SRIJEDA, 28. LIPNJA 2017. Večernji list 25

Intervju: Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede RH

Na 13 smo mjestu u EU sa zaštićenim proizvodimaSa 15 registriranih naziva proizvoda držimo 13 mjesto u EU što je jako dobar rezultat za najmlađu članicu EU.

Miroslav Kuskunović/AgrobizMiroslav. Kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

mjesta, pa je obitelj Dobošić, koja obrađuje 80 hektara zemlje i ima dva kooperanta, otvorila svoju trgovinu na zagrebačkoj tržnici Jarun, a uskoro će otvoriti trgo-vine u Ilici i Vlaškoj ulici. Na tržište plasiraju čisto bučino ulje i bučino ulje s dodatkom 20 posto suncokretovog ulja, razne namaze od buče te brašno od pira, heljde, zobi, pšenice i ku-kuruza.Ivan Bračić, osnivač i savjetnik uprave PIP-a, istaknuo je kako vrijednost pčelarske proizvodnje konsolidirano iznosi oko 500 mi-lijuna kuna, no čak 80 posto do-maćeg meda završi u sivoj zoni, mahom u prodaji na kućnom pra-gu. Zato bi većina pčelara mogla bojkotirati, inače, dobru ideju o uvođenju nacionale teglice za med, kojom bi se dobilo na prepo-znatljivosti i olakšalo brendiranje hrvatskog meda.

Nacionalna teglica„Ne znam hoće li ta teglica biti ulaganje ili trošak. U svakom slu-čaju, treba više kontrolirati kvali-tetu meda, a mi nikako da izgra-dimo cjeloviti sustav. Potrebna je viša razina dodane vrijednosti, med bi trebao biti samo temelj. Ministarstvo zdravstva je zadu-ženo za pčelinje proizvode više vrijednosti, no loše komunicira s ministarstvom poljoprivrede. Re-cimo SAD potiču držanje pčela, a ne proizvodnju meda! Imamo krive mjere poticaja i zanemarili smo propolis, matičnu mliječ, vo-sak. Bez sustavne politike poticaji su bacanje novca u bunar. Nikad se ne zna tko je za što nad-ležan i stalno se mijenjaju rješe-nja, donedavna su to bile zadruge a sada imamo proizvodne organi-zacije.Dosad je ministarstvo po-ljoprivrede poticalo uvoz meda. Mi smo 90-tih godina bili zemlja uvoznica meda. Proizvodili smo 1200 tona, sa 65.000 pčelinjih za-jednica i imali smo oko 6500 pče-lara. Danas imamo oko 600.000 pčelinjih zajednica, a po mojoj procjeni je oko 15.000 pčelara, a u proizvodnji smo stiglo do nekih 12.000 tona. Puno ljudi u pčelari-ma jer su ostali bez posla“, rekao je Bračić. Napomenuo je i kako u Hrvatskoj nema niti jednog laboratorija koji ima pouzdane rezultate. Metode

su im neujednačene kod temelj-nih parametara, pa tako jedan proizvod u jednom laboratoriju može biti proglašen ispravan, a u drugom neispravan. A za Hrvat-ski pčelarski savez (HPS) rekao je da se „pretvorio u sindikalnu or-ganizaciju, razjedinio akademsku zajednicu i primarnu proizvod-nju“. Pčelar Milan Vukelić složio se da je HPS postao svrha samome sebi, a slaže se i da će biti pro-blema oko uvođenja unificirane hrvatske teglice, jer će pčelari umjesto dosadašnje dvije, odsad morati plaćati šest kuna. „Naše društvo nije prepoznalo ulogu pčele i oprašivanja. Neka-da je cijena kilograma meda bila kao litra maslinovog ulja, danas niti izdaleka, ja prodajem po 50 kuna maksimalno. Hrvatska je ekološka zona jer je uništena naša bazna industrija, no tu činjenicu nismo dovoljno izreklamirali iako bi time podigli cijenu naših proizvoda“, rekao je Vukelić, ko-operant uspješnog poduzetnika Branka Roglića.Zdravko Tušek iz Savjetodavne službe izjavio je kako ta služba na terenu ima 220 ljudi, „što daje uvid u ukupne kapacitete poljoprivredne proizvodnje. Oni pomažu u zaštiti i u specificiranju proizvoda. Proizvođači bi se sami trebali udruživati jer se tako miču muljatori s tržišta“, rekao je Tu-šek. Iznio je podatke o akciji na-vikavanja školske djece na zdravu hranu, pa se tako primjerice orga-nizira kušanje raznih sorti jabuka i krušaka, a radi se i na uvođenju meda u škole. „Zadovoljni smo, raste svijest o zdravoj prehrani, unatoč sukobima s pojedinim ravnateljima kojima je lakše djeci ponuditi hrenovke nego se malo angažirati oko dopreme zdrave hrane. •

Koliko Hrvatska ima zaštićenih autohtonih proizvoda na EU, a koliko na nacionalnoj razini? Do sada smo 15 proizvoda zaštitili oznakama izvornosti ili  zemljo-pisnog podrijetla na razini EU. To znači da su ti proizvodi zašti-ćeni od svakog oblika zloporabe, ne samo u Hrvatskoj već i u EU. Pored njih, u postupku zaštite na razini EU, još je šest proizvoda od kojih bih izdvojio Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje i to zbog činjenice što tu zaštitu par-tnerski provode maslinari iz naše Istarske županije te dijela Istre koji pripada Sloveniji. U postup-ku zaštite na nacionalnoj razini, što je prva stepenica u proceduri nalaze se još tri proizvoda: Kvargl, Varaždinski klipić i Rudarska gre-blica, a za sve njih traži se zaštita zemljopisnog podrijetla. Interes za ishođenjem  oznaka zaštite kontinuirano raste pa za još 20-ak proizvoda skupine proizvođača trenutno pripremaju dokumen-taciju.

Je li procedura zaštite kompli-cirana?Procedura zaštite naziva je za-htjevna budući da obuhvaća postupak koji se prvo provodi na nacionalnoj razini, a nakon toga slijedi i postupak koji vodi EK komisija. Treba možda naglasiti kako je ovaj sustav zaštite prije svega namijenjen skupinama proizvođača dok proizvođač po-jedinac može iznimno podnijeti zahtjev uz uvjet da može dokazati kako je jedini proizvođač proizvo-da čiji naziv želi zaštititi. Podsjetit ću, upravo takva iznimka vezana je za naš prvi proizvod zaštićen EU oznakom, to je Krčki pršut koji je 2015. ishodila Mesnica-market Žužić iz Krka.

Med bi se uskoro treba pakirati u nacionalne staklenke, ali bi pčelari to mogli i bojkotirati

Siva zona u prodaji meda i bučinog ulja je sve veći problem i kontrole bi trebalo jačati

Prema podacima iz programa za razdoblje 2017. – 2019., u EU-u je bilo otprilike 600 000 pčelara. Broj pčelara u EU-u se smanjuje. Mnoge pčelare koji napuste sektor zbog starosti ne zamijene novi pčelari.

Kroz potpore za izradu specifikacije proizvoda proizvođače se motivira da udruženi pokrenu zaštitu u Hrvatskoj i EU.

Koliko je ukupno na EU razini zaštićeno proizvoda, koje ze-mlje imaju najviše? U EU je registrirano 1400 proizvo-da čiji nazivi nose oznaku izvor-nosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specija-liteti. Najviše zaštićenih proizvo-da, čak 293 ima Italija slijedi je sa 242 Francuska. Na trećem mjestu je Španjolska sa 194 proizvoda dok primjerice, Estonija i Malta nemaju niti jedan proizvod sa EU oznakom zaštite. Hrvatska sa 15 registriranih naziva proizvoda zauzima 13. mjesto što je doista uspjeh budući da smo najmlađa članica, a mogućnost registracije oznaka stekli smo tek od srpnja 2013. nakon pristupanja u EU.

Postoji li podatak o tržišnoj vri-jednosti zaštićenih proizvoda?Prema studiji koju je EK naručila 2012. ukupna prodajna vrijednost svih europskih proizvoda sa za-štićenim nazivima iznosila je 54,3 milijarde eura u 2010. godini, što je 5,7% ukupne prodajne vrijed-nosti svih poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda te proizvo-da sektora vina i jakih alkoholnih pića. Vrijednost takvih izvezenih proizvoda iznosila je 11,5 milijardi eura, odnosno oko 15% od uku-pnog izvoza proizvoda prehram-

bene industrije i industrije pića.

Što se sve čini kako bi se postu-pak zaštite poboljšao, postoje li možda potpore i za tu namjenu?Edukacija proizvođača i to u fazi kada tek razmišljaju o postupku pokretanja zaštite najvažniji je detalj govorimo li o poboljšanju dosadašnjih rezultata, kako bi se proizvođači upoznali sa svim detaljima i problemima s kojima će se suočiti tijekom postupka, ali i nakon ostvarene zaštite. Kroz predavanja proizvođače se upoznaje sa načinom izrade Specifikacije, a dobra priprema može značajno ubrzati sam po-stupak zaštite. Ministarstvo od 2015.  provodi Program potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije.Kroz ovaj Program do sada je sufinancirano 25 pro-jekata u vrijednosti 1,34 milijuna  kuna. Program se provodi i ove godine, osigurano je gotovo 700 tisuća kuna, a natječaj ide uskoro. Potpore po korisniku iznosi 80% ukupno prihvatljivih troškova, ali ne više od 75 tisuća kuna uk-ljučujući PDV.  Uz to, Agencija za plaćanja objavila je u svibnju prvi natječaj za mjeru „Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete“, a zahtjevi se oodnose od 17. srpnja do 18. rujna 2017. •

54MILIJARDI

EURAukupno

je iznosila prodajna

vrijednost svih europskih

proizvoda sa zaštićenim

nazivom u 2010 godini , dok je

izvoz bio 11,5 milijardi eura

iste godine

DUS

KO JA

RAM

AZ/P

IXSE

LL

Kretanje broja pčelara u EU

2004.-2006.

IZVOR: STUDIJE DRŽAVA ČLANICA PRIJAVLJENE U NACIONALNIM PČELARSKIM PROGRAMIMA

593.168

628.872

635.638631.236

606.082

2008.-2010. 2011.-2013. 2014.-2016. 2017.-2019.

Kontinentalne Hrvatska postala je sinonim za odličnu gastronomsku ponudu čije sastojke i tajne recepte domaćice prenose s koljena na koljeno. Jedan od tajnih sastojaka odličnih specijaliteta je i bučino ulje koje je postalo sve traženije u prehrani čovjeka kao važan čimbenik za zdravlje i pravilnu funkciju organizma.Kako je kontinent poznat po proizvodnji bučinog ulja, tako je i tvrtka Poljo Posavec iz Međimurja prepoznala kvalitetu proizvodnje tog važnog eliksira zdravlja te otvorila 2014. jednu od najmodernijih uljara na ovom prostoru.U sklopu uljare nalazi se i trgovina gdje možete pronaći mnoge ukusne i zdrave delicije, popust bučinih koštica uvaljanih u mliječnu čokoladu s okusom maline, naranče ili crne čokolade s kavom. Tu su i ostali zdravi proizvodi poput: domaće međimurske hajdinske kaše, bučino brašno, konopljino ulje i konopljin protein.

PROIZVODI:• Zlotno olje – 0,25 l, 0,50 l, 0,75l, 1 l - 100% nerafinirano bučino ulje • Mamičino ulje – 0,50 l, 1 l – ulje koje se sastoji od 60% bučinog ulja i 40%

suncokretovog ulja• Salatno ulje – 0,5l,1 l - mješavina suncokretovog ulja (80%) i bučinog ulja (20%)• Hladno prešano ulje – 0,25 l 100% nerafinirano bučino ulje

Tel: +385 40 829 368 Web: www.poljoposavec.com

E-mail: info@poljoposavec.comRegija: Međimurska županija

Adresa: Dunjkovec, M.Gupca 5a, Nedelišće

POLJO POSAVEC d.o.o.