kruvenica br 36
TRANSCRIPT
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
1/84
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
2/84
A GRADU HVARU NA FINANCl)SKOJ POMOéI
ZA SLAN)E MATERI) ALA ZA 37. ERO) KRUVENICE )E
20
TRAVN)A 2016.
Drogi vi ca
stijete
Storo govorojka je da ni grih ono ca gre u justa, vengo ono ca
gre iz just. To
bi
se moglo lipo prinit i
na
korizmu, di je sve
veée postala moda odreé se nicega i onda sve to
porefat
veé
na Uskars.
Bar:Z
bi bilo boje da non je
korizma
zaduperala
kako zarcalo di smo tukali odoéat sve nase falimente i dobro
promislit obo njima,
coi kako
prominit i onda gledot
oto
i
ucinit.
To
je kruto tesko, a
mi
smo naucni na nas komod i
sve g ledot kolafj aka.
Dopokon,
dojdedu
momenti kad se
covik
éuti pritrudan i
kad bi inpako
sve ca
imo
i
porti
via. U
ote momente
dojde
u pamet da sve vrime trud pomnja i jubov koju ulozimo u
ove foje nimo svoj piz, njanci korist,
kako
da smo fermali u
misto i nikako
napreda. Kako da nista
nismo
uspili movit,
ucinit, ostavit onima koji gredu za nami. Lafoje je, okli je
sve gotovo i ucinjeno, gledot ca je faliveno,
vengo propensat
koliko je
tote
cejadin istrati vrimena i truda.
Ma onda
dobijemo novitodi od svita koji Zive
vonka
koji non pisedu
i recedu koliko ni je drogo da je Kruvenica arivala, koliko su
tega naucili i doznali, kako ni je
teplo
okolo sarca. Za
ote
rici
vridi ovo sve cinit, za svih koji nos stijete i imote na pamet
na
bilo
koji
nocin.
Bilo
bi
non drogo da pise
ko god
imo
kuraja i voje
nisto
reé i zeli
pomoé
ovemu mistu.
Do Uskarsa je ostalo jos malo don, ma epeta dosta za se
alavija pogledot u zarcalo nasega zivota. Kakov je
oti
zivot,
nas lavur, fameja, prijateji, misto? Ca (ni)smo cinili za boji
svit?
Neka
ovi foji pomoredu za ocistit sporke lastre u nas zivot,
kako bina
Uskars dozivili
radost
i docekoli sunce, Isukarsta,
u nase ciste i
pariéone
duse.
Urednica
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
3/84
e}
o
f .
+++ + t +++ +++ t + + +++ '
Pise: don Mili Plenkovié
Buduéi da smo, kako se to lijepo, pobof o kaze,
u svetim danima nasega spasenja, u danima u
kojima slavimo koncentrat Vazmenog otajstva
nasega Gospodina Isusa Krista, a u kojem
je
do
vrhunca
doslo Bozje milosrde prema gresnom
eovjeeanstvu, cini mi se najprimjerenijim
napisati nekoliko rijeci o temi sto ju je Papa
zadao Crkvi za ovu godinu, a to
je
Bozje
milosrde.
Z
ahvalan sam Papi sto
je
temu milosrda stavio u fokus
pa:Znje jer tek sad, kad su svi reflektori usmjereni na
milosrde Bozje, covjek zamijeti koliko Bozja rijec, koju
redovito citamo u Crkvi, bilo u misnoj sluzbi rijeci, bilo
u moljenju casoslova, naprosto vrvi govorom o Bozjem
milosrdu. Ako
je nastalo toliko obilje biblijskih tekstova
o milosrdu Bozjem to moze znaciti samo jedno: ta
je
tema
uistinu bitna. A mi joj u Crkvi nismo posveéivali
du:Znu
3
paZ:nju
ili, bolje receno, ni smo bili svjesni koliko je bitna.
Moguée da je Papa u pravu kada govori da je upravo
izostanak svijesti o Bozjem milosrdu jedan od uzroka
svojevrsne sklerotizacije i birokratizacije Crkve.
No, istodobno se bojim da ée takva popularnost Bozjeg
milosrda uroditi neZ:eljenim efektom: banalizacijom,
pace zloporabom Bozjeg milosrda. Taj strah proizlazi iz
uvida da su se teme o Bozjem milosrdu uvelike dohvatili
svjetovni mediji koji
inace vode cas prikriveni, eas
otvoreni, bespostedni rat protiv Crkve. Cim mediji toliko
navijaju za Papu i njegovo naglafavanje milosrda (koliko
pamtim - za mog zivota ni jedno papinsko pismo
ili
knjiga
kojuje
direktno ili indirektno plasirao neki papa nije dobila
u svjetovnim medijima takav publicitet kakav je dobila
knjiga ,,Bozje je ime milosrde ),
to
ne sluti na dobro. Cim su
toliki distancirani krséani, koji inace ,,ne trzaju na medije
svoje
cr
kve, pod reklamnim tsunamijem svjetovnih medija
navalili u knjifare kupovati spomenutu Papinu knjigu - tu
mi nesto smrdi. Ima nesto trulo u drfavi Danskoj rekao bi
Shakespeare. Pokusat éu barem natuknuti sto
mito
,,smrdi
u citavoj ov
oj
pric
i.
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
4/84
KRUVENic
t t t t t t t t ZUPNIKOV BESID t t t t t t t t
Farizeji iz evandeoske scene
o preljubnici su duhovni
o evi medijskog farizejizma
U
uvodu u razgovor s Papom iznesen u knjizi ,,Bozje
je ime milosrde novinar Andrea Tomielli u sazetom
obliku daje ,,Franjin (papin) pogled , tj. kako aktualni
Papa shvaéa Krista i Crkvu. Primjeéuje da papa Franjo,
takorekué od prvog trenutka svog pontifikata, u srediste
svojih propovijedi stavlja Bozje milosrde. Citira drugu po
redu Papinu propovijed izrecenu 17. 03. 2013. u vatikanskoj
,,fopnoj crkvi sv. Ane u kojoj je rekao: Isusova je poruka
milosrile. a mene, ponizno kazem, to je najsnaznija
Gospodinova poruka.
ja
bih, ponizno, nadodao da sam i sam mislio (mislim i
sad) isto i prije nego sto sam proCitao da je to rekao Papa.
Cesée sam u razgovoru znao spomenuti da je za mene
sd
evandelja ili ono zbog cega evandelje dozivljavam kao
evandelje (tj. radosnu vijest) upravo poruka: uvijek mogu
poceti ispocetka. Ma koliko zaglibio, ma koliko ,,zeznuo
svoj zivot - Bog mi nudi priliku da pocnem iznova. Cini mi
se da pritom nisam spominjao Bozje milosrde, ali je jasno
da brisanje, ponistavanje moje grefoe proslosti i ponuda da
krenem iznova ukljucuje Bozje milosrde.
Tomielli je fasciniran Papinim komentarima (homilijama)
na evandeosku perikopu o zeni preljubnici koju su doveli
Isusu. U razmaku od oko godinu
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
5/84
KRUVENicA
i i i i i i t i ZUPNIKOVA BESIDA t t t t i i t i
prijatelj) moze naslutiti tezinu i dubinu unutrafojeg sukoba
u sveéeniku u nekim pastoralnim situacijama? Sukob
je to izmedu srca i razuma, izmedu ljubavi i dufaosti/
odgovornosti, razapetost izmedu zelje da se ljudima izade
u susret i nemoguénosti da se to ucini j er propisi Crkve ili
unutrafoja logika vjere to ne dozvoljavaju. Ono sto vjernici
ocjenjuju kao ,,nemilosrdni postupak nekog sveéenika
cesto nema veze s njegovim karakterom. Ljudi su skloni
zaboraviti da
je
sveéenik ,,slU.Zbenik Crkve, a ne privatna
osoba. Sveéenikova je odgovornost provoditi odredenu
unutrafoju disciplinu Crkve, bdjeti nad primjenom njenih
zakona koji svoje utemeljenje imaju u evandelju. Ako
jedan sudac, postujuéi zakone, donese presudu o delofaciji
neke obitelj iz stana u koji
je
protupravno uselila, znaci li
to da j e nemilosrdan?
UvijeksemozedogoditidaslU.Zbenikkrivoprocijeni,,slufaj
i da se doista pokaze ,,nemilosrdnim .
Alito
nije nemilosrde
o kojem Papa prifa kad govori o postupku farizeja prema
preljubnici.
To je
nemilosrde koje prakticira veéina nas kad
se
nademo pred osobom koja nam 'place svoju bijedu',
a mi - ili sumnjajuéi u njezinu iskrenost ili oslanjajuéi se
na neke glasine (poznate informacije) - odbijemo iskazati
5
~
P P FRANJO
Ra zgol o r s
N DREOM o N JELLIJ E M
VER UM
milosrde. Kad mi npr.
dodu roditelj i
koj i,
po
crkvenom zakonu,
nemaju regularni
status sa zahtj evom
da im krstim dijete,
a
ja
znam da njihovi
razlozi za nesklapanje
crkvenog braka ne
proizlaze iz logike vjere; znam isto tako da ih to stanje
cini nekompetentnima za vjerski odgoj djeteta kojega fole
krstiti. Znam i to da Crkva kao preduvjet za krstenje djeteta
od mene kao krstitelja zahtjeva barem moralnu sigurnost da
ée roditelji dijete odgajati u vjeri - sto mi
je
ciniti? Nebitno
je jesu li ti roditelji moji prijatelji ili neznanci, simpaticni
ili antipaticni. Ako hoéu biti vjerodostojan slU.Zbenik
svoje Crkve, neéu udovoljiti njihovom zahtjevu/molbi.
Jasno je da ée oni to dozivjeti kao nemilosrdan postupak.
Mana stranu to kako ée oni to procijeniti. Puno vise me
brine je
li moj
postupak svojevrsno nemilosrde prema
njihovom djetetu? Zanimljivo, to je roditeljima jasno pa te
bombardiraju pitanjima: ,,sto je nase dijete krivo
paga
ne
zelite krstiti? Lukavo, zar ne?
Ima mnogo slicnih situacija koje nas sluzbenike Crkve
razapinju i muce. Sto mediji o tome znaju? Sto uopée
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
6/84
KRUVENicA
t t t t t t t t
ZUPNIKOV
BESID t t + t t t t t
zele znati? Njima
je
jedino bitno da imaju ,,slucaj koji
ée razglasiti i siriti nepovjerenje prema Crkvi (
,,
Sveéenik
je
odbio krstiti dijete nase teniske zvijezde Gorana
Ivaniseviéa ,,Crkva odobrila rastavu braka Marka
Perkoviéa Thompsona
.
Papa je sveéenik, sluzbenik Crkve i morao se naéi u
ovakvim situacijama. Kao biskup morao je znati da su
njegovi sveéenici cesto u ovakvim situacijama. Nije li
govoreéi o milosrdu trebao posvetiti malo vise i dublje
pafuje tom problemu i poj asniti krséanima u Crkvi da sve
sto izgleda kao nemilosrde stvamo to i nije?
Prihvatljiva Crkva - Crkva
koja ne spocitava ljudima
njihove slabosti i ne kopa po
njihovim ranama
T
omielli pise da
je
postalo jasno kako je poruka o
milosrdu stvamo glavna poruka prvih godina Papina
pontifikata. Jednostavne
i
duboke rijeei. Lice Crkve koja
ljudima
ne
spocitava njihove slabosti i njihove rane, nego
ih lijeci lijekom milosrila
Kako shvatiti ove rijeCi ?Papa Franjo predstavlja lice Crkve
koja ne spoCitava ili Papa 2eli da Crkva poka2e takvo lice
svijetu?
SpoCitava li papa Franjo ljudima njihove slabosti?
Citam u IKI nekoliko Papinih obraéanja ljudima: Nasem
drustvu treba pomoéi da ozdravi od svih nasrtaja n
Zivot i odvaf,i se n unutrasnju promjenu ...
Uz dan
molitve i razmisljanja protiv trgovine ljudima kaZe: Treba
poduzeti sve napore kako bi se iskorijenio taj zlocin i ta
nepodnosljiva sramota. U jednoj katehezi kaze: Milosrile
ne moze ostati ravnodusno pred patnjom potlacenih, pred
vapajem onih sto su podvrgnuti nasilju, baceni ropstvo,
osuileni
n
smrt. To
je
bolna stvarnost koja pogaila svako
doba ukljucujuéi i nase...
Cini se da Papa u svojim
homilijama i te kako spoCitava slabosti i kopa po ranama
suvremenog svijeta.
To
isto Cini i u samoj Crkvi. Postalo
je
paradigmatsko ono njegovo obraéanje kardinalima o
Boziéu 20
15.
u kojem
je
iznio
,,15
opakih grijeha crkvenih
vlastodrfaca (formulacija Jutamjeg lista).
Smije
li
se ocekivati da Crkva ne spocitava ljudima njihove
grijehe? U nastupnoj propovijedi
na
dan Pedesetnice
sv.
Petar spoCitava Zidovima razapinjanje Isusa. A sto tek reéi
o poslanicama sv. Pavia? On koji poziva krséane u Filipima
da zive po uzoru koji imaju u njemu i ostalim apostolima
(Fil 3, 17) cesto spoeitava slabosti pojedinim crkvama i ruje
po njihovim ranama. Opéenito se cuje o bludnosti meilu
vama, i to takvoj bludnosti kakvenem ni meilupoganima:
da netko im ocevu zenu. I vi mi se uznijeli, mjesto da
6
f,alujete p da se iskorijeni iz v se sredine onaj koji
takvo djelo pocini
1Kor5, 1-
2) . U poslan
ic
i Galaéanima
otvoreno pise cak i o grijehu jednog od ,,stupova Crkve :
U lice sam se suprotstavio Petru zbog prijetvornosti
(usp.
Gal 2,11-12). Svoga ucenika Timoteja, kojega j e zaredio za
biskupa, upozora
va
:
Zaklinjem te
...
propovijedaj Rijec,
uporan budi
-
bilo to zgodno ili nezgodno
-
uvj eravaj,
prijeti, zapovijedaj sa svom strpljivoséu i poukom. Jer doéi
ée vrijeme k d ljudi neée podnositi zdrava nauk nego
ée sebi
po
vlastitim
po u
dama nagomilavati uc
it
elje kako
im godi usima; od istine ée uho odvraéati, a bajkama se
priklanjati.
(2
Tim 4, 1-4
K
nj
iga Otkrivenj a spocitava vrlo
otvoreno i jasno grijehe sedmerim Crkvama (vidi Otk. 2,4-
5; 2,14-16; 2,20-23 ;
3,1
-3; 3,15-19)
Sakramenat ispovijedi -
najprikladnije ,,mjesto z
susret s bozjim milosrdem
ozda novinar zeli reéi da bi Crkva trebala pokazivati
lice milosrda prema pojedinim ljudima optereéenima
grijehom? Najbolja prilika za to nudi se u sakramentu
ispovijedi. U
ovoj
se knj izi dosta govori o ispovijedi i
milosrdu koje se u t
om
sakramentu mora ocitovati . Duboko
sam uvjeren da v
eé
ina sveéenika to dobro zna i prakticira.
Nafalost, Cinjenica je da ispov
ij
ed ,,isparava u zapadnom
krséanstvu.
cujem
o sto se dogada u nekim europskim
crkvama u Njem
ac
koj , Engleskoj, Nizozemskoj, Belgiji
.
Liberalni katolici, uz logistiku liberalnog k lera, Sire
uvjerenje da
je
ispovijed suvifoa. Iz crkvi se izbacuju
ispovjedaonice kao relikt mracne proslost
i.
Uzalud éete u
fupnim obavijestima traziti informaciju o tome kada i gdje
se mo2ete ispovjediti.
Ali, tose ne dogadasamo
,,
tamodaleko .Odsvoje 34godine
sveéenickog djelovanj a 20 sam ih proveo u Hvaru. Izmedu
prvih deset godina mog (hvarskog) pastoralnog djelovanja
i ovih zadnjih
de
set godina bila je pauza od 14 godina. U
ovom drugom ,,mandatu vrlo
ja
sno primjeéujem koliko je
fupa nazadovala upravo na planu sakramenta ispovijedi.
Jesu
li
za to odgovomi fupn ici? Mo2e li netko reéi da ne
zna kad se ili gdje se u Hvaru ispov
ij
eda? Koliko bi se
naslo vjerodostojnih fupljana koji bi mogli posvjedoCiti da
su
odustali od isp
ov ij
edi zbog netaktienosti ispovjednika?
Koliko bi se naslo onih koji bi posvjedocili da su odbi
jen
i
kad su trazili ispovijed-razgovor sa sveéenikom izvan
ispovjedaonice?
Onda, zasto se hvarski krséani puno manje ispovijedaju?
Sv. Pavao bi rekao da se radi o uznapredovalom procesu
zatupljivanja savjesti.
Otupjelost savjesti prepoznaje se i u gubitku osjeéaja
za grijeh, osobito kako o grijehu govori Objava/Crkva.
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
7/84
KRUVENicA
ZUPNIKOV BESID t t t t t
Mase krséana npr. ne
dde
grijehom izostanak molitve
i svoju distanciranost od bogosluzja zajednice (misa);
ne ispovijedaju apostolsko vjerovanje, nego nekakvo
newageovsko vjerovanje. O moralnim principima kojima
se
vode da i ne govorimo. Cak i kad dodu na ispovijed neke
grijehe ne spominju, mozda i uvjereni da doticna stvamost
nije grijeh.
Kako tu primjenjivati ,,lijek milosrda ? Koga
se
moze/
treba lijeciti?
Samo onoga tko je bolestan, odnosno tko je svjestan
da je bolestan i tra2i terapiju. Novinar Papi postavlja
pitanje: Moze li biti milosrda bez priznavanja vlastitoga
grijeha? Papi nije promaknula nespretna formulacija
pitanja pa odgovara: Milosrde je ovdje Milosrde Bozje
egzistira neovisno o ljudskom postavljanju prema njemu.
Papa nastavlja: (Milosrde je ovdje), ali ako ga
ne
zelis
primiti Ako se ne priznaje8 grijefoikom, znaci d ga
ne f,elis primiti, znaci d ne osjeéas potrebu za njim. To
sto bolesnik ne osjeéa potrebu lijecenja ne znaci da lijeka
nema.
Ka.ze
Papa: Lijek postoji, postoji izljeeenje ako
ucinimo samo mali korak prema Bogu ili ako ga harem
imamo zelju uciniti. Dovoljna je i najmanja pukotina,
dovoljno
je
ozbiljno shvatiti svoje stanje (str. 71-72). I
nadodaje: Vazno
je
ne
smatrati se samodostatnim
U tom grmu lezi zec. Ovo vrij eme j e tako ocigledno protkano
7
te.ZUjom i nastojanjem): ljude uciniti samodostatnima. U
prvom redu u odnosu na Boga.
Na
zastavama napretka
vijori natpis: Bit éete kao bogovi Modemitet
se
dokazuje
distanciranjem od Boga
i
Crkve).
Treée korizmene nedjelje citali smo Isusovu prispodobu
o neplodnoj smokvi. I ona nosi
sna.ZUu
poruku o Bozjem
milosrdu. Prepoznajemo je u zagovoru vinogradara za
neplodnu smokvu. Ali, gle paradoksa: taj isti milosrdni
vinogradar ka2e: Ako ne bude reagirala na okopavanje
i zagnajanje - posjeéi ée8
je
Cini se da ova prispodoba
savrseno opisuje nase krséanske zajednice. Nalik su
lisnatim, ali neplodnim smokvama. Ma zapravo, bude
na njima ploda, ali, na2alost, ne onoga kojega Gospodar
vinograda ocekuje: plodova dostojnih obraéenja. A to, i
samo to je ono sto Gospodar ocekuje i ,,sto
se
konta .
Ovih danaée se nafamj esna Crkva ,,
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
8/84
OTVORITI
USK
VR T
pise: don Milan Sarié
Putujuéi tako u Jeruzalem, Isus j e prolazio i
naucavao gradovima i selima. Rece mu tada
netko:
,,
Gospodine, je
l
malo onih koji se
spasavaju? A on
im
rece: ,,Barite se da uaete
na uska
vratajer
mnogi
ée
velim vam, traiiti da
uau, ali neée moéi. "
Kada gospodar kuée ustane i zakljuca
vrata, a vi stojeéi vani pocnete kucati na
vrata: ,, Gospodine, otvori nam , on ée vam
odgovoriti: ,,Ne znam vas odakle ste " Tada
éete poceti govoriti: ,, Pa mi smo s tobom jeli
i pili,
po
nasim si trgovima naucavao " A on
ée vam reéi: ,,Kaiem vam: ne znam odakle
ste.
Odstupite od mene, svi zlotvori "
Ondje ée biti plac i skrgut zubi kad ugledate
Abrahama i Izaka i Jakova i sve proroke u
8
kraljevstvu Boijem, a sebe vani, izbaéene. I
doéi ée s istoka i zapada, sa sjevera i juga i
sjesti za sto u kraljevstvu Boijem. Evo, ima
posljednjih koji ée biti prvi, ima i prvih koji ée
biti posljednji.
(Lk 13,22-30)
sus koristi sliku vrata na vise mjesta. Osim kada govori
o sebi kao o vratima (lv 10,9), ta su vrata uglavnom
zatvorena i zakljucana. U tim vratima mi prepoznajemo
ulaz u Kraljevstvo nebesko. Zanimljivo
je
ipak da Isus
kafo: ,,Kada gospodar kuée ustane i zakljuca vrata, a vi
stojeéi vani pocnete kucati n vrata." Znaci, vrata su bila
otkljucana, a vjerojatno i otvorena, ali otvorena vrata i
nisu toliko zanimljiva. Kad se ona zatvore i zakljucaju,
tek tada ljuds
ki
um
poCinj
e razmisljati o tome sto bi se
mogio skrivati iza njih
i
onda pocinje kucan
je
i zazivanje:
,,Gospodine, otvori nam " Jos je jedna stvar zanimljiva
kod vrata Kraljevstva - radi se u uskim vratima. Pomaio
nelogieno. Navikli smo na prostrane i ukrasene ulaze u
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
9/84
KRlNENic
t ti t t t t t t PITAM
SE
PITAM
nase katedrale, u bazilike. Glavna vrata nekog grada
su
uvijek siroka kako bi veliki broj ljudi mogao istovremeno
i bez problema uéi u njega. Takoder, ulazak u neku
svecanu dvoranu je uvijek smiren, polagan, dostojanstven.
Medutim, Krist kafo: ,,Borite se da udete na uska vrata" -
za ulazak u Kraljevstvo nebesko se treba izboriti. Borba je
uvijek mukotrpan, tefak i naporan proces. Borba
je
puna
neizvjesnosti, nesigumosti i nerijetko popraéena strahom. I
uvijekje prisutno pitanje kako se izboriti za ulazak na uska
vrata: treba li nekoga istuéi, pretjecati?
Mislim da je Krist ipak imao
ndto
drugo na umu. Pada mi
na pamet fotografija jednog seljaka koji na svojim ledima
nosi breme drva.
To
je breme sire od njega i nadilazi
njegovu glavu. Kad eovjek noseéi takvo breme dode do
uskih vrata ne mofo proéi kroznjih, pa niti ako ide ,,utreso",
jer breme uvijek zapinje za pragove vrata. Za prolazak
treba skinuti breme, ostaviti
ga
ispred vrata i proéi kroz
njih. koje je moje breme? Sto je sve natovareno na moja
leda i onemoguéava mi prolaz kroz vrata Kraljevstva? Prije
svega grijesi, ali i naruseni meduljudski odnosi, razliCite
navezanosti i optereéenosti nebitnim stvarima. Mnogo je
toga za sto se grcevito drzimo, skupljamo i stavljamo
na
svoja leda. I s vremenom se toliko toga nakupi da se vise
ne nazire osoba, nego samo veliki teret koji
je
pokriva. I
na dan Suda, kada Gospodar ustane i zakljuca vrata, a mi
poenemo kucati i dozivati, s druge strane stize odgovor:
,,Ne znam vas odakle ste " - ,,Ali Gospodine, to smo mi
- krséani, bratimi, sestrime, sveéenici. Mi smo svaki dan
blagovali za tvojim stolom, slavili sakramente.
Ma
mi
smo navijestali tvoje Evandelje." - Kazem vam: ne znam
odakle ste. Odstupite od mene, svi zlotvori " Moram
priznati da me ovakav Kristov odgovor zbunjuje. Zar
nije dovoljno povjerovati u Krista, navijestati Evandelje i
slaviti sakramente?
Paralelno s pisanjem ovog teksta pisao sam i neke
propovijedi, razmisljao o fupnickoj sluzbi koju moram
vrsiti i moram primati da sve ovo sve vise zbunjivalo.
Dobro, Bofo, sto ti zapravo hoéd od mene? Rekao si
da podemo po svem svijetu, navijestamo Evandelje i
krstavamo. Zar ti to nije dosta? Ne
To
nije dosta. Ovo
je potrebno, ali svemu tome mora prethoditi nesto sto je
pre
vafoo
za autentieni krséanski Zivot: ,,Hoée li tko za
mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima
kriz svoj i neka ide za mnom" (Lk 9,23). To
je
ona prava
borba za ulaz kroz uska vrata, odricanje od samoga sebe.
To
je
dug i cesto bolan proces odbacivanja onog (suvisnog)
bremena, odricanje svih suvifoih i nepotrebnih stvari,
navezanosti i banalnosti za koje se lako zalijepimo. I to je
moj kriz koji svakodnevno moram uzimati. To je ta borba
da se ne optereéujem nebitnim stvarima. Samo sa krizem
ée me Gospodar prepoznati, jer se moj pravi identitet
nalazi u kri.ZU a ne u onom bremenu nakupljenih zivotnih
navezanosti. Moja jedina navezanost mora biti
na
Boga, a
ona se ostvaruje uvijek i samo
na
kri.ZU.
Uz ovu sliku vrata
9
Kraljevstva, Krist nam u ovom ulomku daje i sliku
pak
la.
Tu je sliku koristio vise puta.
Da
kle pakao j e mjesto na
kojem ,,ée biti plac i Skrgut zubi". U ovom ulomku Krist
tu sliku nadopunju
je
tumacenj
em
zasto ée tamo biti plac i
skrgut zubi. ,,Ondje ée biti plac i skrgut zubi kad ugledate
Abraham a i Izaka i Jakova i sve proroke u kraljevstvu
Bozjem, a se be vani, izbacene." Biti u paklu ne znaCi nista
drugo doli ostati izvan Kra
lj
evstva, biti pred zakljucanim
vratima i gledati druge koj i su tiSli u Kraljevstvo. To
je ono najgore kod pakla, ta svijest da sam van i da sam
izbacen, a istovremeno gledam one koji su u raju. Takve
nam situacije cesto i u ovom zivotu zada
ju
veliku muku.
Nesretan sam, nezadovoljan i j os kada vidim druge koj i su
sretni, zadovoljni, gotovo bezbrimi, moj j ad je jos veéi.
,,Pakao, to su drugi" rekao je Sartre i kao da nije puno
pogrijesio, ali nisu drugi za to kr
iv
i,
ja
sam kriv. Kriv sam
jer
se nisam borio da udem na uska vrata. Kriv sam jer mi je
bilo drafo ostati na prostranom polju pritom ne uoeavajuéi
da je to prostranstvo mjesto placa i skrguta zubi. Drugi
mi
postaju pakao jer
pr
eko nj ih bolje receno, gleda
ju
éi ih u
Kraljevstvu, shva
éam da sam ostao sam pred zatvorenim i
zakljueanim vratima. A tako
je
bilo jednostavno proéi kroz
uska vrata. Samo je trebalo skinuti suvisan teret, uzeti kriz i
proéi kroz vrata. Zat
o
draga braéo, borimo se da udemo na
uska vrata i pomazimo jedni drugima u toj borb
i.
Baie komu su sva srca otvorena i
od
kojega nista ni
je
sakriveno oéisti moje srce pomogni mi ukloniti sav suvisan
teret s mojih leda daj mi snage i ustrajnosti u barbi kako
bih te mogao ljubiti savrsenom ljubav
Ju
i
hvaliti kao sto
zasluiujes.
men
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
10/84
RESTAURIRANI
KIP
USKRSLOG
KRISTA
IZ
NUNCIJ TE I
VRATNICE
V
OLTARA
SV KRIZA
U
KATEDRALI
Priredio: Josko Bracanovié
Zupa sv Stjepana
I.
Hvar je nastavila uspjesnu
suradnju s Atelierom Kostov iz Zadra, koju
je zapocela preko Bratovstine sv Krifa. Ove
godine obnovljeni su uz pomoé Ministarstva
kulture kip Uskrslog Krista iz Anuncijate
i vratnice oltara sv rifa iz Katedrale, a
uskoro se ocekuje i povratak s restauracije
cetiri ceriferaja iz Duha Svetoga, sto fìnancira
Bratovstina sv. Nikole.
ip Uskrslog Krista, nepoznatog autora, datira se u 18
e é e lzrezbaren je od punog drva u vise dijelova.
Desna ruka uzdignutaje u blagoslov, lijevom pridr:lava kriz
o boku. Visoka bazaje osmerokutna. Na glavi ima aureolu
s upisanim kri:lem. Nema detaljnijih povijesnih podataka.
Smjestenje u nisi naju:lnom zidu Prije restauracijenalazio
se u izuzetno losem stanju i osteéen. Drveni nosilac bio
je
zahvaéen crvotocinom. Zbog odvajanja spojeva i utezanja
u drvu su mjestimicno bile vidljive veée pukotine. Na
desnoj ruci nedostajali su svi prsti osim palca. Nedostajuéi
palac i kaziprst lijeve sake bili su nespretno rekonstruirani
voskom koji
je
posve pocmio od nagorijevanja. Slikani
sloj i preparacija bili su znatno osteéeni zbog negativnog
utjecaja vlage i mikroklimatskih uvjeta na debele slojeve
polikromije.
Iz
vomik
je
bio u potpunosti preslikan. Na
mjestima pukotina u drvu i spojeva bilo je vidljivo jace
ljustenje. Korozija metalnih trnova u spojevima desne ruke
takoder je uzrokovala povezana osteéenja polikromije na
pozicijama glavica eavala u podlozi.
Na
povrsinama je bila
nagomilana necist i prasina.
U
zadarskoj radionici Ateliera Kostov na kipu su izvrseni
istra:lni radovi. Sondiranjem polikromije utvrdeno je
postojanje dva s
loj
a preslika na izvomiku. lzvomik
je
izveden u tempemoj tehnici na gesso preparaciji, ocuvan
cca 70%. Preko izvomog sloja nanesen je prvi preslik
koji se paletom boja dosta odmaknuo od izvomog izgleda
i mjestimicno je nanesen u debljem sloju tj. pojedina
osteéenja izvomika su kitirana u ovom sloju. Drugi preslik
je recentniji, izveden najvjerojatnije komercijalnim bojama
na tanjoj bijeloj preparaciji i bez osobite umjetnicke
vrijednosti.
Na
kosi i ameoli drugi sloj preslika se ne
pronalazi.
Od ostalih intervencija na kipu utvrdeno je kako je u
razdoblju prvog prepravka baza kipa ,,obucena dascicama
ocigledno u namjeri prikrivanja veéih osteéenja od
crvotocine u podlozi. U odvajanjima spo
jev
a pronaden je
smolno-vostani kit, a od njega su i modelirani nedostajuéi
prsti na lijevoj faci.
10
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
11/84
KRUVENic
t t t t t t t t t t B STIN t t t t t t t t t t
Prilikom analize slikanog sloja medu ostalim
utvrden
je
smalt, koji
je
kao pigment pronaden
tijekom istraznih radova i na prethodno
restauriranom antependiju, koji je od 2010.
g
dio susjednog
oltara
sv
Krifa. To ukazuje na moguénost atribucije kipa
Uskrslog istoj radionici. Pretpostavlja se kako
je
antependij
je
nekoé bio dio glavnog oltara crkve, ciji se gomji dio nije
sacuvao kadaje drveni oltar 1813. zamijenjen mramomim.
a
glavnom
je
oltaru tada, kao i sada bila ikona Gospe
Anuncijate, uz koju se u Hvaru vezuje poboznost
Radovanja Gospi na Uskrsni ponedjeljak. a temelju toga,
mogli bi eak i pretpostaviti da se kip originalno nalazio
u vrhu nekadasnjeg glavnog oltara. Velike ostakljene
vratnice
iz
18 st zatvarale su nifo oltara sa gotickim
raspelom u bocnoj kapeli hvarske katedrale. Uklonjene su
prilikom preuredenja oltara 1990., a zbog znatnih osteéenja
nisu nikad vraéene na mjesto. Sastoje se od drvenog
rezbarenog i pozlaéenog okvira, uresenog omamentom s
motivom izlomljenih traka, volutica i akantusa. Vratnice
su u gomjem dijelu polukruzno nadsvodene, u donjem
imaju otvor za svetohraniste te obrisom prate arhitekturu
oltara. Ostakljena ploha podijeljena
je
na polja s upisanim
krizem. Kriz se sastoji od velikih cetvorina ravnog stakla
dok centralno polje u zoni Kristove glave) nije ostakljeno.
Ostatak
je
dekoriran ostakljenom mrefom malih polja u
armaturi od olova.
11
Vratnice su zatecene u jako losem stanju. Drveni nosilac
bio
je
posve zahvaéen crvotocinom koja
je
znatno
oslabila gradbene elemente. Dijelovi rezbarije bili su
znatno mehanicki osteéeni zbog izjedanja insekata.
a
povrsini okvira obilato je bila natalo.Zena necist i prasina.
Staklene povrsine su bile zaprljane, olovni profili osteéeni
i iskrivljeni, a eak 34 elementa stakla slomljena ili napukla.
Zbog zelje za povratom vratnica na mjesto na oltaru,
obavljen
je
cjelovit konzervatorsko-restauratorski zahvat
usmjeren na spreeavanje daljeg gubitka izvomih materijala,
retus nastalih osteéenja i rekonstrukciju izvomog izgleda.
Dvostruki drveni okvir vratnica izraden
je
na nacin da su
na podokvir od cmogoricnog drva fiksirane metalne tetive
odnosno sipke koje poput armature nose stakleno mreziste.
Ukrasni
dio okvira sa pozlaéenom rezbarijom izraden
je
od orahovine i sastoji se od elemenata koji su na podokvir
pricvrséeni zeljeznim vijcima. Nakon zavrsene restauracije
vratnice su donesene u Hvar
12
veljace 2016. g., gdje su
restauratorici u montiranju pomogli Mate Riki Novak,
Zdenko Sansovié, Josko Bracanovié te majstor Josip
Vrankovié s tri radnika tvrtke Pais. Otegotnu okolnost
predstavljala
je
i cinjenica sto se nitko nije vise sjeéao
kako su vratnice prije
vise od dvadeset godina skinute s
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
12/84
KRUVENic
BASTINA
12
oltara. Ipak, uspjesno su vraéena na mjesto, a
nekoliko stakala osteéenih pri montazi odmah
su zamijenjena novim.
O samom oltaru sv. Krifa veé je u Kruvenici
pisano br. 12), no ovdje samo spomenimo kako ga je dao
podiéi Jerolim Vidali, posveéenje 1692. g., a pretpostavlja
se da je rad Alessandra i Paola Tremignona.
Na
njemu
je
raspelo iz 15. st. pripisano Jurju Petroviéu, koje se do oko
1670. nalazilo na gredi posred prezbiterija sa kipovima
12
apostola od kojih se saeuvalo tek tijelo jednoga bez glave i
ruku, cij aje konzervacija u planu; ostali su navodno cuvani
u zvoniku sv. Marka, a posluzili su kao gorivo u obliznjoj
kovacnici - priopéio Josko Kovacié).
Trenutno je na natjeeaj Ministarstva kulture za restauraciju
u Atelieru Kostov prijavljeno 5 predmeta iz katedralne
riznice dva raspela i tri relikvijara) te procesijsko raspelo
Bratovstine sv. Nikole.
Literatura: Anna Kostov, Izvjesée o izvrsenim restauratorsko
konzervatorskim radovima II. faze Uskrsli Krist, Zadar,
15.
studeni 2015.
g.; Ista, Izvjesée o izvrsenim restauratorsko-konzervatorskim radovima -
Vratnice nise oltara
sv.
Krifa; Zadar,
10.
studeni 2015. g.; Josko KovaCié,
Zapisi o crkvama u Hvaru, Hvar, 1982.; Isti, Iz hvarske kultume proslosti,
Hvar, 1987.
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
13/84
RELJEF
S
LAVA
HRVATSKIH
MUCENIK
KUZME
KOV Cié
N UDBINI
,,Najbolji odgovor kr éaninu jest
lsusovo uskrsnuée
Priredila: Nives Tomasovié
ana 29. kolovoza 2015.
na
Udbini
je
u novoj crkvi
velieanstveno proslavljen Dan hrvatskih mucenika, u
organizaciji Gospiéko-senjske biskupije i Odbora za proslavu
Dana hrvatskih
muc
enika na Udbini. Nova udbinska crkva
izgrade
naje
kod rusevina stare crkve sv. Nikole biskupa, po
ms
ene
za
Dmgog svjetskog rata. Kamen temeljac Crkve
hr
vatskih
mucenika blagoslovio je papa Ivan Pavao . u Rijeci 2003., a
polozio ga je na gradiliste tadasnji predsjednik HBK, zagrebacki
nadbiskup i kardinal, Josip Boza
ni
é.
Vrhunac proslave, kojom je ujedno obi ljezen zavrsetak gradnje
crkve, bio
je bl
agoslov oltarnog reljefa Slava hrvatskih
mucenika autora Kuzme Kovaciéa, na pocetku mise.
Na
sveeanost
je
dosla i grupa Hvarana, koja je, osim sudjelovanja
u slavlju, data podrsku Hvaraninu, autoru reljefa akademskom
kiparu Kuzmi Kovaciéu i kiparskom suradniku Kresimiru
Tomasoviéu.
13
Re
lj
ef
zauzima prostrani z
id
apsidne nise iza glavnog oltara, te
dominira prostorom svojim smje'ltajem,velicinom i ljepotom.
Arhitektonski, nisa je oblikovana kao okvir
tr
iptiha. Re
ljef
je popunio zadani prostor, poput trodije lne oltarne pale, koju
ujedinjava prizor. Sacinjen
je
od 70 velikih blokova bijeJog
brackog kamena, prikazuje najveéa hrvatska stradanja - Krbavsku
bitku, Bleiburg i Krifoi put, te stradanje Vukovarau Domovinskom
ratu. Dj elo u posjetitel
jima
naocigled pobuduje snafoe osjeéaje. U
pogledima brojnih vjernika i posjetitel
ja
pretapaju se potresenost
strasnim prizor
im
a stradanja
hr
vatskog naroda i ushit prizorom
uzasaséa uskrslog Spasitelja. U
mj
etnik je prikaz tragicnih
dogadaja iz hrvatske povijesti ub lazio svoj im lirskim rukopisom.
Harmonicno, djelo zraci oprastanjem, razdvaja smrt i unistenje
od srdzbe, osvetoljubivosti, g
nj
eva. Usaduje pobofou zahvalnost
mucen icima, koj iblago motre dogadaje i puk iz zamagljene visine
svetista
od
svjetlucavog brackog kamena.
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
14/84
KRUVENic
t t t t t t t t t
DOG D NJ
t t t t t t t t t
Govoreéi na posveéenju oltamog reljefa, biskup Mile
Bogovié je rekao: Djelo Kuzme KovaCiéa nije samo
umjetnicko kiparsko djelo, ano je i visoke vjernicke i
domoljubne vrijednosti. Ovo djelo nije samo sebi svrha
veé prenosi krséansku poruku.. Svaki detalj na ovom
reljefu svjedoCi o povezanosti naseg naroda s Crkvom.
krséanskom prozimanju njegove znanosti i umjetnosti.
Pred tim reljefom Slava hrvatskih mucenika mozemo
ocitavati mukotrpni hod hrvatskog katolickog naroda
i ujedno se diviti umjetnickoj ruci njegova autora. Ljudi
pred njim klece i mole.
Milan Beslié, autor monografije o Kuzmi Kovaciéu,
uoCi
proslave je objavio: .svaki
lik
svaki kriticki trenutak
trebalaje dotaéi umjetnikova ruka da bi sve proizislo onako
kako je autor zamislio. Veé ovoga ljeta pocele su pristizati
reljefom oblikovane kamene piace, a da bi
ih
se postavi/o
trebalo
je
pripremiti zidnu stijenu koja ée podnijeti tane
i tane kamenih placa. Valjalo je
te
piace pomno slagati,
namjestati, trebalo je pukotine izmedu placa uCiniti
nevidljivima, sve kako bi oltarni reljefdjelovao kao cjelina.
Na kraju on tako i djeluje, monolitan, ogroman i kompaktan,
umjetnicki
rasclanjen, a opet u svomu izricaju jedinstven.
Treba reéi da ovladavanje ovako velikom povrsinom nije
ni najmanje lak posao, da je tehnicki zahtjevan, ali ni
umjetnicki nimalo laksi. Trebalo
je imati hrabrosti, znanja
i iskustva latiti se ovako zahtjevna rada koji ée biti na
uvidu vjernomu narodu, ali i svekolikoj kulturnoj javnosti,
skulptorima, kriticarima, povjesnicarima umjetnosti,
komu
li
sve ne doslovno svakoga dana u godini.
To
nismo
provjeravali, ali se usudujemo reéi da je avo najveéi oltarni
kameni reljefu nekoj o hrvatskih crkava. Eta, ipo tomu je
Crkva hrvatskih mucenika posebna i jedinstvena.
Gospiéko-senjska biskupija povjerila je upravo KovaCiéu
izradu kamenog reljefa, koji ée biti postavljena u nise iza
oltamoga stola i tako dovrsiti svetiste ove crkve. U dbinski
fopnik Tomislav Rogié je 2013. prilikom predstavljanja
monografije Kuzme KovaCiéa iznio prijedlog konzervatora
Radoslava Bu.fanciéa, za izradu retabla u novoj crkvi.
Argumentirajuéi prijedlog, dao je Bu.fanCié ukratko
presjek autorova stvaranja: KovaCié je uspio u svojemu
kiparstvu spojiti figura/no s ekspresijom i suvremenoséu,
pokazao je i dokazao da pripada velikim umjetnicima i da
vrijeme velikih djela nije proslost
te
da je Kuzma KovaCié
autor drugih znacajnih spomenickih djela: Oltar hrvatske
domovine, spomenik Papi Ivanu Pavlu II. u Se/cima na
Bracu, spomenik prvom hrvatskom Predsjedniku Dr.
Franji Tudmanu u Skabrnji i Slavonskom Brodu, vratnica
hvarske katedrale, retabla u crkvi Sveta Mati Slobode,
zatim kovanog novca Republike Hrvatske,
te jos
i drugih
spomenika, medalja i spomenica. Djela mu se nalaze
u najuglednijim nacionalnima muzejima, galerijama i
privatnim zbirkama. Izlagao je
na brojnim samostalnim
izlozbama, a za svoj rad primio je ugledne nagrade, odlicja
i priznanja.
Povodom posveéenja oltara Kuzme Kovaciéa, tiskan je
kalendar s motivima reljefa, te prigodni poster s tekstom
Milana Besliéa pod naslovom ,,lmpresivna kiparska
invencija i zahtjevno klesarsko
umijeée , u kojem iznosi:
Nad tragicnim dogadajima iz hrvatske povijesti: Bleiburgu,
Krbavskom polju i Vukovaru kipar je oblikovao Kristovo
tijelo kako se uzvisuje k svom nebeskom Ocu
i u slavi
uskrsnuéa dominira reljefom i odreduje njegovo srediste u
simbolickoj i stvarnoj vjeri onih koji su u njemu umrli da bi
vjecno zivjeli - u mucenicima. Zato je njima na spomen ovaj
kameni reljef i naslovljen Slava hrvatskih mucenika, da i
svojim imenom izrazi puninu te istine u svjetlosti vjere u Krist
kojom je obasjan. Biskup Bogovié je predstavio Kalendar
hrvatskih mucenika te istaknuo kako ée upravo poruka
reljefa biti u kalendaru rasporedena po svim mjesecima u
godini, koristeéi se najvise dijelovima toga djela Kuzme
Kovaciéa. Kalendar je likovno i graficki uredio kancelar
Milicevié, a tekstove je napisao biskup Bogovié.
14
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
15/84
KRlNENic
t t t t t t t t t
DOG D NJ
t t t + t t t t t
Reljef
je
nastajao u ateljeu Kuzme Kovaciéa u Kucinama
kod Splita. Potom je po gipsanom modelu u radionici
Stipe VrandeCiéa na Bracu prizor podijeljen i pretvoren
u 70 masivnih kamenih ploea, na kojima su fragmenti
reljefa prvo izvedeni strojno. Uslijedili su mjeseci rucnog
oblikovanja reljefa, prema originalnom predlosku, pri
cemu
su
uz autora radili suradnici, ponajvise Kresimir
Tomasovié, kiparski suradnik na vise ranijih izvedbi djela
Kuzme KovaCiéa. Nakon spajanja svih dijelova, reljef je
oblikovan u samoj crkvi. Nakon brizljive dorade i ugradnje
detalja od gorskog kristala i zlata, po uklanjanju skele
zasjala je zapanjujuéa prozraena poema od tvrdog brackog
kamena u slavu hrvatskih mucenika.
Sam
autor, akademski kipar Kuzma Kovacié, o djelu kafo:
eljef je svojevrsni triptih, dakle, troqjelna cjelina. To
znaéi da svaki od tri reljefa koji éine cjelinu stoji za sebe,
ali istodobno oni tvore jedan prostor povezani su istim
sadriajem ujednu kompoziciju.
Tako
se kroz sva tri reljefa
protete u donjem dijelu zemaljska, a u gomjem nebeska
stvamost. Na srednjem, najvisem (visokom sedam pol
metara), u donjem
je
dijelu prikazana Krbavska bitka,
a na lijevom desnom (visokima pet metara) bleibursko
stradanje kritni
put
Hrvata s konca Drugog svjetskog
rata
te
vukovarsko stradanje u Domovinskom ratu. U
gomjem dijelu, s lijeve desne strane, kroz sva tri reljefa
nite se nebrojeno mnostvo muéenika u slavi uskrsloga
Krista i u zajednistvu Presvetoga Trojstva, Krista koji
svojom veliéinom plastiénoséu
re?_jefa
dominira éitavom
kompozictfom.
Svjetlost Kristova, izratena oblicima i svojstvima tvoriva
u kojemu
je
qjelo oblikovano, proiima sve, vid[jivu
nevidljivu stvamost, ona je nositelj éitavog
1]esenja.
Moiemo reéi
da
reljef prikazuje ovim trima dogadajima
najveéeg hrvatskog stradanja kroz éitavu povtfest, smisao
toga muéenistva, nebesku pobjedu nasih muéenika - odonih
iz doba poganskoga carskog Rima, onih iz vremena turskih
osvajanja do muéenika jugoslavenskoga komunizma.
Zapravo, to
je
viz[ja
na5e
konaéne slobode, nebeske
domovine, koju muéenici veé bastine po kojoj moramo
oblikovati na.SU zemaljsku domovinu.
Koja
je
poruka koju ovaj reljef nosi?
Poruka
je
ovoga qjela, koje
je
izraz zahvalnosti nasim
muéenicima, daje Bog Istina gospodar povtfesti
te da
se
15
oni koji su umrli za Istinu, svjedoci Ljubavi, nisu uzalud
trtvovali, da trtve nisu ,,propale ,nego u Kristu uskrslome
i sami postaju
di
onici njegove Svjetlosti, Svjetosti svijeta.
Svi njegovi svjedoc
i
proglaseni sveci i blatenicina nasemu
tlu ioni iz naseganaroda, oni koji su u postupku proglasenja
i svi muéenici - branitelji hrvatske slobode kroz éitavu
na5u
povijest, svo nebrojeno mnostvo muéenika koje mi i
ne pamtimo, jamstvo
su
istine koja
ée
konaéno pobijediti
oni Nebo veé bastine. Oni sujamstvo dostojanstva tivota
sadasnjeg i buduéih hrvatskih narastaja. To potvrduje
sama éinjenica da ih konaéno motemo slobodno éastiti u
na5oj hrvatskoj driavi.
Sto Varna osobno preds
ta
vlja ovaj reljef?
Za mene on predstavlja ispunjenje mojih vjemiékih
nacionalnih snova moje umjetniéke ljudske dutnosti i
zahvalnosti.
Jer,
znamo, nema veée ljubavi od one
da
t
ko
polo i svoj tivot za drugoga. To
je
Ljubav koja
je
stvorila
Svi.Jet i
po
kojoj sve
ti
vi. Po toj
Bo Joj
ljubavi
Zivi
i
umjetnost.
Ovaj reljef - stijena, sastavljen od sedamdeset éestica
tf
velikih ploéa od bijelog braékog kamena, uistinu
predstavlja pravi pothvat. Nije mi poznato da je ikad u
povijesti hrvatskog kiparstva napravljen toliki kameni
reljef Istodobno, on je qjelo zahvalnosti na5
im
kiparskim
pred.Sasnicima, je r jezik koji su nam oni darovali tiv je
Zivcat u ovome 4/elu. I to
je danas, kad se
ne cijeni
tud
i
rad ni u umjetnos
ti,
rad naSih prethodnika stvaralaékih
uzora, nego ga se zapravo smatra a s t a 1 ~ j e l i m svojevrstan
pothvat. Nadam se da
ée
mnoga srca
to ra
zumjeti.
Na novoposveéenom re ljefu, izmedu dviju vojski na
Krbavskom polju, vidi
se
jedan kr
iz
: biskup
le
Bogovié
je predlozio, da na Krbavskom po
lj
u bude svehrvatski grob
za sve one zrtve ciji se identitet koji se kod iskapanja
ne
prepoma, pa se ne moze odrediti kojemu grob
lj
u pripada
ju
,
a uz Crkvu hrvatskih mu
ce
nika i memorijalni park. Time bi
ovaj udbinski prostor dobio
j
os
veée
ma
cenje i doista
biga
onda trebalo proglasiti mjestom posebnoga pijeteta.
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
16/84
z
prijepore o svetosti bl Alojzija Stepinca
PROTIV ISTINE NE MOZE
S
SVJEDO ITl L ZIM
pise: Tin Kolumbié
U
natoc svim nastojanjima odredenih struktura i
pojedinaca koji .fole dogadaje oko proglasenja svetim
bl.
Alojzija Stepinca predstaviti kao normalan i prihvatljiv
postupak, odredene rasprave i izjave s tim u vezi, koje
Citamo i
slu:Samo
u posljednje vrijeme, otkrivaju namjere
koje zapravo nisu u skladu s razmisljanjima ljudi dobre
volje, koji svetost shvaéaju i dozivljavaju kao zivljenje
vjere u skladu s Bozjim zakonima, medu kojima je ljubav
prema Bogu i eovjeku ,,vrhovni zakon .
Onima koji tvrde da Alojzije Stepinac u teskom vremenu
2. svjetskog rata nije uCinio dovoljno, da
je
mogao vise
treba reéi da postoji obilje dobrih djela koja
je
Stepinac
uCinio
a da u njegovom zivotu ne postoji niti jedno
nedjelo. Dakle moze
se
razmisljati na naCin da se zapitamo
da li bi obilje Stepinceve dobrote moglo biti obilnije te
zakljuCiti naravno da bi moglo, ali to ne umanjuje niti
dovodi u pitanje veliCinu i vrijednost njegove dobrote.
Ako je netko poput Alojzija Stepinca cinio samo dobra
djela, zivio vjeru i svjedocio istinu,
ne
mo2emo ga ni u
kojem slucaju proglasiti necasnim, a kamoli zloCincem ,
sto se takoder radilo sluzeéi se lazima. Na temelju tih lazi
komunisticke vlasti suga na montiranom procesu i osudile
kao zloCinca, a pojedinci iz odredenih svjetonazorskih
skupina, te iz Srpske pravoslavne crkve i danas ga smatraju
zloCincem. Nasljednici
pak
komunisticke ideologije bez
obzira
na
nepobitne povijesne cinjenice, pisana i usmena
svjedocanstva jos uvijek upomo nastoje ,,dokazati
nedokazivo. Naime, nedjela i necasni postupci
bl.
Alojzija
Stepinca ne postoje, dok dobra djela postoje i to u velikoj
mjeri, zabilje2ena u pisanim dokumentima, te kao usmena
svjedocenja mnogih svjedoka.
Pomata
je takoder da
je
bilo
svjedoka koji su htjeli na montiranom procesu svjedociti u
korist Stepinceve obrane, ali im nije bilo dopusteno.
Znakovito je i to unegativnom smislu da se u vezi sa svetoséu
bl.
A
loj
zij a Stepinca jav jaju mnogi kao kriticari i anali ic ari
koji sebe smatraju ,,pozvanima , i to bez istinskoga znanja
i temelja, da prosuduju i presuduju o Stepincevoj svetosti.
Pritom se u svojim prosudbama oslanjaju
na
svjetovna, ne
i ljudska, a ponekad i
na
osobna mjerila te izrieu konaene
6
zakljucke s neshvatljiv
om
lakoéom kao v rhovni suci ,
te zanemaruju cinjenicu da o necij
oj
svetosti u K atolick
oj
Crkvi odlucuje Kongregacija za proglasenje blazenih i
svetih, posebna ustanova sastav ljena od uglednih i casnih
osoba, koje su pune znanja, kao i ljudskih plemenitih
osjeéaja. Proces j e najcd ée dugotrajan, slojevit, podlofan
argumentima ,,za i protiv , pri cemu su ani k
oj
i zastupaju
stranu ,,protiv um i istrazivati i pronalaziti ako postoje
bilo koje Cinjeni
ce
koje bi mogle dovesti u pitanje
svetost odredene osobe. Post
oj
i jos jedna pojedinost koja
proglasenje nekoga svetim u Katolick
oj
Crkvi potvrduje
kao imimno ozbilj an i vjerodostojan postupak utemeljen
na istinoljubivosti i i
st
in
sk
im
Ci
n
je
nicama. Naime, nakon
svih istrazivanja i prikup ljenih argumenata u prilog svetosti,
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
17/84
potrebno j e dokazati barem j edno cudo
koj
e
se
dogodilo na
zagovor buduéeg sveca. Pritom cudo ne utvrduju crkveni
ljudi, veé neovisne osobe iz struke, odnosno medicinski
strucnj aci.
Znakovito
j
da Alojzija Stepinca optu ZUju za ,,sutnju ,
sto zapravo nije istina, te za ,,neCinjenje , sto takoder nije
istina, upravo oni koji su primjerice za Domovinskog rata
bili na suprotnoj, protuhrvatskoj strani i govorili su i to
vrlo glasno podrfavajuéi i poticuéi agresore u njihovim
zloCinackim napadima na hrvatske gradane, krajeve, sela
i gradove. Neki od njih su i blagoslivljali tenkove koji
su kretali u agresorske akcije. Hrvatski katolicki vjemici
mogu biti ponosni sto su u teskim i mracnim vremenima
medu najvisim crkvenim dostojanstvenicima imali osobe,
hrabre i neustrasive, koje nisu Stitjele veé su bez obzira
na opasnosti za vlastiti zivot javno govorili i svjedoCili
istinu, pravdu i ljudskost. Dovoljno
j
navesti samo jedan
Stepincev javni istup, a ima ih mnogo, koji nedvojbeno
svjedoCi da j A Stepinac jasno i nedvosmisleno osudio
nacizam i rasizam. Kada iz danafoje perspektive Citamo
Stepinceve rijeCi kojima osuduje nacifasisticku ideologiju,
lako mofomo zakljuCiti da su te rijeCi itekako mogle
ugroziti njegov zivot. Nije nam poznato da j u mracnom
vremenu
2
svjetskog rata netko od europskih poznatih
uglednika i dostojanstvenika u drfavama u kojima su na
vlasti bili nacisti ili fasisti tako izriCito poput Stepinca
govorio sto misli o nacifasizmu. Mnogi su poznati
umjetnici, knjifovnici i znanstvenici koji se nisu slagali s
nacistickom ideologijom pobjegli iz Europe zbog straha
r
r ~ ~
17
da ée izgubiti glavu, a Stepinac j ostao, svjedoCio vjeru,
istinu i pravdu, te spafavao sve one koje j mogao spasiti.
Evo njegovih hrabrih
rijeCi
kojima osuduje rasizam i
nacifasizam, a izgovorio ihj javno 1942. godine:
Svi ljudi
svih rasa djeca su Boija. Svi bez razlike bili ani Cigani
Crnci civilizirani Europljani Zidovi ili ponosni arijevci
svi imaju jednako pravo da kaiu: Oce nas koji Jesi na
nebesima .. Zbog togaj Katolicka Crkva uvijek osudivala
a i dalje osuduje bilo kakvu nepravdu ili nasilje poCinjeno
u ime klasnih rasnih ili nacionalistickih teorija.
Medu osporavateljima Stepinceve svetosti ima i onih
koji negativno ocjenjuju njegov odnos prema hrvatskoj
drfavotvomosti ne razlikujuéi drfavotvomost od
sustava i rezima. Naime, A Stepinac
j
cijenio hrvatsku
drfavotvomost, ali ne i rezim u kojemu se nisu postivala
ljudska prava. Bio
j
istinski domoljub za kojega j ljubav
prema domovini znaCila biti posten i cestit eovjek, sto
doznajemo iz njegova zivota i djelovanja u kojemu j
iskreno i dosljedno slijedio vlastitu izreku koja glasi:
Za mene nema veéeg patriotizma nego li j svuda iivjeti
neokaljanim postenim i cestitim iivotom.
Zakljucnotrebareéi da bi svi istinoljubivi i ljudi dobrevolje
trebali jace diéi svoj glas u obranu svetosti bl.
A
Stepinca,
tim vise sto napadi na njega dolaze od nevjerodostojnih
ljudi
koj
i bi bili
vj
erodostoj
ni
kad bi sutj eli, j er j e neljudski
i nedostojno lazima svjedoCiti protiv istine. Ili j mozda
sv sto se dogada u vezi s proglasenjem svetim bl. Alojzija
Stepinca djelo Bozje providnosti, kojega j svrha da
njegova svetost zablista u punom sjaju.
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
18/84
PISMO
SJEMENIST RC
IZ KONGA
Pise: Metilda Orec OSB
gencija Fides javlja da je prosle godine
ubijeno_
22
pastoralna djelatnika dil1em
sv11eta
Medu
n11ma
13
sveéenika, cetiri easne sestre i pet laika.
Veé
sedmu
godinu zaredom, prema istom izvjdéu, prednjaCi americki
kontinent: tamo je prosle godine ubijeno sedam sveéenika i
jedna casna sestra. U Aziji su poginulijedan sveéenik, dvije
easne sestre i pet laika, a u Europi su ubijena dva sveéenika.
Uz navedene zrtve
Fides
istice kako je tijekom petnaest
godina (od 2000. do 2015.) nasilna smrt bila sudbinom 396
pastoralnih djelatnika diljem svijeta, medu kojima je cak
pet ubij enih biskupa. A koliki j e tek broj ubij enih m ucenih
krséana Svakim se danom dogada ono sto
je
Isus rekao:
Kako su progonili mene, tako ée progoniti i vas
No, hvala Bogu, postoje i lijepe vijesti: jedna obitelj
je
izrazila zelju skolovati sveéenika. Otac Ilija Barisié
je
pisao kako bi jedan djecak zelio postati sveéenik, no
to je, za prilike u Kongu, dosta skupo. Kad sam to rekla
clanovima obitelji koja
je
htjela pomoéi, odgovorili
su
mi:
Svaki dan éemo se neceg odreéi." Uvijek se covjek moze
roéi bez necega.
To
je zbilja jako lijepo, pohvalno i pred
Gospodinom plemenito djelo koje sigumo neée ostati bez
ploda. Oni ne daju od svog suviska, nego se odrieu, a to je
ono sto najvise vrijedi pred Gospodinom. Sjemenistarac
je
sretan i presretan: Slijedi njegovo pismo koje
je
preveo o
Ilija:
Dragi
Tata
velika mi
je
radost da
Vam
mogu uputiti avo
pismo da
Vam
naznaéim da sam radosna otvorena srca
primio vijest da ste Vi prihvatili moju molbu da me podriite
za troskove skolovanja, to preko Postovanog Brata Fra
Ilije Postovane Sestre M Metilde Oreé.
Zahval:fujem Bogu koji ne prestaje poticati dobru volju
[ludi u svojoj Crkvi.
U stvari, Postovana Sestro dragi Dobroéinite?fu,
ja
sam
siroée bez oca.
Nakon sestog razreda osnovne skole, telio sam poéi u
Malo Sjemeniste te upoznati sto baq·e koje je moje Zvanje.
{jemeniste se nalazi uMusienene a zove se ,,Na§a Nada Sv.
Josip", tu sam napredovao od prve do éetvrte godine, ali
kao vanjski dak.
Sad sam u petom razredu (to je predzadnja godina), od ove
godine
svi
moraju biti u internatu.
li troskovi internata su zaista veoma visoki. Za òjelu
godinu plaéa se oko 870 $.
Zato
Vam
od srca zahva[jujem da ste prihvatili da mi
pomognete tako po drtali moju tarku
ieq
·u da postanem
sveéenik
Moje srce
je
zaista ispunjeno zahvalnoséu prema Bogu
prema
Varna.
Moje su rijeéi zaista neznatne nemoéne izreéi Vase dobro
qjelo koje mi éinite.
U mome srcu, vase dobroéinstvo ostati ée zauvjek upisano
zlatnim slovima.
Zazivajuéi Botje Milosti na Va§u obiteq· koja je sada
moja o i t e l j ~ na sav Vas rad posao, ja Vas molim da ne
posustate éiniti dobro.
Dragi Tata Postovana Sestro, udostojte se primiti moje
najdubq·e osjeéaje zahvalnosti zajedno sa mojim skromnim
molitvama.
Vas
siroma§ni sin,
Mumbere Buyingi
8
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
19/84
Gost naseg lista - Teo Jelicié potpredsjednik Gradskog vijeéa
F O R
JE ISPUHO I BREND
Razgovarala Zorka Bibié
Teo Jelicié gradski vijeénik i clan Hrvatske
seljacke
stranke jedanje
od najaktivnijih
i najenergienijih vijeénika u ovom sazivu
hvarskog GV-a. Uvijek kritiean cesto vrlo
otvoren i direktan nerij etko s govomice
upozorava i ukazuje na propuste zanemare i
apsurde vlasti koje se tieu odluka o sadafojosti
i buduénosti grada. Zbog toga smo odlucili
s njim porazgovarati o pojedinim pitanjima i
problemima sto
je
rado prihvatio i odgovorio u
svom stilu - bez dlake na jeziku.
Kruvenica: Razgovor bismo poceli s jednom gorkom
Cinjenicom. Naime, ove godine navrsava se deseta
ob Jetnica odprekida odluke da vaporpristaje u Hvar
u slucaju kada katamaran ne vozi. Obrazloienje za
javnost biloje da stanovnicima
ele
Luke Lastova to
znatno produljuje pu t. koje kriv
za
tu situaci.fu? mate li
saznanjaje li bilo kakvih razgovora izmeau ovih lokalnih
samouprava o toj temi? Sto
grad
Hvar cini
po
pitanju
vraéanja vapora, odnosno, smatra li gradska vla
st
daje
bitan povratakvapora?
19
Teo Jelicié: Obrazlofonje da pristajanje broda u hvarsku
luku produfuje putovanje
do Vele
Luke i Lastova ne drzi
vodu. Po tome ni katamarani ne bi trebali pristajati u
Hvar a isto tako ni u
Velu
Luku pa bi plovili na relacij i
Split-Lastovo.
Za
ovakvo stanje krivi su prvenstveno
bivsi i sada:Snji gradonacelnik a potom i Agencija za
linijski promet. Katamaranska linija uvedena je za vrijeme
gradonacelnika Milana L
akoSa
Tada je dogovoreno
d
brod pristaje uvij ek kada katamarani ne plove. Tako je bilo
i za vrijeme Zorana DomanCiéa. Lobiranj em Korculana i
totalnom nezainteresiranoséu Pjerina Bebiéa pristajanje
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
20/84
R ZGOVOR
S POVODOM
broda ukinuto
je
2006.
Ne
zaboravimo da
je
u isto vrijeme
ukinuta jedna trajektna linija za Stari Grad. Koliko
je
meni
pomato, za povratak pristajanje broda u Hvar se ne radi
nista ili skoro nista.
Kruvenica
U Gradskom vijeéu èesto iustro raspravljate
i
kritizirate poteze
i
odluke. Kakvaje suradnja izmedu
Vas
i gradonaèelnika te ostalih vijeénika? Za sto se zalaiete i
barite, t/ koje ste toèke dnevnog reda predlagali u ovom
sazivu? Kako je to proslo?
Teo Jelicié U Gradsko vijeée sam u:Sao kako
bih
svojim
manjem i iskustvom pripomogao napretku Grada. Suradnja
s ostalim vijeénicima je dobra i zajednicki smo donijeli niz
odluka za koje smatramo da ée pridonijeti boljem zivotu
i radu nasih sugradana. Zadnjih mjeseci posebno sam se
fokusirao na problem gradske luke i izmjene i dopune
prostornog plana. Ne mogu reéi da sam zadovoljan kako se
rje:Sava spomenuta problematika. Gradsko vijeée donijelo
je
odluku o pristupanju osnivanja vlastite lucke uprave
kako bi sami mogli upravljati i odluCivati o najvafoijem
resursu kojeg imamo. Sto se tice prostornog plana, radnje
teku presporo. Gradani nemaju vremena za cekanje.
Zajednicki nazivnik za ove i druge nespomenute probleme
je
-gradonacelnik. Nas gradonacelnikne izvrsava dobar dio
odluka Gradskog vijeéa. Tko prati sjednice, primijetit
ée
da
na veéinu prigovora vijeénika odgovara sa ,,Bit ée" i Ne
zelim da mi zadajete rokove". Moram, nafalost, konstatirati
da je aktualni gradonacelnik najgori gradonacelnik od
devedesetih do danas.
Kruvenica
Nedavno se navrsilo 14 mjeseci otkako
Hvar nema direktora turistièke zajednice. U trenutku
zakljuèenja broja kraj vel;jaèe
jos
se ne nazire
ni
najmanji pomak p o tam pitanju. Zbog èega oko ovako
bitnog pitanja vlada stav lako éemo
i
toliko dugo se
èeka odluka?
Teo Jelicié Tocn
o je da
se
19. veljace na
vd
ilo 14 mjeseci
od
datuma raspisiva
nj
a natjeeaja za izbor direktora turistiCke
zajednice. Pitanje oko izbora direktora postavio sam na
sjednici gradskog vijeéa u sv ibnju 2015. i od tada na svakoj
redovnoj sjednici do danas.Naslu ali smo se raznih odgovora,
a najbezobramiji i najbedastiji dobili smo od gradonacelnika
koji je ujedno i predsjednik turisticke
zaje
dni
ce
na sjednici
Gradskog vijeéa 19. velj
aee
2016. Citir
am
: turistiCka
zajednica funkcionira, ja potpisuj
em
dokumente - zavrsen
citat. Io
je
odgovor prvog eovjeka grada o temi koja je zivotno
vaZ:na za sve nase gradane. Za ne v
je
rovati. Kada
ée
nam se
gradonaeelnik smilovati i sazvati sjednicu upravnog v
ij
eéa
turisticke zajednice i izabrati direktora, stvamo ne
m am .
Da
bude i sutra, za ovu sezo
nu
je prekasno.
Kruvenica
Zivimo u gradu koji se dièi velikim
proraèunom u odnosu na broj stanovnika, no projekti
koji su stalna tema u predizbomoj kampanji se ne
ostvaruju: staraèki dom, obnova Pjace, sportski cen tar,
dom zdravlja,
Ven
eranda ... Imate li saznanja gqje odlazi
proraèunski novac? Sto se èini po pitanju najav[jivanih
infrastruktumih projekata?
Teo Jelicié O velikom proracunu (oko 40 000 000 kuna)
govorio je Pjerino Bebié. On je velik u odnosu na proracun
Starog Grada ili Jelse, ali Dubrovnik je samo od ulaznica
na zidine u 2015. godini uprihodio 11 000 000 kuna. Grad
Omis ima proracun od 100 000 000 kuna pa procijenite je
li nas velik. Trenutacno se u gradu radi samo na jednom
kapitalnom projektu - Arsenalu , koji je zapocet za vrij
em
e
Milana
Lakofa
Svi ostali projekti su u sferi -bit ée . Nije
najvafuija koliCina novca, nego kvalitetan plan kako ih
potrositi. Potrofoja za kapitalna ulaganja j e premala. S
druge strane, za prethodne dv ije Nove godine iz p
ro
racuna
je
izdvojeno vise od milij
un
i pol kuna. Previse Pogotovo
jer nije postojao n ikakav p lan sto mi
od
Nove godine
zelimo. Proracunski novac se trosi nerezonski. Staracki
dom-nista. Obnova Pj ace - bit ée. Sportski
cent
ar - malo i
sporo. Dom zdrav lja - skoro nis
ta.
Ve
neranda - skoro nista.
Fortica - skoro nista. Galesnik - skoro nista. Loda - nista.
LuCica za domaée brode -nista. Iz navedenog je vidljivo da
se proracun u dobroj mjeri nerazumno i neplanski potrosi.
Kruvenica
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi,
izvr5na vlast gradonaèelnik) ne odgovara za neizvrsene
odluke. Aktualnom gradonaèelniku prigovaraju pasivnost
i
apatiju u vodenju grada Sto biste istaknuli kao pozitivne
strane mandata
ak
tualnog g radonaèelnika, a sto je, p o
Vasem misljenju, negativno?
2
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
21/84
R ZGOVOR S POVODOM
Teo Jelicié Zakon o lokalnoj samouprav1 Je los. Bilo
bi normalno da Gradsko vijeée donosi odluke koje
gradonacelnik mora sprovesti.
Za
neizvrsene zakljucke
nema sankcija. Ako gradonacelnik ne izvrfava obaveze,
vijeée mo.ze ne izglasati proracun i onda slijede izbori. To
je
notoma glupost zakonodavca. Kada ovako los zakon
primijenite na situaciju u Hvaru onda imate cirkus. Gradsko
vijeée donosi odluke, a gradonacelnik radi samo ono sto
hoée. Dolaskom Rina Budroviéa na mjesto gradonacelnika
ocekivanja gradana su bila velika. Njegovo djelovanje dok
je bio vijeénik bilo je izuzetno pozitivno i energicno. Zustro
je raspravljao na vijeéu i inicirao mnoge odluke. Na.Zalost,
kao gradonacelnik djeluje potpuno suprotno. Moram
priznati da mi
gaje
u nekim stvarima tesko razumjeti. nje
stvamo uvjeren
daje
normalno danima se ne pojavljivati u
prostorijama Grada, da je normalno potpisivati dokumente
svugdje po gradu osim u uredu,
daje
normalno u tri godine
ne imati ni jedan zajednicki kolegij sa voditeljima odjela
Grada,
daje
normalno imati turisticku zajednicu mjesecima
bez direktora, da j e normalno u tri godine mozda j edanput
ili dvaput otiéi u Zupaniju. S druge strane, pozitivan je
njegov stav prema veéini udruga u gradu.
Kruvenica
a drustvenim mreiama i u javnoj
komunikaciji ste dosta otvoreni i pristupacni
kad
e
rijec
o aktualnim gradskim pitanjima i problemima. Osim
as
21
i Liste za ponos mista gotovo nitko drugi
od
vijeénika
i gradske vlasti ne komunicira s gradanima bilo putem
viijoli drustvenih mreia ili na skupovima i tribinama.
Zbog cega je to tako sto je tome uzrok? Sto mislite jesu li
i sami Hvarani dovoljno zainteresirani za lokalni politicki
iivot? Zasto?
Teo Jelicié Smatram da, ako smo usli u politicku arenu,
moramo biti gradanima na raspolaganju. Zato slufam, pi tam
i diskutiram ponekad i .zestoko
.
Apsolutno sam svjestan
da nisam uvijek u pravu i da tovor i covik znaju vise od
covika somega. Treba djelovati u vijeéu, ali i na Pjaci i
u kafiéu. Takav je moj stav od pocetka, ali sam svjestan
da bih u nekim situacijama bolje profao da sam manje
prieao. Drugi misle i rade drugaCije i to
je
njihovo pravo
koje postujem. Sami gradani nisu dovoljno zainteresirani.
Nisam posve siguran zasto
je
to tako, ali jedan od razloga
je
sigumo relativno dobra ekonomska situacija u Hvaru.
Drugi razlog koji vidim
je
nezainteresiranost mladih za
politiku i ako ih mi stariji ne uspijemo privuéi u politicku
arenu, ne pise nam se dobro.
Kruvenica Velika polemika razvila se oko strategije
razvoja grada Hvara za 2020.g. koju su izradili profesori
zagrebackog Ekonomskog fakulteta. Rijetki koji suje
procitali uglavnom smatraju da
je
vrlo lofa nepotpuna
i ne nudi nikakva rjesenja. Kako i zamisljate
nas
grad
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
22/84
R ZGOVOR S POVODOM
2020. i kakvu biste strategiju i predloiili? Sto biste
istaknuli kao pluseve minuse prilike i prijetnje
z
razvoj i
napredak naseg grada?
Teo Jelicié
Strategiju razvoja grada Hvara sam procitao.
Barem onu verziju dostupnu
na
stranicama Grada
jer
vijeénici nisu
jos
dobili nikakav materijal. Strategija se
odnosi
na
razdoblje 2015.-2019., a mi
je
u 2016.
jos
nismo
donijeli. Dio strategije koji se odnosi
na
analizu postojeéeg
stanja bi mogao dobiti prolaznu ocjenu, ali dio koji govori
o Hvaru unaprijed
je
los i bez konkretnih prijedloga. Jedan
od podataka koji me
je
natjerao
na
smijeh
je
taj
da
ée grad
u 2019. imati 12 000 turistickih kreveta, a veé sada ih
imamo preko 20 000. Sokantno
je da
u strategiji grada koji
se dici tisuéljetnom kulturom nema ni jedne jedine rijeci
o gradskoj knjifoici, koja radi u nemoguéim, primitivnim
uvjetima, ali je ipak u zadnjih 15 godina postala svjetlo
na
kraju tunela za mnoge nase sugradane i njihove goste.
Zato smatram
da
ovakvu strategiju
ne
treba prihvatiti.
Za
mene
je ona
jedan prilicno los seminarski rad, bez vizije i
konkretnih planova. Grad Hvar 2020. vidim kao grad koji ée
biti destinacija pofoljna
za
zivljenje i rad, kao lokomotivu
cijelog otoka Hvara.
Za to
nam treba nekoliko stvari:
zaustavljanje nekontrolirane izgradnje i apartmanizacije,
uredenje postojeéih i izgradnja nekoliko novih hotela, dom
za
starije, moderan dom zdravlja, poticajna stanogradnja
za
mlade obitelji, nova srednja skola, prilagodena zahtjevima
danasnjice i bliske buduénosti, moderna knjifoica, sportski
centar, lucica
za
domaée brodove, ribarska luka, vlastita
lucka uprava, ulaganje u mlade, bolja povezanost sa
kopnom i susjednim otocima,
za
ustavljanje depopulacije
prigradskih naselja kroz investiranje u potrebne sadr:laje
njihovih stanovnika. Osnovna prijetnja za razvoj naseg
gradaje da
o njemu odlueuje netko drugi, a ne MI SAMI.
Kruvenica Zivimo u gradu koji
turistic1ci
stagnira i
propada a zimi doslovno vegetira bez dogaaanja. Kako
smanjiti taj ogromni kontrast izmeau ljeta
i
zime
i
tko
to
mote
uCiniti? Sto po Varna nedostaje
od
dogaaanja u
gradu? Svjedoci smo da
n
predavanjima koncertima i
izloibama
ne
prisustvuje veliki broj ljudi.
Teo Jelicié Ne
bih se slozio da grad turisticki stagnira i
propada. Kada gledamo ekonomske pokazatelje, onda smo
u strahovitom uzletu. Drugi su problemi. Na:lalost, veé
duzi niz godina o turistickoj ponudi Hvara ne odlucujemo
mi veé netko drugi. Nama se turizam dogada. Postali smo
prepoznatljivi kao dominantno party destinacija. Zimu smo
u turistickom smislu potpuno
za
boravili. Za zaokret nam
treba strategija i ljudi. Turisticka zajednica mora postati
tocka okupljanja.
Ona
mora
za jed
an sto donijeti sve one
koji mogu i trebaju osmisliti kako grad i turizam dignuti
na
visi nivo (strucnjaci raznih profila, turisticki radnici, mladi ,
politieari, Crkva, kultumi radnici, skola) . Kontrast izmedu
ljeta i zime
m
ofo
mo rijesiti samo mi sami, na nacin
da
svi
damo djelié sebe za opée dobro.
lpak
, najveéa odgovomost
lezi
na
nama koji pa1ticipiramo gradsku politiku. lznijet éu
jedan primjer, a ima ih vise. Ove zime u gradu se pojavila
jedna inicijativa mladih imenom Platfonna i ukazala
na
probleme koje muce mlade i one malo starije. I ne
samo ukazala, nego i ponudila rjesenje kako ga oni vide.
Nafa lost, slufajuéi oko sebe cuo sam: ca ovi hoée, opet
ée se niko zaposlit". Ne tvrdim da su potpuno u pravu, ali
imali su volje i ulozili su svoje vrijeme i znanje da nesto
predlofo. Na nama politiearima je da ih podr:limo, kao
i udruge koji imaju ideje i volju za rad
za
opée dobro.
Premalo
na
s je da se dijelimo. Misao vodilja nam mora biti
HVAR. Politicka prepucavanja ostavimo za kafié i Pj acu.
ko ovo svi shvatimo, ili barem veéina, onda gradu neée
nedostajati dogadaji ni liti ni zimi.
FOR
je
BREND, ali
be
z
ljudi je ISPUHONI BREND.
22
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
23/84
N
asem gradu se smijesi jos jedno uvrstavanje
na UNESCO-vu listu, ovaj put listu
svjetske bastine. U suradnji s Italijom i Crnom
Gorom, predloieni su mletacki obrambeni
sustavi iz
ra
zdoblja 15.-17. stoljeéa. H
va
r se
predstavlja s Arsenalom, Forticom i Fabrikom.
Ambroz Tudor je koordinator projekta
nominacije venecijanskih utvrda dijelu koji
se odnosi na nas grad, direktno imenovan od
Ministarstva kulture. U razgovoru nam
je
rekao
sto
je
sve potrebno
za
kandidaturu, zbog cega
su nominirani upravo ti objekti i kakvu sansu
imamo.
Kruvenica K d e krenula inicij
t
iva za st vljanje
mletackih
for
tifikacija
i
luckih objekata
pod
UNESCO vu
zastitu i tko j e zapoceo?
Ambroz Tudor
Inicijativuje zapravo poceo grad Bergamo
jo
s 2006. kada je Italija stavi la stari grad Bergamo Alta na
tentativnu listu UNESCO-
a.
Radi se o srednjovjekovnom
gradu koji je ponajvise u 16. stoljeéu fortificiran kao
23
obrana Republike Venecije spram Milanskog vojvodstva.
Medutim, Bergamu se dogodilo ono sto se zadnje
desetljeée dogada s veéinom europskih prijedloga ako
se na listu UNESCO-a pokufaju kandidirati sami: bili su
glatko odbijeni. Naime, u vrhu UNESCO-a prevladalo
je mislje
nj
e da je lista zastiéenih spomenika izrazito
europocentricna te da prijedlozi s drugih kontinenata imaju
svojevrsnu prednost u startu . Europskim drfavama je
predlozen izlaz u obliku velikih medudrfavnih projekata
koji su u duhu europskih integrac
ij
a s jedne strane, a s druge
strane prijedlozi se ne dijele prema sadasnjim nac
ion
alnim
granicam
a
veé se povezuju u
cj
eline sukladnu stanjima u
vremenu njihova nastanka. Slicno talijanskim iskustvima,
i hrvatski pri
je
dlozi zastite
cj
eline Zadra ili Varazdina nisu
prosli, tako daje i nasa strana u slicnoj situaciji. Zbog svega
to
ga
je grad Bergamo kod talij anskog Ministarstva kulture
(znakovito je da se ta
lij
ansko ministarstvo zove kulture i
turizma) pokrenuo inic
ij
ativu da se pokrene Siri projekt
zastite m letackih obrambenih sustava u razdoblju od
15.
do 17. stoljeéa. U projekt su uvrstene lta
lij a
Hrvatska i
Cma Gora, dok j e Grcka ispala zbog sukoba s Turskom
oko Cipra.
a
ime, proje
kt j
e izvorno trebao obuhvatiti sve
mletacke fortifikacije i obrambene sustave na Sredozemlju,
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
24/84
KRUVENic
KTU LNO
no kako nije bio mogué grcko-turski konsenzus oko
ciparskih primjera, Grcka se povukla iz projekta, a isti
je
ogranicen na terra fermu i Jadran.
a kraju je talijansko Ministarstvo kulture i turizma kao
koordinator, uz suradnju Hrvatske i Crne Gore, pokrenulo
projekt izrade prijedloga za upis na Popis svjetske bastine
niza obrambenih sustava na teritoriju nekadafoje Republike
Venecije u razdoblju 15.-17. st., kao zajednicki prijedlog
Italij e Hrvatske i Crne Gore. U listopadu 2015. potpisan
je Memorandum, kao dio procesa zajednicke nominacije
triju dr.fava za upis na UNESCO-ov Popis svjetske bastine.
U meduvremenu
je
poduzeée SITI - Istituto Superiore sui
Sistemi Territoriali per l'Innovazione iz Torina izradilo
prijedlog projekta koji je krenuo prema Parizu, sjedistu
UNESCO-a. U prvoj su fazi s talijanske strane u projekt
ulazili stari grad Bergamo, stari grad Peschiera del Garda,
obrambeni sustav lagune grada Venecije s Arsenalom
i grad-tvrdava Palmanova. S hrvatske strane to su bili
obrambeni sustav grada Zadra, tvrdava
Sv.
Nikole ispred
Sibenika te stari grad Korcula, a s crnogorske strane samo
stari grad Kotor. Kasnije je na hrvatskoj strani uvrsten
obrambeni sustav grada Hvara, a s crnogorske stari grad
Ulcinj i tvrdava Forte Mare u Herceg Novom, dok
je
prvotni prijedlog jedinstvenog obrambenog sustava Veriga
kod Perasta otpao.
Kruvenica: Koji su bili kriteriji za uvrstavanje upravo
ovih objekata na nominacijski popis? Koje je sve korake
bilo potrebno poduzeti za nominaciju?
A Tudor: Ranije je spomenuto daje Bergamo 2006. propao
kao samostalna kandidatura te j e kraj em
201
O
g.
pokrenuta
inicij a i va za formiranj em sireg proj ekta. Tada j e u Bergamu
organizirana medunarodna radionica Mletacke obrambene
izgradnje izmedu
16.
i
18.
stoljeéa na Sredozemlju - proces
izgradnje medunacionalne kandidature za Listu svjetske
bastine . Sljedeée godine talijanski gradovi Bergamo,
Peschiera del Garda, Palmanova i Venecija potpisuju
sporazum o izradi zajednicke kandidature. Iako su
nesluzbeni konatkti zapoceli ranije, strucnjaci iz Hrvatske
i Crne Gore pridru.ZUju se projektu na simpoziju Vojna
arhitektura na kopnenom podrucju Venecije i Jadranu
izmedu
16.
i
17.
stoljeéa . Prvi sluzbeni korak ministarstva
kulture triju dr.fava bilo je da je svaka pojedinacno uvrstila
svoj e kandidate na nacionalnim tentativnim listama u
veljaCi 2014. godine. Tu
se
radi o listama potencijalnih
kandidata za upis na Listu svjetske bastine koje uvrstava
svaka dr.fava po svojoj volji.
N akon intenzivnog rada u prolj eée i
lj
eto 2015. sastavlj ena
je
Skica nominacije - pregled i komentari, dakle gruba
verzija nominacijskog dokumenta koji je dobio zeleno
svjetlo. Naime, mnogi se projekti zaustave veé u ovoj fazi
ako sredisnji odbori UNESCO-a vide da
taj
projekt nema
osnove za daljnji prolazak. Pocetkom ove godine poslanje
nominacijski dokument, Dossier, koji se sastoji od cetiri
knjige sa sedam poglavlja, ukupno 800 stranica.
Kruvenica: Koji je sljedeéi korak za uvrstavanje n
UNESCO vu listu? Kada bi se to mogio dogoditi?
A Tudor:
Sada je UNESCO na potezu. Prema protokolu,
sve lokacije trebaju obiéi evaluatori. Radi se o svjetskim
24
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
25/84
KRUVEN
c
t
t
t t t + t + KTU LNO
t
t
ti
t +
t
+ t
t
+
struenjacima za pojedino podrucje koje ad hoc imenuje
UNESCO. Njihov ée dolazak biti najavljen, a misljenje
koje dostave UNESCO-u od imimne
je vaZn.osti.
Potom se kroz niz radnih sjednica u Parizu odlueuje o
kandidaturi.
VaZn.o je
naglasiti da iza ove kandidature stoje
tri dr.fave, posebice Italija koja doslovce drzi oko 60%
europske bastine i koja je u 2016. odlucila
podr.Zati
upravo
ovaj projekt.
Va.Zanje
moment da se radi otri nacije koje su
u proteklih stotinjak i vise godina bile cesto u medusobnom
sukobu, a jedna od temeljnih misija UNESCO-a je
povezivanje ljudi, posebno zajednica koje su razdvojene
medusobnim nepovjerenjem.
Kruvenica: Sto biste istaknuli kao prednosti ili
jedinstvenost u hvarskim objektima Fortica,
rsenal
Fabrika) i kako tejedinstvenosti predstaviti, odnosno
sacuvati? Koje su takoaer edinstvenosti hvarskih
objekata u odnosu na ostale nominirane objekte?
Postoji li kakva prijetnja navedenim objektima i kako to
sprijeCiti?
A Tudor: .Mislim da je sklop renesansne ratne luke Hvara
izniman primjer vojne arhitekture i da njegovo uvrstenje
na Listu svjetske bastine treba gurati cak i ako ova prilika
25
propadne. Sklop Fortice, Arsenala i Fabrike graden je u u
prvoj polovini 16. stoljeéa u dahu'', u samo dvadesetak
godina. Po svemu sudeéi, sagradena j e kao odgovor na
pad Klisa i izboj Turaka nadomak pocetka jadranskog
mosta . Fortica je zavrsena 1551. g., Arsenal (u obliku
bez Fontika koji je adicija ranog
17.
sto
lj
eéa) 1558
.-1
559.
godine, a Fabrika izmedu 1557. i 1559. godine. Radi se ,
dakle, o kompletnoj ratnoj lu
ci
(Fabrika) kojoj je radi
odrfavanja i opskrbe brodova dodan Arsenal, te tvrdavi
Fortici koja
je
radila navedena postrojenja. Fabrika je jedna
od najstarijih i najocuvan
ij
ih zidanih obala Sredozemlja, a
hvarski Arsenal jedi
ni
medu brojn
im
mletackim arsenalima
od Venecije i Cipra koji j e graden uz glavni gradski trg i
koji
je
stoga oblikovan i kao reprezentativna a ne samo
funkcionalna zgrada, kakvi su ostali arsenali Mletacke
republike. Medutim, osim im imnog arhitektonskog i
urbanistickog
ma
caj a, va
lj
a naglasiti i kontinuitet funkc
ij
a
na istom m estu.
Tvrdava Fortica sagradena je na mjestu pretpovijesne
utvrde. Nalazi keramike na tom mjestu sefu od eneolitickih
primjera iz 3000. g. pr. Kr. do kasnoantickih ulomaka iz
6-7. st.
p.
Kr. Na padinama Fortice otkriveni su ulomci
keramike iz Apulij
e
datirana od 9. do 4. s
t. pr.
Kr.,
te
-
8/18/2019 Kruvenica br 36
26/84
KR UVENlc
t t
t t
t
+ KTU LNO
t
ti t +
t
brojni ulomci helenisticke keramike , za razliku od veéine
ostalih ilirskih gomila i gradina u srednjoj Dalmaciji gdje
se pronalazi samo lokalna pretpovijesna keramika. Nalazi
importirane keramike govore o postojanju luke povezane
s pretpovijesnim pomorskim putovima uzdui i preko
Jadrana. Prema recentnim istrazivanjima zeljeznodobne
gradine nalaze se na svim vrhovima brda oko Fortice te
je naseobina s utvrdom na vrhu Fortice zapravo srediste
Sireg zeljeznodobnog, cvrsto branjenog naselja. u literaturi
je
istaknuto da je naseobina pod Forticom najvjerojatnije
najveée i najznacajnije 2eljeznodobno naselje na otoku
Hvaru, koje se s lakoéom moze povezati sa spomenom
izvamedno utvrdenog mjesta koje Diodor spominje
pocetkom 4. st. pr. Kr. u vezi s osnivanjem grcke kolonije
na mjestu danasnjeg Starog Grada i zapravo je sredifoje
naselje otoka prije i poslije osnutka Pharosa.
Tijekom rimske vlasti na Fartici se najvjerojatnije nalazi
osmatraenica. Nafalost, tragove anticke osmatraenice
ili omanje utvrde nepovratno
je
odnijela izgradnja
srednjevjekovne i renesnansne tvrdave. Zanimljivo
je
da
je brdo na kojem se nalazi Fortica doseljenjem Hrvata
dobilo ime Horugvenica, sacuvana u titularu obliZ:nje crkve
Kruvenice, a temelji se na staroslavenskoj rijeci horugva,
zastava ili barjak, koji je oc
io
istican na vrhu brda, a koristi
je jos Marulié krajem
15.
stoljeéa.
Sredinom
14.
st. spominje se po prvi put tvrdava u Hvaru.
Veé
u sijeenju 1358., kada na Hvar navaljuju Omisani,
Spliéani i Trogirani, pucanstvo se veéim dijelom, zajedno s
mletackim potestatom Nicolom Cornerom, povuklo upravo
u ovaj
Castello
koji ostade nezauzet.
Fortica se kroz cijelo
15.
i u
16.
st. naziva castrnm ili
castellum na latinskom, odnosno castello
na
talijanskom.
Dom aéi hrva ski naziv za n ubio j e nesumnj ivo Kastil, kako
vidimo po toponimu Zakastil. Kako se gradska tvrdava
u
17.
i
18. st.
na talijanskom redovito nazivala Fortezza,
Hvaranije prozvase Fortica i zovuje tako do danas, dokje
Spanjola pogrdno ime, nastalo iz nepoznatog razloga za
francuske uprave na pocetku
19.
stoljeéa.
Kratak, ali vafan podatak o Fartici donasi dominikanac
Pribojevié u svom panegiriku o Hvaru i Slavenima
izgovorenom 1525. g. kafo da je jedini prilaz sa zapada,
gdje
su
,,tri silno utvrdene kule , kako je slicno prikazano
na Grunembergovoj veduti iz 1486.
Sto se tice obale, jedini zasada utvrdeni detalj zidane obale
nalazi se ispred Rotonde s mnostvom ulomaka amfora, a
koje se mogu datirati od
1. st. pr.
Kr.
do
7-8. st, dakle u
vremenu u kojem se otprilike smjestaju nalazi i uArsenalu.
Jos je zanimljiviji slueaj Arsenala, koji je sagraden na
mjestu na kojem se veliki lucki objekti nalaze veé vise
od 2000 godina, sto je utvrdeno recentnim arheoloskim
istrazivanjima. Najraniji poznati objekt bio je
ndto
manji
oddanafojeg, a datira se u prijelaz 1. st. pr. Kr i 1. st. Bio
je
u
funkciji do pocetka 2. stoljeéa. Radi se o rimskom arsenalu,
ali
ga
karakterizira helenisticki nacin gradnj e. Kasnoanticki
lucki objekt bio je tek nesto manji od danafojeg. Radilo se
o velikoj prizemnici pokriven
oj
krovom, o cemu svjedoce
temelji masivnih, zidanih stupova koji su bili razmjesteni
sredinom prostorij e. No
vaZ:nije
od same kasnoanticke
zgrade koja se datira od kraja 3.
st. p.
Kr. do pocetaka 8.
st. p. Kr.
jest
cinjenica da je kao priprema za nj enu gradnju
zemljiste zaravnano s velikom kolicin
om
vodonepropusne
gline u kojoj su izgradeni dr
enaZ:ni
kanali. Dakl
e
veliki
hidrotehnicki zahvat koji j e zaht ij evao mnogo napora, kako
u ljudskom radu i znanju, tako i u sredstvima. U svakom
slucaju, radi se o iznimno dugackom kontinuitetu zgrade
s luckom funkcij
om
na istom mjestu, sto je navedeno u
poglavlju kandidacije u kojoj se donose razlozi zbog kojih
bi lokalitet trebao biti uvrsten na Listu
sv
jetske bastine.
Zanimljivo
je
da je prva zgrada iz r imskog razdoblja s
javnom funkcijom otkrivena na otoku.
Kruvenica:
ak
on upisa na listu, sto lokalna zajednica, po
Vasem misljenju, treba
uCin
iti s objektima? Koju namjenu
vidite, program, buduénost?
A Tudor: Mislim
da
j e namjena Arsenala i Fortice na
dobrom putu da postane javna, visoko standarizirana
sposobna ugostiti mnoge sadrfaje tijekom c
ij
ele godine.
Grad
je
u tom pravcu doista ulozio ogroman napor.
Arsenal je ufao u zavrfou fazu radova.
To
ée biti zgrada
koje ée moéi drfa ti potpunu kazalis
nu
sezo
nu
, izlozbenu
sezonu, a u prizemlju (klimatiziranom i opremljenom nus
prostorijama) cijeli d
ij
apazon aktivnosti tijekom godine.
No, za to tre ba
im
ati zaposlene lju
de
i razradene programe.
Cini mi se da u tom segment G