-239. Tel/faks 232-803, 232-863.Cijena primjerka od{tampana na "glavi# Lista

Pretplata: Sve informacije o pretplati na List na telefone 211-575 i 232-863Rukopisi i fotografije se ne vra}aju

@iro ra~un: NLB Razvojna banka AD Filijala Prijedor

`r. 5620070000263992 (sa naznakom za "Kozarski vjesnik#)[tampa: "Dnevne Nezavisne novine# Za {tampu: Aleksandar Kopawa, direktor

SPORT ¹ SPORT

Fudbalski savezR e p u b l i k eSrpske, povodom

25 godina postojawa,nagradio je svoje osni-va~e i najtrofejnijeklubove Prve lige RSod osnivawa. Za izuze-tan doprinos u osni-vawu i afirmacijiSaveza, plaketama sunagra|ena 34 pojedincai 15 klubova. Zapostignute rezultate ia f i r m a c i j uFudbalskog savezaRepublike Srpskenagra|en je i FK# R u d a r - P r i j e d o r # ,osvaja~i Kupa i prvaciPrve lige RepublikeSrpske. Me|unagra|enima su i sports-ki radnici iz Prijedora:Dragan Kaurin (posthum-no), Milorad [ipka iRanko Cviji} te biv{itrener #Rudar-Prijedora# SrboqubMarku{evi}. Povodom

ovog jubileja, uAdministrativnom cen-tru Vlade RepublikeSrpske odr`an jeme|unarodni simpozijum#Bezbjednost i sport -Regionalna iskustva iperspektive#. U Banskomdvoru odr`ana jeSve~ana akademijapovodom srebrnog jubile-

ja FS RS. Specijalnapriznawa pripala supredsjedniku RSMiloradu Dodiku, fud-balskim savezima BiH iSrbije, te BrankuLazarevi}u i MilanuJeli}u (posthumno), rani-jim predsjednicimaSaveza.

Uo r g a n i z a c i j iOdbojka{kog kluba#Prijedor#, na

pla`i #Trica# uPeji}ima, organizovan jedvodnevni turnir u odbo-jci na pijesku, a u~estvo-valo je oko 40 takmi~ara.U konkurenciji igra~agodi{ta 2003. i mla|i,pobjednik je ekipa u sas-

tavu: Lara Saxakov,An|ela Maksimovi},Tijana Radanovi} i Na|aBaji}. Pobjednik Turniraza godi{ta 2002. i stari-je su Sr|an Milosavac,Nata{a Gvozden iValerija Pa{i}. - Turnir je pokazao damladi takmi~ari dobropoznaju tajne igre odbojke

na pijesku, ali sunau~eni neki novi odboj-ka{ki trikovi, stvorenaneka nova prijateqstva.Bilo je mnogo osmijeha iradosti. Hvala onimakoji su nas podr`ali:Pla`a #Trica#, #Ferum#d.o.o, #Javor# d.o.o ibutik #Mauricio# -isti~e Vlado Vukovi}.

Ovog vikenda gostiOK#Prijedor# su OK#Makarska# izistoimenog grada iOK #Inova# BawaLuka. Odbojka{kiklub #Prijedor# vr{iupis novih ~lanova,dje~aka i djevoj~ica.Informacije o upisumogu se dobiti prekofacebook straniceOdbojka{ki klubPrijedor ili na tele-fon 065/683-668.

^lanovi Biciklisti~kogkluba #Kozara# Prijedorproteklog vikenda su uMostaru (Goranci) vozilibrdsko-biciklisti~kiXCM #Hercegovina# mara-

ton. Pobjednik malogmaratona, u du`ini od 32kilometra (jedan krug), jeSini{a Luki}, dok jeDamjan Stupar zauzeotre}e mjesto. Amor Ma{i}

nije imao sre}e pokamenitoj stazi pa je, zbogtehni~kih problema,morao da odustane u dru-gom krugu.

Tr a d i c i o n a l n itre}i turnirmla|ih kategorija,

odr`an u Glamo~anima,bio je u znaku trijumfaekipe #Rudar-Prijedora#, generacijaro|enih 2008. godine.Prijedor~ani su ufinalnom susretu,nakon 0:0 u regularnomtoku susreta, boqimizvo|ewem penala sa3:2 pobijedili #Stars#iz Gradi{ke. Junak jebio najboqi golmanturnira, Luka Duki}. Trener #Rudar-Prijedora# ZoranVrawe{ i wegoviizabranici isti~u da je

ovo bio jak turnir, adru`ewe je bilo nasvakom koraku. U konkurenciji dje~akaro|enih 2006. godine,pobjednik je rival# R u d a r - P r i j e d o r a # ,#Stars#. U dvije konkren-cije nastupilo je pet-naest timova, a klinci sudobro igrali, uprkosjakoj ki{i koja je padalatokom trajawa Turnira.Promoter je bio BorisRaspudi}, kapiten FK#Borac# Bawa Luka.Turnir }e biti nas-tavqen za dvije sedmicekada }e igrati dje~aciro|eni 2007. i 2009.godine.

OBIQE@ILI 25GODINA POSTOJAWA NADE #RUDAR-PRIJEDORA# PRVEJubilej Fudbalskog saveza Republike Srpske Fudbalski turnir #Mladost 2017#

Pripremio: M. Bogun

Odbojka{ki klub #Prijedor#

ODBOJKA NA PIJESKUSVE POPULARNIJA

BICIKLIZAM:LUKI] PRVI, STUPAR

TRE]I U MOSTARU

Nagra|eni uz jubilej FS RS

Pobjedni~ki tim #Rudar-Prijedora#

Nakon odbojka{kog turnira na pijesku, OK #Prijedor# }e

ugostiti ekipe #Makarska# i #Inova# Bawa Luka

Najboqi golman: Luka Duki}

Novi uspjesi:Luki}, Ma{i}

i Stupar

Najuspje{niji na Turniru

Dru`ewe u~esnika