26. ožujka 2004. 3

Krv je po nov no po te kla Ko so vom i sa mo za ne ko li ko sa ti te le vi zij skog iz be -zu mlji va nja vraćeni smo, kao vre me plo vom, pet go di na una zad. Go to vo udan, tra gično je, da kle, obi lježena pe ta go dišnji ca ono ga što se u ovoj ze mlji

jed no stav no na zi va – bom bar di ra nje.Po sljed nja zbi va nja na Ko so vu označila su krah svih onih ko ji su pret hod nih

go di na in vol vi ra ni u ta mošnji su kob. Pri je sve ga, to je po raz međuna rod ne po li ti -ke, ko ja ni je uspje la zašti titi po re dak, za sno van na općoj si gur no sti i mul ti et nično -sti za jed ni ca na te ri to ri ju ko ji joj je po vje ren, a zbog čega i jest svo je vre me no po -kre nu la naj veću voj nu ope ra ci ju u Eu ro pi na kon Dru go ga svjet skog ra ta.

Da lje, to je po raz al ban skog po li tičkog vod stva na Ko so vu, ko je se po ka za lo ne spo sob nim ure di ti pro stor ko ji želi pro gla si ti državom. Oni ko ji ni su u sta njukon tro li ra ti svo je ma se, ko ji prešut no po država ju ili ne do volj no osuđuju te ror i et -ničko čišćenje ma nji ne, gu be mo ral no pra vo na ono u što vje ru ju da im je obećanokao dar – državu.

I, na kon cu, to je krah sr bi jan ske po li ti ke kr vi i tla, ko ja se u pat nji i bo lu mi li -ju na lju di go di na ma urušava la po Hr vat skoj i Bo sni i Her ce go vi ni, a ko ja, eto, jošuvi jek ni je sti gla do svo ga kra ja. Kad držav ni vrh u Be o gra du pa li svi jeće pred cr kva ma i ula gu je se mi tin gašima, umje sto da po eu rop skim pri je stol ni ca ma tražipo dršku i rješenje, to znači da se po li tičke ka ri je re još uvi jek pla ni ra ju gra di ti napra znoj i lažnoj pa ro li ‘Ne da mo Ko so vo’.

U mag no ve nju iza zva nom dra ma tičnim vi je sti ma s Ko so va, teško da je dovećine lju di u Sr bi ji sti gla po ru ka mi ni stra za ljud ska i ma njin ska pra va SCG Ra -si ma Lja jića, ko ji je, uz kri ti ku i međuna rod ne za jed ni ce i al ban skih po li tičara, po -zvao Sr be da priču o Ko so vu pre ba ce na te ren ljud skih pra va, umje sto što se i da -lje vr te u smr to no snom kru gu oko va ni mi to vi ma i epo vi ma.

Naj no vi ja ko sov ska kri za do ni je la je i jed nu gru bu ma ni pu la ci ju ko ja se do tičeHr vat ske. Na i me, je dan od broj nih ne po u zda nih be o grad skih dnev nih li sto va ob ja -vio je vi jest da je prošlo ga četvrt ka na pro svjed nom mi tin gu is pred Vla de Sr bi je su -dje lo vao i go vo rio, ra me uz ra me s naj no vi jim srp skim pri ja te ljem fran cu skimpu bli ci stom Ivom Pa tje om i pje vačicom Sve tla nom Ražna to vić, i do ne dav ni ve le -po sla nik Re pu bli ke Hr vat ske u Be o gra du Da vor Božino vić. In for ma ci ja je su tra -dan čak i po jačana, ta ko što je ve le po sla nik Božino vić u tom li stu pro glašen zaličnost da na. De man ti iz Ve le po slan stva RH u Be o gra du je, na rav no, usli je dio, bu -dući da je ve le po sla nik Božino vić već mje sec i pol da na na no voj dužno sti u Za -gre bu, a to ga je da na bio s pred sjed ni kom Stje pa nom Me sićem u Ka ta ru. Ali, vi jestje pušte na i u tom je mo men tu možda kod ne ko ga i od i gra la od ređenu ulo gu, a tre -ba la je, vje ro jat no, po ka za ti ka ko je isti na na ‘našoj’ stra ni, čim je i ‘oni’ pri zna ju.Još je dan u ni zu ap sur da u ze mlji u kojoj je sve moguće.

Z. P.

kosovski vremeplov

osnivaČ:Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine

giZdavaČ:

Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«,Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica

gupravni odbor:

Mr. Mato Groznica (predsjednik), Dušica Dulić,Kalman Kuntić, Marija P. Matarić, Dražen Prćić,

Stipan Stipić, Zvonko Sarić, Zvonko Tadijan,Tomislav Žigmanov

gdirektor i v. d. GlavnoG i odGovornoG urednika:

Zvonimir Perušićg

redakCija:Ivan Andrašić, Dušica Dulić, Jasminka Dulić, Ivan

Ivković Ivandekić, Dražen Prćić, Zvonko Sarić,Nada Sudarević, Robert G. Tilly

gteHniČki urednik:

Boris Oblakg

teHniČki adMinistrator:Thomas Šujić

gadMinistraCija:

Zorica Tikvicki,Zdenka Sudarević

glektoriCa: Katarina Vasiljčuk

gteleFon: ++381 24/55-33-55

++381 24/55-15-78g

Žiro raČun: 355-1023208-69 g

e-Mail: hrvatska.rijec@suonline.netg

Web: www.hrvatskarijec.co.yug

tisak: »Dnevnik« Holding sa p.o. Novi Sad,»Dnevnik« Štamparija

gList je registriran kod Sekretarijata za informiranje

Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73.g

List je oslobođen poreza na promet na osnovu mišljenja Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje

i kulturu; broj 106-413-00221/2003-01 od20.3.2003. godine

U sjenci događaja na Kosovu

Manjine na udaru prosvjednika………...6,7

U Kosovskoj Mitrovici

Poginula i jedna Hrvatica…..................….7

Prosvjetari u posjetu Ernestinovu

Suradnjom do kvalitetnog obrazovanja..8,9

Zašto djeca premalo čitaju

Bauk zvani knjiga………...............…..10,11

Intervju

Mr. davor vidi{….................………….12-14

Varaždinska katedrala

Svaki oltar – crkvica u malom…......…16,17

Dani pučkog kazališta u Ljutovu

Razigrano »divoja~ko prelo«……............30

Hrvač Davor Štefanek

atena via ta{kent…………......................42

Kosovo, Beograd, Niš: gorecrkve i džamije, svijet u šoku

Dan žalosti u Srbiji

Četvrtak, 18. 3.

Prosvjedi širom Srbije, stanjena Kosovu se smiruje

petak, 19. 3.

ponedjeljak, 22. 3.

subota, 20. 3.

nedjelja, 21. 3.

utorak, 23. 3.

Skupština Srbije usvojila proračunza 2004. godinu

Ministar obrane Boris Tadić:Može se očekivati novi val

nasilja

Skupština Vojvodine usvojilazaključke o Kosovu

SS aa dd RR @@ aa jj UU RR ee dd nn ii kk oo vv aa

ii MM PP RR ee SS SS UU MM

tt jj ee dd nn ii kk

Đorđe Subotić: Televizije Most,Jesenjin i Melos siju mržnju i međunacionalnu netrpeljivost

srijeda, 24. 3.

26. ožujka 2004.

TKO­JE­RE­KAO­VU­KO­VAR?

Ako�je�su�di�ti�po�pr�va�dva�da�na�suđenja�op�tuženi�ma�za�zločinna�po�ljo�pri�vred�nom�do�bru�»Ovčara«�kod�Vu�ko�va�ra�i�po�iz�-

ja�va�ma�op�tuženih,�Vu�ko�var�se�iz�gle�da�ni�je�ni�ti�do�go�dio…�Ovosuđenje,�od�no�sno�nje�gov�ti�jek�i�pre�su�de,�de�fi�ni�tiv�no�će�po�ka�za�-ti� ima� li� naše�pra�vo�suđe� sna�ge� iz�bo�ri�ti� se� sa� zločinom,�a�našanajšira�jav�nost�s�mračnom�prošlošću.�Zla to je Mar ti nov, »Re�pu�-bli�ka«,�16.�ožuj�ka�2004.

ZA­STAR­JE­LI­RA­TO­VI

Za�to�ja�držim�da�su�ra�to�vi�nešto�za�star�-je�lo.�Da�našnji�svi�jet� je,�kao�što�sam

re�kao,� »ma�nji«,� sa� snažnim�međuza�vi�s-no�sti�ma,� i� za�to�vi�mo�ra�te� tre�ti�ra�ti� dru�gegru�pe�ko�je�su�raz�ličite�od�vas,�ko�je�ima�-ju�dru�gačija�gle�dišta,�dru�gačije� in�te�re�se,mo�ra�te� ih� tre�ti�ra�ti� s� re�spek�tom,� mo�ra�teuzi�ma�ti� u� ozbilj�na� raz�ma�tra�nja� nji�ho�vapra�va�ili�nji�ho�ve�in�te�re�se.�Da�kle,�di�ja�logje�rješenje,�sve�kroz�di�ja�log,�raz�go�vor.�Toje� je�di�ni� put.� Da laj La ma, ti�be�tan�skivođa,�»Da�nas«,�20.�ožuj�ka�2004.

4

CR­KVE­I­D@AmI­JE

Pa�lje�nje�džami�ja?�Hu�li�gan�ski�an�ti�pa�tri�o�-ti�zam.� Pi�ro�ma�ni�ja� ko�ju� svjet�ske� TV

sta�ni�ce,�na�rav�no,�ni�su�pro�pu�sti�le�emi�ti�ra�ti.Je�su� li�mi�li�ju�ni� Špa�njo�la�ca� na� uli�ci� pa�li�lidžami�je� ko�je� su,� kao� i� Hi�lan�dar� i� srp�skebo�go�mo�lje�na�Ko�so�vu,�Božje�kuće.�Uz�to,u�al�ban�skom�se�pa�ra�ti�stičkom�po�kre�tu�vjer�-ska�kom�po�nen�ta,�na�ročito�ona� fun�da�men�-tal�na,�ni�ka�da�ni�je�bi�la�do�mi�nant�na�u�od�no�-su�na�na�ci�o�na�li�stičku.�I�ka�ko�to�da�je�po�li�-ci�ja� sačuva�la�Ame�ričko� ve�le�po�slan�stvo,� a

ni�je�džami�ju?�Tre�ba�mo�li�po�mi�sli�ti�ka�ko�se�osjećaju�mu�sli�ma�ni�uSandžaku�i�Sr�bi�ji?�Možda�dru�gačije�ne�go�Sr�bi�pra�vo�slav�ci�dokgle�da�ju�ka�ko�im�go�re�cr�kve�u�fašiso�id�noj�pi�ro�ma�ni�ji?�Zo ran Pa -no vić, ko�men�ta�tor,�»Da�nas«,�20.�ožuj�ka�2004.

I­NA­[TRU­KLE­I­NA­SAR­mU

Pri�zna�jem:� me�ni� jeuvi�jek� bi�lo� su�per� u

Hr�vat�skoj.� I� uvi�jek� do�-da�jem:�strašno�mi�je�žaosve� što� se� de�si�lo� našimna�ro�di�ma� jer� je� to� biotri�jumf� glu�po�sti� pro�tivko�je� se� mo�ra�mo� za�jed�-nički� bo�ri�ti.� Ima�li� smoide�ju�da�ove�2004.�go�di�-ne,� dvi�je� Vla�de� za�jed�-nički�pro�mo�vi�ra�ju�olim�-pij�ski�ko�ri�dor,�au�to�ce�stuZa�greb-Be�o�grad,� davra�ti�mo� Eu�ro�pi� svi�jestda�je�li�je�po�pu�to�va�ti�kroz�Hr�vat�sku�i�Sr�bi�ju;�pri�sta�li�ca�samte�ze�da�što�pri�je�va�lja�or�ga�ni�zi�ra�ti�no�go�met�ne�su�sre�te,�jerbez�to�ga�na�Bal�ka�nu�ne�ma�no�go�me�ta.�Uopće,�ovo�jest�je�-dan�ci�vi�li�za�cij�ski�pro�stor,�uz�sve�raz�li�ke�ko�je�je�su�naše�bo�-gat�stvo…�Kad� po�gle�dam� svo�je� fo�to� al�bu�me� i� ko�lek�ci�juploča,�ka�kav�bih�ja�bio�bez�lje�to�va�nja�na�Ja�dra�nu�ili�za�gre�-bačkih�rock�ban�do�va?�Što�bi�osta�lo�od�mog�živo�ta�kad�bihse�lišio�sve�ga�iz�van�srp�ske�gra�ni�ce?�Pri�je�pet�na�est�go�di�nabio�je�non�sens�živje�ti�u�Be�o�gra�du,�a�ne�zna�ti�što�se�deša-va�u�Za�gre�bu:�da�nas�je�to,�na�žalost,�činje�ni�ca,�po�slje�di�casve�ga�što�nam�se�dešava�lo�po�sljed�njeg�de�se�tljeća.�Ali,�us�-pr�kos�svih�raz�li�ka�ko�je�su�nor�mal�ne,�pri�rod�ne,� lo�gične�–vri�je�di�pa�ci�fi�ci�ra�ti�ovaj�pro�stor,� ići� ćemo�na� štru�kle� i�nasar�mu,�vo�ljet�ćemo�i�ovu�i�onu�gla�zbu,�la�ko�ćemo�se�ra�zu�-mje�ti…�i�po�ka�za�ti�da,�i�kad�su�po�li�ti�ke�bo�le�sne,�kao�sad�uSr�bi�ji�pod�Koštu�ni�com,�društva�umi�ju�i�mo�ra�ju�ko�mu�ni�ci�-ra�ti.� Čedo mir Jo va no vić, me�dij�ska� me�ta,� »Fe�ral«,� 18.ožuj�ka�2004.

^UD­NA­DI­JA­SPO­RA

Di�ja�spo�ra� u� Ame�ri�ci� je� je�dan� čudan� ele�ment� jer� suvećina�njih�na�ci�o�na�li�sti,�ali�su�to�ne�ka�kvi�ep�ski�na�ci�-

o�na�li�sti,�to�su�na�ci�o�na�li�sti�ko�ji�ne�vi�-de� re�al�nost,� oni� vi�de� sa�mo� prošlost,još�žive�u�vri�je�me�sred�nje�ga�vi�je�ka�ite�au�re�o�le�ko�ju�smo�ta�da�ima�li.�To�jeza� njih� i� da�lje� stvar�nost.� Ta�ko� damno�gi�od�njih�teško�mo�gu�ra�zu�mje�tišto�se�sa�da�dešava�u�Sr�bi�ji,�ali�i�to�bitre�ba�lo�ra�zu�mje�ti.�Međutim,�lju�di�ko�-ji�su�sko�ro�došli�mno�go�se�bo�lje�u�to�-me�sna�la�ze�i�oni�bi�mo�gli�više�su�dje�-lo�va�ti� u� do�gađaji�ma� i� ta�mo� i� ov�dje.Dr. Zo ran Hođera, pred�stav�nik�De�-mo�krat�ske�stran�ke�u�SAD,�»Da�nas«,20.�ožuj�ka�2004.

DDuu jj ii zzmm ii

a Od�lično�po�zna�je�mo�našu�ze�mlju.�Za�to�ide�mo�stran�pu�ti�ca�ma;

a Go�li�otok�čuva�naj�skri�ve�ni�je�mi�sli;

a Mo�ja�ulo�ga�je�ma�la,�ali�značaj�na;

a Stoički�je�sve�po�nio.

Dujo Runje

KK AAKKOO ,, ­­ mmOO LL II mm??

PLAN­SKI­U­DE­PO­NIJ

Pot�pu�no�ne�le�ga�lan�i�sra�mot�no�be�za�ko�nit�de�po�nij,�1990.�go�-di�ne�pro�iz�ve�den�je�na�pro�sto�ru�Lo�va�nje�upra�vo�za�to�da�bi

bio� is�pod� no�sa�mje�sti�ma� pre�težno� na�se�lje�nim�Hr�va�ti�ma� i� navla�sništvu�Ka�to�ličke�cr�kve,�čijoj�po�li�tičkoj�di�fa�ma�ci�ji�u�to�do�-ba�ni�je�bi�lo�mje�re.�De�set�go�di�na�se�na�toj�neo�spor�noj�činje�ni�cidešava�lo�be�za�ko�nje.�Da�nas�bi�u�Cr�noj�Go�ri�bi�lo�teško,�i�ne�i�sti�-ni�to,� pri�pi�si�va�ti� be�za�ko�nju� an�ti�na�ci�o�nal�ne� atri�bu�te.� U� nje�go�-vom�ko�ri�je�nu�je�sla�bost�su�sta�va�ili,�bo�lje�rečeno,�ne�vo�lja�su�sta�-va� da� spri�ječi� be�za�ko�nje� i� vo�lja� po�je�di�na�ca� da� na� to�me� za�-rađuju.�Mons. Ili ja Ja njić, bi�skup�ko�tor�ski,�pod�go�rički�»Mo�-ni�tor«,�19.�ožuj�ka�2004.

26. ožujka 2004.

In for ma ci je o otva ra nju Sveučilišta u Su bo ti ci, bro jui vr sti fa kul te ta ko ji će ga čini ti, mi je nja ju se film -skom br zi nom. Raz lo zi za i pro tiv se množe. Od bor -

ni ci lo kal ne sa mo u pra ve su 2. ožuj ka ove go di ne pri -hva ti li Ela bo rat o oprav da no sti osni va nja Sveučilišta uSu bo ti ci uz bur ne ras pra ve i broj ne re pli ke. Isto dob no jeSkupšti na općine Su bo ti ca pri hva ti la i Ini ci ja ti vu oosni va nju sveučilišta. No vo sad sko sveučilište, Učitelj -ski fa kul tet u Som bo ru, Mi ni star stvo pro sve te i spor taRe pu bli ke Sr bi je se s ta kvim od lu ka ma uopće ne slažu.Ne ki fa kul te ti ko ji su bi li u »igri« se po vlače, a dru gido la ze u pr vi plan. Na i me, da bi se mo glo osno va tisveučilište, po treb no je da u nje go vom sa sta vu bu du naj -ma nje tri fa kul te ta. Kon stan ta u sve mu ovo me je da će se na sta vaiz vo di ti i na hr vat skom je zi ku.

Dok su se vo di le ras pra ve o od lu ka ma Skupšti ne općine Su bo ti -ca, su stiže nas vi jest da će Učitelj ski fa kul tet u Som bo ru početi odiduće škol ske go di ne s na sta vom i na hr vat skom je zi ku. O ovo me,više ne go značaj nom pi ta nju, iz struk tu ra hr vat ske za jed ni ce nepo ja vlju je se ni ti je dan čla nak ko ji ovo pi ta nje raz ma tra na se ri o -zan i su sta van način. MA�LO�ILI�PU�NO:�Član kom 10. Za ko na o uni ver zi te tu re gu li ra -no je da sveučilište mo gu osni va ti Re pu bli ka, prav ne i fi zičke oso -be. Za ko nom je re gu li ra no i pi ta nje je zi ka na ko je mu se iz vo di na -sta va. Po kraj srp skog je zi ka, na sta va se može iz vo di ti i na je zi kuna ci o nal ne ma nji ne i na ne kom od svjet skih je zi ka. Da bi se na sta -va iz vo di la na je zi ku na ci o nal ne ma nji ne od no sno svjet skom je zi -ku, neo p hod na je su gla snost Vla de. Obra zov na dje lat nost na fa kul -te tu ostva ru je se kroz stu di je, ko ji mo gu bi ti osnov ni, spe ci ja li -stički, ma gi star ski i dok tor ski. Fa kul tet, čiji je osni vač Re pu bli ka,do no si na stav ne pla no ve svih stu di ja, uz su gla snost sveučilišta.Sveučilište, od no sno fa kul tet, čiji je osni vač prav na ili fi zička oso -ba, do no si na stav ni plan, po pret hod no pri ba vlje noj su gla sno stimi ni stra pro svje te i spor ta. Ovo bi bio prav ni okvir, ka da je ri ječ osveučilištu na ra zi ni Re pu bli ke.

Pri je dalj nje ana li ze spo me nuo bih sta nje gle de obra zo va nja nahr vat skom je zi ku hic et nunc u Sr bi ji. U predškol skoj do bi u Su -bo ti ci ima mo dvi je sku pi ne s 35 dje ce ko ja slušaju od goj no-obra -zov ni rad na hr vat skom je zi ku. Osim to ga ima mo 8 sku pi na sa 163dje ce gdje se od goj no-obra zov ni rad od vi ja dvo je zično – na hr vat -skom i srp skom je zi ku. U osnov noj ško li sta nje je slje deće: 73učeni ka u 6 od je la po hađaju na sta vu na hr vat skom je zi ku. Ovo suučeni ci pr vih i dru gih raz re da; oko 270 učeni ka u Općini Su bo ti -ca, Bačkom Mo nošto ru i Son ti izučava ju hr vat ski je zik s ele men -ti ma na ci o nal ne kul tu re.

To je ono što je stvo re no za dvi je go di ne. Ma lo ili pu no? Od go -vor pri je sve ga ovi si od ku ta gle da nja. Ako se ima u vi du da je sko -ro po la vi je ka ap sti nen ci ja na sta ve na hr vat skom je zi ku, on da jeovo ve o ma ve li ki ko rak. Na rav no, u per spek ti vi može se više i bo -lje. Država je stvo ri la prav ni okvir ko jim ona omo gućuje par ti ci -pi ra nje u obra zo va nju na hr vat skom je zi ku, a u ko joj mje ri ćemoto ko ri sti ti ovi si pri je sve ga od nas. Za na da ti se je da će za jed ni -ca, ko ja ima ja snu vi zi ju, učini ti sve da se na da nja ne pre tvo re ura zočara nja.

Ovo krh ko sta nje tre ba očuvati. Tre ba istaći da smo u po gle duško lo va nja na hr vat skom je zi ku pošli od pr vog raz re da, a da smokod izučava nja hr vat skog je zi ka s ele men ti ma na ci o nal ne kul tu reob u hva ti li sa mo učeni ke nižih raz re da. Sa sred njim obra zo va njemni su ni za počete ni ka kve ak tiv no sti. Ako se sve ovo ima u vi du,nor mal no je da se očeku je po tre ba za mno go većim bro jem pro -svjet nih rad ni ka na svi ma ra zi na ma. Ov dje tre ba spo me nu ti i pi ta -nje zna nja je zi ka učite lja ko ji iz vo de na sta vu na hr vat skom je zi ku.Za ko nom o osnov noj ško li re gu li ra no je da na sta vu na je zi ku na -ci o nal ne ma nji ne od I. do IV. raz re da može iz vo di ti na stav nik ko -ji je ste kao od go va ra juću spre mu na je zi ku na ko me se na sta va iz -vo di, ili ko ji je po ložio is pit iz je zi ka i me to di ke na od go va ra jućoj

višoj ško li, od no sno fa kul te tu. Tre nut no u Sr bi ji ne po -sto ji ni viša ško la, ni fa kul tet, gdje bi se ta pro vje ra mo -gla iz vršiti. Čini mi se opor tu nim da se Hr vat sko na ci -o nal no vi jeće obra ti Mi ni sta r stvu pro svje te i spor ta Re -pu bli ke Sr bi je ko jim bi se zah ti je va lo rješava nje ovogpi ta nja u naj sko ri je vri je me. Jed nu ve li ku želju i pro me -te jev sku sna gu na stav ni ka ko ji su se la ti li ovog po sla netre ba pre više iz la ga ti zračenju, jer ljud ski re sur si su je -di ni pra vi oslo nac naše bu dućno sti.I� ŽELJA,�ALI� I�MO�GUĆNOST:� Sa da se po nov novraćamo na pi ta nje ško lo va nja učite lja na hr vat skom je -

zi ku na Učitelj skom fa kul te tu u Som bo ru. U sve mu tre -ba ra suđiva ti si ne ira et stu dio. Ide ju ne tre ba a pri o ri ni

pri hva ti ti ni od ba ci ti. Za me ne se po sta vlja ju ne ka pi ta nja, gle deove ide je, da bih mo gao od go vo ri ti po tvrd no, od no sno ni ječno.Ko ja su to pi ta nja?

Hoće li se na sta va iz vo di ti kom plet no na hr vat skom je zi ku? Akohoće, po sta vlja se pi ta nje sa držaja s po seb nošću hr vat ske ma nji neko ji bi se mo gli do ti ca ti pet spe ci fičnih pod ručja: je zik i književ -nost hr vat ske ma nji ne, po vi jest, ze mljo pis, gla zbe na i li kov na kul -tu ra. Nor mal no bi bi lo da gle de ovih sa držaja ob ve zat no bu deuključena hr vat ska za jed ni ca, od no sno HNV, kao le gi tim ni i le gal -ni pred stav nik Hr va ta u Sr bi ji i Cr noj Go ri. Na rav no, ovaj mo delpo sta vlja pred nas i pi ta nje udžbe ni ka na hr vat skom je zi ku, od no -sno uvoz od ređenog bro ja odo bre nih udžbe ni ka iz Re pu bli ke Hr -vat ske. Na kon cu po sta vlja se pi ta nje na stav nog ka dra ko ji će iz -vo di ti na sta vu na hr vat skom je zi ku. Očigled no je da bi u pr vomraz do blju mo ra li do la zi ti go stu jući pro fe so ri iz Hr vat ske.

Hoće li se na sta va iz vo di ti dvo je zično? Na sta va bi se iz vo di la nasrp skom je zi ku, osim za spe ci fična pod ručja: je zik i književ nosthr vat ske ma nji ne, po vi jest, ze mljo pis, gla zbe na i li kov na kul tu ra.Nor mal no, pri li kom kon ci pi ra nja ovih sa držaja tre bao bi bi tiuključen HNV. To se od no si i na na stav ni ka dar i na udžbe ni ke.

Ako bi ovi mo de li bi li po nuđeni od stra ne Učitelj skog fa kul te ta,on da bi oba kon cep ta te o ret ski bi la pri hva tlji va za našu za jed ni cu,s ti me da se ovaj dru gi kon cept može lakše ri ješiti i bliži je re al no -sti. Na i me, tre ba ima ti u vi du upošlja va nje bu dućih učite lja. Uslučaju pri hvaćanja dru gog kon cep ta mno gi učite lji bi mo gli uzpo la ga nje raz li ka iz vo di ti na sta vu i na srp skom je zi ku, što u mno -go me otva ra veće per spek ti ve za rad. Ne bi smo tre ba li do pu sti tiško lo va nje bu dućih gu bit ni ka i od ra sta nje mla dih lju di bez per -spek ti ve upo sle nja. Na rav no, tre ba lo bi in zi sti ra ti na otva ra nju Od -je la Učitelj skog fa kul te ta u Su bo ti ci. Ne tre ba trošiti vri je me nado ka zi va nje da sva ka za jed ni ca tre ba težiti jed nom kon zi stent nomi ko he rent nom su sta vu obra zo va nja od predškol skog do vi so kog.Uključiva njem HNV-a naša za jed ni ca bi do bi la mo gućnost pre u zi -ma nja od go vor no sti za od goj i obra zo va nje, a ško le i fa kul te ti de -mo kra tičnost, otvo re nost pre ma po tre ba ma društva i tržišta, gdjeće i vi so ka na o bra zba po sta ti »ro ba«. Ovo ula ga nje da nas jeusmje re no na bu dućnost svih, pa i naše hr vat ske za jed ni ce.Oglušiti se na ovo znači osta ti na stran pu ti ca ma uljud be. Obra zo -va nje na hr vat skom je zi ku na svim stup nje vi ma ni je sa mo želja,ilu zi ja, već i re al na mo gućnost. Sa mo lju di uskih po gle da i krat ko -ročnih vi di ka ne shvaćaju važnost obra zo va nja. Ovo ni ka ko neznači od ri ca nje od stva ra nja Su bo ti ce kao sveučilišnog cen tra. Na -pro tiv, to je cilj ko je mu ne težimo sa mo mi. Da bi se sve to ostva -ri lo, po treb ne su go di ne. Valj da to od go va ra svim građani ma Su -bo ti ce?! Je li ini ci ja ti va Učitelj skog fa kul te ta želja ili koc ka raz do -ra? Tre ba li se oglušiti o nji ho vu ini ci ja ti vu? Ima mo li na to pra -vo? Ima li isti ne u onoj la tin skoj sen ten ci ji: »Ti meo Da na os et do -na fe ren tes«? (Bo jim se Da na ja ca, čak kad i da ro ve no se). Za me -ne osob no di le me ne ma. Ne tre ba se oglušiti o ini ci ja ti vu Učitelj -skog fa kul te ta, tre ba čuti nji ho ve na mje re. Pre više je bi lo osuđiva -nja i pre suđiva nja. Vri je me je za pro suđiva nje.

Au�tor�je�pred�sjed�nik�Hr�vat�skog�aka�dem�skog�društva�i�član�IO�HNV-a�za�dužen�za�obra�zo�va�nje�

Hoćemo li uskoro imati visoko obrazovanje na hrvatskom jeziku?

vri je me je za pro su|iva njevri je me je za pro su|iva nje

5

Piše: Du jo Ru nje

tt vv rr dd ii mm ii dd oo kk aa zz uu jj ee mm

26.�ožujka��2004.

Uproteklih tjedan dana tragičnidogađaji na Kosovu postali su jednaod udarnih tema u svim svjetskim

medijima. Štoviše, kada je riječ o srpskimmedijima, glavna i jedina tema i dalje jekosovska kriza, te je pozornost domaćejavnosti usmjerena isključivo u tompravcu. Ovakva medijska fiksacija nosi sasobom nekoliko negativnih posljedica, kaošto je zanemarivanje drugih važnih temakojima bi se nova Vlada trebala baviti.

Nažalost, u Srbiji se ovih dana otkrivajui mnogo veći problemi. Naime, u četvrtaknavečer, 17. ožujka, skoro simultano suspaljene džamije u Beogradu i Nišu, doksu sljedećeg dana kamenovana veleposlan-stva Albanije i Republike Hrvatske uBeogradu, a razbijani domovi i dućaniAlbanaca u Nišu, Čačku, Leskovcu, te u»tolerantnim« vojvođanskim gradovima,Novom Sadu, Somboru, Apatinu, pa čak iu Subotici. U oba slučaja, policija nijespriječila nasilje, vodeći se »linijom man-jeg otpora«, a sve u cilju minimiziranjaljuds-kih žrtava, kako kaže ministarpolicije Dragan Jočić. Žalosna je činjenicada kada god srpski narod proživljavanekakvu krizu, manjine u Srbiji dolaze podudar ekstremističkih elemenata društva.EKSTREMIZAM NA DJELU: Čak ipovršni osvrt na bližu i daljnju prošlostpotrvrđuje istinitost iznesene teze da ma-njine u Srbiji redovito dolaze pod udar,kada god se zemlja nađe u krizi. Odpočetka jugoslavenskih ratova 1991.godine pa sve do danas, evidentno jeugrožavanje nacionalnih i vjerskih manjinau trenutcima prevrata i kriza. Ne treba

mnogo podsjećati na zas-trašivanja i protjerivanjapripadnika manjina tijekomburnih dešava-nja iz 1991.,1995., i 1999. godine.

No, i mnogo manje krizeuspješno su poslužile kaoparavan za napad na ma-njine. Iz bliže prošlosti vri-jedi pripomenuti mnogo-brojne napade na hrvatskunacionalnu zajednicu zavrijeme vakuuma u vlastinastalog neposredno nakonprijevremenih prosinačkihizbora. Spaljivanje džamija u Beogradu iNišu se ne smije tretirati tek kao izoliraniincident upravo zbog povijestiekstremizma u Srbiji, već kao manifestaci-ja jednog temeljnog problema društva,zahtijeva sustavan i ozbiljan pristup. LEGITIMIZACIJA PORAŽENEIDEOLOGIJE: Pažljivi promatračitrenutne situacije u Srbiji neće propustitiuočiti da razvoj događaja na Kosovu ide uprilog tezi da se Milošević, u biti, samoborio protiv albanskog terorizma, nastojećida zaštiti srpski narod na tom području(baš kao i u Hrvatskoj i BiH). Po toj logici,je-dina Miloševićeva pogreška je bila tošto je izgubio tzv. medijski rat, te jemeđunarodna zajednica tobože krivoshvatila prirodu problema.

Treba reći da je takva ideologija upotpunosti zločinačka i anticivilizacijska.Milošević, ako je ikoga štitio, štitio je sebe isvoj položaj, iskorištavajući objektivneprobleme u socijalističkoj Jugoslaviji spočetka devedesetih godina. Njegov načintretiranja tih problema izravno je doveo prvodo porasta tenzija, a potom i do oružanihsukoba. Slično je bilo i na Kosovu –Miloševićev tretman Albanaca samo jeradikalizirao njihovo tradicionalnozatvoreno i nepovjerljivo društvo. U nekuruku, bez Miloševićeve svesrdne pomoćigrupa kriminalnih odmetnika udruženih utzv. »Oslobodilačku vojsku Kosova« nikadane bi postala legitimni općenacionalnipokret oslobođenja. Upravo zato ekstre-mistički krugovi na Kosovu otvoreno

priželjkuju povratak pripadnika bivšeg reži-ma na vlast u Srbiji. Prema tome, samo zatošto je sada postojanje albanskog tero-rizmapostalo očito i međunarodnoj zajednici, neznači da srpski (državni) terorizam nikadanije ni postojao.

U sjenci događaja na Kosovu, u Srbiji (opet) stradaju manjine

manjine­na­udaru­prosvjednikamanjine­na­udaru­prosvjednikaPiše:�Goran�Peić

6

tt eemmaa

HHrrvvaattsskkaa­­ pprroossvvjjeeddoovvaallaa­­

zzbboogg­­ kkaammeennoovvaann jjaa ­­ VVeelleeppooss llaannssttvvaa­­

Hrvatsko� ministarstvo� vanjskih� poslova� u� četvrtak� je� uložilo� oštar� prosvjedVeleposlanstvu� SCG� u� Zagrebu� zbog� kamenovanja� Hrvatskog� veleposlanstva� u

Beogradu�17.�ožujka.�Veleposlanik�SCG�Milan Simurdić odgovorio�je�da�se�radi�o�»kraj-nje� sporadičnom� incidentu� koji� se� više� neće� ponoviti«,� prenosi� Hina.� U� priopćenjuMinistarstva�se�još�navodi�da�su�svi�službenici�Veleposlanstva�u�Beogradu�evakuirani,te�da�nitko�od�njih�nije�povrijeđen.��������������������������������������������������������������������������gNiška�džamija�u�plamenu

Dim�iz�pravoslavne�crkve�u�južnoj�Kosovskoj�Mitrovici

Bivši ve le po sla nik RH Da vor Božino vić

Sr­bi­jan­ski­ju­nak­Sr­bi­jan­ski­ju­nak­da­na­u­od­su­stvuda­na­u­od­su­stvuPre�ma� pi�sa�nju� beogradskog� dnev�ni�ka

Cen�tar� bivši� ve�le�po�sla�nik� Re�pu�bli�keHr�vat�ske� Da�vor� Božino�vić� je� u� četvr�tak,18.�ožuj�ka�su�dje�lo�vao�na�pro�svjed�nom�mi�-tin�gu�is�pred�Vla�de�Sr�bi�je� i� to�održavši�na�-vod�no� go�vor� u� ko�je�mu� je� re�kao� da� je»fašizam�na�Ko�so�vu,�a�jučer�je�bio�u�Hr�vat�-skoj�i�Bo�sni.�Zna�se�tko�je�za�to�kriv�–�NA�-TO�i�međuna�rod�na�za�jed�ni�ca«�–�sto�ji�u�iz�-vješću�Cen�tra.�Dan�ka�sni�je,�u�su�bo�tu�je�istidnev�nik�bivšeg�hr�vat�skog�ve�le�po�sla�ni�ka�uSCG�pro�gla�sio�na�te�me�lju�tog�»jav�nog�na�-stu�pa«�ju�na�kom�da�na.�Tim� po�vo�dom� je� Ve�le�po�slan�stvo� RH

oba�vi�je�sti�lo�me�di�je� da� je�Da�vor�Božino�vićbio�ve�le�po�sla�nik�u�Sr�bi�ji�do�9.�ve�ljače�i�daje�od�ta�da�pred�stoj�nik�Ure�da�pred�sjed�ni�kaRe�pu�bli�ke�Hr�vat�ske�Stje�pa�na�Me�sića.�Odta�da�ni�je�bio�ni�u�Be�o�gra�du,�ni�ti�bi�lo�gdje�uSr�bi�ji,�a�baš�to�ga�da�na�ka�da�je�na�ve�de�no�uspo�me�nu�tom� dnev�ni�ku� da� je� go�vo�rio� nami�tin�gu,�na�la�zio�se�u�držav�nom�iza�slan�stvuna� čelu� s� hr�vat�skim� pred�sjed�ni�kom,� uvišednev�nom�po�sje�tu�arap�skim�ze�mlja�ma.Točni�je,�bio�je�u�Ka�ta�ru.

Kosovska kriza stoga naglašavanemogućnost iznalaženja rješenja za nekevažne unutrašnje probleme srpskog društ-va. Jedan od tih problema se svakako tičesuočavanja s prošlošću, kao i margina-lizacije ekstremnih elemenata društva kojii dalje nesmetano niječu pravo narazličitost. Parafrazirat ćemo riječi pred-sjednika Skupštine Vojvodine NenadaČanka: Srbija više nije dovoljno snažna dabi bila agresivna na vanjskom planu, ali jei dalje dovoljno snažna (i motivirana) zanasilje nad tzv. »unutrašnjimneprijateljem« – uloga koja se čestonameće manjinama svih provenijencija.g

26.�ožujka�2004. 7

tt eemmaa

Smrtna­presuda­Smrtna­presuda­stupila­na­snagustupila­na­snagu

Predsjednik�vojvođanskog�parlamenta�ilider� socijaldemokrata� Vojvodine

Nenad� Čanak� primio� je� novo� prijetećepismo� u� ponedjeljak� 22.� ožujka.� Kakoprenosi�B92,�u�rukom�ispisanom�pismu�senavodi�da�je�»smrtna�presuda«�toga�danastupila� na� snagu,� kao� i� da� su� izvršiteljidoputovali� u� zemlju.� »Vaša� izdajničkakarijera� je� završena,� i� pomoći� vam� višenema«,�kaže�se�u�pismu.�Da�podsjetimo,�deset�dana�ranije,� fan-

tomska� organizacija� koja� sebe� naziva»prijeki� revolucionarni� sud� dijaspore«� izChicaga� uputila� je� prijeteće� pismoNenadu�Čanku�i�Józsefu�Kaszi,�osuđujućiih� na� smrt� zbog� pokušaja� odcjepljenjaVojvodine� i�djelatnosti�protiv�srpskog�na-roda,�o�čemu� je�Hrvatska�riječ�podrobnoizvijestila�svoje�čitatelje�u�prošlom�broju.

Rezime­nasilja­na­KosovuRezime­nasilja­na­Kosovu

Aktualni�i�najveći�oružani�sukob�na�Kosovu�od�ulaska�međunarodnih�trupa�(KosovoForce,� odn.� KFOR)� 1999.� godine,� započeo� je� 16.� ožujka� prosvjedom� kosovskih

Srba�zbog�ranjavanja�učenika�medicinske�škole�Jovice Ivića iz�sela�Čaglavice.�Mještanitoga�sela�i�Gračanice�blokirali�su�magistralne�putove�Priština-Gnjilane�i�Priština-Skoplje,i�time�paralizirali�promet�u�Pokrajini.�Situacija�je�ubrzo�postala�veoma�napeta.�Okidačza�nasilje� bila� je� pogibija� troje� albanske�djece� koja� su� se�utopila� u� rijeci� Ibar� idućegdana.�Prema�svjedočenju�djeteta�koje�je�preživjelo,�djeca�su�se�utopila�jer�su�ih�Srbi�izobližnjeg�sela�progonili�psima.�Već�istoga�dana�uslijedili�su�masovni�napadi�Albanacana�Srbe�diljem�Kosova.�Po�svemu�sudeći,�nasilje�je�ispočetka�bilo�spontano,�ali�su�gavrlo�brzo�iskoristili�militantni�ekstremisti� iz�redova�rasformirane�»Oslobodilačke�vojskeKosova«�kako�bi�se�oružano�obračunali�s�preostalim�srpskim�stanovništvom,�koje�zamnoge�Albance�predstavlja�kamen�spoticanja�na�putu�Kosova�prema�neovisnosti.�Iako�službeni�podaci� još�nisu�dostupni,�procjenjuje�se�da�je�u�sukobima�na�Kosovu

život�izgubilo�32-oje�ljudi,�od�kojih�8�Srba,�23�Albanca�i�jedan�pripadnik�KFOR-a.�Višeod�500� ljudi� je�povrijeđeno,�među�kojima�su� i� pripadnici� kosovske�policije� i�KFOR-a.Tijekom�nasilja�počinjena� je� i�ogromna�materijalna� i�neprocjenjiva�kulturna�šteta�–�25sakralnih�objekata�Srpske�pravoslavne�crkve�je�uništeno,�a�preko�100�kuća�kosovskihSrba�je�upaljeno.�U�svojoj�prvoj�pozitivnoj�reakciji,�Vlada�Kosova�najavila�je�formiranjefonda�za�obnovu�svih�objekata�oštećenih�ili�uništenih�tijekom�sukoba.��������������������������g

U Ko sov skoj Mi tro vi ci

Po­gi­nu­la­i­jed­na­Hr­va­ti­caPo­gi­nu­la­i­jed­na­Hr­va­ti­ca

Usu ko bi ma Sr ba i Al ba na ca na Ko so vu po gi nu la je i Ja na Ka ra ma tić Tučev, Hr -va ti ca iz Ja nje va ko ja je živje la u Ko sov skoj Mi tro vi ci. In for ma ci ju je zaHrvatsku riječ po tvr dio ja njev ski žup nik Ma tej Pa lić ko ji je ne ko vri je me vo -

dio bri gu o Hr va ti ma u Ko sov skoj Mi tro vi ci i ko ji je Ja nu Ka ra ma tić Tučev osob no po -zna vao.

Kad su iz bi li ne re di, 36-go dišnja Ja na Ka ra ma tić izašla je na bal kon po gle da ti gdjesu nje zi na dje ca. U tom tre nut ku snaj per ski hi tac po go dio ju je u sr ce i usmr tio je, kaževe lečasni Pa lić ko je ga su o sve mu oba vi je sti li nje go vi ne ka dašnji župlja ni iz Mi tro vi -ce. Bez maj ke je osta lo dvo je dje ce. Ja na Ka ra ma tić Tučev ni je ima la hr vat sko državl-jan stvo.

»Pro te kli da ni u Ja nje vu prošli su u psi -ho loškom stra hu«, kaže janjevski župnikMatej Palić. »U te da ne ni sam bio tu, za -mje nji vao me je ko le ga iz Sko plja ko ji jeisto bio psi hički de sta bi li zi ran jer ni jemo gao po moći lju di ma. Sa mi mješta ni suna sto ja li bi ti mir ni i ni su se ni gdje kre ta -li. Ima li smo dva pa ci jen ta Hr va ta ko ji sutre ba li po moć. Ima li smo jed nu ženu uKo so vu po lju, u bol ni ci ko ja je bi la spa -lje na, pa su je je dva eva ku i ra li iz nje, tejed nog pa ci jen ta u Ko sov skoj Mi tro vi ciko ji je bio na ke mo te ra pi ji i ko ji se je dvau stra hu uspio pre ba ci ti ova mo. Ta ko smose u te da ne naj više bri nu li o nji ma. U sa -mom mje stu ni je bi lo ni ka kvih pro vo ka ci ja, a na mje ra vam obići i Hr va te u Let ni ci gdjeje jed nom bračnom pa ru raz lu pan re sto ran. Što se tiče kre ta nja po Ko so vu ne dav nosam naj nor mal ni je došao iz Niša i ni tko me ni je za u sta vljao ni ti je bi lo broj ni je po -jačanje pri pad ni ka KFO R-a. U sa mom se lu ni je bi lo pro vo ka ci ja a ni su ni da nas or ga -ni zi ra ne ni ka kve si gur no sne mje re. U se lu ne ma ni po li ci je ni ti voj ske a svi mješta ni,bez ob zi ra na na ci o nal nost su mir ni.«

Na pod ručju Ko sov ske Mi tro vi ce živi sto ti njak Hr va ta, a ukup no ih je na Ko so vuoko 600 od ko jih više od po lo vi ce u Ja nje vu u ko je mu je pro te klih da na bi lo mir no ibez iz gre da. Na Ko so vu je četr de se tak Hr va ta iz Hr vat ske ko ji ra de za UN, no ni tko odnjih ni je stra dao u ne re di ma. g

Ma�tej�Pa�lić

Beogradski�muftija�Jusuf�Spahić�

kraj�Bajrakli�džamije�u�Beogradu

Sprovod�poginule�albanske�djece

26.�ožujka��2004.8

Pro svjet ni dje lat ni ci u rad nom po sje tu ško la ma u Er ne sti no vu – Re pu bli ka Hr vat ska

Pr­o­svjet­nom­su­rad­njom­do­Pr­o­svjet­nom­su­rad­njom­do­kva­li­tet­nog­obra­zo­va­njakva­li­tet­nog­obra­zo­va­nja

Piše:�Ja�smin�ka�Du�lić�

Upe tak 19. ožuj ka po sje ti li su osnov -ne ško le u Er ne sti no vu i La slo vu,pred stav ni ci Hr vat skog na ci o nal -

nog vi jeća – pred sjed nik HNV-a mr. sc. Jo -sip Iva no vić, član IO HNV za dužen za re -sor obra zo va nja Du jo Ru nje, do pred sjed -nik HNV-a za Po du na vlje Sti pan Šimu nov,čla ni ca IO SO Su bo ti ca za dužena za obra -zo va nje Edit Mol nár Pin tér, načel nik Od -je la za društve ne dje lat no sti SO Su bo ti caGr go Fran ciško vić, rav na telj PU »Naša ra -dost« Jašo Šimić, rav na telj OŠ »Ivan Mi lu -ti no vić« i rav na telj Od je la za obra zo va njeHNV-a Ivan Sti pić, rav na telj OŠ »Ma ti jaGu bec« u Ta van ku tu Kal man Kun tić, rav -na te lji ca OŠ »Sve ti Sa va« Ta tja na Bunčić,rav na te lji ca OŠ »Mat ko Vu ko vić« Ma ri jaCrn ko vić, rav na te lji ca OŠ »Vla di mir Na -zor« u Đurđinu Lji lja na Du lić, te učite lji cei učite lji ko ji iz vo de na sta vu u raz re di mana hr vat skom na stav nom je zi ku i ko jiodržava ju sa to ve nje go va nja hr vat skog je -zi ka s ele men ti ma na ci o nal ne kul tu re uško la ma.

Učite lji ca iz Er ne sti no va (kraj Osi je ka)Do bri la Pu ljić, ko ja je kao su rad ni ca u od -vi ja nju na sta ve na hr vat skom je zi kuupućena od stra ne Mi ni star stva pro svje teRH u Su bo ti cu, u su rad nji s Du jom Ru njei rav na te ljem Osnov ne ško le Er ne sti no voDa mi rom Škr le com, or ga ni zi ra la je ovajrad ni su sret učite lja i rav na te lja ško la izOpćine Su bo ti ce i Općine Er ne sti no vo.

RAD NI SU SRET: Rad ni su sret se od vi jaona dva po lja. Za učite lji ce i učite lje or ga ni -zi ran je ogled ni sat iz hr vat skog je zi ka za I.raz red i ogled ni sat iz ma te ma ti ke (na srp -skom na stav nom je zi ku), na kon čega jeSan dra Cent ner, učite lji ca i ko a u to ri ca pri -ručni ka, vježbe ni ce i udžbe ni ka »Zlat nidom 3«, pred sta vi la su vre me ne me to de ra -da s učeni ci ma, ko je, između osta log, ima -ju u se bi ugrađenu me to du kri tičkogmišlje nja.

Dru gi seg ment ra da od vi jao se u okvi ruokru glog sto la na te mu raz vi ja nja su rad njeu pro svje ti i obra zo va nju između dvi jedržave. U raz go vo ru su su dje lo va li: rav na -te lji ško la, pred stav ni ci HNV-a, pred stav -ni ci SO Su bo ti ce, te pročel ni ca za pro svje -tu i kul tu ru Osi ječko-ba ranj ske župa ni jeLjer ka Do boi Ri stić, pročel ni ca gra da Osi -je ka za društve ne dje lat no sti Ja smin ka Ko -

vač No vak i pro de kan Vi so ke učitelj skeško le u Osi je ku mr. sc. Želj ko Po po vić.

Su di o ni ci okru glog sto la iz Voj vo di ne is -ta kli su da po sto ji po tre ba da se učite lji,ko ji su za vršili Pe da goške fa kul te te u Sr bi -ji i Cr noj Go ri, a an gažira ni su u na sta vi nahr vat skom je zi ku od pri je dvi je go di ne, do -dat no obra zu ju pri je sve ga iz obla sti me to -di ke na sta ve hr vat skog je zi ka, po vi je sti,kul tu re go vo re nja i pi sa nja, i slično. Iz tihpred me ta tre ba la bi se osi gu ra ti i mo -gućnost po la ga nja is pi ta, na kon čega biučite lji ima li i od go va ra juću di plo mu za iz -vođenje na sta ve na hr vat skom je zi ku. SU RAD NJA JE NEO P HOD NA: U sve -mu ovo me neo p hod na je su rad nja od go va -ra jućih fa kul te ta i nad ležnih mi ni star sta vaiz dvi ju država, bu dući da ni ti na jed nomfa kul te tu u SCG ne po sto ji vi so ko obra zo -va nje na hr vat skom je zi ku, te se ni ti nemože ve ri fi ci ra ti zna nje iz hr vat skog je zi -ka, po vi je sti, po vi je sti umjet no sti i sličnih

NNaa­­kkoonn­­ rraa­­ttaa­­ ii ­­ oobb­­nnoo­­vveeNačel�nik�Općine�Er�ne�sti�no�vo�Ma ti ja Gre -

if ukrat�ko�je�upo�znao�go�ste�s�po�vi�ješćui�da�našnji�com�Er�ne�sti�no�va.�Er�ne�sti�no�vo� jeopćin�sko� mje�sto� u� Osječko-ba�ranj�skojžupa�ni�ji,� a� nje�go�vi� začeci� sežu� do� 1865.go�di�ne.�Te�su�go�di�ne�ve�le�po�sjed�ni�ci�Klein�iEi�sner�ku�pi�li�go�spo�dar�sko�do�bro�na�ko�jempočiva�da�našnje�mje�sto,�i� iz�Bačke�na�se�li�li53�obi�te�lji�du�nav�skih�Šva�ba.�Na�žalost,�naj�-veći� dio� sta�nov�ni�ka� mje�sta� kra�jem� 1944.go�di�ne�na�pušta�mje�sto�usli�jed�pro�go�na,�teosta�je�sa�mo�ma�li�broj�obi�te�lji.�U�na�pušte�nekuće� do�la�ze� ko�lo�ni�zi�ra�ne� obi�te�lji� iz� Dol�caDo�njeg,� Knin�ske� za�go�re� i� oko�li�ce� Do�njegLap�ca.�Mje�sto�Er�ne�sti�no�vo�je�u

Do�mo�vin�skom� ra�tu� pre�tr�-pje�lo� ve�li�ka� ra�za�ra�nja,� smno�go�po�gi�nu�lih�i�ne�sta�lihoso�ba,� a� cr�kva,� sa�-građena�1978.�go�di�ne,�bi�-la�je�go�to�vo�pot�pu�no�ra�zo�-re�na.�Sa�da� su� mješta�ni� po�-

nov�no�počeli�gra�di�ti�cr�kvu.Cen�tral�no�mje�sto�svih�kul�-tur�nih� zbi�va�nja� da�nas� ješko�la� ko�ja� ima� raz�vi�je�nusu�rad�nju� s� lo�kal�nom� sa�-mo�u�pra�vom.� Po�kušava�jusvi� za�jed�no� i� s� umjet�ni�ci�-ma�na�iv�nog�ki�par�stva�ko�-lo�ni�je� Er�ne�sti�no�vo,� ko�japo�sto�ji� 31� go�di�nu,� izići� izteških�vre�me�na.��������������g

Ogledni�sat�matematike

Ogledni�sat�hrvatskog�jezika

Osnovna�škola�»Ernestinovo«

Josip�Ivanović,�Jasminka�Kovač�Novak,Branko�Škrlec�i�Matija�Greif

tt eemmaa

26.�ožujka�2004. 9

pred me ta. Du jo Ru nje je, go vo reći o po -teškoćama na ko je se na i la zi u for mi ra njuod je la i or ga ni zi ra nju na sta ve na hr vat -skom je zi ku, is ta knuo da se očeku je po -moć pri je sve ga u do dat nom obra zo va njuučite lji ca, na stav ni ka i pro fe so ra. Ra di sepri je sve ga o na sta vi hr vat skog je zi ka iknjižev no sti, po vi je sti, te dru gih pred me tave za nih uz na ci o nal nu kul tu ru. »Po treb noje osi gu ra ti per ma nent nu edu ka ci ju zaučite lje u ovim obla sti ma na od go va ra -jućim fa kul te ti ma u Osi je ku ili Za gre bu, iu to me očeku je mo po moć od Re pu bli keHr vat ske«, re kao je Ru nje. Bu dući da ovasu rad nja pod ra zu mi je va su rad nju dvi judržava, od no sno nad ležnih mi ni star sta vaJo sip Iva no vić je is ta kao da se očeku je daće pot pi si va njem spo ra zu ma između dvi judržava i ova pi ta nja bi ti re gu li ra na.

Bi lo je ri ječi i o us po sta vi su rad njeizmeđu ško la u Su bo ti ci, Er ne sti no vu iOsi je ku kroz međusob ne po sje te ka ko dje -ce ta ko i na stav nog ka dra. Ja smin ka Ko vačNo vak is ta knula je da re gi o nal na su rad njaOsi je ka, Pečuha i Tu zle do bro funk ci o ni ra,a da su sa Su bo ti com, ia ko službe no još ni -je us po sta vlje na re gi o nal na su rad nja, kon -tak ti svih ovih go di na bi li česti, da je kul -tur na raz mje na re do vi ta i da se očeku je ipo sto ji do bra vo lja i za us po sta vu us pješnesu rad nje i u obla sti pro svje te. Edit Mol narPin ter je, go vo reći o višeje zičnom obra zo -

va nju ko je po sto ji u Su bo ti ci, na ja vi la daće Općina Su bo ti ca na sto ja ti da po mog ne uus po sta vlja nju su rad nje s obra zov nimusta no va ma u Hr vat skoj. g

LL ii ­­kkoovv ­­nnaa­­ kkoo­­lloo ­­nnii ­­jjaa ­­PPee­­ttaarr ­­ SSmmaa­­jj ii }}

Li�kov�na�ko�lo�ni�ja�ki�pa�ra�na�i�va�ca�»Pe�tarSma�jić«� osno�va�na� 1973.� sa�ku�pi�la� je

ti�je�kom�go�di�na�za�vi�dan�fun�dus�skulp�tu�raki�pa�ra�na�i�va�ca,�iz�rađenih�uglav�nom�u�Er�-ne�sti�no�vu� ti�je�kom� održava�nja� ki�par�skeko�lo�ni�je,�jed�nom�go�dišnje.�Naj�vred�ni�ji�diofun�du�sa�bi�lo� je�11�skulp�tu�ra�ve�li�ka�na�hr�-vat�ske� na�i�ve� Pe tra Sma jića. Zbir�ka� jeima�la� svo�ju� zgra�du� okruženu� par�kom� uko�jem�su�ta�kođer�bi�le�po�sta�vlje�ne�skulp�-tu�re.�Ti�je�kom�ra�ta�de�va�sti�ra�na�je�zgra�da�uko�joj�je�zbir�ka�bi�la�smješte�na,�te�je�usta�-no�vljen�ne�sta�nak�In�ven�tar�ne�knji�ge�i�di�je�-la� fun�du�sa.� Pre�ma� sa�zna�nju� vo�di�te�ljazbir�ke,� skulp�tu�re� su� ti�je�kom� ra�ta� ra�-znošene� po� oko�li�ci,� veći� broj� skulp�tu�raod�ni�jet�je�u�Er�dut�i�Sr�bi�ju.�Na�kon�ra�ta�ob�-no�vlje�na�je�zgra�da�i�us�po�sta�vlje�ni�su�kon�-tak�ti�u�ci�lju�da�se�od�ni�je�te�sli�ke�i�skulp�tu�-re�vra�te.���������������������������������������������g

PPoo­­ss jjeett ­­ LLaa­­ss lloo­­vvuu

Pred�stav�ni�ci�HNV-a�i�rav�na�te�lji�ško�la�po�sje�ti�li�su�i�osnov�nu�ško�lu�u�La�slo�vu,�na�se�lju�ko�-je�je�ti�je�kom�ra�ta�doživje�lo�ra�za�ra�nja�ta�kvih�raz�mje�ra�da�je�da�nas�većina�kuća�u�se�-

lu�no�va.�Mje�sto�je�mješovi�te�na�ci�o�nal�ne�struk�tu�re,�u�nje�mu�žive�većinom�Hr�va�ti�i�Mađarii�ma�nji�po�sto�tak�Sr�ba.�Di�rek�tor�ško�le�Da vid Ke le men,�upo�znao�je�ukrat�ko�go�ste�s�po�vi�-ješću�ove�ško�le:�»Zgra�da�ško�le�iz�građena�je�1968.�go�di�ne�i�raz�vi�la�se�u�su�vre�me�no�op-re�mlje�ni�škol�ski�cen�tar�u�ko�jem�su�se�ško�lo�va�la�dje�ca�iz�La�slo�va�i�okol�nih�mje�sta.�Zbog

agre�si�je�na�Re�pu�bli�ku�Hr�vat�-sku� ško�la� je� pre�ki�nu�la� s� ra�-dom,�cje�lo�kup�na�škol�ska�do�-ku�men�ta�ci�ja�je�unište�na�sku�-pa� sa� ško�lom,� a� učeni�ci� susa�svo�jim�ro�di�te�lji�ma� i�učite�-lji�ma� na�pu�sti�li� La�slo�vo.� Ob�-no�va�je�za�početa�1998.�i�za�-vršena�1999.�go�di�ne�da�bi�si�-ječnja� 2000-te� za�počela� sra�dom.�Sa�da� se� u� ško�li� na�-sta�va� od�vi�ja� na� hr�vat�skomje�zi�ku� i� po�sto�ji� nje�go�va�njemađar�skog� i� srp�skog� je�zi�kas� ele�men�ti�ma� na�ci�o�nal�nekul�tu�re,� četi�ri� na�stav�na� sa�tatjed�no.«�����������������������������g

Posjet�Osijeku

Sudionici�okruglog�stola�iz�Subotice

Sudionici�okruglog�stola�Likovna�kolonija

Ravnatelji�škola�u�razgovoru

tt eemmaa

26. ožujka 2004.

Po sljed nja dva de se tljeća do ni je la subroj na znan stve no-teh no loška ot -krića ko ja su u mno go me una pri je di -

la čovječan stvo, high tech mo der ni zi ra jućii naj jed no stav ni ju ko mu ni ka ci ju (SMS po -ru ke) između lju di, pret po sta vlja ju jući, sveviše, sli ku (TV, in ter net, vi deo mo bi te li)pi sa noj ri ječi. Iz vo ri in for ma tiv ne na o b-ra zbe počeli su do la zi ti sa za slo na(displaya) ) sve pri sut ni jih računa la, po -ti s-ku jući sve više u dru gi plan, po svede ka dent ne, »stra nično broj ne« knji ge.Mla dost je, po sve lo gično i za očeki va -nje, pri hva ti la po mod ni kom pro mis pri -vid ne teh no loške olakšice i po ve la semak si mom »pu ta ko jim se lakše ide«.Zašto čita ti ka da se sve to može po gle -da ti?

Pr vo pi ta nje po ten ci jal nog čita te ljamlađe ge ne ra ci je u sve zi knji ge ko ju bitre bao pročita ti, bi la ona ob ve zno škol -sko šti vo (u većini slučaje va) ili neo b -ve zna želja za una pređiva njem osob nena o bra zbe (dra stična ma nji na slučaje -va), go to vo uvi jek za počinje bun tov -nom opa skom: »Ko li ko ima stra ni ca?«.Ne ka da, ne ta ko dav no, knji ge su se di -je li le na do bre ili loše, a da nas je, nažalost, sve pri sut ni ji ga ba rit ni kri te rijpri li kom oda bi ra po je di nog šti va. Štota nje i ilu stri ra ni je »knjižice« naj po pu -lar ni je su, kad se već mo ra nešto ofi ci -jel no pročita ti, kod naših naj mlađihčita te lja. Jer nešto de blja knji ga pred sta vljaveć ozbilj ni ju mo ru!

Gle de na ve de nog i sve pri sut ni jeg pro b-le ma u mo der nom od ga ja nju dje ce svečešće se po ja vlju je no vi ob lik prak tičnog iefi ka snog kažnja va nja dječjeg ne po slu ha.Umje sto na zad nih i ne pe da goških fi zičko-psi hičkih tor tu ra, da nas je mno go učin ko -vi ti je za po vje di ti dje te tu da mo ra neštopročita ti. Bu di te uvje re ni ka ko ova me to daiz nim no dje lo tvor no dje lu je!

Ne tko pre više ažuran u želji ne po treb nezašti te kri ti zi ra nih ma lih »nečitača« mo gaobi ar gu men ti ra ti po zna tim i na da sve objek -

tiv nim okol no sti ma oprav da ti »ne ma njevre me na za čita nje«. Isti na je da su namdje ca op te rećena pre glo ma znim škol skimgra di vom, broj nim škol skim i iz van škol -skim ob ve za ma i ak tiv no sti ma, da je rad nidan prečesto kra tak, da bi se po sti glo bašsve, ali…

Da našnja dje ca uglav nom me ha nički učesa mo za ocje nu (ri go ro zni škol ski su stav ihpri si lja va), fond ri ječi ko ji ma ba ra ta ju usva ko dnev noj ko mu ni ka ci ji često ne pre la -zi mi zer nih 400-500 go vor nih iz ra zazačinje nih usta lje nim pošta pa li ca ma ituđica ma ko je su pre pla vi le ma te rin ski je -zik, a kao re zul tat sve ga na ve de nog, po-ja vlju je se opći ne do sta tak de skrip ci je(opi sa) i go vor ne mašto vi to sti ka da se tre -ba ju iz ra zi ti u naj jed no stav ni joj for mi.Zna ko vi to po zi tiv na je ak ci ja iz nim no po -pu lar nog MTV (Gla zbe ne te le vi zi je) ko ja

for si ra slo gan »Knji ge su hra na za mo -zak«, po kušava jući ani mi ra ti mla de da po -vre me no »na hra ne« svo je iz glad nje le ma lemo zgo ve ba rem po ne kom pročita nomknji gom.

Ve li ki kriv ci, uz već is kri ti zi ra ne teh -ničke sub stra te, su ma hom i ro di te lji, ko ji usvo joj kon cep ci ji življe nja i prečestopreživlja va nja, ne ma ju vre me na, ni željepo sve ti ti svo je slo bod no vri je me ne kojknji zi. Te le vi zi ja i sa mo te le vi zi ja, uz špa -njol sko-mek sičke sa pu ni ce, ne ga ti van supri mjer broj noj dje ci ko ja vr lo ri jet ko mo -gu vi dje ti ro di telj ske uzo re u ulo zi ak tiv -nog čita te lja. Tu i ta mo no vi ne, ma da pre -ma sta ti stičkim po ka za te lji ma i to vr lo ri -jet ko, po ne ka la ga ni ja li te ra tu ra za vri je mego dišnjih od mo ra i to bi bi lo sve u ve li kojvećini slučaje va.

Na kon cu, možda ni je sve ta ko strašno ijoš uvi jek po sto je dje ca ko ja se često i ra -do druže s knji ga ma, čita jući ih s uživa -njem i bez ob zi ra na broj nji ho vih stra ni ca.Pre ma za ko nu vje ro jat no sti i iskre noj na disvih nas vje ro jat no po sto je, ali ih je pre ma -lo. Možda će ih bi ti više, ka da pročita juovaj naš tekst, i iz ina ta bu du pročita li ko -ju knji gu, do ka zu jući ka ko mi sta ri ji ni smou pra vu. Iskre no se na da mo i una pri jed ra -du je mo, po vlačeći sve naše kri ti ke! ČITA LI SE UOPĆE, KO LI KO I ŠTO?:U tra ga nju za od go vo rom na go re po sta v-lje no pi ta nje, pošli smo na ne ko li ko mje stagdje se naša dje ca mo gu edu ci ra ti, na ba vi -ti knji ge ko je ih in te re si ra ju (ako ih uopćein te re si ra ju). Naj pri je smo se obra ti li od -go vor ni ma u su bo tičkoj Grad skoj knjižni -ci. Upo sle nik na odje lu za li te ra tu ru AlojzKeršič iz nio nam je slje deće po dat ke: »Uuz ra stu od pri mje ri ce osmog raz re daosmo ljet ke do do bi od osam na est go di na,pu ber te ta, re ci mo, jer ovo je od jel za,uvjet no ka za no, od ra sle čita te lje, ima lismo mi nu le, 2003. go di ne re gi stri ra na 852čita te lja. Ove go di ne, do prošlo ga mje se ca,ima ih rav no 370. Je li to mno go ili ma lo,pro ci je ni te sa mi, no činje ni ca ka ko je u do -

Zašto današnja djeca premalo čitaju?

Bauk zvani knjigaBauk zvani knjigaSuvremena tehnologija protiv zastarjelog čitanja * Siromašni fond riječi i uobičajena opravdanja *

Nada u bolju »čitalačku« budućnost

Pišu: Dražen Prćić i Robert G. Tilly

10

tt ee mm aa

26. ožujka 2004. 11

ba ka da sam, pri mje ri ce ja bio mlad i biočla nom knjižni ce svat ko ko ga sam znaočitao je ili je bio ta kođer njen član.«

Pi ta mo – je li to mu uzrok veća za in te re -si ra nost mla dih, dje ce kon kret no, za dru geme di je, TV, vi deo i in ter net pri je sve ga,naš su go vor nik od go va ra po tvrd no. Pi ta mopo tom ko je se knji ge, ipak, traže na ovomodje lu. »Iz nim no su traženi svi na slo viTol ki na, se ri jal o Ho bi ti ma po se bi ce, a ose ri ja lu knji ga o Harry Pot te ru da i ne go -vo rim. Ono što me ne osob no iz ne nađuje jeda se isto dob no traže knji ge, ma ka kva vr -sta li te ra tu re o su vre me noj gla zbi.

Ja ka Pr ka-Vu je vić iz vi je sti la nas je ka koje mi nu le go di ne član stvo na Dječjemodje lu Grad ske knjižni ce u Su bo ti ci iz no si -lo je dva nešto više od dvi je sto ti ne čita te -lja, ali da je i to ne pre ci zan po da tak, jeristu knji gu vje ro jat no pročita više dje ce, odko jih mno gi i ni su re do vi ti čla no vi čita o ni -ce. I tu su naj traženi ji na slo vi se ri jal oHarry Pot te ru i Tol ki no ve knji ge, ali mlađiuz rast in te re si ra ju i sli kov ni ce i sve vr steilu stri ra nih knji ga, po se bi ce one s te ma maiz pra hi sto ri je. »Naj više se, ipak, da ka ko,traži škol ska li te ra tu ra. No, ka ko ja to ušali vo lim ka za ti, pošto se ona čita va danaći na in ter ne tu, i to će se sve ma nje čita -ti i tražiti. Ali po sve ozbilj no, mla di do la zei od bi ja ju čita ti cje lo vi ta iz da nja knji ga.Ima te i ona skraćena, zna te. I ta ko, ni je ri -je dak slučaj ka da dođe di je te i traži, pri m-je ri ce, ‘To ma Soyera’ od Mar ka Twaina,ali pi ta ko li ko ima stra ni ca, i ako je, pri -mje ri ce knji ga du lja od pe de set, on da jeneće uze ti. Ne dav no je ne tko tražio ‘Zla ta -re vo zla to’, a ja sam re kla da knji gu ima -

mo, ali, na žalost, ne do sta ju dva po sljed njapo gla vlja. I di je te je bi lo iz nim no sret no,umje sto da ne uzme knji gu. Uze lo je knji -gu, da ka ko«, do da je, po ma lo sjet no Ja kaPr ka-Vu je vić.

Na kon cu, raz go va ra li smo i s rav na te lji -com Hr vat ske čita o ni ce u Su bo ti ci Ka ta ri -nom Čeli ko vić ko ja nas je oba vi je sti la, dase u njih naj više traži i čita te o loška i vjer -ska li te ra tu ra, tra ga se za li te ra tu rom ko jaobo gaćuje du hov nost, ali da je i be le tri sti -ka iz nim no tražena. Tu su, da ka ko, i ne za -

o bi la zna šti va tražena na sva tri mje sta ko -ja smo spo me nu li: ob ve zat na škol ska lek ti -ra, te stručni časo pi si, a isto ta ko i dnev neno vi ne i tjed ni ci, kao i kla si ci književ no sti,pri mje ri ce, upra vo u Hr vat skoj čita o ni ci‘Ana Ka re nji na’ La va N. Tol sto ja. Prem dase svi slažu ka ko je in ter net »ubio« knji gu,kao što je svo je dob no u hit pop-pje smi»Vi deo ubio zvi je zdu ra di ja«, dje ca ipakčita ju. Ne nešto po se bi ce kva li tet no, aličita ju. Na de, da kle, ipak ima.

g

KKnnjj iiggaa uu SSoonntt ii La�zar�Šokac, knjižničar: »U knjižni ci u Son tira dim već 40 go di na. Kroz sve to vri je me, naj -broj ni ji čita te lji bi la su mi škol ska dje ca, to sumi uvi jek bi li i naj draži ‘kli jen ti’, Osmoškol cinaj više čita ju škol sku lek ti ru, a do la zi i je danbroj ma nje dje ce, za ko je ima mo bo gat iz borsli kov ni ca, Pri je su dje ca više čita la, sad knji -ge gu be utr ku s računa li ma, a još više s te le -vi zi jom.«

Mak�se�Na�sta�so�vić, knjižničar u 0Š »Ivan G. Ko vačić« u Son ti: »Ova knjižni caras po laže s oko pet ti suća knji ga. Dje canaj više čita ju škol sku lek ti ru, ali ima mo iveći broj za lju blje ni ka u knji gu, ko ji, bu kval -no, čita ju sve. Ne bih mo gao iz dvo jiti au to -re ko ji su traženi ji od osta lih, ni sam za mi je -tio da je bi lo ko ji pje snik ili pi sac omi lje ni jiod osta lih. Odžan ro va, čini mise da su naj po pu -lar ni ji ro ma ni.«

Ja�smi�na� Vi�da�ko�-vić, učeni ca 5. raz re da OŠ »Ivan G. Ko vačić« u Son -ti: »Član ica sam naše Škol ske knjižni ce, vo lim čita ti,ne bi ram što. Dok sam bi la ma la, obožava la sam baj -

ke i ba sne. Sad vo lim ro -ma ne i pri po vi jet ke, a vo -lim i po e zi ju. Od pje sni ka,obožavam Lju�bi�vo�ja� Ršu-mo�vića i Iva�na� G.� Ko�-vačića.«

Sa�nja�Šokac, učeni ca 5. raz re da OŠ iz Son te: »Vo -lim čita ti. Čitam sve što mi dođe pod ru ku. Ne bi ramni žan ro ve, ni au to re. Ne čitam sa mo knji ge. Čitam ičaso pi se. Ne mam ne kog omi lje nog pi sca. Ono štočitam, ja na ne ki način i osjećam i proživlja vam.«

Pri re dio: Ivan An drašić

Jasmina Vuković

Mak se Na sta so vić

La zar Šokac

Sanja Šokac

tt ee mm aa

26. ožujka 2004.

Mr. Da vor Vi diš, ot prav nik po slo va Ve le po slan stva Re pu bli ke Hr vat ske u Be o gra du

Ma­nji­ne­otva­ra­ju­mno­ga­vra­ta

Sr�bi�ja�i�Hr�vat�ska�po�la�ko�za�tva�ra�ju�otvo�re�na�pi�ta�nja�iz�prošlo�sti*�Naj�važni�je�da�in�ci�de�na�ta�više�ne�ma*�

Hr�va�ti�u�Sr�bi�ji�u�sve�bo�ljem�po�ložaju*�Možete�očeki�va�ti�veću�po�moć�ma�tične�države*�Hr�va�ti�u�Voj�vo�di�ni�do�bro

in�sti�tu�ci�o�na�li�zi�ra�ni

Razgovor vo di la: Dušica Du lić

Po�sli�je� od�la�ska� ve�le�po�sla�ni�ka

Re�pu�bli�ke� Hr�vat�ske� mr.� Da�-

vo�ra�Božino�vića�iz�Be�o�gra�da

na� dužnost� šefa� ure�da� pred�-

sjed�ni�ka� Stje�pa�na� Me�sića� u

Za�gre�bu,�na�čel�no�mje�sto�Ve�le�po�slan�stva

Re�pu�bli�ke� Hr�vat�ske� je� od� 12.� ve�ljače

2004.� go�di�ne� po�sta�vljen� ot�prav�nik� po�-

slo�va� mr.� Da�vor� Vi�diš� ko�ji� je� i� ti�je�kom

de�ve�de�se�tih�go�di�na�imao�man�dat�u�Be�o�-

gra�du.�

HR: Ka ko ocje nju je te ukup ne po -li tičke i međudržav ne od no se iz-među Re pu bli ke Hr vat ske i Sr bi jei Cr ne Go re?Ocje nju jem ih kao do bre. S ob zi rom s

ko je točke smo u međudržav nim od no si -ma kre nu li i što se u međuvre me nu po -sti glo, na pre dak je ve lik. Pod sje tit ću sa -mo na ne dav ne ko ra ke: su spen di ra li smovi zni režim, gra nična pro ble ma ti ka serješava, rob na raz mje na i tr go vi na jesva ke go di ne sve veća, a ukup no ras po -loženje među lju di ma je bo lje. Ve li ki ko -rak na sim bo ličkoj ra zi ni bi la je raz mje -na is pri ka pred sjed ni ka Sr bi je i Cr ne Go -re go spo di na Sve�to�za�ra�Ma�ro�vića i pred -sjed ni ka Re pu bli ke Hr vat ske Stje�pa�na

Me�sića, s ko jim se može za ključiti da jejed na fa za u međudržav nim od no si mago to va. Iz fa ze nor ma li za ci je od no sa, uko joj smo uglav nom rješava li po slje di cepret hod nih »od no sa«, krećemo k us po -sta vi do brih su sjed skih od no sa u ko ji magra di mo od no se na no vim te me lji ma.

HR: Ka kvi su Vaši službe ni kon -tak ti s pred stav ni ci ma vla sti uSCG?

Mo ji službe ni kon tak ti s pred stav ni ci -ma vla sti su do bri i česti, ali mo ram na -gla si ti ne sa mo s vla sti ma Držav ne za -jed ni ce Sr bi je i Cr ne Go re, ne go i s vla -sti ma na re pu bličkom ni vou. Ov dje samnešto više od mje sec da na, ali ka ko samra dio u Ure du Vla de Re pu bli ke Hr vat skepa u Ve le po slan stvu Re pu bli ke Hr vat skeu Be o gra du od 1994. do 1999. go di nemno gi me se sjećaju još iz tog pe ri o da.Ta kođer, bivši ve le po sla nik mr.� Da�vor

Božino�vić bio je iz u zet no ci je njen koddo maćina pa su mi sva vra ta otvo re na.Kao i svi di plo ma ti, naj više sam upućenna Mi ni star stvo vanj skih po slo va Sr bi jei Cr ne Go re i s nji ma često kon tak ti rami su rađujem.

HR: Može li do bar re zul tat stra -na ka iz bivše vla sti na par la men -tar nim iz bo ri ma u Sr bi ji po re me -ti ti od no se ovih dvi ju država? Ne -ki od naj viših dužno sni ka naj jačestran ke u Sr bi ji vr lo su se ne ga tiv -no iz ražava li o Hr va ti ma i Hr vat -skoj u pred iz bor noj kam pa nji, apo nov no je spo mi nja na gra ni caKar lo bag-Ogu lin-Kar lo vac-Vi ro -vi ti ca.

Mi slim da su naši od no si otišli pre da le -ko u kva li ta tiv nom pa i kvan ti ta tiv nomsmi slu da bi ih sa da nešto mo glo značaj -ni je po re me ti ti. Da nas vam je go to vo

12

II NN TT EE RRVV JJ UU

26. ožujka 2004. 4svim država ma na svi je tu jedan od vanj -sko po li tičkih pri o ri te ta do bri od no si sa su -sjed nim država ma, a po tim od no si ma vasi dru gi pro suđuju ka kva ste država. Mišlje -nja sam da ula zi mo u raz do blje ka da ti od -no si neće bi ti više ovi sni o re zul ta ti ma iz -bo ra. Una toč i za nas za bri nja va jućim sig -na li ma od ne kih, ko ji spo mi nju gra ni ceKar lo bag - Ogu lin - Kar lo vac - Vi ro vi ti ca,sklo ni smo tu mačiti da se ra di sa mo opred iz bor noj re to ri ci bar smo do bi li ta kvauvje ra va nja.

HR: Mo gu li Sr bi ja i Hr vat ska pre -mo sti ti po slje di ce ra ta i po sta ti do -bri su sje di?I Hr vat ska i Sr bi ja ne sa mo da mo gu, ne -

go mo ra ju, a to i ra de. Po la ko za tva ra mopi ta nja ko ja su osta la otvo re na iz prošlo stii okrećemo se sve više bu dućno sti. Ne kapi ta nja kao što je pi ta nje sud bi ne ne sta lihoso ba, po vra tak iz bje glih i prog na nih, tegra nična pro ble ma ti ka rješava ju se na teh -ničkoj ra zi ni. Hr vat ska bi što pri je htje laza tvo ri ti ta pi ta nja; za nas je iz u zet no bol -

no pi ta nje ne sta lih ko je se ne rješavaželje nim tem pom, a za pro ble -

ma ti ku pot pi si va nja ko -načnog Ugo vo ra o gra -ni ci po treb no je još do -sta ra da. Pro ces po -vrat ka kon ti nu i ra noteče već duže vri je -

me i ne ma značaj -ni jih pre pre ka.Ne dav no smo ra -ti fi ci ra li i Ugo voro suk ce si ji. Našabu dućnost su jošbo lja go spo dar -ska su rad nja i po -većanje rob neraz mje ne, su rad -nja u kul tu ri i štoje na ročito važnoza obje države,raz mje na is ku sta -va u pro ce su eu -ro a tlant skih in te -gra ci ja, za što suobje države za in -te re si ra ne.

HR: Ko li ko uto me mo gu po -moći na ci o nal -ne ma nji ne –hr vat ska u Sr -bi ji i Cr noj

Go ri i srp ska u Hr vat skoj?Mo gu u sva kom slučaju. Ka da se kaže

da su one most ko ji po ve zu je, pu tem ma -nji na mo gu se otva ra ti vra ta i us po sta vlja tipo znan stva i ve ze ko je mo gu bi ti od obo -stra ne ko ri sti.

HR: A, ka ko na od no se između dvi -ju država utječu ili mo gu utje ca tiin ci den ti ka kvi su se, pri mje ri ce,pro te klih mje sec i pol da na do gađalina sje ve ru Voj vo di ne, a bi li su usm-

je re ni pro tiv na ci o nal nih i vjer skihobi lježja ov dašnjih Hr va ta, ali ipro tiv kon zu lar nih pred stav ni kaRe pu bli ke Hr vat ske u Su bo ti ci?In ci den ti su na rav no za sva ku osu du. U

kon tak tu s naj višim dužno sni ci ma i Sr bi jei Cr ne Go re do bi li smo višekrat na uvje ra -va nja da se ra di o in ci den ti ma, a ne o ne -ka kvoj po li ti ci, kao i da će se učini ti sve dase počini te lji in ci de na ta ot kri ju i pri ve duprav di. I oni osuđuju ta kve in ci den te. Me -ni je u ovom tre nut ku naj važni je da tih in -ci de na ta više ne ma, što znači da i oni ko jisu ih počini li vje ro jat no uviđaju da s nji mane mo gu ništa po stići.

HR: Ka ko vi di te po ložaj hr vat skena ci o nal ne ma nji ne u Sr bi ji? Od go -va ra ju li za kon ska rješenja eu rop -skim stan dar di ma? Po ložaj hr vat ske na ci o nal ne za jed ni ce

se, uspo ređujući ga s ne kim dru gim vre -me ni ma, u zad njih ne ko li ko go di na po -boljšao. Otvo re ne su još ne ke mo gućno sti,pr ven stve no u me di ji ma i škol stvu, a i sa -ma hr vat ska na ci o nal na za jed ni ca učini laje pu no to ga u svo jem or ga ni zi ra nju i kon -so li da ci ji. Što se tiče sa mih za kon skihrješenja, ona pružaju okvir, ali pu no važni -jim držim ukup no ras po loženje većin skogna ro da u Sr bi ji i Cr noj Go ri pre ma hr vat -skoj ma nji ni. Hr vat ska ma nji na obi ta vasvo jim naj većim bro jem na sje ve ru Bačkeu Voj vo di ni gdje je pak spe ci fična si tu a ci -ja, jer je ta mo pri sut na i broj na mađar skama nji na. Sve to stva ra od ređene spe ci -fično sti.

HR: Možete li us po re di ti sta tus i po -ložaj hr vat ske ma nji ne u SCG i srp -ske ma nji ne u Hr vat skoj, oso bi tona kon spo ra zu ma ko ji je ak tu al naHr vat ska vla da pot pi sa la s pred -stav ni ci ma srp ske za jed ni ce u Hr -vat skoj, na čijem se pro vođenju ra -di? Mi slim da se ova dva po ložaja ne mo gu

di rekt no uspo ređiva ti, jer su po ložaji spe -ci fični i zbog ne dav ne prošlo sti, a i dru gihokol no sti. Vaše pi ta nje im pli ci ra i činje ni -cu da je stran ka srp ske ma njin ske za jed ni -ce u Hr vat skoj po držala no vu Vla du Hr -vat ske de mo krat ske za jed ni ce dr.� Ive� Sa�-na�de�ra,�što ne ki tu mače da je ona de fac tou vla da jućoj ko a li ci ji. To je do bro iz ne ko -li ko aspe ka ta, jer po zi ci o ni ra srp sku ma -njin sku za jed ni cu ko ja može lakše ostva ri -ti svo je spe ci fične in te re se i za htje ve, ali je

13

II NN TT EE RRVV JJ UU

26. ožujka 2004.

ko ri sno i za hr vat sko-srp ske međudržav neod no se. Ne ki kri vo de fi ni ra ju da se ra disa mo o po te zu ko ji će Re pu bli ku Hr vat skupo zi tiv no le gi ti mi ra ti u nje noj težnji za eu -ro a tlant skim in te gra ci ja ma. Ra di se o obo -stra nom in te re su, ko ji ima i šire im pli ka ci -je. Ovaj po ložaj in di rekt no će po moći iHr va ti ma u Sr bi ji i Cr noj Go ri. Hr vat skama nji na u Sr bi ji i Cr noj Go ri pak di je lipro ble me ko ji op te rećuju sve građane Sr -bi je i Cr ne Go re. Mi slim pri je sve ga natran zi cij sko – re form ski pro ces u ko jem sezemlja na la zi, a on ni je ta ko jed no sta van.

HR: Iz Sri je ma i iz Bačkog Po du na -vlja ti je kom de ve de se tih go di na ise -li lo se ne ko li ko de se ta ka ti suća Hr -va ta u Hr vat sku, ve li kim di je lomzbog pri ti sa ka. O to me po sto je pi sa -na svje dočan stva. Ka ko Hr vat skamože po moći onim hr vat skim obi te -lji ma ko je su i po kraj svih ne daćaod lučile osta ti u svo jim kućama iko je žele sačuva ti svoj na ci o nal niiden ti tet?Pri je sve ga mo ram uka za ti da je bri ga za

Hr va te iz van do mo vi ne i ustav na ob ve zako ju Hr vat ska is pu nja va u okvi ru svo jihfi nan cij skih i dru gih mo gućno sti. Hr vat skaiz dva ja znat na fi nan cij ska sred stva ko ji mapo maže pro jek te pri sti gle na na tječaje, aoni se od no se pri je sve ga na očuva nje je zi -ka, iden ti te ta, kul tu re Hr va ta u Sr bi ji i Cr -noj Go ri. O to me je u Hr vat skoj ri ječi go -vo rio i naš po moćnik mi ni stra vanj skihpo slo va dr.�Svje�tlan�Ber�ko�vić. Za očeki va -ti je da će mogućnosti Hrvatske za pomoćbiti veće, što će ona više go spo dar skijačati.

HR: Što Vam o su rad nji ma tične ze -mlje i di ja spo re go vo re pred stav ni ciHr va ta u Sr bi ji pri li kom vašihčestih su sre ta?U ovih mje sec i pol da na ko li ko sam u Sr -

bi ji i Cr noj Go ri po sje tio sam u tri na vra taSu bo ti cu, bio sam u Go lu bin ci ma u Sri je mu,po sje tio sam i Cr nu Go ru i tom pri li komraz go va rao sam s do sta lju di. Ov dje su lju diskrom ni pa ne ke mi sli i neće otvo re no reći,ali osjećam kat ka da da su veća očeki va nja.Ko mu ni ka ci ja s Hr vat skom je in ten ziv na ibroj na, ne sa mo između in sti tu ci ja hr vat skema nji ne u Sr bi ji i Cr noj Go ri i in sti tu ci ja uHr vat skoj ne go na svim mo gućim po lji ma.Značaj na stvar je su spen zi ja vi znog režima,ko ja je značaj no pri bližila Hr vat sku običnimlju di ma.

HR: Možete li pro ko men ti ra ti in sti -tu ci o nal nu or ga ni zi ra nost hr vat skeza jed ni ce u Sr bi ji?Hr vat ska za jed ni ca do bro je in sti tu ci o -

nal no or ga ni zi ra na. Bio sam na jed noj odsjed ni ca Hr vat skog na ci o nal nog vi jeća,gdje sam se upo znao s ra dom vi jeća i pro -ble mi ma s ko ji ma se Vi jeće su sreće. Ta -kođer, bio sam na uje di nje nju dvi je hr vat -ske po li tičke stran ke u jed nu – De mo krat -ski sa vez Hr va ta u Voj vo di ni, čime se ma -ni fe sti ra no vi pro ces uje di nje nja i složno -sti. Tu su broj na kul tur no-umjet ničkadruštva, ko ja često pri ređuju ra zne ma ni fe -sta ci je. Sva u sve mu in sti tu ci je su vr lo ak -tiv ne, što držim iz u zet no važnim.

HR: Hr va ti u SCG ima ju tri me di jana vla sti tom je zi ku (Hr vat ska ri ječ,Ured ništvo na hr vat skom je zi kuRa dio Su bo ti ce i TV Di va ni). Ka kvoje Vaše mišlje nje o nji ho vom funk ci -o ni ra nju i pot po ra ma ko je do bi va juiz ma tične i do mi cil ne ze mlje?Naj više pra tim tjed nik Hr vat sku ri ječ i

ona je do bar tjed nik, s do brim i in te re sant -nim pri lo zi ma. Pot po ru ne mo gu ko men ti -ra ti, ja bih ustva ri Vas tre bao upi ta ti je ste liVi za do volj ni s pot po rom i tu in for ma ci jupre ni je ti nad ležni ma.

HR: Vla da Re pu bli ke Hr vat skeprošle je go di ne pri mi je ni la nov ob -lik po moći Hr va ti ma iz van Hr vat -ske. Ras pi san je jav ni na tječaj isred stva su po di je lje na za kon kret -ne pro jek te. Hoće li se i ove go di ne

pro jek ti hr vat ske za jed ni ce u SCGpo ma ga ti na isti način?Ova pro ce du ra je uve de na zbog želje da

sred stva bu du tran spa rent no do di je lje naoni ma ko ji ma naj više tre ba ju, a i ka ko seka sni je ne bi po sta vlja la su višna pi ta nja.Ovaj način je do bar, a važno je i da vi sa -mi uvi di te da nam je in te res da sred stvadođu u pra ve ru ke. To i ko ri sni ke sred sta -va mo ti vi ra da se an gažira ju za pra ve pro -jek te ko ji će do ni je ti re zul tat u očuva njukul tu re, iden ti te ta i je zi ka hr vat ske ma nji -ne.

HR: Ko ri sti li, po Vašem mišlje nju,hr vat ska ma nji na u Sr bi ji sav svojpo ten ci jal da se većin skom na ro duu SCG, ali i ma tičnoj ze mlji, pred -sta vi kao su vre me na, pro e u rop skiori jen ti ra na na ci o nal na ma njin skaza jed ni ca?Teško je to pro su di ti, po go to vo me ni ko -

ji sam tu mje sec i pol da na, no da tog po -ten ci ja la ima osvje dočio sam se sam, pr -ven stve no kroz an gažma ne ve li kog bro jalju di u in sti tu ci ja ma hr vat ske ma njin skeza jed ni ce. Pri mi je tio sam da se osim lju diko je do bro po zna jem od pret hod nog bo -rav ka an gažira sve veći broj no vih i mla -dih lju di što je do bro. Naj važni je je da jedržava Sr bi ja i Cr na Go ra stvo ri la pred u -vje te da se hr vat ska za jed ni ca slo bod no or -ga ni zi ra, da su dje lu je u sva ko dnev nomživot u vla sti (za sa da smo lo kal noj), a Hr -vat ska će u okvi ru svo jih mo gućno sti po -moći. Ta po moć će bi ti sva ke go di ne sveveća. Na kon ne kog vre me na i vaš po ten ci -jal će se is ka za ti u pu noj mje ri.

g

14

Pri vre me ni ot prav nik po slo va Ve le po slan stva Re pu bli ke Hr vat ske u Be o gra dumr. Da vor Vi diš rođen je 12. ožuj ka 1962. go di ne u Sa mo bo ru kraj Za gre ba.Osnov nu i sred nju ško lu za vršio je u Za gre bu, a di plo mi rao je kar to gra fi ju na

Ge o det skom fa kul te tu i no vi nar stvo na Fa kul te tu po li tičkih zna no sti u Za gre bu. Ma -gi stri rao je međuna rod ne od no se na Fa kul te tu po li tičkih zna no sti, pro fe si o nal ni je

di plo mat, za vršio je Di plo mat sku aka de mi -ju, a držav ni i sa vjet nički is pit po ložio je uMi ni star stvu vanj skih po slo va. Od 1994.do 1997. bio je dje lat nik Ure da Vla de Re -pu bli ke Hr vat ske u Be o gra du, za tim di plo -mat ski sa vjet nik u Ve le po slan stvu RH uBe o gra du, mi ni star-sa vjet nik u Ve le po slan -stvu RH u Bra ti sla vi, vo di telj Od sje ka zasu sjed ne ze mlje u MVP RH, načel nik Od -je la za istočne su sjed ne ze mlje u Mi ni star -stvu vanj skih po slo va, te od 10. ve ljače2004. go di ne pri vre me ni ot prav nik po slo vaVe le po slan stva Re pu bli ke Hr vat ske u Be o -gra du. g

Diplomat od karijere

II NN TT EE RRVV JJ UU

26. ožujka 2004. 15

Skupšti�na� Voj�vo�di�ne� jed�no�gla�sno� je� upo�ne�dje�ljak�22.�ožuj�ka�osu�di�la�na�si�lje�i

te�ror� nad� srp�skim� i� dru�gim� ne�al�ban�skimsta�nov�ništvom�na�Ko�so�vu,�kao�i�uništa�va�-nje� kul�tur�no-po�vi�je�snih� spo�me�ni�ka� i� pra�-vo�slav�nih�obje�ka�ta.� Isto�vre�me�no,�osuđenisu� i� eks�ce�si� ti�je�kom� pro�svje�da� građanaVoj�vo�di�ne� ko�ji�ma� se� iz�ražava�lo� ne�za�do�-volj�stvo�tra�gičnim�do�gađaji�ma�na�Ko�so�vu.�Na�sjed�ni�ci�voj�vođan�ske�skupšti�ne�hit�no

sa�zva�noj�po�vo�dom�prošlo�tjed�nih�zbi�va�njana� Ko�so�vu,� pri�hvaćena� je� ocje�na� da� jeeska�la�ci�ja� su�ko�ba� na� Ko�so�vu� do�sti�gla»kri�tičnu�ra�zi�nu«�i�da�pri�je�ti�ugrožava�njemsi�gur�no�sti�ci�je�le�Re�pu�bli�ke�Sr�bi�je,�re�gi�je,�ai� šire.� Za�ključeno� je� ta�kođer� da� je� po�li�-tičko-si�gur�no�sna�si�tu�a�ci�ja�u�Voj�vo�di�ni�sta�-

bil�na,� ali� da� je� neo�p�hod�no� stal�nopro�cje�nji�va�ti� si�gur�no�snu� si�tu�a�ci�ju,na�ročito� sa� sta�no�višta� fi�zičkeugroženo�sti�obje�ka�ta�na�ci�je�lom�te�-ri�to�ri�ju�Po�kra�ji�ne«.»Skupšti�na� uka�zu�je� na� to� da� se

pro�svje�di� građana� Voj�vo�di�ne� ko�ji�-ma� se� iz�ražava� ne�za�do�volj�stvozbog� al�ban�skog� te�ro�ra� na�Ko�so�vu,

ne� smi�ju� ma�ni�fe�sti�ra�ti� agre�siv�nim� po�-našanjem�na� jav�nim�mje�sti�ma,� a�na�ročitone�fi�zičkim�na�pa�di�ma�i�uništa�va�njem�imo�-vi�ne�Al�ba�na�ca�i�dru�gog�ne�srp�skog�sta�nov�-ništva«,� na�vo�di� se� u� jed�no�dušno� pri�-hvaćenim� za�ključci�ma� ko�je� je� Skupšti�nido�sta�vio�Od�bor�za�si�gur�nost.�Pred�sjed�nik�voj�vođan�ske�skupšti�ne�Ne�-

nad�Čanak�oci�je�nio�je�ka�ko�je�ti�je�kom�ras�-pra�ve� po�ka�zan� »iz�ne�nađujuće� vi�sok� stu�-panj«�su�gla�sno�sti�svih�za�stup�ničkih�gru�pau� sta�vu� da� se� u� Voj�vo�di�ni� mo�ra� očuva�tiprav�na� i� imo�vin�ska� si�gur�nost� sva�koggrađani�na�bez�ob�zi�ra�na�nje�go�vu�na�ci�o�nal�-nu�pri�pad�nost.���������������������������������������

g

Sjed�ni�ca�Skupšti�ne�AP�Voj�vo�di�ne

osu­da­te­ro­ra­i­na­knad­nih­eks­ce­sa

Od�bor� za� in�for�mi�ra�njeSkupšti�ne�AP� Voj�vo�di�-ne� pri�hva�tio� je� za�-

ključke� Iz�vršnog� vi�jeća�APV,u�ko�ji�ma�se�ape�li�ra�na�sve�su�-di�o�ni�ke�u�jav�nom�i�po�li�tičkomživo�tu,� po�li�tičke� stran�ke,udruženja�građana�i�ne�vla�di�neor�ga�ni�za�ci�je,� da� pre�du�zmuneo�p�hod�ne�mje�re�ka�ko�bi�se�uVoj�vo�di�ni� sačuvao� duh� to�le�-ran�ci�je,�međusob�nog�uvažava�-nja�i�do�bri�i�sklad�ni�međuna�ci�-o�nal�ni�i�neđukon�fe�si�o�nal�ni�od�-no�si.Osim� to�ga,� zah�ti�je�va� se� od

Mi�ni�star�stva�unu�tar�njih�po�slo�-va�Re�pu�bli�ke�Sr�bi�je,�pra�vo�sud�nih�or�ga�na�itužitelj�stva,�da�što�efi�ka�sni�je�ra�de�na�ot�kri�-va�nju�počini�te�lja�na�pa�da�na�re�dak�ci�je�i�no�-vi�na�re,�te�da�su�zbi�ju�sve�po�ja�ve�na�ci�o�na�li�-zma�i�šovi�ni�zma�u�višena�ci�o�nal�noj�i�mul�ti�-kon�fe�si�o�nal�noj�Voj�vo�di�ni.

Isto�dob�no,�Iz�vršno�vi�jeće�i�Od�bor�za�in�-for�mi�ra�nje�Skupšti�ne�APV�očeku�ju�od�svihno�vi�na�ra� i� re�dak�ci�ja� da� bla�go�vre�me�no,objek�tiv�no� i� pro�fe�si�o�nal�no� in�for�mi�ra�jugrađane�o� svim�značaj�ni�jim�do�gađaji�ma� ipre�po�ruče�svim�me�di�ji�ma�da,�s�po�seb�nompažnjom,�pra�te�i�afir�mi�ra�ju�sva�do�sa�dašnjado�stig�nuća�u�ostva�ri�va�nju�pra�va�i�slo�bo�dasvih� građana�Voj�vo�di�ne� u� raz�vo�ju� de�mo�-krat�skih�od�no�sa�su�vre�me�nog,�ci�vi�li�zi�ra�nogdruštva.Na�sjed�ni�ci�Od�bo�ra,�u�sri�je�du�24.�ožuj�-

ka,� pred�sjed�nik� to�ga� ti�je�la�Đorđe�Su�bo�tićis�tak�nuo�je�ka�ko�pri�jet�nje�upućene�no�vi�na�-ri�ma�i�re�dak�ci�ja�ma,�ko�je�su�učesta�le�u�Po�-kra�ji�ni,� one�mo�gućava�ju� nji�hov� nor�ma�lanrad,� a� ono� što� po�seb�no� za�bri�nja�va� jestčinje�ni�ca�da�počini�te�lji�pri�jet�nji�uglav�nomni�su�ot�kri�ve�ni.�Su�bo�tić�je�do�dao�da�je�bi�lopri�jet�nji� no�vi�na�ri�ma� s� na�ci�o�nal�nim� pred�-zna�kom,�ali�da�ima�i�onih�ko�ji�ne�ma�ju�na�-ci�o�nal�nu�kom�po�nen�tu,�a�događaju�se��i�pri�-jet�nje� od� stra�ne� ve�li�kih� in�ve�sti�to�ra� igrađevin�ske�ma�fi�je.�

Na� iden�ti�fi�ci�ra�nju� počini�te�lja� in�zi�sti�raoje� i� član� Od�bo�ra� i� po�kra�jin�ski� za�stup�nikMi�ro�ljub� Lješnjak.� Kal�man�Kun�tić� je� na�-gla�sio�ka�ko�su�na�pa�di�na�no�vi�na�re�»upra�voza�vršetak�na�sto�ja�nja�da�se�ugro�ze�međuna�-ci�o�nal�ni� od�no�si� u� Voj�vo�di�ni,� jer� segušenjem�jav�ne�ri�ječi�pri�pre�ma�tlo�za�onopro�tiv�čega�smo�se�bo�ri�li«.������������������������������

g

Od�bor�za�in�for�mi�ra�nje�Skupšti�ne�AP�Voj�vo�di�ne

Sa~uva­ti­duh­to­le­ran­ci­je

vvoo jj vv oo dd ii nn aa

Upo ne dje ljak je u Be o gra du u pred -stav ništvu UN-ova Pro gra ma za raz -

voj a u or ga ni za ci ji sa ve znog Mi ni star -stva za ma nji ne or ga ni zi ran su sret spred stav ni ci ma na ci o nal nih ma nji na uSr bi ji. Oda zva li su se pred stav ni ci go to vosvih ma njin skih za jed ni ca a hr vat sku jepred sta vljao pot pred sjed nik Hr vat skogna ci o nal nog vi jeća mr.� Ma�to� Gro�zni�ca.Ka ko je re kao za HR, na su sre tu je bi lori ječi o to me ka ko se sva ma njin ska pro -ble ma ti ka tre ba pra vo dob no rješava ti dane bi po sto ja la mo gućnost da se do -gađanja na Ko so vu i ne gdje dru gdje pre-liju i na ma njin ske za jed ni ce u dru gim di -je lo vi ma Sr bi je. Uka za no je i na nužnostšto sko ri jeg for mi ra nja Sa vje ta na ci o nal -nih ma nji na u ko ji bi ušli pred stav ni ci svihma njin skih vi jeća u Sr bi ji.

Počelo s pri jet nja ma

Hr vat skoj ri ječi

Upr va dva mje se ca ove go di ne do go -di lo se ne ko li ko, uglav nom ver bal nih

na pa da na no vi na re Hr vat ske ri ječi iz Su -bo ti ce, Građan skog li sta iz No vog Sa da,Te le vi zi je No vi Sad i Ra di ja Slo bod naEu ro pa. Na sjed ni ci Od bo ra za in for mi ra -nje Skupšti ne APV čulo se da su po je di -ni elek tron ski me di ji, po seb no u No vomSa du, osta li na pro gram skim she ma maiz Mi loševićevog vre me na, kao što su TVMost, TV Je se njin i Me los.

Od bor Skupšti ne AP Voj vo di ne za

međuna ci o nal ne od no se

Pro tiv na si lja na Ko so vu

Pred sjed nik Od bo ra za međuna ci o nal -ne od no se Skupšti ne Voj vo di ne Kal�-

man�Kun�tić iz ra zio je žalje nje zbog svihljud skih žrta va i osu dio na si lje nad Sr bi -ma na Ko so vu, kao i ne re de ko ji su po -tom usli je di li na de mon stra ci ja ma po gra -do vi ma Sr bi je. Kun tić je na gla sio da je»na sta vlje na tužna prak sa ko ja je obi -lježila pret hod no sto ljeće, pro gon sta nov -ništva i et ničko čišćenje«. Kun tić je nasjed ni ci Od bo ra za međuna ci o nal ne od -no se, ko ja je održana u No vom Sa du uuto rak 23. ožuj ka, iz ra zio na du da seviše, kao re ak ci ja na na si lje na Ko so vu,neće do gađati in ci den ti u gra do vi ma Sr -bi je.

Od bor za međuna ci o nal ne od no seraz ma trao je i in for ma ci ju o pro gram skojshe mi dru gog pro gra ma RTV No vi Sadna ko je mu se emi ti ra ju pro gra mi na je zi -ci ma na ci o nal nih ma nji na, ko ji je sačini loPo kra jin sko taj ništvo za in for ma ci je i ukojemu je kon sta ti ra no ka ko je mo gućepo većanje op se ga pro gra ma i s teh -ničkog aspek ta, jer na dru gom ka na luima slo bod nog vre men skog pro sto ra zapri lo ge i emi si je svih re dak ci ja.

Od bor za međuna ci o nal ne od no seosu dio je i na pa de na no vi na re u Voj vo -di ni ko ji su se dešava li u si ječnju i ve ljačii za tražio od nad ležnih or ga na da sa općeje su li počini te lji tih ver bal nih na pa da pro -nađeni i je li pro tiv njih po kre nut od go va -ra jući po stu pak.

Preduprijediti probleme

Sa sjednice Odbora

26. ožujka 2004.16

Sjećanja�uz�riječ�i�sliku�o�varaždinskoj�katedrali

Svaki oltarSvaki oltar

crkvica u malomcrkvica u malomPiše: Katarina Vasiljčuk

Ne�dav�no� je� u� tjed�ni�ku� »Hr�vat�ska� ri�ječ«� izašla� fo�to�gra�fi�jajed�nog�od�ol�ta�ra�va�raždin�ske�ka�te�dra�le.�Ti�ska�no�je�i�ne�ko�-li�ko�po�da�ta�ka�o�Va�raždin�skoj�bi�sku�pi�ji.�Sa�mo�spo�mi�nja�nje

cr�kve�i�je�dva�pre�po�zna�tlji�va�sli�ka�u�me�ni�je�iza�zva�lo�niz�aso�ci�ja�ci�-ja.�Va�raždin�ska�stol�ni�ca�bi�la�je�ne�ka�da�đačka�cr�kva.�U�vri�je�me�mog

dje�tinj�stva,�u�do�ba�Dru�gog�svjet�skog�ra�ta,�u�do�ba�ko�je�su�sta�ri�jina�zi�va�li�»pri�je�pre�vra�ta«,�a�mi�mla�di,�poučeni�u�ško�li,�»pri�je�oslo�-bođenja«,�u�tu�cr�kvu�naš�vje�roučitelj�do�vo�dio�je�svo�je�učeni�ke.USPO�ME�NE: I�da�nas�ga�se�sjećam.�Bio�je�mlad�i�uvi�jek�na�smi�-jan.�Tam�na�put,�žive�oči�i�vr�lo�pu�ne�usne�pod�sjećale�su�na�mla�dogPuški�na.� Sa�mo� je�Alek�san�dar� Ser�ge�je�vič� (zbog� pod�ri�je�tla)� imaoda�le�ko�ko�vrčavi�ju�ko�su.�I�načinom�odi�je�va�nja�–�du�gi�ka�put�ili�pe�-le�ri�na�pre�ko�man�ti�je�–�dje�lo�vao�je�ne�ka�ko�sta�rin�ski.�Zvao�se�Ham�-di�ja�(čudno�ime�za�ka�to�ličkog�svećeni�ka).�Nje�mu�smo,�uko�li�ko�bi�-smo�iz�o�sta�li�s�mi�se,�do�no�si�li�is�prični�ce.�U�to�vri�je�me�dječaci�i�dje�-vojčice�bi�li�su�odvo�je�ni�u�raz�re�di�ma,�pa�i�u�cr�kvi.�Du�ge,�uske�cr�-kve�ne�klu�pe�bi�le�su�načička�ne�svečano�obučenim�dje�vojčica�ma�zane�djelj�nu�mi�su.�Među� nji�ma� bi�la� sam� i� ja.� Živo� se� sjećam� do�-gađaja�ko�ji�se�de�sio�40�i�ne�ke�go�di�ne�prošlog�sto�ljeća.�Bi�la�sampo�stiđena,�valj�da�mi�se�zbog�to�ga�to�li�ko�ure�zao�u�sjećanje.�S�dje�-vojčicom,�ko�ja�je�sje�di�la�po�kraj�me�ne,�iz�mje�nji�va�la�sam�ti�je�kommi�se�sve�te�sličice,�kao�što�i�da�nas�dje�ca�iz�mje�nju�ju�sličice�iz�ra�z-nih�al�bu�ma.�Sličice�smo�držale�u�mo�li�tve�ni�ci�ma.�U�žaru�za�mje�nai� iz�bo�ra�bi�le�smo,�vje�ro�jat�no,�pre�više�gla�sne.�Pri�li�kom�iz�la�ska� iz

cr�kve�pred�por�ta�lom,�u�gužvi,� jed�na�ne�ko�li�ko�go�di�na�sta�ri�ja�dje�-vojčica�(iz�raz�re�da�mo�je�se�stre)�čvr�sto�me�uhva�ti�la�za�mišicu,�steg�-nu�la�i�go�to�vo�ušti�nu�la�(Mi�kaj�kav�ci�re�kli�bi�smo�–�ščip�nu�la).�Au�to�-ri�ta�tiv�no�mi�se�obra�ti�la�i�uko�ri�la�me.�Bu�dući�da�sam�bi�la�ma�la,�onami� je� iz�gle�da�la� od�ra�slom�–� sa� stro�gim�po�gle�dom� i� cr�ven�ka�stim,buc�ma�stim�li�cem.�Dje�lo�va�la�mi�je�kao�pro�dužena�ru�ka�našeg�vje�-roučite�lja,� ali� da�le�ko� stroža,� ne�to�le�rant�ni�ja.� Po�sti�dje�la� sam� se� i,čini�mi�se,�o�do�gađaju�ni�sam�ni�ko�me�go�vo�ri�la.�Kad�bih�je�ka�sni�je

Leđa katedrale, pogled od oltara Ulaz u katedralu

tt ee mm aa

26. ožujka 2004. 17

sre�la,�od�vraćala�bih�po�gled�u�ne�pri�li�ci.Pre�kra�sna�građevi�na�isu�so�vačke�cr�kve�–�đačke�u�fun�du�su�mo�jih

sjećanja� osta�la� je� za�bi�lježena� kao� mračna,� ne�go�sto�lju�bi�va.� Va�-raždin�ci�je�ni�su�često�po�sjećiva�li.�Ni�je�ni�čudo.�U�stro�gom�cen�tru,u�ba�rok�nom�je�zgru�gra�da,�bi�lo�je�osim�isu�so�vačke�cr�kve�još�pet�cr�-ka�va.�Zbog�množine� cr�ka�va�na�ma�lom�pro�sto�ru�Va�raždin� je� biopo�znat�pod�ime�nom�Ma�li�Rim�već�u�XVIII.�sto�ljeću.�Na�pod�ručjugra�da�bi�lo�je�u�to�vri�je�me�oko�de�se�tak�cr�ka�va�i�ka�pe�la.�OB�NO�VA�CR�KVE: Da�nas�je�isu�so�vačka�cr�kva,�cr�kva�Uz�ne�se�njaBlažene�Dje�vi�ce�Ma�ri�je,� za�sja�la�pu�nim�sja�jem.�Po�sta�la� je� stol�nacr�kva�u�no�voj�Va�raždin�skoj�bi�sku�pi�ji�osno�va�noj�1997.�g.�Re�sta�u�-ra�ci�ja�je�počela�od�pročelja�cr�kve�još�u�do�ba�so�ci�ja�li�zma�i�za�jed�-ničke� nam� države.� Svo�jom� cr�ven�ka�sto-ro�za� bo�jom� pri�vlačilo� jepo�gle�de�i�od�u�da�ra�lo�od�si�vi�la�osta�lih�zgra�da.�Do�bi�lo�je�re�pre�zen�ta�-ti�van� iz�gled.� Za�stup�ni�ci� u� Skupšti�ni� općine� ima�li� su� hra�bro�stitražiti�sred�stva�za�ob�no�vu�cr�kve,�bu�dući�da�je�zbog�svo�je�lje�po�te�iumjet�ničke�vri�jed�no�sti�po�sta�la�mje�stom�održava�nja�ma�ni�fe�sta�ci�je–�Va�raždin�ske�ba�rok�ne�večeri.�Obraz�gra�da� tre�ba�lo� je�čuva�ti,�pama�kar�sa�mo�i�fa�sa�dom,�jer�su�TV�me�di�ji�ne�mi�lo�srd�ni�i�sve�obje�lo�-da�nju�ju.� Re�sta�u�ra�ci�ja� unu�trašno�sti� cr�kve� počela� je� ka�sni�je.� Od1982.�do�1995.�g.�cr�kva�je�te�me�lji�to�re�sta�u�ri�ra�na�iz�va�na�i�iz�nu�tra.Da�nas�sva�ki�ol�tar�je�cr�kvi�ca�u�ma�lom�i�sja�ji�svo�jim�po�seb�nim�sja�-jem.�Vje�ru�jem,�kad�bi�da�nas�ne�ke�no�ve�ge�ne�ra�ci�je�đaka�po�nov�nosva�ke� ne�dje�lje� ula�zi�le� u� tu� cr�kvu,� nji�ho�va� bu�duća� pre�vi�ra�nja� posjećanju�bi�la�bi�obo�je�na�svje�tlošću.Cje�li�nu�sa�cr�kvom�čini�pro�stra�na�zgra�da�ko�le�gi�ja.�Za�pro�svjet�nu

dje�lat�nost� isu�so�va�ca�bio� je�po�tre�ban�pro�stor.�U�XVII.� sto�ljeću�u

značaj�ni�jim�hr�vat�skim�gra�do�vi�ma,�pa�i�u�Va�raždi�nu,�isu�sov�ci�otva�-ra�ju�učilišta�–�gim�na�zi�je,�a�u�Za�gre�bu�te�o�loški�i�fi�lo�zof�ski�fa�kul�tet.Nažalost,�pri�vraćanju�cr�kve�ne�imo�vi�ne�vla�sni�ci�ma�–�cr�kvi,�ovajdio�imo�vi�ne�cr�kvi�ni�je�vraćen,�već�je�za�po�tre�be�Bi�sku�pi�je�Skupšti�-na�Općine�do�di�je�li�la�cr�kvi�dru�gu�zgra�du.�Va�raždin�ci�su,� iz�gle�da,is�kva�re�ni�so�ci�ja�li�zmom�naučili�pre�više�du�go�ko�ri�sti�ti�tuđu�imo�vi�-nu.�Ba�rok�na�cr�kve�na�zgra�da�na�glav�nom�grad�skom�tr�gu�pre�više�jeveć�ura�sla�u�ci�vil�ni�i�laički�život�gra�da,�da�bi�je�bi�li�sprem�ni�vra�ti�-ti.�Bi�la�je�zgra�da�Općin�skog�su�da,�a�sa�da�su�u�njoj�pro�sto�ri�je�Eko�-nom�skog�fa�kul�te�ta�ogran�ka�Sveučilišta�u�Za�gre�bu.�Mi�slim�da�se�unje�nim�nad�svođenim�hod�ni�ci�ma�s�lu�ko�vi�ma�i�pro�sto�ri�ja�ma,�čiji�suma�li�pro�zo�ri�di�ja�me�tral�no�su�prot�ni�de�blji�ni�zi�do�va,�stu�den�ti�bo�ljeosjećaju�ne�go�u�mo�der�noj�zgra�di�na�pe�ri�fe�ri�ji�gra�da.�Ona�bi�moždasvje�tlošću�i�širi�nom�bi�la�in�spi�ra�tiv�ni�ja�za�rad,�a�ova,�sa�dašnja,�at�-mos�fe�rom�za�sa�nja�re�nje�–�mla�do�sti�su�svoj�stve�ne�obje�op�ci�je.Da�za�vršimo�mi�sao.�Šte�ta�što�oni,�ko�ji�su�od�lučiva�li�o�sud�bi�ni

zgra�de�bivšeg�isu�so�vačkog�ko�le�gi�ja,�ni�su�od�lučili�za�do�vo�lji�ti�prav�-du�i�od�u�ze�tu�imo�vi�nu�u�ci�je�lo�sti�vra�ti�ti�ona�kvu�ka�kva�je�bi�la.�Ta�dabi�cr�kva�i�pri�pa�da�juće�joj�zgra�de�čini�le�za�tvo�re�nu�i�funk�ci�o�nal�nucje�li�nu.Mi�ov�dje,�u�Su�bo�ti�ci,�još�smo�da�le�ko�od�ova�kvih�raz�mišlja�nja.

Da�le�ko�smo�i�od�počet�nih�ko�ra�ka.�PO�VI�JEST: Cr�kvu� Uz�ne�se�nja� Blažene� Dje�vi�ce� Ma�ri�je� –� da�-našnju�va�raždin�sku�ka�te�dra�lu�gra�di�li�su�isu�sov�ci�u�XVII.�sto�ljeću(1642.�–�1646.).�Kao�vo�di�telj�grad�nje�spo�mi�nje�se�isu�so�vac Ju�rajMa�to�ta.� Glav�ni� fi�nan�ci�jer� i� do�bro�tvor� cr�kve� je� grof� GašparDraško�vić,� a� i� ti�je�kom� XVIII.� sto�ljeća,� ka�da� se� do�tje�ru�je� unu�-trašnjost�cr�kve,�glav�ni�da�ro�va�telj�je�obi�telj�gro�fo�va�Draško�vića.�Cr�kva�je�građena�u�ra�no�ba�rok�nom�sti�lu,�jed�no�brod�na�je�sa�šest

po�moćnih�ka�pe�la.�Sve�su�u�prošlo�sti�ima�le�svo�je�ol�ta�re,�a�da�nas�susačuva�na�tri�–�iz�građena�u�du�hu�ba�ro�ka�i�ro�ko�koa.�Ose�buj�nom�lje�-po�tom�i�ras�koši�ističe�se�mo�nu�men�tal�ni�glav�ni�ol�tar,�ko�ji�is�pu�nja�-va�go�to�vo�čitav�pred�nji�zid�cr�kve.Po�seb�nu�vri�jed�nost�cr�kve�čine�no�ve�or�gu�lje�(pe�te�po�re�du�od�po�-

stan�ka�cr�kve)�za�vršene�1998.�g.�Lje�po�tom�zvu�ka�upot�pu�nju�ju�gla�-zbe�ni�doživljaj�na�Va�raždin�skim�ba�rok�nim�večeri�ma.�Lje�po�ti� ovog� sa�-

kral�nog� zda�nja� nedi�ve�se�sa�mo�su�vre�-me�ni�ci.�Već�u�XVII.sto�ljeću� kaj�kav�skipi�sac� Ju�raj� Hab�de�-lić,� pišući� o� cr�kviUz�ne�se�nja� BDM,za�pi�sao�je�u�»Zer�ca�-lu� Ma�ri�jan�skom«:»Kte�re�pri�spo�dob�nene�šti�mam�v�slo�ven�-skom� or�sa�gu� zvunbiš-kup�ske� za�gre�-beč-ke«� (Ne� sma�-tram�joj�rav�nom�ni�-ti� jed�nu� u� sla�von�-skom� kra�ljev�stvuosim� za�gre�bačkestol�ni�ce).�������������

g Glavni oltar iz 1737. godine

Pogled na katedralu straga

tt ee mm aa

26. ožujka 2004.18

Ko�li�ko�je�točno�da�pri�ro�da�ne�po�zna�je�gra�ni�ce,�te�da�je�pre�-ko�gra�nična� pri�rod�na� bašti�na� u� cen�tral�noj� Eu�ro�pi� bri�gasvih�nje�nih�građana,�po�kušali� su� za�jed�ničkim�pro�jek�tom

po�ka�za�ti�Eko�loška�družba�»Pri�ja�te�lji�Ko�pačkog�ri�ta«�iz�Bi�lja,�Eko�-loški� po�kret� »Pla�vi�Du�nav«� iz�Apa�ti�na� i�Di�rek�ci�ja�Na�ci�o�nal�nogpar�ka�»Du�nav-Dra�va«�iz�Pečuha.�Zna�jući�ko�li�ka�bo�gat�stva�pri�rod�-no� do�bro,� ko�je� po�ve�za�ni�Du�na�vom� čine-Park� pri�ro�de� »Ko�pačkirit«,� Spe�ci�jal�ni� re�zer�vat� pri�ro�de»Gor�nje�Po�du�na�vlje«�i�NP�»Du�-nav-Dra�va«,�čuva,�žele�po�tak�nu�-ti�lo�kal�no�sta�nov�ništvo�i�vla�sti�usve� tri�države�na�veću�an�gažira�-nost�u�zašti�ti�tog,�po�po�vršini�naj�-većeg,� po�du�nav�skog� bi�se�ra.� Uzpo�moć�Svjet�skog�fon�da�za�pri�ro�-du�(WWF)�ne�dav�no�su�iz�da�li�bo�-ga�tim� fo�to�gra�fi�ja�ma� ilu�stri�tra�nuknji�gu� »Po�plav�na� do�li�na� Du�na�-va«,�u�ko�joj�na�pre�gle�dan�način,na�četi�ri� je�zi�ka�pred�sta�vlja�ju�za�-jed�ničko� pri�rod�no� do�bro,� nje�go�-ve�vri�jed�no�sti� i�ko�rište�nje,�te�vi�-zi�ju� za�jed�ničkog� dje�lo�va�nja� nanje�go�voj� učin�ko�vi�ti�joj� zašti�ti� ipro�mi�ca�nju.Na�i�me,� ri�ječ� je� o� go�to�vo� 650

četvor�nih� ki�lo�me�ta�ra� ve�li�kom� ire�do�vi�to� po�plav�nom� ri�tu� iz�u�zet�-no� bo�ga�te� bi�o�loške� ra�zno�li�ko�stista�ništa� i� vr�sta.� Is�pre�si�je�ca�no� jebivšim�ru�kav�ci�ma�Du�na�va,�ba�ra�-ma,� močva�ra�ma� i� ve�li�kimtršćaci�ma,� te� po�plav�nim� sta�rimšuma�ma.� One� su� da�nas� sta�ništeogrom�nog� bro�ja� vr�sta,� od� ko�jihsu,�ma�hom�među�pred�stav�ni�ci�mapti�ca� i� ri�ba,� mno�ge� ugrožene� usvjet�skim� raz�mje�ri�ma.� Kao� po�-seb�ne� vri�jed�no�sti,� i� svo�je�vr�sneka�ri�zma�tične�vr�ste,�ističu�se�broj�-ni�or�lo�vi�šte�kav�ci�i�cr�ne�ro�de.�Obje�vr�ste�su�sim�bo�li�ne�stan�ka�(i�lo�-kal�ne�eko�loške�ka�kvoće)�sta�rih�šuma�u�ko�ji�ma�se�gni�je�zde,�te�pro�-stra�nih�vlažnih�sta�ništa�ko�ja�im�služe�kao�mje�sta�is�hra�ne.�Za�objevr�ste� ci�je�lo� pod�ručje� je� naj�snažni�je� upo�rište� cen�tral�no-eu�rop�ske

po�pu�la�ci�je,�te�je�nje�go�vo�očuva�nje�od�iz�nim�ne�važno�sti�ko�ja�pre�-ra�sta�lo�kal�ni�kon�tekst.Us�pr�kos�za�kon�skoj�zašti�ti�u�sve�tri�države,�veći�dio�pod�ručja�je

da�nas�ugrožen�ljud�skim�ak�tiv�no�sti�ma.�Među�nji�ma�pred�njače�jošuvi�jek�pri�ro�di�ne�pri�la�gođeno�in�ten�ziv�no�šumar�stvo,�ko�je�uključujedra�stične�mje�re�ko�rište�nja� sta�rih� i� osje�tlji�vih� šum�skih� za�jed�ni�ca.Na�kon�nji�ho�ve�sječe,�na�i�me,�na�mje�sti�ma�na�ko�ji�ma�su�bi�le�sa�de

se�in�ten�ziv�ne�i�eko�loški�bez�-vri�jed�ne� plan�taže� klon�skihto�po�la,� ko�je� vr�ste� eko�loškispe�ci�ja�li�zi�ra�ne,�kao�šte�ka�vaci�cr�na�ro�da,�iz�bje�ga�va�ju.�In�-ten�ziv�no� lov�no� ga�zdo�va�nje,ko�je�uključuje�in�fra�struk�tur�-no� otva�ra�nje� šuma� iz�grad�-njom� pu�to�va,� čeka� i� hra�ni�-lišta,�do�dat�no�sužava�život�nipro�stor,�dok�je�ri�bar�stvo,�ia�-ko�po�značaju�da�le�ko�ma�njene�go�ne�ka�da,�suočeno�sa�sveper�fid�ni�jim� me�to�da�ma� kri�-vo�lo�va.�Do�dat�ni� pro�blem� jeupra�vlja�nje� vo�da�ma:� grad�-njom� na�si�pa� za� obra�nu� odpo�pla�va�di�je�lo�vi�pod�ručja�suod�sječeni�od�ri�je�ke�i�po�la�koumi�ru.Zbog�sve�ga,�ne�vla�di�ne�or�-

ga�ni�za�ci�je�ko�je�ma�re�za�bu�-dućnost�za�jed�ničke�pri�rod�nebašti�ne,� ape�li�ra�ju� na� po�li�-tičare,� do�no�si�te�lje� od�lu�ka� iko�ri�sni�ke,�da�pro�gla�se�ci�je�lopod�ručje� pre�ko�gra�ničnimna�ci�o�nal�nim� par�kom,� ka�kobi�sta�tus�zašti�te�po�stao�pri�m-je�ren� nje�go�vim� pri�rod�nimvri�jed�no�sti�ma,�te�da�po�kre�nuini�ci�ja�ti�vu� za� pro�glašenjepri�rod�nog� do�bra�UNE�SCO-

vim�re�zer�va�tom�bi�os�fe�re.�Uvje�re�ni�su�da�bi�se�na�taj�način,�bez�ob�-zi�ra�na�gra�ni�ce,�pod�ručjem�upra�vlja�lo�sličnim�me�to�da�ma�i�osi�gu�-ra�lo�da�se�pri�rod�na�bo�gat�stva�ko�ri�ste�na�održiv�način,�ko�ji�bi�biona�do�bro�bit�sa�dašnjeg�i�bu�dućeg�lo�kal�nog�sta�nov�ništva.�������������g

Naša�prirodna�baština

ZZaajjeeddnnii ~~kkaa ppooppllaavvnnaaddooll iinnaa DDuunnaavvaa

Us�pr�kos�za�kon�skoj�zašti�ti�u�sve�tri�države,�veći�dio�pod�ručja�je�da�nas�ugrožen�ljud�skim�ak�tiv�no�sti�ma

Piše: Marko Tucakov

ee kk oo ll oo gg ii jj aa

26. ožujka 2004.

Usje�ve�ro�i�stočnom� di�je�lu� Ru�munj�-ske,�u�župa�ni�ji�Al�ba,�ka�nad�ska�ru�-dar�ska�kom�pa�ni�ja�Ga�briel�Re�so�ur�-

ces�u�su�rad�nji� s�Ru�munj�skom�vla�dom�za�-počela�je�spro�vo�di�ti�pro�jekt,�ko�ji�bi�mo�gaoiza�zva�ti�naj�ra�zor�ni�ju�eko�loškuka�ta�stro�fu�u�eu�rop�skoj�po�vi�je�-sti.�U�po�hle�pi�za�zla�tom�i�pro�-fi�tom�kuće,�se�la�i�čita�va�jed�napre�kra�sna�pla�nin�ska�oblast�bitće� pre�tvo�re�ni� u� mr�tvu,� opu�-stošenu�ze�mlju.�Suočeni�s�općom�po�hle�pom

za�pro�fi�tom�i�sli�je�pim�ra�za�ra�-njem�na�račun�osnov�nih�ljud�-skih�pra�va�i�pri�rod�nog�oko�lišabroj�ne�ne�vla�di�ne�or�ga�ni�za�ci�jeu� Ru�munj�skoj� po�kušava�jupre�dočiti� sve� opa�sno�sti� ko�jepri�je�te,�uko�li�ko�se�pro�jekt� iz�-grad�nje� po�vršin�skih� ko�po�vazla�ta�uz�upo�ra�bu�ci�ja�ni�da�do�i�-sta� bu�de� pro�veo.� Na�i�me,� pona�cr�ti�ma�pro�jek�ta�pla�ni�ra�no�jera�za�ra�nje�ne�ko�li�ko�ma�njih�na�-se�lja,� ta�ko� i� gra�dića� RoşiaMon�ta�na,� ko�ji� je� sto�ljećimabio� sre�dište� ru�dar�stva� i� pri�v-lačio�broj�ne�do�se�lje�ni�ke�iz�ci�-je�le� Sred�nje� Eu�ro�pe.� Pro�jek�-tom�bi�bi�lo�po�gođeno�više�od3�ti�suće�lju�di,�a�po�kraj�do�mo�-va�bio�bi�uništen�i�ne�ma�li�brojobje�ka�ta� od� go�le�mog� kul�tur�-nog� i� po�vi�je�snog� značaja,između� osta�lo�ga� i� ar�he�o�loška� na�la�zišta� izrim�skog�i�pri�je�hi�sto�rij�skog�raz�do�blja,�sta�rimu�zej�ru�dar�stva�i�ne�ko�li�ko�cr�ka�va.�PLA�NI�RA�NA� PU�STOŠ:� Pučan�stvo� uRoşia�Mon�ta�ni�pod�stal�nim�je�pri�ti�skom�–sve� više� mla�dih� obi�te�lji� pri�sta�ju� pro�da�ti

svo�je�po�sje�de�za�po�pri�lične�novčane�iz�no�-se�i�otići�u�grad,�gdje�si�mo�gu�priušti�ti�bo�-lji� život,� dok� oni� sta�ri�ji� vo�de� donquijo-teovsku�bor�bu�za�osta�nak� i�op�sta�nak.�Onine�ma�ju�gdje,�ne�žele�otići.�Ipak,�naj�više�za�-

bri�nja�va� ide�ja� sa�mo�ga� pro�jek�ta.� Pla�ni�ne,po�lja,�kuće,�gro�blja,�ar�he�o�loška�na�la�zišta�–bit� će� po�kri�ve�no� ci�ja�nid�nim� je�ze�rom� ve�-ličine�800�no�go�met�nih�igra�lišta!�Ko�li�ku�toopa�snost�pred�sta�vlja�ne�sa�mo�za�Ru�munj�-sku,�već�i�za�ci�je�lu�Sred�nju�Eu�ro�pu,�ja�sno

je,�ako�pro�mi�sli�mo�da�je�2�gra�ma�ci�ja�ni�dado�stat�no�da�usmr�ti�čovje�ka,�a�ci�ja�nid�(ko�jiinače�is�pa�ra�va�na�26�stup�nje�va�Cel�zi�ja)�bitće�na�otvo�re�nom.�Ukup�no,�400�hek�ta�ra�ze�-mlje� po�kri�ve�ne� ci�ja�nid�nim� je�ze�rom� u� još

1.200�hek�ta�ra�pu�stoši.�Sa�beživot�nog�oko�liša�ogrom�ni

će�stro�je�vi� iz�vlačiti�zla�to� ti�je�kom7-8�go�di�na,�na�kon�čega�će�na�pu�-sti�ti� pod�ručje,� ra�zo�re�no� in�du�stri�-jom� i� za�gađenjem,� ogo�lje�no,beživot�no�i�bez�lju�di.�RU�MUNJ�SKA� NE� OD�U�STA�-

JE:�Ia�ko�suočena�pri�ti�sci�ma�ne�v-la�di�nih�or�ga�ni�za�ci�ja�iz�ze�mlje�i�izino�zem�stva,� te� naj�zad� i� od� EU,Ru�munj�ska�vla�da�ne�želi�od�u�sta�tiod�ugo�vo�ra�s�ka�nad�skom�kom�pa�-ni�jom�i�tru�di�se�pro�jekt�pred�sta�vi�-ti� kao� bez�o�pa�san� i� do�bro� pro�-mišljen.�Da� to�ni�je� ta�ko,� ja�sno� jesvi�ma,�a�iz�li�je�va�nje�ci�ja�ni�da�u�ri�-je�ku�So�meş�u�pro�ljeće�2000.�go�-di�ne,� ko�je� je� iza�zva�lo� iz�u�mi�ra�nježivog�svi�je�ta�u�Ti�si�čak�i�u�Voj�vo�-di�ni,�do�volj�no�je�upo�zo�re�nje.�No,� za� pro�ved�bu� pro�jek�ta� Ru�-

munj�ska� tre�ba� su�gla�snost� vla�dasvi�ju�su�sjed�nih�ze�ma�lja,� te�osta�jena�da�da�će�nad�ležni�u�Vla�di�Sr�bi�-je�bi�ti�svje�sni�opa�sno�sti.�Nažalost,naša� je� jav�nost� pre�ma�lo� oba�vi�-ješte�na�o�sve�mu�da�bi�mo�gla�re�a�-gi�ra�ti.� Su�rad�ni�ci� mi�rov�nog� in�sti�-tu�ta�PA�TRIR�u�Clu�ju�u� li�sto�pa�du

prošle�go�di�ne�or�ga�ni�zi�ra�li�su�pro�svje�de�ti�-je�kom�Marša�so�li�dar�no�sti,�du�gog�oko�200km,�i�za�jed�no�s�dru�gim�or�ga�ni�za�ci�ja�ma�po�-sla�li�po�ru�ke�su�sje�di�ma�da�se�je�di�no�uz�nji�-ho�vu� po�moć� može� spri�ječiti� no�vi� Čer�no�-bilj.������������������������������������������������������g

19

Rumunjski�projekt�Rosia�Montana�–�prijetnja�za�srednju�Europu

Razaraju}a pohlepa Razaraju}a pohlepa

za zlatomza zlatomPo�nacrtima�planirano�uništenje�nekoliko�manjih�naselja�*�Planine,�polja,�kuće,�groblja,�arheološka

nalazišta�–�bit�će�pokriveno�cijanidnim�jezerom�veličine�800�nogometnih�igrališta�*�

Opasnost�ne�samo�za�Rumunjsku,�već�i�za�cijelu�Srednju�EuropuPiše: Vasko Lukinić

ee kk oo ll oo gg ii jj aa

26.�ožujka�2004.20

Druga Bal kan ska kon fe ren ci ja Dro�ga�i�si�da�

pošasti�XXI.�sto�ljeća

»S pre ven ci jom bi tre ba lo početi još pri jepe tog raz re da osnov ne ško le, jer su dro gai AIDS pošasti XXI. sto ljeća«, je dan je odne službe nih za ključaka II. Bal kan ske kon -fe ren ci je o dro gi i AIDS-u, ko ja je prošlo -ga tjed na održana u su bo tičkom ho te lu»Pa tria«. Što se sa me Su bo ti ce, kao do -maćina Kon fe ren ci je tiče, is tak nu to je dase ona ne može po hva li ti da je grad u komdro ge i AIDS-a ne ma, jer je po sljed njimte stom od oko 100 Su bo tičana kod njihtro je utvrđen po zi ti van na laz na vi rusHIV-a, što, ka ko je na ve de no, ni je ko -načna broj ka, »jer se re zul ta ti kri ju«. »USu bo ti ci se na li ječenje od nar ko ma ni jetjed no ja vi od tri do pet ko ri sni ka teškihdro ga, uz ra sta od 16 do 20 go di na, a od2000. broj nar ko ma na u Su bo ti ci po ras taoje za oko 50 po sto. Na te me lju sa zna nja odosno va ca i stu de na ta sva ki je dru gi barjed nom ‘po vu kao dim’«, rečeno je naKon fe ren ci ji. Pre ma tim po da ci ma, ka koje na ve de no, u Su bo ti ci je, u od no su na2002., broj nar ko ma na dva ili tri pu ta veći,s ten den ci jom po ra sta ovog po stot ka, jersu uživa te lji dro ge uočeni čak i međuosnov noškol ci ma.

Pred sta vlje na Od lu ka o rav no prav no sti spo lo va

Zašti�ta�žena�u�za�kon�skom�ru�hu

Na prošlo tjed noj tri bi ni u Su bo ti ci po kra -jin ska taj ni ca za rad, za pošlja va nje i rav -no prav nost spo lo va Je�li�ca�Ra�jačić-Čapa�-ko�vić pred sta vi la je, za jed no sa svo jim su -rad ni ci ma, Od lu ku o rav no prav no sti spo -lo va, ko ju je iz ra di la rad na gru pa spo me -nu tog taj ništva, a ko ja bi tre ba la usko ro bi -

ti usvo je na u po kra jin skom par la men tu.Ovaj do ku ment je sa mo je dan od neo p -hod nih me ha ni za ma za ostva ri va nje spol -ne rav no prav no sti, a nji me se omo gućujepro vođenje mje ra, nad gle da nje i iz vješta -va nje o sta nju ljud skih pra va i po ložajažena u Voj vo di ni.

Ri ječ je, ka ko je na tri bi ni re kla dr.�Ma�-ri�ja�na�Paj�vančić, je dan od au to ra ovog za -kon skog ak ta, o pro pi su ko ji na lažu eu rop -ski za kon ski stan dar di, ko ji se mo ra usvo -ji ti uko li ko se želi pri ključenje Eu ro pi.Od lu kom je u stva ri re gu li ra no da se udruštvu osi gu ra ju jed na ke šan se i jed na kiuvje ti svim građani ma bez ob zi ra na spol,i isto dob no spr iječava dis kri mi ni ra nje potoj osno vi, što će ovog pu ta bi ti i za kon skisank ci o ni ra no, na po me nuo je dr.� Se�nadJašare�vić, član ti ma ko ji je ra dio tekst Od -lu ke.

Ovo po kra jin sko taj ništvo ra di ta kođer ina iz ra di Na cr ta Za ko na o rav no prav no stispo lo va ko ji će po usva ja nju od lu ke uSkupšti ni Voj vo di ne bi ti pro sli jeđen re pu -bličkom par la men tu na usva ja nje. U iz ra diovog Na cr ta, kao i u iz ra di Od lu ke su dje -lo va li su ta kođer i dr.�Stan�ko�Pi�hler i dr.Ág�neš�Kar�tag�Od�ri.

V.�L.�

Šved�sko�iza�slan�stvo�go�spo�dar�stve�ni�ka

Pred sjed nik Iz vršnog od bo ra Skupšti neopćine Su bo ti ca Árpád�Papp je 22. ožuj kau Grad skoj kući pri mio šved sko po slov noiza slan stvo ko je je pred vo dio Chri�sterJon�sson, pred stav nik tvrt ke Mi ab. U iza -slan stvu su se na la zi li i pred stav ni ci tvrt keSiBex Elek tro nik Si�bin�Ko�ličić� i� Ruždi�jaŠabo�vić, pred stav nik tvrt ke EL & Svets -ser vi ce i no rr AB Bert�Nyve, te pred stav -nik tvrt ke Žako iz Sta re Mo ra vi ce Slav�koMr�velj. Sa stan ku je pri su stvo vao i pred -sjed nik Sa ve za voj vođan skih MađaraJózsef�Kas�za.

Čla no vi šved skog po slov nog iza slan stvasu se za ni ma li za mo gućno sti du go ročnihula ga nja u su bo tičko go spo dar stvo na pla -nu me tal ne in du stri je. Osim in ve sti ra nja upro iz vod ne pro gra me, za ni mao ih je i ti jekpri va ti za ci je.

Pred sjed nik IO Árpád Papp ih je upo z-nao sa sta njem u su bo tičkom go spo dar -stvu, te je na značio ka ko općina ima mno -go stručnog, ali ne za po sle nog ka dra me -tal ske stru ke. Upo zo rio je go ste ka ko jesu bo tičko go spo dar stvo sta bil no, ali da sena la zi na ni skoj teh no loškoj ra zi ni.

Pri�je�voz�do�saj�ma�au�to�mo�bi�la

Po vo dom održava nja tra di ci o nal nog Saj -ma au to mo bi la u Be o gra du od 27. ožuj kado 4. trav nja, JP »Su bo ti ca-trans« će svo -ju eks pre snu li ni ju Su bo ti ca-Be o grad pri -la go di ti ovoj ma ni fe sta ci ji i pružiti pri li kuput ni ci ma ko ji to žele da po sje te sa jam.

Rad nim da ni ma, tj. za sam dan otva ra -nja saj ma 26. ožuj ka i na da lje 29., 30., 31.ožuj ka kao i 1. i 2. trav nja au to bus na ovojre la ci ji će osim na Au to bu snoj sta ni ci –Be o grad, put ni ke do vo zi ti i od vo zi ti do iod Be o grad skog saj ma pre ko Au to bu snesta ni ce Be o grad-Su bo ti ca.

Do la zak is pred Saj ma je pred viđen oko9 sa ti na au to bu snom sta ja lištu is pred Saj -ma. Po vra tak je u 14.30. Ci je na po vrat neau to bu sne kar te iz no si 600 di na ra i u na ve -de nom vre men skom pe ri o du mo gu se ku -pi ti na šal te ri ma Au to bu sne sta ni ce u Su -bo ti ci.

Pro�svjed�sred�njoško�la�ca�u�Su�bo�ti�ci

Po vo dom tra gičnih do gađaja nja na Ko so -vu, u Su bo ti ci su 19. ožuj ka održani pro -svje di sred njoško la ca. U okvi ru sva keško le u 10 sa ti se tre bao održati Otvo re nisat po drške dje ci na Ko so vu, a po sli je to -ga je na sta va tre ba la ići da lje svo jim to -kom. Međutim, po sli je to ga sa ta dje ca seni su više vra ti la u raz re de ka ko je pla ni ra -no ne go su sa mo i ni ci ja tiv no kre nu la šeta tipo uli ca ma gra da od ško le do ško le. Ti je -kom šet nje kroz grad sred njoškol ci su uz -vi ki va li i slo ga ne ko ji pri je sve ga oda junji ho vu ne kul tu ru.

VVii ­­JJEE ­­ssttii

ss uu bboo tt ii cc aa

26.�ožujka�2004. 21

Bi skup ska kla sična gim na zi ja s do -mom učeni ka (sje me ništem) »Pa u -li num« u Su bo ti ci ute me lje na je

škol ske 1962. /1963. go di ne. To je je di naka to lička ško la i ko le gij na te ri to ri ju Re pu -bli ke Sr bi je i Cr ne Go re. Po sli je više odčetr de set go di na nje zi na po sto ja nja državaju je i for mal no pri zna la za gim na zi juopćeg ti pa i to rješenjem po kra jin skog Taj -ništva za obra zo va nje i kul tu ru. Mons.�Jo�-sip�Mioč je već dva de set go di na di rek torgim na zi je i dva na est go di na rek tor in ter na -ta u ko ji su do la zi li mla di mom ci iz ci je leze mlje.

»Gim na zi ja i sje me nište ‘Pa u li num’ od1962. /63. dje lu ju ne pre kid no. U počet kupo sto ja nja, kao u svim ono dob nim so ci ja -li stičkim ze mlja ma, ško la ni je bi la pri zna -ta, već je u Sta tu tu sta ja lo da se može pri -zna ti i iz jed načiti ako nje zin plan i pro -gram ra da od go vo ra jed noj držav noj gim -na zi ji. To znači da su mo gli našim ma tu -ran ti ma pri z-na ti ili ne pri zna ti ško lu, a sveje ovi si lo od de ka na fa kul te ta gdje je mla -dić želio na sta vi ti stu dij. No, mo gu ka za tida su go to vo svi ko ji su ov dje ma tu ri ra li,bi li pri mlje ni na ra zne fa kul te te gdje suišli, ali pra vi li su im i ra zne po teškoće. Toje bi la jed na de gra da ci ja naših učeni ka ko -ji su došli u našu gim na zi ju s na mje rom dapo sta nu svećeni ci ili upišu fi lo zo fi ju, aliipak se do go di lo kao i u sva kom društvu,da su pro mi je ni li mišlje nje i od lučili se zane ki dru gi po ziv i fa kul tet. Ško la ta da ni je

ima la držav no pri zna nje«, kaže di rek torBi skup ske kla sične gim na zi je mons. Jo sipMioč.

Pro mje nom 1989./90. iz Sta tu ta je iz bri -sa no ono do ta dašnje – ‘može se pri zna ti’ –pa su na da lje Gim na zi ju pri zna va li sa mousme no. Ni gdje to ni je bi lo na pi sme no, ato naj vje ro jat ni je sto ga jer bi je on da drža-va mo ra la i fi nan ci ra ti.

»Ta ko smo živje li i ra di li do 2001. go di -ne ka da je po sli je pro mje na u ze mlji došlodo uvođenja vje ro na u ka u ško la ma i on dado la zi i do pre go va ra nja o sta tu su cr kve nihško la. Naša ško la je je di na ka to lička ško lau Sr bi ji i Cr noj Go ri i to ka to lička ško la sin ter na tom, sje me ništem. Ovo je gim na zi -ja je zičnog smje ra, znači kla sična gim na zi -ja. Na kon raz go vo ra i pre go va ra nja uspje lismo ostva ri ti to da država pri zna, od no snove ri fi ci ra našu ško lu«, kaže mons. Mioč.

No, po sta vlja se pi ta nje što to kon kret noza ovu obra zov nu usta no vu znači i što onati me do bi va. Kroz pro te klih četr de se takgo di na, za vri je me još bivše Ju go sla vi je,do la zi li su u nju učeni ci iz svih re pu bli ka.Bio je ve li ki broj učeni ka, u prošlo sti je bi -lo i raz do blja stag na ci je, a u zad nje vri je mese broj učeni ka usta lio, tj. pri ma se sva kego di ne 20. Raz log tom od ređenom bro ju jepri je sve ga ne do sta tak ade kvat ne škol skezgra de pa u istim pro sto ri ja ma u pri je po d-nev nim sa ti ma dje ca slušaju na sta vu a po -sli je pod ne uče.

Po sljed njih go di na naj broj ni ji su učeni ciiz su bo tičke gim na zi je i Voj vo di ne, ma dase i da lje upi su ju i iz Cr ne Go re i Ma ke do -ni je.

»Ovo pri zna nje naše ško le kon kret no uovoj državi još ne znači za sa da ništa. Pro -ces pri zna va nja ni je išao kao u dru gim ze -mlja ma, Mađar skoj, Hr vat skoj ili Polj skojna kon pro mje ne jed no par tij skog su sta va.Ov dje se to od vi ja u fa za ma i ja ko po la ko.Taj pro ces će i da lje ići po la ko, međutim,mi smo ja ko za do volj ni pr vim ko ra kom jersa da ni tko ne može reći da ne po sto jigimnazija. U prošlo sti se do gađalo da zbogne pri zna va nja ne tko ni je do bio dječji do -da tak, ili do da tak za put ne troško ve, a nji -ho vi očevi su plaćali po rez kao i svi osta ligrađani. Zbog sve ga to ga mi se ve se li moovom po vi je snom tre nut ku ve ri fi ka ci je

naše ško le. Sa da se ko načno možemouključiti u sve škol ske pro gra me na ra zi niopćine, po kra ji ne ili re pu bli ke, i to u ra znesu sre te, na tječaje ili pre da va nja. Sve će tosa da bi ti su fi nan ci ra no. Ta ko bi smo mo gliu bu dućno sti proširi ti pro sto ri je, osi gu ra tiračuna la, do bi ti knjižni cu i dru go za škol -ski rad. Ško la će uvi jek bi ti sa mo su fi nan -ci ra na jer je cr kve na, da kle pri vat na gim -na zi ja. U za vršnoj fa zi bi se tre ba le re gu li -ra ti plaće i sta tus pro fe so ra ko ji sa da u ovojško li svi ra de ho no rar no« – za ključuje di -rek tor Gim na zi je mons. Jo sip Mioč.

Učeni ci se u je di nu ka to ličku gim na zi ju uSr bi ji i Cr noj Go ri upi su ju pre ko svo jih žup -ni ka i or di na ri ja, a u in ter na tu može sta no va tionaj ko ji na mje ra va bi ti svećenik, stu di ra ti te -o lo gi ju i fi lo zo fi ju. Ova ško la bi tre ba la bi tinaj bo lji te ren za pri pre mu Te o loškog fa kul te -ta u ovoj ze m-lji. Ne dav no su se bi sku pi u Sr -bi ji i Cr noj Go ri usu gla si li da bi Ka te het ski te -o ločki in sti tut tre ba lo po dići u rang Te o loškogfa kul te ta, ma da se još ne zna gdje će on bi tilo ci ran. Tre nu tačno učeni ci ove Gim na zi jestu di je upi su ju u svo jim ma tičnim do mo vi na -ma – u Hr vat skoj, Mađar skoj, Slo vačkoj, itd.,a on da bi ima li u ovoj ze mlji Te o loški fa kul -tet i za svećeni ke i za la i ke.

D.�D.

Po sli je 40 go di na pri zna ta ka to lička gim na zi ja u SCG

Rav­no­prav­nost­Rav­no­prav­nost­

pri­upi­su­na­stu­di­jepri­upi­su­na­stu­di­je

ss uu bb oo tt ii cc aa

Zgrada�Paulinuma

Mons.�Josip�Mioč

26. ožujka 2004.

Uređuje: Jasminka Dulić

22

SON�TA – Ne za do volj stvo rad ni ka PPK»Son ta«, pri va ti zi ra nog u trav nju prošlego di ne, ovih da na do stiže kul mi na ci ju.For mi ran je štraj kački od bor, a za po ne dje -ljak 22. ožuj ka bio je na ja vljen ge ne ral ništrajk do is pu nje nja po sta vlje nih uvje ta.Rad ni ci su tražili ažu ri ra nje is pla ta za ra da,upla tu mi ro vin sko-in va lid skog staža, ko jini je re gu li ran od pro sin ca 2002. go di ne,za bra nu pro da je osnov nih sred sta va bezdo pušte nja Skupšti ne ma njin skih ak ci o na -ra, te in ve sti ra nje u pro gra me po pot pi sa -

nom ugo vo ru. Od bor je o pod u ze tim rad -nja ma oba vi je stio nad ležne or ga ne SOApa tin, Agen ci ju za pri va ti za ci ju, te sin di -kal ne or ga ne Re pu bli ke Sr bi je. Na ini ci ja -ti vu gru pe od tri de se tak ma njin skih ak ci o -na ra u pod u zeću, održan je sa sta nak saštraj kačkim od bo rom, ko jeg su pod u pr lita ko, što su između se be oda bra li tri čla nako ja su se uključila u rad Od bo ra. Ma njin -ski ak ci o na ri su po držali od lu ku o stu pa njuu ge ne ral ni štrajk i zah ti je va jući is pu nje njesvih za htje va rad ni ka i štraj kačkog od bo rate hi tan i neo d ložan sa sta nak sa većin skimvla sni kom, pre sta nak ras pro da je osnov nihsred sta va i uvid u ku po pro daj ni ugo vor.

Na za htjev rav na te lja PPK Son ta Vla�di�-mi�ra�Ću�ka, štraj kački od bor je za 23. ožu-jak sa zvao zbor rad ni ka RJ Eko no mi ja.Pri je zbo ra, Ćuk je uda ljio iz dvorane pot -pis ni ka ovih re do va, kao i no vi na re apa tin -skog Gla sa ko mu ne i Ra dio-Apa ti na, uzopa sku da neće ni kom do zvo li ti da iz no si u

jav nost pr lja vi veš iz nje go vog pod u zeća.Kraj nje ne lju ba zno je od bio i mol be no vi -na ra da pro ko men ti ra si tu a ci ju u PPK Son -ta.

Na kon zbo ra, o zbi va nji ma nas je iz vi je -stio pred sjed nik Štraj kačkog od bo ra Ti�ho�-mir�Ku�ruc: »Na da našnjem zbo ru rav na teljnas je upo znao s pla no vi ma pod u zeća uslje dećem raz do blju, te pred ložio da namse za ra de is pla te u ro bi, od no sno u dr vi mai umjet nom gno ji vu. Većina na zočnih jegla so va la za ovaj pri je dlog, ta ko da seštraj kački od bor ra spušta i pre sta ju sveštraj kačke ak tiv no sti. Po pi ta nju osta lihtočaka naših za htje va, do bi li smo uvje ra -va nja rav na te lja da se već počelo s nji ho -vim rješava njem.«

Ka ko je sje tve na se zo na u ti je ku, ra do viće bi ti na sta vlje ni, a vri je me će po ka za ti jeli iz la ga nje rav na te lja ima lo re al nu pod lo -gu, ili je u pi ta nju bi lo sa mo ku po va njevre me na, po treb nog za pro ljet nu sje tvu.

I. An drašić

Rad ni ci PPK Son ta od u sta li od na ja vlje nog ge ne ral nog štraj ka

KKuu­­ppoo­­vv ii ­­nnaa­­ vvrree­­mmee­­nnaa­­ii ll ii ­­ rree­­aall ­­nnaa­­ oobbee}}aannjjaa??

Rav�na�telj�pred�ložio�da�se�za�ra�de�is�pla�te�u�dr�vi�ma�i�umjet�nom

gno�ji�vu*�Većina�na�zočnih�gla�so�va�la�za�ovaj�pri�je�dlog

obi­lje`en­dan­{ko­le­u­son­ti

SON�TA – U po ne dje ljak 22. ožuj ka svečano je obi lježen danOŠ »Ivan Go ran Ko vačić« u Son ti. Is pred bi ste ve li kog pje -sni ka, čije ime no si ško la, na zočnim učeni ci ma, na stav ni ci -ma, kao i go sti ma iz Pri gre vi ce, obra tio se rav na telj ško leZvon�ko� Ta�di�jan, a učeni ce Emi�na� Zla�tar i Va�nja� Hampročita le su živo to pis pjes ni ka i po ložile cvi jeće. Na sport -skim te re ni ma ško le održana su na tje ca nja učeni ka ško la izSon te i Pri gre vi ce.

I. A.

do­na­tor­obu­kao­di­na­mov­ce

SON�TA – U ne dje lju 21. ožuj ka počela je pro ljet nja na tje ca telj ska po -lu se zo na za no go me taše sonćan skog NK »Di na mo«. No go me taši suse pred gle da te lji ma po ja vi li u no voj opre mi, daru Ma�rin�ka�Do�mića,du go go dišnjeg na vi jača, a u ovom man da tu i čla na Pred sjed ništva klu -ba. Četr de se to go dišnji Ma rin ko, rad nik Apa tin ske pi va re, od ma lihno gu bio je ve li ki za lju blje nik u no go met, a naj veća lju bav bio mu jemje sni NK »Di na mo«. Zbog to ga je sad, kad je u mo gućno sti, ri ješioda svoj klub počasti na ova ko ori gi na lan način, isto dob no im ri ješivšije dan od go rućih pro ble ma.

I. A.

ddoo pp ii ss nn ii [[ tt vvaa

Tihomir Kuruc

26. ožujka 2004. 23

PLAV�NA�– Sjed ni ca Sa vje ta MZ Plav na,održana 10. ožuj ka, bi la je po svećenarješava nju ko mu nal ne pro ble ma ti ke u se lu.Prih vaćen je pri je dlog za iz grad nju jed neeko-česme za po tre be se la, uz očeki va njeda će Di rek ci ja za iz grad nju općine Bačosi gu ra ti po treb nu do ku men ta ci ju, a lo ka -ci ja će se od re di ti u do go vo ru s iz vođačemra do va. Održava nje eko-česme tre bao bipre u ze ti JKP »Tvrđava« Bač, ko ja i upra v-lja pla van skim vo do vo dom. Do ni je ta je iod lu ka o na bav ci i po sta vlja nju četi ri kon -tej ne ra, te o ras pi si va nju na tječaja za pri -jem jed nog ko mu nal nog rad ni ka i re da ra.

Ana li zi ran je i rad DVD Plav na, čija ak -tiv nost je go to vo za mr la. Član Sa vje ta Pe�-

ra�Si�li, za dužen je za pro vođenje mje ra ko -je bi do pri ni je le oživlja va nju ra da oveudru ge. Ka ko Plav na ne ma stal nog li ječni -ka u se lu, od lučeno je stan, ko jeg nu di Ka�-rol� Gašpa�rov�ski, za sta no va nje li ječ ni ka,do ve sti u upo rab no sta nje.

Do la skom pro ljeća i se zo ne po ljo pri v-red -nih ra do va, ak tu a li zi ran je još je -dan pro blem, pri su tan već du ljevri je me. Na i me, teška me ha ni za -ci ja, vla sništvo »Voj vo di -našuma«, pri go dom uto va ra i iz -vo za tru pa ca, pričinja va ve li kešte te na polj skim ce sta ma, a u nji-hovom sa ni ra nju »Voj vo di -našume« ne su dje lu ju. Slo�bo�danZelj�ko�vić, taj nik MZ na da se daće se ovaj pro blem usko ro ri ješitina obo stra no za do volj stvo: »Fo -

to gra fi je ovih ce sta sve go vo re. To li ko suraz ro va ne, da je ve li ki pro blem proći nji mala ga nim trak to ri ma, ka kve ima većina naših,ra ta ra. Ne ke raz go vo re s ru ko vod stvom‘Voj vo di našuma’ već smo oba vi li i mi slimda smo ovaj put na išli na nji ho vo ra zu mi je -va nje, te da će ovaj pro blem, ko načno, bi tiski nut s dnev nog re da.«

I. A.

Rješavanje komunalnih problema u Plavni

Eko-~esma,­kontejneri­i­stan­za­lije~nikaEko-~esma,­kontejneri­i­stan­za­lije~nika

ddoo pp ii ss nn ii [[ tt vvaa

tri­eko­–­~esme­u­Ba~u

BAČ�– Sa vjet MZ Bač na svo joj sjed ni ciod 18. ožuj ka do nio je od lu ku o pri stu pa -nju grad nji tri eko-česme. Česme bi segra di le sred stvi ma iz općin skog i po kra -jin skog pro računa, a ma njim di je lom i izmje snog sa mo do pri no sa. Pret hod no jepo treb no iz vršiti ke mij sko i bak te ri o -loško is pi ti va nje vo de. Cje lo kup na apa -ra tu ra i po tre ban objekt, po sva kom bu -na ru bi iz i ski va li troško ve od milijun ipol di na ra, a ka pa ci tet bi bio 500 li ta ra nasat pre rađene vo de. Vo da iz vo do vod nemreže prečišćava la bi se pri mje nom fil -tar skih mem bra na i UV zra ka, a na 1.000li ta ra pre rađene vo de, bi lo bi 300 li ta raot pad ne.

I. A.

Opre ma nje knjižni ce u Bačkom Mo nošto ru

po~etak­ra­do­va­u­trav­njupo~etak­ra­do­va­u­trav­njuBAČKI�MO�NOŠTOR – Počet kom trav nja ove go di ne tre ba -ju početi ra do vi na re kon struk ci ji i opre ma nju knjižni ce uBačkom Mo nošto ru, ko ja će osim svo je osnov ne funk ci je jed -nim di je lom pre ra sti u cen tar građan skih ak tiv no sti. Sred stvaza iz vođenje ovih ra do va i opre mu u naj većoj mje ri je osi gu -ra la Ame rička fon da ci ja za raz voj (ADF).

Kao je dan od pri o ri te ta na zbo ru građana is tak nu ta je upra -vo po tre ba za cen trom, u ko me bi se or ga ni zi ra le raz ličitih ak -tiv no sti, kao što su ra di o ni ce, pre zen ta ci je, pri ka zi va nje sni -mlje nih ak tiv no sti društa va, sek ci ja, klu bo va i slično.Knjižni ca u Bačkom Mo nošto ru osim osnov nog održava njani je re kon stru i ra na više od 14 go di na, ta ko da bi se ovim ra -do vi ma po boljšalo i nje no sta nje, i ti me bi se otvo ri la mo -gućnost da ovaj pro stor za i sta pre ra ste u cen tar građan skihak tiv no sti. Pri je dlo gom pro jek ta pla ni ra se i na bav ka su vre -me ne opre me za računa la, fo to ko pir-apa ra ta, vi deo-bi ma, sto -lo va i sto li ca za računa la…

Re gi stri ra nim društvi ma, udruženji ma, klu bo vi ma, sek ci ja -ma i po je din ci ma, ali i bu dućim or ga ni za ci ja ma, bi bi lo omo -gućeno ko rište nje ove opre me u ci lju ak ti vi ra nja građana. Je -dan od pla no va za bu dući rad cen tra je i oživlja va nje In ter netklu ba, kao i uslu ge ko rište nja po sto jeće opre me, te or ga ni zi -ra nje kul tur nih do gađaja. Pri mjet no je da među mla di ma po -sto ji ve li ko in te re si ra nje za bu duće ak tiv no sti ovog cen tra, teosta je želja da se ovim pro jek tom stvo re uvjeti za una -pređenje kul tur nog živo ta u de setljećima za po sta vlje nomMo nošto ru. A. For gić

pprroo ­­mmoo­­vv ii ­­rraann­­ssvv jjeett ­­sskkii ­­ ssaa­­jjaamm­­ pp~~eellaarr ­­ssttvvaa

PEČUH�–�Na pr vom Svjet skom saj mu pčelar stva održanom u Bečui Ba de nu u Au stri ji li sto pa da 2000. go di ne, do ni jet je pri je dlog da sedru gi sa jam održi u No vom Vi no dol skom u Re pu bli ci Hr vat skoj. Učetvr tak 18. ožuj ka u Hr vat skom klu bu »Au gust Šenoa« u Pečuhu jepro mo vi ran ovaj sa jam. Go ste je po zdra vio vo di telj Hr vat skog klu -ba Mišo�Hepp, a pred sjed nik Svjet skog saj ma pčelar stva Sti�pan�Pe�-ka�no�vić se za hva lio kul tur no umjet ničkim društvi ma iz Som bo ra,Bačkog Bre ga, Do ro slo va, Vr po lja, gra do načel ni ku Bačke To po le iosta lim go sti ma na pri su stvu ovoj pro mo ci ji i pod sje tio da je pra viku ri o zi tet »Vi no dol ski za ko nik«, je dan od naj sta ri jih sred njo vje kov -nih do ku me na ta, pi san gla go lji com 1278. go di ne.

Po tom je go ste po zdra vio ge ne ral ni kon zul Re pu bli ke Hr vat ske uPečuhu Ivan�Ban�dić, te je između osta log re kao kako mu je iznimnoza do volj stvo da može po ve zi va ti lju de do bre vo lje. Gra do načel nikNo vog Vi no dol skog Mi�li�voj� Vid�mar go vo rio je o po vi je sti No vogVi no dol skog i re kao da je prošle go di ne do ne se na od lu ka Grad skogpo gla var stva da se dru gi Svjet ski sa jam pčelar stva održi u No vomVi no dol skom od 20. do 22. ko lo vo za u zgra di Grad ske vi jećni ce. Di -rek tor Tu ri stičke za jed ni ce go spo din But�ko�vić je tu ri stički pred sta vioNo vi Vi no dol ski, a po tom su pred stav ni ci kul tur no-umjet ničkihdrušta va, ko ja će ovog lje ta svo jim pri su stvom i pro gra momuljepšati sa jam, u ne ko li ko ri ječi pred sta vi li svo ja društva. Na konpro mo vi ra nja je sli je di la za ku ska i kul tur no-umjet nički pro gram,gdje su društva po ka za la svo ju nošnju i umi jeće i za pje va la uz tam -bu raše. Z. Gor ja nac

26. ožujka 2004.24

Ko ri zme ni da ni te ku. Iza nas su većČisti, Pačisti, Bez i me ni i Sri do po -sni tje dan, a teče evo i Glu ha ne -

dje lja. Još Cvit ni ca i Us krs. Za mo ljen da na pišem ri ječ, dvi je o ko ri -

zmi u Sri je mu, a stje ran u ze it not, od lučiosam ski nu ti priču s vrp ce od pri je tri-četi rigo di ne, ko ju sam ra dio s prog na nim Sri je -mi ca ma za pr vi pro gram Hr vat sko ga ra di -ja. Pa što, uspo me ne su uspo me ne.LI�JE�PE�USPO�ME�NE: Sve je počima lo sčistom sri je dom, sjeća se ba ka Man�da�Mu�-tavdžić iz Gi bar ca, ko ja je s obi te lji pre se -li la u Li va nu kod Osi je ka. »Ma ma bi opra -la i obri sa la sve ve li ko suđe i po su la ga pe -pe lom – šer pe, lon ce i po klop ce, i s tim sesu do vi ma ni smo ko ri sti li slje dećih 6 tje da -na, do Us kr sa. A ni je se ni ku ha lo sva kidan, i ni je se ni ku ha lo kao obično. Zafruštuk bi išla aj pren-čor ba, fle ki ce na rit -ko, ri zan ci s mli je kom, bi je la ka va i ta ko.A ručak krum pir-pa pri kaš, krum pir na ki -se lo, po stan grah sri je dom, a grah s ri zan -ci ma, su bo tom. Muški su teže ra di li pa sujače i je li, po ko ji ko mad sla ni ne i lu ka, ami žen ske obično bi po sti le utor kom i pet -kom, i čitav bi dan pro ve le na kru hu i vo -di. Ni ne dje ljom se ni je bog zna što ku ha -lo, ju ha od su ho ga me sa i re sta ni krum pirs me som za glav no je lo. Pa što nam je fa -li lo? Ništa!«

»I po ru hu se po zna lo da smo u ko ri zmi«sjeća se Ma�ri�ca�Ber�tić iz Mo ro vića, ko jaje da nas u Iva no vu kod Do njeg Mi holj ca.»I rad na je od jeća bi la tam na, cr na ili tam -no pla va, smeđa ili tam no ze le na. Isvečano je ru ho bi lo cr no ili tam no pla vo,a bi je li se tek oplečak. Uvi jek smo išli nakrižni put – sva ko ga pet ka, a ne dje ljom nami su i na večer nji cu. Pa i muški su oblačilitam na odi je la, a ako je još zi ma, sta ve cr -nu šuba ru, a ako već oto pli, jer u ko ri zmipočinje i pro ljeće, on da cr ni šešir. A rad naje od jeća u muških bi la sva ka kva, ni je sebaš stro go vo di lo računa.«

»Svi smo išli u cr kvu, pa ona naša ve li -ka cr kva Pre sve tog Troj stva u Ku ku jev ci -ma bu de pu na, pa pje va mo mu ku i dru geko ri zme ne pje sme« sjeća se ba ka Sla�vi�caGre�po iz Ku ku je va ca, ko ja je sa si nom isna hom na Li va ni kod Osi je ka. »Ni je seon da išlo u šor, ni je bi lo ni igran ki ni za ba -va, u šokačkim se se li ma di ljem Sri je mani su pra vi li sva to vi u ko ri zmu. Sva to vi suon da bi li u je sen, ka da grožđe do spi je i no -vo vi no i ka da utih nu ra tar ski po slo vi u po -lju, a u ko ri zmi, ni ka da. Mla di su se oku -plja li su bo tom i ne dje ljom na šoru, is predkuće ne ko ga od rod bi ne ili pri ja te ja, pu ca -li ko ki ce, pričali i šali li se, a u 8 sa ti svikući. Ni je ba da va ona na rod na pje sma:Zvo no zvo ni na Zdra vu Ma ri ju, sva ka cu -ra u svo ju avli ju.«I�AŠIKO�VA�LO� SE: »Sjećam se, pu ca lismo ko ki ce i igra li ko košje šet nje u Mar -kićevom šlji vi ku« kaže Ani�ca�Mu�tavdžić,ba ka Man di na sna ha. »Igra li smo Žabe-la -be, od Pešte do Vi da ko vog i Glav nog šora.Dje voj ka, ko ja je ima la mom ka, mo gla jeta da i ašiko va ti, jer ko košja je šet nja kaostvo re na za ašiko va nje. Na Vi da ko vom ješoru ti je kom ci je le ko ri zme bi lo vi�to, dr vona stu pu s dva sje da la, po jed nim na sva -koj stra ni, pa su nas mom ci okre ta li. NaJan ko vićevom je du du bi la cu�ban�ka� i tusmo se oku plja li vi ken dom i sve com. Bi loje za ba ve, ia ko je bi la ko ri zma.«

»I mi smo u Bap skij re do vi to išli nakrižni put, na mi su i na večer nji cu« sjećase Ka�ti�ca�Ma�rošičević, ko ja se uda la u Gi -ba rac, a ‘93. s obi te lji pre se li la u Čepinkod Osi je ka. »Ali ka da se vraćamo skrižnog pu ta ili s večer nji ce, bi la je pri li kada dje voj ka ko ja ima mom ka ma lo po di va -ni. Oni ko ji su se gle da li i ko ji su se vo lje -li, mo gli su ašiko va ti i u ko ri zmi.«

I ba ka An�ka�Šaj�van iz So ta, ko ja je da -nas s obi te lji u Dop si nu kod Osi je ka ra dose sjeća to ga vre me na. »Kad smo bi li mla -di, oku pi mo se is pred cr kve pa di va ni mo,

a išli smo na sva ku mi su i pet kom nakrižni put. Pa kad ide mo kući, ko ja imamom ka ta ide s mom kom. Ni je bi lo igran -ki ni za ba ve ko ri zmom u So tu, ali na ma toni je sme ta lo. Kad si mlad, sve ti je li je po.«»Bi lo je to li je po do ba« sjeća se Dra�gi�caBer�tić iz Mo ro vića, ko ja je da nas sa si nomu Bračev ci ma kod Đako va. »Oku pi mo seis pred cr kve, a išli smo re do vi to na sva kumi su i večer nji cu i pet kom na križni put.Kod nas je kal va ri ja od mah pre ko pu ta cr -kve, uz Stu dvu pa pje va mo mu ku i dru geko ri zme ne pje sme. Ne dje ljom, po sli jevečer nji ce ide mo na most, a u Mo ro vićusmo ima li dva mo sta, pre ko Stu dve i pre -ko Bo su ta. Ko ja je ima la mom ka, ta bu des mom kom ko ja ni je ta bu de s dru ga ma, panam igran ke ni su ne do sta ja le.«

»Pu ca li smo ko ki ce na šoru, jed ni do ne -su rešeto, dru gi ku ku ru zo vi ne, a ne tko me -tlu da po klo pi mo rešeto pa on da čita voveče pu ca mo i je de mo ko ki ce, a ko ja jeima la mom ka, on joj do ne se pa tri ce od ko -ki ca« sjeća se Ruža Po zde ro vić iz Gi bar ca,ko ja je da nas u Bo ri ku kod Sla ti ne. »Našaje kuća bi la na kra ju se la i ima li smo naj -veću cu ban ku na du du, gdje su se oku plja -li mla di iz ci je log se la. Pa čim je ne dje ljaili sve tac, po čitav dan smo na cu ban ki. Pabi lo je tu i ašiko va nja, Bože moj.«

Sve u sve mu pošti vao se ne ka kav red.Ni je bi lo igran ki i za ba va, re do vi to se od -la zi lo na sve te mi se i križni put, pje va la semu ka i dru ge ko ri zme ne pje sme, vo di lo seračuna o po stu i ne mr su, vo di lo se računačak i što se odi je va lo, a mla di su se oku -plja li oko ko ki ca, cu ban ki, vi ta i dru gih za -ni ma ci ja, smišlja jući pri to me ra zne hun -cu ta ri je. Igra lo se ko košje šet nje, žabe-la -be, pra vi le se pa tri ce od ko ki ca, sa mo da bisre li, ko ga se želje lo sre sti, da bi se di va ni -lo, ka ko se u Šoka di ji ra ni je go vo ri lo zaašiko va nje. I ka pi je su se krečile, ali o to -me dru gi put.

Slav ko Žebić

Priče s vrpce

Korizma u srijemuKorizma u srijemuSve je počimalo s čistom srijedom* I po ruhu se poznalo da smo u

korizmi* Išli smo redovito na svaku misu i večernjicu i petkom

na križni put* Pucali smo kokice i igrali kokošje šetnje* Koja je imala

momka, ta bude s momkom koja nije ta bude s drugama,

pa nam igranke nisu nedostajale

dd oo pp ii ss nn ii [[ tt vv aa

26. ožujka 2004. 25

SOMBOR�– Posljednji seminar – radioni-ca iz ciklusa Identitet i multikulturalnorazumijevanje u projektu Osnaženi/aktivni građanin na obje strane Dunava(koji financira Fond za otvoreno društvo izBeograda i podržava Skupština općineSombor), održan je 13. ožujka u Somboruu prostorijama Udruženja »Ravangrad« natemu Nenasilje i nenasilna akcija.Voditeljica radionice bila je Vesna�Teršelić,iz Zagreba, suradnica Centra za mirovnestudije i Centra za ženske studije uZagrebu, dugogodišnja aktivistica,voditeljica kolegija Žene i moć, Civilnodjelovanje i javne politike i Suočavanje sprošlošću.

Sudionici su, kao i prethodnih puta, bilinastavnici, studenti, ekonomisti, aktivistinevladinog sektora… iz Bilja, KneževihVinograda, Riđice, Bačkog Monoštora,Stanišića i Sombora.

Prvi dio radionice bio je posvećen teminenasilja. Kako živimo u kulturi nasilja,bavili smo se i jednim i drugim,pokušavajući ih definirati, uočiti vidovemanifestiranja i iznaći uzroke nasilja. Štoje nasilje? Kako na njega reagirati?

Nasilje je ugrožavanje drugog – fizičko,verbalno, neverbalno, strukturalno…Doživljavamo ga kao pritisak, nepoštova-

nje, neuvažavanje, neprihvaćanje. Svako-dnevno. Na svim razinama.

Prilikom analiziranja nasilja uobičajenoje pristupanje u nekoliko koraka,pokušavajući istražiti nasilje u nekolikonivoa: činjenice, emocije i potrebe.Prilikom istraživanja činjenica pitanje kojetreba postaviti je: što se desilo? Kodemocija: kako se osjećaš? Kod potreba, štoje i najzahtjevnije: što ti treba da se komu-nikacija može nastavit?

Tko je pozvan prekinuti začarani krugnasilja i je li to uopće moguće?

Svi smo pozvani, svatko u svojojobitelji, profesiji, u odnosu s ljudima… daučinimo svoj mali korak i doprinos kaizlazu iz nasilja – bila je tema drugogdijela radionice.

Što možemo učiniti kao pojedinci? Štokao društvo?

Kao pojedinci – preuzimanjeodgovornosti za činjenja i nečinjenja iposljedice i jednog i drugog. Rane koje osta-ju na žrtvi i njenoj obitelji, ostavljaju ožiljkeuvijek i na počinitelju. Možda je najtežesuočiti se sa vlastitom odgovornošću i prih-vatiti lošu sliku o sebi, ali je to prvo od čegamožemo početi. Prvo što bismo moglimijenjati. I prvi korak ka drugome.

Važnu ulogu imaju i različiti obliciedukacije za nenasilje. Prije svega u škola-ma i fakultetima, ali i sa roditeljima,uposlenima u ustanovama, poduzećima,okupljenima u sportskim klubovima ikulturno-umjetničkim organizacijama,mirov-nim i humanitarnim organizacija-ma. Posebno je naglašen utjecaj medija ipotreba transformacije govora mržnje uafirmativan govor.

Ali, pokretanje iz pasivnosti, solidarnosti zauzimanje za druge i drugačije, skreta-

nje pažnje na probleme u društvu u oblikunenasilnih akcija je korak dalje, kaostvarivanju sebe samih, odgovornihčlanova svoje i ljudske zajednice i kreiran-ju boljeg i pravednijeg društva. A to je sta-lan i nikad završen proces, jer nema osvo-jenih dobara, za njih se uvijek i iznovabori!

Sudionici seminara su govorili o svojimiskustvima organiziranja nenasilnih akcijai sudjelovanja u njima i zajedno odgledalikratak film Akcije prekrečavanja fašizma(prekrečavanja grafita) u Somboru 21.ožujka 2001. godine. Prikazan je istogdana i kao primjer nenasilne akcije u TVemisiji na istu temu na RTV »Spektar«, a iu srijedu 17. ožujka, kada je ponovnobuknulo nasilje na Kosovu, ali i u gotovosvim gradovima ove zemlje.

Film se završava riječima:»Prvo su odveli Židove, a ja se nisam pro-tivio jer nisam bio Židov.Zatim su odveli komuniste, a ja se nisam

protivio jer nisam bio komunista.Zatim su odveli sindikaliste, a ja se nisam

protivio jer nisam bio sindikalist.Zatim su odveli i mene, a nitko nije ostao

da se protivi tome.«(Pastor�Niemoeller, žrtva nacista)

Manda Prišing

Identitet i multikulturalno razumijevanje

nneennaassii ll jjee ii nneennaassii llnnaa aakkcc ii jjaa

Iz vršni od bor SO Apa tin dao su gla snost

Hr vat ski kao slu`be ni je zik?Hr vat ski kao slu`be ni je zik?SON�TA – Iz vršni od bor Skupšti ne općine Apa tin dao je su gla -snost na iz mje nu Sta tu ta Općine u član ku ko ji re gu li ra službe nuupo ra bu je zi ka i pi sma na ci o nal nih ma nji na na pod ručju Općine.Pre ma po sljed njem po pi su pučan stva, po sto tak pri pad ni ka od -ređene na ci o nal ne ma nji ne ne pre la zi u ci je loj općini 25 po sto, ta -ko da se u tom di je lu ništa ne mi je nja, ali se mi je nja u se li ma, gdjeje od nos znat no dru gačiji. Na i me, bu dući da u Ku pu si ni živi višeod 75 po sto Mađara, u Svi lo je vu 58 po sto, u ovim će se li maslužbe ni je zik, osim srp skog, bi ti i mađar ski, a u Son ti, gdje živi59 po sto Hr va ta – hr vat ski je zik i pi smo. O ko načnoj sud bi niovog pri je dlo ga od lučit će vi jećni ci apa tin ske skupšti ne na za sje -da nju ko je je za ka za no za 26. ožujak. g

Udru ga pro tje ra nih Hr va ta iz Sri je ma, Bačke i Ba na ta

iz bor na skup{ti na u su bo tuiz bor na skup{ti na u su bo tu

ZAGREB - Udru ga pro tje ra nih Hr va ta Sri je ma, Bačke i Ba na ta

održat će iz bor nu skupšti nu u su bo tu 27. ožuj ka 2004. go di ne u

Za gre bu. Skupšti na će se od vi ja ti pod vi so kim po kro vi telj stvom

pred sjed ni ka Hr vat skog sa bo ra Vla�di�mi�ra�Šeks�a, a bit će održana

u dvo ra ni »Zvo ni mir« Do ma Hr vat ske voj ske, u Stančićevoj 6, s

počet kom u 11 sa ti.

Udru ga po zi va Sri jem ce, Bačva ne, Ba naćane i sve pri ja te lje na

ovu skupšti nu. Uz službe ni dio pred viđen je i na stup tam bu raša

iz Go lu bi na ca. g

dd oo pp ii ss nn ii [[ tt vv aa

Ilir ski pre po rod je u svo je sre dište sta -vio kul tu ru, po vi jest, umjet nost, a na -ročito je zik. To je bi la nji ho va pr vot na

dje lat nost, ali u njoj je bio sa kri ven i na ci -o nal no-po li tički pro gram. Zbog ja ke cen -tra li stičke vla sti Beča, ja kog po li cij skogapa ra ta i do bro or ga ni zi ra nog držav nogčinov ništva, ilir ci ni su smje li otvo re no iz -ni je ti svoj na ci o nal ni pro gram, što su inačečini li svi osta li na ro di. Beč je čuvaostečene po zi ci je i svim sred stvi ma je bra -nio je din stvo ca re vi ne. Sva ki na ci o nal ni ipo li tički pro gram na ro da ko ji su se našli usklo pu ca re vi ne, bio je sum njiv i opa san zaraz bi ja nje mo nar hi je.

U toj si tu a ci ji su se našli i Hr va ti, pa susvoj na ci o nal ni pro gram mo ra li skri va tipod plaštem kul tu re i je zi ka. Ta ko je na sta -la Ga je va je zična re for ma, ko ja, uz raz -ličite pre i na ke i do pu ne, tra je do da nas.No, Hr va ti su se da le ko ra ni je počeli ba vi -ti nor mi ra njem svo ga je zi ka. Ta ko je pr vugra ma ti ku na pi sao Bar tol Kašić još 1604.go di ne.OTAC HRVATSKOG JEZIKOSLOV-LJA: Bar tol Kašić je rođen 1575. go di nena oto ku Pa gu, a umro je 1650. go di ne uRi mu. On se ni je ba vio sa mo gra ma ti kom,ne go svim vi do vi ma hr vat skog je zi ka.Sto ga ga zo vu ocem hr vat skog je zi ko slo -vlja. Bio je isu so vac. Pri pa dao je cr kve -nom re du, ko ji se pr vot no ba vio mi si o nar -skim ra dom među po ga ni ma i ne kršćani -ma, pa su sto ga pu nu pažnju po svećiva liizučava nju je zi ka na ro da među ko ji ma ćemi si o nar ski dje lo va ti.

Ko li ka je bi la bri ga mi si o na ra isu so va caza je zi ke vi di se iz pri mje ra isu sov ca Lo -ren za Her vasa. On je pi sao višeje zičnirječnik u ko jeg je uključio 155 je zi ka. Istije ra di us po red be za pi sao Očenaš na 326je zi ka. Isu sov ci su za ra na po ka zi va li po -seb nu skrb za sla ven ski svi jet, pa i za nji -ho ve je zi ke. Ka da je 1556. go di ne u Pra guotvo ren isu so vački ko le gij u nje mu senašao Balt�ha�sar�Ho�sto�vi�nus�(1534.-1600.)po na rod no sti Čeh. U tom ko le gi ju se go -vo ri lo nje mački, pa Ho ste vi nus piše svompo gla va ru: »… in Bo he mia bo he mi zentno stri«, što znači da isu sov ci u Češkoj mo -ra ju go vo ri ti češki. Ta li a jan ski isu so vacAn�to�nio�Pos�se�vi�no (1533.-1611.) kao pa -pin po sla nik pu tu je u Ru si ju i piše o je zi -ko slov noj pro ble ma ti ci u Ru si ji. Zbog to -ga je sa so bom po veo »un pre te schi a vo -

ne«, tj. svećeni ka Hr va ta. Taj hr vat skisvećenik bio je Stje�pan�Drenoczy (1500. -1586.). Za nje ga Pos se vi no ve li da je »vr -lo la ko naučio ru ski, dok Ru si ma ne bi ta -ko la ko bi lo naučiti hr vat ski.« Iz to ga za -ključuje da je hr vat ski je zik sta ri ji, i da suse od nje ga raz vi li polj ski, ru ten ski i mno -gi dru gi je zi ci. Pos se vi no je imao pro blemi s bu lom pa�pe�Eu�ge�ni�ja�IV. ko ja je na pi sa -na ru ten ski. Nje go va je prat nja usta no vi la

da to ni je mo skov ski, ne go mješavi na bo -san skog i hr vat skog je zi ka. On je po nioRu si ma i ne ka kav ka te ki zam, ko ji je Ru si -ma bio ne ra zu mljiv s ob zi rom na je zik. ZNANSTVENO FORMIRANJE JEZI-KA: Za am ba sa do ra u Mo skvi pre po ručaoso bu ko ja zna hr vat ski ili češki. Bri gaDružbe Isu so ve za sla ven ski svi jet go di ne159. do bi va pr vu in sti tu ci ju – osni va seAka de mi ja ilir skog tj, hr vat skog je zi ka.Njen cilj je: osi gu ra ti na stav ni ka i or ga ni -zi ra ti na sta vu za spo sob ne i vri jed ne stu -den te, i Hr va te i stran ce. Pr vi na stav nik hr -vat skog je zi ka bio je Bar tol Kašić. On jeveć imao svoj Li bret to di fra si, ko je ga jena pi sao još 1595. go di ne. To je bio skro -man hr vat ski fra ze o lo gij ski rječnik. Po -služio se Vrančićem, da bi sa sta vio svojhr vat sko-ta li jan ski rječnik. U Ri mu je1604. ti skao svo ju hr vat sku gra ma ti ku podna slo vom In�sti�tu�ti�o�nes� li�gu�ae� illyricae.Gra ma ti ka i ri ječnik su bi li do volj ni započetak izučava nja hr vat skog je zi ka narim skoj Aka de mi ji. Kašić je na pi sao sve gaoko 30 dje la, a među nji ma i Ri tual i Evan -ge li star, ko ji su ti ska ni i kroz sto ljeća ko -rište ni. Pre veo je i ci je lo sve to pi smo, ali

ga ni je ti skao zbog pro ti vlje nja »našije na -ca«, ko ji su ima li pri go vo re na iz bor di ja -lek ta i va ri jan te je zi ka ko ji ma je Kašić pi -sao. To je bio početak znan stve nog nor mi -ra nja hr vat skog je zi ka.

Kašić je bio s oto ka Pa ga. Ta mo se go -vo ri la čakav ska ika vi ca. On je za hr vat skuje zičnu nor mu pri hva tio što kav sku ika vi -cu. Od više di ja le ka ta i inačica hr vat skogje zi ka mo rao je na pra vi ti iz bor. Hr vat skeknji ge tre ba ju se pi sa ti, pr vo, ta ko da seza do vo lje svi hr vat ski kra je vi (Sla vo ni ja,Po du na vlje, Dal ma ci ja, Hr vat ska, Istra iBo sna), dru go, je zik na ko ji su pre ve de neli tur gij ske knji ge tre ba bi ti što više uni ver -za lan, što prošire ni ji, treće, taj je zik ne kabu de »bo san ski«. Uzeo je, da kle, za nor muhr vat skog je zi ka što kav sku ika vi cu. U si -tu a ci ji da mo ra ju bi ra ti di ja le kat i va ri jan -tu hr vat skog je zi ka, naći će se, mno go ka -sni je, Lju�de�vit�Gaj i Ilir ci. Gaj, i svi okonje ga bi li si kaj kav ci. I oni su mo ra li traži-ti naj rašire ni ju va ri jan tu hr vat skog je zi ka iko načno su se od lučili za što kav sku ije ka -vi cu, ko ja je i da nas nor ma za hr vat skistan dar ni je zik. Slično su ra di li i svi osta lina ro di. Mo ra li su bi ra ti između više va ri -jan ti, da bi stvo ri li je dan za jed nički je zikza isti na rod.

Ga je vu re for mu hr vat skog je zi ka pri -hva ti li su i naši pre po ro di te lji. Ivan�An�tu�-no�vić�piše Ili�ji�Okru�giću�da pri hvaća no venor me hr vat skog je zi ka, prem da se sasvim ne slaže. Više pu ta se tuži da ne znapra vo pis i or to gra fi ju i da sa da, pod sta reda ne, mo ra učiti. An tu no vić je pošti vaoau to ri tet i zna nje hr vat skih pr va ka po pi ta -nju stan dar da hr vat skog je zi ka. Ta pra vi lasu pri hva ti li i braća Ili ja i Pa�jo�Ku�jundžić.Pri hva tio je ista pra vi la Ra�jić u svom epuSla va, pa i bi skup Buda�no�vić. To je znakda su bi li svje sni pri pad ni ci hr vat skog na -ro da, pa su sto ga pri hvaćali i nje go ve je -zičke stan dar de. Kod njih se, do duše,osjeća sta no vi ta ko le blji vost i mješavi napri pi sa nju jer to ni su učili u re dov nomško lo va nju, ali ni su do vo di li u pi ta nje is -prav nost te nor me za se be i za svoj bu nje -vačko-šokački puk. g

26. ožujka 2004.

Da�nas� se� po�težu� ne�kaveć� odav�no� znan�stve�noraz�jašnje�na� pi�ta�nja� istva�ra�ju�no�ve�kon�struk�ci�-je.� Sto�ga� sma�tra�mo� dada�nas�ni�je�po�treb�no�ništaviše� do�ka�zi�va�ti� o� na�ci�o�-nal�noj� pri�pad�no�sti� Bu�-nje�va�ca�i�Šoka�ca.�To�jed�-no�stav�no� ne�ma� smi�sla.No,�po�treb�no�je�poučava�-ti�i�ob�jašnja�va�ti.�Na�i�me,�po�la�sto�ljeća�jeto�bi�la�za�bra�nje�na�ili�neželje�na�te�ma.

Piše:

Jo sip

Te mu no vić

Bunjevačko-šokački Hrvati (25.)

^etiri stolje}ahrvatske gramatike

26

Bartol Kašić

ff ee ll jj tt oo nn

26. ožujka 2004.

U1994. go di ni i do 5. ko lo vo za1995. bi lo je u No vom Slan ka me -nu mir ni je i pod nošlji vi je ne go

pret hod ne tri go di ne. A on da su na stu pi liteški da ni i do gađaji ko je je teško opi sa ti.Pe tog ko lo vo za, na dan Snježne Go spe,Slan ka men ci su po svom sta rom običajuho dočasti li na Te ki je kod Pe tro va ra di na.Bi lo ih je oko dvi je sto ti ne.

Od mah po do la sku na Te ki je, oko šestsa ti uju tro, slan ka men ska ho dočasničkapro ce si ja bi la je na pa da na i pro vo ci ra na.Na sta vlje no je i pod mi som.

Gru pa od se dam raz u la re nih i pri pi tihlju di pri je ti la je i do ba ci va la ko je ka kvepro sto te. Ka da je je dan iz gru pe iz va diobom bu, po i gra va jući se njo me i za pri je tioda će je ba ci ti u pro ce si ju for mi ra nu za po -la zak do žup ne cr kve sve tog Ro ka u Pe tro -va ra di nu na po božnost križnog pu ta doKal va ri je, sri jem ski vi kar msgr.� Stje�panMi�ler po zvao je po li ci ju ko ja je pri sti glaubr zo i pre po znavši jed nog od svo jih pret -po sta vlje nih među nji ma, za držali su se nadis tan ci, na što su se ‘hra bri Sr bi’ iz sed -me ročla ne gru pe sa svo jom gaj bom pi va ibom bom po vu kli.UL TI MA TUM ZA ISE LJE NJE: U noćiizmeđu pe tog i šestog ko lo vo za 1995. bi loje na pa da na žup ni stan i te le fon skih pri -jet nji. Na slućiva lo se da će usli je di ti teškida ni. Si tu a ci ja se sve više zaoštra va la. Do -la skom u se lo pr vih ‘kra jiških Sr ba’ bi va -lo je sve teže. Cr kva i žup ni stan po sta romre cep tu bi li su pr vi na uda ru. Počelo je te -le fo ni ra njem, za tim su usli je di le užasnepri jet nje. Zbog na sta le si tu a ci je žup nik jeod lučio da se na dan-dva sklo ni u Ze mun.U žup nom sta nu osta la je nje go va maj ka,da bi sačuva la žup ni stan, a i pra ti la sta njeu se lu. Žup nik je mi slio, a i ona sa ma sena da la, da nju, kao sta ri cu, neće di ra ti i daneće bi ti iz ložena mal tre ti ra nju. U četvr -tak 19. ko lo vo za 1995. u slan ka men skožup no dvo rište, a po tom u žup ni ured na -sil no su pro va li li pe te ro raz u la re nih i na o -ružanih lju di tražeći »po pa da ga ubi ju«.Pošto ga ni su našli u sta nu, počeli su maj -ci pri je ti ti, a po tom je i mal tre ti ra ti. Ka dasu se uvje ri li, da se ‘pop’ ne kri je u kući,

pre ni je li su nje go voj maj ci ul ti ma tum:»Pop mo ra ise li ti Hr va te iz Slan ka me na ipri došle Sr be iz Hr vat ske smje sti ti u nji -ho ve kuće, a ako to ne učini bit će ubi jen«.Žup ni ko va maj ka je pro ci je ni la, da će jebar za ne ko vri je me pu sti ti na mi ru, akokaže, da će se nje zin sin usko ro vra ti tikući. Re kla im je da na večer u se dam sa tiima mi su i da će se do ta da vra ti ti kući.Ka da su, po vje ro vavši, utvr di li da je zana večer za ka za na mi sa, osta vi li su sta ri cu,po vu kavši se iz žup nog sta na.

Ostavši sa ma maj ka je, mi sleći na svo -ga si na je din ca, po ju ri la do te le fo na da mudo ja vi da ni za živu gla vu ne do la zi u se -lo, jer ga pred cr kvom čeka ju da ga ubi ju.Po teškoće su bi le i s te le fo nom, jer su seve ze ja ko teško mo gle us po sta vi ti. Ipak jena kon do sta mu ke uspje la do bi ti žup ni ka uPe tro va ra di nu, ko ji je po tom pro našaonje nog si na kod dru gog ko le ge, te su za -jed no do ni je li od lu ku što čini ti. To ga da nažup ni ko va maj ka je više pu ta na pa da na.Po tom je došao je dan ‘kra jiški Sr bin’ da jeoba vi je sti da će se on sa svo jom obi te ljiuse li ti u žup ni stan. Na zva la je po li ci ju.Na te le fon ski po ziv došla su dvo ji ca po li -ca ja ca. Maj ka se požali la po li ci ji da jojhoće ubi ti si na i da nju is tje ru ju iz kuće.Do bi la je od go vor: »Mi smo ov dje da sene do go di tra ge di ja, a ti se lju di mo ra june gdje smje sti ti«. Re kla im je: »Ali mi ni -smo ništa kri vi«. Do bi la je od go vor: »Nioni ni su ništa kri vi«. Ta da je shva ti la da ne

može očeki va ti zašti tu ni od ko ga i da pri -je večeri mo ra na pu sti ti kuću. Do bi la je ul -ti ma tum da se mo ra ise li ti. Pe tor ka ko ja juje mal tre ti ra la upor no je očeki va la do la zakna mi su ‘po pa’, a ona je zna la da njen sinneće doći na mi su večeras. OD LA ZAK IZ ŽUP NOG STA NA: Bi loje ne u put no i ri skant no da ne tko odsvećeni ka dođe po nju u No vi Slan ka men.Po ručila je sto ga da ni tko od svećeni ka nedo la zi u se lo i da se zbog nje ne iz lažuopa sno sti. Spa ki ra la je u jed nu put nu tor -bu naj važni je do ku men te, žup ske žigo ve inešto no va ca, te ne pri mjet no pre ko dvo -rišne ogra de, spo red nim uli ca ma došla doSta rog Slan ka me na, a oda tle kroz No viSlan ka men au to bu som do spje la do Inđije.Smje sti la se po tom u Ze mu nu sa si nom ižup ni ci ma iz No vih Ba no va ca i Go lu bi na -ca. Ze mun ski fra njev ci su ih pri mi li otvo -re na sr ca i duše. U ze mun skom sa mo sta nuu Strossmayerovoj 6 čulo se na kon ne ko -li ko da na da je po li ci ja počela ‘dje lo va ti’.No vi ‘sta nov ni ci’ fra nje vačkog sa mo sta nau Ze mu nu bi li su tom vi ješću ohra bre ni.Vi jest o bo ljem došla je iz Go lu bi na ca,dok je u osta lim se li ma osta lo ne pro mi je -nje no teško sta nje. Slan ka men ski žup nikEdu�ard� Špa�no�vić otišao je 12. ko lo vo za1995. go di ne u po li cij sku sta ni cu u Inđiji,gdje su ga pri mi li načel nik i ko man dir po -li ci je. Obećali su mu po moć i zašti tu i zanje ga i za nje go vu župu. U međuvre me nu,ogla si le su se i Re pu blička i Sa ve zna vla -da po vo dom ovih ne mi lih do gađaja, a pri -je njih i ne ki ino zem ni i do maći me di ji.Među pr vi ma re a gi rao je i Ured Re pu bli keHr vat ske u Be o gra du, iz Čakor ske 1a, ko -ji se smje stio tek pet sto ti njak me ta ra ne -da le ko od ‘kuće cvi jeća’, od no sno ma u zo -le ja Jo�si�pa�Bro�za�Ti�ta na De di nju. U skla -du s oglašava njem Re pu bličke i Sa ve znevla de mla di slan ka men ski žup nik do bio jei obećanje o zašti ti od nad ležnih po li cij -skih vla sti u Inđiji. g

Ka ko je umi rao moj na rod (22.)

no vi Slan ka men po sli je ‘Hr vat ske olu je

»Ova�(mo�ja)�knji�ga�je�sli�-ka;�ri�ječju�(i�mo�jom),�fo�-to�gra�fi�jom� (i� mo�jom)� ido�ku�men�tom� (i� mo�jim)sat�ka�nog� dra�ma�tičnog� ikr�va�vog� mo�za�i�ka� o� stra�-da�nju� (i� mog)� Na�ro�da� (imo�je)� i�ka�to�ličke�Cr�kve�uko�ju� je� utka�na� (i� mo�ja)ma�la�ljud�ska�i�svećeničkasud�bi�na,�ali� isto�vre�me�no� (i�ma�nje)� i� sli�kamo�ga�stra�da�nja,�ko�je�je�utka�no�u�sud�bi�numog�na�ro�da�i�mo�je�Cr�kve.«

Piše:

Marko Kljajić

27

ff ee ll jj tt oo nn

Usu bo tičkoj župi sv. Ro ka i ove jego di ne održana drev na de vet ni ca učast sv. Jo si pu. Kroz de vet da na

oko 400 vjer ni ka uz li je pi broj dje ce, čak ivr tićkog uz ra sta, iz čita vo ga gra da oku p-lja lo se sva ku večer u 17 sa ti na po božnostkrižno ga pu ta, kru ni ce ili kla nja nja, a u17,30 sa ti bi la je sv. mi sa i pri god na pro -po vi jed. Zbog vr lo očite kri ze in sti tu ci jebra ka i obi te lji, ko ja se osjeća i u Su bo -tičkoj bi sku pi ji, žup nik i pa sto ral no vi jećežupe od lučili su da te me ovo go dišnjihpro po vi je di bu du po svećene upra vo bra kui obi te lji. Okvir na te ma pro po vi je di bi laje: »Sv. Jo sip – čuvar na za ret skei su vre me ne obi te lji – Po vra taksve to sti bra ka i obi te lji za ob no -vu Cr kve i društva«. Sva ku večerje pro po vi je dao dru gi svećenikili re dov nik. U pr vom di je lu pro -po vi je di go vo ri li su o Božjemna u mu o bra ku i obi te lji, o lje po -ti i dra go ci je no sti tih te melj nihsta ni ca društva i Cr kve, a u dru -gom di je lu pro po vjed ni ci su po -kušali osvi je tli ti po je di ne su vre -me ne pro ble me bra ka i obi te ljikao što su kon tra cep ci ja, po -bačaj, bračna ne vje ra, ra sta vebra ko va, mješovi te ženid be, is to -spol ni bra ko vi, na si lje u bra ku iobi te lji i dr.

Sva ku večer žup ni zbor, uz or -gulj sku prat nju mr. Er vi na Čeli -ko vića, na kra ju mi se pje vao jeLi ta ni je sv. Jo si pa, a svećeni ci supred mo li li po svet nu mo li tvu zaobi te lji.Dan truD ni ca: U okvi rude vet ni ce, u ne dje lju, 14. ožuj kapro sla vljen je Dan trud ni ca. Po lasa ta pri je sv. mi se žup nik An dri -ja Anišić je pročitao ne ko li kome di ta ci ja ko je ve ličaju uz -višenost i lje po tu majčin stva iočin stva, kao i ne ko li ko mi sli izcr kve nih do ku me na ta ko je go vo -re o strašnim po slje di ca ma »kul tu re smr -ti« ko ja je za hva ti la i naš na rod.

To je po praćeno pje sma ma »Ka ko su li -je pe i dra ge sve maj ke« te »Ne moj meubit maj ko« ko je su od jek nu le pre ko raz -gla sa s ka se to fon ske vrp ce. Mi ni stran ti supred mo li li dvi je de set ke kru ni ce, a žup nikmo li tvu »Da se sva ko začeto di je te ro di«.De set muževa i žena ko ji očeku ju di je tebi li su to ga da na pred ol ta rom kao naj -ljepši ukras. Oni su čita li Božju ri ječ ipred mo li li Mo li tve vjer ni ka, a po sli jepričesti je dan otac i maj ka pred mo li li su

mo li tve ro di te lja ko ji očeku ju di je te. Nakra ju mi se svečanom mo li tvom bla go slo -va »žena pri je po ro da«, trud ni ce je bla go -slo vio mons. Be la Stan tić, ge ne ral ni vi kari pročel nik Vi jeća za obi telj Su bo tičke bi -s-ku pi je. Spo men na bi Sku pa Lajču bu -Da no vića: Već de se tak go di na u okvi -ru de vet ni ce sv. Jo si pu u ovoj župi, 16.ožuj ka, svečano se obi lježava ob ljet ni casmr ti ve li ka na bačkih Hr va ta bi sku paLajče Bu da no vića. Ove go di ne je u po -božno sti pri je mi se bi lo kla nja nje ko je jepri ka za no za du hov na zva nja, ko ja su i bi -

sku pu Bu da no viću bi la po seb no na sr cu iko ja su u nje go vo vri je me cvje ta la ta ko daje ta dašnja Bačka apo stol ska nun ci ja tu rajed no vri je me ima la 250 svećeni ka, a sa daih ima je dva sto ti nu. Za vri je me kla nja njačita ne su mo li tve za kla nja nje Presv. Ol -tar skom Sa kra men tu i mo li tve za du hov nazva nja iz Bu da no vićevog mo li tve ni ka»Sla va Božja« ko ji je on ob ja vio 1902.go di ne na hr vat skoj ika vi ci. Sv. mi su jepred vo dio mr. An dri ja Ko pi lo vić, pred sje -da va jući Ka to ličkog in sti tu ta za kul tu ru,po vi jest i du hov nost »Ivan An tu no vić«, a

kon ce le bri ra li su s njim žup nik An dri jaAnišić i o. Ma ri jan Ko vačević, ko ji je to -ga da na pro po vi je dao.Dva De Se ta ob Ljet ni ca Sve-ćeništva Žup ni ka an Dri jeanišića: U četvr tak, 18. ožuj ka žup nikAn dri ja Anišić za hva lio je Bo gu za dva de -set go di na svo ga svećeničkog živo ta i ra -da i za de set go di na žup ni ko va nja u župisv. Ro ka u Su bo ti ci. On je to ga da na u de -vet ni ci sv. Jo si pu go vo rio o obi te lji kao»ko li jev ci i ra sa dištu du hov nih zva nja« teje na gla sio važnost obi telj ske mo li tve iod go ja kao i apo sto la ta pred la ga nja u

rađanju no vih du hov nih zva nja usu vre me nim obi e lji ma. On je topot kri je pio pri mje rom iz živo tasvo je obi te lji, te je go vo rio o ra do -sti ma svo je pri pre me zasvećeništvo kao i o ra do sti ma i lje -po ti svećeničkog zva nja.

Na kra ju mi se žup ni ku su česti ta -li ovu značaj nu ob ljet ni cu dje capri god nom re ci ta ci jom te pučkapje sni ki nja Đula Mi lo da no vić uime svih župlja na župe sv. Ro ka uko joj je vlč. Anišić de set go di nažup nik.Svet ko vi na Sv. jo Si pa: Nasvet ko vi nu sv. Jo si pa svečano Eu -ha ri stij sko sla vlje pred vo dio je bi -skup mons. dr. Ivan Pen zes u za -jed ništvu s de se tak svećeni ka. Upri god noj pro po vi je di bi skup Pen -zes je, go vo reći o Jo si pu, mužupra ved nom, na gla sio ka ko su vre -me ni muževi i žene mo ra ju s na -slo va pra ved no sti i sve to sti bi tivjer ni svo jim obećanji ma da nimna vjenčanju te us tra ja ti jed no uzdru go do kon ca živo ta ma kar tre -ba lo i »pod no seći je dan dru go ga ulju ba vi«. On je ta kođer na gla siovažnost od go ja dje ce kao i pošti -va nje ro di te lja sa stra ne dje ce, te jesve pri sut ne vjer ni ke, ko ji su is pu -ni li te večeri pro stra nu cr kvu sv.

Ro ka, po vje rio zašti ti sv. Jo si pa.Na mi si su pje va li združeni zbo ro vi

župa sv. Ro ka i Isu so vog us kr snuća, podrav na njem Mi ro sla va Stan tića.

Na kra ju sv. mi se svi su di o ni ci ovo gasla vlja do bi li su sličice s li kom sv. Jo si paiz te cr kve s mo li tvom sv. Jo si pu za obi te -lji.

I ovo go dišnja de vet ni ca očito va la je sko li ko lju ba vi i po božno sti vjer ni ci gra daSu bo ti ce, na po se Hr va ti Bu njev ci, častesv. Jo si pa, zaštit ni ka obi te lji i svo ga hr vat -skog na ro da. A. A.

26. ožujka 2004.

Devetnica u čast sv. Josipu

ljubav za za{titnika obitelji

28

Crkva sv. Roka u Subotici

oo bb ii ll jj ee @@ aa vv aa nn jj ee

Ovih da na čitam, kao du hov -no šti vo, »Ivan XXIII. –Nje go va lju bav – nje gov

život« od Chri sti a na Feld man na.Zna mo da je Ivan XXIII. pro -glašen blaženi kom Ka to ličke cr -kve i da je je di ni Pa pa ko ji no si una slo vu »Do bri«. Div na je po vi jestu svom ne u mo lji vom su du ka danečiji život može iz ra zi ti jed nimpoj mom ili jed nom ri ječju. Pu no jelju di u po vi je sti s pred zna kom Ve -li ki, ali je sa mo je dan sa službe nimpred zna kom Do bri – Pa pa Ron cal -li. Ono što me jeoso bi to po tre slo kod to ga čita nja ječinje ni ca, ka ko je mu ko trp no iteško te sao u svo joj oso bi svo juna rav do te mje re, da bi ga po vi jestot kri la i označila Do brim. Ne vje -ro jat no je ko li ko je bio ne shvaćen,ne pri hvaćen, od bi jan i osuđivan.Ka da je ušao kao Pa pa u va ti kan -ske pa lače, imao je pri li ke vi dje tisve one tek sto ve ko ji su o nje mupi sa ni a pro tiv nje ga. preuZetibitno, a ne uSputno: Da -pače i kao Pa pa, ni je bio pri h-vaćen od svo jih naj bližih. Je di nitko ga je od sa mih početa ka di plo -mat ske službe pra tio ra zu mi je va -njem bio je pre lat Mon ti ni uDržav nom taj ništvu, ka sni je pa paPa vao VI. Svoj život ni put od »kri -ti zi ra nog« i oma lo važava nog Ron -cal li ja do pri hvaćenog Iva na Do -brog sam Pa pa je opi sao ova ko:An ge lu (Ron cal li) je 21 go di nakad se na kon voj ne službe vraćaopet u rim sko sje me nište. Ta da sepri lično ra di kal no od riče ide a lasve to sti ko ji je do tad sli je dio; pri jebi lo ka kvih od lu ka ili na kon gre -šaka uvi jek je za mišljao ka ko bi utom slučaju po stu pio sve ti Aloj zi jeili ka kav dru gi sve tački uzor – i ta -ko una pri jed pro gra mi rao vla sti tine u spjeh. An ge lo: »To je po grešname to da. Od sve tačkih kre po sti mo -ram pre u ze ti ono bit no a ne ono

us put no. Ja ni sam sve ti Aloj zi je ine mo ram se po sve ti ti Bo gu ona koka ko je to on činio, ne go ka ko zah -ti je va mo je biće, moj ka rak ter, mo -ji drukčiji život ni uvje ti. Ne smi -jem bi ti ničija bi jed na i ne plod nako pi ja, pa ni ko pi ja ta ko sa vršenauzo ra. Bog hoće da sli je di mo pri -mjer sve ta ca na taj način, da usvo -ji mo život nu srž nji ho ve kre po sti,da je pre tvo ri mo u vla sti tu krv ipri la go di mo svo jim po seb nim spo -sob no sti ma i okol no sti ma.« Značiu to me pre o kre tu je taj na nje go vogstal no ga bdi je nja nad vla sti tim»ja«, ko ji je uvi jek pri la gođivaomje stu i ulo zi u da tom tre nut ku, ada se vo dio željom čini ti to du hov -nošću ka ko bi čini li ve li ki lju di. Toje taj na nje go vo ga »ag gi or na men -ta«, oplođiva nja sta rih isti na za no -vo do ba. Za to je on traj no mo gaobi ti nov. On sma tra da je uda lja va -nje sva ke imi ta ci je, ko pi je bi lo ko -jeg uzo ra nje gov put ko ji ga vo dipre ma stva ra lačkom na slje do va njuKri sta. Našao je svo je mje sto podsun cem!Skup DjeLića je cjeLina:Po zna ti švi car ski pi sac i li ječnikPaul To ur ni er iz vješ ćuje u svo jojknji zi »Sva ki dan jed na pu sto lo vi -na« u ve zi s ne kom pa ci jen ti comslje deći doživljaj: »Ka ko mi je pri -po vi je da la, ima la je u do bi od oko12 go di na od jed nom do jam nu tar -nje ga ra svje tlje nja. Još se dob rosjeća mje sta gdje se to do go di lo;na la zi la se na sred mo sta pre koRho ne. Ov dje je bi la pre pla vlje nara došću: našla je od go vor na pi ta -nje ko je ju je mučilo; sa da je shva -ti la da sva ka rad nja, bi la ona neznam ka ko ma le na, MOŽE IMA TISMI SLA JE DI NO AKO JE U SK -LA DU SA SMI SLOM ČITA VO -GA SVI JE TA, ako se svr sta u po -vi jest svi je ta, kao ma li dje lić ko jise točno ukla pa na svo je mje sto.«

Mno gi lju di po zna ju ovo

»mučno pi ta nje«. Mno gi du go vri -je me svo ga živo ta doživlja va ju se -be is klju čeni ma ili izo li ra ni ma odcje li ne svi je ta. Osjećaju se od gur -nu ti ma, tuđima, ano nim ni ma, kaoda ne pri pa da ju ova mo, ia ko su na -iz van našli svo je mje sto, svo ju za -daću i svo je od ređenje. Nji ho vačežnja za in te gra ci jom, za po ve za -nošću, za pri ja telj stvom i je din -stvom je ve li ka. Ova si tu a ci ja, činimi se, da je sa da upra vo ključnopi ta nje naše za jed ni ce. Mno gi po -je din ci pa i in sti tu ci je traže »svo jemje sto pod sun cem«. U tomtraženju se često za bo ra vlja: cje li -na. Sli ka svi je ta, ka ko je vi di do briBog, sa mo je sli ka cje li ne, ma karvje ru je mo da se On osob no od no sipre ma sva koj oso bi. Ali po vi jestjed nog na ro da, društva, čini cje li -na. Tko god ni je u su klad no sti stom cje li nom i ni je na pu tu iz grad -nje općih in te re sa, ne go se be sta -vlja iz nad ili u sre dište, bi va ne sre -tan. Ta ne sreća je nužna. Ne može»koc ki ca mo za i ka« sta ja ti sa ma iima ti smi sla. U sli ci cje lo vi to ga»koc ki ca« ima svo je mje sto sa moon da ako po pu nja va baš to mje stoza što je po z-va na i od ređena. Ta -ko se mno gi is ključuju kao sa stav -ni dio cje li ne pa su ne sret ni.

Po sto ji dru ga opa snost, da se ne -smo tre nim pro ma tra njem iz usko -ga ugla po je di nog de ta lja ne vi dicje li na. Ta da se obično kri vo su disa mo taj de talj, jer se ne vi di cje li -na pa je on da taj de talj, ma kar i sa -vršen, gur nut na rub, oma lo važen,oka rak te ri zi ran kao ne kva li te tan ito je no va ne sreća. Za to je doživl-jaj ove mla de dje voj ke iz spo me -nu to ga dje la za nas vr lo in di ka ti -van. Da li ćemo ika da po sta ti svje -sni da je sva ko iz dva ja nje se be»iz« ili »iz nad« dru gih uzrok našene sreće. Da je sva ko pro ti vlje njeopćim in te re si ma raz lo gom našeizo la ci je. I da je sva ki sud ko ji jeta ko »pre tu ri va nje« po osob no stisa željom da se ne ko ga dis kva li fi -ci ra raz lo gom da se taj čin kad-tadosve ti ci je loj za jed ni ci: cje li ni. Zanas vjer ni ke Bog je po moć. Onnam je dao svo ga vla sti to ga Si naIsu sa Kri sta kao znak i nor mu pri -ja telj stva. U nje mu se po ve zu je isje di nju je ia ko još skri ve no – sve:naš vla sti ti život i život bliž njih,sve stvo re nje, ne bo i ze mlja – cje -li na. g

26. ožujka 2004.

Ne može

»koc ki ca

mo za i ka«

sta ja ti sa ma i

ima ti smi sla.

U sli ci

cje lo vi to ga

»koc ki ca« ima

svo je mje sto

sa mo on da ako

po pu nja va baš

to mje sto za

što je po zva na

i od ređena.

Ta ko se mno gi

is ključuju kao

sa stav ni dio

cje li ne pa su

ne sret ni

Ključno pitanje naše zajednice

Znati prepoznati

svoje mjesto

29

Piše: vlč. mr.

Andrija Kopilović

oo kk oo mm ss vv ee ]] ee nn ii kk aa

26.�ožujka�2004.30

Aktualno

Une�for�mal�nom� i� opušte�nomozračju,�uz�mi�ris�ko�ki�ca�ko�je�suslužene� go�sti�ma,� u� Lju�to�vu� su

20.�ožuj�ka�pred�sta�vom�»Di�vo�jačko�pre�-lo«� po� tek�stu� Alek�se� Džinića u� režijiAn�tu�na� Kne�zi�ja i� iz�vođenju� dram�skesek�ci�je� AKUD� »Le�meš«� iz� Le�meša,otvo�re�ni�»Da�ni�pučkog�ka�za�lišta«,�ko�jeveć�osmu�go�di�nu�or�ga�ni�zi�ra�ju�do�maćiniiz� Lju�to�va.� Dom� kul�tu�re�MZ� Lju�to�vobio�je,�kao�uo�sta�lom�i�ti�je�kom�mi�nu�lihDa�na�ka�za�lišta,�pre�pun.Po� ri�ječima� go�spođe� Ma�ri�je� Ba�gi,

pred�sjed�ni�ce�AKUD� »Le�meš«,� ko�ji� jera�ni�je� no�sio� na�ziv� »Brat�stvo«,� ali� je� učast�dvi�je� sto�ti�ne� i�pe�de�set�go�di�na�po�-sto�ja�nja� se�la�pro�mi�je�nio� ime�u�AKUD

»Le�meš«,� po�kraj� dram�ske� sek�ci�je� ak�-tiv�ne�su�i�fol�klor�na,�ko�ja�je�do�bi�la�broj�-na� pri�zna�nja� na� po�kra�jin�skim� i� re�pu�b-ličkim� smo�tra�ma,� sla�mar�ska� sek�ci�ja� iob�no�vlje�na�dram�ska�sek�ci�ja.�Ra�ni�je�ge�-ne�ra�ci�je�su�ima�le�pri�li�ke�vi�dje�ti�Trif�ko�-vićevu� »Iz�bi�račicu«kao� i� Mo�li�je�ro�ve»Kaćiper�ke«� dok� jesa�dašnja� pred�sta�vaujed�no� i� ob�na�vlja�njera�da�dram�ske�sek�ci�jeko�ja� je� bi�la� ak�tiv�nado�1992.�go�di�ne.ET�NO�GRAF�SKONA�SLI�JEĐE: »Ba�-veći� se� običaji�ma� icr�ti�ca�ma� iz� bu�nje�-vačkog� živo�ta,� došlismo�na�ide�ju�da�et�no�-graf�sko�na�sleđe�uklo�-pi�mo�u�dram�sku� for�-mu.� Re�zul�tat� to�ga� jepred�sta�va�‘Di�vo�jačko�pre�lo’.�Inače,�je�-dan�od�pri�o�ri�te�ta�je�upra�vo�i�rad�na�pri�-ka�zi�va�nju�običaja�iz�bu�nje�vačkog�živo�-ta,�ka�ko�ve�za�nih�za�svje�tov�nu�ta�ko�i�zadu�hov�nu�tra�di�ci�ju«,�re�kla�je�pred�sjed�ni�-ca� društva� go�spođa� Ba�gi.� Re�da�teljpred�sta�ve� ističe� da� je� i� osnov�na� ide�japred�sta�ve�da�se�pri�kažu�običaji� i�da�sesačuva� iz�vor�ni� bu�nje�vački� di�ja�lekt.»Pošto�sam�i�sam�ra�ni�je�bio�član�dram�-ske�sek�ci�je,�pri�hva�tio� sam�se� režije�dano�vim� čla�no�vi�ma� pre�ne�sem� is�ku�stvo� ina�dam�se�da�ćemo�ima�ti�pri�li�ke�go�sto�-va�ti� u� bližem� i� dalj�njem� okruženju«,kaže�An�tun�Kne�zi.�Pred�sta�va�je�igro�kaz�ko�ji�za�po�la�znu

si�tu�a�ci�ju�uzi�ma�for�mu�dje�vo�jačkog�pre�-la�gdje�kroz�bu�nje�vački�di�ja�lekt�pu�bli�kaima� pri�li�ku� čuti� je�zik,� ko�ji� služi� kaoosno�va� ver�bal�ne� ko�mi�ke.� Na�rod�neumo�tvo�ri�ne� i� pošali�ce� često� i� la�sciv�nepri�ro�de,�prošara�ne�su�na�rod�nim�igra�mai�pje�smom..�Ume�ta�nje�et�no�graf�skih�ele�-me�na�ta�vješto�je�uklo�plje�no�u�igro�kaz,ko�ji� u� naj�bo�ljoj� tra�di�ci�ji� pučkog�ka�za�-lišta�za�osno�vu�ima�ne�to�li�ko�priču,�ko�-li�ko�način�i�ne�po�sred�nost�ko�jom�se�ona

priča� tj.� glu�mačka� sred�stva,� ko�ji�ma� seglum�ci� služe.� Igra�jući� na� sce�ni� i� okonje,�na�i�la�ze�na�od�ličan�pri�jam�kod�pu�b-li�ke.HU�MOR�PRI�JE�SVE�GA:�Sa�ma�pričao�dje�vo�jačkom�pre�lu�kod�Ka�te� Jo�si�ne,

ko�ja� iz�i�gra�va�jući� Višti�cu� uči� pa�me�tiĐuku,�Đuli�nog�muža�ko�ji�je�pak�lak�načašicu�više�i�kao�ta�kav�Ka�ti�nom�maška�-ra�dom� (ko�ja� je� ur�ne�be�sna� epi�zo�da� unaj�bo�ljoj� tra�di�ci�ji� ko�me�di�je� del� ar�te,)bi�va�naučen�pa�me�ti�i�iz�mi�ren�sa�ženommu�Đulom�(ma�da�čašicu�ne�osta�vlja�dokra�ja).� Pred�sta�va� ima� sve� ele�men�tepučkog� ka�za�lišta,� jed�no�stav�nu� si�tu�a�ci�-ju,� ti�pi�zi�ra�ne� li�ko�ve� (od�lični� li�ko�viosam�pre�lja�ko�je�funk�ci�o�ni�ra�ju�kao�kori� vox� po�pu�li� ko�ji� se� smi�je� na� svojračun),�na�rod�ni�hu�mor,�na�mo�men�te�la�-sci�van� ali� ne� i� vul�ga�ran.� Kao� ta�kva,neo�p�te�rećena�i�raz�i�gra�na�pred�sta�va�na�-i�la�zi� na� od�ličan� pri�jam� kod� pu�bli�ke.Ovo�je�za�mno�ge�ujed�no�i�pr�va�pred�sta�-va� i� na�mje�ra� učesni�ka� da� kroz�ma�lu� ine�pre�ten�ci�o�znu� for�mu� pri�kažu� bo�gat�-stvo� bu�nje�vačke� ika�vi�ce,� na�rod�neobičaje� i� igre� da� bi� ka�sni�je� ra�di�li� iozbilj�ni�je� ko�ma�de.� Slje�deća� pred�sta�vana� pro�gra�mu� fe�sti�va�la� je� 27.� ožuj�ka»Sa�lašari� si�lom�Va�rošani«�u� iz�vođenjudo�maćina�iz�Lju�to�va.

N.�Šćepa�no�vić

Prizor�iz�predstave

Uređuje:�Zvonko�Sarićkkuu lltt uu RR aa

Od�ziv�pu�bli�keod�ličan

Rav�na�telj� Dram�skog� od�je�laHKUD� »Lju�to�vo«� Antun� Bajićve�li�nam�ka�ko�je�iz�u�zet�no�po�no�-

san�na�od�ziv�gle�da�te�lja,�ka�za�lišnu�kul�-tu�ru� i�na�o�bra�zbu,� i�po�našanje�pu�bli�kena� Da�ni�ma� ka�za�lišta:� »Ovo� je� većosmi�pu�ta�za�re�dom�ka�ko�mi�or�ga�ni�zi�-ra�mo� Da�ne� ka�za�lišta� ov�dje� u� nas,� uLju�to�vu,� i�mo�ram�reći�da�sam�više�noza�do�vo�ljan,� ka�ko� ma�sov�nom� po�-sjećenošću�svih�pred�sta�va,�ta�ko�i�re�a�-gi�ra�njem�pu�bli�ke�na�pred�sta�ve.�Ne�go�-vo�rim� sa�da� kon�kret�no� sa�mo� o� ovim,ak�tu�al�nim�Da�ni�ma�ka�za�lišta,�go�vo�rim�osvim�do�sa�dašnjim�do�sa�da�održanim.Ovaj�naš�Dom�kul�tu�re�ma�li� je,�vi�di�te� isa�mi,� tu�su�osim�nas� i� lju�di� iz�Udru�gelo�va�ca�i�one�umi�ro�vlje�ni�ka,�ali�mi�ima�-mo�pu�nu�sa�lu�ka�da�god�se�da�je�ne�kapred�sta�va,�bi�lo�da�se�ra�di�o�go�sto�va�nji�-ma� naših� ko�le�ga� iz,� pri�mje�ri�ce,� Som�-bo�ra,�Le�meša,�ali�i�iz�ma�tične�Re�pu�bli�-ke�Hr�vat�ske,� bi�lo� da� se� ra�di� o� našimdra�gim�pri�ja�te�lji�ma�iz�su�sjed�ne�Mađar�-ske,�a�ne�mo�ram�po�se�bi�ce�isti�ca�ti�ka�-ko�je�sa�la�dup�kom�pu�na�ka�da�pred�sta�-vu� da�je�mo� mi,� točni�je� rečeno,� do�-maćini-HKUD� Lju�to�vo,� od�no�sno� našaDram�ska�sek�ci�ja.«������������������R.�G.�T.

Da�ni�pučkog�ka�za�lišta�u�Lju�to�vu

Raz­i­gra­na­pred­sta­va»Di­vo­ja~ko­pre­lo«

26.�ožujka�2004.

Spo­men­na­sli­ka­ra­Sti­pa­na­[abi}a

Spo�men�na�ob�ljet�ni�cu�smr�tisli�ka�ra� i� li�kov�nog�pe�da�go�-

ga� Sti�pa�na� Šabića (1928.-2003.)�održat�će�se�1.�trav�nja�uor�ga�ni�za�ci�ji� Ka�to�ličkog� in�sti�-tu�ta� za� kul�tu�ru,� po�vi�jest� i� du�-hov�nost� »Ivan� An�tu�no�vić«,Hr�vat�skog� kul�tur�nog� cen�tar»Bu�nje�vačko� ko�lo«� i� Hr�vat�-skog� kul�tur�no-pro�svjet�nog

društva� »Ma�ti�ja� Gu�bec«� iz� Ta�van�ku�ta.� U� znak� sjećanja� ičina�pošto�va�nja�i�lju�ba�vi�bit�će�održana�sve�ta�mi�sa�u�su�bo�-tičkoj�cr�kvi�sve�to�ga�Ro�ka�u�16�sa�ti,�na�kon�čega�će�se�po�sje�-ti�ti�grob�ovo�ga�umjet�ni�ka.�U�18�sa�ti�je�otva�ra�nje�iz�ložbe�sli�-ka�Sti�pa�na�Šabića�u�HKC�»Bu�nje�vačko�ko�lo«,�a�za�tim�će�sepri�ka�za�ti�film�o�Sti�pa�nu�Šabiću�ko�ji�je�sni�mio�Raj�ko�Lju�bič.

Pro­mo­ci­ja­knji­ge­an­te­Vu­ko­va

Pro�mo�ci�ja�no�ve�knji�ge�An�te�Vu�ko�-va,� ro�ma�na� »Kuća� por�cu�lan�ske

lut�ke«�održat�će�se�u�pe�tak,�26.�ožuj�-ka� u� čita�o�ni�ci� Grad�ske� knjižni�ce� uSu�bo�ti�ci.� O� knji�zi� i,� uopće� do�sa�-dašnjem� ra�du� An�te� Vu�ko�va� go�vo�ritće:�Zsuz�sa�nna�Papp�Kor�hecz,�ÁrpádPapp,� To�mi�slav� Žig�ma�nov i� Ro�bertG.�Tilly.�Pro�mo�ci�ja�počinje�u�19.�30sa�ti.

Na­sta­vak­ka­za­li{nih­da­na­u­lju­to­vu

Usu�bo�tu�se,�27.�ožuj�ka�na�sta�vlja�mi�nu�le�su�bo�te�u�Lju�to�-vu� za�početa� ma�ni�fe�sta�ci�ja� »Da�ni� ka�za�lišta«,� inače

osmi�put�po�re�du.�Za�in�te�re�si�ra�ni�će�po�sje�ti�te�lji�ima�ti�pri�li�kepo�gle�da�ti�pred�sta�vu�do�maćina,�Hr�vat�skog�kul�tur�no-umjet�-ničkog�društva�»Lju�to�vo«�na�slo�vlje�nu�»Sa�lašari�si�lom�va�-rošani«.�Pred�sta�va�je�na�sta�la�po�tek�stu�au�to�ra�Pa�vla�Bačića,a�re�da�telj�je�Nan�dor�Kli�noc�ki.�Za�su�bo�tu�2.�trav�nja�na�ja�vlje�-na� je� pred�sta�va� go�sti�ju� iz� Som�bo�ra,� HKUD-a� »Vla�di�mirNa�zor«�ko�ji�će�od�i�gra�ti�pred�sta�vu�za�dje�cu�na�slo�vlje�nu�»Ismi�je�ha,�smi�je�ha�dje�ci«.

Pro­mo­ci­ja­knji­ge­o­Pu~koj­ka­si­ni

Upo�ne�dje�ljak� će� se,� 29.� ožuj�ka� usu�bo�tičkoj� Grad�skoj� knjižni�ci

održati� pro�mo�ci�ja� knji�ge�mr. La�za�raIva�na� Krm�po�tića »125� go�di�na� odosnut�ka�Pučke�ka�si�ne«.�Pro�mo�ci�ja�ćepočeti�u�19�sa�ti,�a�održati�će�se�u�ve�-li�koj� čita�o�ni�ci.� O� knji�zi� će� go�vo�ri�tiKrešimir� Bušić,� te� re�cen�zent� knji�geSte�van�Mačko�vić.�Za�gla�zbe�ni�ugođajpo�bri�nut� će� se� ko�mor�ni� tam�bu�raškior�ke�star� »Mu�si�ca� Chor�da«� izĐurđina,�pod�rav�na�telj�stvom�Ne�le�Sken�de�ro�vić.

Ric­hard­Ni­e­o­cim­u­No­vom­Sa­du

Kon�cem� je�mi�nu�log� tjed�na�ka�nad�ski� re�da�telj,�glu�mac� idram�ski�pi�sac�Ric�hard�Ni�e�o�cim održao�se�ri�ju�pre�da�va�-

nja�te�ra�di�o�ni�cu�na�slo�vlje�nu�»So�un�dings«�-�Ozvučja.�Ni�e�o�-cim�je�umjet�nik�polj�-sko�ga� pod�ri�je�tla� ko�jiod�1972.�go�di�ne�živii� ra�di� u� To�ron�tu,� uKa�na�di.� Ovaj� ka�za�-lišni� i� po�vre�me�nifilm�ski� dje�lat�nik� na�-la�zi� se� na� »tre�nut�nojtur�ne�ji«� ko�ja� ob�u�h-vaća� ra�di�o�ni�ce� i� se�-mi�na�re� što� će� ihodržati� i�u�Za�gre�bu� iGra�zu� (Au�stri�ja),� a

ko�je�su�na�lik�oni�ma�ko�je�je�održao�u�No�vom�Sa�du.�Or�ga�ni�-za�tor�se�mi�na�ra�i�ra�di�o�ni�ce�bio�je�Cen�tar�za�ka�za�lišna�istraži-va�nja.

Ivo­Ete­ro­vi}­po­nov­no­la­u­re­at

Ivo�Ete�ro�vić je�dan�od�naj�većih�hr�vat�skih�živućih�su�vre�me�-nih�maj�sto�ra� fo�to�gra�fi�je� ko�ji� već� više� de�se�tljeća� živi� uBe�o�gra�du,�počet�kom�je�tjed�na�ne�bro�je�nim�na�gra�da�ma�ko�jeje�do�bio�za�svoj�umjet�nički�rad�do�dao�još�jed�nu:�Ivo�Ete�ro�-vić,�do�bit�nik�je�»Vu�ko�ve«�na�gra�de�za�dvi�je�mo�no�gra�fi�je�ti�-ska�ne�mi�nu�le�go�di�ne-one�o�Be�o�gra�du� i�one�o�rod�nom�muSpli�tu.�Spo�me�nu�tu�na�gra�du�do�dje�lju�je�Kul�tur�no-pro�svjet�naza�jed�ni�ca�Sr�bi�je.�

Pr­vi­hr­vat­ski­cje­lo­vi­ti­por­tal­o­fil­mu

Na�13.�Da�ni�ma�hr�vat�sko�ga�fil�ma,�na�ci�o�nal�nom�fe�sti�va�lusred�nje�ga�i�krat�ko�ga�me�tra,�pred�sta�vljen�je�pr�vi�hr�vat�-

ski� cje�lo�vi�ti� por�tal� o� fil�mu,� koji� se� nalazi� na�web� adresi:www.film.hr.� Por�tal,� čiji� je� au�tor� film�ski� režiser� Hr�vo�jeHri�bar,�na�stao� je�su�rad�njom�Hr�vat�skog�film�skog�sa�ve�za� iHr�vat�ske� aka�dem�ske� i� istraživačke� mreže-CAR�Net,� a� uokvi�ru� pro�mo�ci�je� in�ter�ne�ta� na�slo�vlje�ne� »10@HR-Vri�je�meje�za�In�ter�net«.�Naj�za�htjev�ni�ji�dio�je�por�ta�la�ba�za�po�da�ta�kahr�vat�sko�ga� fil�ma,� dok� su� ini� sa�stav�ni� di�je�lo�vi� naj�no�vi�jefilm�ske�vi�je�sti�te�po�da�ci�o�film�skoj�za�jed�ni�ci,�na�tječaji�ma�ifilm�skoj�gla�zbi.�Por�tal�ujed�no�do�no�si� i�po�vi�jest�hr�vat�skogfil�ma,�po�dat�ke�o�au�to�ri�ma�i�dje�lat�ni�ci�ma�na�fil�mu,�ob�rađujeviše�od�650�film�skih�na�slo�va,�a�oso�bi�ta�je�pažnja�po�svećenano�vi�joj�film�skoj�pro�duk�ci�ji,�točni�je�od�1991.�go�di�ne�do�da�-našnjih�da�na.�Tu�su�i�po�da�ci�o�do�maćim�ali�i�ino�zem�nim�fe�-sti�va�li�ma,�do�maćim�in�sti�tu�ci�ja�ma�ko�je�pot�po�mažu�stva�ra�njehr�vat�skog�fil�ma,�stru�kov�nim�udru�ga�ma,�te�ne�pro�fe�sij�skom�iama�ter�skom� fil�mu.� Raz�voj� je� hr�vat�skog� fil�ma� kroz� ovajpor�tal�pri�ka�zan�u�kon�tek�stu�eu�rop�skog�fil�ma,�a� re�da�telj� jeHri�bar�na�pred�sta�vlja�nju�por�ta�la�is�tak�nuo�ka�ko�on�na�sta�je�sna�ka�nom� da� bu�de� film�sko� čvo�rište� in�for�ma�ci�ja� o� hr�vat�-skom,�eu�rop�skom�te�au�tor�skom�fil�mu,�isto�kao�i�mje�sto�su�-sre�ta�pro�fe�si�o�na�la�ca�i�lju�bi�te�lja�fil�ma.

31

Vijesti

kkuu lltt uu RR aa

26.�ožujka�2004.32

PPEE­­ttaakk,, ­­ 2266.. ­­ 33.. ­­ 22000044..4Grad�ska�knjižni�ca�Su�bo�ti�ca: Pro�mo�ci�ja�ro�ma�na�An�te�Vu�ko�va�»Kuća�por�cu�lan�ske�lut�ke«�u�19�i�30�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Som�bor: B.�Nušić�»Go�spođa�mi�ni�star�ka«�go�sto�va�nje,�Be�o�grad�JDP�u�20�sa�ti4SNP�No�vi�Sad: G.�Puc�ci�ni�»Ma�dam�Ba�ter�flaj«�di�ri�gent�An�dri�ja�Pa�vlič,�sce�na�Jo�van�Đorđević�u�19�sa�tiW.�Sha�ke�spe�a�re�»Mje�ra�za�mje�ru«�sce�na�Pe�ra�Do�bri�no�vić�u�19�i�30�sa�tiE.�Bur�gess�»Pa�kle�na�po�mo�randža«,�tru�pa�»Du�plo�dno«,�ko�mor�na�sce�na,�u�20�i�30�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Su�bo�ti�ca:G.�Gábor�»�Komámasszony,�hol�a�stuk�ker?«�ko�mor�na�sce�na,�u�19�i�30�sa�ti

SSuu­­BBoo­­ttaa,, ­­ 2277 .. ­­ 33.. ­­ 22000044..4Na�rod�no�ka�za�lište�Som�bor: J.�S.�Po�po�vić�»Po�kon�di�re�na�ti�kva«�go�sto�va�nje�SNP-a,�u�20�sa�ti4SNP�No�vi�Sad: J.�Griško�vec�»Ka�ko�sam�po�jeo�psa«,�»Aka�de�mi�ja�umjet�no�sti«�No�vi�sad,�ko�mor�na�sce�na�u�20�i�30�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Su�bo�ti�ca: G.�Gábor�»�Komamasszony,�hol�a�stuk�ker?«,�ko�mor�na�sce�na�u�19�i�30�sa�tiE.�Nobl�»Dom�Ri�or�da�no�vih«,�sce�na�»Ja�dran«�u�19�i�30�sa�ti4Dječje�ka�za�lište: »Ije�nek�az�álla�tok«�u�11�sa�ti4HNK�Osi�jek: D.�Do�ni�zet�ti�»Lju�bav�ni�na�pi�tak«�pre�mi�je�ra�u�20�sa�ti

NNEEDDJJEE llJJaa,, ­­ 2288 .. ­­ 33.. ­­ 22000044..4SNP�No�vi�Sad:�Dan�»Srp�skog�na�rod�nog�po�zo�rišta«�Svečani�kon�cert�po�vo�dom�Da�na�SNP,�sce�na�Jo�van�Đorđević�u�19�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Su�bo�ti�ca:�M.�Krečko�vić�»�Noć�lu�da�ka�u�go�spod�skoj�uli�ci«,sce�na�»Ja�dran«�u�19�i�30�sa�ti4Dječje�ka�za�lište: »Začara�ni�ca�re�vić«�u�11�sa�ti4HNK�Osi�jek: D.�Do�ni�zet�ti�»Lju�bav�ni�na�pi�tak«�pre�mi�je�ra�u�20�sa�ti

PPooNNEEDDJJEEll JJaakk,, ­­ 2299 .. ­­ 33.. ­­ 22000044..4Ve�li�ka�čita�o�ni�ca�Grad�ske�knjižni�ce�u�Su�bo�ti�ci: Pro�mo�ci�ja�knji�ge�»125�go�di�naod�osnut�ka�Pučke�ka�si�ne«�u�19�sa�ti�4SNP�No�vi�Sad: W.�Sha�ke�spe�a�re�»San�ljet�ne�noći«,�sce�na�»Pe�ra�Do�bri�no�vić«�u�19�i�30�sa�tiM.�La�lić�»Rob�lju�ba�vi«�sad,�ko�mor�na�sce�na�u�20.30�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Su�bo�ti�ca:�G.�Gábor�»�Komamasszony,�hol�a�stuk�ker?«,�ko�mor�na�sce�na�u�19�i�30�sa�ti

uuttooRRaakk.. ­­ 3300.. ­­ 33.. ­­ 22000044..4Ga�le�ri�ja�dr.�Vin�ko�Perčić�Su�bo�ti�ca: Iz�ložba�ukra�snih�us�kr�snih�ja�ja�i�ra�do�va�čla�no�va�Li�kov�nog�od�je�la�HKC�»Bu�nje�vačko�ko�lo«�Su�bo�ti�ca,�otva�ra�nje�u�18�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Som�bor: N.�Ilić-B.�Đor�đe�vić�»Ne�va�spi�ta�ni�zmaj«,�pred�sta�va�za�dje�cu,�u�18�sa�ti4SNP�No�vi�Sad: J.�Go�to�vac:�»�Ero�s�ono�ga�svi�je�ta«,�ko�mična�ope�ra�di�ri�gent�Želj�ko�Jo�va�no�vić,�sce�na�»Jo�van�Djor�dje�vić«�u�19�sa�tiM.�Kr�leža�»Go�spo�da�Glem�ba�je�vi«�sce�na�»Pe�ra�Do�bri�no�vić«�u�19�i�30�sa�tiE.�Walsh�»Dis�ko�svi�nje«�sad,�ko�mor�na�sce�na�u�20�i�30�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Su�bo�ti�ca: G.�Gábor�»�Komamasszony,�hol�a�stuk�ker?«,ko�mor�na�sce�na�u�19�i�30�sa�tiE.�Nobl�»Dom�ri�or�da�no�vih«,�sce�na�»Ja�dran«�u�19�i�30�sa�ti4HNK�Osi�jek:�D.�Do�ni�zet�ti�»Lju�bav�ni�na�pi�tak«,�u�20�sa�ti

SSRRIIJJ EEDDaa,, ­­ 3311 .. ­­ 33.. ­­ 22000044..4SNP�No�vi�Sad: P.�Sto�ja�no�vić:�»�Voj�vo�da�od�Re�ih�stad�ta«�di�ri�gent�An�drej�Bur�sać,sce�na�»Jo�van�Djor�dje�vić«�u�19�sa�tiŽ.�Anuj�»Žen�ski�or�ke�star«�sce�na�»Pe�ra�Do�bri�no�vić�»�u�19�i�30�sa�tiL.�Pi�ran�del�lo�»Šest�li�ca�traži�pi�sca«,�tru�pa�»Du�plo�dno«�ko�mor�na�sce�nau�20�i�30�sa�ti4Na�rod�no�ka�za�lište�Su�bo�ti�ca: E.�Io�ne�sco�»Ko�pasz�ene�kesnö«�ko�mor�na�sce�nau�19�i�304HNK�Osi�jek: B.�Brit�ten�»Ma�li�dim�njičar«�go�sto�va�nje�u�Sla�von�skom�bro�duu�19�i�30�sa�ti

Neimari�kulturne�baštine

Ne�nad� Brixy,� pi�sac� i� pre�vo�di�-telj,� ro�dio�se�u�Va�raždin�skimTo�pli�ca�ma� 4.� svib�nja� 1924.

go�di�ne,� a� pre�mi�nuo� u� Za�gre�bu� 17.ko�lo�vo�za� 1984.� go�di�ne.� Na�konsvršene� osmo�ljet�ke� u� Va�raždi�nu,� teza�početih�stu�di�ja�eko�no�mi�je�u�Za�gre�-bu,�po�svećuje�se�svo�joj�naj�većoj�lju�-ba�vi�-�književ�no�sti.�Ra�dio�je�kao�žur�-na�list�u�Au�stri�ji,�(ta�dašnjoj�Za�pad�noj)Nje�mačkoj,�Švi�car�skoj�i�Ita�li�ji.�Ti�je�kom�bo�rav�ka�u�Ita�li�ji�došao�je

u� kon�takt� s� ta�da� još� ano�nim�nim� cr�-tačima�zna�nim�ka�sni�je�po�pse�u�do�ni�-mi�ma� Mag�nus i� Bun�ker,� au�to�ri�maveć� le�gen�dar�no�ga�»cr�no�hu�mor�no�ga«strip-se�ri�ja�la�o�Ala�nu�For�du i�šašavojde�tek�tiv�skoj� or�ga�ni�za�ci�ji� TNT.� Jošta�da� je� počeo� pre�vo�di�ti� sce�na�ri�je� zaovaj�ka�sni�je�vr�lo�po�pu�la�ran�(na�ročitou�nas)�strip,�a�nje�go�vi�pri�je�vo�di�s�ta�-li�jan�skog�na�sočni�i�vr�ca�vi�sleng�za�-gre�bačkih�»pur�ge�ra� s� štaj�ge«�do�da�-nas� je� ostao� ne�do�stižan.� Ra�dio� je� ikao�ured�nik�mno�gih�hr�vat�skih�dnev�-nih�li�sto�va�i�tjed�ni�ka,�a�bio�je�i�glav�-nim� ured�ni�kom� gla�so�vi�tog� »Pla�vogvje�sni�ka«,� jed�nog� od� pi�o�ni�ra� omla�-din�skog�ti�ska�na�eu�rop�skim�pro�sto�ri�-ma�ko�ji�je�po�se�ban�ak�cent�da�vao�edu�-ka�ci�ji�čita�te�lja�na�pla�nu�stri�pa.�Do�bio� je� 1956.� go�di�ne� na�gra�du

No�vi�nar�ske� udru�ge� Hr�vat�ske� za� ko�-ze�ri�ju.�No�ve�le,�cr�ti�ce,�ko�lum�ne,�krat�-ke�priče,�hu�mo�re�ske,�pu�to�pi�se,�afo�ri�-zme� i� ko�ze�ri�je� ob�ja�vlju�je� od� 1945.go�di�ne,�a�često�je�ko�ri�stio�i�pse�u�do�ni�-me� Di�o�ge�neš,� Timothy� Te�ac�her,� teNon�be�ne�vo�len�tia.�Dje�la�su�mu�pre�ve�-de�na� na� više� je�zi�ka,� a� sam� je� vr�snopre�vo�dio� osim� spo�me�nu�tog� ta�li�jan�-skog�i�s�nje�mačkog�i�en�gle�skog�je�zi�-ka.

R.�G.�Tilly

5 6 5 6

PutokaziNe­nad­Brixy

kkuu lltt uu RR aa

26.�ožujka�2004.

Eu�ze�bi�je� Fer�mendžin� (1845.-1897.)�bio�je�fra�nje�vac�hr�vat�sko-madžar�sko-au�strij�ske� po�kra�jin�-

ske�za�jed�ni�ce�s�ime�nom�sv.�Iva�na�Ka�pi�-stran�sko�ga,�sa�ku�pljač�i�iz�da�vač�pi�sa�nihiz�vo�ra� iz� prošlo�sti� Južnih� Sla�ve�na,� cr�-kve�ni�hi�sto�ričar� i� re�dov�nički�uprav�nik.Po�ri�je�klom� je� bio� Bu�ga�rin,� kul�tu�romHr�vat,�a�po�zna�nju�sred�njo�e�u�rop�skih�je�-zi�ka� građanin�Eu�ro�pe.�Nje�go�ve� ob�ja�v-lje�ne�i�neo�bja�vlje�ne�zbir�ke�za�pi�sa�i�do�-ku�me�na�ta� iz� prošlo�sti� Južnih� Sla�ve�napo�la�zište�su�za�upo�zna�va�nje�Bu�gar�ske,ali�ništa�ma�nje�i�za�upo�zna�va�nje�Bo�snei�Hr�vat�ske.Fra�nje�vac�Eu�ze�bi�je�Fer�mendžin�oba�-

vljao�je�službu�vi�jećni�ka�vr�hov�ne�upra�-ve�svo�ga�fra�nje�vačkog�re�da,� tzv.�ge�ne�-ral�nog�de�fi�ni�to�ra,� te�je�pet�na�est�go�di�nabio�pred�stav�nik�naj�većeg�di�je�la� fra�nje�-va�ca� Mo�nar�hi�je� u� toj� upra�vi� u� Ri�mu.Fer�mendžin� je� ta�ko� isto�dob�no� bio� cr�-kve�ni� uprav�nik� i� cr�kve�ni� po�vje�sničar.Au�tor� ove� mo�no�gra�fi�je,� svećenik� fra�-nje�vac,� Fra�njo� Ema�nuel� Hoško� osvje�-tlja�va�obje�ove�Fer�mendžino�ve�život�neak�tiv�no�sti.IZ�VOR�NO�FRA�NJE�VAŠTVO: U�pr�-vom� di�je�lu� knji�ge� pi�sac� sli�je�di� Fer�-mendžinov�život,� te�pri�ka�zu�je�nje�go�vodje�lo�va�nje�među�hr�vat�skim�i�bo�san�skimfra�njev�ci�ma.� Eu�ze�bi�je� Fer�mendžin� ro�-dio�se�21.�ruj�na�1845.�u�bu�gar�skoj�ko�lo�-ni�ji�u�ru�munj�skom�Ba�na�tu.�Fi�lo�zo�fi�ju�jestu�di�rao�na�fra�nje�vačkom�Sveučilištu�uRad�ni� (1863.-1865.),� a� te�o�lo�gi�ju� jepočeo� stu�di�ra�ti� na� fra�nje�vačkoj� Bo�go�-slov�noj� ško�li� u� Vu�ko�va�ru� (1865.-1866.).� Te�o�loško� ško�lo�va�nje� Fer�-mendžin�je�za�ključio�na�Te�o�loškom�fa�-kul�te�tu�u�Beču�(1865.-1869.),�a�po�tomje�pre�da�vao�na�fi�lo�zof�skom�sveučilištuu� Ilo�ku� (1869.-1870).� Pre�da�vao� je� bi�-blij�ske� pred�me�te� Bo�go�slov�noj� ško�li� uVu�ko�va�ru�(1870.-1875.),�a�ka�sni�je�i�stu�-den�ti�ma�u�Ba�ji�(1878.-1881.).�U�Ba�ji�jejed�no� vri�je�me� bio� i� sa�mo�stan�ski� star�-ješina,�a�ta�mo�ga�je�pot�kraj�1881.�go�di�-ne� za�te�klo� ime�no�va�nje� za� ge�ne�ral�nogde�fi�ni�to�ra�re�da.S�mo�trišta�hr�vat�ske�cr�kve�ne�hi�sto�ri�o�-

gra�fi�je� Fer�mendžino�vo� dje�lo�va�nje� jeusko� po�ve�za�no� sa� su�prot�sta�vlja�njem

po�ja�vi� li�be�ra�li�zma,� jeria�ko� Fer�mendžin� neobra�zlaže� zašto� subroj�ni� mla�di� čla�no�viPro�vin�ci�je� usvo�ji�li� li�-be�ral�na� shvaćanja,očito� pret�po�sta�vlja� daje�čita�te�lju�nje�go�vih�za�-pi�sa� po�zna�to� da� su� uAu�stri�ji� tzv.� svi�banj�skiza�ko�ni� iz� 1868.,� us�po�-sta�vi�li� ci�vil�ni� brak,� oCr�kvi� neo�vi�snu� ško�lu� islo�bo�dan� iz�bor� vje�ro�i�-spo�vi�je�sti� po�sli�je� 14.go�di�na� živo�ta.�U�Ugar�-skoj� je� pak� Na�god�bavra�ti�la�ob�ve�zat�nost�li�be�-ral�nom�Usta�vu� iz�1848.i� Ka�to�ličkoj� cr�kvi� od�u�ze�la� značajdržav�ne� cr�kve,� dok� je� u� Nje�mačkoj1875.,�u�je�ku�tzv.�‘Kul�tur�kampf’,�te�sudo�ki�nu�te� dvi�je� fra�nje�vačke� pro�vin�ci�je,pa�Ge�ne�ral�na�ku�ri�ja�re�da�pra�ti�zbi�va�njau�Hab�sburškoj�Mo�nar�hi�ji�i�pa�zi�da�svo�-jim� po�stup�ci�ma� ne� iza�zo�ve� neželje�nere�ak�ci�je� li�be�ra�la�pre�ma�pro�vin�ci�ja�ma�uMo�nar�hi�ji.�Fer�mendžin�je�na�sto�jao�okopo�nov�ne�us�po�sta�ve�re�dov�ničkog�živo�tapo� za�htje�vi�ma� iz�vor�nog� fra�nje�vaštva.Fer�mendžin�je�učestvo�vao�u�ra�du�ko�mi�-si�ja�ko�je�su�do�pri�ni�je�le�iz�ra�di�no�ve�Ge�-ne�ral�ne� kon�sti�tu�ci�je� ko�ju� je� Ge�ne�ral�nide�fi�ni�to�rij� odo�brio�10.�ožuj�ka�1890.,� ana�zva�ne� su� po� ge�ne�ra�lu� re�da� Aloj�zi�juCa�na�li�ju ‘Aloj�zi�je�vim’�i�bi�le�su�iz�raz�iz�-vor�nog� fra�nje�vaštva.� U� Ge�ne�ral�nimkon�sti�tu�ci�ja�ma�do�bi�la�su�svoj�iz�raz�na�-sto�ja�nja�u� re�du�oko�»čistog�op�služiva�-nja� fra�nje�vačkog� Pra�vi�la,� sa�mo�stan�skeste�ge,�iz�bje�ga�va�nja�svi�je�ta�i�pri�hvaćanjasa�moće«,� što� je� opet� uključiva�lo� sred�-njo�vje�kov�nu� ko�di�fi�ka�ci�ju� fra�nje�vačkogsi�ro�maštva.FER�MENDŽINO�VA� SU�RAD�NJA� U»RAZ�PRA�VI«: Dru�gi�dio�mo�no�gra�fi�jeob�rađuje�Fer�mendžino�ve�po�vi�je�sne�do�-ku�men�te.� Počinje� po�gla�vljem� o� dje�lo�-va�nju�bi�sku�pa�fra�Je�ro�li�ma�Lučića,�na�-sta�vlja� se�pred�sta�vlja�njem�po�pi�sa� župau� za�pad�noj� i� sred�njoj� Sla�vo�ni�ji� ko�ji� je1660.� pri�re�dio� fra�Pe�tar�Ni�ko�lić,� a� za�-tim�sli�je�di�po�gla�vlje�o�li�ku�bi�sku�pa�fra

Ni�ko�le Ogra�mića.�Pret�-po�sljed�nje� po�gla�vljeosvrće� se� na� Fer�-mendžino�vu�su�rad�nju�upi�sa�nju�po�vi�je�sti�o�Po�-du�nav�skim� Hr�va�ti�mako�je�je�pod�u�zeo�bi�skupIvan� An�tu�no�vić,� dokpo�sljed�nje� po�gla�vljepred�sta�vlja� Fer�men-džinov� lek�si�kon� fra�-nje�vačkih�pi�sa�ca.�Pre�-po�ro�di�telj� po�du�nav�-skih� Hr�va�ta,� bi�skupAn�tu�no�vić,�pi�sac�knji�-ge�»Raz�pra�va�o�po�du�-nav�skih� i� po�ti�san�skihBu�nje�va�cih�i�Šok�cih�u

po�gle�du�na�rod�nom,�vjer�skom,�um�nom,građan�skom� i� go�spo�dar�skom«� (Beč,1882.),�za�hva�lju�je�u�toj�knji�zi�svi�ma�ko�-ji� su�mu� po�mo�gli� u� nje�zi�nom� na�sta�ja�-nju,�ali�po�i�me�ni�ce�za�hva�lju�je�sa�mo�dvo�-ji�ci:� umi�ro�vlje�nom� gra�ničar�skom� pu�-kov�ni�ku�Iva�nu�Mur�giću i�fra�njev�cu�Eu�-ze�bi�ju�Fer�mendžinu.�Kad�je�za�vršio�pi�-sa�nje� »Raz�pra�ve«,� An�tu�no�vić� je� tekstdao� na� čita�nje� Fer�mendžinu,� ali�An�tu�-no�vić�je�već�u�pred�go�vo�ru�»Raz�pra�ve«spo�me�nuo� da�mu� je� Fer�mendžin� »bla�-go�dar�no�ne�iz�bro�je�nih�po�da�ta�kah�na�raz�-po�la�ga�nje�po�su�dio«,�što�znači�da�je�nji�-ho�va� su�rad�nja� za�počela� još� u� vri�je�medok�je�An�tu�no�vić�sa�bi�rao�građu�za�svo�-ju�knji�gu.�O�Fer�mendžino�voj�su�rad�nji�u»Raz�pra�vi«� An�tu�no�vića� čita�te�lji� višemo�gu� sa�zna�ti� u� slje�dećim� di�je�lo�vi�maovo�ga�po�gla�vlja:�1.�An�tu�no�vićeva�knji�-ga� o� Bu�njev�ci�ma� i� Šok�ci�ma� 2.� Fer�-mendžino�vi�za�hva�ti�u�An�tu�no�vićev� ru�-ko�pis�3.�Fer�mendžino�va�su�rad�nja�u�pri�-ku�plja�nju� građe� za� »Raz�pra�vu«� i� 4.Ulo�ga� fra�nje�va�ca�u�prošlo�sti�Po�du�nav�-skih�Hr�va�ta.Mo�no�gra�fi�ja� o� Eu�ze�bi�ju� Fer�mendžinu

osvje�tlja�va� ovog� fra�njev�ca� kao� po�vje�-sničara�ko�ji�je�pružio�važan�do�pri�nos�po�-zna�va�nju�prošlo�sti�Bu�ga�ra�i�Hr�va�ta,�oso�bi�-to�nji�ho�ve�cr�kve�ne�po�vi�je�sti,�kao�i�po�zna�-va�nju�opće� fra�nje�vačke�po�vi�je�sti.�Knji�guje� ob�ja�vio�Ka�te�het�ski� sa�le�zi�jan�ski� cen�tariz�Za�gre�ba�1997.�go�di�ne.

Z.�Sa�rić

33

Monografija

O�knji�zi�dr.�o.�Fra�nje�Ema�nu�e�la�Hoškoa

Eu­ze­bi­je­Fer­mend`in­

cr­kve­ni­uprav­nik­i­po­vje­sni~ar

kkuu lltt uuRR aa

26.�ožujka�2004.

Upro�da�ji� se� po�ja�vio� no�vi� brojčaso�pi�sa� za� književ�nost,umjet�nost� i� zna�nost� »Kla�sje

naših�rav�ni«�broj�3-4.�za�2003.�go�di�-nu,�čiji� je�na�klad�nik�Ma�ti�ca�hr�vat�skaSu�bo�ti�ca.�Časo�pis�uz�stu�di�je,�književ�-nu� kri�ti�ku� i� li�kov�nu� ga�le�ri�ju� sa�drži� ikro�ni�ku� zbi�va�nja� u� kul�tu�ri� u� pe�ri�o�duod�trav�nja�do�lip�nja�2003.�go�di�ne,�dokse�književ�na�este�ti�ka�i�po�e�ti�ka�ogle�da�-ju�u�ob�ja�vlje�noj�po�e�zi�ji,�pro�zi�i�dram�-skom�tek�stu.No�vi�broj�»Kla�sja«

do�no�si� po�e�zi�ju� To�mi�-sla�va�Žig�ma�no�va,�La�-za�ra�Mer�ko�vića,�Ljer�-ke Lu�kić,� La�za�raFran�ciško�vića i�Sta�ni�-sla�va�Pre�pre�ka,� pro�zuJa�sne�Mel�vin�ger i�Mi�-li�vo�ja Prćića,�dram�skitekst� Stje�pa�na� Bar�-toša,� te� na�rod�nu� pričuko�ju�je�za�bi�lježio�i�ob�-ra�dio� An�tun� Ko�vač.� Ukon�tek�stu� kri�tičkogvred�no�va�nja� stva�ra�-laštva� ve�li�ku� važnostima�što�je�dio�književ�nepro�iz�vod�nje�ovo�ga�bro�-ja� »Kla�sja«� po�svećen� jed�nom� dram�-skom�tek�stu,�jer�je�ri�jet�kost�u�časo�pi�s-noj�pro�duk�ci�ji�pružanje�uvi�da�u�nečijedram�sko� pi�smo.� Ob�ja�vlji�va�nje� tra�gi�-ko�me�di�je�no�vo�sad�skog�pi�sca�Stje�pa�naBar�toša� »Vječiti� život«,� do�pri�nos� jenašem� pro�mišlja�nju� o� su�vre�me�nomdram�skom�pi�smu�i�ka�za�lišnoj�prak�si.HR�VAT�SKI�RO�MAN�U�PO�DU�NA�-VLJU: Osim� stu�di�je� dr.� sc.� Ma�ti�jeEve�to�vića »Kul�tur�na� po�vi�jest� bu�nje�-vačkih�i�šokačkih�Hr�va�ta«�ko�ju�časo�-pis�ob�ja�vlju�je�u�na�stav�ci�ma,�no�vi�broj»Kla�sja«�sa�drži� i� tekst�Mi�lo�va�na�Mi�-ko�vića »Se�dam� ro�ma�na� hr�vat�ske� po�-du�nav�ske� književ�no�sti� između� dvasvjet�ska�ra�ta«.�Taj�tekst�je�dio�stu�di�jeau�to�ra�o�po�vi�je�sti�hr�vat�skog�ro�ma�na�uPo�du�na�vlju,�što�je�dra�go�cjen�do�pri�nosis�pi�ti�va�nju� i� istraživa�nju� cje�lo�kup�nehr�vat�ske� po�du�nav�ske� književ�no�sti� inje�noj� va�lo�ri�za�ci�ji� unu�tar� pro�sto�rama�tične� hr�vat�ske� književ�no�sti.� TekstMi�lo�va�na�Mi�ko�vića�je�književ�no-ana�-li�tička� ocje�na� ro�ma�na�Ma�ri�ce�Vuj�ko�-

vić »Te�re�za�se�obra�ti�la«�(1931.),�»Ve�-ra� No�va�ko�va«� (1934.),� i� »Valj�da� jemo�ra�lo� bit«� (1935.),� Pe�tra� Pe�kića»No�vi� lju�di«�(1932.),� i�»Uve�la�ruža«(1934.),�Mar�ka�Čovića »Dok�tor� fi�lo�-zo�fi�je«� (1937.)� i�An�te� Jakšića »Šanase�uda�je«�(1939.).KRI�TI�KA,� POR�TRET� I� LI�KOV�-NA�GA�LE�RI�JA: Književ�ni�blok�na�-slo�vljen� »Kri�ti�ka«�do�no�si� uvod�nu� ri�-ječ�Na�ce�Ze�lića pri�li�kom�pred�sta�vlja�-

nja� ro�ma�na�Vo�ji�sla�-va� Se�ke�lja »Uzmido�daj«�u�Ma�ti�ci�hr�-vat�skoj� u� Za�gre�bu,dok� o� ovom� ro�ma�-nu�pišu�Sa�nja�Vu�lići�Ana�Le�de�rer ko�jameđu� osta�lim� bi�-lježi:� »Se�ke�ljev‘Uzmi�do�daj’�ne�mapro�zni� pro�se�de,� paće� pa�ra�dok�sal�nozvučati� mo�jemišlje�nje� da� jeipak� ri�ječ�o� ro�ma�-nu:�je�da�na�est�po�g-la�vlja�tvo�re�cje�li�nepi�sa�ne�kao�po�e�me

u� pro�zi,� tri� su� po�gla�vlja� pi�sa�na� kaodra�ma�(…)�Mo�glo�bi�se�sto�ga�reći�ka�-ko�Se�ke�ljev�ro�man�ima�tek�‘li�ce’�po�e�-me�i�‘li�ce’�dra�me,�ali�ne�dvoj�be�no�i�na�-ra�tiv�nu�nit�ko�ja�se�može�pra�ti�ti�is�podtih�frag�me�na�ta�kr�ho�ti�na�sta�nja«.Dvo�broj�»Kla�sja«�sa�drži�još�i�tekst

Ja�sne� Ivančić o� go�dišti�ma� ovo�gačaso�pi�sa� u� pe�ri�o�du� od� po�kre�ta�nja1935.,� do� gašenja� 1944.,� (no�vi� tečajčaso�pi�sa� po�kre�nut� je� 1996.� go�di�ne),mr.�La�zar�Ivan�Krm�po�tić piše�o�ta�van�-kut�skoj� knjižari�ci� i� ko�re�o�gra�fu� Ka�tiSti�pić,� dok� Na�co� Ze�lić� piše� o� su�bo�-tičkom� ki�pa�ru�Ne�sti� Orčiću (1929.� -1993.),�a�na�su�vre�me�no�di�zaj�ni�ra�nomovit�ku� časo�pi�sa� na�la�ze� se� fo�to�gra�fi�jeki�par�skih�ra�do�va�Ne�ste�Orčića,�do�ku�-men�tar�ne� fo�to�gra�fi�je� ko�je� bi�lježe� radovo�ga�umjet�ni�ka�na�ob�no�vi�cr�kve�sv.Ma�ri�je� u� Za�dru,� kao� i� fo�to�gra�fi�juOrčića�u�maj�stor�skoj�ra�di�o�ni�ci�ki�pa�raAn�tu�na�Au�gu�stinčića�u�društvu�s�osta�-lim�su�rad�ni�ci�ma�i�s�pro�fe�so�rom.

Z.�S.

No�vi�broj�časo�pi�sa�»Kla�sje�naših�rav�ni«

kul­tur­na­po­vi­jest­i­su­vre­me­na­knji`ev­nost

34

Časopisna�produkcija Iz An to lo gI je po e zI je

bu nje vAčkIh hr vA tA

Alek�sa�Ko�kić

olu jA nAD rAv nI CoMNe�bom�su�do�ju�ri�li�tma�sti�obla�ciKo�cr�ni�za�di�mlje�ni�vlak.S�širo�kih�pješčanih�pu�to�vaVje�tar�je�uz�di�gao�prašinu�vi�so�ko�iz�nad�kuće,Rav�ni�cu�je�bes�kraj�nu�za�vio�mrak.

S�gu�stom�je�kišom�pa�da�lo�zr�nje�le�da,Gra�na�ti�je�dud�pred�sa�lašom�obo�rio�grom.Žene�su�plačlji�vo�mo�li�le.Ko�sci�se�križali�na�nji�va�maI�drh�ta�li�u�odi�je�lu�po�ki�slom.

Du�gu�su�po�zdra�vlja�li�za�bri�nu�ti�po�gle�di,Ti�hi�sa�laši�i�nji�ve�žalo�sne.Lju�di�se�ni�je�mo�spre�ma�li�kućiNa�vi�kli,�da�im�jed�no�ga�da�naTuča,�va�tra-ili�ne�vo�lja�dru�ga

Uništi…�i�od�ne�se�sve…

gggggggggggggg

ALEK�SA�KO�KIć�(1913.-1940.)�ro�dom�jeiz� skrom�ne� obi�te�lji� sa� su�bo�tičke� pe�ri�fe�ri�je.Ško�lo�vao�se�u�Su�bo�ti�ci,�Trav�ni�ku�i�Za�gre�bu.U�Za�gre�bu�je�učio�bo�go�slo�vi�ju�a�svećenik�jeod�1937.�go�di�ne.�Pre�mi�nuo�je�1940.�go�di�ne,iz�ne�nad�no,� osta�vivši� svoj� na�rod� i� broj�nepošti�va�o�ce� u� tu�zi� za� pre�ra�no� pre�mi�nu�lim� ivo�lje�nim� pje�sni�kom.� Op�se�siv�na� te�ma� Ko�-kićevih�pje�sa�ma�bi�li�su�bački�sa�laši�i�plod�nerav�ni�ce.� Pr�ve� je� pje�sničke� pri�lo�ge� ti�ska�lo»Trav�ničko� smi�lje«,� 1929.� go�di�ne,� a� on� jeotad�na�pi�sao�više�sto�ti�na�ma�hom�lir�skih�pje�-sa�ma,�čime�je�obi�lježio�svo�je�pr�vo�kre�a�tiv�node�se�tljeće� lir�skih�ci�klu�sa.�Za�živo�ta�su�Ko�-kiću�ti�ska�ne�tek�dvi�je�po�et�ske�zbir�ke:�»Kla�-so�vi�pje�va�ju«�(u�Za�gre�bu,�1936.�go�di�ne),�te»Zvo�na� ti�he� ra�do�sti«� (ta�kođer� u� Za�gre�bu,1938.�go�di�ne).�Lir�ska�ostavšti�na�Alek�se�Ko�-kića� ti�o�ska�na� je�ka�sni�je�za�slu�gom�nje�go�vihškol�skih�dru�go�va�i�što�va�la�ca�i�na�slo�vlje�na�je»Sre�br�no�kla�sje«� (Su�bo�ti�ca,�1962.�go�di�ne).Bio�je�stal�ni�i�vri�jed�ni�su�rad�nik�više�de�se�ti�-na�časo�pi�sa�svo�ga�do�ba.�Ni�ka�da�ni�je�pri�zna�-vao� di�le�me� ko�je� su� se� ba�zi�ra�le� na� pi�ta�njumože� li� svećenički� po�ziv� spo�ji�ti� s� kre�a�tiv�-nim�književ�nim�ra�dom:�Ko�kić�je�bio�u�stal�-nom�i�traj�nom�do�di�ru�s�li�te�rar�nim�po�kre�ti�mai�ten�den�ci�ja�ma.�Ko�kićeva�po�e�zi�ja�sa�drži�i�iz�-nim�no�snažne�re�li�gi�o�zne,�in�tim�ne�mo�men�tei�ras�po�loženja,�kao�i�me�di�ta�ci�je,�ali�i�po�tre�-sne�so�ci�jal�ne�svje�dodžbe�o�živo�tu�i�iz�živo�tai�bor�be�za�op�sta�nak�nje�go�vih�su�na�rod�nja�ka.Ko�kićevu�po�e�ti�ku�ka�rak�te�ri�zi�ra�snažan�i� ri�-jet�ko�ose�bu�jan�lir�ski�tem�pe�ra�ment�pre�težnoin�spi�ri�ran� es�ha�to�loškim� učenjem� (nje�go�ve,naše)�kon�fe�si�je.

Pri�pre�mio:�R.�G.�Tilly

kkuu lltt uu RR aa

26.�ožujka�2004.

Adol�fo� Ve�ber,� ko�ji� se� uglav�nompot�pi�si�vao�i�po�hr�vaćenim�pre�zi�-me�nom� Tkalčević,� rođen� je� u

Ba�kru� 15.� svib�nja� 1825.� go�di�ne,� odmaj�ke� Ba�kar�ke� i� oca� Jo�si�pa� Webera,do�se�lje�ni�ka� iz�Mo�rav�ske.�Pučku� ško�luza�vršio�je�u�rod�nom�gra�du,�a�gim�na�zi�ju(ta�li�jan�sko-la�tin�sku)�u�Ri�je�ci.�Po�tom�jeu�sje�me�ništu�u�Za�gre�bu,�a�bo�go�slo�vi�juza�vršava�u�Pešti�(1842.�-1846.).�Po�po�-vrat�ku�iz�Pešte�bio�je�ne�ko�vri�je�me�ka�-pe�lan�u�Du�bov�cu�kod�Kar�lov�ca,�i�to�poka�zni,� jer� je� u� međuvre�me�nu� ob�ja�viodva�na�pi�sa�u�ko�ji�ma�se�za�u�zi�mao�za�re�-for�me�u�Cr�kvi�i�iz�ja�snio�se�pro�tiv�ce�li�-ba�ta,�zbog�čega�su�ga�u�kap�tol�skim�kru�-go�vi�ma� jed�no� vri�je�me� na�zi�va�li� ate�i�-stom.Go�di�ne�1849.�ipak�po�sta�je�su�plent�na

za�gre�bačkoj�gim�na�zi�ji,�a�1851.�od�la�zi�uBeč,�gdje�za�sa�mo�go�di�nu�da�na�po�lažeučitelj�ski�is�pit�iz�hr�vat�sko�ga�je�zi�ka�i�la�-tin�ske�fi�lo�lo�gi�je,�te�je�već�slje�deće�go�-di�ne�po�sta�vljen� za�pr�vog�pro�fe�so�ra� naza�gre�bačkoj� gim�na�zi�ji,� na� ko�joj� će� od1860.�do�1867.�bi�ti�i�rav�na�telj.�Za�svo�-ga� bo�rav�ka� na� gim�na�zi�ji�Ve�ber� je� biood�lučan�pro�tiv�nik�ger�ma�ni�za�ci�je.�Zbogto�ga�je�do�bio�čak�i�de�kret�o�pre�mješta�-ju,� ali� se� u�međuvre�me�nu� pro�mi�je�ni�lavla�da.� Ipak� ga� je� usko�ro� de�fi�ni�tiv�nomak�nuo�s�gim�na�zi�je�ban�Le�vin�Ra�uch,i� to�u�vla�din�ured�za�bo�gošto�vlje�i�na�-sta�vu.� Go�di�ne� 1870.� po�sta�je� ka�no�ni�-kom�za�gre�bačke�pr�vo�stol�ne�cr�kve.�Ba�-vio� se� ve�ber� i� po�li�ti�kom,� i� to� ak�tiv�nokao�član�Na�rod�ne�stran�ke.�Od�1861.�do1867.�bio�je�i�sa�bor�ski�za�stup�nik.�Adol�fo� Ve�ber� Tkalčević� neo�spor�no

je�jed�no�od�pr�vih�ime�na�hr�vat�skog�19.sto�ljeća.�O� širi�ni� nje�go�vih� in�te�re�sa� nasvoj�način�svje�doči�po�da�tak�da�mu�sa�-bra�na�dje�la�sa�drže�de�vet�sve�za�ka�s�višeod� 40000� stra�ni�ca.�Vr�lo� je� za�ni�mlji�vona�po�me�nu�ti�da�su�ta�dje�la�da�nas�pra�vabi�bli�o�fil�ska� ri�jet�kost,� jer� su�ob�ja�vlje�nau� vla�sti�toj� na�kla�di� između� 1885.� i1890.�i�u�sa�mo�dva�de�set�(!)�pri�mje�ra�kana�mi�je�nje�nih� is�ključivo� knjižni�ca�ma.Naj�veću�po�zor�nost�za�služuje�bez�sum�-nje� Ve�be�ro�va� je�zi�ko�slov�na� dje�lat�nost.On�je,�između�osta�lo�ga,�i�au�tor�četi�ri�jugra�ma�ti�ka,� od� ko�jih� je� po�seb�no� važnanje�go�va� »Sklad�nja� ilir�sko�ga� je�zi�ka«(Beč,� 1859.),� jer� je� to� pr�va� u� pra�vomsmi�slu� ri�ječi�cje�lo�vi�ta�hr�vat�ska�sin�tak�-sa.� Ve�ber� je� ob�ja�vio� i� tri� gra�ma�tičkaudžbe�ni�ka:�»La�tin�ska�slov�ni�ca�za�ma�legim�na�zi�je«�(Beč,�1853.),�»Slov�ni�ca�hr�-vat�ska� za� 4.� raz�red� pučke� učio�ne«

(Beč,�1860.),�te�»Slov�ni�ca�her�vat�ska�zasred�nja�učilišta«�(Za�greb,�1871.).�Ve�ber�se�među�pr�vi�ma�u�Hr�va�ta�po�-

za�ba�vio� pro�ble�ma�ti�kom� te�o�ri�je� sti�ha.Us�tvr�dio�je,�između�osta�lo�ga,�da�za�va�-ljan�stih�ni�je�do�volj�no�is�pu�ni�ti�broj�slo�-go�va,�ne�go�da�stih�mo�ra�ima�ti� i�spe�ci�-fičan�ri�tam,�ko�ji�se�po�nje�go�vom�su�duza�sni�va� na� kvan�ti�te�ti� i� na�gla�sku,� na

svo�je�vr�snoj� kom�bi�na�ci�ji� što�kav�skog� ičakav�skog�na�gla�ska.�Osim�u�obla�sti�je�-zi�ko�slo�vlja�i�‘sti�ho�slo�vlja’�Ve�ber�je�bioiz�u�ze�to�plo�dan�i�u�obla�sti�pi�sa�nja�pu�to�-pi�sa�i�pri�po�vi�je�sti.�Kad�je�ri�ječ�o�pu�to�-pi�si�ma,�tre�ba�reći�da�je�Ve�ber�naj�plod�-ni�ji� hr�vat�ski� pu�to�pi�sac� 19.� sto�ljeća,� teje�dan� od� pr�vih� hr�vat�skih� književ�ni�kako�ji�su�svo�je�pu�to�pi�se�ob�ja�vlji�va�li�u�za�-seb�nim�knji�ga�ma.�Ob�ja�vio� je�u�za�seb�-nim�knji�ga�ma�tri�oveća�pu�to�pi�sa:�»Putna�Pli�tvi�ce«�(1860.),�»�Li�sto�vi�o�Ita�li�ji«(1861.),� i� »Put�u�Ca�ri�grad«� (1886.)� tejoš�četi�ri�kraća�tek�sta�pu�to�pi�sne�na�ra�vi»Kra�tak� opis� du�ga� pu�ta«,� »Ba�kar«,»Va�raždin�ske�to�pli�ce«�i�»Sa�mo�bor«.Ve�ber�je�na�pi�sao�ukup�no�se�dam�pri�-

po�vi�je�sti:�»Za�greb�ki�nja«,�»Ave�li�na�Ba�-kra�ni�na� lju�ve�zne� sgo�de� i� nes�go�de«,»Na�da�la�Ba�kar�ka«,�»Pa�skva«,�»Do�bro�-tvor� djački«,� i� »Božićno� zvon�ce«,� odko�jih�je�sed�ma�»Početak�bez�i�me�ne�no�-ve�le«�osta�la�ne�do�vršena.�U�jed�ni�ma�odnjih�opi�san�je�život�su�vre�me�nog�za�gre�-bačkog�građan�skog�društva,�a�dru�ge�setiču� Ve�be�ro�va� rod�nog� mje�sta� Ba�kra.

»Pri�po�vi�je�sti�iz�ba�kar�skog�živo�ta�znat�-no�su�uspje�li�je�i�zbog�to�ga�što�je�Ba�karpri�ka�zan�pu�no�pla�stični�je�i�stvar�ni�je�ne�-go�Za�greb�(s�ko�jim�se�Ve�ber�ni�ka�da�ni�-je�uspio�po�sve�sro�di�ti,�ia�ko�je�u�nje�mupro�veo�go�to�vo�po�la�sto�ljeća),�i�zbog�to�-ga�što�su�li�ko�vi�u�nji�ma,�po�se�bi�ce�li�ko�-vi�ba�kar�skih�žena,�pri�ka�za�ni�uvjer�lji�vi�-je� i� stvar�ni�je�od� li�ko�va�u�za�gre�bačkimpri�po�vi�je�sti�ma,�i�zbog�to�ga�što�je�u�ba�-kar�skim� pri�po�vi�je�sti�ma� pu�no� ma�njeten�den�ci�o�zno�sti� i� šablo�ni�zi�ra�nja«,� pišemeđu� osta�lim� o� Ve�be�ro�voj� pro�ziknjižev�ni� te�o�re�tičar� Ivo� Pranj�ko�vić.Za�ključno�bi� se�mo�glo� reći�da�Adol�foVe�ber� Tkalčević� i� kao� znan�stve�nik,� ikao� pu�to�pi�sac,� i� pri�po�vje�dač� ima� vr�lougled�no�mje�sto�među�hr�vat�skim�znan�-stve�ni�ci�ma� i� književ�ni�ci�ma� 19.� sto�-ljeća.� To� se� mo�ra� reći� zbog� nje�go�vaneo�spor�nog� je�zi�ko�slov�nog� ta�len�ta� ko�jije�po�se�bi�ce�došao�do�iz�ražaja�u�pri�no�si�-ma� općoj� i� pri�mi�je�nje�noj� stan�dar�do�lo�-gi�ji,�te�sin�tak�tičko�me�opi�su�hr�vat�sko�gaje�zi�ka,�kao�i�zbog�istančana�osjećaja�zahr�vat�ski� je�zik.� Za� po�vi�jest� hr�vat�sko�gastan�dard�nog� je�zi�ka� oso�bi�tu� važnostima�ju�Ve�be�ro�ve�po�le�mi�ke.�U�po�le�mi�cis�Fra�nom Ku�rel�cem bi�la�je�za�pra�vo�ri�-ječ� o� su�ko�bu� između� ri�ječke� i� za�gre�-bačke�fi�lo�loške�ško�le.�Ve�ber�ras�pra�vom»Brus� je�zi�ka«� po�ka�zu�je� ka�ko� je� Ku�-relčev� pre�ko� sva�ke� mje�re� ar�ha�i�zi�ra�nije�zik�više�sta�ro�sla�ven�ski�ne�go�hr�vat�ski,dok�je�dru�ga�po�le�mi�ka,�ko�ju�je�za�počeoVa�tro�slav Ja�gić,�ko�ji�ras�pra�vom�lin�gvi�-stički� ute�me�lje�no�usta�je�pro�tiv�pi�sa�njatzv.�mu�klo�ga� é i� pro�tiv� ro�ga�tog� e (e),kao� i� pro�tiv� na�stav�ka� -� ah u� ge�ni�ti�vumnožine�i�pi�sa�nja�tj umje�sto�ć,�bi�la�pr�-vi� na�go�vještaj� ka�sni�jeg� slo�ma� za�gre�-bačke�ško�le.�Una�toč�tra�gično�sti�sud�bi�-ne� ci�je�le� za�gre�bačke� fi�lo�loške� ško�le,Ve�ber�je�kao�čel�nik�te�ško�le�bio�do�slje�-dan�bo�rac�za�hr�vat�sku�je�zičnu�i�na�ci�o�-nal�nu�sa�mo�svoj�nost.

Pri�re�dio:�Z.�Sa�rić

Adol�fo�Ve�ber�Tkalčević

^el­nik­za­gre­ba~ke­fi­lo­lo{ke­{ko­le

35

Prozni�kutak

kkuu lltt uuRR aa

SuBotICa-tRaNS­

obavještava�cijenjene�putnike�na�međunarodnoj�autobusnoj�liniji:�Subotica�-�Zagreb,�da�od�19.�1.�2003.�važe�nove,�niže�cijene

prijevoza�s�nizom�pogodnosti.

popuStI vAŽe ISključIvo zA

DIrektnu lInIju oD SubotICe Do zAgrebA u obA prAvCA

I vAŽe 30 DAnA.

26.�ožujka�2004.

Ma�ri�ja� Te�re�zi�ja� Ružička ro�di�lase�u�mo�rav�skom�gra�diću�Li�to�-vel�3.�ko�lo�vo�za�1850.�go�di�ne�u

obi�te�lji�oca�Le�o�pol�da�Ružičke,�gla�zbe�-ni�ka,�i�žene�mu�Te�re�zi�je rođene�Ma�u�ler.Sre�tan� sti�caj� okol�no�sti� ili� čudan� prstsud�bi�ne�učinio�je�da�u�to�vri�je�me�u�Li�-to�ve�lu� go�stu�je� ka�za�lišna� tru�pa� Jo�si�paFren�den�re�ic�ha (ka�sni�ji� pi�sac� Gra�-ničara),�s�ko�jim�Le�o�pold,�Ma�ri�jin�otac,

skla�pa� pri�ja�telj�stvo� ko�je� će� ga� ubr�zodo�ve�sti� i� do� po�znan�stva� s�Di�mi�tri�jemDe�me�trom,� rav�na�te�ljem� za�gre�bačkogka�za�lišta,� ko�ji� Ružičku� an�gažira� kaogla�zbe�ni�ka� u� ka�za�lišnom� or�ke�stru� Za�-gre�ba.� Ta�ko� Ma�ri�ja,� s� ne�pu�na� četi�rimje�se�ca�do�bi�ja�no�vu�do�mo�vi�nu�za�ko�juće� mno�go� go�di�na� ka�sni�je� reći,� ob�-raćajući�se�svom�si�nu�Ti�tu:�»�Ni�je�danHr�vat� ne� smi�je� svo�ju� do�mo�vi�nu� la�ko�-mi�sle�no�na�pu�sti�ti«.

Obi�telj� Ružička,� od� Le�o�pol�do�veplaće�gla�zbe�ni�ka,�ni�je�baš�la�god�no�živ-je�la� u� Za�gre�bu� sto�ga� otac� pri�hvaćačinov�ničko�mje�sto�u�Va�raždin�skim�To�-pli�ca�ma,�gdje�Ma�ri�ja�za�vršava�osnov�nuško�lu.�Na�kon�iz�ne�nad�ne�očeve�smr�ti�usvo�joj�de�se�toj�go�di�ni�Ma�ri�ja�se�s�maj�-kom�vraća�u�Za�greb�gdje�po�hađa�nje�-mačku�ško�lu�kod�opa�ti�ca.�U�ško�li�je�za�-pažen� zvon�ki� glas� Ma�ri�je� Ružičke� imaj�ka�je�upi�su�je�na�pje�vački�tječaj�Gla�-zbe�nog�za�vo�da�u�nje�noj�pet�na�e�stoj�go�-di�ni.� Gla�zbe�ni� pe�da�gog� Lec�hte�neg�gerna�slu�tio�je�Ma�ri�jin�pje�vački�po�ten�ci�jal,ali�u�sil�noj�želji�da�joj�pri�skr�bi�sti�pen�di�-ju� Bečkog� kon�zer�va�to�ri�ja� uvježba�vaoje�s�njom�vr�lo�teške�di�o�ni�ce�što�je�do�-ve�lo�do�ot�ka�zi�va�nja�gla�sni�ca�i�ta�ko�na�-kon�što�ni�gla�so�vi�ti�bečki�oto�ri�no�la�rin�-go�lo�zi�ni�su�mo�gli�naći�li�je�ka,�za�tvo�rišese�vra�ta�ope�re�Ma�ri�ji�Ružički�u�nje�zi�-noj�16.�go�di�ni.�PR�VI�NA�STUP�I�AN�GAŽMAN: Da,opet�je�prst�sud�bi�ne�do�veo,�kao�ne�ka�daocu�Lu�do�vi�ku,�ovaj�put�Ma�ri�ji,� Jo�si�paFre�u�den�re�ic�ha� na� vra�ta� nji�ho�vog� obi�-telj�skog�do�ma�u�Jur�jev�skoj�uli�ci�u�Za�g-re�bu.�Na�nje�gov�na�go�vor,�a�na�oduševl-je�nje� pu�bli�ke,�Ma�ri�ja� Ružička� de�bi�to�-va�la�je�2.�si�ječnja�1868.�go�di�ne�na�po�-zor�ni�ci� Sta�rog� ka�za�lišta� kao� Je�a�ned`Eyre� u� dra�mi� Lowoodska� si�ro�ta,Char�lot�te�Birsh�Pfe�if�fer.�O� ovoj� ulo�zimla�de� Ma�ri�je� pi�sao� je� i� sam� Au�gustŠenoa,�ka�ko�ve�li�kom�ta�len�tu�ni�su�pot�-

reb�ne�ino�zem�ne�ško�le�i�ka�ko�ve�li�ki�ta�-lent�može�iz�ra�sti�i�na�do�maćem�tlu.�Istego�di�ne,�na�kon�au�di�ci�je�an�gažira�na�je�uka�za�lištu.�Go�di�ne� 1870.�Ma�ri�ja�Ružička� upo�-

zna�je�Fer�di�nan�da�Stroz�zi�ja.�Stroz�zi�je�visu� iz�da�nak� sta�re� fi�ren�tin�ske� ple�mićkeobi�te�lji,� a� Fer�di�nand� je� ra�dio� kao� na�-stav�nik�na�za�gre�bačkoj�re�al�ki.�S�Ma�ri�-jom�je�sklo�pio�brak�1871.�go�di�ne.�Ubr�-

zo� se� i� sam� po�sve�tio� ka�za�lišnojumjet�no�sti�pre�vo�deći�i�adap�ti�ra�jućitek�sto�ve� s� nje�mačkog� i� ta�li�jan�skogje�zi�ka.�U�bra�ku�sa�Fer�di�nan�dom�Ma�-ri�ja�je�iz�ro�di�la�osme�ro�dje�ce�od�ko�jih�suu� živo�tu� osta�li� sa�mo� tro�je� od� ko�jih� jeDo�na�to� po�gi�nuo� u� Pr�vom� svjet�skomra�tu,�a�Ma�ja�(Ma�ja�Strozzy�Pečić,�oper�-na� je�pje�vačica)� i�Ti�to,�glu�mac� i� re�da�-telj,�pošli�su�majčičnim�sto�pa�ma,�pišućino�ve� stra�ni�ce� u� ana�li�ma� hr�vat�skeumjet�no�sti�uopće,�a�na�po�se�ka�za�lišta.Ma�ju,�po�mi�nje�i�sam�Tho�mas�Mannu� svo�joj� knji�zi� »Dok�tor� Fa�ust«:� »Mo�ja� pri�ja�te�lji�ca�Ma�ja� de� StrozzyPečić,�Hr�va�ti�ca,�da�nas�možda�naj�-ljepši�so�pran�obi�ju�he�mis�fe�ra…«.U�režija�ma�svo�ga�si�na�Ti�ta,�vršn-ja�ka� i� osob�nog� pri�ja�te�lja�Mi�ro�-sla�va� Kr�leže,� mar�ki�za� Strozzyigra�la� je� po�tre�snu�maj�ku�Aa�se� uPe�er�Gyntu�i�ne�za�bo�rav�nu�maj�ku�u�Zo�-li�noj Te�re�zi�Raquin.�Ma�ri�ja� je� zah�ti�je�-va�la�da�je�zo�vu�mar�ki�za.�Tti�tu�lu�su�jojpo�kušava�li�ospo�ri�ti,�međutim�ona�je�to�-li�ko�in�zi�sti�ra�la�na�to�me�da�je�po�kre�nu�ladu�gu�pro�ce�du�ru�pred�K.�u.�K.�kon�zu�la�-tu�u�Mi�la�nu,�dok�joj�ko�načno�1912.�go�-di�ne�ni�je�iz�da�to�rješenje�o�pri�zna�va�njuti�tu�le�»Mar�che�se«.NA� SCE�NI: Go�di�ne� 1878.,� Ma�ri�jaRužička� Strozzy� od�la�zi� u� Beč� u� Bur�-gthe�a�tar� gdje�de�bi�tu�je� ulo�gom�De�bo�reu� isto�i�me�noj� Me�sent�ha�lo�voj dra�mi� sgla�so�vi�tim� Adolp�hom� Son�nent�ha�lomkao� part�ne�rom.� Ma�ri�ja,� međutim,� nepri�hvaća� po�nu�du� Re�gie� col�le�gi�um� idvor�skog� sa�vjet�ni�ka� Beča,� ko�ji� su� jojpro�re�kli�ve�li�ku�bu�dućnost�uko�li�ko�osta�-ne� u� Beču.� S� ob�zi�rom� da� je� već� ta�daima�la� iz�vr�snu�po�zi�ci�ju�u�za�gre�bačkomka�za�lištu,� Ma�ri�ja� se� vraća� u� Za�grebgdje� ubr�zo� do�bi�ja� za� part�ne�ra�An�dri�juFi�ja�na.�Čita�vog�živo�ta,�do�smr�ti�Fi�ja�na,njih�dvo�je�go�spo�da�re�hr�vat�skom�ka�za�-lišnom�sce�nom.�Ma�ri�ja� je�na�sce�ni,�na

ko�joj� je�pro�ve�la�pu�nih�68.�go�di�na,�baškao�što�je�i�sa�ma�iz�ja�vi�la,�otva�ra�la�svere�gi�stre� svo�jih� emo�ci�ja,� stva�ra�jući� likvječne�žene�ko�ja�je�na�po�zor�ni�ci�i�umi�-ra�la,�i�pla�ka�la,�i�čara�la,�i�va�ra�la,�i�pro�-kli�nja�la,�i�ubi�ja�la,�ali�pri�je�sve�ga�je�lju�-bi�la� iskon�skim� na�go�nom� iz� du�bi�neduše,�bez�stra�ha�i�sti�da�ka�ko�to�od�pam�-ti�vje�ka�čini�vječna�žena,�bi�la�ona�kra�lji�-ca�ili�pra�lja.�

Mar�ki�za� Ru�zičkaStrozzy� svim� sr�cem� jepri�pa�da�la� Hr�vat�skoj,

kao�osvje�dočeni�ro�do�ljub�i�osob�ni�pri�-ja�telj�Jo�si�pa�Jur�ja�Strossmayera ko�ji�jebio�ve�li�ki�što�va�telj�nje�zi�ne�umjet�no�sti.Sva� nje�zi�na� go�sto�va�nja� bi�la� su� od�razželje�za�šire�njem�do�maće�ri�ječi.�Iz�ra�zitpri�mjer�je�Mar�ki�zi�no�go�sto�va�nje�u�Za�-d-ru� gdje� joj� je� uz� spe�ci�jal�nu� do�zvo�luodo�bren� na�stup� u� dvo�ra�ni� Va�ri�e�tea(umje�sto� The�a�tro�Ver�di),� ali� je� i� pri�jena�stu�pa�do�bi�ja�la�pri�je�teća�pi�sma�pro�go�-vo�ri�li�na�sce�ni�hr�vat�skim�je�zi�kom.�Neoba�zi�rući� se� na� pri�jet�nje� mar�ki�zaStrozzy�na�stu�pi�la�je�s�tri�jum�fal�nim�usp-je�hom,� jed�na�ko� tri�jum�fal�nim� ka�kav� jebio� i� njen� na�stup� par� go�di�na� ka�sni�je,1909.�u�HNK�u�Za�gre�bu�gdje� se�nad�-me�ta�la�s�gla�so�vi�tom�Sa�rah�Ber�na�hrd uSar�do�o�vom�ko�ma�du�»Vješti�ce«.�Go�di�-ne�1937.� u�87.� go�di�ni� živo�ta�više�ni�jemo�gla�na�stu�pa�ti,�ali�i�ta�da�se�na�da�la�po�-vrat�ku�na�sce�nu.�U�pred�smrt�noj�ago�ni�jini�je� go�vo�ri�la:� »Hoću� živje�ti«,� ne�go»Hoću�igra�ti«.�

Ant�o�ni�ja�Čota�

Hr�vat�ska�ka�za�lišna�di�va

Markiza­Marija­Ru`i~kapl.­Strozzy

36

Portret

kkuu lltt uu RR aa

26.�ožujka�2004. 37

Une�dje�lju�21.�ožuj�ka�u�su�-bo�tičkoj� fra�nje�vačkojCr�kvi� sv.� Mi�ho�vi�la� na�-

stu�pi�la� je� Scho�la� Can�to�rum� izBečeja,�ko�ja� je�na�sv.�mi�si�u�10sa�ti� i� iza� nje� iz�ve�la� du�hov�no�stipre�pun�i�odi�sta�uz�višen�pro�gram,ko�ji�se�sa�sto�jao�iz�IV.�gre�go�ri�jan�-ske� la�tin�ske� mi�se� te� dru�gih� cr�-kve�nih� po�božno�sti,� na�kon� čegaje�usli�je�di�la�gla�zba.�Zbor�go�sti�juiz�Bečeja�Scho�la�Can�to�rum�naj�-pri�je� je� ot�pje�vao� ne�ko�li�ko� du�-hov�nih�i�re�li�gi�o�znih�sklad�bi,�kon�kret�nopr�ve� dvi�je� ko�je� spo�mi�nje�mo� ka�sni�je� utek�stu,� sklad�bu� gre�go�ri�jan�ske� la�tin�skemi�se�te�ve�ličan�stve�nu,�na�dah�nu�tu�»AveMa�ria«.�Ka�kav�je�to�sa�mo�vr�sni�oda�bir�zbor�-

skih� sklad�bi� i� te�ma� bio� na� re�per�to�a�rubečej�skog�zbo�ra!�Naj�pri�je�smo�ima�li�iz�-u�zet�no�za�do�volj�stvo�te�čuti�ve�ličan�stve�-nu� iz�ved�bu� »Ave� Ma�ria«� Fe�ren�czaWitta,�a�po�tom�su�se�re�da�li�sve�sa�mi�bi�-se�ri:� »Tan�tum� er�go«�Eszterházya,� gre�-go�ri�jan� »Man�da�tum� no�vum«,� a� na�konto�ga�»Svi�je�tleći�Božji�obraz«�J.�S.�Bac�-ha,�»Ado�ra�mus�te«�Ros�sel�lia, »Psa�lam150«� Go�u�di�me�la,� te� na�po�sljet�ku»Sunčev� zrak� mo�je� duše«� (Sder�sten-Ke�ble-Aprily).Ia�ko�je�u�go�to�vo�svim�spo�me�nu�tim�te�-

ma�ma� zbor� pra�tio� ne�po�no�vlji�vi� zvukor�gu�lja� fra�nje�vačke� cr�kve,� ima�mo� do�-jam�ka�ko�su�naj�bli�sta�vi�ji�mo�men�ti�ovogna�da�sve� uz�buđujućeg� i� pro�svi�je�tlje�njapu�nog� kon�cer�ta,� di�je�la�mi�se,� kom�plet�-nog� kul�tur�no-umjet�ničko-du�hov�nogpro�gra�ma�bi�le�sklad�be�ko�je�je�zbor�go�-sti�ju�iz�Bečeja�ot�pje�vao�bez�prat�nji�or�-gu�lja,� tzv.� »aca�pel�la«� načinom,� inačesvoj�stve�ni�jem,� pri�mje�ri�ce� pra�vo�slav�-nim� ili� pro�te�stant�skim�pje�vačkim� zbo�-ro�vi�ma.�

No� kom�plet�ni� do�jam� osta�je� odi�stabes�pre�ko�ran-iz�vjed�ba,� pje�va�nje,� da�kle,pri�je� sve�ga,� or�gu�ljaška� prat�nja,� rav�na�-nje,� oda�bir� re�per�to�a�ra,� a�o� at�mos�fe�ri� udup�ke�pu�noj�fra�nje�vačkoj�cr�kvi�sv.�Mi�-ho�vi�la�da�se�i�ne�go�vo�ri.�Ri�jet�ko�je�ka�-da� ne�delj�na�mi�sa� u� fra�nje�vačkoj� cr�kvibi�la� ova�ko� po�sjećena,� ova�ko� na�bi�je�na

du�hov�nošću,� uz�višenim�pa�to�som� istin�-ske� re�li�gi�o�zno�sti� i� go�to�vo� nad�na�rav�nouz�buđujuće�i�pročišćujuće,�go�to�vo�pro�-ce�lju�juće�gla�zbe.�I�prem�da�u�pro�gra�mugla�zbe�nih�dješava�nja�za�ko�nac�mi�nu�le,

2003.�go�di�ne�i�te�kuće�2004.�go�di�ne�ko�-ju�je�kon�cem�prošle�go�di�ne�izišao�iz�ti�-ska�ni�je�na�ja�vlje�no�ovo�iz�u�zet�no�uspje�-lo� ju�tar�nje/pri�je�po�dnev�no� umjet�ničko-du�hov�no�druženje�s�ne�be�skim�uz�vi�si�na�-

ma�i�mu�za�ma,�osta�je�do�jamda� je� upra�vo� go�sto�va�njebečej�skog� zbo�ra� Scho�lacan�to�rum� u� ne�dje�lju,� 21.ožuj�ka� te�kuće� go�di�ne� većsa�da�to�možemo�tvr�di�ti,�jed�-no� od� u� sva�kom�mo�gućemsmi�slu�naj�u�spješni�jih�ma�ni�-fe�sta�ci�ja,� pro�gra�ma� ta�ko�vevr�sti� ove� go�di�ne.� Na�daj�mose�da�će�ih�bi�ti�još,�i�na�daj�-mo�se�da�će�naš�na�rod� jed�-na�ko�ma�sov�no�istim�pro�gra�-

mi�ma� i� pri�su�stvo�va�ti,� jer� oni� to� odi�staviše�ne�go�za�služuju.�Sve�po�hva�le�or�ga�-ni�za�to�ri�ma,� fra�nje�vačkom� sa�mo�sta�nuta�kođer,� a� ve�li�ka� hva�la� go�sti�ma� izBečeja,�kao�i,�da�ka�ko,�rav�na�te�lji�ci�–�Ot�-ti�lia�Nagy.

R.�G.�Tilly

Sva�ke� go�di�ne,� pred� Us�krs,� održavase�go�dišnja�iz�ložba�Sek�ci�je�za�šling,

Li�kov�nog� od�je�la� Hr�vat�skog� kul�tur�nogcen�tra� »Bu�nje�vačko� ko�lo«.� Sek�ci�ju� jeosno�va�la� i� vo�di� od� 1997.� go�di�ne� AnaPo kor nik,�a�stručna�vo�di�te�lji�ca�Ma ri ja Iv -ko vić Ivan de kić obučava�čla�ni�ce�sek�ci�jeteh�ni�ka�ma�bi�je�log� ve�za.� »U�počet�ku� jesek�ci�ja�ra�di�la�u�pro�sto�ri�ja�ma�HKC�»Bu�-nje�vačko� ko�lo«,� ali,� zbog� pro�ble�ma� sgri�ja�njem� i� za�u�ze�to�sti� pro�sto�ri�ja,� jed�novri�je�me�čla�ni�ce�su�se�sa�sta�ja�le�u�Ga�le�ri�jiVin�ko�Perčić.�Pošto�ni�ta�mo�ni�je�bi�lo�gri�-ja�nja� već� dru�gu� go�di�nu,� sa�stan�ci� seodržava�ju�u�Ca�ri�ta�so�vom�klu�bu�u�Ga�je�-voj�uli�ci�50,�gdje� je� i�ove�go�di�ne,�kao� ipret�hod�ne,� otvo�re�na� go�dišnja� iz�ložba.Za�in�te�re�si�ra�ne�oso�be�mo�gu�se�uključitiu� rad� sek�ci�je,� sa�stan�ci� se� održava�jusva�kog�po�ne�djelj�ka�u�Ca�ri�ta�so�vom�klu�-bu�s�počet�kom�u�16�sa�ti«� re�kla� je�AnaPo�kor�nik.Iz�ložbu� je� 22.� ožuj�ka� otvo�ri�la� po�vje�-

sničar�ka�umjet�no�sti�Ol ga Šram ko�ja� je,go�vo�reći� o� is�traj�nom� ra�du� vo�di�te�lji�ca� ičla�ni�ca�re�kla:�»Ia�ko�ni�su�baš�ima�le�naj�-bo�lje� uvje�te� i� ma�te�ri�jal� za� rad,� čla�ni�cesek�ci�je� is�traj�no� ra�de�već�osmu�go�di�nu.Ovaj�rad�ni�je�»re�kre�a�tiv�ne«�pri�ro�de,�većje�usmje�ren�na�očuva�nje�tra�di�ci�je�bi�je�log

ve�za.� Su�stav�no� se� ra�di� na� ski�da�nju»mu�stri«�sa�sta�rih�nošnji,�ka�ko�bi�se�oneočuva�le� i�pre�ni�je�le�na�no�ve�ge�ne�ra�ci�je.Ti�je�kom�ovih�go�di�na�čla�ni�ce�su�za�svo�jena�stu�pe�na�iz�ložba�ma�»Zlat�ne�ru�ke«�Sr�-bi�je,�Međuna�rod�noj�iz�ložbi�ru�ko�tvo�ri�na�iko�lek�ci�o�na�ra� i� Ber�ban�skim� da�ni�ma� naPa�liću,�na�građiva�ne�više�pu�ta�i�sve�je�topri�zna�nje� za� is�tra�jan� rad.� U� bu�dućemvre�me�nu�bi�tre�ba�lo�po�držati�jed�nu�ide�juda�rad�na�ve�zu�bu�de�i�na�mjen�ski�i�da�seiz�ra�de� nošnje� za� ple�sače� u� fol�klor�nimodje�li�ma�ka�ko�bi�se�sačuva�le�sta�re�ori�gi�-nal�ne�nošnje,�a�u�ple�su�ko�ri�sti�le�no�ve.«Pri�go�dom�otva�ra�nja�Vi o le ta i Fi lip Du lićiz�ve�li� su�krat�ki� skeč�pod�na�zi�vom�»Vo�-de�ni�po�ne�dje�ljak«,�a�go�ste�je�za�ba�vljaoor�ke�star�Ri�va.������������������������������J.�D.

Scho�la�Can�to�rum

Na­stup­pun­du­hov­no­stiIzlog

Scho�la�Can�to�rum�uz�pratnjuorgulja

Go�dišnja�iz�ložba�Sek�ci�je�za�šling

kkuu lltt uuRR aa

26.�ožujka�2004.

Uređuje:�Ivana�Petrekanić

Za[to PLa^EMo ka Da ^IS tI Mo cr NI Luk?Za[to PLa^EMo ka Da ^IS tI Mo cr NI Luk?

Bilj ke ko je spa da ju u lu ko ve (cr ni luk i češnjak) u svom pod zem nom sta blu (toje ono što na zi va mo »gla vi com«), ima ju pu no ja kih ete ričnih ulja ko ja la kois pa ra va ju. To ete rično ulje sa drži i sum por na uje di nje nja ko ja iza zi va ju su ze

u našim očima, jer su oštra i pro dor na. »Lju ti na« lu ka može nam sme ta ti dok gačis ti mo, ali tre ba zna ti da je cr ni luk ve o ma ko ri stan i tre ba ga što češće je sti. On sa drži C vi ta min i dru ge ko ri sne sa stoj ke za ci je li naš or ga ni zam.

38

Za[to SE NE ka vra ta Sa Ma otva ra Ju?Za[to SE NE ka vra ta Sa Ma otva ra Ju?

Na mje sti ma gdje sva ko ga tre na pro la zi mno go lju di, kao što su želje zničkiko lo dvo ri, zračne lu ke, rob ne kuće itd. – po sto je au to mat ska vra ta. Onane ma ju kva ke jer se otva ra ju »sa ma od se be«. Ka da dođemo do njih,

elek tron ski uređaj se po kre ne i otvo ri vra ta. Naj mo der ni ji su stav je po moću fo to e lek tričnih ćeli ja ko je ne pre kid no održava ju snop elek tro na s obje stra ne pro la za. Ka da naiđemo, naše ti je lopre ki ne snop i uređaj au to mat ski otva ra vra ta.

Za[to trE Ba ku ca tI PrI JE NE Go [to SE u\E?Za[to trE Ba ku ca tI PrI JE NE Go [to SE u\E?

Ka da želi mo ući u bi lo čiju pro sto ri ju (so bu, ured), mo ra mo naj pri je po ku ca ti.Ku ca njem se ob raćamo onom tko je unu tra. Naš znak iz ražava pi ta nje – da linam je do pušten ulaz. Ni ka da ne zna mo što ćemo za teći iza za tvo re nih vra ta,

a ni je li je po svo je rad ne ko le ge, rođake ili pri ja te lje iz ne na di ti u si tu a ci ji u ko joj onine bi želje li da ih vi di mo. Ka da ula zi mo u nečiju so bu, ku ca nje ne smi je bi ti for mal -nost, već do i sta tre ba pričeka ti do pušte nje za ula zak.

Priredio�i�ilustrirao:�Zoltan�Sič

Crta�i�piše:Zoltan�Sič

\\aa^̂kkII BBII SSEE rrIIn Učite lji ca:

– Ko ji su glav ni obro ci ti je kom da na?Učeni ca:– Ma ma, ta ta!?

n Zbir ne ime ni ce:Od re di vr stu ime ni ca u slje dećimrečeni ca ma:– Vje tar je od lo mio naj veću granu na li pi.(za jed nička ime ni ca)– Na ba gre mu su po sječene tri gra ne.(za jed nička ime ni ca)– Po red šume je go mi la su hog gra nja.(gra na ta ime ni ca)

n – Tko su Ro mi? – pi ta učite ljica.– Ro mi su žene Ci ga na. – od go va ra učenik.

Bi�se�re�pri�ku�pi�la�učite�lji�ca�iz�OŠ�»Ma�ti�ja�Gu�bec«�u�Lju�to�vu�

Sta�ni�sla�va�Stan�tić�Prćić

hhrrcckkoovvaa SSvvEEZZNNaaLLIIccaa

hh rr cc kk oo vv kk uu ttaa kk

26.�ožujka�2004. 39

Zadatak�pripremio:�Zdenko�Samaržija

I. Tri dru ga, Šime, Sti pe i La zo, išla su u ber bu ja bu ka isva ki od njih po veo je svo ju se stru. Ime na dje vojčicasu: Di ja na, Ma ri ja i Ana. Dječaci su na pu ni li svo je kor pe i počeli po ma ga ti dje vojčica ma. Kažite ime na se -sta ra sva kog dječaka, ako je po zna to da ni je dan od njihni je sta vljao ja bu ke u kor pu svo je se stre i da je Sti pe ne ko li ko ja bu ka sta vio u Di ja ni nu i Ma ri ji nu kor pu.Šime je ta kođer sta vio ne ko li ko ja bu ka u kor pu Ma ri je iAne.

Pro LJE]EPro LJE]E

Po sto je četi ri go dišnja do ba: pro ljeće, lje to, je sen i zi ma, ali naj ljepše od njih je pro ljeće. Sva ko di je te vo li pro ljeće, pa ta koi ja. Pro ljeće počinje 20. ožuj ka.Nje mu se svi ra du je mo, jer nam po sli je hlad ne zi me do la zi to pli jevri je me. Pr vi na go vještaj pro ljećasu cvje ta nje vi si ba ba i lju bičica. U pro ljeće do la ze la ste s ju ga. Ka da dođepro ljeće, oblačimo ta nja od je la. Pro ljeću se naj više ra du je mo mi, dje ca, jerse možemo igra ti va ni na mla doj, ze le noj tra vi.U pro ljeće smo svi ve se li ji ira do sni ji. Pro ljeće je naj ljepše i naj ve se li je go dišnje do ba.

Ivana�Benke,�II.,�OŠ�»Sveti�Sava«,�Bikovo

Ka da bi smo ulo vi li zlat nu ri bi cu, naše naj dražeželje bi bi le:

La ri sa: Da Da ni je la ne ide pješice da le ko kući.

Pa trik: Da sva ki dan ide mo u ško lu i da ne ma ras pu sta. Da si ro mašni ima ju do mo ve i hra nu.

Do mi nik: Da se stvo ri ra ke ta iz ko je bih mo gaopro ma tra ti pla ne te.

Be la: Da sva ku večer gle dam fil mo ve.

Da ni je la: Da se ni tko ne tuče i ne svađa.

Učeni�ci�dru�gog�raz�re�da�OŠ�»Ivan�Mi�lu�ti�no�vić«,�Ma�la�Bo�sna

PrI ro Da SE Bu DIPrI ro Da SE Bu DI

Pri ro da se bu dii ti ho nam šapuće,ra duj te se lju di,stiže opet pro ljeće.Pu po lja ka bez brojosu lo je gra ne,pro ljet ni je mi ris svu da,na sve stra ne.Sve što ima sna ge,u nov život kreće,prošao je zim ski san– ra du je se pro ljeće.Pri ro da se ta ko vr tiu vječitom kru gu,a taj ci klus da po sto ji,zna i pti ca u lu gu.

Ne�na

Petar�Skenderović,�II.�hOŠ�»Matko�Vuković«,�Subotica

18 x : 9 = 4

18 : + 1 = 3

18 + : 8 = 3

II. Koje od ovih brojeva trebaš upisati kako bidobio točan rezultat: 44,12,2,8,0,6,3,9

Sanja�Čaut,�II.�bOŠ�»22.�oktobar«,�Bački�Monoštor

Stipan�Jurić,�III.�cOŠ�»M.�Gubec«,�Ljutovo

Ivona�Peić�Tukuljac,�II.�dOŠ�»I.�Milutinović«,�M.�Bosna

Aleksandra�Mihaljev,�I.�OŠ�»I.�G.�Kovačić«,�Sonta

Marko�Kujundžić,�II.OŠ�»Sveti�Sava«,�Bikovo

Zadatak�pripremio:�Dujo�Runje

hh rr cc kk oo vv kk uu ttaa kk

26.�ožujka��2004.40

Naj ge ni jal ni ja igra, ko ju je ljud ska ci -vi li za ci ja po da ri la vla sti toj ostavšti -ni po sto ja nja u uni ver zu mu, ja -

mačno je drev na igra »bo ja« fi gu ra ma napo lji ma obi lježenoj plo hi, ko ja je kroz sto -ljeća svog po pu lar nog eg zi sti ra nja doživje -la od ređene mo di fi ka ci je do nje nog ko -načnog i opće pri hvaćenog glo bal nogustro ja. Ni je teško po go di ti ka ko je ri ječ ošahu, igri bi je lih i cr nih fi gu ra na 64 cr no-bi je la po lja, igri ko ja ima svo je ve le maj sto -re, pr va ke svi je ta, ali i mi li jar de za lju blje -ni ka ko ji je igra ju na svim me ri di ja ni mašahov skog pla ne ta. PO�VI�JEST� PRET�HOD�NI�CE� ŠAHA:Mo der ni šah, ko ji da nas po zna je mo i igra -mo po vlačeći stan dar di zi ra ne fi gu reopćepri hvaćenim po te zi ma, pri pa da gru piiga ra ko je svoj ko ri jen vu ku iz drev ne in -dij ske igre Cha�tu�ran�ga, ko ja pak svo je na -sljeđe vuče iz još sta ri je ki ne ske igre. Cha -tu ran ga se u svom iz vor nom ob li ku igra laod VI. sto ljeća, s fi gu ra ma u ob li ku slo no -va, ko nja ni ka, kočija i pješaka, i ubr zo sesvo jom po pu lar nošću širi la na is to ku pre maKi ni, Ko re ji i Ja pa nu. U Per zi ji na ziv jemo di fi ci ran pre ma arap skom iz go vo ru iigra je na zva na sha�tranj. Arap skim po ho di -ma igra je sti gla pre ko Si ci li je i Špa njol skei do za pad ne Eu ro pe. Zbog spe ci fičnog ze -mljo pi snog po ložaja igra je iz ne ko li ko raz -ličitih smje ro va sti gla do sred njo vje kov neRu si je, ze mlje ko ja će u bu dućno sti naj -značaj ni je do pri ni je ti po pu lar no sti i raz vo -ju nje nog mo der nog sljed be ni ka, šaha.Kon cem X. sto ljeća ova igra je već po pri -lično po sta la po pu lar nom u ta dašnjem in te -lek tu al nom okruženju vla da ra, fi lo zo fa, po -e ta i osta lih um ni jih lju di to ga do ba. Zna -ko vi to je ka ko su već od XII. sto ljeća bi lipo pu lar ni i »pro ble mi« za rješava nje za -vršnih po te za u ovoj sve ras pro stra nje ni jojigri. MO�DER�NI� ŠAH: Da našnji šah u ver zi jiigre ko ju svi zna mo doživio je svo ju ko -načnu uni fi ka ci ju pra vi la ne gdje kon cemXV. sto ljeća ka da su pro mi je nje ne ulo gene kih fi gu ra iz sha tra nja, pri mje ri ce ne kadsla ba fi gu ra »sa vjet ni ka« po sta la je naj -moćni jom šahov skom go spo da ri com ta ble,kra lji com. Mo di fi ci ra na igra općepri h-vaćenih mo der ni zi ra nih pra vi la po sta la jejoš po pu lar ni jom di ljem Eu ro pe, pro kla mi -ra jući i pr ve »maj sto re« po put Lu�ce�ne�i�RuyLo�pe�za (Špa njol ska) i Da�mi�a�na (Por tu gal).U to vri je me (XV.-XVI. sto ljeće) za počinjei pi sa nje pr vih knji ga i za pi sa šahov ske te -o ri je što će se u bu dućno sti po ka za ti kao bi -tan fak tor na pret ka i raz vo ja ove li je pe mi -sa o ne stra te gij ske igre. U dru goj po lo vi ciXVI. sto ljeća ta li jan ski igrači Po�le�rio i

Gre�co bi li su naj do mi nant ni ji, što svje dočio rav no prav nom šire nju šaha u svim di je lo -vi ma Eu ro pe, ko ja će od Azi je traj no pre u -ze ti pri mat sve do da našnjih da na XXI. sto -ljeća. U XVIII. sto ljeću šahov ski tron pre u -zi ma ju fran cu ski igrači pred vođeni naj bo -ljim eu rop skim igračem svog vre me na, Fran�co�i�som�–�An�dre�Da�ni�can�Phi�li�do�rom,ko ji je uz bri ljant nu vješti nu i au tor iz nim -no značaj nog te o ret skog ra da »Ana li zašahov ske igre« ko ja je, pre ve de na na broj -ne je zi ke, u mno go me utje ca la na raz vojsu vre me ne šahov ske te o ri je. Je dan od naj -bo ljih igrača XIX. sto ljeća je En glezHoward Sta�un�ton, ko ji će osta ti u po vi je stiupamćen kao or ga ni za tor pr vog in ter na ci o -nal nog šahov skog tur ni ra (Lon don 1851.go di ne) na ko je mu je po bi je dio Nje macAdolf� An�der�ssen. Tra gična je šahov skapriča o mla dom ame ričkom šah-ge ni juPaul�Char�les�Morphyju, ko ji, je nad vi sivšisve ri va le u SAD, otišao na eu rop sku tur ne -ju i po ra zio sve naj bo lje igrače, uključujućii An der sse na, ali se po po vrat ku men tal noraz bo lio i više ni ka da ni je za i grao na tje ca -telj ski šah. Dru ga po lo vi ca XIX. i početakXX. sto ljeća do pri ni je li su pot pu nom ustro -ju ove ge ni jal ne igre ko ja je u mo der nomdo bu doživje la još veću pla ne tar nu po pu -lar nost, te raz vo jem mo der ne zna no sti(računa la) po sta la pred me tom izučava njabroj nih šahov skih po sle ni ka. SVJET�SKI� PR�VA�CI: 1886.� Raz mjer niraz voj šahov ske igre i nje go va po pu lar nostne u mit no su vo di li do po tre be da se i ofi ci -jel no us tvr di tko je naj bo lji igrač na svi je tu.An to lo gij ski meč za pr vog pr va ka svi je ta ušahu održan je 1886. go di ne između ČehaWilhelma� Ste�int�za i Po lja ka Jo�han�na� Zu�-ker�tor�ta, dva po naj bo lja igrača svo ga vre -me na. Ste intz je po sli je 20 od i gra nih par ti -ja za bi lježio 10 po bje da, uz 5 re mia i 5 po -ra za, te po stao ap so lut nim pr va kom svi je ta.1894.�Po bje dom nad Ste int zom ta da 25-go -

dišnji Ni je mac Ema�nuel� La�sker� po stao jedru gi, po re du, aspo lut ni pr vak svi je ta i tuje kru nu čuvao slje dećih 27 go di na.1921.�Treći pr vak svi je ta bio je Ku ba nacJo�se�Raul�Ca�pa�blan�ca1927.�Rus, ko ji je na stu pao za Fran cu sku,Alek�san�dar�Alje�hin po stao je četvr tim pr va -kom svi je ta i igračem ko ji će po naj više obi -lježiti pr vu po lo vi cu XX. sto ljeća1935.� Ni zo ze mac Mac�hgi�e�lis� Max� Euwepo stao je pe tim pr va kom, ali je tron za -držao tek dvi je go di ne, iz gu bivši ga od sta -rog pr va ka Alje hi na.1948.�Na tur ni ru pet naj bo ljih igrača ti tu lušestog pr va ka po nio je Rus Mi�hail�Bo�tvi�nikko ji je dva pu ta gu bio ti tu lu pro tiv Ru sa Va�-si�li�ja� Smi�slo�va,� sed mi pr vak (1957.-58.) iLa tvij ca Mi�ha�i�la�Ta�lja, osmi pr vak (1960.-61.), ali ih je oba pu ta po vra tio i vla dao go -to vo 15 go di na uz pre ki de1963.�De ve ti svjet ski pr vak bio je Rus Ti�-gran�Pe�tro�sian.1969.�Ti tu lu de se tog šam pi o na osvo jio jeRus Bo�ris�Spa�ski1972.�U le gen dar nom meču pro tiv Spa skogje da na e sti šahov ski pr vak svi je ta po stao je,po mno gi ma naj bo lji igrač svih vre me na,Ame ri ka nac Bobby� Fischer� ko ji je uspiopre ki nu ti du go go dišnju do mi na ci ju so vjet -skih igračaKAR�POV�I�KA�SPA�ROV: Dva na e sti RusAna�to�lij� Kar�pov i tri na e sti pr vak svi je taAzer bajdžanac Ga�ri� Ka�spa�rov do mi ni ra lisu i do mi ni ra ju svjet skim šahom u po sljed -nja tri de se tljeća. Od i gra li su, do sa da, petmečeva za pr va ka svi je ta (1 neo d lučen i 4po bje de Ka spa ro va), a ta da je Ka spa rovsku pa s En gle zom Shor tom osno vao PCA(Pro fes si o nal Chess As so ci a tion) i odvo jiose od FI DE, sma tra jući da ne rav no prav nofa vo ri zi ra Kar po va. Od tog tre nut ka pre sta -je i značaj ti tu le ap so lut nog pr va ka svi je tau šahu.

g

Povijest igre nad igrama

[[aahh kkrroozz vv ii jjeekkoovveePiše:�Dražen�Prćić

Uređuje:�Dražen�Prćić

ZZ aa bb aa vv aa

26.�ožujka��2004.

Svi ma ko ji me po zna ju mo ja od lu ka daprošle go di ne na lje to va nje odem uTur sku bi la je naj blaže rečeno šokant -

na (mo ram pri zna ti i me ni), ali ka ko je ci -je na lje to va nja bi la »pra va sit ni ca« sma traosam da će mi to po moći da se osjećam ma -nje ne pri jat no tih 12 da na. Ka kva po -greška! Umje sto to ga doživio sam jed no odnaj ljepših lje to va nja do sa da.

Sam po la zak ni je baš bio obećava jući,pošto je tog 24. ruj na u Be o gra du pa da lakiša i umje sto pa puča i krat kih hlača, bi lismo obučeni kao da ide mo na Hi ma la je, ane na lje to va nje. Pu to va nje, ko je je tra ja lo24 sa ta, prošlo je ne u o bičaje no br zo i la ko,što se može za hva li ti do brom društvu u au -to bu su. Je di na stvar vri jed na spo me na bioje obrok, ako se to ta ko može na zva ti, u bu -gar skom re sto ra nu »Eu ro pa«. Kao spe ci ja -li tet kuće mo gu pre po ručiti ražnjiće od pi -lećeg me sa obo gaćene sprženim žoha ri ma(re ak ci ju dje voj ke ko ja je do bi la tu por ci june vje ru jem da je po treb no opi si va ti)! ČARI�LJE�TO�VA�NJA: Kad smo na po konsti gli na od re dište, pr vo što smo za mi je ti libi la je vi so ka kva li te ta ho te la (»Sözer«) uko jem smo bi li smješte ni. Za no vac ko jismo iz dvo ji li ni sam očeki vao ova ko nešto.Ne ma što, Tur ci su se svoj ski po tru di li dapri vu ku tu ri ste. Je di no što nam je za sme ta -lo bi lo je upo zo re nje da vo da u ho te lu ni jeza piće i opo me na da se u so be ne smi juuno si ti hra na i piće! Ono pr vo smo rješava -

li ku po vi nom vo de u obližnjem su per mar -ke tu a na ono dru go po sli je pr vog da na ni -smo ob raćali po zor, a mo ram pri zna ti da jei oso blje po ne kad iz gle da lo ne za in te re si ra -no in ter ve ni ra ti gle de to ga.

I jed no upo zo re nje za sve ko ji ma je lobez me sa ne za do vo lja va po tre be: mo ra tese pri vik nu ti na obro ke ko ji su pu ni voća,po vrća, si re va i mar me la de, jer me sa imasa mo u želja ma.

Lju ba zno oso blje našeg ho te la pre po -ručilo nam je da iz bje ga va mo grad skuplažu uda lje nu sve ga 50-ak me ta ra, zbog(ne)hi gi jen skih uvje ta ko ji ta mo vla da ju aza hva lju jući ci je vi ma grad ske ka na li za ci je,i na glav nom pu tu ko ji vo di kroz Ku sa da si.Za pri je voz do plaža, ko jih je osim spo me -nu te bi lo još se dam, Tur ci ima ju vr lo su -vre men i ra fi ni ran su stav. Pra vog na zi va tihvo zi la se ne sjećam ali mi smo ih zva li»Drn doši«, zbog kom fo ra ko ji su nu di li. Tosu ma li tran spor te ri pred viđeni za de se takoso ba, ali se na rav no ugu ra i dva pu ta višetu ri sta, za 1.500.000 li ra (oko jed nog eu ra).

Iz bor plaža u Ku sa da si ju vr lo je bo gat,od ka me ni te, šljun ko vi te pa do pješčaneplaže, da kle za sva ko ga po nešto. Ja sam sena kon raz gle da nja većine od lučio za »La -de is be ach«, ne sa mo zbog na zi va. To jeogrom na pješčana plaža s go mi lom ležalj kičije je iz najm lji va nje za je dan dan sta ja lo2.500.000 li ra.

Mo re je začuđujuće čisto s ob zi rom da je

Ku sa da si i lu ka za pre ko o ce an ske bro do veko je smo vr lo br zo za mr zi li. Do la zak ta -kvog plo vi la pra tio je značajan skok ci je nana lo kal nim tržni ca ma pošto su tu ri sti s tihgr do si ja bi li pre težito po de be lih novčar ki.U tim si tu a ci ja ma bo lje je bi lo iz bje ga va tiku po vi nu uko li ko je mo guće. Inače, kodku po vi ne u Tur skoj naj značaj ni je je zna tida ci je na ko ju pro da va telj kaže ni je ni pri -bližna onoj za ko ju je spre man pro da ti svo -ju ro bu, da kle cjen ka nje je ov dje ob ve zno ido jam je da ono za Tur ke pred sta vlja na ci -o nal ni sport. Po nu da ro be je ne vje ro jat nove li ka, ali ipak kao fa vo ri te iz dva ja mo iz u -zet no jef ti nu kožnu ga lan te ri ju i zla to.Većina put ni ka iz našeg au to bu sa na po -vrat ku je u svom pr tlja gu ima la bar jed nukožnu jak nu!

TI�TA�NIC�UŽIVO:�I ta ko, dan za da nom,od ko jih je sa mo je dan bio ma lo hlad ni ji(25 stup nje va Cel zi ja) i kišovit, sve smoviše mi je nja li svo je na zo re pre ma Tur skojda bi na kra ju do ni je li od lu ku ka ko bi i slje -deće lje to va nje va lja lo ov dje pro ve sti. Alisve ovo mo ra mo reći sa za drškom pošto sekul tu ra ko ju su Tur ci pri ka za li svo di sa mona onaj dio ze mlje ko ji se ba vi tu ri zmom.Ako ode te ma lo u unu trašnjost bit ćete na -pra sno vraćeni u re al nost.

S pri ličnom tu gom smo se na kon 12 da -na pro ve de nih na sun cu mo ra li za pu ti tikući, a da bi nam po vra tak ostao u uspo me -ni po tru di li su se tur ski mo re plov ci.

Vožnje tra jek tom na po vrat ku do ma du -go ćemo se sjećati, ali ne po li je po me. Ia koje bi lo pri lično hlad no i pa da la je kiša, iza-šli smo na te ra su ne bi smo li uhva ti li ma losvježeg zra ka. Uživa jući u kra jo li ku za mi -je ti li smo da i da lje plo vi mo ne sma nje nombr zi nom ia ko smo se po pri lično pri bližilioba li. Po sa da se us pa ničeno ras trčala pobro du. Ne du go za tim tra jekt je počeo, nesma nju jući br zi nu, za o kre ta ti pri čemu sepri lično nag nuo na bok. Od mah nam je bi -lo ja sno da je došlo vri je me da se po sta ne»jače« us pa ničen. To mišlje nje po di je li li sui osta li »su pat ni ci«, a na ročito jed na ma njagru pa ko ja je osta la u au to bu su za vri je meplo vid be. Oni su ovom ne zgo dom uspje liupot pu ni ti užitak gle da nja ki no-hi ta »Ti ta -nic«, ko ji se pri ka zi vao na vi deu u au to bu -su, doživjevši pra vi mul ti me di jal ni pra znikza sva čula! No, za raz li ku od »Ti ta ni ca«,mi smo osta li na po vršini i sret ni se is kr ca -li na eu rop sko tlo. g

41

Moje putovanje, Turska

Di si da si,

iiddii uu KKuussaaddaass iiPiše:�Thomas�Šujić

Vesela�družina

ZZ aa bb aa vv aa

26.�ožujka�2004.

Uruj nu prošle go di ne Da�vor� Šte�fa�-nek se oki tio ti tu lom ju ni or skog vi -ce pr va ka svi je ta u ka te go ri ji do 60

kg, na go vi je stivši da bi se u olim pij skojgo di ni mo gao kva li fi ci ra ti za naj većisport ski sum mit na pla ne tu. Ia ko još uvi -jek ju ni or, us pješno se na tječe i u »sta ri -joj« se ni or skoj kon ku ren ci ji, do ka zu jućika ko je pred njim ve li ka hr vačka bu -dućnost. Olim pij ska vi za iz bo re na na kva -li fi ka cij skom tur ni ru u glav nom gra du Uz -be ki sta na po tvr di la je oprav da nost po la ga -nja na da u po ten ci ja le ovog ta len ti ra noghr vača iz su bo tičkog »Spar ta ka«. Na i me,Da vor Šte fa nek je je di ni hr vač s pro sto rabivše za jed ničke države ko ji će se na tje ca -ti, u ma ji ci SCG, na olim pij skom hr -vačkom tur ni ru.4Uz čestit ke na iz bo re noj »olim pij skojvi zi«, po kušaj te nam dočara ti pre sud nimeč u četvrt fi na lu tur ni ra u Tašken tu, uko jem ste po bje dom nad Fran cu zomuspje li ostva ri ti želje ni pla sman na OI uAte ni ove go di ne.Bor ba s Ja�me�lom�Ai�o�no�u�i�em bi la je, zbogsvo je važno sti i ga ran ti ra nog »olim pij skogmje sta« po bjed ni ku, vr lo ne iz vje sna i na -pe ta. Dva pu ta smo se »kopčali«, ja samuspio osvo ji ti dva bo da po sli je jed nog»ba ca nja«, ali on da smo hr va li čistih šestmi nu ta po sve rav no prav no, da bih uspio u»iz gu ra va nju« osvo ji ti još je dan bod i po -bi je di ti s ko načnih 3:0, što mi je do ni je loula zak u po lu fi na le iz bor nog na tje ca nja idi rekt ni pla sman na Olim pij ske igre u Ate -ni.4Ka ko ste se osjećali spo zna jom da steuspje li?Iskre no go vo reći, bio sam sre tan jed no petmi nu ta, jer me je ubr zo očeki va la po lu fi -nal na bor ba pro tiv As�hka�na, iran skog hr -vača. Čak osob no ni sam ni želio da hr vamtu bor bu, jer mi je bi lo do sta hr va nja, alimi je tre ner sa vje to vao da se ipak bo rim,jer sam u pri go di da uzmem i me da lju najed nom ve li kom na tje ca nju.4Sa vjet i na go vor tre ne ra ste mak si -mal no is pu ni li.Po slušavši tre ne ra, mak si mal no sam se na -sto jao kon cen tri ra ti na bor bu i uspio samtušira ti Iran ca i pla si ra ti se u fi na le, u ko -jem sam, mo ram pri zna ti, po sve ne mo ti vi -ran i po ma lo emo tiv no is pražnjen, iz gu biona po e ne od Ka zah tan ca Ten�gi�zba�je�va(8:6).4Ali ka ko to često bi va u živo tu, pri je

slat kog oku sa po bje de is ku si li ste igorčinu po ra za na no vo sad skom iz bor -nom na tje ca nju i to pred do maćom pu -bli kom. Ka ko ste se ta da osjećali?U No vom Sa du sam imao dvi je šan se zapla sman, pr vo sam, nažalost, iz gu bio odKo re an ca, da bih po sli je u raz i gra va nju zape to mje sto, ko je je ta kođer vo di lo u Ate -nu, iz gu bio od Ru sa i upro pa stio šan su zapla sman. Sišavši sa stru njače čak sam i za -pla kao, mi sleći da ne mam ni ka kve šan seza pla sman na OI, s ob zi rom da je pre o sta -lo još sed me ro iz nim no kva li tet nih hr vača

ko ji još uvi jek ni su iz bo ri li »grčku vi zu«.U tom tre nut ku sam po mi slio ka ko mi seova kva ve li ka šan sa neće više pružiti, jertur nir u Tašken tu je bio zbi lja jak po ime -ni ma ko ja su se na tje ca la.4No, da nas, ka da su svi stra ho vi sa modio prošlo sti, što očeku je te od Ate ne iolim pij skog hr vačkog tur ni ra?Ja sam ipak još uvi jek ju ni or i sam pla -sman na OI mi pu no znači, s ob zi rom ka -ko sam na mje ra vao otići tu ri stički uGrčku, uko li ko ne uspi jem iz bo ri ti sport -sko pu to va nje. Olim pij ske igre su san sva -kog spor taša, ali ja ostva re nje mog sna ouspje hu »vi dim« tek na OI u Pe kin gu iliigra ma 2012. go di ne.4Ali ako se ukaže šan sa za me da lju uAte ni?Sve ovi si od ždri je ba. Na tur ni ru će se na -tje ca ti 20 hr vača ko ji će bi ti po di je lje ni une ko li ko sku pi na. Uko li ko sku pi na ne bu -de baš pre teška, mo gao bih se kao po bjed -nik sku pi ne kva li fi ci ra ti među četi ri naj bo -lja.4Ka ko ćete se pri pre ma ti za OI?Još uvi jek ne znam sve točno, ali bih seosob no naj više vo lio pri pre ma ti ov dje uSu bo ti ci, spa rin gu jući s bra tom Da ni je lomi Sla ve nom Dok man cem ko ji su kva li tet nihr vači s ko ji ma bih mo gao po stići želje nufor mu za Olim pij ske igre.4Pla no vi?Za dva do tri tjed na idem na Eu rop sko se -ni or sko pr ven stvo u Šved sku, po tomOlim pi ja da u Ate ni, ali na gla sio bih ka kosam još uvi jek ju ni or i slje deće dvi je go di -ne ću pa ra lel no hr va ti u obje kon ku ren ci je.

42

Hrvač Davor Štefanek izborio plasman na Olimpijske igre

AAtteennaa vv iiaa ttaa{{kkeennttRazgovor�vodio:�Dražen�Prćić

Davor�Štefanek

Nama je dovoljno da znate za nas...

FUNEROPrivatno pogrebno poduzeće

- Subotica, Karađorđev put 2,

telefon (danonoćno): (024) 55-44-33

- Horgoš, Borisa Kidriča 7,

telefon (danonoćno): (024) 792-202

Raspored sprovoda i umrlice na

Internetu: www.funero.co.yu

e-mail: funero@funero.co.yu

Uređuje:�Dražen�Prćić

Brz i pouzdan pristup Internetu za tvrtke ipojedinačne korisnikeIzrada web-prezentacijaProdaja računara i računarske opreme Projektovanje, instalacija i održavanje lokalnih iInternet mrežaProdaja licenciranih softwareaPojedinačni i kolektivni informatički tečajeviIzrada knjigovodstvenih i drugih softwarea Bogat izbor informatičke stručne literatureNajkompletnija informatička paleta u Subotici, sastručnom podrškom na srpskom i mađarskomjeziku i sa stalnim dežurstvom!Karađorđev put 2, Subotica, Tel. (024) 555-765 e-mail: support@tippnet.co.yu

www.tippnet.co.yu

ss pp oo rr tt

For mu la 1

sscchhuu mmii ppoo ssttaa rroomm

Dru ga po re du utr ka ovo -go dišnje se zo ne, vo-

žena za VN Ma le zi je na sta -zi Se pang, ni je do ni je laništa no vog gle de po bjed ni -ka. Mic�hael� Schu�mac�her(1.31:07.490) po nov no jedo ka zao ka ko će se osta takka ra va ne mo ra ti više »po -tru di ti« u slje dećim utr ka -ma. Dru go mje sto je pri pa loMontoyi (+ 5. 022), treći jena cilj sti gao But�ton(+11.568), a bo do ve su jošosvo ji li: Bar�ric�hel�lo,�Trul�li,Co�ult�hard,�Alon�so i Mas�sa.U ge ne ral nom po ret ku pr vije Schu mac her s mak si mal -nih 20 bo do va, po tom Bar ric he lo 13, Montoya 12, But ton 9,Alon so 8, Trul li 6, R.�Schu�mac�her 5, Co ult hard 4, Mas sa 1

Te nis

ttuukk ssaa rruu rroo vv iinn jj ,, AAnn~~ii }}uu ppoo lluu ff ii nnaa llee BBoo ccaa rraa ttoo nnaa

Mla di hr vat ski te ni sač Saša�Tuk�sar po bjed nik je dru gog ci -klu snog tur ni ra Istar ske ri vi je re (ITF Sa tel li te Cir cu it)

igra nog u Ro vi nju. U fi nal nom su sre tu bio je bo lji od Fran cu zaPu�joa 6:2, 6:1

Split ski te ni sač Ma�-rio� Ančić� za u sta -vljen je u po lu fi na luiz u zet no ja kog chal -len ge ra (100.000 $),iz gu bivši od Šve daTho�ma�sa�Enquista s1:6, 3:6

No go met

DDee vvee ttaa ppoo bb jjee ddaa BBaarr ccee lloo nnee

Po bje dom nad Real So -ci e da dom u 29. ko lu

(1:0) i fan ta stičnim po got -kom Ro�nal�din�ha iz slo bod -nog udar ca par mi nu ta pri jekra ja su sre ta, no go me tašiBar ce lo ne su iz bo ri li ne vje -ro jat nu de ve tu po bje du uni zu i po sve se pri ma kli vo -dećem dvoj cu Real Ma dri -du i Va len ci ji. Pri je sa modva mje se ca »Bar ca« jedje lo va la po sve iz gu blje noza ovu se zo nu u Pri me ri, alise do la skom Ni zo zem caDa�vid�sa sve pro mi je ni lo ipo bje de su počeli sli je di tijed na dru gu.

26.�ožujka�2004.

ssppoorrttsskkee vvii jjeesstt ii

HNL

22. ko lo, 20. ožuj ka

Za�dar�–�Haj�duk�1:3Di�na�mo�–�Var�teks�3:0Mar�so�nia�–�Ci�ba�lia�1:3Osi�jek�–�Ka�men�I.�3:2Ri�je�ka�–�Inker�0:1Sla�ven�B.�–�Za�greb�1:0Ta bli ca:�Haj�duk�55,�Di�na�mo�50,�Ri�je�ka�31,�Osi�jek�29,�Var�teks�29,Za�dar�28�(momčadi ko je su se

pla si ra le u Li gu za pr va ka)

Ka�men�I.�28,�Inker�27,�Sla�ven�B.�26,Ci�ba�lia�20,�Za�greb�19,�Mar�so�nia�17(momčadi ko je će se bo ri ti u li gi

za osta nak)

43

Goodyear li ga

26. ko lo, 20. ožuj ka

Split�–�Za�dar�91:81Ci�bo�na�–�Širo�ki�83:59Slo�van�–�Za�greb�89:76C.�zve�zda�–�Laško�78:77Kr�ka�–�Lovćen�101:72Olim�pi�ja�–�Ba�nja�lučka�P.�92:62Bu�dućnost�–�Reflex�97:83Ta bli ca: Ci�bo�na�46,�Reflex�45,�C.�zve�zda�43,�Olim�pi�ja�42�(momčadi

ko je su se pla si ra le na Fi nal fo ur)

Bu�dućnost�42,�Laško�41,�Kr�ka�40,�Za�dar�39,�Split�36,�Slo�van�35,�Za�greb�35,�Širo�ki�34,�Ba�nja�lučka�P.�34,Lovćen�31

Li ga sCG

21. ko lo, 20. ožuj ka

Voj�vo�di�na�–�Par�ti�zan�0:0C.�zve�zda�–�Ze�mun�2:1Haj�duk�–�Žele�znik�1:0Rad�nički�(O)�–�Kom�1:0Ze�ta�–�Bu�dućnost�0:0Na�pre�dak�–�Bo�rac�2:1Sar�tid�–�Obi�lić�3:1Su�tje�ska�–�OFK�Be�o�grad�2:1

Ta bli ca: C.�zve�zda�53,�Par�ti�zan�46,Sar�tid�39,�Žele�znik�34,�OFK�Be�o�grad�34,�Haj�duk�33,�Obi�lić�29,�Su�tje�ska�29

Michael�Schumacher

Mario�Ančić

Ronaldinho

ss pp oo rr tt

26.�ožujka�2004.

n Ada Ku mac je vo ljio ma lo više po pit, a svi su ga u se lu vo lji lijel je bio sim pa tičan i od više za smi. Na za duživo bi se u sva -kom dućanu, a kad bi došla pen zi ja, svo je bi is pošto vo i pla tiodug. Je dan put je ošo kod Ma ri na Cin de ra u dućan i re ko mu:-Paj to, daj mi jed no pi vo, al za piši do pen zi je.-Pa do bro Ado, znaš da sam re ko da više ne ma pića na za pi si va -nje!-Ako je ta ko, ti ne moj za pi sat ne go za pam ti! -lu ka vo reče AdaKu mac, a Ma rin Cin der ga je zbog du ho vi to sti častio pi vom.

n Ča Jo za iz Be re ga je vri dan čovik. Po ci li dan bi ra dio ubašće, oko svi nja i ko košaka, a kod nje ga je uvik sve ured no ina svo jem mi stu. Strast mu je bi la da po sli ra da gle di te le vi zi jui to sport. Zi mi je naj više vo ljio gle dat ski ja nje. Jed ne zi me jekod nje ga bio nećak i osta vio ski je. Sni ga je fa la Bo gu do sta na -pa da lo, a ča Jo za rešio da met ne ski je na no ge, pa da se spušćeu bo stan. Ot si ko je ru kav od sta rog cve te ra, na vr za ve zo gom -bu, met nio na gla vu i to mu je bi lo mi sto ski jaške ka pe. Met nioje ski je na no ge i spušćo se sa bri ga u bo stan. Kad je bio već vr -lo bli zu ogra de, tio se za kre nit ko na te le vi zi je, ali šipak. No gega ni su slušale i ugru vo se u ogra du, a ski je su od le ti le na dvistra ne. Od on da je rešio da se više neće ski jat, ne go će i da ljeovaj sport gle dat sa mo na te le -vi zi je.

n U pušni ce kod ča Jo ze jeuvik bi lo li pi ko ba si ca i ku li -no va, al mu je do la zio je danbre zo bra zni mačak iz komšilu -ka, ko ji mu je sva ki dan ukropo jed nu ko ba si cu. Ča Jo ze jedo zlo gr di lo, sio je u pušni cu ičitav dan čeko mačka. Kad jenaj zad mačak došo po večeru,ča Jo za ga je uva tio i na repmu za ve zo pik slu u ko ju jemet nio ka me nja. Mačak jepočo bižat od tog zve ke ta nja,od no sno bižo je od sa mog se -be. Noć i dan je zve ke ta lo počita vom se lu, po dvo ro va ikro vo va, ke re su la ja le, a čelj-

ad se pi ta la ka ka ih je to ne vo lja snašla.Po sli par da na su di ca si gra juć se našla crk ni tog mačka sa pik -slom na re pu, a ča Jo ze su sve ko ba si ce bi le na bro ju.

n Sti pa je išo u treći raz red osnov ne šku le i vr lo je vo ljio ić navje ro na uk i u cr kvu. Nje go va učite lji ca je bi la u par ti je i ni jevo lji la vir ni ke pa je je dan put na času re kla:»De co, i sa mi vi di te da su ona de ca ko ja idu na ve ro na uk glu pa -vi ja od onih ko ji ne idu.«On da se obra ti la oni ma ko ji iđu u cr kvu:»Da li ste vi Bo ga vi de li?«»Ni smo.«»Pa ka ko možete ve ro va ti u ono što ni ste vi de li?«Ma li Sti pa je di go ru ku i re ko:»Učite lji ce, je ste li vi bi li kad god u In di ji?«»Ni sam.«»Pa do bro učite lji ce, jel In di ja po sto ji?«»Na rav no da po sto ji Sti pa ne, a zašto pi taš?«»Pa ka ko možete vi ro vat da In di ja po sto ji kad ju ni ste vi di li?«

n Ma ti ja je bio do bar mo mak i ni je mo go pod net ne prav du. Je -dan put su pro vo ka to ri iz dru gog se la došli u Be reg na igran ku i

ku ka vički pro vo ci ra li i na pa da lisla bi je od nji sve dok to ni je vi dioMa ti ja. Uva tio je jed no ga, uzo gaza gušu i ošinio šakom. Paj taš odovog jad ni ka se is pr sio pra već sevažan i re ko:-Ajd ga sad pro baj uda rit još je -dan put! -Ma ti ja ga uda ri.-Ajd ga pro baj uda rit još je dan putako smi ješ! -Ma ti ja ga još jačezvek ne.-Ej, ako ga uda riš još je dan put on -dak ćeš vi dit s kim ćeš imat po sla!Ma ti ja ga još jače ošine, a jad nik unje go vi ru ka se obra ti svo jem paj -tašu:-Paj to mo ljim ti, ne moj mi višebra nit!«

Pri�bi�lježio:�Zlat�ko�Gor�ja�nac

KKrreemm jjuu hhaa oodd ssoo~~ iivvaa »»DDvvoorr ii««Spe ci ja li tet dal ma tin ske ku hi nje

Sa stoj ci:ku�ku�ruz�0,04�kg

sla�nić�0,06�kg

leća�0,04�kg

pšeni�ca�0,04�kg

luk�0,04�kg

ma�sli�no�vo�ulje�0,1�

celer,�peršin,�sol

mar�ga�rin�0,04�kg�

Opis:Sočivo�po�seb�no�sku�ha�ti�u�začinje�noj�vo�di.�Na�pra�vi�ti�za�pršku,

do�da�ti�sočivo�s�te�kućinom�u�ko�joj�se�ku�ha�lo�i�ku�ha�ti�dalj�njih

po�la�sa�ta,�do�da�ti�začine�pre�ma�po�tre�bi�i�po�služiti.�

r e c e p tr e c e p t

Bere{ke zgodeBere{ke zgode

44

vv ee ss ee ll aa ss tt rr aa nn aaUređuje:�Dražen�Prćić

26.�ožujka�2004. 45

KK rr ii @@ aa ll jj KK aa

08.00 – Turistička središtaHrvatske10.00 – Znakovi vremena 10.50 – Mala TV potraga 11.45 – Poslovni klub 12.15 – Budućnost Zemlje

12.45 – Željka Ogresta igosti 13.40 – InspektorMontalbano15.25 – Zvjezdane staze:Deep Space 9 (2.), serija16.10 – Vijesti za gluhe16.35 – Zemlja nade, serija 17.20 – Inspektor Rex 18.10 – Panorama18.40 – Marsupilami, crtana serija19.05 – Prijatelji 5., humoristična serija19.30 – Glazbena TV

20.05 – TV Bingo Show20.50 – Igrani film22.20 – Bljeskalica23.50 – Zvjezdane staze:Deep Space 9 (2.), serija 00.35 – Pregled programa

09.00 – TV vodič + turističkasredišta Hrvatske (do 17.00)

07.00 – Vijesti

07.05 – Dobro jutro,

Hrvatska

09.00 – Vijesti

09.05 – Nestali svijet,

crtana serija

09.30 – Zvučnjak

09.50 – Bobo, Ciki i prijatelji

10.00 – Jezični petak

10.50 – Engleski jezik

11.00 – Hugo, TV igra

11.25 – Serija za djecu

12.00 – Podnevni dnevnik

12.35 – Zemlja nade, serija

13.25 – Glazbena TV

14.00 – Vijesti

14.05 – Res publica

14.50 – Serija za djecu

15.20 – Vijesti

15.30 – Prirodni svijet

16.20 – Trenutak spoznaje

16.50 – Među nama

17.20 – Hrvatska danas

17.30 – Dokumentarni film

18.15 – Upitnik, kviz

18.45 – HR kod, glazbeno-

informativna emisija

19.30 – Dnevnik

20.10 – Poslovni klub

22.05 – Sport danas

22.15 – Meridijan 16

22.40 – Hamlet, mini-serija

00.45 – Film

06.30 - Prijatelji 6.,

humoristična serija (R)

Izdvajamo emisiju

Hrvatska danas,

HRT 1, 17.20

08.10 – Turistička središtaHrvatske10.20 – Trenutak spoznaje 10.50 – HR kod, glazbeno-informativna emisija 11.20 – Među nama 11.50 – Opera Box14.25 – Kruške i jabuke –

kuharski dvoboj

15.00 - Tri male riječi, američki film16.30 - Korijeni - hrvatskemanjine u Europi17.05 – Deep Space 918.00 - Nasljednica, francuski film19.30 – Glazbena TV20.15 – Treći kamenčić odSunca 4., serija20.45 - Prva HNL Ožujsko22.15 – S one strane, serija23.00 – Brit Awards

00.00 – Zvjezdane staze:Deep Space 9 (3.), serija00.45 – Po ure torture (R)01.15 – Pregled programa

08.00 – Vijesti

08.05 – Bogovi i demoni

08.55 – Dječak koji

razgovara s jazavcima,

film za djecu

10.25 – Parlaonica

11.15 – Glazbena TV – TOP

10

12.00 – Podnevni dnevnik

12.30 – Duhovni izazovi

12.45 – Prizma,

multinacionalni magazin

14.00 – Reporteraža

15.00 – Vijesti

15.15 – Oprah Show (508)

16.00 – Iz antologije

Dramskog programa HTV-a

17.25 – Briljanteen

18.45 – Po ure torture

19.30 – Dnevnik

19.28 – PP

19.30 – Dnevnik

20.05 - Evita, američki film

22.25 – Sport danas

22.55 - Policijsko pseto, film

00.15 - Istok-zapad, film

01.50 - Stari prijatelji,

američki film

05.15 - Das Geheimnis der

Sommernacht, njemački film

05.55 – TV izložba (R)

06.10 – Oprah Show

Izdvajamo film

Evita

HRT 1, 20.05

26. ožujka 2004.

pp ee tt aa kk 88 22 66 .. 33 .. 22 00 00 44 .. ss uu bb oo ttaa 88 22 77 .. 33 .. 22 00 00 44 ..

HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2

HTV 3

09.00 – TV vodič + turističkasredišta Hrvatske (do 17.00)

HTV 3

46

tt vv rr aa ss pp oo rr ee dd

08.00 – Turistička središtaHrvatske09.35 - Katolici, dokumentarna serija10.45 – Biblija11.00 – Misa, prijenos12.00 – Obiteljski vrtuljak12.30 – Kruške i jabuke –kuharski dvoboj13.00 - SPORT NEDJELJOM:14.20 - Magazin Lige prvaka16.55 - Šibenik:Košarka - finale KupaHrvatske, prijenos19.00 - Veslanje Oxford -Cambridge, prijenos19.50 - ATP magazin20.25 - Talijanska nogometna liga, 1. poluvrijeme21.15 - Sport danas21.30 - Talijanska nogometna liga22.30 - Košarka NBA liga:

Orlando - Dallas

01.00 - Pregled programa

09.00 - TV vodic + turisticka

središta Hrvatske (do 17.00)

18.00 - Sudac John Deed,

mini-serija (12)

19.30 - Emisija predajne

kulture

20.00 - TV raspored

20.05 - Ciklus švedskih

filmova Lassea Hallströma

21.45 - Frasier 7., serija (R)

22.05 - Treći kamenčić od

Sunca 4., serija (R)

22.30 - Nedjeljom u dva (R)

23.30 - Pregled programa

za ponedjeljak

07.00 – Vijesti07.05 – Amerika – život prirode 07.35 – Crni gusar, crtani film 07.55 – Ivica i Marica,film za djecu09.00 – Vijesti09.05 – Dizalica10.05 – Ružno pače, crtana serija10.30 – Percy, čuvar parka– crtana serija 10.55 – Videokiosk12.00 – Podnevni dnevnik12.25 – Plodovi zemlje13.20 – Mir i dobro14.00 – Nedjeljom u 215.00 – Vijesti15.05 - Fotografija uHrvatskoj15.25 - Tuđe dijete, film17.00 – Od pet do sedam –nedjeljno zabavno popodne19.00 – Cocco Bill, serija19.15 – LOTO 6/4519.30 – Dnevnik20.10 – Tko želi bitimilijunaš?21.10 - g'lamur:kafé22.35 – Ritz, američki film 00.00 – Velika riba, film01.30 – Videokiosk02.00 – Tvaa killar ochen tjej, švedski film04.35 - Tuđe dijete, američki film (R)06.05 - Anni che cambiarono ili mondo, doku-mentarni film (R)

Izdvajamo film za djecu

Ivica i Marica

HRT 1, 7.55

08.00 – Turistička središtaHrvatske11.05 – Talijanska nogometna liga, snimka 13.00 – Crna rupa, američki film (90’) 14.30 - Dobro ugođenoposlijepodne16.15 – Vijesti za gluhe16.25 – TV kalendar 16.40 – Zemlja nade, serija 17.25 – Zlatna krila 3., serija18.10 – Panorama18.40 – Crtana serija 19.05 – Prijatelji 5., serija19.30 – Glazbena TV 20.05 - Petica - europski nogomet21.10 - Ekipa za očevid22.00 - Filmska večer - Kevin Costner: Tjelesničuvar, američki film 00.35 - Zvjezdane staze:Deep Space 9 (3.), serija (R)01.20 - Alpe-Dunav-Jadran01.50 - Pregled programa zautorak

09.00 – TV vodič + turističkasredišta Hrvatske (do 17.00)17.45 - Košarka NBA liga

20.00 - Dobro ugođenoposlijepodne21.00 - Katolici,dokumentarna serija21.55 - Pregled programaza utorak

07.00 – Vijesti07.05 – Dobro jutro,Hrvatska09.05 – Leteći medvjedići,crtana serija 09.30 – Mali veliki svijet10.00 – Učilica10.10 – Predškolski odgoj irazredna nastava11.00 – Hugo, TV igra11.25 – Ljubav ili smrt, serija za djecu12.00 – Podnevni dnevnik12.35 – Zemlja nade, serija 13.25 – Glazbena TV14.00 – Vijesti14.05 – Res publica14.50 – Ljubav ili smrt,serija za djecu 15.30 – ŠKOLSKI SAT16.20 – Planet Internet17.20 – Hrvatska danas17.30 – NationalGeographic18.25 – Upitnik, kviz18.50 – Alpe-Dunav-Jadran19.30 – Dnevnik20.10 - Latinica22.05 - Sport danas22.15 - Meridijan 1622.40 - Alias, serija23.45 - Zlatna krila 3., serija00.35 - National Geographic01.15 - Dvorska luda i kraljica, film02.50 - Ekipa za očevid 03.35 - Amerika - život prirode (R)04.05 - Alias, serija (R)04.50 - Film 06.30 - Prijatelji 6., humoristična serija

Denis Latin, autor emisije

Latinica,

HRT 1, 20.10

HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2

HTV 3

HTV 3

26. ožujka 2004.

nn ee dd jj ee ll jj aa 88 22 88 .. 33 .. 22 00 00 44 .. pp oo nn ee dd jj ee ll jj aa kk 88 22 99 .. 33 .. 22 00 00 44 ..

47

tt vv rr aa ss pp oo rr ee dd

08.00 – Turistička središtaHrvatske09.10 – Mir i dobro 10.10 - Latinica: Smrt nacesti (R)11.55 – Alpe-Dunav-Jadran 12.25 – Petica – europskinogomet 13.30 – Obiteljska tuga,američki film 15.00 – Crno-bijelo u boji15.30 – Zvjezdane staze:Deep Space 9 (2.), serija16.15 – Vijesti za gluhe16.40 – Zemlja nade, serija 17.25 – Cure u trendu 18.10 – Panorama18.40 – Campi-Campi,crtani film 19.05 – Prijatelji 4.,humoristična serija19.30 – Glazbena TV (R)20.05 – Frasier 7., humoristična serija20.30 - Ciklus hrvatskogfilma: U gori raste zelen bor22.10 - Filmska večer - Kevin Costner:Bez izlaza, film01.30 - Zvjezdane staze:Deep Space 9 (3.), serija02.15 - Crno-bijelo u boji (R)02.45 - Pregled programaza srijedu

09.00 – Turistička središta

Hrvatske

07.00 – Vijesti07.05 – Dobro jutro,Hrvatska09.05 – Cy, kiber djevojka -serija za djecu09.30 – Život je pun iznenađenja09.45 – Brum, crtani film10.00 – Učilica10.10 – Prirodoslovlje11.00 – Hugo, TV igra11.25 – Ljubav i smrt, serija za djecu12.00 – Podnevni dnevnik12.35 – Zemlja nade, serija 13.25 – Glazbena TV14.05 – Res publica: Treća dob, emisija zaumirovljenike14.50 – Ljubav i smrt, serija za djecu 16.15 – Hrvatska kulturna baština17.20 – Hrvatska danas17.35 – Busted on the Job,dokumentarna serija 18.20 – Upitnik, kviz18.45 – Mliječni put19.30 – Dnevnik20.10 – Globalno sijelo20.45 – Forum22.15 – Meridijan 1622.35 – Policijske priče00.10 - Frasier 7., serija (R)00.30 - Sjetve i žetve, serija01.15 - Tajni život mozga02.05 - Prisilno slijetanje,američki film03.35 - Film05.00 - Film (R)06.30 - Prijatelji 6.,humoristicna serija (R)

Izdvajamo film

U gori raste zelen bor

HRT 2, 20.30

08.00 – Turistička središtaHrvatske09.30 - Sjednica Hrvatskogsabora, prijenos14.30 – Globalno sijelo 15.30 – S Međunarodnesmotre folklora16.00 – Zvjezdane staze:Deep Space 9 (2.), serija16.40 – Zemlja nade, serija 17.25 – CIA, serija 18.10 – Panorama18.40 - Emisija uoči prijateljske nogometne utakmice Hrvatska - Turska18.50 - Nogomet -

prijateljska utakmica:

Hrvatska - Turska

22.50 - Filmska večer -

Kevin Costner:

Nedodirljivi, film

02.40 - Zvjezdane staze04.10 - Pregled programa

Izdvajamo

Peruanski spomenar

HRT 1, 20.00

26. ožujka 2004.

uu tt oo rr aa kk 88 33 00 .. 33 .. 22 00 00 44 .. ss rr II jj ee dd aa 88 33 11 .. 33 .. 22 00 00 44 ..

HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2

HTV 3

48

07.00 – Vijesti07.05 – Dobro jutro,Hrvatska09.05 – Cy, kiber djevojka -serija za djecu09.30 – Kokice10.10 – Likovna i glazbenaumjetnost, književnost10.50 – Stilske figure:Hiperbola i litota11.00 – Hugo, TV igra11.25 – Ljubav i smrt, serija za djecu12.00 – Podnevni dnevnik12.35 – Zemlja nade, serija 13.25 – Glazbena TV14.05 – Res publica:Slika zdravlja16.10 – Stilske figure16.20 – Kućni ljubimci16.50 – Boje turizma17.20 – Hrvatska danas17.30 – Divlje vrijeme,dokumentarna serija18.20 – Upitnik, kviz18.45 – Split: More19.30 – Dnevnik20.05 - Peruanski spomenar20.40 – Brisani prostor21.35 – Pola ure kulture22.05 – Sport danas22.15 – Meridijan 1622.40 – Internacional23.10 – Na rubu znanosti00.15 – Vrijeme je za jazz02.25 - Ljudski instinkti,dokumentarna serija (R)03.15 - Snježnapustolovina, američki film 04.45 - Vrijeme je za jazz 05.45 - Amerika - životprirode

tt vv rr aa ss pp oo rr ee dd

FIlMskI hIt tjedna

08.00 – Turistička središtaHrvatske09.30 - Sjednica

Hrvatskog sabora,

prijenos

15.30 – Zvjezdane staze:Deep Space 9 (2.), serija16.40 – Zemlja nade, serija 17.25 – Hitna služba 18.10 – Panorama19.05 – Prijatelji 5.,humoristična serija19.30 – Glazbena TV (R)20.55 - Obavještajci, serija21.50 - Seks i grad 6.,humoristična serija (18)22.25 - Filmska večer -

Kevin Costner:

Savršeni svijet, američki

film

00.45 - Prijatelji 6., humoristična serija (R)01.10 - Zvjezdane staze:Deep Space 9 (4.), serija01.55 - Severo Ochoa - putprema Nobelovoj nagradi02.40 - Sutkinja Amy 3., ser-ija (12) (R)03.25 - Obavještajci, serija04.15 - Pregled programa

07.00 – Vijesti07.05 – Dobro jutro,Hrvatska09.00 – Vijesti09.05 – Cy, kiber djevojka -serija za djecu09.30 – Športerica09.45 – Korak po korak 10.00 – Učilica10.10 – Povijest i zemljopis11.00 – Hugo, TV igra11.25 – Ljubav i smrt, serija za djecu12.00 – Podnevni dnevnik12.35 – Zemlja nade, serija 13.25 – Glazbena TV14.05 – Res publica:Znanstveno-obrazovni program14.50 – Ljubav i smrt, serija za djecu 15.30 – Povijest i zemljopis 16.20 – Savršeni svijet16.50 – Heureka17.20 – Hrvatska danas17.30 – StoljećeStanislavskog, dokumentarna serija18.25 – Upitnik, kviz18.50 – Poslovni klub19.30 – Dnevnik20.10 – Tko želi biti milijunaš?21.15 – Znakovi vremena22.05 – Sport danas22.15 – Meridijan 1622.40 – Željka Ogrestai gosti00.30 - Fatou iz Malija,francuski film (oko 90')02.00 - Jedan dan u životu,kanadski film 03.35 - Znakovi vremena 05.55 - Crno-bijelo u boji

Izdvajamo

Povijest i zemljopis,

HRT 1, 10.10

HTV 1 HTV 2

26. ožujka 2004.

^̂ee tt vv rr tt aa kk 88 11 .. 44 .. 22 00 00 44 ..

49

prvI proGraMsubota, 27.3.2004. 20.05

evItaameri~ki film

Glazbena biografska drama. Život Eve Duarte(Madonna), kasnije popularne zabavljačice, a zatimsupruge generala i višekratnoga predsjednika

Argentine Juana Peróna (J. Pryce), nalikuje maštovitomhollywoodskom scenariju. Rođena 1919. u siromašnoj obiteljikao plod izvanbračne veze, samo trideset i tri godine kasnijeumire kao jedna od najmoćnijih žena svijeta i predmet oboža-vanja argentinskoga puka.

Bajkovitim Evitinim životopisom bavili su se mnogi autorikoristeći različite medije. Vjerojatno najuspješnije, učinili suto skladatelj Andrew Lloyd Weber i tekstopisac Tim Rice.Njihov glasoviti mjuzikl “Evita”, u kojemu su se među inimaokušali Maryl Streep i JohnTravolta, godinama nijesilazio s broadwayskihpozornica, a poslužio je ibritanskome redatelju AlanuParkeru (Bugsy Malone,Midnight Express) kao pod-loga za istoimenu glazbenudramu snimljenu 1996. IakoParkerov pothvat kritičarinisu dočekali s posebnimoduševljenjem, zahvaljujućiraskošnoj produkciji idojmljivoj fotografiji DariusaKhondjia (nominiranoj zaOscara), a ponajprijesjajnim tumačima glavnihuloga, film je solidno prošaona kinoblagajnama.

U naslovnoj ulozi seMadonna dokazala ne samokao dobra pjevačica, nego ikao uvjerljiva glumica, aizvrstan je posao obavio i Antonio Banderas tumačećiizmišljeni lik pripovjedača i komentatora zbivanja znakovitaimena Che. U rolama Peróna i prve Evitine ljubavi, pjevačaAugustina Magaldija, dostojno su ih pratili Jonathan Pryce iJimmy Nail. Parkerov je gotovo dvoipolsatni spektakl osim zafotografiju nominiran i za Oscare u sporednim kategorijama(scenografija, montaža, zvuk), no zlatni je kipić uspio osvoji-ti samo dvojac Webber-Rice za najbolju izvornu pjesmu «YouMust Love Me», napisanu posebno za ekranizaciju.Madonna je osvojila Zlatni globus kao najbolja glumica, aZlatnim globusom nagrađen je i film u cjelini.

Uloge: Madonna, Antonio Banderas, Jonathan Pryce,Jimmy Nail Glazba: Andrew Lloyd Webber Stihovi: Tim Rice Scenarist: Oliver StoneRedatelj: Alan ParkerTrajanje: 134’

tt vv rr aa ss pp oo rr ee dd

26. ožujka 2004.50

rADiO�SUbOTiCA

24000 Subotica

Put Jovana Mikića 12

Tel: 024/55-22-00

Fax: 024/55-19-02

email: radio@radiosubotica.co.yu

-�91,5�MHz�cjelodnevni�program�na�srpskomjeziku-�89,6�MHz�cjelodnevni�program�namađarskom�jeziku-�91,5�MHz�od�19�do�21�sat�program�nahrvatskom�jeziku

SHEMA�programa�na�hrvatskom�jeziku

19,00�h

-�Najava�programa-�Večernji�dnevnik-�Agencijske�vijesti�iz�zemlje-�Agencijske�vijesti�iz�RH

19,30�h

»Iz�života�naših�predaka«(ponedjeljkom)»Sportski�vremeplov«�(ponedjeljkom)»Razgovor�s�povodom«�(utorkom)»Otvoreni�studio«�(srijedom)

»Galerija«�emisija�o�kulturi�(četvrtkom)Vjerska�emisija�(petkom)

20,00�h

»Čarolije�trpeze«�(ponedjeljkom)»Iz�hrvatske�povijesti«�(utorkom)»Putokazi«�(srijedom)»Rock�vremeplov«�(četvrtkom)

20,30�h

-�Vijesti�dana-�Pripovijetka�Balinta�Vujkova-�Hitovi�hrvatskih�izvođača-�Minute�za�ljubitelje�jazza�(petkom)

izbacivanjem neistomi{ljenika se

dokazuje demokrati~nost

De�mo�krat�ski�sa�vez�Hr�va�ta�u�Voj�vo�di�ni� jeot�krio�iz�vr�sni�re�cept�za�di�sci�pli�ni�ra�nje�ne�-is�to�mišlje�ni�ka.� Vr�lo� često� možemo� čuti:izbačen�iz�član�stva�DSHV.�Stvar�no�de�mo�-krat�ski!� Jo�si�pa� Ivan�ko�vića ko�ji� je� 1990.,go�di�ne�sta�vio�svoj�pot�pis�na�osni�vački�aktDSHV-a�s�de�se�tak�dru�gih�osni�vača,�ko�ji�susvi�ra�ni�je�izbačeni�iz�DSHV-a�ni�je�mo�gućeiz�ba�ci�ti�ko�načno,�jer�je�DSHV�moj.�Ja�ćuse�vra�ti�ti�i�želio�bih�da�se�vra�te�svi�ko�ji�supot�pi�sa�li�osni�vački�akt�DSHV-a�pošto�smomi� DSHV� za�mišlja�li� ne�u�po�re�di�vo� dru�-gačije.� DSHV� ni� slučaj�no� ni�je� za�mišljenkao�smo�kvin�list�za�sra�mo�tu�dru�gih�stra�na�-ka,� da�našnja� po�li�ti�ka�DSHV-a,� iz� pro�gra�-ma�nje�nog�pred�sjed�ni�ka�se�svo�di�na�uvjer-avanje�Hr�va�ta�u�Voj�vo�di�ni�da�oni�ni�su�Bu�-njev�ci�ne�go�Hr�va�ti.�Hr�va�ti-Bu�njev�ci�u�Voj�-vo�di�ni�ni�su�građani�kao� i�većina�dru�gih� inji�ho�va� očeki�va�nja� i� po�tre�be� su� mno�gošire�od�onih�ko�je�sa�gle�da�va�DSHV.Žal�ba� de�le�ga�ta� ni�je� upućena� Pred�sjed�-

ništvu�već�Nad�zor�nom�od�bo�ru.�Kon�sta�ta�-ci�ja� Pred�sjed�ništva� je� da� od� dva�de�se�takpot�pi�sa�de�le�ga�ta�us�pi�ju�pročita�ti�sa�mo�dvaime�na� i� njih� iz�ba�cuju.� Zar� je� Pred�sjed�-ništvo�ne�pi�sme�no?Pred�sjed�ništvo�ni�je�smo�glo�sna�ge�od�go�-

vo�ri�ti�na�po�sta�vlje�na�pi�ta�nja�od�stra�ne�de�-le�ga�ta� po�je�di�načno� ka�ko� su� po�sta�vlje�na,jer�na�njih�po�sto�ji�sa�mo�je�dan�od�go�vor,�iz�-ra�zi�to�ne�pri�ja�tan�za�one�ko�ji�su�ovu�prije�-va�ru� režira�li.� Po�kušavam� za�mi�sli�ti� ka�kvubi� od�lu�ku� do�ni�je�la� go�spo�da� iz� Pred�sjed�-ništva� za� vri�je�me� in�kvi�zi�ci�je.�De�le�ga�ti� suisto�vre�me�no� pod�ni�je�li� žal�bu� Nad�zor�nomod�bo�ru� i� de�man�ti�je� me�di�ji�ma� na� tvrd�njeka�ko�je�VII.�re�do�vi�ta�skupšti�na�bi�la�pošte�-na�i�do�bro�na�mjerna.No�va�prav�nička�mu�drost�je�da�su�čla�no�-

vi�HNS-a�na�osno�vu�De�kla�ra�ci�je�ko�lek�tiv�-no�učla�nje�ni�u�DSHV.�Sušti�nu�uje�di�nje�njaosli�ka�va�Skupšti�na�opći�ne�Su�bo�ti�ca.�Hr�va�-ti�se�uje�di�ni�li,�a�u�Skupšti�ni�tri�vijećničkegru�pe�i�for�mi�ra�se�četvr�ta.�Go�spo�din�pred�-

sjed�nik�je�u�ovu�igru�upao�kao�Pi�lat�u�vi�ro�-va�nje.�Ni�je�mu�do�kra�ja� ja�sno� što� se�okonje�ga�zbi�va.Ka�ko�sam�se�bo�rio�pro�tiv�iz�bor�nih�prije�-

va�ra�Slo�bo�da�na�Mi�loševića,�još�više�ću�sebo�ri�ti�pro�tiv�istih�prije�va�ra�u�našim�re�do�vi�-ma.�Po�slje�di�ce�pr�vih�su�ja�sno�vi�dlji�ve.�Naovim�pro�sto�ri�ma�je�nažalost�uo�bičajen�pri�-zor� da� ro�do�lju�bi� oslo�bađaju� od� osni�vača,do�maćina,� nji�ho�va� pra�va,� ide�je,� te�ko�vi�-ne…To�obično� čine� pro�vje�re�ni� cr�ve�ni� ro�do�-

lju�bi�ko�ji�su�za�slične�pod�vi�ge�već�složilior�de�nje,� pa� i� za� ove� očeku�ju.� Po�li�tička� ine�for�mal�na� moć� u� ovom� gradu� je� vr�ločudno� ras�po�ređena� i� sko�ra� pre�re�spo�dje�laiza�zi�va�prije�va�re,�pod�va�le�i�od�ma�zde.Ni�sam�pr�vi�put�izbačen�iz�DSHV-a�i�po�-

ručujem� čla�no�vi�ma� i� sim�pa�ti�ze�ri�ma� ko�jeiz�ra�zi�to� ci�je�nim�da� ću� se�po�no�vo�vra�ti�ti� isvo�jim�skrom�nim�zna�njem�po�moći�vra�ti�tiDSHV�svo�jim�iz�vor�nim�prin�ci�pi�ma.�UgledDSHV-a�i�hr�vat�ske�za�jed�ni�ce�ruši�onaj�korežira�prije�va�re�de�le�ga�ta�DSHV-a�i�čla�no�-va� te� za�jed�ni�ce,� a�ne�onaj�ko� te�prije�va�rear�gu�men�ti�ma�do�ka�zu�je�i�po�kušava�ih�spri�-ječiti.

Jo�sip�Ivan�ko�vić,�Subotica

Ni je pr vi putPo�vod�za�ovo�mo�je�ob�raćanje�je�dio�tek�stano�vi�na�ra�Hr�vat�ske� ri�ječi�Zvon�ka�Sa�rića ubro�ju�59,�stra�na�36,�gdje�se�između�osta�logu� tek�stu� na�vo�di� iz�ja�va� go�spođe�Ka�ta�ri�neČeli�ko�vić,�rav�na�te�lji�ce�Hr�vat�ske�čita�o�ni�ce,u�po�vo�du�»Večeri� sjećanja�na�Ma�ti�ju�Po�-lja�ko�vića«,�i�to,�ci�ti�ram:�»Ka�ta�ri�na�Čeli�ko�vić�iz�ra�zi�la�je�za�do�volj�-

stvo�što�su�se�na�kon�tri�de�se�tak�go�di�na�po�-nov�no�oku�pi�li�pri�ja�te�lji�i�pošto�va�te�lji�Ma�ti�-je�Po�lja�ko�vića…«Pri�je� sve�ga,�ni�je� točan�na�vod� ime�no�va�-

ne,�da�je�na�vod�no�prošlo�»tri�de�se�tak�go�di�-na«,�pošto�je�da�na�9.�ko�lo�vo�za�1995.�go�di�-ne�u�or�ga�ni�za�ci�ji�HKC�»Bu�nje�vačko�ko�lo«i� or�ga�ni�za�cij�skog� od�bo�ra� »Dužijan�ca«1995.�bio�i�upri�ličen�sim�po�zij�o�li�ku�i�dje�-lu�Ma�ti�je�Po�lja�ko�vića,�na�ko�jem�su�izmeđuosta�log�svo�je�pri�lo�ge�pod�ni�je�li�Vo�ji�slav�Se�-kelj,� La�zar� Mer�ko�vić,� Mi�lo�van� Mi�ko�vić,

mr.� Jo�sip� Bu�ljovčić i prof.� Be�la� Ga�brić.Do�kaz� –� pre�ti�sak� na�slov�ni�ce� dvo�tjed�ni�ka»ŽIG«�od�12.�ko�lo�vo�za�1995.�go�di�ne,�broj29,�pod�na�slo�vom�»O�dje�lu�Ma�ti�je�Po�lja�-ko�vića«�au�to�ra�To�mi�sla�va�Žig�ma�no�va.�Iz�iz�loženog�se�može�raz�vid�no�vi�dje�ti�da

je�spo�men�Ma�ti�ji�Po�lja�ko�viću�bio�or�ga�ni�zi�-ran�još�ti�je�kom�1995.�go�di�ne,�to�jest�malte�-ne�pri�je�de�se�tak�go�di�na,�te�da�se�ne�ra�di�o»tri�de�se�tak�go�di�na«,�već�u�naj�ma�nju�ru�kusa�mo�o�dva�de�se�tak�go�di�na.�Uz�gred,� li�te�rar�na� sek�ci�ja�HKC�»Bu�nje�-

vačko� ko�lo«� je� još� ti�je�kom� 1994.� go�di�neor�ga�ni�zi�ra�la� sličan� sim�po�zij� i� o� Ba�lin�tuVuj�ko�vu,�našem�naj�većem�sa�ku�pljaču�na�-rod�nih�umo�tvo�ri�na,�bu�nje�vačkih�na�rod�nihpri�po�vje�da�ka.� Ta�kođer� pri�je� točno� de�setgo�di�na,�uz�na�po�me�nu�da�su�ti�je�kom�prošlego�di�ne� bi�li� or�ga�ni�zi�ra�ni� »Da�ni� Ba�lin�taVuj�ko�va«.�Iz�pred�njih�činje�ni�ca�da�se�uočiti�da�se�li�-

te�rar�na� sek�ci�ja� HKC� »Bu�nje�vačko� ko�lo«bla�go�vre�me�no� »sje�ti�la«� svo�jih� književ�nihve�li�ka�na� i� da� »svi�jet«� ni�je� počeo� una�zaddvi�je-tri�go�di�ne�od�ka�da�je�Hr�vat�ska�čita�o�-ni�ca�pre�u�ze�la�»šta�fe�tu«�u�od�no�su�na�or�ga�-ni�zi�ra�nje� pri�god�nih� sjećanja,� od�no�sno� or�-ga�ni�za�ci�jom� »da�na«,� o� spo�me�nu�timknjižev�ni�ci�ma,�što�pred�sta�vlja�svo�je�vr�stanvid� sa�mo�hva�li�sa�nja� i� isti�ca�nja� ne�kih� »za�-slu�ga«�za�or�ga�ni�za�ci�ju�ovih�pri�god�nih�me�-mo�ri�jal�nih� sjećanja� na� naše� naj�većeknjižev�ni�ke.

Gr�go�Bačli�ja,�Su�bo�ti�ca

Rije~i pohvale

Po�zdra�vljam!I� po�hva�lju�jem�do�bar� di�zajn� in�ter�net� iz�da�-nja�Hr�vat�ske�ri�ječi!

Kri�sti�jan�Voj�nić,�Za�greb

pp ii ss MM aa

MMaall ii ooggllaass

Ore�bić – za lje to iz da jem sa mo sto -

jeći objekt (so ba, ku pa o ni ca, ku hi -

nja), svo je dvo rište, bli zu plaže. Po -

volj no. Zva ti na: 063-8-348-139