KRIVICNO PRAVO – ZAVRSNI ISPIT

1.Nabrojte osnove isključenja krivičnog djela prema KZ BiH i zakonsku definiciju instituta beznačajnog djela?U našem zakonodavstvu opći osnovi za isključenje KD dijele se u dvije grupe. U prvu spadaju Beznačajno djelo, nužna odbrana i krajnja nužda. U drugu grupu spadaju oni osnovi do kojih se došlo u teoriji i sudskoj praksi, ili su predviđeni u nekom ne krivičnom zakonu.Definicija instituta beznačajnog djela «Nije krivično djelo ono djelo koje, iako sadrži obilježja krivičnog djela određena zakonom, zbog načina izvršenja djela, neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica i malog stepena krivične odgovornosti izvršitelja predstavlja beznačajno djelo» 2. Objasnite silu i prijetnju i njene pravne ucinke u našem pozitivnom krivicnom pravu?- Pod silom u krivično pravnom smislu podrazumjeva se upotreba snage od strane jedne osobe prema nekoj drugoj osobi koja je upravljena na to da se ta osoba prinudi da preduzme neku radnju, činjenice ili nečinjenice, kojim se ostvaruje obilježje bića nekog krivičnog djela.- Prijetnja predstavlja najavljivanje ili stavljanje u izgled nekog zla osobi kojoj je upućena, ukoliko se ta osoba ne bude ponašala onako kako se to od nje traži. 3. Kratko objasnite uvjete napada kod nužne odbrane?1. Da se radi o činu ili postupku čovjeka odnosno da je čovjek napadač2. Da je napad upravljen protiv nekog pravno zaštićenog dobra.3. Da je napad protupravan4. Da je napad istovremen ili da neposredno prestoji5. Da je napad stvaran.(objasnjenje proizilazi iz samih uvjeta «svojim riječima») 4. Kratko objasnite uvjete odbrane kod nužne odbrane?1. Da je odbranom ostvareno biće nekog KD2. Da je odbrana upravljena protiv napadača.3. Da je odbrana istovremena sa napadom.4. Da je odbrana neophodna za odbijanje napada5. Da je odbrana srazmjerna napadu(objasnjenje proizilazi iz samih uvjeta «svojim riječima») 5. Navedite zakonsku definiciju nužne odbrane te kratko objasnite institut prekoračenja nužne odbrane?«Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili od drugog odbije istovremeni ili direknto predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu».Do prekoračenja nužne odbrane dolazi u slučaju kada se ispune svu uvjeti napda i odbrane, izuzev uvjeta da je odbrana bila neophodno potrebna za odbijanje napada, jer u takvom slučaju odbrana po svojoj jačini ili intezitetu premašuje napad. 6.Navedite i kratko objasnite uvjete opasnosti kod krajnje nužde?1. Da ona prijeti nekom pravno zaštićenom dobru (opasnost koja ne prijeti nikome ili ničemu nijerelevantna za krivično pravo)2. Da je neskrivljena(onaj ko svojom krivnjom, tj. sa umišljajem ili iz nehata izazove opasnost zaneko pravno dobro, ne može se pozivati na krajnju nuždu, ako u spašavanju svog pravnog dobrapovrijedni nečije tuđe pravno dobro)3. Da je istovremena (ili direknto predstojeća, osnovni uvjet za postojanje krajnje nužde)4. Da je stvarna (da opasnost objektivno, fizički stvarno postoji ili da neposredno predstoji) 7.Navedite i kratko objasnite uvjete otklanjanja opasnosti kod krajnje nužde?1. Da se ona nije mogla otkloniti na drugi način osim povredom tuđeg dobra. (znači da je radnjaneophodna)

2. Da je otklanjanje opasnosti istovremeno sa opasnošću. (osnovni uvjet za postojanje krajnje nužde)3. Da učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo. 8.Navedite zakonsku definiciju krajnje nužde te kratko objasnite institut prekoračenja krajnje nužde?«krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinitelj od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direknto predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo»Do prekoračenja granica nužne odbrane dolazi onda kada se ispune svi uvjeti na strani opasnosti i otklanjanaj opasnosti, izuzev uvjeta da učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo. 9.Nabrojte ostale osnove isključenja postojanja KD?1. Sila i prijetnja2. Pristanak povrijeđenog3. Vršenje službene dužnosti4. Naređenje nadređenog5. Pravo roditelja na disciplinsko kažnjavanje djece. 10. Objasnite pristanak na povreda u sportu kao osnov za isključenje postojanja KD?Ovdje se obično radi o neformalno prećutnom pristanku s obzirom da u sportu zna doći da teških tjelesnihpovreda, npr. u boksu i njemu srodnim sportovi nerijetko i do smrti. Iako postoji saglasnost da povrede nanesene pri sportskim takmičenjima, a koje ispunjavaju obilježja KD ne treba kažnjavati, postoji i teorija koja govori o tome ako povreda nije nanesena nehotno i bez poštivanja pravila igre, već je učinjena s umišljajem, namjrno, ne iz sportskih već iz nekih drugih motiva, tad će opna predstavljati KD. 11. Kratko objasnite vršenje službene dužnosti kao osnov za isključenje postojanja KD?U odredbi čl. 32. KZ BiH propisano je da nema krivičnog djela kad službena osoba na osnovu zakonske ovlasti primjeni sredstva prisile u skladu sa zakonom. Nerijetko se dešava da službene osobe prilikom obavljanja službene dužnosti ostvaruju obilježja krivičnih dijela, ubistva, teške tjelesne povrede, narušavanje nepovrijedivosti stana itd. Na ovaj način se izričitom zakonskom odredbom isključuje postojanje krivičnog djela. 12. Kratko objasnite naređenje nadređene osobe kao osnov za isključenje postojanja KD?Kada je u pitanju ovaj slučaj uglavnom se vezuje za krivična djela protiv oružanih snaga. Naime podređenom se ne dopušta da preispituje odluke nadređenog. 13. Kratko objasnite pojam neuračunljivost (njene biološke i psihološke osnove) u našem krivičnom pravu?Biološku osnovu čine razni oblici duševne poremećenosti koje predstavljaju posebna psihička stanja u kojima kod čovjeka ne mogu normalno ili pravilno da se ostvaruju psihički procesi. KZ navodi 3 oblika duševne poremećenosti:1. Duševna bolest (trajna i privremena), 2. Privremena duševna poremećenost, 3. Zaostali psihički razvoj.Psihol0ška osnova neuračunljivosti čini nemogućnost shvatanja značaja učinjenog djela ili nemogućnost rasuđivanja, te nemogućnost upravljanja postupcima  ili nemogućnost odlučivanja. 14. Definirajte pojam bitno smanjene uračunljivosti, te navedite njene krivičnopravne učinke?Stanje bitno smanjene uračunnljivosti postoji kod onog učinitelja te djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima u vrijeme učinjenja krivičnog djela bila bitno smanjena zbog trajne ili privremene  duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja. Bitno smanjena uračunljivist je samo jedan od oblika uračunljivosti, bitno smanjene uračunljiva osoba je uračunljiva osoba, ona, iako otežano, još uvijek može shvatiti znaćaj svog djela i upravljati svojim postupcima. Zbog toga je takva osoba potpuno krivično odgovorna. Takvu osobu koja je učinila krivično djelo sud može blaže kazniti, ali ona nije osnov koji bi doveo do isključenja krivične odgovornosti. 

15. Navedite zakonsku definiciju samoskrivljene neuračunljivosti, te kratko objasnite uvjete za krivičnu odgovornost za djela učinjena u takvom stanju?Krivično je odgovoran učinitelj djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi način dovela sebe doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svog djela ili upravljti svojim postupcima, ako je u vrijeme dovođenja u to stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljanjem ili je u odnosu prema krivičnomm djelu kod njega postojao nehaj. Znači, učinitelj je dovođenjem sebe u neuračunljivo stanje ostavio uzrok posljedice i pri tome skrivljeno postupao. U takvim slučajevima učinitelji u neuračunljivom stanju na neki način sami sebe koriste kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela te su zbog toga i krivično odgovorni. Samoiskrivljena neuračunljivost ne može biti osnov ni za ublažavanje kazne. 16. Objasnite psihološku i normativnu teoriju krivnje?Prema psihološkoj teoriji krivnja je praktički odnos učinitelja prema djelu koji se izražava ili u umišljaju ili u nehotu. Na osnovu psihološkog shvatanja  u kp. teoriji i krivično zakonodavstvu supostavljen je sistem subjektivne odgovonosti. Na osnovu prihološke analize utvrđeni su elementi krivnje, kao i elementipojedinih njenih elemenata.   Normativno shvatanje krivnje se uglavno dijeli na psihološko-normativno i potpuno normativno. Prema čisto normativnoj teoriji krivnja predstavlja sud o tome da li se učinitelj zbog izvršenog krivičnog djela može pravno prekorite. Prema ovoj teoriji krivnja je šira od umišljaja odnosno nehata, jer ona može da izostane i pored umišljaja i nehata. Krivnju kao prijekor društva  zbog učinjenog krivičnog djela ne izaziva sam psihički odnos učinitelja prema djelu, već je za krivnju bitan odnos učinitelja prema pravnoj normi koja mu nalaže određenu obavezu.Prema psihološko-norativnoj teoriji krivnja ima i svoje psihološke i normativne elemente. Krivnja se shvata kao unutarnji odnos učinitelja prema djelu zbog kojeg mu se može uputiti prijekor. Ona obuhvata uračunljivost, umišljaj ili nehat, i svijest o protupravnosti. 17. Navedite zakonsku definiciju direktnog i eventualnog umišljaja, te svjesnog i nesvjesnog nehaja?Direktni umišljaj postoji kada je učinitelj bio svjestan svog dijela i htio njegovo učinjenje.Eventualni umišljajpostoji kada je učinitelj bio svjestan da zbog njegovog učinjenja ili ne učinjenja može nastati zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.Svjesni nehat postoji u slučaji kada je učinitelj bio svjestan da zbog njegovog učinjenja  ili ne učinjenja može doći do nastupanjazabranjene posljedice, ali je olako držao da posljedica  neće nastupiti ili da će je moći spriječiti.nesvjesni nehat postoji kao oblik krivnje kad učinitelja nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.    18. Kratko objansite elemente direkntog i eventualnog umišljaja i razlike između njih?Postoje dvije vrste lemenata, to su:a) Intelektualni elementi i to su elementi savjesti.b) Voluntaristički elementi to su elementi volje.Prema intelektualnom elemtu ta razlika se ogleda u tome što je kod direktnog umišljaja kod učinitelja izražena svijest o izvjesnosti postojanja svih stvarnih okolnosti KD, međutim kod eventualnog umišljaja kod učinitelja ne postoji svijest o izvjesnoti postojanja stvarnih okolsnosti djela.Kod voluntarističkih elemenata umišljaja upućuje se na to da se učinitelj saglasio sa krivičnim djelom. 19. Objasnite htijenje dijela kao voluntaristički element(direktnog) umišljaja?volintaristički element direktnog umišljaja ogleda se u htijenju dijela, odnosno u htijenju da se određenom radnjom prouzrokuje određena posljedica. Postoji nekoliko situacija za koje koje se može reći da učinitelj hoće učinjenje krivičnog dijela, odnosno kojim hoće određenu posljedicu:1.) učinitelj hoće učinjenje određenog krivičnog djela kada je prouzrokovanje određene posljedice svrha njegove djelatnosti.2.) učinitelj hoće i onu posljedicu koja je samo sredstvo za postizanje svrhe kao što je to npr. kod ubistva nasljeđe.

3.) učinitelj hoće onu posljdicu koja se nužno javlja kao sporedna ili uzgredna posljedica uz glavnu posljedicu koja je svrha njegove djelatnosti ili koja je sredstvo za postizanje svrhe, ako je svjestan da će se ta sporedna posljedica sigurno ostvariti.4.) učinitelj hoće onu posljedicu koja se javlja kao daljnja posljedica uz glavnu posljedicu koja je svrha njegove djelatnosti  ili samo sredstvo za postizanje svrhe, ako je svjestan da će ta daljnja posljedica sigurno nastupiti. 20. Objasnite svjesni nehat?Svjesni nehat postoji u slučaju kad je učinitelj bio svjestan da zbog njegovog učinitelja ili neučinjenja može doći do nastupanja zabranjene posljedice, ali je olako držao da posljedica posljedica neće nastupiti ili da će je moći sprijećiti. 21. Objasnite nesvjesni nehat?Nesvjesni nehat postoji kod oblika krivnje kad učinitelj nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan  i mogao biti svjestan te mogućnosti. 22. Kratko objasnite stvarnu zabludu u užem i širem smislu koristeći odgovarajuće primjere?Pod pojmom zablude u pravnoj nauci se obićno podrazumjeva postojanje pogrešne ili nepotpune predstave ili svijesti o nekoj okolnosti. Ako se ta pogreška odnosi na neku stvarnu okolnost, tako da se ta zabluda naziva stvarnom zabludo.Prema krivičnom zakonu nije krivično odgovorna osoba koja u vrijeme učinjenja djela nije bila svjesna nekog njenog zakonom propisana obilježja ili koja je pogrešno smatrala da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dopušteno.Ako je osoba u zabludi iz nehata, krivično je odgovorna za krivično djelo učinjeno iz nehata ako zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje za nehat. Stvarna zablada može biti: otklonjiva i neotklonjiva. 23. Objasnite otklonjivu i neotklonjivu stvarnu zabludu, te koji su njezini pravni učinci u pogledu krivnje?Otklonjiva stvarna zabluda postoji ako je učinitelj bio u zabludi usljed nehata, tj. ako je bio dužan i ako mogao da ima pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima.Krivični učinci stvarne zablude sastoje se u sljedećem:1.) stvarna zabluda, neovisno od toga da li je otklonjiva ili neotklonjiva, i neovisno od toga da li je u užem ili širem smislu, uvijek isključuje umišljaj.2.) Neotklonjiva stvarna zabluda i u užem i u širem smislu isključuje pored umišljaja i nehat.3.) Otklonjiva zabluda i u užem i u širem smislu isključuje odgovornost za nehat samo u onom slučaju u kojem  zakon ne predviđa odgovornost za nehatno učinjenje nekog krivičnog djela. 24. Definirajte institut pravne zablude (KZ BIH, čl. 38) i navedite primjere pravne zablude?Pravna zabluda je pogrešna predstava učinitelja o zabranjenosti krivičnog djela, odnosno o njegovoj protupravnosti, pa se u pravnoj zabludi nalazi učiniteljkoji nije znao da je njegovo djelo zabranjeno normama pozitivnog prava. Prema insstitutu pravne zablude, učinitelja krivičnog djela se može blaže kazniti ili čak i osloboditi  od kazne. Primjer postojanja pravne zablude:1.) Kad učinitelj nije svjestan da je djelo koje je učinio u zakonu određeno kao krivično djelo (npr. učinitelj ne plača alimentaciju koja mu je naređena izvršnom sudskom odlukom, a pri tom ne zna da je to ne plaćanje zakonom predviđene kao krivičnog djelo izbjegavanja izdržavanja)2.) Kad učinitelj ne zna normu kojom se upotrebljava blaunketno biće nekog krivičnog djela (npr. učinitelj zna da je protupravni prekid trudnoće krivičnog djela, ali ne zna propise kojima je uređena problematika koja se odnosi na prekid trudnoće)3.) Kad učinitelj nije svjestan protupravnosti učinjenog djela.4.) Kad učinitelj pogrešno podrede neku stvarnu okolnost pod pojmom koji zakon upotrebljava pri određivanju bića nekog krivičnog djela (ne zna koja je materija otrov)5.) Kad učinitelj pogrešno smatra da neka postojeća okolnost, koja nije obilježje krivičnog djela, čini njegovo djelo dozvoljenim, što znači da kod njega postoji pogrešna ocjena učinka neke okolnosti na zabranjenost.

6.) Kad učinitelj smatra da je neka postojeća okolnost koja je obilježje krivičnog djela čini djelo dozvoljenim zbog toga što je beznačajno (učinitelj prisvoji opremu koja mu je data radi obavljanja posla) 25. Kratko objasnite krivično pravne učinke pravne zablude u našem krivičnom zakonodavstvu?U našem pravnom postoje 2 suprostavljene koncepcije koje se tiću učinaka pravne zablude. Prema jednoj kocepci polazi se od stroge primjene principa „ignorantia iuris nocet““ prema kojoj nepoznavanje prava škodi  onome ko ga ne poznaje, a u vezi s tim i princip „ignorantia legis non excusat““ prema kojem nepoznavanje zakona nikoga ne izvinjava ili ne opravdava. Prema drugoj koncepciji se uzima da ovi principi nisu prihvatljivi za savremeno krivično pravo, jer su u suprotnosti sa principom subjektivne krivične odgovornosti prema prema kojem se kazna može primjeniti  samo prema onome ko je kriv za učinjeno krivično djelo, a da se ona ne može primjeniti prema onome ko nije svjestan da je kriv.prema rješenju koje je prihvaćeno u našem krivičnom zakonodavstvu učinitelj krivičnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.   26. Objasnite zablude o predmetu, licu i uzročnoj vezi?Zabluda o predmetu postoji kad učinitelj prilikom izvršenja djela pogrešno smatra da djelo izvršava prema jednom predmetu, a izvrši ga prema drugom predmetu. Npr. ukade pakat smatrajući da je u njemu računar, au njemu bude televizorZabluda o licu ili osobi postoji kad učinitelj izvrši krivično djelo prema jednoj osobi, pogrešno smatrajući da se radi o drugoj osobi.Zabluda o uzročnoj vezi postoji kad se radnja nekog krivičnog djela preduzima prema jednom predmetu ili licu a djelo ostvari prema drugom predmetu ili licu. Npr. učintelj puca u jednu osobu s namjeroim da je usmrti, a usmrti drugu osobu koja e nalazila u neposrednoj blizini, pri čemu smrt te osobe nije htio. 27. Navedite vrste saučesništva, te objasnite uvjete za postojanje saučesništva?Saučesništvo postoji kada u prouzrokovanju posljedice krivičnog djela učestvuje više osoba. Osobe čijim djelom je učinjeno krivično djelo nazivaju se saučesnici. Pod saučesnikom se podrazumjeva učestvovanje više osoba u ostvarenju jednog krivičnog djela, a a pod saučesnokom svaka osoba  koja je svojom radnjom učestvovala u ostvarenju tog djela. Postoje tri oblika saučesništva: saučiniteljstvo, podstrekavanje i pomaganje.Za postojanje saučesništva  pored učeštva više osoba u učinjenju krivičnog djela, potrebno je ispunjenje još 2 uvjeta, a to su objektivna i subjektivna veza. Objektivna veza znači da svaki saučesnik preuzima neku djelatnost kojom se doprinosi ostvarenje krivičnog djela. Te djelatnosti ne moraju biti istovremene, ali moraju voditi istom rezultatu. Između posljedice krivičnog djela i svake od preduzetih radnji više osoba mora da postoji uzročna veza. Subjektivna veza znači da kod svih saučesnika postoji svijest o zajedničkoj djelatnosti usmjerenoj na učinjenje određenog krivičnog djela. To znači da saučesnici znaju jedan za drugog i da znaju učinitelja djela. 28. Objasnite krivičnu odgovornost saučesnika?Za postojanje krivične odgovornosti saučesnika nije odlučno da li je učinitelj postupao s umišljajem kod učinjenja krivičnog djela. On može biti krivično odgovoran i onda kada je učinitelj učinio krivično djelo iz nehata.Ako je učinitelj učinio krivično djelo onda će se saučesnik kazniti za to djelo kao da ga je sam učinio, ali ne može i blaže kazniti jer nije ni intelektualno ni faktični autor krivičnog djela već osoba koja je doprinjela njegovu izvršenju. Blaže kažnjavanje saučesnika je fakultativno, što znači da njegova primjena zavisi od cjene suda u svakom konkretnom slučaju. Ukoliko je krivično djelo ostalo u pokušaju saučesnik će se kazniti kao za pokušaj, pod uvjetom da se za pokušaj toga djela kažnjava. Saučesnik može biti i oslobođen kazne ukoliko dobrovoljno spriječi učinjenje krivičnog djela. 29. Kratko objasnite pojam saučiniteljstva, te nužno saučiniteljstvo?Prema čl. 29 KZBIH saučiniteljstvo postoji kada više osoba zajednički učine krivično djelo učestvovanjem u radnji učinjenja ili preduzimajući šta drugo čime se na odlučujući način doprinosi učinjenju krivičnog djela. Saučiniteljima se mogusvrstati u 2 kategorije osoba: 1.) osobe koje su učestvovale u radnji učinjenja bez obzira na to da li su to  djelo htjele kao svoje ili tuđe ostvarenje, 2.) osobe koje nisu učestvovale u radnji

učinjenja već u nekoj drugoj radnju koja je u vezi sa njom tako da na odlučujući način doprinosi učinjenju djela, ali koje smatraju djelo svojim i zajedničkim ostvarenjem. 30.  Objasnite podstrekavanje kao oblik saučesništva,, te navedite radnje podstrekavanja?Podstrekavanje je umišljajno poticanje druge osobe na učinjenje određenog krivičnog djela. Radnja podstrekača mora biti usmjetena da kod druge osobe izazove ili učvrsti odluku da preduzme radnju kojom će biti prouzrokovana posljedica krivičnog djela. Podstrekavanje se može izvršiti: nagovaranjem, prikazivanjem koristi, davanjem poklona i obećanja, zloupotrebom položaja, prijetnjom, zastrašivanjem... 31.Nabrojite slucajeve neuspjelog podstrekavanja te navedite razliku itzmedju podstrekavanja i psihickog pomaganja?- neuspjelo- ono postoji u 3 slucaja : 1 kad podstrekac svojim navodjenjem ne uspije da stvori,odnosno da ucvrsti odluku kod podstrekovanog,2. kada podstrekac uspije da stvori ili ucvrsti volju i odluku,ali ova iz bilo kojeg razloga ne priostupi ucinjenju krivicnog djela,3. kada podstrekac stvori ili ucvrsti odluku kod podstrekovanog ,ali ova svojom radnjom ucini neko drugo krivicno djelo nezavisno od radnje podstrekavanja.- Psihicko pomaganje – psihicko podupiranje izvrsioca krivicnog djela. Prema odredbi cl.25.KZ FbiH to je davanje savjeta iliu upustava kako da se ucini krivicno djelo,unaprijed obecano prikrivanje,zatim davanje informacija ili obavjestenja koja su birna za ostvarenje KD i sl.- I fizicko i psihicko pomaganje mora uslijediti ili prije ili za vrijeme izvrsenja radnje. U tom smislu,posebno kad je u pitanju psihicko pomaganje treba obratiti paznju na njegovo razlikovanje od podstrekovanja sto ce zavisiti od tog da li je kod ucinioca vec postojala cvrsta odluka na izvrsenje KD. Ako je ta odluka postojala,tada ce se raditi o psihickom pomaganju,ako nije onda o podstrekavanju. Podstrekavanje se moze vrsiti samo cinjenjem,pomaganje moze i cinjenjem i necinjenjem. Pomaganje necinjenjem postoji u onom slucaju ako je kod pomafgaca postojala duznost da poduzme neku odredjenu radnju kojom bi sprijecio izvrsenje djela.  32. Objasnite pojam pomaganja kao oblik saučesništva, te navedite radnje pomaganja?Pomaganje je umišljajno preduzimanjem radnje kojom se doprinosi učinitelju da učini određeno krivično djelo. Radnja pomaganja se sastoji u preduzimanju takvih djelatnosti kojima se ne ostvaruje radnja učinjenja, već se doprinosi njenom ostvarenju.Radnje pomaganja se:1.) Davanje savjeta ili upustva kako da se učini krivično djelo2.) Stavljanje učinitelja na raspolaganje sredstava za učinjenje krivičnog djela3.) Otklanjanje prepreke za učinjenje krivičnog djela4.) Unaprijed obečano prikrivanje krivičnog djela, učinitelja, sredstava kojima je krivično djelo učinjeno odnosno tragova krivičnog djela i predmeta koji su pribavljeni krivičnim djelom. 33. Navedite pojam i vrste krivičnih sankcija u našem krivičnom zakonodavstvu?Krivične sankcije su zakonom određene mjere društvenog reagiranja protiv učinjenja krivičnog djela koje primjenjuje državni organ u cilju zaštite društva, odnosno najznačajnijih društvenih dobara i vrijednosti od svih oblika i vidova kriminala.U krivičnom zakonodavstvu postoje sljedeće vrste krivičnih sankcija:1.) kazne, upozoravajuće sankcije(mjere upozorenja)- (prema krivično odgovornim punoljetnim osobama. Izuzetna kazna maloljetničkog zatvora može biti primjenjena prema starijim maloljetniku kao učinitelja krivičnog djela).2.) mjere sigurnosti, odgojne mjere- (prema maloljetnicima i izuzetno mlađim punoljetnicima). 34. Navedite svrhu izricanja krivičnopravnih sankcija?Svrha krivičnopravnih sankcija je:- zaštita društva od izvršenja krivičnih djela preventivnim uticajem na druge da poštuju pravni i ne počine krivična djela, te sprečavanje počinioca da počini krivična djela kao i podsticanje njegovog odgoja. 35. Navedite i kratko objasnite opće elemente krivičnih sankcija?

Opći elementi krivičnih sankcija su:1.) Primjena krivičnih sankcija je veza za postojanje krivičnog djela.2.) Princip zakonitosti znaći da krivične sankcije moraju biti određene zakonom.3.) Krivične sankcije mogu biti izrećene samo od strane suda u zakonom određenom postupku koji omogućava da se krivična sankcija saobrazi težini i okolnostima učinjenja krivičnog djelate društvenoj opasnosti njegovog učinitelja.4.) Krivične sankcije imaju karakter prinude protiv učinitelja krivičnog djela.5.)  Sve krivične sankcije imaju istu svrhu, a to je: a.) preventivni uticaj na druge da poštuju pravni sistem i da ne čine krivična djela, b.) spriječavanje učinitelja da učini krivično djelo i podsticanje njihovog prevaspitanja. 36. Navedite vrste kazni, te njihove opće kaznene okrive (uključijući i maloljetnički zatvor)?Pošto krivična zakonodavstva predviđaju više vrsta kazni, one se mogu podjeliti prema različitim kriterijumima:1.) S obzirom na samostalnost pri izricanju: glavne i sporedne.2.) S obzirom na trajanje: trajne i vremenske.3.) S obzirom na dobra koja kazna pogađa:kazne protiv života, protiv tjelesnog interesa, protiv slobode, protiv imovine, protiv građanskih prava itd.4.) S obzirom na način propisivanja: alternativne i kumulativne.U našem krivičnom pravu postoje dvije vrste kazne, a to su: kazna zatvora (+ kazna dugotrajnog zatvora) i novčana kazna. Kazna zatvora je zakonom propisana za određeno krivično djelo te ne može biti kraća od 30 dana niti duža od 20 godina.Za teže kazne je jedina imovinska kazna u kaznenom sistemu BiH. Može biti izrečena u dnevnim iznosima (najmanje 5, a najviše 360 dnevnih izvora, a ako se radi o koristoljublju tada opći maksimum iznosi najviše 1500 dnevnih iznosa osim u slučajevima predviđenim zakonom) te u određenom (fiksnom) iznosu (može se izreći u rasponu od 500 KM do 100.000 KM, a ako se radi o krivičnom djelu koje je učinjeno iz koristoljublja tada je opći maksimum ove kazne 1 000 000 KM). 37.Navedite nedostatke kratkih kazni zatvora?- pojam kratke kazne lisenja slobode nije zakonski odredjen,a i u teoriji o tome ne postoje jedinstvena misljenje. Najzastupljenije je stanoviste da se radi o kaznama u trajanju od 6 mj s tim sto se i u okviru ovih kazni izdvajaju one do 15 ili 30 dana, u nauci KP stavlja se niz prigovora praksi izricanja kratkih kazni lisenja slobode,sa argumentacijom da ta praksa nije opravdana ciljevima kaznene politike. Protiv ovih kazni najcesce se izricu prigovori:a) primjenom kratkotrajnih kazni lisenja slobode ne moze se ostvariti svrha sankcijeb) kratka kazna lisenja slobode proizvodi niz stetnih posljedica za osudjenog u moralnom,materijalnom profesionalnom i drustvenom pogledu.c) Zatvaranje kratkog trajanja stimulisu povrat jer su primarni delikventi u zatvoru izlozeni stetnom uticaju povratnika i profesionalnih delikvenata.d) Kratka kazna je ppsebno stetna za odredjene kategorije ucinilaca,kao sto su maloljetnici,mladji punoljetnici,psihopate,socijalno poremecene licnosti,alkoholicari. 38. Objasnite rad za opće dobro na slobodi kao zamjenu za kaznu zatvora?Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od trajanja 1 godine istovremeno može da odredi da se izrečena kazna uz pristanak osuđenog zamjeni radom za opće dobro na slobodi. On se javlja kao supstitut kratke kazne zatvora.U slučaju da se izrečena kazna zamjeni radom za opće dobro na slobodi, sud određuje dužinu njegovog trajanja koje mora biti srazmjerno izrečenoj kazni zatvora od najmanje 10 do najviše 90 radnih dana s tim što se rok za izvršenje ove mjere može da kreće od mjesec dana do 1 godine. Raspoređivanje na rad za opće dobro  u BiH vrši ministarstvo pravde. 39. Zamjena kazne zatvora novčanom kaznom!Ako se novcana kazna izrice u odredjenom iznosu, najnizi iznos ne moze biti manji od 500 KM, a najvisi iznos ne moze biti veci od 100.000 KM, a za krivicna djela ucinjena iz koristoljublja iznos ne moze biti veci od

1.000.000 KM, osim u slucajevima propisanim ovim zakonom ako vrijednost protupravne imovinske koristi prelazi 1.000.000 KM, moze se izreci novcana kazna u iznosu koji ne moze biti veci od dvostrukog iznosa od vrijednosti protupravne imovinske koristi koja je pribavljena krivicnim djelom zbog kojeg se izrice kazna. 40. Objasnite mjeru uvjetnog otpusta (pojam, uvjet, nadležni organ za izricanje), te poziv uvjetnog otpusta?Uvjetni otpust se sastoji u otpuštanju osuđene osobe sa izdržavanja kazne zatvora prije nego što ju je u podpunosti izdržala i njenom puštanju na slobodu pod uvjetom da do isteka vremenaza koje je izrečena kazna ne učini novo krivično djelo. Uvjetni otpust predstavlja mjeru kojom se vrši individualizacija kazne i ostvaruje realizacija osuđenog uz njegovo lično i aktivno učešće. On se može dati svakoj osobi koja izdržava kaznu zatvora ako ispuni zakonom određene uvjete iz člana 44 KZBiH: 1.) ako je osuđeni izdržao polovinu izrećene kazne, a izuzetno samo trećinu izrečene kazne  ako postoje posebne okolnosti koje se odnose na ličnost osuđenog koje očigledno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja, 2.) ako se osuđeni za vrijeme izdržavanja kazne zatvora popravio do te mjere da se opravdano može  očekivati da će se nakon odpusta sa izdržavanja kazne na slobodi ponašati primjerno, a naročito da neće činiti krivična djela.Pri odlučivanju o davanju uvjetnog odpusta uzima se u obzir ponašanje osuđenog za vrijeme izdržavanja kazne. O uvjetnom otpustu odlučuje komisija za uvjetni otpust koja se imenuje od strane države i entitetskih vlada. 41. Navedite osnove odgovornosti za pravne osobe (KZ BiH, čl. 124.), te kratko objasnite svaku od kazni za pravne osobe?Za krivično djelo koje je učinitelj u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba:1. Kada smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz  zaključka, naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe.2. Ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali na učinitelja ili mu omogućili da učini krivično djelo.3. Ili kada pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivičnim djelom.4. Ili kada su rukovodioci ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad zakonitošću rada radnika.Pravne osobe se mogu kazniti na sljedeći način:1. Novčanom kaznom u iznosu od 5. 000 KM do 5.000.000 KM.2. Kazna oduzimanja imovine-koja se može izreći za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna.3. Kazna  prestanka pravne osobe- može se izreći ako je djelatnost pravne osobe u cjelosti ili u pretežnoj mjeri korištena za činjenje krivičnog djela. 42. Plaćanje novčane kazne (načini, rokovi) i postupak u slučaju kada osuđeni ne plati novčanu kaznu?Zakonski okviri novčane kazne:1. Ako se novčana kazna izriče u određenom iznosu, najniži iznos ne može biti manji od 150 KM, a najviši iznos ne može biti veći od 50.000 KM, a za krinična djela učinjena iz koristoljublja iznos ne može biti veći od 1.000.000 KM, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.  2. Prilikom izricanja novčane kazne za krivična djela učinjenja iz koristoljublja, sud ne može izreći kaznu u većem iznosu od najvišeg iznosa propisanog u stavu 2. i 3. ovog člana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio krivičnim djelom prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom slučaju, učinitelju se može izreči novčana kazna u iznosu koji ne može biti veći od dvostrukog iznosa od vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio krivičnim djelomzbog kojeg mu se izriče novčana kazna.3.  Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće može se izreči u određenom iznosu.4. Ako se novčana kazna izriče u dnevnim iznosima, može iznositi najmanje pet a njaviše 360 dnevnih iznosa, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja najviše 1500 dnevnih iznosa, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom. 43. Objasnite izricanje novčane kazne u dnevnim iznosima?Izrečena u dnevnim iznosima novčana kazna može da iznosi najmanje 5, a najviše 360 dnevnih iznosa, a ako se radi o krivičnom djelu koje je učinjeno iz koristoljublja tada opći maksimum novčane kazne iznosi najviše 1

500 dnevnih iznosa nisu u slučajevima koji su izričito propisani zakonom. Broj dnevnih iznosa novčane kazne sud utvrđuje primjenjujući opća pravila o odmjeravanju kazne pri čemu se visina dnevnog iznosa određuje zavisno od visine dnevnog dohotka učinitelja prema iznosu njegove tromjesečne neto plate i njegovih drugih dohodaka kao i porodičnih obaveza. Najniži dnevni iznos novčane kazne iznosi 1 J 60, a najviši 1/3 zadnje zvanično objavljenje prosječne mjesečne neto plate zaposlenih u BiH koju objavljuje Agencija (zavod) za statistiku. 44. Okolnosati koje sud uzima u obzir prilikom odmjeravanja kazne u krivicnom pravu BiH?- pri odmjeravanju novcane kazne sud ce uzetiu obzir sve olaksavajuce i otezavajuce okolnosti,a imajuci u vidu svrhu kaznjavanja (cl40). Sud ce posebno uzeti u obzir 3 grupe okolnosti:a) okolnosti vezane za licnost ucinioca-stepen krivicne odgovornosti pubude iz kojih je djelo ucinjeno raniji zivot ucinitelja drzanje poslije krivicnog djela.b) Okolnosti vezane za izvrseno djelo- jacina ugrozavanja i povrede zasticenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo izvrsenoc) Okolnosti vezane za imovinsko stanje ucinitelja- licni dohodak,drugi prihodi,imovina,porodicne obaveze.  45. Objasnite pojam, vrste i granice ublažavanja kazne, te navedite opće zakonske osnove za ublažavanje kazne?Ublažavanje kazne je vandredan način odmjeravanja kazne putem ovlaštenja suda da može učinitelju krivičnog djela izreći kaznu ispod posebnog minimumapropisane kazne za učinjeno djelo do općeg minimuma te vrste kazne ili pak da zamjeni propisanu kaznu blažom vrstom kazne.Sud može učinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreći blažu vrstu kazne u 2 slučaja:a.) Kada sam zakon propisuje da se učinitelj može blaže kaznitib.) Kada sud utvrdi da postoje osobito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. Ublažavanje kazne vrši se tako što se učinitelju djela izriče ili niži iznos kazne  od one koja je propisana za to krivično djelo ili blaža vrsta kazne od one koja je predviđena.postoji više vrsa ublaživanja kazne:a.) Po mjeri i vrstib.) Ograničeno i neograničeno ublažavanje kazneKada postoje uvjeti za ublažavanje kazne sud može ublažiti kaznu samo u granicama koje su zakonom određene:1.) Ako je za krivično djelo kao najmanja mjera propisana kazna zatvora od 10 i više godina, kazna se može ublažiti do 5 godina zatvora.2.) Ako je za krivično djelo propisana kao najmanja mjera kazne zatvora od 5 godina, kazna se može ublažiti do 2 godine.3.) Ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna od 3 i više godina, kazna se može ublažiti do 1 godine zatvora.4.) Ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora od 2 godine, kazna se može ublažiti do 6 mjeseci zatvora.5.) Ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora od 1 godine, kazna se može ublažiti do 3 mjeseca zatvora6.) Ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora od najviše 1 godine, kazna se može ublažiti do 30 dana zatvora7.) Ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora bez naznačenja najmanje mjere, umjeto kazne zatvora se može izreći novčana kazna8.) Ako je za krivično djelo propisana novčana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se može ublažiti do 5 dnevnih iznosa, a ako se izreče u određenom iznosu do 500 KM. 46. Objasnite pojam oslobođenja od kazne, te navedite opće i posebne osnove za oslobođenje od kazne?Oslobođenje od kazne postoji kada sud u krivičnom postupku utvrdi da je jedna osoba učinila određeno krivično djelo i da je za učinjenje toga djela krivično odgovoran, ali ga oslobađa od kazne.- Opće osnove za oslobođenje od kazne čine izvjesni instituti koji dovode u pitanje opravdanost i svrsishodnost primjene kazne: prekoračenje granica nužne odbrane  usred razdraženosti ili prepasti izazvane

napadom, prekoračenje granica krajnje nužde pod osobito olakšavajućim okolnostima, zabluda iz opravdanih razloga, nepodoban pokušaj, dobrovoljni odustanak i dobrovoljno sprečavanje učinitelja krivičnog djela od strane saučinitelja, podstrekača ili pomagača.Posebni uslovi za oslobođenje od kazne su:a.) Kada je krivično djelo učinjeno iz nehata, a posljedice djela tako teško pogađaju učinitelja da izricanje kome u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja.  b.) Ako je učinitelj posle učinjenja krivičnog djela, a prije nego što je saznao da je otkriven, dobrovoljno otklonio posljedice djela ili naknadio štetu proizazvanu krivičnim djelom.c.) U posebno djelo krivičnih zakona kod pojedinih krivičnih djela izričito je predviđena mogućnost oslobođenja od kazne pod određenim uvjetima. 47. Razlike između uvjetne osude i sudske opomene?-Uvjetna osuda je odlaganje izricanja ili izvršenja kazne učinitelja krivičnog djela pod uvjetom da za određeno vrijeme ne učini novo krivično djelo.1. Da je učinitelju za učinjeno krivično djelo utvrđena kazna zatvora do dvije godine zatvora ili novčana kazna ili obje kazne kumulativno.2. Uvjerenje suda da osuđeni bez izvršenja izrečene kazne neće učiniti krivična djela tako da se samim izricanjem osude može ostvariti svrha kažnjavanja.- Sudska opomena se izriče umjesto kazne zatvora ili novčane kazne punoljetnom i krivično odgovornom učinitelju osobito lakog krivičnog djela.1. Da je učinjeno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili novčana kazna2. Uvjerenje suda, s obzirom na okolnosti vezane za ličnog učinitelja, posebno njegov odnos prema oštećenom i stavom da naknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom, da su se stekli uvjeti za ostvarenje svrhe krivičnopravnih sankcija i bez kažnjavanja. 48. Navedite pojam i vrste mjera upozorenja u našem krivičnom zakonodavstvu?Mjere upozorenja su uvjetna osuda i sudska opomena. One se javljaju kao mjere upozorenja odnosno supstituti u slučajevimakada izvršenje kazne nije nužno za ostvarenje svrhe zaštite društva. Po karakteru dejstva, uvjetna osuda i sudska opomena spadaju u opominjajuće odnosno upozoravajuće sankcije jer ne sadrže represiju, ali predočavaju opomenom i upozorenjem mogućnosti njene primjene. 49. Objasnite pojam i svrhu izricanja uvjetne osude i navedite uvjete za njeno izricanje?Uvjetna osuda je samostalna krivična sankcija gdje sud krivično odgovornom učinitelju krivičnog djela utvrđuje kaznu i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako osuđeni za vrijeme koje sud odredi, a koje ne može biti kraće od 1 ni duže od 5 godina, ne učini novo krivično djelo. Suština ove sankcije se ogleda u tome što se kazna utvrđuje ali ne izriče, već se umjesto utvrđene kazne izreće uvjetna osuda kao v...- prekorna i upozoravajuća sankcija.Za izricanje uvjetne osude potrebno je ispunjavanje sljedećih uvjeta:1.) Da je učinitelju za učinjeno krivično djelo utvrđena kazna zatvora od 2 godine ili novčana kazna ili obje kazne konsultivno.2.) Uvjerenje suda da osuđeni i bez izvršenja izrečene kazne neće činiti krivična djela tako da se samim izricanjem  osude može ostvariti svrha kažnjavanja. 50. Kratko objasnite opozivanje uvjetne osude ?Zakon poznaje 3 razloga zbog kojih se uvjetna osuda može opozvati:a) izvršenje novog krivičnog djela za vrijeme roka provjeravanjab) ranije izvršeno krivično djeloc) neispunjenje određenih obavezaU prvom slučaju opozivanje može biti obavezno ili fakultativno (čl. 52)Uvjetna osuda se obavezno opoziva ako uvjetno osuđeni izvrši K.D. (ili više) za koje mu bude izrečena kazna zatvora od 2g ili teža kazna.Ako je za vrijeme provjeravanja uvjetno osuđenom izrečena manja kazna od 2g ili novčana sud može ali i ne mora opozvati uvjetnu osudu, ali sud mora opozvati uvjetnu osudu ukoliko učinitelju treba izreći kaznu zatvora u trajanju od više od 2g.

Vrijeme provjeravanja u novoj uvjetnoj osudi ne može biti kraće od 1g. niti duže od 5g. a proteklo vrijeme iz prethodne uvjetne se ne uračunava u novu uvjetnu osudu.U drugom slučaju se radi o K.D. izvršenom prije izricanja uvjetne osude, a za koje se niej znalo.Sud će opozvati uvjetnu osudu ako ocjeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne da se znalo za to djelo.U trećem slučaju donošenje sudske odluke prethodi ispitivanju razloga zbog kojih uvjetno osuđeni nije ispunio nametnute obaveze u datom roku.Zavisno od toga sud može donijeti neku od sljedećih odluka:a)ako utvrdi da osuđeni iz opravdanih razloga ne može ispuniti nametnutu obavezu, sud je može ukinuti ili zamijeniti drugom koja mora biti predviđena u Zakonub)ako ztvrdi da osuđeni može ispuniti obavezu, ali rok nije realno određen, sud može u okviru vremena provjeravanja produžiti rokc)može opozvati uvjetnu osudu. Sud će je posebno donijeti ako je prethodno dolazilo do produživanja roka za ispunjenje obaveze ili zamjene sa drugomRok u kome se može opozvati (ne znam treba li ovo u 50. pitanju)Jeste vrijeme provjeravanja. Ako u tom vremenu osuđeni učini K.D. koje povlači opoziv uvjetne osude, uvjetna se može opozvati najkasnije u roku od 1g. od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja. 51. Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom i sadržaj zaštitnog nadzora ?Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom je samo poseban oblik uvjetne osude, što znači da važe iste odredbe za određivanje i opozivanje ove mjere, s tim što sud može odrediti da se učinitelj kome je izrečena uvjetna osuda stavi pod zaštitni nadzor, imajući u vidu ličnost učinioca i okolnosti izvršenja djela.Zaštitni nadzor obuhvata mjere pomoći, skrbi, nadzora i zaštite, koje su predviđene zakonom, a mogu biti: a) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi b) uzdržavanje od upotrebe alkohola ili opojnih drooga c) posjećivanje određenih psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po njihovim zahtjevima d) osposobljavanje za određeno zanimanje e) prihvatanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinitelja f) raspolaganje plaćom i drugim prihodima na primjeran način i u skladu sa bračnim i porodičnim obavezamaPrilikom izbora sud je obavezan uzeti u obzir godine starosti učinitelja, njegovo opće zdravstveno i duševno stanje, sklonosti i navike u načinu vođenja života, pobude iz kojih je učinio K.D. i ponašanje nakon njega, raniji život, lične i porodične prilike i druge okolnosti...Trajanje nadzora kreće se u okviru trajanja vremena provjeravanja, ne može biti kraće od 6mj. ni duže od 2g. Ako sud utvrdi da je u toku trajanja nadzora ispunjena svrha ove mjere može ukinuti zaštitni nadzor prije proteka određenog vremena, a u slučaju da osuđeni ne ispunjava obaveze sud ga može opomenuti, može ih zamijeniti drugim obavezama, produžiti trajanje zaštitnog nadzora.Opozivanjem uvjetne osude zaštitni nadzor se automatski ukida. 52. Objasnite pojam i karakter sudske opomene, te navedite uvjete za njeno izricanje?sudska opomena je  posebna krivična sankcija koja se izriče umjesto kazne zatvora ili novčane kazne punoljetnim i krivično odgovornim učinitelju osobito lakog krivičnog djela. Sudska opomena se pojavljuje kao bezuvjetna osuda ponašanja, ali se ta osuda ne sastoji u kazni, već u prijekoru i opomeni da će učinitelj biti kažnjen samo onda ako učini novo krivično djelo, i to samo za to djelo a ne i za ono za koje je izrečena sudska opomena. Uvjeti za njeno izricanje su:1.) Da je učinjeno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. Ovo djelo treba da je učinjeno pod takvim olakšavajućim okolnostima koje ga čine osobito lakim.2.) Mjerenje suda, s obzirom na okolnosti vezane za ličnost  učinitelja, posebno njegov odnos prema oštećenom i stavom da naknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom, da su se stekli uvjeti za ostvarenje svrhe krivično pravnih sankcija ii bez kažnjavanja. 53. Navedite pojam, svrhu izricanja i vrste mjera sigurnosti?Mjere sigurnosti su posebna vrsta krivičnih sankcija koje se mogu izreći svakom učinitelju krivičnog djela: krivično odgovornom ili neodgovornom, punoljetnom ili maloljetnom.Svaka mjera sigurnosti jeste da se otklone stannja ili uvjeti koji mogu uticati da učinitelj ubuduće čini krivična djela. Svrha mjera sigurnosti je zaštita društva od kriminaliteta i to putem liječenja i popravljanja učinitelja krivičnog djela, tj. putem individualne prevencije, čime se ostvaruje i specijalna prevencija

1.) Obavezno psihijatrijsko liječenje.2.) Obavezno liječenje od ovisnosti.3.) Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.4.) Oduzimanje predmeta. 54. Obavezno psihijatrijsko liječenje?Ovu mjeru sud izriče kada utvrdi da je učinitelj krivičnog djela učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti ili smanjene uračunljivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na učinitelja da učini novo krivično djelo. Tri su uvjeta za primjenu ove mjere:1.) Da je učinitelj učinio krivično djelo u stanju bitno smanjene uračunljivosti ili smanjene uračunljivosti.2.) Da postoji opasnost od ponovnog učinjenja krivičnog djela.3.) Da je liječenje učinitelja potrebno radi otklanjanja opasnosti 55. Obavezno liječenje od ovisnosti?Uvjeti moraju biti kumulativniispunjeni, a oni su:1.) Krivično djelo treba da je ispunjeno  pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga.2.) Treba da postoji opasnost da će učinitelj krivičnog djela usljed postojanja ove ovisnosti i ubuduće činiti krivična djela.3.)  Ova mjera sigurnosti ima suplementarni  karakter pa se izriče samo ako je učinitelju izrečena kazna zatvora, rad za opće dobro na slobodi i uvjetna osuda. 56. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti?1.) Da je učinitelju izrečena kazna zatvora, rad za opće dobro na slobodi ili uvjetna osuda.2.) Da je učinitelj učinio krivično djelo vezano za imovinu koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujuči svom pozivu, djelatnosti ili dužnosti.3.) Da postoji opasnost da bi vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti od strane učinitelja djela podsticajno djelovalo na njega da učini novo krivično djelo zloupotrebom svog poziva, djelatnosti ili dužnosti u vezi ili povodom imovine koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup. 57. Zabrana upravljanja motornim vozilom ?Može biti izrečena za m.v. određene vrste ili kategorije. Zakonski uvjeti za izricanje ove mjere su: a) učinilac treba da je izvršio k.d. kojim se ugrožava javni saobraćaj b) učiniocu treba biti izrečena kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena c) da okolnosti pod kojim je djelo izvršeno pokazuju da je opasno da on upravlja vozilom određene vrsteIzricanje mjesre je fakultativno. Sud može ocjeniti svaku okolnost koju smatra značajnom, ali zakon obavezuje da se pritome uzme u obzir da li je učinilac vozač m.v. po zanimanju.Ako se radi o profesionalnom vozaču izricanje ove mjere automatski znači zabranu vršenja njegove profesionalne dužnosti.Zabrana ne može trajati kraće od 3mj. ni duže od 5g. računajući od dana pravosnažne odluke, a vrijeme provedeno u zatvoru, zdravstvenoj ustanovi za čuvanje, liječenje se ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere. 58. Oduzimanje predmeta?Ova se mjera sigurnosti sastoji u oduzimanju predmeta koji su upotrebljeni ili namjenjeni kao sredstvo  za učinjenje krivičnog djela ili koji su nastali učinjenjem krivičnog djela kada postoji opasnost da će biti ponovo upotrebljeni za učinjenje krivičnog djela ili kada se u cilju zaštite opće sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje čini apsolutno neophodno, a nalazi se u vlasništvu učinitelja.Privremeno oduzimanje predmeta je mjera osiguranja materijalnih dokaza u krivičnom postupku. Ovi se predmeti oduzimaju od učinitelja krivičnog djela ili drugih osoba na određeno vrijeme radi dokazivanja određenih činjenica, a po završetku krivičnog postupka ili ranije vraćaju se vlasnicima. 59. Navedite pojam i vrste odgojnih mjera u našem krivičnom zakonodavstvu?

Vaspitne mjere su zakonom određene mjere kojima se ostvaruje zaštita društva od kriminalitetaputem vaspitanja ili prevaspitanja maloljetnika, koje izriče sud prema maloljetnom učinitelju zbog učinjenog krivičnog djela, a koje se sastoje u ograničavanju njihovih sloboda i prava.KP BiH predviđa tri vrste vaspitnih mjera:1.) Disciplinske mjere: upučivanjem u disciplinski centar za maloljetnike i ukor.2.) Mjere pojačanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, u drugoj porodici ili od strane nadležnog organa socijalne zaštite.3.) Zavodske mjere: upućivanje u vaspitnu ustanovu, u vaspitno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljenje. 60. Navedite kojim maloljetnim učiniteljima se izriču disciplinske mjere, te navedite tri modaliteta disciplinske mjere upućivanja u diciplinski centar za maloljetnike?Disciplinske mjere su mjere koje se izriču maloljetnom učinitelju krivičnog djela kome nije potrebno izreći trajnije mjere vaspitanja i prevaspitanja, naročito ako je krivično djelo učinjeno iz nepromišljenosti ili lakomislenosti. Te disciplinske mjere mogu biti:1. Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike2. Sudski ukor (RS) 61. Navedite pojam, svrhu izricanja i vrste mjera pojačanog nadzora?Ove mjere se izriču maloljetnom učinitelju krivičnog djela prema kome je potrebno preuzeti trajnije mjere vaspitanja, prevaspitanja ili liječenja uz odgovarajući nadzor, a pri tome nije potrebno njegovo potpuno odvajanje od dotadašnje sredine. Te mjere su:1. Pojačani nadzor od strane roditelj, usvojitelja ili staratelja.2. Pojačani nadzor u drugoj porodici.3. Pojačani nadzor organa socijalne zaštite. 62.Pojačan nadzor roditelja,stratelja i usvojitelja( uvjeti izricanja i trajanje)?Sud izrice ako su roditelj, usvojitelj ili staratelj da vrse nadzor nad maloljetnikom, a u mogucnosti su da ovakav nadzor vrse. Kod izricanja ove mjere, sud moze roditelju, usvojitelju ili staratelju da daje potrebna upustva i nalaze odredjene duznosti u pogledu preduzimanja pojedinih mjera vaspitanja maloljetnika. Pored toga sud moze da odredi organu socijalne zastite da provjerava izvrsenje ove mjere i da pruza pomoc roditelju, usvojitelju ili staratelju. 63.Pojacan nadzor u drugoj porodici?Izrice se ako roditelj,usvojitelj ili staratelj nisu u mogucnosti da nad njim vrse pojacan nadzor ili ako se kod njih to moze opravdano ocekivati, pa se maloljetnik predaje drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogucnosti da nam njim vrsi pojacani nadzor. Ova mjera moze trajati najmanje jednu a najvise 3 godine ali se moze obustaviti i prije isteka roka ako roditelj, usvojitelj ili staratelj stekne mogucnost da nad maloljetnikom vrse nadzor ili kad prema rezultatu vaspitanja prestane potreba za pojacanim nadzorom. 64. Pojacan nadzor organa socijalne zastite( uvjeti i trajanje)!Izrice se ako roditelj,usvojitelj ili staratelj nisu u mogucnosti da nad njim vrse pojacan nadzor nad maloljetnikom a ne postoje uvjeti za izricanje vaspitne mjere pojacanog nadzora u drugoj porodici. Maloljetnik ostaje da zivi kod svojih roditelja,staratelja ili usvojitelja. Ovlastena osoba organa socijalne zastite brine o skolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju i odvajanju iz dotadasnje sredine koja na njega stetno utice, te potrebnom lijecenju i sredjivanju prilika u kojima zivi. O prestanku mjere sud naknadno odlucuje, s tim da njeno trajanje ne moze biti krace od 1 ni duze od 3 god. 65. Navedite pojam,svrhu izricanja i vrste zavodskih mjera!Ove se mjere izricu maloljetnom ucinitelju kr.djela prema kome treba poduzeti trajnije mjere vaspitanja, prevaspitanja ili lijecenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadasnje sredine. Zavodske mjere su:1. Upucivanje u vaspitnu ustanovu2. Upucivanje u vaspitno-popravni dom3. Upucivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje

 66. Upucivanje u vaspitnu ustanovu!Izrice se kad nad maloljetnikom treba osigurati stalni nadzor strucnih vaspitaca. Ova mjera se izvrsava u ustanovi za vaspitanje maloljetnika opteg tipa pri cemu moze da traje od 6 mjeseci do 3 godine. Pri njenom izricanju sud ne odredjuje vrijeme njenog trajanja , vec se o tome naknadno odlucuje u toku izvrsenja. 67. Upucivanje u vaspitno-popravni dom!Izrice se maloljetniku prema kome treba primjeniti pojacane mjere prevaspitanja. Vaspitno-popravni domovi su posebne ustanove sa utvrdjenim rezimom za popravljanje teze vaspitno zapustenih maloljetnih delikvenata.kod izricanja ove mjere sud posebno uzima u obzir tezinu i prirodu ucinjenog k.d. i okolnost da li je prema maloljetniku ranije bila izricana vaspitna mjera i da li je kaznjavan maloljetnickim zatvorom. Ova mjera se izrice za vrijeme od 1-5 godina. Ali sud ne odredjuje njeno trajanje prilikom izricanja,vec o tome naknadno odlucuje. 69. Objasnite pravnu prirodu maloljetničkog zatvora i navedite uvjete za njegovo izricanje?Izriče se maliljetnom težeg krivičnog djela koji je krivično odgovoran. Ali po cilljevima koji treba da postigne, ova je kazna veoma bliska vaspitnim mjerama. Kazna maloljetničkog zatvora iziče se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:1. Da je učinitelj krivičnog djela maloljetnik tj.osoba koja je u vrijeme učinjenja krivičnog djela navršila 16 godina.2. Da je maloljetnik učinio krivično djelo za koje je propisana kazna teža od pet godina zatvora, a zbog teških posljedica djela i visokog stepena krivične odgovornosti ne bi bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru.3. Da je maloljetnik u vrijeme učinjenja krivičnog djela bio uračunljiv ili kriv, dakle krivično odgovoran. 68. 0bjasnite pravnu prirodu vaspitnih preporuka,navedite svrhu i uvjete za njihovo izricanje te nabrojite vaspitne preporuke koje moze izricati tuzitelj a koje sudija za maloljetnike?Uvjeti primjene odgojnih preporuka:- prema maloljetnom ucinitelju krivicnog djela mogu se primjeniti odgojne preporuke za krivicna djela sa propisanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 god- odgojne preporuke prema maloljetniku moze primjeniti nadlezni tuzitelj ili sudija za maloljetnike- uvjeti primjene odgojnih preporuka su:priznanje k.d. od strane maloljetnika i njegova izrazena spremnost za pomirenje sa ostecenimSvrha odgojnih preporuka:- da se ne pokrece krivicni postupak prema maloljetnom ucinitelju kr.d- i da se primjenom odgojnih preporuka utice na maloljetnika da ubuduce ne ucini k.dVrste odgojnih preporuka:Odgojne preporuke su:Osobno izvinjenje ostecenomNaknada stete ostecenomRedovno pohadjanje skoleRad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednicePrihvacanje odgovarajuceg zaposlenjaSmjestaj u drugu obitelj,dom ili ustanovuLijecenje u odgovarajucoj zdravstvenoj ustanoviPosjecivanje odgojnih,obrazovnih,psiholoskih i drugih savjetovalista 70. Navedite osnovne elemente amnestije i pomilovanja?- Amnestija se sastoji u opraštanju kazne učinitelju krivičnog djela koje se daje putem akata najviših organa državne vlasti. S obzirom na dejstvo, razlikuju se dvije vrste amnestije:a.) Oproštaj od kazne koja je pravosnažno izrečena (amnestija u užem smislu)  ib.) Oslobođenje od krivičnog gonjenja i kažnjavanja (amnestija u širem smislu ili abolicija).Amnestija se može dati potpuno ili djelimično oslobođenje od kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, određuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.- Posljednji opći osnov za gašenje krivične sankcije je pomilovanje. To je akt u formi odluke (rješenja) koji donosi najviši organ vlasti, kojim se poimenično određenim osobama daje oslobođenje od krivičnog gonjenja,

potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili se određuje brisanje osude ili se ukida odnosno određuje kraće trajanje mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ili određene pravne posljedice osude.