Tradicionalni pohod u vinograde

VINOGRADARI PROSLAVILI BLAGDAN SVETOG VINKA

Nova županijska robna marka

Koncesije za distrubuciju plina

Poglavarstvo

Poljoprivreda

Turizam

Seoska gospodarstva privlače turiste

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Broj 4, siječanj 2008. ▪ besplatni primjerak

str. 16-17

str. 5

str. 10-11

str. 22-23

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

� �KRONIKA Ž U P A N I J S K A

TEMA BROJA TEMA BROJA

O

Županijska kronika, informativni bilten

ISSN: 1846-6257Godina: I

Broj: 4, siječanj 2008.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagre-

bačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb,

info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;

Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirjana Oštrec, Zlatko Hržić,

Ivana Posavec-Krivec, Miroslav Milonjić

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Velika Gorica

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

IMPRESSUM

UpRAvni OdJEl iMA ispOsTAvE kOJE sU

UsTROJEnE kAO pOdOdsJEciPododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Dugom Selu - za područje Grada Dugog Sela te općina Brckovljani i Rugvica

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Ivanić-Gradu - za područje Grada Ivanić-Grada te općina Kloštar Ivanić i Križ

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Jastrebar-skom - za područje Grada Jastrebarskog te općina Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Svetoj Ne-delji - za područje Grada Svete Nedelje te Općine Stupnik

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Svetom Ivanu Zelini - za područje Grada Svetog Ivana Zeline te Općine Bedenica

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Velikoj Gorici - za područje općina Kravarsko, Orle i Pokupsko

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Vrbovcu - za područje Grada Vrbovca te općina Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec

Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju u Zaprešiću - za područje Grada Zaprešića te općina Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća

S RADOM POČEO UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA

Jednostavnije do dozvola za gradnjuOdjel ima pododsjeke za prostorno uređenje i gradnju te zaštitu okoliša, kao i osam ispostava

dlukom Županijske skupštine, te-meljene na Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, ustrojen je

Upravni odjel za prostorno uređenje, grad-nju i zaštitu okoliša. S radom je počeo 1. siječnja kada je Županija pre-uzela od Ureda državne uprave (Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove) 43 službenika koji izdaju rješenja o uvjetima gradnje, lokacijske i građevinske dozvole te druge akte neophodne za provedbu dokumenata prostornog uređe-nja i gradnje.

Odjel ima dva pododsjeka, za prostorno uređenje i gradnju te zaštitu okoliša, kao i osam ispostava. Sistematizacijom radnih mjesta ustrojeno je u odjelu 67 radnih mjesta, pa će se kroz dulje vremensko raz-doblje morati zaposliti novi, visokoobrazovani kadrovi. Naime, većina preuzetih djelatnika ima srednju, odnosno višu stručnu spremu, a Zakon o prostornom uređenju i gradnji propisuje da „postupak iz-davanja lokacijske dozvole, potvrde parcela-cijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju gra-

Željka Abramović, v.d. pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, kaže da će, nabavkom informatičke opreme, preuzeti zaposlenici odsad imati osjetno bolje uvjete za rad, a povećana im je i plaća. U poje-dinim ispostavama rješenja su se dosad tipkala pisaćim strojem, a nedostatak računala utjecao je i na brzinu rješavanja predmeta. Odjel će redovito kontrolirati rad referenata i voditelja ispostava i Poglavarstvu podnositi izvješća koliko je predme-ta, kojim redoslijedom i u kojem roku riješeno.

informatička opremljenostUpravni odjel obavlja stručne poslove izrade i provođe-nja postupka donošenja prostorno-planskih dokumena-ta, upravne i stručne poslove izdavanja akata iz područja prostornog uređenja i gradnje, administrativno-tehničke poslove provođenja postupka urbane komasacije te pro-vođenja rješenja o komasaciji, upravne i stručne poslove zaštite okoliša i prirode te unapređenja i praćenja stanja okoliša, te prati i koordinira rad javnih ustanova iz dje-lokruga zaštite prirode i prostornog uređenja. Odsjek za zaštitu okoliša, među ostalim, izdaje rješenja za postupa-nje s otpadom, kao i rješenja za njegovo sakupljanje.

poslovi odjela

đevne čestice može voditi službenik koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili gra-đevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili

građevinske struke“. Župa-nija je preuzela samo 11 dje-latnika s visokom stručnom spremom. Osim njihova pre-uzimanja, Županija osigurava i materijalno-tehničke uvjete za rad odjela i njegovih ispo-stava na terenu, što podrazu-mijeva i skora ustrojavanja pisarnica. Vršiteljicom duž-nosti pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, do izbora pročelnika putem jav-nog natječaja, imenovana je Željka Abramović.

Osim Županije, zaposlenike Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo

i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave preuzela su i dva velika grada - Ve-lika Gorica (sedam djelatnika) i Samobor (pet djelatnika). Krajem prošle godine u toj je službi državne uprave bilo više od 7200 neriješenih predmeta.

Osim Župani-je, zaposlenike Službe za pro-storno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave preuzeli su Velika Gori-ca i Samobor

Za građevine do 400 četvornih metara odsad se izdaje samo rješenje o uvjetima gradnje

Odjel izdaje rješenja neophodna za provedbu dokumenata prostornog uređenja

Poštovani čitatelji,

Po prvi puta u 2008. izdajemo našu Žu-panijsku kroniku, informativni bilten. Iako se čini da se in-tenzitet aktivnosti bitno smanjio, poslije božičnih i novo-godišnjih blagdana, to nije točno. Na županijskom prostoru nastavljaju se aktivnosti, započeti programi se pro-vode, a novi pripremaju za realizaciju.I u ovom broju, kao i u prethodna tri, nastojimo Vas informirati o događaji-ma u proteklome razdoblju.Od ovog broja nastojati ćemo prika-zati interesantnu djelatnost i granu turizma, a to je seoski turizam u našoj županiji. Predstaviti ćemo Vam obitelji i gospodarstva koja se bave tom, vrlo atraktivnom i perspektivnom granom turizma.Vjerujem da smo i ovog puta postigli naš osnovni cilj, a to je pravovremeno i objektivno informiranje naših žitelja i gospodarstvenika o najvažnijim do-gađanjima i aktivnostima koje se pro-vode u Zagrebačkoj županiji.Kao i do sada i dalje smo otvoreni za sve Vaše prijedloge i sugestije, koje će nadamo se, doprinjeti boljoj kvaliteti i raznovrsnosti sadržaja ovog biltena.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl.oec.

RiJEČ UREdnikA

UpRAvni OdJEl zA pROsTORnO UREđEnJE, gRAdnJU i zAšTiTU OkOlišAsJEdišTE

ispOsTAvEzAgREB

dUgO sElO

ivAniĆ - gRAd

JAsTREBARskO

svETA nEdJElJA

svETi ivAn zElinA

vElikA gORicA

vRBOvEc

zApREšiĆ

Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb

Josipa Zorića 1, 10 370 Dugo Selo

Trg Vladimira Nazora 1, 10 310 Ivanić Grad

Vladka Mačeka 2, 10 450 Jastrebarsko

Samobor, Zagorska 41, 10 430 Samobor (privremeno)

Trg Ante Starčevića 12, 10 380 Sv. Ivan Zelina

Trg kralja Tomislava 34, 10 410 Velika Gorica (privremeno)

Trg Petra Zrinskog 9, 10 340 Vrbovec

Nova ulica 10, 10 290 Zaprešić

tel. 01/ 6345-132, 6345-180

tel. 01/ 2753-122

tel. 01/ 2831-152

tel. 01/ 6281-119

tel. 01/ 3368-329, 3368-330

tel. 01/ 2060-024, 2060-044

tel. 01/ 6221-292

tel. 01/ 2727-002, 2791-122

tel. 01/ 3315-111

fax 01/ 6345-271

fax 01/ 2753-080

fax 01/ 2831-152

fax 01/ 6284-160

fax 01/ 3360-085, 3361-222

fax 01/ 2019-202

fax 01/ 6221-292

fax 01/ 2727-002 faks 01/ 3310-343

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

� �KRONIKA Ž U P A N I J S K A

gOspOdARsTvO

„Hrvatska ekološka magistrala“Predstavnici Instituta za istraživanje i razvoj održivih eko sustava predstavili su sredinom siječnja projekt „Zeleni put - hrvatska ekološka magistrala“. Cilj pro-jekta je uspostava ekološkog puta koji povezuje kon-tinentalnu i primorsku Hrvatsku, potiče održivi gos-podarski razvoj krajeva kroz koje prolazi i djeluje kao

poticaj za provođenje specifičnih znanstveno-struč-nih istraživanja. Projekt obuhvaća postojeće seoske putove, šumske staze te riječne nasipe. Prema prijed-logu Instituta, dionica „Zelenog puta“ koja prolazi Za-grebačkom županijom obuhvaćala bi područja oko Samobora, Zaprešića, Svete Nedelje i Velike Gorice.

Koncesije su odobrene za razdoblje od 15 godina

DODIJELJENE KONCESIJE ZA DISTRIBUCIJU PLINA

Povećanje kapaciteta plinskih distribucijskih sustava

Jedinice regionalne samouprave donose odluke o dodjeli koncesije za postojeće distribucijske sustave

oncesiju za distribuci-ju plina na postojećem distribucijskom sustavu

odobrilo je Poglavarstvo, na sjed-nici 22. siječnja, „Zelinskim komu-nalijama“ iz Svetog Ivana Zeline, „Ivakopu“ iz Ivanić-Grada, „Du-komu“ iz Dugog Sela i „Komunal-cu Vrbovec“ iz Vrbovca. Koncesije su dane za razdoblje od 15 godina, a uključuju i pravo gradnje u svrhu povećanja kapaciteta distribucij-skog sustava.

„Zelinske komunalije“ su dobile koncesiju za distribuciju plina na području Svetog Ivana Zeline i Op-ćine Bedenica, gdje postojeći dis-tribucijski sustav omogućuje go-dišnju distribuciju od 25.000.000

prostornih metara plina. „Ivakopu“ je dana koncesija za distribuciju plina na području Ivanić-Grada te općina Kloštar Ivanić i Križ. Po-stojeći kapacitet distribucijskog sustava omogućuje godišnju dis-tribuciju od 16.000.000 prostornih metara plina. Za područje Dugog Sela i općina Brckovljani i Rugvi-ca koncesija je dana dugoselskom „Dukomu“, gdje je omogućena go-dišnja distribucija od 23.000.000 prostornih metara plina, dok je za područje Vrbovca te općina Dubra-va, Gradec, Farkaševac, Preseka i Rakovec koncesija dana „Komu-nalcu Vrbovec“ koji na postojećem distribucijskom sustavu godišnje može isporučiti 21.100.000 pro-

stornih metara plina. Sve te tvrtke imaju dozvolu Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti za obavlja-nje distribucije plina. Koncesionari će Županiji plaćati godišnji pau-šalni iznos od 10.000 kuna te 0,5 posto od prihoda ostvarenog distri-bucijom plina u prethodnoj godini.

Zakonom o tržištu plina, iz 2007. godine, utvrđeno je da jedinice re-gionalne samouprave donose odlu-ke o dodjeli koncesije na postoje-ćem distribucijskom sustavu. Istim zakonom, pojašnjeno je za sjednice Poglavarstva, koncesiju mogu do-biti, na vlastiti zahtjev, samo one tvrtke koje na distribucijskom po-dručju trenutno obavljaju distribu-ciju plina.

Na području županije dis-tribucijom plina se također bave „Montcogim plinara“ iz Svete Nedelje, samobor-ski „Energometan“, zagre-bačka „Gradska plinara“ te stubička tvrtka „Komus“. Ove tvrtke su ugovore o distribuciji plina sklopile s jedinicama lokalne samou-prave ili imaju koncesiju na neodređeno vrijeme, pa će te koncesije morati uskladiti s Pravilnikom o organizaciji tržišta plina, temeljenog na Zakonu o tržištu plina, koji tek treba donijeti Ministarstvo gospodarstva.

Usklađivanje koncesije

Zakonom o tržištu plina defini-rano je da distribuciju plina od sredine ove godine više neće moći obavljati komunalna poduzeća. Mladen Beck, za-mjenik pročelnika za promet i komunalnu infrastrukturu, objasnio je da će poduzeća kojima je odobrena koncesija morati osnovati „tvrtke kćeri“ (što su ona već i započela) na koje će se prenijeti koncesija, a koje će se baviti samo distribu-cijom plina.

Razvoj sustava

Odgovarajući na pitanja čla-nova Poglavarstva, župan Stje-pan Kožić je rekao da je dosad bilo pokušaja da se udruže mali distributeri plina, ali bez uspjeha. - Izradili smo studiju koja je po-kazala opravdanost osnivanja zajedničke tvrtke za distribuci-ju plina. Međutim, s takvom se inicijativom nisu složili vlasnici tih tvrtki - rekao je župan.

Bez zajedničkog distributera

K

gOspOdARsTvO

Jamstva za razvoj poduzetništva Županija se, odlukom Poglavarstva, uključila u projekt Ministarstva gospodarstva «Regionalni jamstveni in-strumenti». Cilj projekta, kojega će provoditi Jamstvena agencija Zagrebačke županije, unapređenje je financi-ranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Resorno ministarstvo je za tu namjenu osiguralo milijun kuna,

toliko će osigurati i Županija, a konačni jamstveni poten-cijal osigurat će se kroz depozitne banke. Korisnici jam-stava mogu biti obrti, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i profitne ustanove. Nakon okončanja projekta dobiveni novac Ministarstva prenamijenit će se za razvoj gospodarstva.

Ž

S RADOM POČEO CENTAR ZA INFORMIRANJE O OBRAZOVANJU ZA GOSPODARSTVO

Zanimanja potrebna tržištu rada

Zainteresirani mogu dobiti u Centru i informacije o različitim oblicima cjeloživotnog obrazovanjaupanija je, donacijom od 80.000 kuna, po-držala rad Centra za informiranje o obrazo-vanju za gospodarstvo i napredak u karijeri.

Centar je, u suradnji s Upravnim odjelom za gospo-darstvo Zagrebačke županije i Uredom za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, osnovala krajem lanjske godine Obrtnička komora Zagreb, u čijim je prostorija-ma u Ilici 49 i smješten. Rozalija Filipović Baljak, nje-gova voditeljica, kaže da je osnovan po uzoru na slične centre u zemljama EU, gdje se učenici, nezaposlene i zaposlene osobe (koje žele napredovati u karijeri), kao i one treće životne dobi, mogu informirati o željenom obrazovanju, perspektivnim i deficitarnim zanimanji-ma, prekvalifikaciji, stipendijama ili kreditiranju njiho-va obrazovanja. Zainteresirani mogu dobiti i informa-cije o različitim oblicima cjeloživotnog obrazovanja.

- Zbog količine informacija ljudi više ne stignu pra-titi sve što je važno za njihovo obrazovanje, napredak u karijeri, odnosno opstanak na tržištu rada. Stoga svi

koji dođu u naš centar mogu dobiti korisne informacije koje će ih usmjeriti kako dalje - kaže voditeljica Cen-tra, čije su usluge namijenjene građanima Zagrebačke županije i Grada Zagreba, odnosno učenicima završ-nih razreda osmogodišnje škole i njihovim roditeljima, koji usmjeravaju djecu u obrazovanje, srednjoškolci-ma, radnicima koji dodatno žele usavršiti znanje za po-trebe razvijenoga gospodarstva, obrtnicima, tvrtkama, zadrugama, školama i ustanovama kojima je obrazo-vanje jedna od djelatnosti, kao i voditeljima praktične nastave u školama i ustanovama.

- Želimo da ljudi, osobito mladi koji tek biraju za-nimanje, dolaze u naš Centar s povjerenjem. Mogu biti sigurni da će u njemu dobiti potrebne informacije o mogućnostima školovanja, doškolovanja i prekvali-fikaciji. Primjereno odabrano obrazovanje trebalo bi smanjiti broj osoba koje se, stjecanjem određenog za-nimanja, ne mogu zaposliti jer ih tržište rada ne treba - napominje Rozalija Filipović Baljak.

Jedna od zadaća Centra je i pravilno usmjeravanje učenika prilikom odabira njihova budućeg zanimanja. U Centru mogu dobiti informacije o zanimanjima koja se traže u Županiji i Gradu Zagrebu, s prijedlogom najboljih ustano-va, škola i fakulteta na kojima se mogu obrazovati. Manjak pojedinih zanimanja neop-hodnih razvoju gospodarstva i nezainteresiranost građana za pojedina zanimanja jedan su od važnijih razloga zbog kojega je Centar neophodan Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu.

pravilno usmjeravanje učenika

Županija je rad Centra podržala s 80.000 kuna

Ljudima, posebno onima koji se ne koriste internetom, potrebna je informacija kako se obrazovati i koje zanimanje odabrati kako bi što lakše dobili posao - napominje Rozalija Filipović Baljak. Iva Ivček, stručna suradnica u Odjelu za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb, kaže da se trenutačno najviše traže građevinski radnici, zbog čega se zanimanja te struke i ubrajaju u deficitarna.

Traže se građevinski radnici

Centar je otvoren radnim danima od 8 do 18 sati, a

pobliže obavijesti o njegovim aktivnostima mogu se

dobiti na web stranici www.obrazovanje-centar-okz.info

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

� �KRONIKA Ž U P A N I J S K A

M

Proizvodi se stotinu različitih slastica

OKUSI DJETINJSTVA I MLADOSTI

Slastice obitelji Šatovićoslavina je znana po izvrsnim slasticama. Drevno iskustvo nasta-

jalo naraštajima, potom prepisi-vano iz bilježnice u bilježnicu, oslonjeno na tradiciju seljačkoga i građanskoga na stol su iznosile najtalentiranije, obično samouke slastičarke, o blagdanima i obi-teljskim svečanostima, od krstitki do svadbi. Te izvorne i domaće, starinske mirise i okuse ponovno daruje svojim slasticama obitelj Šatović i njihova tvrtka S.K.A.H., nazvana po početnim imenima članova obitelji (Sandra, Krešo, Ankica, Hrvoje).

Zahvaljujući životnoj nuždi koji ih je natjerala da u kolovozu 1995. za prodaju krenu proizvodi-ti kolače i ideju da se slastičarka Ankica i trgovac Krešo oslone na starinske recepture moslavačkih svečanih kolača, posebno suhih, iz bilježnice Krešine mame Ka-tice Šatović iz Vezišča, Križ je pionirski počeo živjeti hrvatski etnotrend: na moderan način, od odabranih, prirodnih i zdravstve-no provjerenih sirovina proizvo-diti ručno omiljene tradicionalne slastice.

Potrošači su njihove zvjezdice, kiflice, mađarice i druge ukusne poslastice zavoljeli prepoznavši ih svojima: jedni su u njima po-novno otkrili okuse djetinjstva ili mladosti, a drugi ljepotu i kakvo-ću kakvu su dotad mogli kušati samo povremeno, u rijetkim sla-stičarnicama te u maminoj i baki-noj kuhinji.

Kako se i najmlađa generacija Šatovićevih obrazova-la u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu, te je Sandra slastičarka, a Hrvoje kuhar, valja očekivati i nova ugodna iznenašenja iz te obiteljske radionice. Osim što su steklu ugled vrijednog gospodarstveni-ka te osvojili tržište prodajnim mjestima od Zagreba do Bjelovara, Koprivnice, Varaždina, Ivanca, Križevca, Ivanić-Grada, Kutine, Rijeke, Opatije, Krka, Crikveni-ce, Novog Vinodolskog, Pule do Umaga i Poreča pa dalje, Šatovići se mogu pohvaliti i profesionalnim pri-znanjima. Sandra je za autorski slastičarski rad nagra-đena na 21. međunarodnom natjecanju učenika ugo-stiteljslo-turističkih škola Gastro 2001. na Hvaru, a na međunarodnom 7. zagrebačkom festivalu slastice 2002. kao najmlađa sudionica nagrađena je za najbo-lji debitantski nastup. Ambicije im tu ne prestaju, jer je specijalizirala i stručne tečajeve kod vodećih svjet-skih slastičara u svjetski uglednoj Laboratorio Scuola «L’etoile» di Sottomarina kraj Venecije.

profesionalna priznanja

U tvrtki je pedeset zaposlenih izvorni tekst: Kolači Šatović - Blagdanski doživljaj svaki dan

SAMOBORKA

Partner u graditeljstvuovijest Samoborke počinje 1906. kada je osnovan obrt za proizvodnju cementnih proizvoda. Dvije godi-

ne kasnije naziv obrta se mijenja u Industriju cementnih proizvoda, a 1919. poslovanje se nastavlja u dioničkom društvu današnjeg na-ziva - Samoborka. U početku su osnovni pro-izvodi bile betonske cijevi, crijep i betonski blokovi. Dvadesetih godina prošlog stoljeća u proizvodnju se uvode i fasadne žbuke, a da-nas Samoborka proizvodi više od 300 razli-čitih proizvoda za graditeljstvo (fasadne žbu-ke, ljepila, betonske cijevi, opločnike, ploče, rubnjake, transportni beton...). Godine 1975. uveden je marketinški pojam „tera sistem“ što podrazumijeva proizvodnju građevnih mate-rijala od „podruma do krova“. Tržišna imena Samoborkinih proizvoda - Samoterm, Terakril,

Teratekt, Teranil, Terapol, Teraplast, danas su prepoznatljivi brandovi i nezaobilazni u gradi-teljstvu.

Dinamičniji razvitak Samoborke počeo je 1994. nakon privatizacije, proširenjem i mo-dernizacijom proizvodnje i tehnologije. Tvrtka je u nove proizvodne linije i kapacitete unatrag osam godina investirala 30 milijuna eura, iz-gradivši tvornice za proizvodnju suhih žbuka, betonskih cijevi s ugrađenom brtvom, svježeg betona, betonskih šahtova, opločnika i rubnja-ka te za predsijavanje i sušenje agregata, čime je postala jedna od modernijih tvornica u Euro-pi. Inovativnost u kreiranju novih i kvalitetnih rješenja potvrđena je i dobivanjem znakova „Izvorno hrvatsko“ za linije proizvoda Samo-term, Teranil i Terapol, dok je Teratekt nositelj znaka „Hrvatska kvaliteta“.

INKER

Oprema za kupaoniceInker je zasad jedini proizvođač sanitarnog porculana u Republici Hrvatskoj te proizvo-đač porculanskog posuđa za ugostiteljstvo i domaćinstvo. Lider je u toj proizvodnji, ne samo u nas, nego i u jugoistočnoj Europi. Osnovan je 1953., a danas je ustrojen kao dioničko društvo u većinskom vlasništvu španjolske obiteljske kompanije Roca, te od 2006. posluje kao član Grupe Roca. Roca je globalna tvrtka na području proizvod-nje opreme za kupaonice, prisutna je u više od 115 zemalja i zapošljava 20 tisuća ljudi. U razvoju Inkera, posebno zadnjih godina, prisutna je stalna organizacijska i tehnološka prilagodba najnovijim tržiš-nim zahtjevima globalne ekonomije 21. stoljeća. Proizvodni program tvrtke rezultat je vlastitog znanja i razvoja, a sastoji se od stotinjak različitih proizvoda visokovrijed-nog sanitarnog porculana visoke kvalitete, od modernog do klasičnog dizajna, namije-njenog svim tipovima kupaonica i zahtjeva kupaca.

gOspOdARsTvO gOspOdARsTvO

TELEGRA

nadzor prometaTelegra je vodeća hrvatska tvrtka u područ-ju razvoja tehnologije za kontrolu i nadzor prometa, odnosno njegovo upravljanje. Kupcima isporučuje komponente, sustave i cjelovita sistemska rješenja za upravlja-nje i kontrolu prometa na autocestama i u tunelima. Proizvodi dinamičku prometnu signalizaciju, poput displeja i promjenlji-vih prometnih znakova u LED tehnologiji i rotirajućim prizmama, cestovne prometne stanice, softverski paket za centralizirani nadzor i upravljanje prometom i ostalim instaliranim sustavima uz autoceste i u tunelima, znakove s unutarnjom rasvjetom te telefonske pozivne sustave. Telegra je, među ostalim, inovativnim softverskim rje-šenjem opremila tunel „Brinje“ koji je pro-glašen najsigurnijim europskim tunelom prema EuroTAP testiranju, jednim od osam istraživačkih projekata o sigurnosti tunela koje podupire Europska komisija. Telegra posluje u 15 zemalja, s podružnicama u Kini i SAD-u.

Krajem prošle godine na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HKG-Komore Zagreb dodijeljene

su plakete „Zlatna kuna“ za ostvarene poslovne rezultate u 2006. i dostignuća na području inovacija, te u prigodi značajnih obljetnica. S područja Zagrebačke

županije u kategoriji velikih trgovačkih društava plaketu je dobio zaprešićki Inker, u kategoriji srednjih

trgovačkih društava tvrtka Telegra iz Svete Nedelje, a u kategoriji malih trgovačkih društava S.K.A.H. iz Križa. Posebno priznanje u prigodi 100. godišnjice

poslovanja dobila je Samoborka. Hrvatska gospodarska komora je nagradila tvrtke koje su ostvarile iznimne

poslovne rezultate u primjeni novih tehnologija, izvozu te zapošljavanju i inovativnosti, što je pretpostavka

njihovog daljnjeg razvoja.

P

Potrošači su njihove zvjezdice, kiflice, mađarice i druge poslastice zavoljeli prepoznavši ih svojima

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

� �KRONIKA Ž U P A N I J S K A

pROMET

zajedničko financiranje Za temeljitu rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta, o kojima skrbi Županijska uprava za ceste, trebalo bi osigurati više od 400 milijuna kuna, nakon čega bi sva-ke godine za redovito i izvanredno održavanje trebalo predvidjeti dodatnih 150 milijuna kuna. Pokazala je to studija Instituta građevinarstva Hrvatske. Kako bi se

obnovio dio prometnica, Županija se prije par godina i kreditno zadužila. Kreditom je sanirano 150 kilometa-ra tada najlošijih cesta. Osim sredstava koja osigurava ŽUC, prometnice se saniraju i proračunskim novcem jedinica lokalne samouprave. Naime, gradovi i općine sufinanciraju obnovu cesta na svome području.

Za 2008. najavljena je prekategorizacija Stare karlovačke i Stare zagorske

ŽUC održava 1522 kilometra prometnica

FINANCIJSKI PLAN ŽUC-a ZA 2008.

„Gospodarski razvoj nužno traži i gradnju novih cesta“

Županijska uprava za ceste najviše prihoduje od naknade za uporabu javnih prometnicaupanijska uprava za ceste (ŽUC), planirano je, ras-polagat će ove godine sa

79.250.000 kuna. Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a, opetovano ističe da ta tvrtka nije zadovoljna stanjem županijskih i lokalnih cesta, stanjem nisu zadovoljni ni članovi Županij-skog poglavarstva, no rješenje pro-blema se, barem zasad, ne nazire. Prihodi ŽUC-a su godinama isti, ve-zani uz Zakon o javnim cestama.

Stanje naših prometnica nije pri-mjereno ukupnom gospodarskom razvoju županije. Sredstva ŽUC-

a se uglavnom troše na redovito i izvanredno održavanje, a vrlo malo, gotovo zanemarivo, u gradnju novih cesta.

- Treba mijenjati odnos prema ko-jemu se za državne prometnice iz-dvaja po kilometru devet puta više nego za županijske i lokalne ceste - rekao je župan Stjepan Kožić na sjednici Poglavarstva na kojoj je dana suglasnost na financijski plan ŽUC-a za ovu godinu. Glavni izvor prihoda, odnosno 85 posto ukupnog proračuna je naknada za uporabu jav-nih cesta koja se plaća pri registraciji

motornih i priključnih vozila, a njezi-na se visina nije mijenjala od 2003.

- Planiranim proračunom za ovu godinu nećemo značajnije popraviti stanje prometnica - upozorava Zden-ko Majzec, dodajući da se raspodjela naknade za uporabu javnih cesta mora mijenjati. Svojevrsno olakšanje bit će prekategorizacija oko 50 kilometara županijskih prometnica paralelnih s autocestama (Stara karlovačka i Sta-ra zagorska) u ceste državne razine. Ta bi se prekategorizacija, prema Majzecovim saznanjima, trebala (na-pokon!) dogoditi ove godine.

Najznačajniji prihodi Županijske uprave za ceste, koja održava 1522 kilometra prometnica, su naknada za uporabu javnih cesta, potpore od Hrvatskih cesta i Zagrebačke župani-je te potpore iz gradskih i općinskih proračuna kojima se sufinancira izvanredno održavanje. U 2008. planira se u redovito održavanje županijskih i lokalnih cesta utrošiti 45 posto proračuna, u izvanredno održavanje 31 posto, u investicijsko održa-vanje i gradnju kapitalnih objekata po dva posto, za otplatu kredita je predviđeno 10 posto proračuna, plaće zaposlenih tri posto, dok su ostali rashodi planirani u iznosu od sedam posto.

najviše novca za redovito održavanje

Poglavarstvo će uskoro

organizirati tematsku

sjednicu na kojoj će se detaljnije analizirati

stanje županijskih i

lokalnih cesta te pokušati

pronaći dodatni izvori

prihoda za njihovo

održavanje.

D

POLOŽAJ, PROBLEMI I POTREBE MLADIH

Tematska sjednica u ožujkuŽupanija je uključena u Eurodyssée programa razmjene mladih s europskim regijama

a bi se dobila realna slika s terena, krajem ožujka organizirat će

se tematska sjednica Odbora za mladež Županijske skupštine, za-ključeno je za sjednice ovog od-bora 23. siječnja. Na sjednicu će biti pozvani predstavnici gradova i općina koji prate problematiku mladih, odnosno pročelnici za društvene djelatnosti ili voditelji

Anketni upitnici uputit će se gradovima i općinama

Ivana Posavec Krivec

Odbor za mladež nekoliko je puta razmatrao osnivanje županijskog Savjeta za mlade, o čemu je odlu-ku donijela Županijska skupština. No, najvećim problemom se pokazo nedovoljan odaziv mladih, pa je taj proces još uvijek u tijeku. Slična je situacija i u jedinica-ma lokalne samouprave, čija je obveza formirati Savjet za mlade na lokalnoj razini. Za sjednice je dogovoreno da se pošalje upit Odboru za izbor i imenovanje u kojoj je fazi formiranje Savjeta na županijskoj razini.

savjet za mlade

Županijski program djelovanja za mlade usvojen je 2004. godine. Iako se oslanja na Nacionalni program i sadrži preporuke Vijeća Europe, uvažava posebnosti župa-nije i različitosti pojedinih sredina. Dobar je smjerokaz lokalnim vla-stima kako mlade aktivno uključiti u život zajednice. Godinu dana kasnije, 2005., osigurana su i prva proračunska sredstva za proved-bu Programa te je, na inicijativu Odbora za mladež, Županija od Instituta za društvena istraživanja naručila terensko ispitivanje o društvenom položaju, problemi-ma i potrebama mladih, kasnije pretočeno u studiju. U istraživanju je sudjelovalo 1500 ispitanika u dobi od 15 do 29 godina. U studiji, između ostalog, stoji da u Zagre-bačkoj županiji čak 86,3 posto mladih živi s roditeljima. Oko 30 posto vjeruje da će se zaposliti od-mah nakon završetka školovanja, a 28 posto njih bi željelo pokrenuti vlastiti obrt ili tvrtku.

položaj i potrebe mladih

skUpšTinA

Aktivnosti nacionalnih manjina Programe rada za 2008. dostavili su stručnim službama Županijske skupštine vijeća bošnjačke, srpske i alban-ske nacionalne manjine te predstavnici češke, mađar-ske, crnogorske i makedonske nacionalne manjine. Za sufinanciranje aktivnosti nacionalnih manjina predvi-đeno je u ovogodišnjem proračunu 1,7 milijuna kuna.

Nedavno imenovano povjerenstvo razmatrat će i pred-lagati Poglavarstvu odobravanje financijskih sredstava za aktivnosti nacionalnih manjina temeljem dostavlje-nih planova rada. Njima se uglavnom predviđa organi-ziranje raznih manifestacija, obilježavanje nacionalnih praznika, edukacija i međusobna suradnja.

Ž

nadležnih ureda te predstavnici Savjeta za mlade, ukoliko su oni osnovani u gradovima ili općina-ma. Na sjednici će biti prezenti-rana Studija o društvenom po-ložaju, problemima i potrebama mladih u Zagrebačkoj županiji, a ujedno će biti predstavljeni i žu-panijski projekti za mlade, poput određenih subvencija i progra-ma unutar različitih odjela - od

samozapošljavanja, povlaštenog kreditiranja za studente, besplat-nog prijevoza za srednjoškolce, stipendija, Eurodyssée programa razmjene mladih s europskim re-gijama i dr. Kako bi se tematska sjednica što kvalitetnije pripre-mila, prethodno će gradovima i općinama biti upućen anketni upitnik koji bi trebao pridonijeti stvaranju stvarne slike o moguć-nostima koje se pružaju mladima u lokalnih sredinama te o njiho-vim potrebama. Primjerice, dje-luju li u gradu, odnosno općini obrazovne ustanove te ustanove predškolskog odgoja, koji se kul-turni, sportski i zabavni sadržaji nude, provode li se programi po-ticajne stanogradnje, ima li pro-blema s javnim prijevozom te je li usvojen Program djelovanja za mlade i osnovan Savjet za mla-de.

Jedan od primjera dobre suradnje Županije s grado-vima i općinama je ciklus koncerata Glazbeni prsten, istaknula je Ivana Posavec Krivec, predsjednica Od-bora za mladež, te dodala da bi trebalo razmisliti i o kazališnom prstenu, primjerenom populaciji u dobi do 30 godina.

kazališni prsten

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

10 11KRONIKA Ž U P A N I J S K A

pOlJOpRivREdA pOlJOpRivREdA

NA POLICAMA TRGOVAČKIH LANACA NOVA ROBNA MARKA - JABUKA «SUNČANA»

«Domaće i kvalitetno»Članovi Zadruge «Zagrebački voćnjaci» zajedno imaju oko 180 hektara voćnjaka, od čega je 60 posto jabuka

Sunčanu karak-terizira kvaliteta, domaće porijeklo i ekološki prihvatlji-va proizvodnja

inima «Portugizac Pleši-vica» i «Kraljevina Zeli-na», sirevima «Dragec»

i «Kriško», Samoborskoj salami, kiselom zelju «Laktec» i jabučnom octu «Kap zdravlja» pridružila se nova robna marka Zagrebačke žu-panije - jabuka «Sunčana». Nakon trogodišnjeg znanstvenog istra-

živanja, kojega je vodio dr. Damir

Kovačić sa zagrebač-kog Agro-

n o m -s k o g fakulte-ta, «Sun-

čana» je promovira-na krajem l a n j s k e

godine na obiteljskom

g o s p o -

Mario di giusti, pro-izvođač jabuka

Imamo ujednačenu kakvoću jabuke za što smo se pripre-mali gotovo pet godina

REkli sU

Hrvoje Bunjevac, upravitelj «zagre-

bačkih voćnjaka» Potražnja je iznimna, tri puta veća od naše trenutačne proizvodnje

Mr. Josip kralji-čković, pročelnik

za poljoprivredu Od «Sunčane» očekujemo da bude najuspješnija županijska robna marka

dr. damir kovačić, voditelj projekta

Udruživanjem proizvo-đača moguće je održati konkurentnost poljopri-vredne proizvodnje

Na promociji nove robne marke njezini su proizvođači s ponosom kazali da su uz financijsku pomoć Županije, Ministarstva poljoprivrede i Grada Velike Gorice naba-vili jedan od najmodernijih strojeva za sortiranje jabuka (kalibrator), ali i drugog voća koje proizvode, te da će im u daljnjoj proizvodnji, odnosno plasmanu voća, puno pomoći distributivni centar koji će se graditi u Velikoj Gorici.

strojno sortiranje voća

Prigodom promocije nove robne marke, Županija je Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri donirala 500 kilograma jabuke «Sunčana». Simbolično predajući donaciju Ivanu Željku Weissu, ravnatelju bolnice, župan Stjepan Kožić je istaknuo da je projekt stvaranja županijske marke jabuke samo jedna u nizu aktivnosti kojima se potiče proizvodnja autohtonih seljačkih proizvoda. - Upravo nas takve aktivnosti razlikuju od drugih i otvaraju tržišnu perspektivu našim poljoprivrednicima. Suradnja Županije, Agro-nomskog fakulteta i Zadruge «Zagrebački voćnjaci» ogledan je pri-mjer kako pomoći poljoprivrednim proizvođačima - rekao je župan.

Autohtoni seljački proizvodi

Zadnjih desetak godina Županija subvencionira voćarsku proizvodnju s pet kuna po sadnici, premiju osiguranja sufinancira s 25 posto, a nabavu i postavljanje sustava za zaštitu višegodiš-njiha nasada od tuče s 20.000 kuna po hektaru.

subvencioniranje proizvodnje

darstvu Marija Di Giustija u Sta-rom Čiču.

iznimna potražnja

Prema načelima integrirane proizvodnje, dakle uz minimalno korištenje agrokemikalija, jabuke proizvode članovi Zadruge «Za-grebački voćnjaci», njih tridesetak. Ta je zadruga drugi najveći proi-zvođač jabuka u državi, odmah iza Agrokora, a stvaranjem županijske robne marke na tržište je plasirala novi visokovrijedni domaći proi-zvod.

- Potražnja je iznimna, gotovo tri puta veća od naše trenutačne proizvodnje. Ljudi sve više postaju svjesni da je u jabuci zdravlje. Op-ćenito, raste potražnja za voćem, posebno domaćim - kaže Hrvoje

Bunjevac, upravitelj Zadruge «Za-grebački voćnjaci», i sam proizvo-đač jabuka. Zadruga je osnovana 2004., a njezini članovi zajedno imaju oko 180 hektara voćnjaka, od čega je 60 posto jabuka. Lani su u trgovačke lance (Merkator, Kon-zum i Kaufland) plasirali preko 2000 tona jabuka, uglavnom idare-da, jonagolda i zlatnog delišesa.

- Imamo ujednačenu kakvoću jabuke, za što smo se pripremali gotovo pet godina, pa našoj zadru-zi danas nije teško prodati to voće. Zadaća nam je održati kontinuitet kvalitete i povećati proizvodnju

- kaže Mario Di Giusti. U stvara-nju županijske robne marke jabuke sudjelovali su Zavod za marketing u poljoprivredi i Zavod za poljopri-vrednu zoologiju Agronomskoga fakulteta.

Udruživanje proizvođača

- Sloganom «Domaće i kvali-tetno» stvorili smo marku koja je otporna na stranu konkurenciju. «Sunčanu» karakterizira kvalite-ta, domaće porijeklo i ekološki prihvatljiva proizvodnja. Tijekom trogodišnjeg projekta istovremeno smo radili na marketingu i uvodi-li integriranu proizvodnju. Pratili smo trendove na globalnom trži-štu, obavili organoleptičku analizu jabuka, anketirali 400 potrošača koji su nam pomogli u odabiru imena i zaštitnog znaka nove robne marke. Puno nam je pomogla i Po-ljoprivredna savjetodavna služba.

V

U zadrugu je udruženo tridesetak voćara

Domaćin promocije bio je Mario Di Giusti

Projekt je vodio dr. Damir Kovačić (drugi s lijeva)

Ime nove robne marke odabrali su potrošači

Specijalnoj bolnici u Gornjoj Bistri donirano je 500 kilograma jabuke

Jabuka «Sunčana» je visokovrijedna

namirnica, izvanredne kakvoće, užitnog i

osvježavajućeg okusa. Preporuča se kao

svakodnevni izvor vitamina i minerala.

Štiti organizam, potiče metabolizam i smanjuje kolesterol

Samo takvim znanstvenim pristu-pom i udruživanjem proizvođača moguće je održati konkurentnost domaće poljoprivredne proizvod-nje - naglasio je Damir Kovačić. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šu-marstvo, rekao je da se od «Sunča-ne» očekuje da bude najuspješnija županijska robna marka.

- Zahvaljujući sredstvima koja je osiguralo Poglavarstvo osnovana je najprije zadruga, koja okuplja najbolje proizvođače, a potom je stvorena robna marka. Po tome se razlikujemo od drugih - rekao je Kraljičković, dodajući da je udru-živanje poljoprivrednih proizvođa-ča nužnost.

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

1� 1�KRONIKA Ž U P A N I J S K A

U

PROJEKT REGIONALIZACIJE VOĆARSTVA I VINOGRADARSTVA

Kvalitetnija proizvodnja, učinkovitiji poticaji

Odredit će se proizvodna područja prema voćnim vrstama i vinogradarskim položajimasuradnji s Agronomskim fakultetom, njegovim zavodima za vinogra-

darstvo i vinarstvo, voćarstvo te pedologiju, pokrenut je projekt Regionalizacije voćarske i vino-gradarske proizvodnje u Zagre-bačkoj županiji, kao detaljnija razrada prije tri godine izrađenog projekta Regionalizacije poljopri-vredne proizvodnje. Zagrebačka županija je zasad jedina županija u Hrvatskoj koja je izradila takav projekt.

- Regionalizacija je od iznimne važnosti! U županiji je za razvoj voćarstva i vinogradarstva pogod-no preko 100 tisuća hektara po-ljoprivrednih površina, od čega je sada iskorišteno manje od 10 po-sto - kaže mr. Josip Kraljičković, županijski pročelnik za poljopri-vredu. Ističe da je tako veliko pro-izvodno područje nužno raščlaniti na specifične proizvodne cjeline.

- U segmentu voćarske proi-

Županija, s pomoekološkog stajališta, predstav-lja tradicionalno voćarsko proizvodno područje koje ima čitav niz komparativnih prednosti. Pre-ma službenim statističkim podacima pod voćnja-cima je 3990 hektara poljoprivrednog zemljišta, a godišnje se proizvede od 10 do 20 tisuća tona voća, najviše jabuke. Projektom regionalizacije poljoprivrede utvrđeno je da u županiji ima 87 ti-suća hektara različitih tala na kojima bi se uspješ-no mogla organizirati proizvodnja voća.

vOĆARsTvO

Površine pod vinogradima prostiru se u četiri vinogradarske podregije, no njihovu je ukupnu površinu teško utvrditi. Naime, različiti izvori na-vode bitno različite podatke. Prema službenim statističkim podacima vinogradi se prostiru na 5.474 hektara, dok je u upisniku Hrvatskog za-voda za vinogradarstvo i vinarstvo evidentirano svega 679 hektara vinograda. Proizvodnja grož-đa mogla bi se organizirati na preko 21,9 tisuća hektara poljoprivrednih površina.

vinOgRAdARsTvO

dr. nikOlA MiROšE-viĆ, zavod za vinogra-darstvo i vinarstvoUz položaje koji su sada pod vinogradima, defi-nirat ćemo i one koji su pogodni za proizvodnju grožđa. Osnovno pola-zište bit će nadmorska visina (150 metara i više) i ekspozicija (prednost će imati južni položaji).

REkli sU

dr. sTJEpAn HUsnJAk, zavod za pedologiju Nakon što se u topo-grafsku kartu, obilaskom terena, ucrtaju vinogra-darski položaji i njihove granice, preporučit će se podloge i sorte za svako od tih područja. Zasad su utvrđene granice podre-gija i vinogorja te su ucr-tani postojeći vinogradi.

dr. zlATkO ČMElik, zavod za voćarstvo Dat ćemo pregled po-tencijala i komparativnih prednosti određenih voć-nih vrsti u određenom području. Cilj je da se u budućnosti potiče ono što je opravdano sa znan-stvenog aspekta. Iskori-stivost pogodnih povr-šina za voćarstvo sada je vrlo niska.

Utvrdit će se optimalne agrotehničke i ampelotehničke smjernice uzgoja loze

Izradit će se prijedlog sorata prilagođenih tržištu

Projekt je predstavljen predsjednicima voćarskih i vinogradarskih udruga

pOlJOpRivREdA pOlJOpRivREdA

oglavarstvo je prihvatilo izradu projekta «Sustav praćenja i una-pređenja biljne proizvodnje» čija

je zadaća uspostaviti poljoprivredni infor-macijski sustav. On će, među ostalim, omo-gućiti praćenje «povijesti parcele» nužne za certificiranje poljoprivredne proizvodnje, što je preduvjet za izvoz poljoprivrednih proizvoda u Europsku uniju. Sustav će sadr-žavati prostorne baze podataka o proizvod-nim područjima koja su u njega uključena, povijesni zapis rezultata praćenja i preporu-

P

RAZVOJ LOVSTVA

Isplačeno 540 tisuća kunaa razvoj i unapređenje lovstva isplaćeno je lani lovozakupnici-ma 540.667 kuna. Županija je s

234.140 kuna sufinancirala unos u lovišta fazana (3850 kljunova), fazanskog pilića (3092 kljuna) i trčke (306 kljunova). Sub-venciju za tu namjenu dobilo je 45 lovačkih udruga. S 26.400 kuna sufinanciran je unos zeca u lovišta (66 repova), za odstrel 92 lisi-ce isplaćeno je 9.200 kuna, osposobljavanje 45 lovačkih pasa 9.000 kuna, premija osigu-

Najviše novca utrošeno je za

UNAPREĐENJE BILJNE PROIZVODNJE

Uspostava informacijskog sustava

Z ranja 38 lovišta sufinancirana je sa 152.049 kuna, a izrada sedam lovno-gospodarskih osnova s 34.890 kuna. Ishođenje dokumen-tacije za gradnju, odnosno adaptaciju četiriju lovačkih domova sufinancirano je s 38.488 kuna, a pet natjecanja u lovnom streljaštvu s ukupno 5.000 kuna. Za umjetni uzgoj perna-te divljači isplaćena je subvencija od 7.500 kuna, dok je za kupnju osam hidrostatskih vaga za ocjenjivanje trofeja divljači isplaće-no 24.000 kuna.

zvodnje potrebno je odrediti pro-izvodna područja prema voćnim vrstama, a za njih je potrebno utvrditi optimalne agrotehničke i pomotehničke smjernice uzgoja. Također, potrebno je izraditi pri-jedlog podloga prihvatljivih za definirano uzgojno područje, kao i prijedlog sorata u skladu s tre-

nutnim, ali i projekcijom budućih tržišnih kretanja. Kod vinogradar-ske proizvodnje potrebno je geo-grafsko odrediti zakonom defini-rane vinogradarske položaje.

Za njih je potrbeno utvrditi optimalne agrotehničke i ampe-lotehničke smjernice uzgoja. Isto tako, potrebno je izraditi prijedlog

podloga prihvatljivih za pojedine položaje te u skladu s Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kulti-vara vinove loze, te projekcijom regionalnog i globalnog tržišta vina, sastaviti prijedlog sorata - dodaje Kraljičković, napominjući da će projekt omogućiti poljopri-vrednim proizvođačima jedno-stavnije i kvalitetnije planiranje buduće voćarske i vinogradarske proizvodnje, a županijskoj upravi kreiranje učinkovitijeg plana ra-zvoja i subvencioniranja tih proi-zvodnji.

Uz pročelnika Kraljičkovića, predsjednicima udruga voćara i vinogradara koje djeluju u župa-niji projekt su sredinom siječnja predstavili Daniel Rukavina, nje-gov voditelj, te dr. Zlatko Čmelik, dr. Nikola Mirošević i dr. Stjepan Husnjak s Agronomskog fakulteta. Projekt, za čiju je izvedbu Župani-ja izdvojila 150 tisuća kuna, treba biti gotov do kraja travnja.

ke unapređenja, kao i simulaciju ekonomskih pokazatelja budućega gospodarenja. Poljo-privrednim će proizvođačima omogućiti i pristup informacijama bitnim za održivo gospodarenje poljoprivrednom zemljištem. Sustav će se razvijati u dvije etape. U prvoj, koja će se provoditi do kraja 2009. i koštati 450.000 kuna, odabrat će se po deset proi-zvođača povrća, voća i grožđa za koje će biti izrađen interni katastar s podbazama podata-ka o proizvodnim parcelama, postavit će se koncepcija informacijskog i analitičkog su-stava, provesti terenska istraživanja s prepo-rukama gnojidbe te educirati djelatnici koji će održavati sustav. Temelj za razvoj sustava su podaci dobiveni projektima Regionalizacije poljoprivredne proizvodnje, Poljoprivredne proizvodnje na vodozaštitnim područjima, Navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja po-ljoprivrednim zemljištem i vodama, Stanja onečišćenja tala i Razvitka ekološke poljo-privrede.

Pratit će se «povijest parcele»

Najviše se sufinancirao unos sitne divljači

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

1� 1�KRONIKA Ž U P A N I J S K A

zdRAvsTvO

Obnova pročelja Novcem županijskog proračuna, izvandecen-traliziranim sredstvima za pokriće troškova te-kućeg i investicijskog održavanja, osiguranim u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, financirana je rekonstrukcija nadstrešnice na objektu hitne medicinske pomoći u Ispostavi

županijskog Doma zdravlja u Samoboru. Za tu je namjenu izdvojeno 183 tisuće kuna. Županija je, prihvaćanjem zamolbe Doma zdravlja, osigurala novac i za izmjenu sjevernog pročelja laboratori-ja i RTG-a, također u Ispostavi Samobor. Radovi su koštali 152 tisuće kuna.

zdRAvsTvO

Županijski stožer zdravstvaKonstituirajuću sjednicu sredinom siječnja održao je Županijski stožer zdravstva. Osnovan je radi osigura-nja provedbe preporuka Kriznog stožera Ministarstva zdravstva u slučaju pandemije gripe. Na sjednici se razgovaralo o planu rada tijekom ove godine, koji je usklađen s Nacionalnim planom pripremljenosti za

pandemiju gripe. Zadaća stožera je sastaviti plan po-većanog prijama bolesnika s komplikacijama gripe i plan angažiranja većeg broja patronažnih sestara za pružanje terapije bolesnicima, te organizirati, u su-radnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, cije-pljenje na svom području.

UNAPREĐENJE RADA ŽUPANIJSKOG DOMA ZDRAVLJA

Planira se osnovati ustanova hitne medicinske pomoći

Hitna služba ugovorena je s HZZO-om za samo tri ispostave - u Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešićunapređenje rada Doma zdravlja Zagrebačke žu-panije te izradu projeka-

ta opravdanosti izdvajanja hitne medicinske službe iz te ustanove i osnivanje trgovačkog društva koje bi obavljalo uslužne djelatnosti i preuzelo nezdravstvene djelatnike zaposlene u Domu zdravlja, Župa-nija financira s 380 tisuća kuna.

- Budući razvoj Doma zdravlja nužno nameće njegovu transfor-maciju, pa se stoga iz njegova ustroja predlaže izdvajanje hitne medicinske službe, odnosno osni-vanje županijske ustanove za hit-

Najveći dio prihoda Dom zdravlja ostvaruje od HZZO-a, odnosno tzv. glavarine.

Međutim, dobivena sredstva nisu dovoljna za obavljanje osnovne djelatnosti, odnosno buduće poslovanje te zdravstvene ustanove.

U Dr. Vanja Slavić-Vrzić, voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo

NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE

Odazovite se besplatnoj mamografiji!

U županiji ima oko 40,5 tisuća žena u dobi od 50 do 69 godinaak dojke najčešća je zlo-ćudna bolest koja u Hr-vatskoj prijeti svakoj 11.

ženi. U nas od karcinoma dojke oboli godišnje oko 2300 žena, a za oko 850 njih bolest ima smrt-ne posljedice. Kako bi se smanji-la smrtnost, kroz pet godina za 25 posto, pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u dobi od 50 do 69 godina. Njima na kućnu adresu stižu po-zivi za mamografsko snimanje koje je potrebno obaviti svake druge godine. Kako od prošle godine Zagrebačka županija ima vlastiti Zavod za javno zdravstvo, u nadležnosti njegove Službe za epidemiologiju je i briga o redo-vitim pregledima žena.

Prema riječima dr. Vanje Sla-vić-Vrzić, voditeljice Službe za epidemiologiju, ujedno i županij-ske koordinatorice Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka, u županiji ima oko 40,5 tisuća žena u rizičnoj dobnoj skupini. Sve će one tijekom dvije godine biti po-zvane na mamografski pregled.

- Poražavajući je podatak da se broj oboljelih posljednjih nekoli-ko desetljeća neprestano poveća-va. Pod posebnim povećanim rizi-kom su žene koje u obitelji imaju oboljelih od karcinoma dojke te žene koje su prvo dijete rodile nakon 35 godine života. Pravo-vremeno dijagnosticiranje je od izuzetne važnosti, jer se 90 posto

U godinu dana provođenja Nacionalnog programa otkriveno je u Zagrebačkoj

županiji četrdesetak novooboljelih žena od raka dojke. Od ukupno pozvanih, na pregled

je došlo samo 43 posto žena

Do sada su na mamografske

preglede pozivane žene rođene od

1937. do 1941., te od 1950. do 1955.

Sve ostale pozive će dobiti tijekom 2008.

Besplatni mamografski pre-gledi se obavljaju u domo-vima zdravlja Velika Gorica, Samobor, Zaprešić i Sesvete, Kliničkoj bolnici „Dubrava“, poliklinikama „Lencur“ u Klinča Selima i „Škvorc“ u Samoboru, te privatnoj ordinaciji dr. Marijana Jarnjak u zagrebačkom Črnomercu. U udaljenija područja se šalje mobilni mamograf, odnosno autobus prilagođen RTG snimanju.

Mobilni mamograf

Mamografija je metoda koja se koristi u ranoj dijagnostici raka dojke. Tim se rendgen-skim pregledom mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine prije nego žena sama može napipati kvržice. Sam postupak je brz i bezbolan, a količina zračenja koja se pritom koristi sedam je puta manja od one koja se koristi kod snimanje zuba.

Rana dijagnostika

žena može izliječiti ukoliko se bolesti otkrije u začetku - kaže dr. Slavić-Vrzić, dodajući da se kar-cinom otkrije u najranijem stadiju samo kod 42 posto bolesnica.

U pozivu za mamografiju na-vedeno je mjesto i vrijeme ma-mografskog snimanja, a Zavod za javno zdravstvo liste pozvanih žena dostavlja ustanovama u ko-

jima će se ono obavljati. Daka-ko, vodi se računa da žene budu pozvane na pregled u najbližu moguću zdravstvenu ustanovu, a one kojima predviđeni termin ne odgovara, mogu ga promijeniti. S pozivom za pregled žene na kućnu adresu dobivaju i knjižicu s osnovnim informacijama o raku dojke, u kojoj su pojašnjeni i ra-

zlozi za dolazak na mamografski pregled i anketni upitnik. Upitnik je potrebno ispuniti te ga donije-ti na pregled. Nakon obavljene mamografije žena će na kućnu adresu dobiti nalaz s kojim se tre-ba javiti kućnom liječniku. Bude li potrebno, liječnik će je uputiti na dodatne preglede ultrazvukom, odnosno biopsiju.

R

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o lječništvu i drugi zdravstveni propisi nameću doktorima medi-cine, stomatologije, diplomiranim inženjerima medicinske biokemije te medicinskim sestrama i tehni-čarima ishođenje licence (odobre-nja) za samostalan rad. Licenca se obnavlja stalnom edukacijom, odnosno odlaskom na seminare, simpozije i kongrese za koje treba platiti kotizaciju. S obzirom na broj zdravstvenih djelatnika zaposlenih u Domu zdravlja, to iziskuje znatna materijalna sredstva koja ne osigu-rava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Novac koji je odobrilo Poglavarstvo koristit će se i za podmirenje troškova poslijediplom-skog ispita u sklopu specijalizacije zdravstvenih djelatnika.

specijalizacija zdravstvenih djelatnika

nu medicinsku pomoć, a planira se osnovati i tvrtka koja bi zapo-šljavala nezdravstvene djelatnike. Oni bi obavljali administrativne, tehničke i pomoćne poslove u funkciji zdravstvene djelatnosti. Naime, troškove uprave ne re-fundira HZZO, pa nam oni pred-

stavljaju znatan teret poslovanja - kaže Nada Mihordin, ravnatelji-ca Doma zdravlja, dodajući da se zbog toga radi projekt opravda-nosti osnivanja novog trgovačkog društva. Ističe također da sadašnji način financiranja hitne medicin-ske službe ne osigurava jednake

uvjete pružanja hitne pomoći sva-kom stanovniku županije. Naime, HZZO ne priznaje jedinstvenost Doma zdravlja, pa je hitna me-dicinska pomoć ugovorena samo za tri ispostave - u Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Ispostava-ma u Dugom Selu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom i Vrbovcu HZZO plaća dva dežurstva hitne službe, a u Svetom Ivanu Zelini jedno. Kako bi se svim stanovnicima osigurao jednaki standard zdrav-stvene zaštite, rad hitne medicin-ske službe sufinancira se iz župa-nijskog proračuna.

Rad hitne službe sufinancira se iz županijskog proračuna

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

1� 1�KRONIKA Ž U P A N I J S K A

MAniFEsTAciJE MAniFEsTAciJE

V

U VINOGRADIMA DILJEM ŽUPANIJE PROSLAVLJEN BLAGDAN PRVOG VINOGRADARSKOG SVECA U GODINI

Orezivanjem mladica loze zazvan blagoslov sv. VinkaSredišnju županijsku proslavu organizirala je na „teritoriju Družine z brega Jajtine“ Velikogorička udruga vinogradara i vinara

elikogorički vinari, zasad uglavnom hobisti, zamolili su blagoslov sv.Vinka, prvog

vinogradarskog sveca u godini, u vino-gradu Nikole pl. Hrvačića u Vukomerič-kim goricama.

„Dragi Bog, čuvaj trsa mog, evo ti zrelog vina da bu dobra godina. Oblake razmakni, sunce primakni, mraza zgoni, na tuču zazvoni. Se bum obdelal da bi v jesen popeval. Rozgu si bum zel i vu vodu del. Sv. Vincek pokaži svetu kak bu vu novom letu„ orezujući mladice loze izmolio je pred mnoštvom domaćin Vincekova, pl. Hrvačić.

Tečaj za vinogradare

Središnju županijsku proslavu blag-dana sv. Vinka, uz simbolično orezi-vanje mladica loze, organizirala je na „teritoriju Družine z brega Jajtine“ Veli-kogorička udruga vinogradara i vinara. Ova udruga, osnovana prije sedam go-dina, okuplja 140 vinogradara iz Velike Gorice, Kravarskog, Pokupskog i Orla.

- Iznjedrili smo nekoliko dobrih vina-ra (Miljenko Turk, Ivan Fabijanković, Franjo Matković...), a nadam se da će biti i onih koji će lozu saditi na većim površinama. Ponosni smo što su lani 13-orica naših članova uspješno završi-la tečaj za vinogradara i vinara. Vjeru-jem da će to pridonijeti unapređenju vi-narstva u ovome kraju, što je preduvjet

za otvaranje vinske ceste u Vukomerič-kim goricama - ispripovijedao je Vlado Mikulčić, predsjednik udruge „Grozd“. Željko Barišić, jedan od osnivača te udruge, buteljira vino (traminac i žuti muškat) samo za rodbinu i prijatelje. U šali kaže da je specijalizaciju obavio na Plešivici.

- Okupljanje na blagdan sv. Vinka nije zamrlo u mojoj obitelji ni onda kada su nam se drugi smijali - priča Barišić i na-pominje da se zadnjih sedam godina ka-kvoća turopoljskih vina osjetno podiže.

- Županija nam puno pomaže, a ve-liku nam podršku pruža i velikogorič-ka savjetodavna služba, posebno sada umirovljeni Franjo Meštrović - kaže Barišić.

Okrijepa uz grah i gulaš

Dvjestotinjak okupljenih vinograda-ra, planinara i vikendaša, nakon što su Nikola pl. Hrvačić i njegov vinski paj-daš Franjo Matković simbolično orezali lozu, krijepili su se vinom, grahom i gu-lašom iz kotla, a tko je htio, sam je na vatri ponad trsja mogao ispeći domaće kobasice.

- Gulaš je ukusan! Šarf je! Uh, kako je dobar! - komentirale su Vanja To-mac i Tanja Pintarić, dodajući da su na proslavi Vincekova prvi puta bile lani i tada odlučile da ona više neće proći bez njih.

Obradom trsja Nikola pl. Hrvačić nastavlja obiteljsku tradiciju. Vinograd je obnovio prije sedam godina i u njemu posadio 600 trsova bijelog pinota i chardonnaya. Za mene je to hobi, veselje i odmor duše - kaže Hrvačić, doda-jući da će u proljeće postaviti u vinogra-du zaštitnu mrežu protiv tuče.

zaštitna mreža

Nakon inicijacije (postavši članom „Družine z brega Jaj-tine“) župan Stjepan Kožić je okupljenima rekao da je ponosan što se u vrijeme globalizacije čuvaju stari hrvatski običaji i tradicija. - I dalje ćemo, sub-vencijama, potica-jima i edukacijom pomagati vinare, ali i otvarati nove vinske ceste - istaknuo je župan.

vinske ceste

Tko ih je htio ispeći, kušao

je i kobase

Kuharima Ivanu Markoviću i Antunu Požegliću gulaš je pomogao promiješati Vlado Horina, predsjednik TZ Zagrebačke županije

Dobro raspoloženje uz domaću orehnjaču i „plemenito“ vino

Vincekovo u Graberskom brdu...

.... u vrbovečkom Topolovcu ...

... i u zelinskom Nespešu

Veselo u cijeloj županiji

eselo je na Vincekovo bilo u vino-gradima diljem županije. Plešivič-ki vinari, članovi Kluba prijatelja

dobroga vina, okupili su se u vinogradu obi-telji Dragutina Cibana u Pavlovčanima gdje je trsje blagoslovio jaskanski župnik Stje-pan Rožanković. Grad Sveti Ivan Zelina, uz sudjelovanje Hrvatskog pjevačkog društva „Zelina“, proslavu je organizirao u vino-gradu obitelji Đure Kosa u Nespešu, a Grad Dugo Selo i Udruga vinogradara „Terra sancti Martini“ u gradskom vinogradu pod-no stare crkve na Martin Bregu. Vrboveč-ka udruga vinogradara i vinara, uz pjesmu Vrbovečkih starih tamburaša, simbolično je mladice loze orezala u vinogradu Željka Fugaja u Topolovcu, a članovi ivanićgrad-ske udruge „Brenta“ početak nove vinogra-darske godine obilježili su u Graberskom brdu u vinogradu obitelji Ivana Barilića. Sa-moborci, članovi Samoborske vinogradar-sko-vinarske udruge, proslavili su blagdan prvog zapovjedanog vinogradarskog sveca u godini u vinogradu obitelji Marijana So-kolovića u Gornjem Gizniku, a vinogradari zaprešićkog „Trilikuma“ u vinogradu obite-lji Vladimira Špičeka u Igrišću.

Rezidbu je nadgledao biskup vinski Stiven Kobelinski

V

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

1� 1�KRONIKA Ž U P A N I J S K A

viJEsTi viJEsTi

dvorana

«POGLAVARSTVO» NAJZNAČAJNIJA SPORTSKA PRIREDBA U ŽUPANIJI

Motokros spektakl na stazi Mladina

Utrka MX3 svjetskog i EMX2 prvenstva Europe vozit će se 8. lipnja

Staza je redizajnirana prema svjetskim standardima

ajznačajnija sportska priredba u županiji, MX3 utrka svjetskog

prvenstva u motokrosu, odr-žat će se na stazi Mladina po-red Jastrebarskoga 8. lipnja. S izaslanstvom „Mladina tima“ i Motokros kluba „Jaska“, orga-nizatorima priredbe, razgovarali su početkom siječnja župan Stje-pan Kožić i njegova zamjenica Mirjana Mataušić Pišl. Župan je podržao novi trogodišnji ciklus utrka MX3 svjetskog prvenstva i EMX2 prvenstva Europe, čiju će organizaciju pomoći i Županija. Također je izrazio zadovoljstvo što organizatori motokros prired-bi na stazi Mladina redovito do-bivaju pohvale Svjetske motoci-klističke organizacije te podržao inicijativu da se Mladina razvija

kao „sportsko-turistički raj Ple-šivice“. Marijan Jurić, predsjed-nik Sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije, rekao je da je utrka svjetskog prvenstva u Mladini rijetka priredba u žu-paniji koja je uvrštena u kalendar najznačajnijih svjetskih sportskih asocijacija.

- Motokros staza Mladina lani je redizajnirana prema svjetskim standardima, a natjecanja na njoj iznimno su značajna za turističku afirmaciju jaskanskog kraja, ali i županije - dodao je Ivan Penić, predsjednik Organizacijskog od-bora prvenstva.

Motokros klub „Jaska“ organi-zirat će ove godine prvi puta i utr-ku sve popularnijih četverocikala - EMX Quads. Na stazi Mladina vozit će se 31. kolovoza.

karate turnirU Samoboru je 19. i 20. si-ječnja, u novoj sportskoj dvorani, održan 17. kara-te turnir Grand Prix Croatia pod pokroviteljstvom Za-jednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke župa-nije, županijske Turističke zajednice i Grada Samobo-ra. Natjecanje je organizi-rao Karate klub „Samobor-Anindol“, a sudjelovalo je više od 1300 sportaša iz 15 europskih zemalja. Među njima je bilo više od 40 na-tjecatelja koji su proteklih godina osvajali odličja na europskim i svjetskim pr-venstvima. Organizator je karatistima uspio osigura-ti kvalitetne kontrolne me-čeve.

susret s novinarimaTradicionalni susret s no-vinarima upriličili su 10. si-ječnja župan Stjepan Kožić i predsjednica Županijska skupštine Palma Klun Po-savec. Zahvalivši na surad-nji tijekom lanjske godine, istaknuli su da je Župani-ja, unatoč tome što je jed-na od gospodarski najbrže rastućih u državi, nedovolj-no zastupljena u medijima, posebno u programima te-levizije. - Građanima želimo približi-ti naše projekte, želimo da njihova informiranost bude što kvalitetnija - rečeno je za susreta koji je završio ku-šanjem županijskih robnih marki.

dom za starije Za izradu idejnog projekta, neophodnog za ishođenje lokacijske dozvole, glav-nog projekta za ishođe-nje građevinske dozvole te izvedbenog projekta za rekonstrukciju i prenamje-nu dijela objekta Učenič-kog doma Ivanić-Grad u županijski Dom za starije i nemoćne osobe, Poglavar-stvo je odobrilo 219 tisuća kuna. Prenamjena Učenič-kog doma dogovorena je 2006. kada su zajedničko financiranje radova utvrdi-li Ministarstvo mora, turiz-ma, prometa i razvitka, Žu-panija i Grad Ivanić-Grad.

Biciklističke karteSerija biciklističkih karata Zagrebačke županije pro-širena je za dva nova izda-nja - biciklističku kartu Iva-nić-Grada s okolicom te biciklističku kartu Dugog Sela. Na kartama su ucrta-ne rute „Hrastovim šuma-ma i vinorodnim bregima kloštranskog kraja“, „Kroz kolijevku naftne tehnolo-gije Hrvatske i čudesno li-jepu šumu Žuticu”, „Stopa-ma svetog Martina“ te ruta „Kroz pitoreskna sela do nekadašnjih imanja obite-lji Drašković i Crkve sv. Brc-ka u Brckovljanima“. Izda-vač je županijska Turistička zajednica.

Županija i Općina Brdovec zajed-no financiraju gradnju školske sportske dvorane pri OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu. Vrijednost radova procjenjuje se na 13,7 milijuna kuna. Dosad je Županija uložila 459 tisuća, a Općina Br-dovec 837 tisuća kuna. Nastavak gradnje Županija će financirati s 51,52 posto njene vrijednosti, a Općina Brdovec s 48,48 posto.

donacija Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, na zamolbu te bolnice, Poglavarstvo je odobrilo 120.000 kuna za uređenje prosto-rija Zavoda za akutne respirator-ne infekcije. Odobrenim novcem Županija će sufinancirati adap-taciju bolesničkih soba, kuhinje i sanitarnog čvora.

RavnateljZlatko Dražetić, dipl. ing. arhitek-ture, imenovan je privremenim ravnateljem Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije. Zadaća mu je obaviti pripreme za početak rada Zavoda i podnijeti prijavu za upis u sudski registar javnih ustanova.

BraniteljiPrihvaćen je zaključak o sufi-nanciranju glavnog projekta te gradnji spomen-sobe i obilježja stradalim braniteljima na zapad-no-slavonskom ratištu gdje su s područja županije poginula 42 branitelja. Inicijativa je potekla od Grada Samobora, a Županija će za tu namjenu osigurati 300.000 kuna.

inovatoriOdobrena je donacija Inova-torskom klubu Samobor koji ima želju prerasti u županijsku udrugu inovatora. Zadaća kluba je ostvarivanje pozitivnog okru-ženja za razvitak i unapređenje inovacijskog sustava, promicanje inovatorstva i intelektualnog vlasništva, kvalitetnija podrška inovatorima te vrednovanje i na-građivanje rezultata njihova rada

KONSTITUIRAN SABOR, POVJERENJE VLADI

Iz Zagrebačke županije osam saborskih zastupnika

U novoj Vladi su i dva ministra iz naše županije - poljoprivrede, ribarstva i vodnoga

gospodarstva mr. Božidar Pankretić i financija Ivan Šuker

mr. Božidar Pankretić Ivan Šuker

6. sazivu Hrvatskog sa-bora, koji je konstitui-rajuću sjednici održao

11. siječnja, osam je saborskih zastupnika s područja Zagre-bačke županije - Goran Beus Ri-chembergh (HNS) iz Velike Go-rice, rođen 1965. u Splitu (SSS - suradnik u kulturno-znan-stvenim ustanovama), Dražen Bošnjaković (HDZ) iz Ivanić-Grada, rođen 1961. u Vukovaru (VSS - diplomirani pravnik), Krešimir Gulić (HDZ) iz Bistre, rođen 1963. u Oborovu Bistran-skom (VŠS - inženjer prometa), Boris Klemenić (HSS) iz Jastre-barskog, rođen 1964. u Zagrebu (SSS - menadžer strateg), Kru-noslav Markovinović (HDZ) iz Svete Nedelje, rođen 1945. u Virovitici (VŠS - nastavnik ma-

tematike i fizike), Tonino Picula (SDP) iz Velike Gorice, rođen 1961. u Malom Lošinju (VSS - profesor sociologije), Damir Sesvećan (HDZ) iz Vrbovca, rođen 1967. u Brčevcu (VSS - diplomirani pravnik) i Željko Turk iz Zaprešića, rođen 1962. u Zagrebu (VSS - diplomirani ekonomist). Sabor je, većinom glasova, izglasao povjerenje no-voj vladi u kojoj su i dva mini-stra iz naše županije. Mr. Boži-dar Pankretić (HSS) iz Vrbovca, rođen 1964. u Gaju (magistrirao na Agronomskom fakultetu) ob-naša dužnost ministra poljopri-vrede, ribarstva i vodnog gos-podarstva, a Ivan Šuker (HDZ) iz Velike Gorice, rođen 1954. Livnu (VSS - diplomirani eko-nomist) ministra financija.

MINIMALNI FINANCIJSKI STANDARD SREDNJEG ŠKOLSTVA

Za prvo tromjesečje 3,99 milijunatvrđeni su kriteriji, na-čin i mjerila za finan-ciranje decentralizira-

nih funkcija srednjeg školstva i učeničkih domova u prvom tromjesečju 2008. Njima je osi-gurano nesmetano funkcionira-nje sustava srednjeg školstva, odnosno osiguran je minimalni financijski standard, do dono-šenja državnog proračuna. U proračunu Županije predviđeno je za prva tri mjeseca 3,99 mi-lijuna kuna nužnih za realizaci-ju nastavnog plana i programa srednjoškolskog obrazovanja. Za materijalne i financijske rashode škole te prijevoz zapo-slenika i njihove preventivne zdravstvene preglede predvi-đeno je 2,73 milijuna kuna, za sufinanciranje smještaja i pre-

Sjednica Poglavarstva

hrane učenika u Učeničkom domu Ivanić-Grad 149,6 tisuća kuna, za usluge tekućeg i in-vesticijskog održavanja škola i Učeničkog doma Ivanić-Grad

271,4 tisuće kuna, a za nabavu proizvedene dugotrajne imovi-ne i dodatna ulaganja na nefi-nancijskoj imovini 830,5 mili-juna kuna.

Poglavarstvo je utvrdilo krite-rije za sufinanciranje županij-skih natjecanja te smotri uče-nika osnovnih i srednjih škola. Prema katalogu natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih škola te katalogu na-tjecanja učenika srednjih ško-la u strukovnim predmetima, Županija će školama organiza-torima županijskih natjecanja osigurati sredstva za isplatu naknada članovima proved-benih i stručnih povjerensta-va, prijevoz učenika do mjesta natjecanja i troškove prehra-ne (u iznosu od 45 kuna po sudioniku), a sufinancirat će i ostale nužne troškove speci-jaliziranih natjecanja, smotri i susreta.

školska natjecanja

N U

U

Sjednica Poglavarstva

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

�0 �1KRONIKA Ž U P A N I J S K A

P

U županiji ima više od

16 tisuća vatrogasaca

FINANCIJSKA POMOĆ VATROGASNIM DRUŠTVIMA

Poticanje rada vatrogasne mladeži Vatrogasci su neizostavni nositelji brojnih kulturnih aktivnosti u svojim sredinama

oglavarstvo je prihvatilo zamolbe nekoliko dobro-voljnih vatrogasnih dru-

štava kojima se tražila financijska potpora za uređenje vatrogasnih domova, nabavu neophodne opreme, rad puhačkih orkestara... U županiji ima više od 16 tisuća vatrogasaca, a dobrovoljna su društva osim primarne zadaće, edukacije i preventivnog djelova-nja te gašenja požara, neizostavni nositelji brojnih kulturnih aktiv-nosti u svojim sredinama.

Poglavarstvo je odlučilo pomo-ći adaptaciju prostora DVD-a Ja-kovlje, kojega osim vatrogasaca koriste i umirovljenici, sportaši i mještani ovog naselja. Bespovrat-

nu donaciju dobili su i vatrogas-ci žumberačkih Sošica. Novac je utrošen u izmjenu dotrajale sto-larije na vatrogasnom domu. Po-moć je odobrena i DVD-u Kuče čija se ženska natjecatejska ekipa mladeži plasirala na ovogodišnje državno prvenstvo. Kako bi se što bolje pripremila za natjeca-nje, Županija sufinancira kupnju opreme neophodne za treniranje - prepreke, brentače, signaliza-ciju, stalak za vezove, stalak za opremu s pripadajućim slikama i brojevima... Pomoći će se i ure-đenje poligona na kojemu trenira vatrogasna mladež DVD-a Jal-ševac Breški. I njihove će ekipe mladeži sudjelovati na ovogodiš-

njem državnom prvenstvu. Ovo društvo ima osam natjecateljskih odjeljenja od kojih su četiri u sa-mom vrhu hrvatskog vatrogastva, na ponos svog naselja. Dosad su vatrogasci Jalševca Breškog su-djelovali na tri vatrogasne olim-pijade, u Hrvatskoj, Austriji i Švedskoj, iza sebe imaju četiri osvojena državna prvenstva i ne-koliko prvih mjesta na županij-skim natjecanjima.

Županija je DVD-u Sveta Ne-delja pomogla kupnju vatrogasne opreme, DVD-u Stupnik orga-nizaciju vatrogasnog natjecanja, a DVD-u Hrastje organizaciju proslave 70. obljetnice osnutka i kontinuirana rada

Gradnju garaže za novo vozilo DVD-a Blaževdol, koje će biti opremljeno za intervencije prilikom kemijskih akcide-nata, Županija će sufinancirati s 15 tisuća kuna. Uz DVD Sveti Ivan Zelina, ovo je društvo središ-nja postrojba za područje Zeline, a prema potrebi izlazi i na intervencije u Bedenici, Vrbovcu i Sesvetama.

kemijski akcidenti

Financijska pomoć za kupnju instru-menata, koje će koristiti podmladak puhačkog orkestra, odobrena je DVD-u Gornji Desinec. Puhački orkestar druš-tva osnovan je 1919., a danas okuplja uglavnom učenike osnovne i srednje škole te studente. Zadnjih je godina redoviti pratitelj Turopoljskih mažoret-kinja na raznim revijalnim nastupima i službenim natjecanjima. Pomoć je dobi-la i limena glazba DVD-a Donja Zelina.

Aktivnosti puhačkih orkestara

vATROgAsTvO

specijalistička obukaJavna vatrogasna postrojba Ivanić-Grada bila je 13. i 14. siječnja domaćin instruktorima vatrogastva iz nekoliko hrvatskih gradova koji su prisustvovali semi-naru „Uvođenje simulatora plamenih udara“. Nakon uvodnog predavanja o nužnosti specijalističkih obu-ka, vatrogasci su isprobali tzv. flashover kutiju. Uskoro

bi se slični seminar trebao održati i za članove dobro-voljnih vatrogasnih društava s područja županije koji su završili specijalističku obuku, a sada im predstoji dodatno usavršavanje. Javna vatrogasna postrojba Ivanić-Grada ima 38 vatrogasaca i jedna je od četiri profesionalne postrojbe s područja županije.

viJEsTi

OTVORENA ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA U KRIŽU

Mladi sportaši dobili prostor za kvalitetno treniranjeGradnja je koštala 18,9 milijuna kuna, a zajedno su je financirali Općina i Županija

Križu je prigodnom svečanošću otvorena školska sportska dvorana. Gradnju su, u jednakom omjerima,

financirale Općina i Županija, a koštala je 18,9 milijuna kuna. Trodjelna dvorana, sagrađena prema propisanim standardima za dvoranske sportove, ima 850 sjedećih mjesta (na fiksnim i montažnim tribinama), a po svojoj veličini je najveća, ali i najvrjednija građevina u Križu u zadnjih 20 godina. Osim učenicima osnovne i srednje škole, služit će i brojnim sportskim udrugama. Zasad su obavljeni i grubi građe-vinski radovi na vanjskom igralištu.

U prizemlju sportske dvorane je sagrađeno i sedam učionica, zbornica te zajedničke prosto-rije koje će nakon opremanja koristiti tamošnja srednja škola. Time će biti stvoreni uvjeti za jednosmjensku nastavu.

Novosagrađeni objekt se prostire na 2971 četvornom metru, a zajedno s njegovom grad-njom uređeno je i 3600 četvornih metara pri-laznih prometnica, parkirališta i nogostupa u

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

iskustva europskih regijaŽupanija će se kao partner

uključiti u projekt „Best Bioener-gy Practices“ (Najbolja iskustva s alternativnim energijama), koji će se prijaviti na natječaj Interreg IVC. Nositelj projekta je Sveuči-lište Sjeverna Karelia iz Finske, a uz Zagrebačku županiju, partne-ri u projektu su Regija Sjeverna Karelia, Finski šumarski institut i Motiva Ltd iz Finske, Regionalna energetska agencija jugoistočne Engleske i Sveučilište Manchester iz Velike Britanije, Panonsko sve-učilište iz Mađarske, španjolska regija Katalonija te Poljoprivred-na i šumarska komora Štajerske.

- Cilj projekta je omogućiti nje-govim partnerima transfer znanja i tehnologija iz najuspješnijih europskih regija u korištenju bio- Financirana su istraživanja o naftalan ulju

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Wellness centar u „naftalanu“Specijalnoj bolnici za medi-

cinsku rehabilitaciju „Naftalan“ u Ivanić-Gradu Poglavarstvo je odobrilo 250 tisuća kuna za izradu idejnog rješenja gradnje zatvorenog i otvorenog bazena, znanstvena istraživanja o djelova-nju naftalan ulja i održavanje ISO norme 9001:2000. Bolnica je, kao

mase i drugih obnovljivih izvora energije, poticanje razvitka malih toplinskih mreža koje koriste lo-kalne izvore energije te umreža-vanje postojećih i kreiranje novih regionalnih strategija korištenja energije - pojasnio je Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo, na sjednici Poglavarstva.

Županija će u projektu, bude li on prihvaćen na natječaju Interreg IVC, sudjelovati s 15.000 eura.

preduvjet razvoja zdravstvenog turizma, dala izraditi idejno rješe-nje wellnessa u prizemlju zgrade, koncept prilagodbe ostalih prosto-ra wellness programu i investicij-sku studiju nadogradnje krovišta. U realizaciji je i projekt gradnje turističke etno kuće u funkciji ra-zvoja turizma na području Ivanić-

središtu Križa. U prigodnom programu otvo-renja dvorane, kojemu su prisustvovali Josip Jambrač, zamjenik župana, i Palma Klun Posa-

vec, predsjednica Skupštine Zagrebačke župa-nije, nastupilo je Kulturno-umjetničko društvo „Graničar“.

U

Grada, odnosno istočnom dijelu Zagrebačke župa-nije.

Dijelom odobre-nog novca podmi-rit će se i troškovi znanstvenih istra-živanja o djelova-nju naftalan ulja na atopijski der-matitis i vulgarnu psorijazu.

Čelnici Županije za prošlogodišnjeg obilaska Križa

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

�� ��KRONIKA Ž U P A N I J S K A

TURizAM TURizAM

Umrežavanje turističke ponude U proteklom razdoblju Županija je nizom aktivnosti, posebno dodjelom bespovratnih financijskih sred-stava i promocijom ruralnog prostora, poticala ra-zvoj seoskog turizma, a činit će to i ubuduće. Planom aktivnosti za 2008., Regionalna razvojna agencija planira u Županijskoj kronici predstaviti obiteljska

poljoprivredna gospodarstva koja se bave seoskim turizmom. Želja je promovirati njihovu bogatu po-nudu, ali također i potaknuti druga obiteljska gospo-darstva da slijede taj primjer. Krajnji je cilj poveziva-nje ponude više seoskih gospodarstava i proširenje turističkih usluga u ruralnom prostoru.

Obitelj Kezele je uredila pet starih tradicijskih kuća

POVEĆAVA SE ZANIMANJE ZA BAVLJENJE SEOSKIM TURIZMOM

Turističke posebnosti ruralnog prostora

U Županiji je registrirano 30 obiteljskih seoskih gospodarstava

rirodne ljepote krajolika bogatog kon-strastima (vinogradima, ribnjacima, termalnim vodama, šumama), te ze-

mljopisni položaj i bogata povijesna baština gra-dova, koja je ostavila tragove u brojnim crkvama, dvorcima te drugim kulturnim znamenitostima, turistički su potencijali Zagrebačke županije.

To su njezine komparativne prednosti, a veći-na gradova na tome temelji i vlastitu turističku ponudu.

- Jedan od najraširenijih oblika selektivnog turizma je upravo seoski turizam. U Hrvatskoj je danas registrirano preko 300 obiteljskih seo-skih gospodarstava, a na području Zagrebačke županije njih 30. Seoski turizam podrazumijeva niz aktivnosti i usluga koje poljoprivredno sta-novništvo organizira s ciljem stvaranje dodat-nog prihoda - kaže Ivan Bašić, stručni suradnik za gospodarski razvoj u Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije. Za bavljenje se-

Dragutin Ciban je obnovio starohrvatsku građansku kuću iz 1855.

Pod pretežo vlastitom proizvod-njom podrazumijevaju se poljo-privredni proizvodi proizvedeni isključivo na seljačkom domaćin-stvu, odnosno proizvodi s drugog seljačkog ili obiteljskog poljopri-vrednog gospodarstva upisanog u Upisnik poljoprivrednih gospodar-stva, a s kojim je seljačko doma-ćinstvo registrirano za pružanje ugostiteljskih usluga zaključilo ugovor o razmjeni proizvoda. U tu se kategoriju ubrajaju i gljive, sa-moniklo bilje, puževi, žabe, šumski proizvodi, ribe i divljač, koje jedan od članova seljačkog domaćinstva razmijeni, ubere, odnosno ulovi sukladno posebnim propisima iz područja zaštite prirode, poljopri-vrede, šumarstva, lovstva.

vlastiti proizvodi

P

oskim turizmom, napominje Bašić, nužne su i turističke atrakcije ruralnoga prostora.

- Prije odluke domaćinstva o bavljenju seo-skim turizmom treba procijeniti dva osnovna kriterija - turističku atraktivnost kraja i atraktiv-

nost seoskog obiteljskog gospodarstva. Elementi za procjenu atraktivnosti seoskog gospodarstva su posjedovanje poljodjelskog zemljišta, gospo-darskih zgrada i stoke, mogućnost prezentacije poljoprivredne proizvodnje posjetiteljima te atraktivnost lokacije stambenog objekta. Seosko domaćinstvo može pružati smještaj u sobama i apartmanima s najviše 20 postelja, te u kampovi-ma do najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gostiju istodobno. Gostima se mogu pružati usluge polupansiona i pansiona, te usluživanje pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje - nastavlja Bašić. U seljačkom domaćinstvu se mogu kušati i vina iz vlastite proizvodnje, odno-sno voćna vina i drugi proizvodi od grožđa kao i rakije. Usluge se, u skladu s posebnim propisi-ma, istodobno mogu pružati za najviše 50 osoba (izletnika). Poslovanje seljačkih domaćinstava, koje se bave soskim turizmom, regulirano je za-konskim propisima.

seoski turizam stanišić Oštrc bb (Tupčina bb), 10455 Kostanjevec Tel. 01/6297099; 01/6297100, Mob. 091/6297099

seosko domaćinstvo „kezele-vino“ Šumećani, Vinogradska 6, 10 313 Graberje Ivaničko Tel./Fax 01/2889900; 01/2820496, Mob. 091/2889900; 091/2820496kezele-vino@zg.t-com.hr, www.kezele-vino.hr

poljoprivredno gospodarstvo “Haramija” Prilipje 3, 10450 Jastrebarsko Tel. 01/6294823, Fax 01/6294824, Mob. 098/350520 tomo.haramija@zg.t-com.hr

Agro d.d. Režek Plešivica 39a, 10450 Jastrebarsko Tel. 01/6293084, Fax 01/6294801, Mob. 098/256746info@vina-dragorezek.hr; drago.rezek@zg.t-com.hr www.vina-dragorezek.hr

Obiteljsko gospodarstvo zdravko puhelek Blaževdol, Fučkani 22, 10380 Sv. Ivan Zelina Tel./Fax 01/2065494, Mob. 098/275559 zdravko-puhelek@inet.hr, www.vina-puhelek.hr

poljoprivredno gospodarstvo “Jagunić” Plešivica 25, 10450 Jastrebarsko Tel./Fax 01/6293094, Mob. 098/720399 kontakt@jagunic.hr, www.jagunic.hr

poljoprivredno gospodarstvo “korak” Plešivica 34, 10450 Jastrebarsko Tel./Fax 01/6293088, Mob. 098/410345 velimir.korak@zg.t-com.hr, www.vino-korak.hr

Malo gospodarstvo kolarić Plešivčko Hrastje 24, 10450 Jastrebarsko Tel./Fax 01/6281865, Mob. 098/9827245 kontakt@kolaric-vina.hr; franjo.kolaric@zg.htnet.hr, www.kolaric-vina.hr

Turističko seosko gospodarstvo pod Okićem Radnička cesta 1, Klinča Selo; 10450 Jastrebarsko Tel. 01/6288264, Mob. 091/7924676

Turističko seljačko gospodarstvo “šimanović” Donja Zdenčina, Karla Vodopića 7, 10450 Jastrebarsko Tel. 01/6288102; 01/6289026, Fax 01/6288102, Mob. 091/5131748 bozidar.simanovic1@zg.t-com.hr, www.simanovic.hr

izletničko turističko seljačko domaćinstvo „podžumberek“ Žumberak 1, Kostanjevac Tel. 01/6271254, Fax 01/3861810, Mob. 098/475 524goran.klanfar@inet.hr, www.podzumberak.com

Obiteljsko gospodarstvo Branko Čegec Marinovec Zelinski 24, 10380 Sv. Ivan Zelina Tel./Fax 01/2060927, Mob. 098/9702350; 098/505375 info@ekovina-cegec.hr; branko.cegec@zg.t-com.hr,www.ekovina-cegec.hr

vinotočje Braje Lokošin Dol 2, 10 450 Jastrebarsko Tel. 01/6279039, Mob. 098/885230 josip.braje1@zg.t-com.hr, www.vina-braje.hr

Etno kuća pod Okićem Podokićka 40, Klake, 10435 Sv. Martin pod Okićem Tel./Fax 01/3382335, Mob. 098/9288773 marijan.slakoper@etno-kuca.hr; marijan.slakoper@zg.t-com.hr, www.etno-kuca.hr

pansion „pri naceku“Repišće 55, Repišće, 10450 Jastrebarsko Tel./Fax 01/6294271

seljačko domaćinstvo koletić Vrhovčak 30, 10430 Samobor Tel. 01/3326017, Mob. 098/622667

Obiteljsko gospodarstvo puhelek-purek Gornje Psarjevo 152, 10380 Sv Ivan Zelina Tel./Fax 01/2069051 natasa-puhelek@zg.t-com.hr, www.vina-puhelek-purek.hr

poljoprivredno gospodarstvo šember Donji Pavlovčani 11b, 10450 Jastrebarsko Tel. 01/6282476, Mob. 091/6282476 zdenko.sember@zg.t-com.hr, www.sember.hr

Obiteljsko gospodarstvo kos Hrnjanec, Stjepana Domjanića 8, 10382 Sv. Ivan Zelina Tel. 01/2069251, Mob. 098/367030 zeljko.kos1@zg.t-com.hr, www.vina-kos.com

Obiteljsko gospodarstvo “kos –Jurišić” Nespeš 8b, 10382 Sv. Ivan Zelina Tel./Fax 01/2043491, Mob. 091/5638630 kos-jurisic@getim.hr, www.vina-kos-jurisic.hr

vina Režek Plešivica 39, 10450 Jastrebarsko Tel 01/6294836, Mob. 091/5646240 kontakt@rezek.hr; kresimir.rezek@inet.hr, www.rezek.hr

seosko domaćinstvo ivana stipkovića Rastoki 3, 10450 Jastrebarsko Tel./Fax 01/6281784, Mob. 098/670737

seljačko domaćinstvo suban Manja Vas 12, 10430 Samobor Tel. 01/3381501; 01/3332200, Fax 01/3381501; 01/3335203, Mob. 099/3335200 suban@suban.hr, www. suban.hr

Obiteljsko gospodarstvo “ljubekov gaj” Smrndići 10, Blaževdol, 10380 Sv. Ivan Zelina Tel. 01/2065755, Fax 01/2065754, Mob. 098/218456; 098/9399631info@ljubekov-gaj.hr, www.ljubekov-gaj.hr

Obiteljsko gospodarstvo zmiša Donja Drenova 22, 10 380 Sv. Ivan Zelina Tel. 01/2069156

seljačko domaćinstvo kuzmanović Slavagora, Strminski put 13, 10430 Samobor Tel. 01/3381701, Mob. 098/9783204

seljačko domaćinstvo Oslaković Prekrižje Plešivičko 6, 10430 Samobor Tel./Fax 01/6293118, Mob. 098/9536863 info@domacinstvo-oslakovic.hr,www.domacinstvo-oslakovic.hr

seljački turizam „valentina“ Gorica Jamnička 42A, 10451 Pisarovina Tel. 01/6291515, Mob. 091/9164162, 091/5177614

Obiteljsko gospodarstvo ciban Pavlovčani 12 c, 10450 Jastrebarsko Mob. 098/365986; 099/5147622 info@cibandrago.com, www.cibandrago.com

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

�� ��KRONIKA Ž U P A N I J S K A

TURizAM

premalo sadržaja na vinskim cestama Željko Kos, domaćin okruglog stola, kaže da su vinari nedovoljno povezani s turističkim agencijama i za-grebačkim hotelima. Zagreb svakodnevno obilaze strani gosti, ali rijetki posjećuju vinske ceste u nje-govoj okolici. Bilježe se tek sporadični dolasci koje uglavnom iniciraju sami vinari. Na vinskim cestama,

dodaje Kos, nedostaje i soba za smještaj gostiju, ali i drugih sadržaja. Turiste nije dovoljno ponuditi samo vinom, stoga je inicijativa o povezivanju vinara i ma-lih sirara više nego dobrodošla. I proizvođači sira, re-čeno je za okrugloga stola, mogu otvoriti kušaonu u kojoj bi se uz njihove proizvode kušalo i vino.

OKRUGLI STOL O SIRU NA VINSKIM CESTAMA

Upotpuniti eno-gastronomsku ponudu

U županiji je stotinjak malih proizvođača sira, a 16 njih je udruženo u udrugu „Sirek“

O

TURizAM

špilje i jame Jugozapadni dio Zagrebačke županije, Žumberak i Sa-moborsko gorje, zbog svoje geomorfološke građe obi-luje svim vrstama krških oblika, a od podzemnih su naj-atraktivnije špilje i jame. U ovom prostoru ima oko 130 speleoloških objekata. Najdublja špilja je Bedara. Istra-ženo je 906 metara kanala koji doseže dubinu do 107

metara. Najduža špilja je Provala, u koju je ‘provaljeno’ kopanjem. Duga je 1862 metra. Najveća špilja u sedri je špilja Vilinske jame. Duga je 20 metara, a nastala je taloženjem sedre u slapu potoka. Ove su špilje, zbog svoje specifičnosti, pod zaštitom Parka prirode Žumbe-rak-Samoborsko gorje i pristup im je ograničen.

NOVA TURISTIČKA ATRAKCIJA U SAMOBORSKOM GORJU

Biser prirodne baštineŠpilja ima dvije prostrane dvorane s prekrasnim sigama - stalaktitima i stalagmitima

spomenik prirodeGrgosova špilja, koja je uz prethodnu najavu otvorena za posjetitelje, otkrivena je 1973., a godinu dana kasnije proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomeni-kom prirode. Istraženi dio špilje je dugačak 46 metara, a temperatura u njoj je, i ljeti i zimi, osam stupnjeva. Iz Sa-mobora se do špilje može doći pješačkom poučnom stazom Otruševec.

I ako za obilazak zasad nije dostupna, novootkrivena špilja u Otruševcu, svega pedesetak metara dalje od ula-

za u Grgosovu špilju, nova je turistička atrakci-ja Samobora i Samoborskoga gorja. Postojanje špilje javnosti je sredinom siječnja otkrio Joža Grgos. Njezin prohodni dio zasad je dugačak nešto više od stotinu metara, a osim uskog hod-nika ima i dvije prostrane dvorane s prekrasnim sigama - stalaktitima i stalagmitima.

- Uz znamenitosti i prirodne ljepote najljepši grad sjeverozapadnog dijela Hrvatske, zahva-ljujući entuzijastu Joži Grgosu, ima novu za-nimljivost. Joža je 1973. otkrio i prvi špilju, a njegov nemirni duh i velika želja za otkrićima rezultirali su ove godine novom atrakcijom koja se ne da opisati riječima. Nju, kada će to biti moguće, treba vidjeti - kaže Marijan Du-mić, direktor samoborskog Turističkog ureda. Špilja je, kaže Joža Grgos, iznimno pristupačna za obilazak.

- Kamen mi je u krvi! Po struci sam miner i dosad sam, osim ovih dviju, otkrio i jednu špilju u susjednoj Sloveniji - dodaje Grgos. Prisjeća se kako je, odvajajući minama kamen za pečenje vapna, otkrio prije 35 godina danas zaštićenu, po njemu nazvanu, Grgosovu špilju.

- Puno su mi tada pomogli Srećko Božićević i Ivica Sudnik. Nakon otkrića prvi su je dolazili

gledati planinari, potom i Zagrepčani, i tako je krenulo. Uredio sam je, a potom nasuprot špilje otvorio i restoran - priča Grgos dodajući da u

okolici Samobora, posebno u Žumberku, ima i drugih špilja. Međutim, nemaju pristupačan ulaz, pa su u njima boravili samo speleolozi. Nova špilja, čije sam dvorane otkrio krajem lanjske godine, ima ravne hodnike.

- Sige su prekrasne! Da bi narasle samo je-dan milimetar potrebno je tridesetak godina. Na nekima od njih dobro se vide ožiljci potresa koji su, prije 500 i više godine, pogodili Samo-borsko gorje - objašnjava Grgos.

Ljepotama špilje oduševljena je i Ružica Rašperić, direktorica županijske Turističke za-jednice.

- Ovo je prekrasno otkriće koje u dogovoru s nadležnim institucijama treba promovirati u pravu atrakciju. Špilja je biser prirodne baštine Zagrebačke županije - nakon njezina obilaska komentirala je Ružica Rašperić.

Za očuvanje špiljskog svijeta zaslužni su i članovi Speleološkog kluba Samobor koji pomno bilježe i brinu o podzemnom

speleološkom bogatstvu Zagrebačke županije

Joža Grgos je prvu špilju otkrio 1973.

Da bi sige narasle samo jedan milimetar potrebno je tridesetak godina Domaćini su pripremili slastice sa siromDragica Lončar iz Bedenice i Ivanka Bakar iz Gradeca

krugli stol „Sir uz vino na vinskoj cesti“, u organizaciji Županije, Hrvat-skog zavoda za poljoprivrednu savje-

todavnu službu, Udruge malih sirara „Sirek“ i Udruge vinogradara i vinara „Zelvin“, upriličen je krajem siječnja na obiteljskom gospodarstvu Željka Kosa u Hrnjancu. Razgovaralo se, među ostalim, o potrebi povezivanja malih sirara udruženih u udrugu „Sirek“ s vinarima Zelin-ske i Plešivičke vinske ceste.

Prema riječima Anđelke Pejaković, stručne savjetnice u Hrvatskom zavodu za poljoprivred-nu savjetodavnu službu, u županiji je stotinjak malih proizvođača sira, a 16 njih je udruženo u udrugu „Sirek“. Sirari svoje proizvode i dalje najčešće prodaju na tržnicama i prigodnim saj-movima, poput Dana hrane i tradicijskih pro-izvoda Zagrebačke županije te manifestacije Proizvodi hrvatskog sela.

- Ovim skupom željeli smo ih potaknuti da se povežu s vinarima i dobiju novo tržište. Na

Članovi udruge U Udrugu „Sirek“ udruženi su Dragica Lončar, Mirjana Še-stak, Katarina Fürn-kranz, Štefica Po-gačić, Ivanka Bakar, Ana Marija Kušić, Mirjana Dojkovski, Sanja Grčević, Ivana Ladašić, Lidija Galjar, Snježana Malina-rić, Ankica Nucak, Anđelka Pejaković, Goran Torta, Niko-lina Harambašić i Ljiljana Jelečki.

Uvodna izlaganja Uvodna izlaganja su održali Marija Pišonić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Zaštita autohtonih prehrambenih proizvoda), Vesna Rajković iz Ministarstva mora, prometa i infrastruk-ture (Krediti za seoski turizam), Anđelka Pejaković iz Hrvatskog zavoda za poljo-privrednu savjetodavnu službu (Ponuda sireva na OPG-ima), dr. Samir Kalit s Agro-nomskog fakulteta (Zahtjevi i perspektiva tradicijskog sirarstva) te Ivana Rendulić iz županijskog Upravnog odjela za poljopri-vredu (Vina i sirevi Zagrebačke županije).

Plešivici postoji dobar primjer (obitelj Šestak, op.a.), a željeli bismo da do njihove suradnje dođe i u zelinskom kraju - pojasnila je Anđelka Pejaković.

Nikola Šestak kaže da, iako njegovo gospo-darstvo prodaje sir nekim plešivičkim vinari-

ma, suradnja s njima je slaba! - Kupuje se jeftiniji sir koji nije proizveden

u registriranoj sirani. Ipak, veseli što sir kupu-je sve više posjetitelja vinske ceste, koji nakon obilaska vinotočja dolaze i na naše gospodar-stvo - kaže Šestak čija je obitelj u opremanje mini sirane i proizvodnju škripavca, svježeg, polutvrdog te tvrdog sira uložila oko pola mi-lijuna kuna.

Zdravko Puhelek, čije se vinotočje nalazi na Zelinskoj vinskoj cesti, kaže da se vino i sir od-lično sljubljuju te da je zadnjih godina došlo do osjetnog podizanja njihove kakvoće.

- Našim gostima najčešće nudimo sir „Dra-gec“. U originalnom je pakovanju i potrošači su prepoznali njegovu kvalitetu - kaže Puhelek.

Dragica Lončar iz Bedenice, predsjednica udruge „Sirek“, izrazila je zadovoljstvo što su se prvi puta zajedno okupili mali sirari i vinari koji turistima mogu ponuditi autohtone seljač-ke proizvode.

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

�� ��KRONIKA Ž U P A N I J S K A

kUlTURA

informatizacija knjižnicaTijekom 2008. nastavit će se proces ujednačavanja informatizacije knjižnica i njihovog međusobnog po-vezivanja. Programom javnih potreba u kulturu pred-viđeno je, u suradnji s knjižnicama Grada Zagreba, održavanje zajedničke baze podataka i online katalo-ga, te u taj sustav uključiti i školske knjižnice s prostora

županije. Županija će pomoći obnovu fonda i nabavu nove građe za zavičajne zbirke, a prema mogućnosti-ma pomoći će i osnivanje novih knjižnica u nekim op-ćinama, prije svega nabavom knjiga te informatičke i druge opreme. Pomagat će se i izdavačka djelatnost, posebno očuvanje baštine i izvorne kulture.

Župna crkva Uzvišenja sv. Križa u Kravarskom

ŽUPANIJSKA PODRŠKA OČUVANJU SAKRALNIH OBJEKATA

Obnova kulturno-povijesne i graditeljske baštine

Crkve i kapele se obnavljaju uz nadzor Konzervatorskog odjela

Ministarstva kulture upanija je, odlukom Poglavarstva, financijski pomogla obnovu orgulja Župne crkve sv. Ivana Krstitelja u

Svetom Ivanu Zelini. Orgulje datiraju iz 1898. i kulturni su spomenik, a obnovljene su uz nadzor Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Novcem županijskog proračuna sufinancirat će se i sanacija krovišta Župne crkve sv. Roka u Luki, koja će početi u proljeće. Krovna kon-strukcija i pokrov te crkve u iznimno su lošem stanju zbog čega je potrebna njihova hitna sa-nacija, za što su dobivene potrebne suglasnosti Konzervatorskog odjela. Prema troškovniku radovi će koštati više od 300.000 kuna, a najve-ćim dijelom financirat će ih sama župa koja je dio potrebnog novca osigurala prodajom gradi-lišta. U proljeće počinje i uređenje Župne crkve Uzvišenja sv. Križa u Kravarskom, a dinamika ovisi o prikupljenom novcu. Za ukrašavanje stropa, djelomično preuređenje zidova, novu rasvjetu i crkveni inventar, pod, podno grijanje,

preuređenje svetišta i kora treba osigurati 1,5 milijuna kuna. Županija će pomoći i obnovu pukotina na Crkvi sv. Marije Okićke u Novom Selu Okićkom, oštećene u potresu 2006. čiji je epicentar bio u Samoborskom gorju. Na crkvi se tada pojavilo stotinjak dužnih metara većih

i manjih pukotina čija sanacija košta od 750 do 1.200 kuna po dužnome metru. I prije potresa vjernici te župe prikupljali su novac za sanaciju njezina krovišta. Županijsku pomoć dobila je i župa sv. Jurja u Donjoj Pušći za uređenje Cr-kve Majke Božje Čiseljske.

Na seoskom groblju ponad sela Osunja u Žum-berku mještani su uredili ruševine Kapele sv. Niko-le iz 15. stoljeća. Ruševine su očišćene od nasutog kamenja i šute te drveća koje je raslo na ostaci-ma negdašnjeg sakralnog objekta koji je do 18. stoljeća bio pod jurisdikcijom cistercitskog reda. Na ostatke zidova postavljeno je krovište, koje se uklopilo u postojeći ambijent, za što su malobroj-ni mještani sakupili 20.000 kuna. Obnovom je sa-čuvano kulturno-povijesno nasljeđe, kapela je ponovno dobila sakralni sadržaj, a može služiti i kao mrtvačnica. Županija je donacijom od 10.000 kuna platila dio krovne građe.

stara žumberačka kapela Uunutrašnjost Župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini

Ž

zložbom «Drašković - ostavština za budućnost», otvorenoj 8. siječnja, započeo je ovogodišnji ciklus izloža-

ba u Turističkom uredu Zagrebačke županije, u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici. Raznim izložbama i promocijama, koje se tijekom go-dine organiziraju u ovom prostoru u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama, Zagrepča-ne se nastoji pobliže upoznati s bogatom kul-turnom i turističkom ponudom županije.

Prva ovogodišnja izložba, posvećena ple-mićkoj obitelji Drašković, donosi dvadese-tak slika i skulptura nastalih za lanjskih, 14. dugoselskih jeseni. Izložbu je otvorio Boris Mahač, gradonačelnik Dugog Sela, rekavši da je ona svojevrsni početak obilježavanja 800. obljetnice prvog pisanog spomena «zemlje sv. Martina», koju će stanovnici Dugog Sela proslaviti iduće godine. Nada Kozić, autorica izložbe, istaknula je da je obitelj Drašković

NOVI CIKLUS IZLOŽABA U ŽUPANIJSKOM TURISTIČKOM UREDU

«Drašković - ostavština za budućnost»

I

Program otvorenja glazbeno je obogatio Vokalni ansambl «Duga»

Izložba je svojevrsni početak obilježavanja 800. obljetnice prvog pisanog spomena «zemlje sv. Martina»

Predsjednik dugoselskoga Gradskog vijeća i Vlado Horina, predsjednik TZ Zagrebačke županije

dala Dugom Selu neizbrisiv povijesni i gos-podarski pečat.

- Plemićki rod velikaša, koji je hrvatskim kajkavskim područjem gospodario od 16. do 20. stoljeća, iz naših je krajeva isčeznuo nakon Drugog svjetskog rata. Nakon što su

članovi obitelji napustili imanja, njihova su materijalna i kulturna dobra pometena u neza-ustavljivom vihoru novog doba. Tek je vjetar revitalizacije prikupio krhotine nekad bogate i znakovite baštine - rekla je autorica izložbe. Dodala je da će izloženi radovi, nastali kao odraz vrijednosti minulog vremena, dobiti svoj stalni postav u dugoselskom Kulturnom centru za posjetitelje, koji se uređuje u jednoj od negdašnjih palača obitelji Drašković.

- Uređenjem Kulturnog centra, odnosno prenamjenom povijesnih građevina, želimo stvoriti prepoznatljive kulturno-turističke proizvode dugoselskog kraja, ali i županije. Zajedno moramo poraditi na žešćoj turistič-koj ekspanziji na zagrebačko tržište - dodao je Boris Mahač.

U sklopu otvorenja izložbe, koja se može pogledati do 5. veljače, nastupio je dugoselski vokalni ansambl «Duga».

TEMA BROJA

Etno muzej donja kupčinaPredstavljanje fundusa, namjene i smještaja Etno muzeja Donja Kupčina nova je izložba koja će u Tu-rističkom uredu Zagrebačke županije biti otvorena 5. veljače u podne. Izložba će biti popraćena foto i video dokumentacijom, a pripremaju je kupčinski Etno muzej i Turistička zajednica općine Pisarovina.

U „Malom izlogu“ Turističke zajednice od 11. veljače do 6. ožujka moći će se pogledati izložba Caritaso-vog odmarališta u Kalju, smještenog u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Informacije o turistič-kim manifestacijama na području županije mogu se pronaći na internetskoj stranici www.tzzz.hr.

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

�� ��KRONIKA Ž U P A N I J S K A

MAniFEsTAciJEMAniFEsTAciJE

TURisTiČkA zAJEdnicA zAgREBAČkE ŽUpAniJE FAšniČkA dOgAđAnJA

sAMOBORProgram na velikoj pozorniciIzbor najbolje maske, gosti večeri Krunoslav Kićo Slabinac i „Lampaši“

01.02. 18.0020.00

Dječji fašnički bal, specijalni gost Jacques Houdek, Klaun Ludek, izbor najbolje dječje maske, revija dječjih fašničkih kostima, izbor najveselijeg roditelja, najboljih plesačaProgram na velikoj pozorniciIzbor najbolje maske, gost večeri „Psihomodo Pop“

02.02. 11.00

18.0020.00

Srakino šetalište- ulični zabavljači, žongleri, klaunovi, pantomimičari, mažoretkinje, break dance plesači…Prva velika dječja fašnička povorka: Sraka i Srakići, Mali bubnjari DND Varaždin, Klinčasel-ske mažoretkinje, Klaun Ludek, štulaši, ulični zabavljači, Ninje, Cvjetno društvo i Pepa Praščić, DV „Osmjeh“, „Izvor“ i „Grigor Vitez“, Plesna grupa „Ballance“, predstava Antuntun i DZ „Samoborček“Druga velika dječja fašnička povorka: OŠ „Samo-bor“, Centar Lug, OŠ „Milan Lang“Treća velika dječja fašnička povorka: OŠ „Milana Šiloboda“, OŠ „Rude“, OŠ „Bogumil Toni“Četvrta velika dječja fašnička povorka: KUD „Sveta Nedjelja“, Igraonica Pinokio, Udruga Down sindrom, DV „Smokvica“, DV „Ogulin“, DV „Ivanić-Grad“, KUD „Bana J. Jelačića“, DZ „Kikići“, gosti iz Dubrovnika, Izviđački odred „Sava“, FA „Mladost“Program na velikoj pozorniciIzbor najbolje maske, gost večeri „Kvartet Gubec“

03.02. 10.00

10.45

12.45

13.45

14.30

18.0020.00

Program na velikoj pozornici, dodjela nagrada dječjeg fašnika, najboljim pojedinačnim i grupnim maskama, proglašenje iz-bornih pobjednika, suđenje i spaljivanje Fašnika uz vatromet, gost večeri Goran Karan

05.02. 18.30

Fašnički šator (iza POU): dolazak i priprema grupa za povorku, Školska ul.Glavna povorka po gradu - dolazak u šator u par-ku Dr. Franje Tuđmana: Ples sa zvijezdama“, progla-šenje pobjednika, izvlačenje nagrada nagradne igre „Fašnička bula“, natjecanje u brzom jedenju krafni za Guinnesov rekord, nastup grupe „Sjaj“

02.02. 14.00

14.30

Fašnički šator (iza POU): plesni show pod maska-ma grupe „Megablast“ i gostiju.Dječji fašnik u šatoruMaskirane grupe predškolske djecePojedinačne dječje maske

03.02. 11.00

14.0016.00

Spaljivanje Fašnika na Vuglecu 05.02. 17.00

Turopoljski fašnik 2008.Fašnički šator (iza POU): veliki party pod maska-ma za mlade, plesni show pod maskama grupe „Megablast“ i gostiju, polufinale u jedenju krafni za obaranje Guinnesovog rekorda

01.02. 19.00

vElikA gORicA

Fašnički šator (iza POU): plesni show pod maska-ma grupe „Megablast“ i gostiju.Dječji fašnik u šatoruMaskirane grupe predškolske djecePojedinačne dječje maske

03.02. 11.00

14.0016.00

Turistička zajednica grada Samobora, Trg kralja Tomislava 5, 10 430 Samobor, tel. 01/3360 044, 3360 050, e-mail: info@tz-samobor.hr, www.tz-samobor.hr. POU Samobor, tel. 01/3360 112, 3360 267, 3361 266, www.pousamobor.hr

INFORMACIJE:

Turistička zajednica grada Velika Gorica, Matije Sla-tinskog 11, 10 410 Velika Gorica. Tel. 01/6222 378, e-mail: tzvg@tzvg.hr , martina.stefancic@tzvg.hr , www.tzvg.hr POU Velika Gorica, tel. 01/6259 810

INFORMACIJE:

dUgO sElOMali fašnik u Dugom SeluOkupljanje povorke dječjih skupina na glavnim ulicama gradaProgram na prostoru ispred srednje škole

05.02. 11.00

12.00Turistička zajednica grada Dugo Selo, Josipa Zorića 1, 10370 Dugo Selo Tel. 01/2753 705, 2751 404, e-mail: tzdugoselo@tzzz.hr, www.dugoselo.hr. POU Dugo Selo, tel. 01/2774 131

INFORMACIJE

JAsTREBARskO

Fašnički bal u Restoranu „Zlatni Lav“Predaja ključeva grada u ruke Škanjca i ŠojkeFašnička povorka- polazak ispred Hotela Jaska u koloni, zaustavljanje na Strossmayerovom trgu uz prigodni program, nastavak prema Sajmištu gdje će se dodijeliti nagrade najboljim maskama

01.02. 19.00

03.02. 14.00

Turistička zajednica grada Jastrebarsko, tel. 098/9389-057, e-mail: ivana.herceg4@zg.htnet.hr, www.jastrebarsko.hr Centar za kulturu Jastrebar-sko, Ulica dr. Franje Tuđmana 9, 10450 Jastrebarsko, tel. 01 6272 961, e-mail: czkj@zg.t-com.hr

INFORMACIJE

svETA nEdElJA

Svetonedeljski fašnikDječji fašnik - nastup maskiranih skupina DV „Slavuj“ i OŠ „Sveta Nedelja“, „Svetonedeljskih mažoretkinja“ i dječjih zborova „Strmečki mališani“, „Samoborček“ i „Prva ljubav“, Trg A. StarčevićaFašnik za odrasle- sudjeluju: Kuburaško društvo „Gromovnik“ Sveta Nedelja, glazbeni gost Marko Jašek, žongleri s vartom i gosti iz Vrbovca Pred-stavljanje fašničkih povorki i maskranih grupa MO Grada Sveta Nedelja. Izbor najboljih pojedinačnih maski iz publike

02.02. 10.00

15.00

Turistička zajednica grada Sveta Nedelja, Trg A. Starčevića 2, 10 431 Sveta Nedelja. Tel/fax. 01/3373 919, e-mail: tzg.sveta.nedelja@hi.t-com.hr, www.svetanedelja.com

INFORMACIJE

vRBOvEc

Fašnik u Vrbovcu - 2. Samit slobodnih fašničkih republika i fašničkih povorka sa maskenbalom ulicama grada Početak programa na ljetnoj pozornici Hotela „Bunčić“Mali Fašnik- sudjeluju djeca vrtića i škola, vožnja fašničkim vlakićem, program na Ljetnoj pozornici

03.02.

12.00 05.0 2. 10.00

Turistička zajednica grada Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 23/1, 10 340 Vrbovec. Tel. 01/2791 661, e-mail: tzvrbovec@tzzz.hr , www.vrbovec.hr POU Vrbovec, tel. 01/2791 115

INFORMACIJE

zApREšiĆ

Fašnik u ZaprešićuPles pod maskama uz bogatu tombolu i nastup grupe „Desperado“ Organizira KUD „Kupljenovo“.Fašnički špancir u Zaprešiću - „3008. Odiseja u ... tu negde“Proglašenje SFRJ- Slobodne Fašničke Republike Jablanovec: svečana predaja ključeva Jablanovca „Preštimanom“ SucuKretanje fašničke povorke ulicama JablanovcaIzbor najbolje dječje maske (do 10 god.)Spaljivanje Fašnika ispred Društvenog doma i druženje uz glazbu i gozbu Organizira Fašnička udruga „Preštimanci“ Jablanovec

02.02. 14.00

03.02.

9.00

10.0014.0015.00

Turistička zajednica grada Zaprešića, Trg žrtava fašizma 9, 10290 Zaprešić. Tel. 01/3310 309, 3311 611, e-mail: tz-zapresic@zg.t-com.hr, www.zapresic.hr. POU Zaprešić, tel. 01/3310 116

INFORMACIJE

Pristajem, mirno ću predati vlast!

Maskirani Makarani iz skupine Grande Colina Mexico

Jučer u Poglavarstvu, danas u rudniku!

Gosti iz Ludbrega

FAŠNIČKE SPELANCIJE DILJEM ŽUPANIJE

„Mračna primopredaja vlasti“Samoborski fašnik odavno je

postao fašnički brand kontinentalne Hrvatske

- Deprimiran sam! Ne mogu ostati ravnodušan! Doš-lo je to crno vrijeme - uoči primopredaje vlasti oglasio se Antun Dubravko Filipec, tada još uvijek gradona-čelnik Samobora. Ključ grada, nešto kasnije, dobro-voljno je predao, pa je u večernjim, mračnim satima 25. siječnja počela vladavina Princa Fašnika i njegove svite. Svrgnuti gradonačelnik je poručio da se ne plaši velike štete jer je gradska kasa „ionak’ prazna“.

- Nisam imao vremena za manevre, nije mi preo-stalo ništa drugo nego mirno predati vlast - poručio je Filipec. Potom se razodjenuo (čitaj: skinuo svakod-nevnu odjeću ispod koje se krila maska), a zajedno s njim na pozornici se pojavili i njegovi maskirani podanici iz Gradskog poglavarstva. Nakon predaje ključeva prvi su Slobodnu Fašničku Republiku po-sjetili članovi svetonedeljskog Kuburaškog društva „Gromovnik“, potom skupine Grande Colina Mexico iz Makarske, Arturići i Udruga „Dart“ iz Dubrovnika, maske iz Ludbrega te norveški vikinzi.

Do 5. veljače organizirat će se niz događanja na središnjem samoborskog trgu i okolnim ulicama (Sra-kinom šetalištu), u maloj dvorani Hrvatskog doma održavat će se likovne radionice, u Gradskoj knjižnici organizirati „fašnička predavanja“, a u Samoborskom muzeju izložbe. Samoborski fašnik odavno je postao fašnički brand kontinentalne Hrvatske.

Turopoljci su požurili, pa su Slobodnu Turopoljsku Fašničku Republiku pro-glasili već 18. siječnja. Velikogorički gradonačelnik Tonino Picula nije tog kobnog „crnog“ petka ni slutio što ga čeka po dolasku na posao. Maskirani otmičari su ga, navodno, zaskočili ispred dizala te ga zatočili u njegovom uredu, a potom zatražili predaju vlasti i ključeva grada. Nakon dugotrajnih iscrpljućih pregovora, u koje su bili uključeni i specijalci iz CSI Turopolja, gradonačelnik je pristao na zahtjeve otmičara te je ključ Grada predao faš-ničkoj Princezi. Svečanom činu prisustvovala je njezina zamaskirana svita, Žir, Luk i Pajcek te gosti iz Slobodne Fašničke Republike Samobor. Jedna od novosti ovogodišnjeg fašničkog ludovanja je vladavina Princeze, a ne kao prijašnjih godina, Princa. Tako je već na samom početku svima posta-lo jasno da će u Turopoljskoj Slobodnoj Fašničkoj Republici vladati žene, kojima je strogo zabranjena bilo kakva fizička aktivnost ili zahtjevniji po-sao. Fašnička policija patrolirat će gradom i vide li slučajno koju ženu s vre-ćicom u rukama - jao si ga muškarcima! Velika fašnička povorka najavljena je za subotu 2. veljače, a Fašnik će pre-ma tradiciji platiti glavom za sve zlo, nevolje i probleme koji su nas snašli u prošloj godini i javno biti spaljen 5. veljače na Vuglecu.

Turopoljska Fašnička Republika

KRONIKA Ž U P A N I J S K A

�0 �1KRONIKA Ž U P A N I J S K A

inFO inFO

Županijska skupština predstavničko je tijelo građana Zagre-bačke županije i tijelo područne (regionalne) samouprave, koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Županije.Skupština ima 45 članova. Mandat članova Skupštine iza-branih u svibnju 2005. traje četiri godine. Skupština ima predsjednicu i dvoje potpredsjednika te 17 stalnih radnih tijela - odbora.Predsjednica : Palma Klun - PosavecPotpredsjednici: Marija Ledinski - Anić i Nenad Sedlar

Izvršna tijela Županije su župan i Poglavarstvo. Župan za-stupa Županiju, a bira ga Skupština iz redova svojih člano-va. Župan ima dvoje zamjenika.Župan: mr.sc. Stjepan KožićZamjenici župana: dr.sc. Mirjana Mataušić - Pišl i Josip JambračZa obavljanje poslova iz djelokruga Županije ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja i na prijedlog župana imenuje Poglavarstvo.

POVRŠINA: 3.108 km2

BROJ STANOVNIKA: 309.696 BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA S OKOLNIM OPĆINAMA:Dugo Selo 28.724Ivanić - Grad 28.167Jastrebarsko 29.697Samobor i Sveta Nedelja 54.963Sveti Ivan Zelina 17.790Velika Gorica 70.137Vrbovec 29.178Zaprešić 51.040

SJEDIŠTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:Ulica grada Vukovara 72/V, HR - 10 000 ZagrebTEL. 6009-400; FAX. 6154-008www.zagrebacka-zupanija.hr

POLOŽAJ: Zagrebačka županija dio je središnje Hrvatske i zagrebačke ma-kroregije. Graniči s Gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest hrvatskih županija: Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-mo-slavačkom.

9 gradova25 općina 697 naseljagradsko stanovništvo 34%seosko stanovništvo 66%4.139 trgovačkih društava8.180 obrtnika59.000 zaposlenih

zAgREBAČkA ŽUpAniJA

sTRUČnA slUŽBA skUpšTinETEL. 6009-452; FAX.6009-489

sTRUČnA slUŽBA ŽUpAnA i pOglAvARsTvATEL. 6009-412; FAX. 6154-008

UREd ŽUpAnATEL. 6009-401; FAX. 6154-008

UpRAvni OdJEl zA gOspOdARsTvOTE. 6009-457; FAX. 6009-488

UpRAvni OdJEl zA pOlJOpRivRdU, RURAlni RAzviTAk i šUMARsTvOTAL. 6009-426; FAX. 6009-474

UpRAvni OdJEl zA pROMET i kOMUnAlnU inFRAsTUkTURUTEL. 6331-688; FAX. 6009-493

UpRAvni OdJEl zA zdRAvsTvO i sOciJAlnU skRBTEL. 6009-405; FAX. 6009-432

UpRAvni OdJEl zA pROsvJETU, kUlTURU, špORT i TEHniČkU kUlTURUTEL. 600-439; FAX. 6154-041

UpRAvni OdJEl zA FinAciJETEL. 6009-411; FAX. 6154-029

zAvOd zA pROsTORnO UREđEnJE i zAšTiTU OkOlišATE. 6009-463; FAX. 6009-464

gRAd

Dugo Selo

Ivanić - Grad

Jastrebarsko

Samobor

Sveta Nedelja

Sveti Ivan Zelina

Velika Gorica

Vrbovec

Zaprešić

gRAdOvi U zAgREBAČkOJ ŽUpAniJi

OpĆinA

Bedenica

Bistra

Brdovec

Brckovljani

Dubrava

Dubravica

Farkaševac

Gradec

Jakovlje

Klinča Sela

Kloštar Ivanić

Krašić

Kravarsko

Križ

Luka

Marija Gorica

Orle

Pisarovina

Pokupsko

Preseka

Pušća

Rakovec

Rugvica

Stupnik

Žumberak

OpĆinE U zAgREBAČkOJ ŽUpAniJidAn OpĆinE

15. lipnja

6. prosinca

15. lipnja

1. kolovoza

10. lipnja

26. srpnja

15. srpnja

14. rujna

24. travnja

8. rujna

24. lipnja

8. svibnja

14. rujna

14. rujna

2. travnja

29. lipnja

24. kolovoza

11. studenog

15. kolovoza

29. lipnja

23. travnja

15. svibnja

23. srpnja

22. rujna

22. rujna

sJEdišTE

10 381 Bedenica, Bedenica 112

10 298 Bistra, D. Bistra, Stubička 509

10 291 Prigorje Brdovečko, Trg dr. F. Tuđmana 1

10 370 Dugo Selo, Josipa Zorića 1

10 342 Dubrava, Braća Radića 2

10 293 Dubravica, P. Štoosa 12

10 344 Farkaševac, Frakaševac bb

10 345 Gradec, Gradec 134

10 297 Jakovlje, Adele Sixta 2

10 452 Donja Zdenčina, Karlovačka 4

10 312 Kloštar Ivanić, Školska 22

10454 Krašić, Krašić 101

10 413 Kravarsko, Trg Stjepana Radića 1

10 314 Križ, Trg Svetog Križa

10269 Luka, Trg Sv. Roka 1

10 299 Marija Gorica, Gorička 17

10 411 Orle, Orle 5

10 451 Pisarovina, Trg Stjepana Radića 13

10 414 Pokupsko, Pokupsko bb

10 346 Preseka, Preseka 57

10 294 Pušća, Kumrovečka 107

10 347 Rakovec, Rakovec 54

10 370 Dugo Selo, Trg J. Predavca 1, Rugvica

10 255 Gornji Stupnik, Gornjostupnička 33

10 455 Kostanjevac, Kostanjevac 5

TEl

2043 550

3390 039, 3391 610

3310 350, 3391 323

2753 524, 2753 526

2725 821

3399 360, 3399 707

2727 003

2797 097, 2797 390

3351 887

6289 899, 6288 028

2892 341, 2892 475

6270 488

6237 022, 6237 048

2831 510, 2831 511

3393 560

3396 445, 3396 655

6239 096, 6239 609

6291 197, 6291 616

6266 113, 6266 250

2724 768

3310 055, 3310 340

2798 009, 2798 005

2764 215, 2764 220

6589 300, 6589 301

6279 907

FAX

2043 541

3357 462

3310 350, 3310 323

2753 524, 2753 526

2728 788

3399 360

2727 272

2797 097

3351 887

6289 899

2892 450

6270 488

6237 044

2831 523

3357 678

3396 445

6239 096, 6239 609

6291 197, 6291 616

6266 250

2724 607

3310 341

2798 009, 2798 005

2774 444

6589 300, 6589 301

6272 186

DAN GRADA

11. studenog

8. lipnja

13. studenog

26. srpnja

22. svibnja

24. lipnja

13. prosinca

15. lipnja

16. listopada

SJEDIŠTE

10 370 Dugo Selo, Josipa Zorića 1

10 310 Ivanić Grad, Moslavačka 13

10450 Jastrebarsko, Strossmayerov trg 13

10 430 Samobor, Trg kralja Tomislava 5

10 431 Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5

10 380 Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića 12

10 410 Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34

10 340 Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 9

10 290 Zaprešić, Nova ulica 10

TEL

2753 705

2831 360, 2831 368

6281 110, 6281 680

3378 111

3335 444

2019 200, 2019 206

6226 346

2791 122, 2791 116

3315 111, 3315 112

FAX

2753 244

2881 678

6281 112

3378 113

3373 564

2019 202

6221 257

2791 015

3315 114

„Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik.“ Pre-dajom ključa grada 25. siječnja počeo je tradicionalni 182. samoborski fašnik.

str. 28-29

Uspostava fašničkih republika