krajem ljeta poc inje izgradnja spojne ceste · pdf fileosam godina “leteći...

12
Broj 39 Srpanj 2016. Godina 10. Foto: Christian Grailach KRAJEM LJETA POCINJE IZGRADNJA SPOJNE CESTE NA LOKACIJI BOK Drenova ce biti jos bolje povezana s Kozalom i Skurinjama IGOR PRIBANIC: “Nas” postar koji kada treba donese kruh i mlijeko, lijek iz ljekarne ili prepili granu u dvoristu!

Upload: duongquynh

Post on 06-Feb-2018

225 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Broj 39 Srpanj 2016. Godina 10.

Foto: C

hristian Grailach

KRAJEM LJETA POC INJE IZGRADNJA SPOJNE CESTE NA LOKACIJI BOK

Drenova c e biti jos bolje povezana s Kozalom i S kurinjama

IGOR PRIBANIC : “Nas ” pos tar koji kada treba donese kruh i mlijeko, lijek iz ljekarne ili prepili granu u dvoris tu!

2

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnoga odbora Drenova - Rijeka, izlazi kvartalno

IZDAVAČ: Vijeće MO Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1

Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: [email protected], Internet adresa: www.rijeka.hr/drenova

ODGOVORNI UREDNIK: Damir Popov UREDNIK: Christian Grailach. IZVRŠNI UREDNIK: Robert Zeneral

UREDNIČKI ODBOR: Christian Grailach, Željko Delač, Kristian Iskra, Robert Zeneral

FOTOGRAFIJE U OVOM BROJU: C. Grailach, D. Linić, R. Zeneral, D. Medved

NAKLADA: 1000 primjeraka TISAK: Studiograf - Rijeka

DRENOVSKA UDRUGA DREN INICIRALA SASTANAK LJUBITELJA DRENA IZ TRI ZEMLJE

Nas a “pric a o drenu“ s iri se i izvan granica

N a inicijativu drenovske Ud-ruge Dren odrz an je jos je-dan međunarodni susret

ljubitelja drena kojem su ove godine prisustvovali gosti iz Austrije te Bosne i Hercegovine uz podrs ku Grada Rije-ke, Turistic ke zajednice Grada Rijeke, Rijec ke razvojne agencije Porin, Direk-cije za mjesnu samoupravu i Mjesnog odbora Drenova.

Nakon gostovanja na zavrs nici Rije-c koga karnevala, sljedec eg dana odr-z an je sastanak u Rijec koj razvojnoj agenciji Porin kako bi se definirao nas-tavak suradnje zapoc ete u 2014. godini na Danima drena u Rijeci.

Direktor Rijec ke razvojne agencije Porin, Ernest Cukrov, upoznao je pri-sutne s radom agencije kao potporne institucije za provedbu temeljnih stra-tes kih i programskih ciljeva razvoja Grada Rijeke. Agencija planira kroz program SLOHRA kandidirati „pric u o drenu“ gdje c e se iskustvo mapiranja drena Udruge Dren prenijeti sloven-skim partnerima u Pivki i Ilirskoj Bistrici, na c ijim se podruc jima nalaze velike kolic ine nasada drena.

Program SLOHRA temelji se na pro-jektima koji bi trebali biti u funkciji re-animacije autohtonih proizvoda te ra-zvoja turizma i poduzetnis tva. Krajnji rezultat projekta je potvrditi nutricio-nistic ku i tradicijsku vrijednost plo-dova drena, ispitati moguc nosti njego-ve komercijalizacije te ukljuc ivanje u turistic ku ponudu. Dren je c esto prisu-tan u toponimiji Hrvatske, kao i u sintagmama, npr. „Zdrav si kao dren“.

O svojim iskustvima i vrijednosti drena, odnosno drenjic a, kao najstari-jeg stanovnika Drvara, govorili su i Stevica Lukac , nac elnik Opc ine Drvar, Miroslav Jaglica, predsjednik Gradskog vijec a te Zoran Pec anac, predsjednik Udruge Drvarska drenjina. Od drena se u njihovu kraju proizvodi s iroka paleta proizvoda u domac oj radinosti a vec 14 godina odrz ava se međunarodna manifestacija Dani drvarske drenjine. Cilj manifestacije je povezati sve mi-

krolokacije gdje se nalaze nasadi i kori-ste plodovi na bazi drenjule, s to uklju-c uje vec i dio Europe, pa i s ire, Tursku, Rusiju pa i Juz nu Koreju.

Podrs ku suradnji sudionicima ovog međunarodnog susreta iskazali su za-mjenik gradonac elnika Grada Rijeke Miroslav Mates ic te Dragica Fadljevic , ravnateljica Direkcije za mjesnu samo-upravu. Grad Rijeka podrz ao je projekt revitalizacije nasada drena na Drenovi kroz projekt Rijec kog lokalnog partne-

rstva te je konstantna podrs ka drenov-skoj udruzi na aktivnostima koje poti-c u u lokalnoj zajednici na Drenovi.

Delegaciju iz Austrije predstavljali su predsjednik Turistic ke zajednice

pokrajine Mostviertel Andreas Purt i djelatnica Mersiha Haznadarevic te Jo-hann Weiss, vlasnik hotela u regiji Pie-lachtal, baziranih na tematici drena. Brendiranje drena, kao vaz nog eleme-nta regionalnog razvoja i identiteta u ovim austrijskim pokrajinama dosez e visoku razinu kako ruralnog razvoja, tako i turistic ke ponude. Vec 11 godina odrz avaju se Dani drena gdje se proda-ju regionalni proizvodi na bazi drena .

Potencijal ovakve suradnje naglasio je i Zoran Pec anac, predsjednik Udruge Drvarska drenjina. Dren kao poticaj tu-ristic kom rastu i privredi moz e postati nova europska pric a o zdravlju.

Damir Medved u ime Udruge Dren stavio je naglasak na plan aktivnosti kojim bi se odredila daljnja suradnja i definirao zajednic ki projekt za pristu-panje prema europskim fondovima i nastavku valorizacije drena.

Na kraju susreta predsjednica Ud-ruge Dren Vesna Lukanovic uputila je zahvalu svim prisutnima i izrazila svoja oc ekivanja o nastavku suradnje.

Vis e o radu Udruge Dren moz ete saznati na njihovoj web stranici.

(D.L.)

Grad Rijeka podrz ao je projekt revitalizacije nasada drena na Drenovi kroz projekt Rijec kog lokalnog partnerstva

Sastanak je uz podršku Grada Rijeke održan u Razvojnoj agenciji Porin

3

OZ IVLJAVA „MRTVI“ SPOJ: ZAPOC INJE GRADNJA SPOJNE CESTE NA LOKACIJI BOK

Drenova jos povezanija s Kozalom i S kurinjama!

D ugo godina generalnim ur-banistic kim planom predvi-đeni, ali u naravi „mrtvi“

spoj Ulice Ive Lole Ribara (koja Dreno-vu povezuje sa S kurinjama) sa cestom Drenovski put (koja Drenovu povezuje s Pulcem, Bras c inama i Kozalom) kra-jem ljeta napokon c e „oz ivjeti“! Poc et c e naime izgradnja spojne ceste na lo-kaciji Bok Drenova, a nekoliko stotina duga cesta plus T- raskriz je trebali bi biti izgrađeni za 210 kalendarskih dana.

Prema informaciji pristigloj iz Od-jela za komunalni sustav radovi na gr-ađevini pod nazivom "Produz enje GU XIV i spoj sa OU XXI (spoj Ceste A) na lokaciji Bok Drenova" na podruc ju MO Drenova poc et c e tijekom c etvrtog kvartala ove godine.

Predmetni spoj c e u naravi pred-stavljati raskriz je koje obuhvac a spoj postojec e prometnice Ive Lole Ribara u vrhu naselja S kurinje (oznaka po GUP-u GU XII) sa cestom Drenovski put koja dolazi iz naselja Kozala (ozna-ka po GUP-u GU XIV) i vodi dalje pre-ma Drenovi (oznaka po GUP-u OU XXI). Građenje c e obuhvatiti planiranu spojnu prometnicu Ive Lole Ribara u vrhu naselja S kurinje sa cestom Dre-novski put u duz ini od 330 metara te

dodatnu potrebnu duz inu za uklapanje u postojec e stanje: rekonstrukciju pro-metnice Drenovski put u duz ini od 150 metara; formiranje trokrakih raskriz ja ("T" prikljuc aka) na spoju s ulicom Ive Lole Ribara i spoju Drenovskog puta.

Građevina c e se opremiti sa vodo-vodnom odnosno hidrantskom instala-cijom, instalacijom razvoda plina te EKI kanalizacijom. U tijeku mjeseca svibnja zapoc et je postupak javne na-bave za odabir izvođac a radova.

Planirani rok za izvođenje radova je 210 kalendarskih dana.

Ukupna vrijednost predmetne gra-đevine sa pratec om infrastrukturom iznosi 8.437.358,75 kuna s PDV-om.

Građenje c e se financirati iz Prora-c una Grada Rijeke za 2016. godinu, odnosno 2017. godinu, uz sufinancira-nje od strane KD Vodovoda i kanali-zacije d.o.o. i Energa d.o.o., svakog u svom dijelu.

Izgradnja c e zapoc eti krajem ljeta, a planirani rok za izvođe-nje radova je 210 kalendarskih dana

4

Prva ovogodis nja akcija dobrovo-ljnih darivatelja krvi odrz ana je kra-jem oz ujka u prostoru MO Drenova u organizaciji Drus tva dobrovoljnih darivatelja krvi Drenova, Gradskog drus tva Crvenog kriz a i Zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka.

Ovoj proljetnoj akciji na Drenovi odazvalo se 37 darivatelja, a prikup-ljene su 32 doze krvi. Nakon odrz ane akcije u prostoru Dobrovoljnog vat-rogasnog drus tva Drenova organizi-ran je ruc ak za sve darivatelje u org-anizaciji Gradskog drus tva Crvenog kriz a Rijeka.

Sljedeća akcija u našem mjesnom odboru održat će se 13. srpnja u okviru obilježavanja Da-na Drenove. (D.L.)

I gore, ti nisi „samo pos tar“, ti si moj pos tar, a to znac i da si mi c lan familije“, pripovijeda nam

40-godis nji Igor Pribanic , djelatnik Hr-vatske pos te koji motociklom i „na no-ge“ vec 12 godina krstari Drenovom i Drenovc anima raznosi najrazlic ite pi-smonosne pos iljke, manje pakete a razvojem tehnologije i potpreps tine kupljenje putem interneta.

„To mi je jedan od najljeps ih kom-plimenata koje mi je netko uputio u z i-votu“, priznaje nam Igor i pripovijeda kako su se Drenova i on sljubili tije-kom godina.

Osam godina “leteći poštar”

„Rođen sam u Ogulinu, zavrs io sam Strojarsku s kolu, a od 1995. godine radim u istoj ovoj tvrtki koja se nekad zvala HPT, a danas Hrvatska pos ta. Trebalo je to biti privremeno zapo-slenje dok ne nađem posao u struci, no eto pros la su dva desetljec a a ja sam i dalje u Pos ti – kada se jednom „navuc es “ na ovaj posao, tes ko je za-pravo i ramis ljati o promjeni. Osam godina bio sam, kako mi to u Pos ti ka-z emo „letec i pos tar“, kao mladic upoz-navao sam razne rijec ke kvartove, no otprije 12 godina upravo Drenova pos-taje moj „rajon“.

Koje područje pokrivate dosta-vom pošiljaka?

„Na Drenovi sam pet dana u tjednu jer je to prema sistematizaciji Pos te uz e dostavno podruc je grada Rijeke pa se dostava mora obavljati svim radnim danima. Moje krstarenje Drenovom zapoc inje ujutro od streljane na raz-međi Pulca i Drenove Drenovskim putem do ulica Brdina, Cvetkovog trga, Rakaljskog puta, ulicom Brce, Groma-c om, Vrhkom. Potom ulazim u stambe-no naselje odnosno ulice Kuc ina, Brac e Hlac a, Cvjetnu, Stanka Frankovic a, Ge-rovsku pa se Ulicom Ivana Z orz a spu-

s tam prema Pas kinovcu, u Kuc ic ki put te Kampanju ispod OS Frana Franko-vic a.

Što sve raznosite Drenovčanima, kakvi su trendovi u poštanskom prometu?

„U torbi i mini prtljaz niku motora bude svega – od standardnih pos iljaka i jako puno rac una za plac anje tu su sada i pos iljke naruc ene putem inte-rnetskih servisa za prodaju svega i svac ega. Razglednice moz ete nabrojiti na prste jedne ruke, a c estitke za bla-gdane stiz u uglavnom iz inozemstva. Novc ane isplate su također, moz e se rec i, otis le u povijest jer se građani sve vis e koriste bankovnim transakci-jama.“

Tijekom svih godina rada na Drenovi doživjeli ste svakojake zgode?

„Znate i sami da svaki rad s ljudima

nosi svoje izazove, ali uz međusobno pos tivanje i dogovor Drenovc ani i ja izgradili smo jedno veliko međusobno

KAKO JE RADITI NA DRENOVI, KAKVI SU DRENOVC ANI?

„Drenova je svakako jedan od

najljeps ih rijec kih kvartova! Zani-mljiva je i struktura stanovnis tva: uz domicilno, „starosjedilac ko“ sta-novnis tvo odnosno autohtone Dre-novc ane, tijekom ovih godina upoz-nao sam i novopridos le Drenovc ane koji su uselili u stanove u novo-izgrađenim „uc iteljskim“ odnosno POS-ovim stanovima. To su uglav-nom mlađi građani koji su zadovo-ljni novim domovima jer su prona-s li mir u gotovo netaknutoj prirodi, a opet vrlo su blizu svih urbanih sadrz aja.“

AKCIJA DARIVANJA KRVI

Prikupljene 32 doze krvi

SVE O ZDRAVOM Z IVLJENJU

Drenovc ani, pridruz ite se!

Predavanje Darije Bostijanc ic , Priroda, sloboda, z ivot odrz ano je u prostorijama MO Drenova u organi-zaciji Sportsko rekreacijskog kluba Rika. Sve s to ste htjeli doznati o oso-bnom doz ivljaju dugoprugas kog trc anja mogli ste saznati na zanimlji-vom predavanju nas e ponajbolje trkac ice poprac enom odgovarajuc im fotografijama kao i upitima znatiz e-ljne publike.

Sportsko rekreacijski klub Rika udruz uje sportas e, rekreativce i entuzijaste s podruc ja Rijeke i okoli-ce s ciljem promicanja sportova na otvorenom, prvenstveno trail, plani-nskog i cestovnog trc anja, trekkinga te srodnih aktivnosti. SRK Rika sastaje se u prostorima MO Drenova jednom mjesec no, svakog trec eg ponedjeljka. (D.L.)

5

IGOR PRIBANIC , „NAS POS TAR“ KOJI KADA TREBA DONESE KRUH, LIJEK ILI OTPILI GRANU

Pos tar Igor: „U mojem mobitelu je vis e Drenovc ana nego u telefonskom imeniku!“ povjerenje tako da na Drenovi s lako-c om obavljam svoj posao. Kao u sva-kom poslu, ponekad se nenamjerno i dogodi pokoja gres kica, ali uz par rijec i i dogovor sve se da ispraviti te posao privesti zadovoljavajuc em ishodu.“

Drenovčani s kojima smo razgo-

varali hvale vas zbog susretljivosti i sklonosti pomaganju.

"Ah, ja sam takav da c u uvijek po-moc i ljudima kada mogu, jer je to nes to s to c e meni oduzeti pokoju minutu, a nekome moz e spasiti dan - posebno onim starijim i nemoc nijim građanima. Bilo je tu svega: od „molim te plati mi usput ovaj rac un“ do „donesi mi usput kruh i mlijeko“ ili „usput ti je, molim te donesi mi lijekove“. Kako odbiti kada vidis da je netko u nevolji? Vec je stan-dardno u opisu posla pomaganje poli-ciji ili hitnoj pomoc i u pronalasku od-ređenih adresa.

A bilo je i situacija „ajde molim te skini torbu, iscijepaj pokoje drvo, otpili granu, is c upaj korijen, gurni auto da krene, pomozi unijeti namjes taj, odnesi kantu na c etvrti kat...“.

Poštari, psi i pidžame

Kakva je situacija što se tiče „vje-kovne borbe“ poštara i pasa, a ka-kva s urbanim mitom o poštarima i kućanicama kojima je dosadno?

„Hahahahaha. Ja se drz im one

„sluz ba je sluz ba, a druz ba je druz ba! Ako ih je i bilo, ja profesionalno otklo-nim i pomisao na „nemoralnu ponudu“, ali moram priznati jedno: zahvaljujuc i jutarnjim dostavama, upoznao sam vec inu drenovskih pidz ama! A s to se ti-c e c etveronoz nih c uvara, s njima ne-mam neugodnih iskustava – valjda sam im svih ovih godina vec dosadio, i ne

doz ivljavaju me kao prijetnju. Tu i ta-mo ponesem im kakav keksic da i dalje ostanemo prijatelji. Dobili smo od tvr-tke zas titu protiv pasa koju zapravo ni-kada nisam ni koristio. Ako me neki malkice i plas e, to su oni najmanji – oni podmuklo ugrizu i “uhvate maglu”!

Što bi na kraju rekli o svom poslu donositelja pošiljaka Drenovčani-ma?

„Nakon svih ovih godina rada, na Drenovi se osjec am kao doma! Mogu se pohvaliti da u mobitelu imam vis e Drenovc ana nego s to ih je u telefon-skom imeniku! Posao pos tara sa strane moz da nekome izgleda lagan, ali mogu vam rec i da su neki odustali nakon tje-dan dana. Voz nja ljeti moz da izgleda la-gana, ali kada zaprz e sunce i sparina... A tu su i rijec ke kis e – svi znamo kakve su – pa rijec ka bura, drenovski snijeg...i unatoc svemu, moras odraditi sve na zadovoljstvo stranaka i s efova. No ni-s ta nije tes ko kada se voli: volim obra-dovati one najmlađe, njima je uvijek doz ivljaj kada vide pos tara, ponekad ih dok razgovaram s njihovim roditeljima posjednem na motor, poc astim bonbo-nima ili c okoladom, dozvolim da zavire u torbu... Mogu rec i da sam sretan s to radim ovaj posao, a najsretniji sam ka-da su moje stranke zadovoljne. Stoga se veselim nastavku nas e suradnje“, zakljuc io je svoju pric u Igor Pribanic , nas drenovski pos tar kojem z elimo jos puno godina prijateljevanja s pos tan-skom torbom i Drenovc anima.

Robert Zeneral

„Nas “ Igor raznosi pos tu Drenovc anima vec 12 godina, a za Drenovu tvrdi da je jedan od najljeps ih dijelova Rijeke koji je po-stao njegov - drugi dom

Koje su najneobičnije zgode koje su vam se dogodile na Drenovi?

„U ovom poslu doz ivite svas ta, ali sve to ide u „rok sluz be“: ubacim pos tu u sanduc ic , a na mene iz sanduc ic a krene roj osa! Dođem na vrata, a c ovjek mi padne u naruc je i ja ga unosim u stan i zovem hitnu pomoc . Na Drenovi sam obavljajuc i svoj posao prisustvovao rođenjima, vjenc anjima, a i onim najtuz nijim događajima. Sve to dijelis s ljudima jer si dio te zajednice. Imao sam sluc ajeva da dolazim u kuc u i c estitam rođenje djeteta, a vec u sljedec oj moraim izraziti suc ut zbog smrti ukuc ana... Sve je to z ivot, sve to donosi ovaj posao.

“Dok razgovaram s njihovim roditeljima, djeca često zavire u torbu ili sjednu na motor, njima je dolazak poštara doživljaj”

6

ZBOR I KLAPA OS FRAN FRANKOVIC NIZ U USPJEHE

Raspjevana drenovska s kola

U z niz sportskih, kulturnih i znanstvenih sadrz aja koji se kroz izborne programe i slobodne ak-tivnosti njeguju u OS Fran Frankovic , u s koli djeluje i pjevac ki zbor pod vod-stvom prof. Anite Stupac Butorac. Zbor redovito sudjeluje na priredba-ma i natjecanjima, a postiz e iznimne rezultate: u proteklih pet godina na drz avnim natjecanjima osvojio je dvije zlatne i jednu srebrnu plaketu!

Dana 4. svibnja 2016. u Varaz dinu su odrz ane 59. Glazbene svec anosti hrvatske mladez i. Između 15 zborova Pjevac ki zbor OS Fran Frankovic je osvojio Zlatnu plaketu i zauzeo 2. mje-sto u A kategoriji pjevac a do 12 godi-na. Glasovirsku pratnju svirao je bivs i uc enik s kole Dino Prpic ,.

Dana 24. svibnja s kolski zbor, uz Aleksandra Valenc ic a, bio je gost 38. Proljec a u Ronjgima. U zborskoj radi-onici toga su dana nauc ili skladbe Du-s ana Pras elja, Ivana Zajca i Ivana Ma-tetic a Ronjgova.

Pri s koli djeluje i Djec ja klapa Do-minus koja je 3. lipnja sudjelovala na 8. Festivalu djec jih klapa u Zadru. Na natjecanju su se predstavili dvjema narodnim pjesmama. Ovim, trec im sudjelovanjem na drz avnom natjeca-

nju djec jih klapa, ponovile su pros lo-godis nji uspjeh i u starijoj kategoriji, onoj do 16. godina, zauzevs i visoko 2. mjesto.

Klapa broji osam c lanica, uc enica 5.-8. razreda, a sve su zaljubljenice klapske pjesme, zborske glazbe i gla-zbe opc enito. Klapu Dominus c ine: Iva Marijanovic (pjeva od osnutka klape), Lucija Voloder, Luna Z uz a, Antonija Klopan, Mirjam Puljek, Ana Rafaela Puljek, Aida Tokic i Petra Tomljano-vic . Prepoznate su i u krugu seniorskih klapa pa su pros le godine nastupile na Susretu klapa u Ronjgima gdje su i ove godine pozvane, a svojim su pjevanjem uvelic ale i Koncert Kla-pa Kamelija i gosti u crkvi sv. Jakova u Opatiji. U travnju ove godine, uz ostale izvođac e, otvorile su Vjeronauc nu olimpijadu u Opatiji.

Pored toga, uc enica Medea Market Sindik, javnosti poznata kao natjecate-ljica tv-showa Zvjezdice, pod mentor-stvom uc iteljica Marine Frlan-Jugo i Anite Stupac Butorac napisala je pjes-mu “Z ukva” koja je pros la na natjec aju za Djec ji festival Kvarneric koji c e se odrz ati najesen. Pjesma je i snimljena u studiju Aleksandra Valenc ic a.

Na koncertu je nastupio i legendarni Dus ko Jelic ic Du-le sa svojim sastavom Bonaca, odnosno Silvanom Jelic ic i Edijem Lazaric em. Otac C a-vala, Dule, kako ga od milja zovu Primorci, c est je gost na humanitarnim koncertima

U prepunoj koncertnoj dvora-ni Zajednice Talijana Circolo

odrz an je Humanitarni koncert "Za Nevena" u organizaciji Nevenovih prijatelja, Silvane S uperina i Z eljka Dungera i uz svesrdnu pomoc c lano-va Mjes ovitog pjevac kog zbora DVD Drenova. Silvana S uperina i Z eljko Dunger c lanovi su Tria SiZ eNe c iji je c lan i sam Neven Des kovic . Koncert je priređen kao zavrs na aktivnost na

U pauzi između nastupa dvaju zborova, emotivnoj at-mosferi doprinijela je „Ave Maria no moro“ u izvedbi tria SiZ eNe.

U crkvi BDM Karmelske odr-z an je koncert na kojem su

nastupili pjevac ki zborovi Vokalni Studio Rijeka i, kao domac in, Pje-vac ki zbor DVD Drenova.

Evo s to je o koncertu napisao Drenovc anin Kristian Iskra, pred-sjednik i c lan zbora VSR:

“Bilo je to jedno prekrasno glaz-beno iskustvo u rez iji dvaju zboro-va, gdje je apsolutno sve, od publike do akustike, bilo – savrs eno. Prekra-sna crkva BDM Karmelske na Dre-novi, a sama glazba tako kvalitetna i pozitivom nabijena da su, po rijec i-ma mnogih u publici, mnogima za-suzile oc i od raspona emocija koje su potaknuli glasovi zborista.

Jedinstvena, opus tena atmosfera prijateljstva i zajednis tva među c la-novima zborova kao i kasnije druz e-nje uz neizostavnu pjesmu samo je poc etak nec eg lijepog te ujedno po-ziv i drugim zborovima da pridruz e

Dječja klapa Dominus

Pjevački zbor OŠ Fran Franković

Trio SiŽeNe

7

„POLA DRENOVE“ UZ IVALO NA HUMANITARNOM KONCERTU „ZA NEVENA“

Vec er glazbe, prijateljstva i humanosti prikupljanju pomoc i za tros kove naba-vke ortopedskog pomagala.

Pjevac ki zbor DVD-a Drenova pod vodstvom maestra Zorana Badjuka svojim je izvedbama uveo publiku u lijepu koncertnu vec er. Solistice su bile Vesna Lukanovic i Danijela Miletic .

Na koncertu je nastupio i legendar-ni Dus ko Jelic ic Dule sa svojom Bona-com. Otac C a-vala, Dule, kako ga od milja zovu Primorci, c est je gost na hu-manitarnim koncertima, a uz njegove poznate pjesme i publika je zapjevala. Sugestivne su bile izvedbe i Z enske Klape Kamelija iz Opatije u kojoj pjeva i Nevenova sestra Dolores. Publika nije s tedjela dlanove na impresivnim izved-bama solistice Vesne Lukanovic i gitarista Nevena Des kovic a. Autorsku pjesmu Dobro ti jutro Drenovo izveo je Trio SiZ eNe.

Uz pjevac icu osebujnog glasa Zden-ku Z ibert i Nevenovu gitarsku pratnju publika je mogla putovati od Juz ne Amerike do Rusije. Sam Neven De-s kovic publici i prijateljima zahvalio se

onako kako najbolje zna: uz svoju gita-ru. Na pozornici su se u zavrs noj Neka cijeli ovaj svijet zboru pridruz ili i svi izvođac i. U ime organizatora Vesna Lukanovic posebno se zahvalila Zajed-

nici Talijana Circolo i predsjednici Ori-etti Marot. Z eljko Dunger posebne za-hvale uputio je svim izvođac ima, publi-ci i svim donatorima te Hrvatskom drus tvu skladatelja. (D.L.)

Kako je svestrani glazbenik Neven Des kovic c lan Pjevac kog Zbora DVD Drenova, grupe Agape Sv. Juraj, Tria SiZ eNe a ujedno je i vrsni gitarist, nije nedostajalo ideja oko pripreme ovog koncerta nadahnutog prije svega prijateljstvom i zajednis tvom.

KONCERT VOKALNOG STUDIJA RIJEKA I ZBORA DVD DRENOVA U DRENOVSKOJ CRKVI

Prekrasno glazbeno iskustvo u rez iji dva zbora susretima kako bi zajedno s irili ljepotu zborskoga pjevanja. Posebne zahvale idu z upniku i z upi te svim ukljuc enim ljudima u organizaciju – a naposljetku i svim zboristima s to su upravo ono s to jesu – jer „tko pjeva, zlo ne misli“.”

Tjedan nakon ovog lijepog druz enja Pjevac ki zbor DVD Drenova 4. lipnja sudjelovao je na najprestiz nijem susre-tu pjevac kih zborova nas e regije, 44. Susretu pjevac kih zborova Nas kanat je lip u dvorani Istarske sabornice u

Porec u. U najavi ovoga znac ajnog do-gađaja s to se odrz ava pod pokrovite-ljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske z upanije i Grada Porec a, između ostaloga, stoji: "Nas kanat je lip" c e nas jos jednom podsje-titi na snagu, potrebu i znac aj c uvanja i razvijanja tradicije i kulturne bas tine istarske glazbe kojom vec vis e od c etiri desetljec a potic emo stvaranje glazbe na istarskom melosu i c akavskoj rijec i.” Na svome, sada vec s estom nas-

tupu u Porec u, drenovski zbor ove je godine izveo dvije vrlo zahtjevne kom-pozicije: Ti c es plakat Ivana Matetic a Ronjgova, sa solistima Vesnom Luka-novic i Romanom Bandera i Istrijanski kanat Josipa Kaplana. Od publike odu-s evljeno prihvac en i od struc njaka vi-soko ocijenjen nastup nagrada je za uloz eni trud c lanova zbora i voditelja Zorana Badjuka, kao i jos jedan dopri-nos bogatoj tradiciji zborskoga pjeva-nja na Drenovi. (K.I./C.G.)

Pjevački zbor DVD Drenova Vokalni studio Rijeka

8

Talijansko razdoblje razvoja i z ivo-ta Rijeke (1924. - 1943.), a time i dob-rog dijela Drenove, tek posljednjih go-dina biva predmetom objektivnijih i sveobuhvatnijih istraz ivanja znanstve-nika razlic itog profila. Godina 2015. bila je posebno plodna na tom planu, a mi za vas biramo tri vrlo intrigantne knjige koje se posredno tic u Drenove i to upravo u razdoblju u kojem je bila grubo podijeljena neprirodnom i nasil-nom granicom. Neka i nove knjige gra-de svijet bez granica.

MARKO MEDVED: “Riječka Crkva

u razdoblju fašizma” Povijest Katolic ke Crkve u Rijeci u

vrijeme Kraljevine Italije nije bila predmetom intere-sa previs e domac ih povjesnic ara, a po-sebno ne onih s pr-ofesionalnim sku-pom alata. Povjes-nic ar Marko Medv-ed se ulovio vrijed-nog posla te vrlo detaljno i precizno obradio intrigan-tno razdoblje u kojem je sagrađen vec i dio rijec kih crkvi i uspostavljena Rijec ka biskupija. Obrađena je upravna struktura, vaz ne lic nosti i drus tveno-politic ki kontekst, a knjigom je dosta zahvac eno i stanje na samom talijanskom dijelu Drenove te crkvi BDM Karmelske.

Za razumijevanje rada i z ivota u to vrijeme ovo je esencijalno djelo bez kojeg i razumijevanje djelovanja Crkve na Drenovi nije moguc e.

JULIJA LOZZI BARKOVIĆ:

“Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka”

Talijansko razdoblje generalno je u historiografiji okarakterizirano kao vrijeme rijec kog gospodarskog posu-stajanja. Iako je tvrdnja toc na para-

lelno je grad uk-ljuc en u nove razvojne tokove te je stoga i vri-jeme nastanka impresivnih ar-hitektonskih ostvarenja koja su i danas pre-poznatljive to-

c ke gradske vizure. Julija Lozzi Bar-kovic detaljno je istraz ila sve arhitek-tonske fenomene u Rijeci između 1918. i 1941. godine, pretoc ila ih u informativan tekst poprac en pravim bogatstvom fotografija, nacrta, tlo-crta….

Na talijanskom dijelu Drenove nije bilo velikih zahvata i ostvarenja, no bez obzira na to djelo pruz a odlic an uvid u kontekst. Uostalom, prilazna podruc ja prema Drenovi (preko Koza-le i Mihac eve Drage) upravo su tada poc ela poprimati neki novi oblik….

ERVIN DUBROVIĆ: “Drenig:

talijansko-hrvatski kulturni dodiri: 1900.-1950.”

Ime Francesca Dreniga nije previs e poznato s iroj kulturnoj javnosti, upra-vo zato jer međuratno razdoblje na planu istraz ivanja povijesti intelektu-alne kulture grada nije znac ajnije te-matizirano u hrvatskoj historiografiji. Ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrovic ulovio se je istraz ivanja Dre-niga kojeg opisuje kao pokretac a prvih rijec kih međuratnih knjiz evnih c asopisa, gra-ditelja mostova između talijan-ske kulture i slavenskih kul-tura te promo-tora i poticate-lja razvoja sli-karstva i foto-grafije.

Ova knjiga je najbolji na-c in za ulazak u slojeve intele-ktualnog z ivota stare međuratne Fi-ume...

Posjetite Ogranak Drenova Grad-ske knjiz nice Rijeka (Brca 8b) i izabe-rite s tivo za ljetne dane!

Kristijan Benić

GRADSKA KNJIZ NICA RIJEKA PREPORUC UJE

Knjige o Rijeci i Drenovi između dva rata

DA SE NE POZABI: OLGA LUC IC

S injora Olga je na slikami prepoznala c uda judeh!

Kada su judi z nas eg udrug Dren i Bez granica odluc ili zapisat c a nan imaju rec stari Drenovc ani o neka-dajnemu z ivjenju na Drenove znali su da je to pravi put da se ne pozabi domac a beseda i uz ance. Kako vre-me othaja, se vis e vidimo da nan tre-be jos puno storit, z puno judih po-c akulat, poslikat i poslis at.

Doznali smo za jos jednu nas u Drenovc icu, gospu Olgu Luc ic ku smo zatekli va zdravju, veselemu ra-spoloz enju i jako bistrega uma pul njeje hc ere Tanje na Drenove, kamo j’ dos la da bi se z nami nas la. Zamoli-li smo ju da ako bi mogla kega pre-poznat na slikami ke su pul nas va Zavic ajnen muzeju Drenove na ken je puno judeh za keh nismo znali kako se zovu.

S injora Olga je prepoznala c uda judeh, sakemu znala ime, nabrajala je s c en su se bavili i kade su bivali. Tako smo doznali da su na slike “Iz-bjeglice z Verone” bili Ruz ica Superi-na i Andrina Mihic od Mez njaroveh, a da je na vrh krova od crekve Sv. Ju-rja va gradnje bil Izidor C rnjar.

C ovek ne more verovat da se je domislela cele familije Matuzinoveh- i lepega Tonic a i Milana, njihovih se-star Tine, Line i Irme. Na jednoj slike je kuc a Pers ic eveh, prepoznala je i S imic evu kuc u, a da je Franjo C rnjar sopal triestinku, Romano S tefan bu-banj.

Povedela nan je i da je drenovski z upan bil Ivan C rnjar od 1935. do 1938. (Vesna Lukanovic )

9

NOC NA GRANICI: DRENOVC ANE ODUS EVILA IZLOZ BA DIJELOVA PALIH ZRAKOPLOVA

Drenovski malis ani znaju-granice su los e!

J edan od atraktivnijih elemenata Noc i muzeja 2016. u prostoru MO-Zavic ajni muzej Drenove

koja je odrz ana u organizaciji drenovs-kog Drus tva Bez granica s partnerima bila je i prigodna izloz ba djec jih radova izloz ena u povijesnoj straz arnici koja je uz zgradu „Granice“ nekad dijelila dvije drz ave, Kraljevinu Italiju i Kra-ljevinu SHS – kasniju Jugoslaviju.

Djeca iz Djec jeg vrtic a Drenova su pisala na temu „S to je za vas granica?“, a njihove briljantne djec je misli i zak-ljuc ci izloz eni su u pisanom obliku na unutarnjim zidovima straz arnice kao dio svojevrsne multimedijalne instala-cije koja je kroz nevine djec je oc i pod-sjetila na paradokse i ogranic enja koja donose granice i uopc e ograđivanje među ljudima i narodima.

Bio je to samo djelic bogatog prog-rama u Noc i muzeja. Projekt Zavic aj-nog muzeja je unatrag nekoliko godina zaz ivio zahvaljujuc i tijesnoj suradnji drenovskog Drus tva s tovatelja bas tine Bez granica i Mjesnog odbora Drenova odnosno Direkcije za mjesnu samo-upravu Grada Rijeke koja je prepozna-la volju, z elju i ideje Drenovc ana da stvore ne samo Zavic ajni muzej nego i mjesto okupljanja svih generacija c ime c e kulturna i drus tvena događanja zaz ivjeti i na periferiji s to koincidira s programskim smjernicama projekta Rijeke-europske prijestolnice kulture.

Program Noc i muzeja u Zavic ajnom muzeju Drenove kreiran je u suradnji Drus tva Bez granica, Pomorskog i po-vijesnog muzeja u Rijeci, rijec ke Udru-ge 051, zaljubljenika u povijest Damira Batistic a i Radovana Z ivanovic a te slo-venskog karikaturista Franka Jurija, publicista, novinara, karikaturista i bivs eg zastupnika u parlamentu Repu-blike Slovenije koji je predstavio duho-

vite i satiric ne radove na aktualne (po)granic ne teme kakve su z ilet z ica, mi-gracije i drugo.

Ravnateljica rijec kog Pomorskog i

povijesnog muzeja dr.sc. Tea Perinc ic odrz ala je zanimljvo i odlic no posjec e-no (traz ila se stolica vis e!) predavanje o Drenovi koja je kroz povijest bila na-z alost mjesto (nasilnog) razgranic enja između drz ava.

Kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Ivo Mileusnic pripremio je izlo-z bu zanimljivih izloz aka vojne opreme iz fundusa Muzeja.

Posebna atrakcija ovogodis nje Noc i muzeja bili su i izlos ci iz razdoblja Dru-gog svjetskog rata, toc nije ostaci bor-benih zrakoplova srus enih nad Kvar-nerom 1944. godine! Tim Udruge 051 ukratko je predstavio neke zanimljivo-sti o raznim lokacijama i predmetima – oruz ju i opremi iz proteklih ratova – pronađenima na nas em podruc ju.

Izloz ba je zamis ljena kao svojevr-sno podsjec anje na povijesne događaje na rijec kom podruc ju kako se ne bi za-boravile strahote kojima su kroz povi-jest bila izloz ena pogranic na podruc ja, i kako bi se – u skladu s nazivom Drus -tva Bez granica – istaknule prednosti prekogranic ne suradnje i mirnog suz i-vota sa susjedima. (Robert Zeneral)

„Granice su z ice“, „Granica pokaziva da tu ima z ivotinja“, „Na granicu se ne smije gaziti, moras nekoga pitati i onda ides da-lje“… samo su neke od briljantnih djec jih misli na temu granica

Franco Juri, Tea Perinčić i Damir Medved

10

U proteklom razdoblju u izloz -benom prostoru MO Drenova

imali smo prigodu razgledati nekoli-ko vrlo zanimljivih slikarskih izloz bi poprac enih velikim interesom i posje-tom Drenovc ana. Na izloz bama su pre-dstavljeni zaista lijepi likovni radovi u kojima su promatrac i mogli uz ivati.

Svoje radove predstavile su dvije mlade umjetnice, Kristina Majerhold i Danijela Sus anj. Obje su zavrs ile Aka-demiju primjenjenih umjetnosti Sveu-c ilis ta u Rijeci. Svojim su modernisti-c kim stilom obradile poc esto rabljen likovni motiv z ene i konja. Pobudile su veliko zanimanje, posebice mlađih posjetitelja.

Povodom Dana z ena svoje su nove likovne radove po s esti put predsta-vile slikarice-hobistice pod vodstvom Biserke Mihic (ja ih zovem “Bibine slikarice”). Vrlo lijepe slike, mahom tehnike ulja na platnu, tematski su „obradile“ bliz u i s iru okolicu nas ega primorskog kraja. Prepoznatljive mo-tive iz grada, prikazi iz z ivota ovih kra-jeva, nezaobilazne barke, vale, smokve te naravno prigodne motive cvijec a. Otvorenje izloz be svojim recitalom na c akavskom narjec ju, tematski pove-zanim s lijepim druz enjima u likovnoj druz ini u kojoj je i sama c lanica, uvelic ala je Vesna Sokolic Dutina.

Izloz bnu je otvorio predsjednik Vi-jec a MO Drenova Damir Popov, a uvo-

dno je o samom radu polaznica liko-vne radionice svoju rijec dao i Z eljko Delac , predsjednik Pododbora za kulturu. Drenovski slikar Alberto Mi-hich i ove je godine postavio izloz bu i nesebic no pomogao slikaricama u opremanju slika.

I slikarska izloz ba Ive Kajzera te-matski je bila posvec ena z enama. Prikazani su radovi, kako je naglasila uvodnic arka, likovna kritic arka Ljubi-ca Dujmovic Kosovac, u stilu „kolori-stic ki raskos nih plos nih formi iz kojih izranjaju z enski likovi“. Ivo Kajzer je vrlo produktivan i svestran umjetnik koji se pored slikarstva bavi i knjiz e-vnos c u, objavivs i dosad vis e knjiz ev-nih djela. Poznat je po posebnom i za-htjevnom stilu, hiperrealizmu, a omi-ljeni su mu motivi primorskih naselja, mora, vala, barki... Redovito nastupa na mnogobrojnim likovnim manife-stacijama a izlagao je na tristotinjak skupnih i tridesetak samostalnih izlo-z bi u zemlji i inozemstvu.

Otvorenje je svojom glazbom uve-lic ao poznati nam domac i trio SiZ eNe a izloz bu je pred vec im brojem pri-sutnih s tovatelja Kajzerovog likovnog djela otvorio predsjednik Vijec a MO Drenova Damir Popov. (Z eljko Delac )

LIKOVNE IZLOZ BE U PROSTORU MO DRENOVA

Drenova i slikarstvo vole se t(r)ajno

Prema podacima koje smo dobili od msg. Gabriela Brati-ne, prvi svec enik s Drenove bio je Pavao Zigar, rođen 20. sijec nja 1878. godine, i zare-đen za svec enika 1900. godine.

R ođen 24. rujna 1990. u Ri-jeci, Goran Z an Lebovic Casalonga odrastao je na

Drenovi kao vjerouc enik i minist-rant nas eg dragog z upnika u miru msg. Gabriela Bratine. Krs ten je u crkvi BDM Karmelske na Drenovi. Nakon zavrs enog obrazovanja u OS Fran Frankovic i mature u Prvoj su-s ac koj gimnaziji, upisuje Katolic ki bogoslovni fakultet – teologiju u Rijeci.

Preporuka msg. Gabriela

Na preporuku msg. Gabriela Bra-tine primljen je u Bogoslovno sjeme-nis te Ivan Pavao II u Rijeci. Tijekom svojeg praktikuma, trec u godinu stu-dija studira uz vlc . Marijana Benko-vic a na z upi BDM Karmelske-Dreno-va. Nakon diplome i đakonskog re-đenja ostaje u nas oj z upi obavljati i đakonsku sluz bu. Sada je u sluz bi u z upi sv. Terezije od Djeteta Isusa na Donjoj Vez ici. Uz to je i vjerouc itelj u gimnaziji Eugen Kumic ic u Opatiji.

U oc ekivanju njegove mlade mi-se, pitali smo ga:

Mi Drenovčani jako smo ponosni što je naš župljanin postao svećenik. Kako se vi osjećate?

- Osjec am se onako kako je je-dnom prigodom rekao sv. Augustin:

DAR ŽUPLJANA I ZBORA LAHOR Plašt i velum odjevam s radošću

„Prilikom svec enic kog ređenja

c lanovi z upnog zbora „Lahor“ i z upljani darovali su mi plas t s eu-haristijskim motivom kalez a i hos-tije, te velum s motivom srca Isu-sova. Jako mi je drago da c u se pri-likom euharistijskih klanjanja moc i koristiti tim plas tem i velumom, kako uostalom liturgijski propisi nalaz u, te da c e me to liturgijsko ruho podsjec ati na zbor i radosni dan svec enic kog ređenja. Isto tako c u na z upnoj misi zahvalnici, dan nakon mlade mise, odjenuti taj dar prilikom svete Mise koju c u zaklju-c iti s „Tebe Boga hvalimo“ pred Presvetim i euharistijskim blago-slovom.

11

NA RADOST I PONOS Z UPLJANA DRENOVE ZAREĐEN GORAN Z AN LEBOVIC CASALONGA

Nakon 116 godina zaređen svec enik s Drenove! „S vama sam krs c anin, a za vas sam poglavar“. Svjestan sam da me svec eni-c ko ređenje ne c ini super krs c aninom ni svecem vec da mi otvara jednu vec u dimenziju odgovornosti za sebe i za druge ljude koju primam postajuc i pas-tir Boz jeg naroda. S jedne strane vidim neizmjernost i nezasluz enost dara sve-c enis tva, a s druge strane veliku i tes ku obvezu intenzivnijeg rada na sebi i svakodnevnog obrac enja. Usprkos svim tim promjenama, i dalje ostajem ista osoba sa svojim radostima i z alo-stima, nadanjima i idealima te nastojim i dalje z ivjeti jednostavnost i neposre-dnost u svakodnevici bez obzira na svec enic ki stalez .

Jeste li već dobili mjesto službo-vanja?

Trenutno nastavljam biti suradnik vlc . Ivanu S aric u u z upi sv. Terezije od

djeteta Isusa na Donjoj Vez ici, do stupanja na sluz bu z upnog kapelana vlc . Michellea Cittadina u z upi sv. Ane na Gornjoj Vez ici i sv. Antuna Padovan-skog u Dragi. Također nastavljam pre-davati vjeronauk u gimnaziji Eugena Kumic ic a u Opatiji.

Daljnje usavršavanje nužnost

A planovi vezani uz nastavak edukacije?

- Svec enic kim ređenjem ne prestaje daljnja potreba za ljudskim, duhovnim i intelektualnim usavrs avanjem, te je stoga rad na sebi neophodan dio krs c a-ninovog z ivota. Prihvac anje bilo kak-vog struc nog usavrs avanja mora biti na dobrobit Crkve i izgradnju drugih, a ne

vlastite karijere te stoga, osim ako po-trebe Crkve traz e drukc ije, nemam namjeru ic i dalje na studij. Namjera-vam se posvetiti obvezama koje mi je povjerila sveta majka Crkva s to uklju-c uje posvec ivanje i pouc avanje naroda Boz jeg koji mi se c ini umnogome zane-maren. Stoga sam i uzeo svec enic ko ge-slo iz proroka Jeremije, a ono glasi: „I dat c u vam pastire po srcu svome koji c e vas pasti znanjem i naukom.“

Kada i gdje će biti mlada misa? Mladu Misu c u slaviti u subotu 16.

srpnja u 14 sati na Trsatu u svetis tu Majke Boz je. Sutradan, u nedjelju u 9 sati sluz it c u Misu zahvalnicu na nas oj z upi BDM Karmelske.

Za ostvarenje svec enic kog poziva i to u nas oj nadbiskupiji dugujem prven-stveno Majci Boz joj Trsatskoj prema kojoj imam osobite zavjete i kojoj sam se utjecao u raznim kus njama i napas-tima. Trsatsko svetis te ujedno je opro-stna bazilika u godini milosrđa. S druge strane, osobito sam vezan, osim uz nas u z upu, sa svojom z upom u Francu-skoj (z upa sv. Petra u okovima) koja mi je u nekom smislu druga matic na z upa. Stoga se ne smatram obveznim vezati uz nadiđene forme mladih misa na z upama. Da bih ipak zahvalio Bogu na zajednicama iz kojih sam potekao, u njima c u sluz iti mise zahvalnice bez vanjskih uzvanika.

Draško Maršanić Fotografije: Foto Kurti

U Katedrali sv. Vida u Rijeci 4. lipnja 2016. nadbiskup mons. dr. Ivan Devc ic za prezbitere je zaredio c etvoricu svec enika, me-đu njima Gorana Z ana Lebovic a Casalongu

POMOĆ U PRIPREMI PJEVANJA ZA MLADU MISU I ZAHVALNICU Zahvala članovima pjevačkog zbora "Lahor" Zahvalan sam zboru „Lahor“ s to je prihvatio obvezu pripremanja liturgij-

skog pjevanja za moju mladu misu. S obzirom da je papa Benedikt XVI. osta-vio veliki trag na mene svojim liturgijskim uc enjima i jasnim tumac enjima Drugog vatikanskog koncila po pitanju liturgije, osobitu sam paz nju posvetio pripravi glazbenog repertoara u skladu s crkvenim normama. Uz gregorijan-ski proprij odabrani su himni iz krs c anske tradicije kao i pjesme koje se odli-kuju zdravom teologijom i crkvenim izric ajem. Ordinarij mise je u potpunosti gregorijanski koral te c e se ti dijelovi pjevati na latinskom jeziku. Ovime je pripravljena i misa za slavlje BDM Karmelske koja je moj dar z upi te se uvijek moz e pjevati za slavlja Karmelice.

Zbog velikog truda oko priprave tekstova i pjesama, zahvalan sam svima koji su uloz ili svoje vrijeme i talente. Osobito sam zahvalan zborovođi Danieli Marinovic na neposrednosti, razumijevanju liturgijskog duha i ispravnog crkvenog pjevanja te komunikaciji i suradnji sa zborom „Lahor.“

12

UTORAK 12. SRPNJA

9-11 sati Akcija Crvenog kriz a – Mjerenje tlaka i šećera u krvi na Cvetkovom trgu

9-13 sati u Ljekarni Primapha-rme besplatno mjerenje vitamin-sko-mineralnog statusa

19 sati ispred Ogranka Drenova Gradske knjiz nice Rijeka

Razgovor o knjizi "Onput kad smo se igrali" Josipa Luzera

Sudionici: Josip Luzer, Nikola Petkovic , Jasmina Kozlov, Jasenka Alic Tadic i grupa "Si-Z e-Ne", Organizatori: Gradska knjiz nica Rijeka i Udruga "Dren"

ČETVRTAK 14. SRPNJA

20.00 sati – Zavičajni muzej

Udruga Bez granica predstavljanje Drenovskog zbor-

nika i predstavljanje starih karata granica Geografskog instituta iz Firenze

PETAK 15. SRPNJA

8.00.-12.00 Akcija darivanja krvi u prostoru MO Drenova

19.00 Svečana sjednica Vijeća MO Drenova

predstavljanje novog broja Dre-novskog lista

20.00 - Otvorenje izložbe slika Željka Delača u prostoru MO Drenova uz nastup Tria SiZ eNe

SUBOTA 16. SRPNJA

U jutarnjim satima polaganje svijeća na spomenicima zasluz nim Drenovc anima

8.30 sati na Cvetkovom trgu okupljanje i prijava za utrku Sportsko rekreacijskog kluba Rika – Drenova trail 2016.

10.00 sati poc etak utrke Drenova trail 2016. 13.00 sati proglašenje pobjednika 10. 00 sati natjecanje u kuhanju kotlića, terasa Caffe bara 11, Drenovski

put 168 (prijave na broj 095 571 0381) 17.00 sati izložba slika drenovskih slikara na otvorenom Pul crekve 20.00 sati nastup Prvih riječkih mažoretkinja Zabava uz muzic ki sastav "Mali s Velikim band"

NEDJELJA 17. SRPNJA

9.00 - Turnir Gradskog streljačkog kluba Rijeka – Turnir otvorenog tipa u streljas tvu VK pis tolj i VK revolver – Gradska streljana Drenova

18.30 - U Crkvi Gospe Karmelske misa i cjelovečernji koncert Zbora DVD Drenova

PONEDJELJAK 25. . SRPNJA

Od 17 sati Ekološka tržnica Eko Cvetko na Cvetkovom trgu

ROMANO PIKADO KUP odrz ava se od 22. do 24. srpnja

Proslava Blagdana Majke Božje Karmelske

Blagdan Majke Boz je Karmelske, zas titnice nas e z upe, slavimo u su-botu 16. srpnja. Duhovna priprava za blagdan kroz Trodnevnicu od 13.-15. srpnja s poc etkom u 18.30.

Na sam blagdan, svete mise c e se slaviti u 8.00 i 11. sati, a svec ana koncelebrirana sveta misa s proce-sijom u 18.30 – tu misu prevodit c e i vlc . Marijan Benkovic , z upnik z u-pe sv. Nikole biskupa, Krnjevo.

U nedjelju 17. srpnja nakon vec ernje svete mise u 19 sati u crkci BDM Karmelske svec ani kon-cert odrz at c e Pjevac ki zbor DVD Drenova.