kosarka metodika

7/27/2019 KOSARKA metodika

1/44

OSNOVNA KOARKAKA TEHNIKA

B o r i s a g a r - k o l a k o a r k e 1

TEHNIKA

Pod tehnikom u sportu podrazumijevamo izvoenje nekog pokreta ili

kretanja prema utvrenom nainu i redoslijedu, odnosno biomehanikiispravno i djelotvorno izvoenje struktura gibanja.U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja i

primjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenogrjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri .Moramo razlikovati osnovni mehanizam tehnikih elemenata i individualnutehniku (stil). Osnovni mehanizam je odreeni redoslijed, po kojem se nekitehniki element odvija, a odreuje se na osnovu izuavanja strukturedotinog elementa i eljenog cilja kao i pravila igre.

Kada zapoeti s uenjem koarke?Najprije se moraju ispuniti materijalni i kadrovski uvjeti i to u sredini kojaima odreenu tradiciju. Djeca trebaju imati ne samo fiziku zrelost, ve iodreenu razvijenost centralnog ivanog sustava, miinog i sranogsustava, te osjetilost ula, koje omoguavaju bre shvaanje i savladavanjeodreenih kretnih struktura. Iz naprijed navedenog moemo zakljuiti dadjeca od 10 11 godina nee imati problema s ukljuivanjem u trenani

proces uenja koarke.Kod uenja tehnike treba teiti za tim da ona bude to preciznija, to veegopsega i automatizirana. U prvoj fazi uenja trebamo element, pokret,

pravilno nauiti, a u fazi usavravanja nauenu tehniku primjeniti uodreenim situacijskim uvjetima.

Jedna od podjela tehnike u koarci je: 1. kretanje igraa bez lopte2. tehnika s loptom

Redoslijed izlaganja pojedinih grupa elemenata prema ovoj podjeli odgovaraloginom redoslijedu njihovog primjenjivanja u igri, poevi od hodanja,tranja, zaustavljanja, kretanja u koarkakom stavu, skokova, pivotiranja

zatim voenja lopte, hvatanja i dodavanja lopte te utiranja na ko.

Jedna od dilema kod pisanja ovog materijala koju nisam razrijeio, jekoritenje naziva tehnikih i taktikih elemenata koarke. Naimerasprostranjenost koarke u cijelom svijetu i zemlja postojbina koarke, anadasve izvor osnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali pomom miljenju filoloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument odrairene upotrebe pojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naihautora, prevedenoj literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnomgovoru i.t.d.


2/44



Za pojedine tehnike ili taktike elemente u koarci ovisno od situacije ukojoj se spominje koriste se i tuice ili na izraz, dok se za neke situacijekoriste iskljuivo orginalni nazivi, izrazi.

U ovom materijalu pojedini izraz ne koristi se dosljedno (cijelo vrijeme) vese u ovisnosti od tenosti teksta ili praktinih razloga koristi za isti pojamnekoliko izraza.

1. KRETANJA BEZ LOPTE

Openito, uspjeh u kretanju, pa prema tome i u igri, umnogome zavisi odsposobnosti odravanja ravnotee. Igra koji lako gubi ravnoteu ne moe

uspjeno obavljati svoje zadatke. Koarka zahvaljujui izuzetnoj dinamici ieksplozivnosti obiluje brzim, iznenadnim kretanjima (start, mijenjanjapravca, zaustavljanje) i ona iziskuje dobar osjeaj ravnotee. Poradi togapotrebno je vjebama hodanja, tranja, skokova, poskoka, okreta, naglihpromjena ritma i pravca, kretanja na smanjenoj povrini oslonca, usavravatiravnoteu, tj. igra treba biti sposoban da iz odreenog poloaja, stava, u

bilo kojem trenutku moe krenuti razliitom brzinom u bilo kojem novompravcu.

Razlikujemo: 1.1.) H o d a nj e

1.2.) T r a nj e1.3.) Z a u s t a v lj a nj e1.4.) K r e t a nj e u s t a v u1.5.) O k r e t i, p i v o t i r a nj e1.6.) S k o k o v i1.7.) F i n t i r a nj e


3/44



1.1.) HODANJE je ciklino kretanje, prelaenje s noge na nogu uzistovremeni rad ruku. Hoda se po sistmu suprotna noga - ruka. Hodanje utreningu najmlaih koarkaa moe se koristiti u slijedeim varijantama:

- hodanje obino- hodanje na prstima- hodanje na petama- hodanje na unutranjem i vanjskom rubu stopala- hodanje tiho (kao maka)- hodanje lupanjem o podlogu- hodanje niz i uz strminu- hodanje dugim koracima- hodanje s divergentno postavljenim stopalima

- hodanje u poluunju, unju i etveronoke- hodanje vijugavo i kruno- hodanje s optereenjem- hodanje unazad sa svim ovim navedenim varijantama

1.2.) TRANJE, u koarci postoji vie naina tranja: naprijed, bono,krianjem koraka, natrake, pravocrtno i krivudavo (krivocrtno).Karakteristino je za sve vrste tranja da se brzina i pravac stalno mijenja, arad ruku, umjesto ritmikog kretanja, u najvie sluajeva koristi se zaobavljanje raznih zadataka ( hvatanje, dodavanje, voenje lopte, ut na ko,

ometanje protivnikog igraa).

Razlikujemo: - tranje naprijed,- tranje bono i- tranje natrake, unazad

U vjebama tranja najprije trimo lagano, sporo, zatim sve bre i bre uzesto mijenjanje brzine i tranje s estim i naglim zaustavljanjem.

1.2.1. Mijenjanje pravca kretanja, poradi zaobilaenja i oslobaanja odprotivnika u igri se esto mijenja pravac kretanja. Naueni elementi tranjasamo e onda postati korisni, ako smo u stanju povezati ih u brzim

promjenama pravca. Zbog svoje vanosti mijenjanje pravca kretanja trebavjebati bez i s loptom na svakom treningu. Pravac moemo mijenjati usamom trku ili poslije zaustavljanja, znai da razlikujemo:


4/44



1.2.1.1. mijenjanje pravca kretanja bez zaustavljanja; najjednostavnijinain promjene pravca u kretanju je krivudavo tranje gdje je vano da se

gornjim dijelom tijela nagnemo prema "centru kruga", a istovremenovanjskom rukom energino radimo.Drugi nain je odskokom koso u stranu. Izvodimo ga tako da se u tranju

jednom nogom jae odrazimo i preskoimo na drugu nogu, koju odmahpostavimo u novi pravac kretanja. Vano je naglo prebacivanje teita tijela ifinta.

1.2.1.2. mijenjanje pravca zustavljanjem; koristi se kada se elipromijeniti pravac u brzom tranju pod veim kutom (70 - 180 stupnjeva).Pravac kretanja se mijenja tako da se u trenutku zaustavljanja okrenemo u

eljenom pravcu poskokom i trenutnim tranjem u novom pravcu.

1.3.) ZAUSTAVLJANJE, u dananjoj koarci punoj dinamike zaustavljanjeje vrlo vaan tehniki element. Zaustavljanje omoguuje brzu promjenuritma i pravca kretanja, mogu se izbjei povrede od sudara ili nepotrebneosobne greke. Bez dobre tehnike zaustavljanja igrai e kasniti u akcijamakoje slijede nakon zaustavljanja, odnosno imati e problema s ravnoteom

pa e se napadai teko osloboditi protivnika, odnosno obrambeni igrainee brzo, pravovremeno, reagirati na akcije napadaa.Osnovni faktori za dobro zaustavljanje:

- neutraliziranje sile inercije,- sniavanje, sputanje, teita tijela i- trenje, koje treba biti to vee, a ovisno je od podloge i potplatama

tenisica.

Zaustavljanje u igri se primjenjuje:- u igri bez lopte- kod voenja, driblinga,- kod hvatanja lopte u tranju i kod utiranja


5/44



Zaustavljanje moe biti:1.3.1.dvotaktno, u dva koraka, dodira, iskorakom, izmjeninim korakom1.3.2.jednotaktno, sunonim doskokom, paralelnim

Metodika; tehniki element demonstriramo normalno i dajemo jezgrovitoobrazloenje. Zatim to izvodimo ovisno o tehnikom elemetu sporije i u"dijelovima".1.3.1. D v o t a k t n o zaustavljanje moemo izvoditi:- Iskorakom, tako da se predposljednji korak produi, a teina tijela se

premjesti unazad uz istovremeno smanjenje visine. Noga se jae zgri, topostupno usporava brzinu (prvi takt). Zatim se drugom nogom iskorainaprijed i stopalo se postavi petom malo van (drugi takt). Reakcija podloge

preko prednje noge stvara silu suprotnu od smjera inercije, a poloaj stopaladaje stabilnost. Ovo zaustavljanje se koristi kod malih brzina.- Izmjeninim korakom izvodi se tako da se nogom koja je zadnja dotakla

podlogu izvri odraz, zatim slijedi nizak let i doskok na drugu nogu, koja sejako zgri radi sputanja teita tijela (prvi takt), nakon ega slijedi brzodluan korak naprijed odskonom nogom, uz istovremeno premjetanjeteine tijela nazad (drugi takt). Ovaj nain se koristi prilikom naglogzaustavljanja kod hvatanja lopte u trku ili zaustavljanja u driblingu,uglavnom kod veih brzina.U sluaju gubljenja ravnotee kod zaustavljanja sa dva dodira pomaemo si

tako da nogom koja je naprijed uinimo nekoliko sitnih dodira ("klizajuihkoraka") naprijed, dok se peta "zadnje" noge podie, noga se sasvim isprui,ali stojna noga mora ostati na mjestu.

1.3.2. J e d n o t a k t n o, sunono paralelno zaustavljanje je tehnikinajefikasnije superiorno, ali mehaniki neto tee. Izvodi se odrazom pri

posljednjem koraku tranja, zatim se poslije niskog leta doskoi sunono uparalelni (ili mali lagani dijagonalni) stav. Za vrijeme leta gornji dio tijelase brzo prebaci unazad, a noge naprijed uz sniavanje toke teita tijela.

Prilikom doskoka igra zauzima stav kao da sjedi naslonjen na stolici.Ravnoteu uspostavljamo premjetanjem trupa, naprijed - nazad.


6/44



Vjebe:- uenici stoje u parovima licem jedan prema drugom i uhvate se za

ruke. Zatim se nagnu nazad i spuste se u pouanj, kao da ele sjesti

na visoku stolicu, tako da im je toka teita tijela izvan povrineoslonca. Poslije nekoliko ponavljanja, na znak uitelja naglo putajuruke, a izgubljenu ravnoteu uspostavljaju brzim prebacivanjemgornjeg dijela tijela naprijed (i ako je potrebno istovremeno korakom

jedne noge unazad).- na znak "jedan" iskorak lijevom nogom naprijed, "na stop" odskok iza

kojeg slijedi nizak i kratak let, doskokom na obje noge u ui paralelnistav. Odskok vjebati lijevom i desnom nogom.

- iz laganog tranja zaustavljanje doskokom u paralelni stav- postepeno poveavanje brzine do maximalne- isto, samo je zaustavljanje na znak uitelja- maximalo tranje i zaustavljanje ispred zida ili poloene klupice- zaustavljanje povezati s hvatanjem lopte koja dolazi pod raznim

kutevima.

Mogue i najee greke:- zaustavljanje bez poskoka- visok let poslije odraza- noge u fazi leta nisu ispred teita tijela, tijelo je previe naprijed- doskok na krute, opruene i fiksirane noge- noge su previe zgrene i koljena su naprijed- pomicanje stojne noge

1.4.) KRETANJE U STAVUJedno od specifinih koordiniranih kretanja u koarci je kretanje ukoarkakom stavu i treba ga korektno nauiti u najranijoj dobi. Ovakav stav

pravi od koarkaa "katapult" spremnog na reakciju. Kretanje ukoarkakom stavu prua igraima mnoge prednosti u odnosu na klasinokretanje. Igrau daje veu potpornu povrinu, bolju ravnoteu tijela i veezauzimanje prostora pa mu omoguuje da trenutno zapone ma koju akciju,

brzu promjenu uloge iz obrane u kontranapad i na kraju akcije mu osiguravasigurno zaustavljanje i stabilnost. Pri duem stajanju ili kretanju ukoarkakom stavu poradi odnosa u polugama i zglobovima, smanjuje seradna sposobnost miia i zato ga treba dugo vjebati, ne samo da bi setjelesno izdrao, ve i stoga da se steknu navike kretanja u jednom poloajuna koji nismo naviknuti.


7/44



Zavisno od poloaja ramena u odnosu na stopala razlikujemo dva stava:dijagonalni i paralelni. I jedan i drugi mogu se uspjeno primjenjivati i uobrani i u napadu. No, prevladava miljenje da se dijagonalni stav vie

koristi u obrani, a paralelni u napadu. Razlog je u tome to su koddijagonalnog stava vee mogunosti za kretanje naprijed-nazad, a to sunajee kretnje u obrani. Kod paralelnog stava lake su kretnje u jednu idrugu stranu, a i polazak naprijed je bri te se zbog toga vie primjenjuje unapadu.

1.4.1. P a r a l e l n i s t a v, Paralelni se zove i zato to su osovine kojespajaju pojedine dijelove nogu i osovine skonih zglobova paralelne. Stopalasu paralelna, a razmak izmeu jednog i drugog stopala je priblino jedna

stopa, odnosno to je najmanji razmak, a on e se poveavati zavisno odakcije koja slijedi, kao i od visine igraa, tj. konstitucije pojedinog igraa.Ako je igra vii razmak izmeu stopala biti e vei i obrnuto. Teina tijela

podjednako je rasporeena na obje noge (na prednjem dijelu stopala). Nogesu u koljenu blago savijene (kut nikad manji od 90 stupnjeva, jer inae nema

brzog starta), zdjelica (karlica) je povuena nazad kao kompenzacija za boljuravnoteu. Tijelo je nagnuto malo naprijed, glava podignuta poradi bolje

preglednosti, a ruke su savijene u laktovima, u obrani podignute koso goreili jedna koso gore, a druga koso dolje s dlanovima okrenutim gore. Unapadu e ruke biti ispred tijela spremne za primanje lopte. Kod

obrambenog stava razmak izmeu stopala kao i savijenost koljena biti evea. Sve ovo ini se poradi bolje stabilnosti i vee pokretljivosti. Budui dakod ovog stava vrlo brzo izlazimo iz ravnotenog poloaja "naprijed-nazad",to nam je pokretljivost tijela u tim pravcina slabija, dok je bona bolja.

1.4.2. D i j a g o n a l n i s t a v, za ovaj stav je karakteristino da kukovi iramena nisu okrenuti u istom pravcu. Kukovi su koso u odnosu na dotadanji

pravac kretanja. Stopala su okrenuta u istu stranu, a razmaknuta su kao i kodparalelnog stava, ali tako da ako je stopalo lijeve noge naprijed, stopalo

desne noge odnosno prsti trebaju biti priblino u visini pete iskoraene noge.Zapravo su stopala postavljena u dijagonalno udaljenim "kutevimapravokutnika". Ramena su manje ili vie okrenuta u pravcu kretanja. Poraditoga potrebno je trup zasukati u stranu iskoraene noge. U dijagonalnomkoarkakom stavu, imamo veu mogunost teinu tijela prenositi s jedne nadrugu nogu (na iskoraenu ili onu koja je natrag), pa je vea pokretljivosttijela koso naprijed i koso nazad. Poloaj tijela, ruku i savijenost koljenaodgovara onom to jeve reeno za paralelni stav.


8/44



U koarkakom stavu moemo se kretati na dva naina:Kretanje l i j e v o - d e s n o izvodi se tako da se nogom koja se nalazi u

pravcu kretanja iskorai u stranu, a drugom nogom se izvri privlaenje do

prvobitnog stava. Iz osnovnog stava prelazi se u iri stav i ponovo vraa upoetni. Kretanje se izvodi "privlanim-klizajuim" koracima pri emu jejedno stopalo uvijek u dodiru s podlogom.

Kretanje n a p r i j e d - n a z a d izvodi se u dijagonalnom stavu, a prvikorak moemo uiniti bilo kojom nogom, zavisno od situacije. Princip je dase poslije prvog koraka kretanje nastavlja "privlanim - klizajuim"koracima. Kod ovog stava uvijek su naprijed ista noga i ruka.

Pored ovakvog nain moe se kretanje izvoditi poskakivanjem. Nedostatakje to u trenutku kada su oba stopala u zraku napada moe brzompromjenom pravca kretanja pretrati obranu. Prednost moe biti ta da se usluaju neposrednog kontakta s napadaem moe odskakivanjem unazadizbjei pretravanje.

Za vrijeme kretanja gornji dijelovi tijela (trup i ruke pogrene), prije njihovedirektne akcije (zamah prema lopti, mijenjane poloaja) su oputeni jer sutako pokreti ruku bri, dok miii donjih ekstremiteta osiguravaju brzoizvoenje pokreta u slijedeim akcijama. Pogled obrambenog igra usmjeren

je u toku teita tijela protivnika, to omoguuje praenje pokreta (micanja)nogu, kao i akcije njegovih ruku.Kod obuavanja kretanja u koarkakom stavu najvie se treba inzistirati na

pravilnom izvoenju, a ne da se to zbog specifinog napora svede na"kondicijski trening".Vjebe trebaju odgovarati situaciji u igri.


9/44



Mogue i najee greke:

- stopala u loem poloaju- stopala su preusko ili preiroko postavljena- suvina pognutost prema naprijed, tijelo je u velikom pretklonu- noge su sasvim ili skoro opruene- stav je usiljen, grevit, prevelika ukoenost tijela i ruku- kukovi su jako unazad- prijenos teine tijela preko cijele povrine stopala- nejednako rasporeivanje teine tijela na stopala- divergencija stopala (irenje prednjeg dijela stopala u odnosu na petu)

naroitozadnje noge

- preveliko dizanje pete "zadnje noge"- krianje nogu pri kretanju u obrambenom koarkakom stavu- polazak u kretanje suprotnom nogom od pravca kretanja- poslije irenja stava drugo stopalo se privlai sasvim blizu- valovito premjetane teita tijela- kontinuirano kretanje skokovima


10/44



1.5.) OKRETI, PIVOTIRANJEZa pravovremenost i brzinu reagiranja u sloenim situacijama, zatransformaciju kretanja i prilagoavanja novonastaloj situaciji vrlo su bitni

okreti.Posebnu vanost imaju: - okreti u zraku

- okreti na podu, p i v o t i r a nj e

1.5.1. Okreti u zraku su jedan od temelja za aktivnu transformaciju(tranziciju) obrane u kontranapad.

1.5.2. Pivotiranje je element pomou kojeg, na osnovu pravila, igra moedue zadrati loptu, a da istovremeno uini vie od dva dodira, ali samo

istom nogom. Cilj pivotiranja je da igra dovede sebe u povoljniju situacijuza polazak u dribling, dodavanje ili ut, kao i da zatiti loptu od protivnika ,da izbaci obrambenog igraa iz ravnotee, da kvalitetnije postavi blokadu iizae iz blokade i da sprijei hvatanje odbijenih lopti protivnikim igraima.Ono se moe primjeniti prije polaska u dribling, kao i poslije zaustavljanja izvoenja.Pivotiranje nastaje kada igra (najee dok dri loptu) jednom nogomstalno dodiruje tlo, a drugu pomie naprijed, nazad, u stranu ili je okree okoone prve (stajne) noge. Pomicanje se moe ponavljati. Stajna noga morauvijek biti u dodiru s odreenom tokom na tlu bar jednom svojom tokom

stopala. Stajna noga se ne smije podignuti i opet spustiti na tlo, niti smijekliziti po tlu. Pravila igre nam odreuju koja je noga stajna, ovisno od

paralelnog stava (po izboru, bilo koja) ili dijagonalnog stava (ona koja jeprva dodirnula tlo kod zaustavljanja). Pivotiranje moemo koristiti i unapadu i u obrani. Zbog specifinosti vjebi (okreti oko stajne noge) vjebeza pivotiranje usavravaju i ravnoteu tijela i poboljavaju koritenje vidnog

polja.

Kod pivotiranja osnovni stav je neto nii, poloaj tijela u blagom pretklonu,

poloaj glave i pogled naprijed (brada u visini vrha tenisica), lopta se dri sobje strane i zatiuje se privlaenjem blizu stomaka (trbunog zida) ili sastrane, zavisno od situacije. Pivotiranje zapoinje odrazom (odgurivanjem)noge kojom elimo koraati, prebacimo teinu tijela na stajnu nogu(jagodice stopala) uz istovremeni korak unazad ili u stranu ili unaprijed. Zavrijeme koraanja toka teita tijela ne smije se podizati i sputati, ve jetreba zadrati priblino u istoj visini. Vano je jo jednom napomenuti da se

pivotiranje izvodi oko prednjeg dijela stopala i da je kod dijagonalnog stavapeta stajne noge uvijek vie podignuta.


11/44



Sutinu naina pivotiranja odreuje pravac iskoraka, pa razlikujemo:- p i v o t i r a nj e u n a z a d i- p i v o t i r a nj e n a p r i j e d

Oba naina pivotiranja mogu se izvoditi ulijevo i udesno, i to pod raznim

uslovima.Budui se pivotiranje izvodi iz osnovnog (niskog) stava njegovo obuavanjetreba povezati s vjebama koarkakog stava. Da bi poetnici bolje shvatili

primjenu pivotiranja, vjebe treba sprovoditi preteno s loptom, no trebanapomenuti da se pivotiranje (u igri) moe izvoditi i bez lopte, prije

primanja lopte ili za izboriti dobru poziciju u igri. Pivotiranja u odnosu naprotivnika moraju biti izvedena tako da se pri pivotiranju s loptom u rucimaksimalno zatiti lopta (lopta dalje od protivnika), i da se nakon pivotiranjazadri niski i raskorani stav, da se lopta nalazi uz tijelo, a da se pogledom

prati akcija protivnikog igraa i zadri preglednost igre.


- dizanje ili pomicanje stajne noge- okretanje na cijelom stopalu (gubi se ravnotea i usporava pivotiranje

zbog velikog trenja)- kod koraanja, postavljanje noge na tlo prstima- valovito koraanje, dizanje i sputanje teita tijela- neudoban, kruti stav


12/44



1.6.) SKOKOVI, u koarci su sve vrste kretanja isprepletene skokovima,koji se izvode radi dolaenja u posjed lopte, zatim u cilju dodavanja,odbijanja, blokiranja uta i uta na ko. Koarkaka igra zapoinje skokom.

Mogli bi rei da ekipa koja bolje i vie skae ima izvjesnu prednost upostizanju krajnjeg rezultata. Kao to vidimo, skokovi se primjenjuju kako uobrani tako i u napadu.Da bi igra pri skakanju bio uspjean moraju se potivati neki momenti;pravovremenost, brzina, max. visina ili daljina, kao i sposobnostzauzimanja najpovoljnije pozicije u odnosu na loptu i protivnika.Procjena pravca i parabole leta lopte (pravovremenost) uz primjerenu brzinudaju max. visinu ili daljinu.

V r s t e s k o k o v a :- Skokovi iz mjesta;imaju ovakav redosljed: odskok, let i doskok

- Skokovi iz zaleta;imaju ovakav redosljed: zalet, odskok, let i doskok

1.6.1. Skokovi iz mjesta; odskok kod ovih skokova najee je sunoni izparalelnog ili dijagonalnog stava, ali se koristi i u skoku s jednononimodrazom koji se izvodi poslije iskoraka jednom nogom naprijed ili u stranu.- sunoni skok: odskok se izvodi iz pounja u kojem se igra ve nalazi

(osnovni koarkaki stav) ili ga zauzima brzim zgrenjem nogu u koljenima,istovremenim zaruenjem (pripremna faza). Nakon toga slijedi odskok kaorezultat brzog i snanog opruanja nogu i zamaha ruku pored tijela, napred-gore. Najee se koristi prilikom borbe za loptom pod koem, kod sudakog

podbacivanja i skok uta.- skok iskorakom, se izvodi tako da igra iskorai jednom nogom (naprijedili ustranu) i odskok zapoinje nogom koja je ostala u mjestu, zatim seukljuuje i druga noga koja daje vei dio impulsa. Istovremeno s naglimopruanjem nogu povezuje se i zamah obje ili jedne ruke. Najee se koristi

prilikom korigiranja poloaja skakaa u odnosu na loptu i protivnika, kodblokiranja skok uta, nakon promaenog slobodnog bacanja.1.6.2. Skokovi iz zaleta; ovi skokovi se najee izvode jednononimodrazom, ali se korist i sunoan odskok. Odskok jednom nogom primjenjujese pri hvatanju i dodavanju lopte kao i kod utiranja iz trka. Skokovisunonim odskokom poslije trka primjenjuju se najee kod skok utanakon driblinga ili hvatanja lopte u trku.Kada primjenjujemo skokove moramo znati da "posao skakaa" nije zavrenim je doao u posjed lopte, ve on traje cijelo vrijeme dok se uspjeno nezapone sa slijedeom akcijom (izvede prvo dodavanje, dribling ili ut).


13/44



D o s k o kSigurnost doskoka je vaan faktor, jer od njega zavisi brzina izvoenjaslijedee akcije. Stav pri doskoku ovisi od situacije, pravca inercije, poloaja

protivnika, kretanja lopte i akcije koja slijedi. Doskoke biti siguran ako sedoskae mekano u osnovni stav. Noge trebaju biti opruene s prvim dodirom

preko prednje dijela stopala, zatim cijelim stopalom i na kraju amortizacijadoskoka zavrava zgrenjem nogu (do poluunja). Kao i kod zaustavljanjadoskok u paralelni stav je najsvrsihodniji jer ima irok izbor za slijedeuakciju, npr. kretanje i pivotiranje u bilo kojem pravcu.P o s k o c i: osim skokova, u koarci se esto koriste i razni poskoci.Primjenjuju se kod mijenjanja pravca i ritma kretanja, kod zaustavljanja ilikod odbojka uta. Mogu se izvoditi u mjestu i u kretanju, sunonim ili

jednononim odskokom, a naroito u trenanom procesu kao diometodikog pristupa za usavravanje ostalih tehnikih elemenata.

Mogue i najee greke:- doskok na cijelo stopalo- doskok spojenim stopalima- doskok na kruto opruene noge- poslije skoka iz zaleta gubljenje ravnotee- skok bez uea zamaha ruku- nepravovremenost skoka- poslije uhvaene lopte u skoku (ako doskok nije u paralelnom stavu)

iskorak stajnom nogom

U trenanom procesu treba dosta panje posvetiti skokovima u svimmoguim varijantama, ali pored usavravanja eksplozivne i repetativnesnage ne smijemo zanemariti snagu s negativnom miinom kontrakcijom.

1.7.) FINTIRANJE, termin fintiranje odnosno finta kod nas je usvojen izstrane portske literature. U prijevodu taj izraz znai zavaravanje, varka, (na

talijanskom jeziku znai varka). Finta je naznaeni pokret bilo kojim dijelomtijela, pogledom ili loptom uz promjenu pravca i brzine kretanja s ciljem dase zavara protivnika, tj. finta se izvodi da bi se ostvarilo to sigurnijedodavanje lopte, polazak u voenje (ulazak prema kou), utiranje na ko ioslobaanje od protivnikog igraa (otkrivanje). To je dakle, takvo sloenotehniko-taktiko kretanje kojim zavaravamo protivnika, pokuavamo ga natrenutak izbaciti iz ravnotee, navodimo ga da se pokrene ili postavi takokako nama odgovara. Zbog toga se finta uvijek sastoji od prividne (lane) iod stvarne akcije.


14/44



Da bi prividna akcija imala to bolje djelovanje ona treba biti ubjedljiva,jasno primjetna, neto usporena i naglaena, Treba biti izvedena na mjestu, uvrijeme i na nain kao to se primjenjuje i u obinim (stvarnim) uslovima.

Ova kretanja trebaju izazvati odreenu reakciju protivnika. Da bi seprotivniku dalo vemena da reagira (da "padne" na fintu) kretnju treba netousporiti.Ako protivnik reagira na fintu onda se stvara prostorna i vremenskaprednost.Ako protivnik ne reagira stvara se vremenska prednost.Stvarnu akciju treba zapoeti, nakon to je protivnik reagirao, naglo, brzo iodluno s jasnom idejom ka predvienom krajnjem cilju akcije. Treba znatida su finte uspjenije to su izvedene blie kou, jer izazivaju energinije

reakcije protivnika. Isto tako finte su efikasnije ako je obrana agresivnija -blia.

No ne fintiraju samo napadai. Fintirati mogu i obrambeni igrai s ciljem daprotivnika navedu na kretanje u "ponuenom" pravcu, ili da se navedu,prinude, na zaustavljanje, dodavanje ili ut.Uspjenost finte ovisi od tehnikih i tjelesnih osobina kao i od duhovitostiigraa i od uigranosti akcije kao cjeline. Najbolji uslov za fintu jeraznovrsnost dodavanja, voenja i utiranja tj. kompletnost igraa. Zato sekae da je finta sredstvo individualne taktike, ali su to zapravo tehnike

kretnje maksimalno automatizirane.

Jedna od podjela finti izgleda ovako:

1.7.1. Finte bez loptea) finte polaska, uvijek u suprotnom pravcu od stvarnog

b) finte promjene pravca u kretanjuc) finte promjene ritma, tempa, nagle promjene

1.7.2. Finte s loptoma) finte dodavanja, lano dodavanjeb) finte polaska u dribling, pivotiranjec) finte utiranja, lano utiranje ili promjena naina utiranja


15/44



1.7.3. Kombinirane finteU koarkakoj igri finte bez lopte i finte s loptom najee se primjenjuju

povezano. Od tuda i naziv kombinirane finte. Npr. dribling se povezuje s

promjenom pravca i ritma ili finta dodavanja, polaska u dribling i uta siskorakom u lanom pravcu.

Mogue i najee greke:- pokret fintiranja nije ubjedljiv; kratki trzaji- finta je bra od stvarnog kretanja- dugaka pauza izmeu finte i stvarne akcije- finta bez stvarnog cilja ili on nije predodreen unaprijed- poslije fintiranja, pri stvarnoj akcije ne uzima se u obzir reakcija

protivnika- slabo izabrano mjesto i vrijeme fintiranja, izbor finte neprimjerensituaciji

Kod uenja fintiranja, finte treba povezati s ostalim elementima tehnike(pivotiranje, dodavanje, ut, itd) u akcijske cjeline.


16/44



2. TEHNIKA S LOPTOMU ovom dijelu obratiti emo:2.1. voenje lopte dribling

2.2. dranje, hvatanje lopte2.3. dodavanje lopte2.4. utiranje

2.1. VOENJE LOPTE - DRIBLINGVoenje lopte je jedan od naina koji pravila dozvoljavaju da se u koarcikreemo s loptom. Prema pravilima koarke ne smijemo uiniti vie od dvadodira (osim pivotiranja) zadravajui loptu u rukama. Takoer pravila nedozvoljavaju voenje lopte s dvije ruke istovremeno tj. smije se voditi

istovremeno samo s jednom rukom. Dozvoljeno je naizmjenino voenje(odgurivanje) lopte desnom i lijevom rukom, ali nijednog trenutka rukom(akom) ne smijemo doi ispod donjeg dijela lopte (u odnosu na pravacguranja lopte ka podlozi), a takoer ne smijemo "zadravati" loptu makar i

jednom rukom.Voenje je vrlo sloen element tehnike jer trai sinhroniziranu tehnikutranja i "rada ruku". I jedno i drugo odvija se s loptom. Usvajanje ovogsloenog elementa tehnike trai uporno ponavljanje kako bi se itav"motoriki obrazac" automotizirao, tj. odvijao bez svjesne kontrole kretanja,a zatim i bez vizuelne kontrole lopte.

Voenje lopte, dribling, je veoma efektan i atraktivan oblik osvajanjaprostora, ali ga unato tome treba koristiti samo onda kada je to neophodno;ne smijemo se dovesti u situaciju da ga koristimo neumjereno,neekonomino i neefikasno jer time smanjujemo mogunost izboraslijedeih napadakih akcija svoje ekipe, dajemo vremena protivniku da

postavi obranu, troimo nepotrebno svoju energiju.Igraa teba nauiti da moe:a) podjednako voditi loptu lijevom i desnom rukom

b) voditi loptu tako da to voenje bitno ne smanjuje njegovu brzinu kretanja

c) voditi loptu tako da je ne gleda, odnosno da gleda ispred sebed) pri voenju lopte naglo mijenjati brzinu kretanja - ritame) pri voenju lopte naglo mijenjati pravac kretanja kao i ruku kojom vodif) pri voenju lopte naglo mijenjati visinu voenja (nisko, visoko) odnosno

smjenjivati takva voenjag) i da se zna iz voenja zaustaviti bilo hvatanjem lopte ili da je i dalje vodi


17/44



Dribling, voenje lopte, je najtea vjetina za usvajanje i usavravanje jerzahtjeva najvie napora za vjebanje koje tei automatizmu tj. trai veliki

broj ponavljanja da bi se igraoslobodio obveze da "pazi" i da gleda ono to

vjeba.U trenani proces usvajanja vjetine driblinga trebamo uvrstiti vjebe zarazvijanje osjeaja za loptu. Bez dobro razvijenog osjeaja za loptu, dobrekontrole nad njom, nema neophodne koordinacije pokreta. Uvoenjeovakvih vjebi treba pratiti vjebe driblinga jer poveavaju koordinacijuruku, brzinu, snagu te izdrljivost ruku i nogu i to je posebno vano onedaju vjeru u vlastite sposobnosti kontrole lopte.Obuku driblinga, voenja lopte, treba poeti u mjestu visokim driblingom,zatim treba savladati pravilno i brzo kretanje u dribling te voenje lopte u

trku. Zatim treba uiti mijenjaje brzine i pravca kretanja. Poslije toga trebasavladati nisko voenje i njegovo povezivanje s visokim voenjem, najprijeu mjestu, a zatim u kretanju. Potom voenje lopte treba povezati sazaustavljanjem, te sve vjebe raditi uz protivnika koji je u poetku pasivan, azatim aktivno ometa voenje lopte. Razne naine voenja lopte treba dobrosavladati desnom i lijevom rukom i povezati ih s ostalim elementima tehnike(hvatanje, dodavanje, utiranje, fintiranje) u slinim uvjetima kao i zavrijeme igre.

2.1.1. Voenje u mjestu:

Koarkaki stav kod voenja u mjestu moe biti paralelan ili dijagonalan, akoji emo primjeniti ovisi od pozicije suigraa i protivnikog igraa. Zadribling u mjestu korisniji je dijagonalni stav budui da osigurava bolju

pokretljivost naprijed - nazad, a to su najei pravci kojim se pri voenjukreemo.Stav: gornji dio tijela nam je neto nii, u malom (laganom) pretklonu bezikakvog okretanja trupa na stranu lopte. Glava je prirodno podignuta (takoda moemo imati dobar pregled situacije na terenu). Slobodna ruka je

pogrena i blago, leerno, oputena pored tijela ili ispred tijela ako je

koristimo za zatitu lopte i pripremamo preuzimanje driblinga tom rukom.Ako elimo loptu voditi desnom rukom, postavljamo ake tako da nam jedesna odozgo, a lijeva sa strane i odozdo. Obje ruke povijaju se na gore idesnom zapoinjemo potisak, a lijeva istovremeno oslobaa loptu. Pri

potiskivanju rame ide naprijed, u pravcu predruenja dolje, podlaktica seoprua u lakatnom zglobu, a zavrno djelovanje imaju aka i prsti. Sve todaje impuls koji loptu, uz pomo gravitacije, gura ka tlu. Loptu guramo

prema tlu tako da nam je prostor ispred nogu slobodan, te da po potrebimoemo, bez bojazni da emo loptu udariti nogom, zapoeti kretanje. Znai,loptu vodimo ispred sebe i sa strane desne noge (jedna irina lopte desno i


18/44



jedna naprijed). akom i prstima djelujemo po gornjoj povrini lopte, toznai, da nam se lopta odbija od tla vertikalno. Pri odbijanju lopte od tladesna ruka nalazi se u predruenju, blago povijena u laktu, dolje. aka je

malo povijena ,a prsti blago savijeni. Prvi kontakt s loptom imaju prsti kojise, pod djelovanjem odbojne sile lopte, postupno opruaju tako da loptaulazi u aku. U trenutku prvog dodira s loptom poinje amortizacija. akavrlo malo ide nagore, zatim zapoinje savijanje podlaktice u zglobu lakta, arame ide unazad u pravcu tijela. Ovo nam omoguuje da lopta vrsto prijanjauz aku i time je omoguena kontrola nad loptom, pa zato od trenutka prvogkontakta prstiju s loptom pa do zavretka potiskivanja lopte prema tlu nemoramo gledati u nju. Amortizacija se zavrava negdje u visini kuka i tuzapoinje potisak ka tlu.

Mogue i najee greke:- pretklon trupa prema naprijed- iskrivljeni poloaj tijela, nagnuti- "gledanje u loptu"- "udaranje - amaranje lopte", uje se lupanje rukom po lopti- voenje lopte pritiskivanjem lakta uz tijelo- zibanje tijelom - "pumpanje"- rad cijelom rukom iz ramena- slabo odgurivanje lopte, nedovoljan trzaj podlakticom i akom

2.1.2. Polazak u dribling iz mjesta kad loptu drimo u rukama:Prethodna akcija, zaustavljanje, odnosno stav; paralelni ili dijagonalni,

poloaj protivnika bitno utjee na tehniku polaska u dribling, no uglavnomrazlikujemo dva naina polaska u dribling.

2.1.2.1.Polazak u dribling direktnim korakomili "ista noga- ista ruka" izvodimo na nain dauinimo iskorak istom nogom (i u priblino istom

trenutku, osim kod fintiranja) kojom rukomsputamo loptu u dribling i to tako da loptuispustimo iz ruke prije no to podignemo stajnunogu. Ovo je lake izvesti iz dijagonalnog stavakad kreemo u dribling "zadnjom nogom":Prvi korak je dugaak i odbacivanje sa "prednje" noge je snano. Sputanjelopte je ispred sebe i za irinu lopte sa strane stopala kojim se izvodi poetnikorak tako da aka potiskuje loptu odozgo i iza. Za ovakav nain kretanjakoristi se i izraz "dugi polazak"


19/44



2.1.2.2.Polazak u dribling ukrtenim korakom (cross-over)ili suprotna noga i ruka, izvodimo nanain da uinimo iskorak nogom

(stopalom) suprotnom od one kojomrukom sputamo loptu ka podlozi i totako da loptu ispustimo iz ruke prije noto podignemo stajnu nogu.

Ovo je lake izvesti iz paralelnog stava kada kreemo u dribling "daljomnogom". Prvi korak je "ukrten" na stranu ruke kojom vodimo. Poloaj ake

je isti kao i kod polaska u dribling direktnim korakom. Za ovaj se nainpolaska u dribling koristi i izraz "prekorana tehnika".

Mogue i najee greke:- pogrean polazak, voenje tek na drugi korak, dodir- polazak u dribling stajnom nogom- nedovoljno jako i koso odgurivanje lopte prema naprijed- lopta se ne prenosi na suprotnu stranu od protivnika i voenje se izvodi bezzasuka

2.1.3. Nisko voenje:Stav: tijelo je nie i povijeno nadolje, trup nagnut naprijed. Skoni zglobovi

i kukovi ,a naroiti koljena su savijena. Teite je na jagodicama stopala, apete vrlo lagano dodiruju podlogu. Lea bi trebala biti ispravljena to jemogue vie, a glava uspravna i pogled pravo naprijed. Lopta se "gura" dovisine koljena, polubono i neto ispred koljena. Rad ruke koja vodi loptuodgovara radu ruke pri visokom voenju u mjestu s tom razlikom to jeamortizacija mnogo kraa, te je zbog toga svedena na prste, aku i

podlakticu (rame ne). Amortizacija je kraa zato to je voenje nie i putanjalopte krae. Razlika je i u jaoj povijenosti ake prilikom potiskivanja lopte.

Prsti su vie oprueni, a kod kretanja u niskomdriblingu prsti i aka se nalaze iznad i izalopte.Kut je sve otriji to se bre kreemo.Lakat je paralelan sa podlogom. Visinavoenja odreena je trenutkom poetka

potiska lopte na dolje. Druga ruka koristi se zazatitu lopte i za ravnoteu. Ovaj driblingnajee se koristi za prodor, kod izlaza iz

protivnikove obrane, protiv agresivne obrane ikod zaustavljanja.


20/44



2.1.4. Visoko voenje:

Stav: koljena su manje savijena, a

trup manje pognut. Poloaj ruke kojavodi loptu je takav da je jaesavijena na gore tako da se prilikom

potiskivanja djeluje na loptu odozgoi iza. Kut potiskivanja (guranja)ovisiti e od brzine kretanja. Zboguspravnijeg poloaja tijela, a time imanjeg miinog naprezanja, brzinakretanja moe biti mnogo vea.

Lopta se vodi ispred (cca 60 cm) i sastrane tijela do visine kukova. Tijeloje okrenuto u pravcu kretanja.

Kod voenja u sprintu zbog vee brzine trup se vie uspravlja. Pokretirukom su slini kao i kod normalnog voenja u tranju samo to je rukaispruenija u trenutku kontakta s loptom jer se tako moe pootriti kut. Rukagura loptu odozgo i iza, a vodi se naprijed ispred tijela. Kod ovog voenjatea je zatita lopte te se ovo voenje najee primjenjuje kada nemamo

protivnika ispred sebe ili ako je u istoj ravnini s nama. Najea upotreba

ovakvog voenja je kod individualnog kontranapada.Za izvoenje driblinga potreban je "mekan", a nikako napet, zategnut izgren stav.Jednostavan, jednostran i pravolinijski dribling nije efikasan u nadigravanju

protivnike obrane. Tada dolazi do izraaja dribling s promjenom brzine,promjenom pravca kretanja, dribling s fintiranjem, pivotiranjem,prebacivanjem lopte iza lea ili izmeu nogu.

2.1.5. Promjena brzine pri voenju (dribling s promjenom ritma)

koristi se za oslobaanje od protivnika na nain da ga "izbacimo" izravnotenog poloaja i tako steknemo potrebitu prednost. Izvodimo ga takoda iz pravolinijskog driblinga, visokog, naglo prelazimo u nii poloaj i niskidribling (do zaustavljanja), a zatim se nastavlja dribling sprintajui. Sasmanjenjem brzine kretanja igraa mora se postii i odgovarajua brzinalopte. Zato se poetkom usporavanja lopta gura odozgo i odnaprijed da bi jojse dao smjer koji je skoro vertikalan i na taj nain se uskladila brzinakretanja igraa i lopte. Kod poveanja brzine aka se postavlja gore i izalopte zbog postizanja otrijeg kuta.


21/44



2.1.6. Promjena pravca voenja

2.1.6.1. promjenom ruke:

Za ovu promjenu bitna je pravovremenost i odlino odravanje ravnotenogpoloaja to se postie pravilnim izvoenjem i odbacivanjem svihnepotrebnih kretnji. Sama promjena e zavisiti od protivnika, a ruka kojomvodimo loptu takoer we se mijenjati zavisno od protivnika. Kod togatreba imati na umu osnovni zahtjev kod voenja: nae tijelo mora uvijekbiti izmeu protivnika i lopte koju vodimo.Otra i nagla promjena pravca moe nam pomoi kod oslobaanja od

protivnika, a ako je ona jo povezana s promjenom brzine uspjeh je siguran.Kod toga treba paziti da ne doe do "noenja" lopte to je prekraj pravila.

Kretanje tijela: tijelo se naginje prema centru lune putanje kojom sekreemo. to je brzina vea mora biti i vei nagib, a zbog zadravanjaravnotee poloaj je nii.Ako vodimo loptu desnom rukom: im se ponemo "naginjati"(premjetamo teite tijela van povrne oslonca prema centru lune putanje

po kojoj se kreemo) dodirna povrina lopte potiskuje se odozgo i izvana- sastrane, kako bi je gurnuli (usmjerili) bono i malo unazad prema lijevoj ruci.Ruka u fazi guranja vri pokret naprijed, dolje i unutra. Ovaj pokret poinje

prije no to lijeva noga (dok je lijevo stopalo na podu) zatvori put lopti, a

izvodi se brzo i nisko, u visini koljena. Dalje voenje preuzima lijeva ruka, atijelo se treba dovesti u takav ravnoteni poloaj da je teite tijela iznad

povrine oslonca.


22/44



2.1.6.2. Promjena pravca driblingom iza lea:Igra koji vodi loptu se kratkotrajno zaustavi, zapravo na kratko mujenjaritam. Rukom kojom dribla, "gura", loptu iza lea ispod stranjice,

tempirajui njen odskok tako da se putanja lopte nastavi neto isprediskoraene noge, gdje je prihvaa suprotna ruka i nastavlja dribling.

2.1.6.3. Promjena pravca s okretom (rolling)Ova promjena ima prednost u zatiti lopte, jer je napada okrenut protivniku

polubono ili leima, odnosno u trenutku okreta obrambeni igra je izmeudriblera i lopte.

Nepovoljno je kod ove promjene to to je u jednom trenutku dribler leimaokrenut i prema svojim suigraima, te u tom trenutku gubi pregled igre.Loptu vodimo desnom rukom u visini natkoljenice (bedra). Dugim korakomlijeve noge krenemo u protivnika - izmeu njegovih stopala. Prenesemo

teite na prednji dio stopala i okrenemo tijelo za 3/4 oko njega na lijevodriblajui desnom rukom (na visini ne vioj od koljena) tako da postavljajuiaku bono i iza lopte snano privuemo loptu uz pivot-okret u pravcukojem se okreemo. Kod toga se koristimo samo jednim dugim driblingom.Kako se okreemo tako loptu "pokupimo" lijevom rukom, a loptu sadatitimo slobodnom (desnom) rukom.Izvoenje okreta lijevom rukom oko desne noge odvija se na suprotan nain.


23/44



2.1.6.4. Promjena pravca iskorakom u kretanju ili finta promjene, "istaruka-ista noga"se primjenjuje naroito kod pretravanja obrambenog igraa, kada ga

hoemo nadigrati bez mijenjanja pravca kretanja i bez promjene ruke.Na loginoj udaljenosti od protivnika (zavisno od brzine kretanja koja jeuglavnom velika) vodimo loptu desnom rukom i iskoraimo lijevom nogomu lijevu stranu ( cca za duinu stopala, ne vie jer se neemo moi vratiti).Gornji dio tijela takoer se kree na stranu iskoraka. Kad je teite tijela

prebaeno na lijevu nogu sada je koristimo za vraanje, odbijanje,odgurivanje nazad u desno s time da lopta cijelo vrijeme ostaje na pravcukretanja u desnoj ruci. Naglim vraanjem iskoraene noge kraj protivnika(koji je izbaen iz ravnotenog poloaja), nastavljamo voenje.

Izvoenje ovog driblinga lijevom rukom odvija se na suprotan nain.

2.1.7. Zaustavljanje iz driblinga:je vrlo vaan element driblinga i koristi se kada se ispred igraa nagloisprijei protivnik, pa time izbjegavamo sudare, povrede i pravljenje osobnihgreaka. Ono slui i za fintiranje i za osvajanje bolje pozicije za dodavanjeili utiranje. Nakon zaustavljanja moemo loptu i dalje voditi ili je uzeti uruke. Zaustavljanje se moe zavriti u paralelnom ili dijagonalnom stavu.

Zaustavljanje u paralelnom stavu je s gledita taktike kvalitetnije jer

omoguuje napadau veu preglednost (licem u pravcu kretanja) ipivotiranje oko bilo koje noge, dok je mehaniki tee izvedivo, a naroitopri velikim brzinama kada je odravanje ravnotee oteano.Poslije zadnjeg voenja desnom rukom uz nizak i odluan poskok s lijevenoge doskoimo istovremeno na oba stopala koja se postavljaju u irinikukova. Za vrijeme poskoka noge prestiu gornji dio tijela (oslonac je ispredteita tijela) i u trenutku doskoka poloaj igraa slii na sjedenje u visokojstolici. Istovremeno s zaustavljanjem loptu privuemo prema tijelu.Zaustavljanje kod voenja lijevom rukom izvodimo na suprotan nain.


24/44



Zaustavljanje u dijagonalnom stavu je kvalitetnije u smislu odravanjaravnotee jer je povrina oslonca u pravcu kretanjavea nego kodzaustavljanja u paralelnom stavu, no kasnije su mogunosti manje to se tie

taktikih zadataka.Izvodi se na slian nain, samo igra najprije doskae na odskonu nogu,zatim brzo postavi drugu ispred nje (dvotaktno zaustavljanje). Za vrijeme

poskoka okreemo se polubono u odnosu na pravac kretanja.Samo zaustavljanje treba biti mekano, amortizirajue u niskom stavususpravnim tijelom zbog zapoinjanja slijedee akcije.

Mogue i najee greke:- neke ve spomenute ranije

- voenje lopte ispred sebe nakon zaustavljanja- zaustavljanje u visokom stavu- teite tijele je na nozi koja je naprijed- noge su previe zgrene, koljena su izbaena prema naprijed- hvatanje lopte jako zgrenim rukama- zaustavljanje preblizu protivnika

2.2. DRANJE, HVATANJE LOPTEDranje lopte i hvatanje lopte su usko povezani. Budui da emo se susretati

s poetnicima osnove u navesti posebno.

2.2.1. Dranje, loptu treba drati tako da smo svakog trenutka sposobniizvesti potrebitu akciju. Takoer treba voditi rauna da je lopta zatiena odiznenadnog napada protivnika, a dranje lopte treba biti stalna prijetnja

protivniku, na nain da bez (gubitka vremena) posebnih priprema (promjenapoloaja dlanova) moemo krenuti u dribling, dodati loptu ili utirati.Ima vie naina dranja lopte, no za poetnike je najkorisnije i najee

primjenjivo loptu drati s dvije ruke tako da se ake sa prstima nalaze sa

strane, iza i ispod lopte. Palevi su usmjereni jedan prema drugom i uovisnosti od veliine ake, e se dodirivati ili ne i meusobno ine kut od cca90o. ake i prste treba postaviti tako da prsti ne prelaze najiri dio lopte(prema naprijed). Loptu treba drati vrsto, ali ne pretjerivati u tome, jermoemo prijei u grevitost, u prostoru neto niem od prsiju, ali neto blietijelu koje je u koarkakom stavu, paralelnom ili dijagonalnom.


25/44



2.2.2. Hvatanje lopte, kod obuavanja poetnika najprije treba uiti dranjelopte, a zatim hvatanje lopte. Ima razliitih naina hvataja lopte, ali emoobraditi ono najkarakteristinije (hvatanje lopte objema rukama u visini

glave prsiju), koje kada se savlada predstavlja osnovu za sva ostala.Primanje, hvatanje lopte je osnovni, ali ne i glavni element, jer kvalitetno

primanje predstavlja samo preduvjet za izvoenje ostalih tehnikihelemenata: dodavanja, voenja i uta.

Hvatanje lopte s dvije ruke podrazumijeva nizak stav igraa, savijenekukove i koljena, uspravno dranje gornjeg dijela tijela i glave. Pogled jeusmjeren ka dolazeoj lopti prema kojoj se opruaju ruke tako da ake kreuu susret oekivanoj lopti. Posebno je vano da vrhovi prstiju budu blago

povijeni unutra i okrenuti na gore. Svi prsti su blago rastavljeni, palevi suokrenuti unutra i postavljeni upravo jedan na drugi (da sprijee prolazaklopte kroz ruke). Dlanovi su okrenuti u pravcu lopte. Ovakav poloajdlanova i prstiju podsjea na lijevak te se tako stvaraju uvjeti za mekano

primanje lopte. Ta mekoa, amortizacija primanja lopte ostvaruje se tako tolopta uspostavlja prvi kontakt s vrhovima prstiju, a nikako s dlanovima, jer

bi inae primanje lopte bilo tada suvie tvrdo i povealo mogunostisputanja ili odbijanja lopte, odnosno, zahtijevalo dopunske pokrete kako bise lopta umirila u rukama i pripremila nova akcija.

Neposredno po primanju lopte slijedi povlaenje ruku unazad u pravcuzamiljene putanje lopte. To povlaenje ruku ima ulogu novog amortizerai ostvaruje se amortizirajuim pokretima u zglobovima ramena, lakta i ruja.Savrena koordinacija pokreta u svim ovim zglobovima omoguuje

najboljim igraima da loptu prime istovremeno mekano i brzo i tako imostaje vie vremena za slijedeu akciju. Napeti miii, ukoeni zglobovi iloa koordinacija pokreta predstavljaju najei uzrok greaka u tehnicihvatanja (primanja) lopte. Interesantno je da nam kod primanja lopte treba

biti visoka koncentracija panje i oputenost miia. Nakon primanja lopteslijedi postavljanje lopte u poziciju kojom se ostvaruje slijedea akcija(dodavanje, voenje, ut). U kontinuitetu napadake akcije slijedi elementzatite (uvanje) lopte.Princip na kojem se zasniva uenje i usavravanje tehnike primanja,hvatanja, lopte treba uvaavati postupnost; primanje u mjestu, u kretanju.


26/44



Primanje niskih, i visokih, primanje kotrljajuih lopti, hvatanje lopte uskoku, hvatanje lopte jednom rukom.

Mogue i najee greke:- tijelo je uspravno prije hvatanja lopte- ekanje lopte opruenim nogama- ekanje lopte jako zgrenim rukama- ekanje lopte rairenim akama- ekanje lopte palevima oktrenutim prema lopti- hvatanje lopte cijelim dlanom, a ne prstima- hvatanje lopte pljeskom s vrhovima prstiju,i dlanovi okrenuti jedan

prema drugom

- loa amortizacija ruku pri dodiru s loptom- veliko irenje laktova prilikom privlaenja lopte prema tijelu


27/44



2.3. DODAVANJE LOPTE

Brzo prenoenje lopte s jednog mjesta igralita na drugo osim voenjem

obavlja se dodavanjem. Loptu treba dodati brzo, precizno i pravovremenotako da je suigra moe uhvatiti, a protivnik ne moe presjei. Koddodavanja treba se postaviti tako da je obrambeni igra u sredini vidnog

polja, a na suigra, napada, kojem upuujemo loptu na periferiji vidnogpolja. Dodava treba pravovremeno uoiti eventualne pripreme obrane zapresjecanje lopte, a takoer se ovakvim gledanjem onemoguuje obrani dana vrijeme procjeni kojem se igrau lopta upuuje.Bez dodavanja se ne moe izvoditi niti jedan napad (osim individualnogkontranapada). Dodavanje je u principu uspjeno, ako protivnika iznenadi, a

to je mogue samo onda ako igra dodava ne otkriva namjeru. Samododavanje odnosno pokret izbaaja treba izvoditi bez velikih priprema,odnosno treba ga povezati s nekom fintom. Da bi ispunili ove preduvjetetreba dugo vjebati i to u razliitim situacijama.Postoji mnogo naina dodavanja lopte, ali isto tako i nekoliko podjela premaraznim kriterijima. U tom nizu dodavanja postoje neka koja imaju veu

primjenu u igri, a naroito u obuavanju poetnika, to znai da e igrai tekkroz dulji niz godina upoznati sve naine dodavanja kroz sustavni trenani

proces.

Osnovna podjela uzima u obzir:a) nain dodavanja s obzirom na ruke;

s dvije rukes jednom rukom

b) nain dodavanja s obzirom na nain kretanja;iz mjestau kretanjuu skoku

c) nain dodavanja u odnosu na nain kretanja suigraa kojem se dodajeloptad) s obzirom na udaljenost rastojanje;bliesrednjedaleko

Nain dodavanja je odreen itavim nizom faktora, a kvalitetno dodavanjekao rezultat dobre tehnike daje i podatke o individualnoj taktici.


28/44



Iz statistikih podataka, naroito u domovini koarke (USA) vidimo da senaroito cijene asistencije, a to su to do odlino dodane lopte ili kako sezna rei kod nas: Dobro dodana lopta je pola koa. U jednom drugom

sportu isto tako popularnom u USA, hokej na ledu, asistencija se statistikijednako vrednuje kao i pogodak. Stoga neka nam ne bude teko uiti iusavravati dodavanja da bi nam koarkaka igra postala atraktivnija,interesantnija, raznovrsnija, bogatija, preciznija.

Najosnovnija dodavanja su:

- s dvije ruke s prsiju (grudi), USA: chest pass- s jednom ili dvije ruke udarcem lopte o tlo, USA: bounce pass

- s dvije ruke iznad glave, USA: overhead pass- jednom rukom u visini ramena, USA: baseball pass- jednom rukom s grudiju guranjem, USA: push pass- jednom rukom preko glave u stranu, horog, USA: hook pass- dodavanje iz voenja- uruivanje kao specifino dodavanje

2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi je najtipinije koarkako dodavanje.Primjenjivost mu je mnogostruka i prednost mu je to se iz koarkakogstava moe izvesti bez ikakvih pripremnih pokreta i bez zauzimanja nekih

polaznih poloaja naroito ako su igrai prije toga primili loptu.Ovo dodavanje moe se izvoditi iz mjesta iz paralelnog ili dijagonalnogstava, iz kretanja, a prijemjenjuje se za kraa i srednja rastojanja(udaljenosti).Ako se lopta dodaje iz dijagonalnog stava, teite tijela se prebacuje s nogekoja je iza na iskoraenu nogu i time dajemo impuls za izbaaj lopte pamoemo savladati vee rastojanje.Lopta se dri u visini grudi malo ispred, obadvjema rukama sa strane priemu su palevi okrenuti jedan ka drugom tako da loptu drimo prstima, koji

ne prelaze polovicu (najiri dio) lopte, a dlanovi su malo odvojeni od lopte.Koljena su savijena s ravnoteom na nogama. Glava je dignuta, a oikoncentrirane ka cilju. Nadlaktice vise prirodno pored tijela, laktovi sumalo iza tijela dok su podlaktice usmjerene prema centru (teitu) lopte.Dodavanje poinje opruanjem ruku u ramenu prema cilju da bi zavrilo

brzim i energinim savijanjem prstiju (trzaj ake prsti) tako da su dlanoviokrenuti prema dolje-van, a prsti pokazuju dolje malo u stranu. Palevi suu odnosu na podlogu pod kutem od cca 45o , dolje i van i prema suigraukojem se dodaje.


29/44



Za cijelo vrijeme ovog pokreta lopta se treba okretati u rukama da bi nakraju vrhovi prstiju djelovali na onaj dio lopte koji je najblii tijelu. Todjelovanje treba biti tako da se snaga ruku prenosi na sredite (teite) lopte

u pravcu njenog kretanja, jer e onda biti iznenadno, brzo i preciznogurnuta- usmjerena u eljenom pravcu. U tom trenutku gornji dio tijela

prelazi u lagani pretklon. Vrlo vaan pokter je ve spomenuti trzaj aka(dlan) prsti koji je sastavni element svih dodavanja i utiranja na ko.

Mogue i najee greke:- nepravilno dranje lopte- jako irenje laktova- nedovoljno opruanje ruku- izbaaj bez trzaja aka - prsti

- nedovoljno premjetanje teita tijela ( s jedne na drugu nogu)

2.3.2. Dodavanje s dvije ruke udarcem lopte o tloU nekim situacijama kada izmeu nas i suigraa, kojem dodajemo loptu stojiobrambeni igra, koji eli presjei dodavanje, koristimo dodavanjeudarcem lopte o tlo. Dodavanje se izvodi s istim poloajem ruku i istim

pokretima kao i kod prethodnog dodavanja, iz neto nieg stava, a lopta serotira" (zavrti) prema igrau kojem dodajemo u trenutku opruanja ruku, (kao da loptu gurnemo palevima). Lopta se moe dodati i bez rotacije.Vrlo je vano odrediti mjesto gdje e lopta udariti o tlo. To je mjesto na 2/3udaljenosti od dodavaa, odnosno u ovisnosti od poloaja obrambenogigraa pored samog njegovog stopala, jer mu je tu najtee presjei loptu.


30/44



Mogue i najee greke:- ruke se najprije opruaju vodoravno i zatim se lopta udari o tlo- slaba rotacija lopte

- slab udarac loptom o tlo- izbaaj lopte iz visokog polaznog poloaja

2.3.3. Dodavanje s dvije ruke iznad glaveSve popularnije i efikasnije dodavanje, naroito kad zbog obrane ne moemospustiti loptu ili je tek osvojena skokom kao poetak kontranapada iliuhvaena nakon visokog dodavanjapostu pivotu pa je treba povratnododati.

Ovo se dodavanje ee izvodi iz paralelnog no iz dijagonalnog stava. Iz

dijagonalnog stava se izvodi tako da se teite tijela prebaci na iskoraenunogu kako bi se dobio potrebni zamah i snaga za izbaaj lopte na neto veuudaljenost.Stopala nisu jako razmaknuta, koljena su minimalno, blago povijena, skoroopruena, a tijelo obino uspravljeno. Ruke su u uzruenju malo povijene ulaktovima. ake su postavljene sa zadnje, donje i bone strane, prsti raireni.Lopta se dri iznad glave malo naprijed ( ne iza glave).Dodavanje se izvodi djelovanjem nadlaktice i podlaktice te u nastavkutrzajem aka prsti koji se snano povijaju. Izbaaj se izvodi u pravcu gore

naprijed. Budui da se dodaje s vee visine povijanja u zglobu lakta i


31/44



ramena su vrlo mala. Teina tijela koja je u poetku bila na petamaprebacuje se, u toku izbaaja, na prste. Za snana i dua dodavanjakorstimo iskorak, tj. dijagonalni stav. Takoer za dua dodavanja

stavljamo, drimo loptu vie iza glave, ali tako da ruke ostanu opruene.Openito treba posvetiti panju injenici da se ruke ne savijaju previe ulaktovima, tj. da lopta ne doe u poloaj potpuno iza glave. (U trenanom

procesu takve igrae treba postaviti leima uza zid na malom rastojanju).

Mogue i najee greke:- nepravilan poloaj ake na lopti- irenje laktova- bacanje, dodavanje, zamahom

- poetak bacanja, dodavanja, opruenim rukama- poloaj lopte iza glave

2.3.4. Dodavanje jednom rukom u visini ramenaZa ovo dodavanje najee se koristi originalni naziv: baseball dodavanje.

Ovo dodavanje je naroito pogodno za ve

a rastojanja. Duga

ko dodavanjepreko cijelog igralita najee se ostvaruje ovom tehnikom. Teko ga je

izvoditi iz kretanja. Kod ovog dodavanja igra stoji u dijagonalnom stavu,naprijed suprotnom nogom od ruke kojom se lopta baca, dodaje. Lopta sedri objema rukama ispred tijela tako da je (za denjake) poklapa desna ruka,a lijeva je pridrava ispod. Zamah za pripremanje izbaaja izvodi senajkraim putem gore u stranu i nazad iznad desnog ramena (visina glave iza uha), lakat je priblino u visini ramena. Istovremenim zasukom i malimotklonom trupa u desnu stranu teite tijela se premjeta na zadnju nogu.


32/44



U dizanju lopte pomae lijeva ruka koja trzajem ake utiskuje loptu u dlandesne ruke tako da se lopta prilijepi za aku, iza i malo ispod lopte. aka jedlanom okrenuta u pravcu cilja. Desnom rukom amortiziramo kretanje lopte

tj. odreujemo mjesto s kojeg e zapoeti bacanje u eljenom pravcu, koji semoe mijenjati i u samom toku bacanja. Izbaaj zapoine opruanje zadnjenoge (ili premjetanje teita sa peta na prste), a dobijeni impuls se prekokukova prenosi na rame kada zapoine kretanje ruke unazad u ramenu, pa

prelazimo na lakat koji u prvoj fazi ima karakter vuenja. Zatim nastajeopruanje u laktu i doruju u pravcu cilja (kut izmeu podlaktice i nadlaktice

je oko 180o) i zavrava trzajem ake prstiju. U toku zavrne faze opruanjaruke vri se i mali zasuk trupa u lijevo (rotacija prema unutra) te

premjetanje teita na prednju nogu ili s peta na prste. Poslije izbaaja lopte

treba pustiti ruku da produi svoje normalno kretanje (ispraaj lopte) tako daprsti pokazuju naprijed i dolje. Putanja lopte treba da je to priblinija ravnojcrti, odnosno parabolina samo toliko da prebacimo eventualnog protivnika.Bolje su lopte koje se ne okreu, jer su bre. Kod poetnika treba obratiti

panju da igrai ne sputaju lakat nisko i iza lopte (kao kod bacanja kugle) ida kod zamaha ne idu loptom daleko unazad (kao kod bacanja koplja).Mogue i najee greke:- nepravilan poloaj ruke - lopte- naprijed je istoimena noga, kojom se rukom lopta dodaje, baca- zamah za pripremanje izbaaja vri se bez pomoi druge ruke

- izbaaj bez koordinacije ruku - nogu (najprije iskorak, a tek onda izbaaj ilise iskorak

izvodi sa zakanjenjem- lopta se gura, a ne baca

2.3.5. Dodavanje jednom rukom s grudi guranjemOvo je dodavanje slino dodavanju s dvije ruke sgrudi. Ne zahtijeva posebne pripreme prijeizvoenja, a izvrstan je nain za dodavanje iz

visokog ili niskog poloaja, sa ili bez iskorakanaprijed.Lopta se dri s dvije ruke u visini grudi. Okretanjemzglobova ake lopta se postavi na ruku kojom sehoe dodati. Druga ruka se koristi za "smirivanjelopte, a zatim za zatitu od protivnika. Ruka koja jeiza lopte i kojom dodajemo snano se i brzo oprua u

pravcu dodavanja, a lopta se izbacuje bez pomoidruge ruke i to snanim guranjem lopte i opruanjedlana i prstiju prema dolje.


33/44



Upotrbljava sa na kraim udaljenostima jer je kretanje ogranieno malomamplitudom opruanja ruke. Dodavanje je obino bez rotacije lopte. Ovododavanje se takoer moe izvoditi i odskokom od poda.

2.3.6. Dodavanje jednom rukom preko glave u stranu horogZa ovo dodavanje je gotovo normalno da se i kod nas naziva horogdodavanje. Ovo dodavanje nastalo je od naina utiranja. Moe se dodavatiiz mjesta, skoka i kretanja (tranja). Putanja lopte moe biti parabolina ili

pravolinijska. Dodavanje poinjemo iz dijagonalnog stava s time da jesuprotna noga, od ruke kojom dodajemo, odrazna. Tijelo je okrenuto bonou odnosu na pravac dodavanja. Loptu drimo s obje ruke ispred tijela malosa strane. Za denjake, lijevom rukom loptu potisnemo, zajedno s desnom

pruenom rukom koso dolje i u stranu. aka desne ruke se u poetku nalaziispred i malo ispod lopte, a zatim se cijela ruka okree u ramenu tako daaka doe ispod i malo ispred lopte. Iz tog poloaja poinjemo izbaaj. U

poetku aka pritie loptu uz podlakticu radi vee sigurnosti. Skoroispruana ruka kree se luno, potiskujui loptu u pravcu iznad glave, a

pratea ruka naputa loptu neto iznad desnog ramena. Daljnji pokretdodavanja vri se savijanjem podlaktice (kada je lopta iznad glave), ake i

prstiju. Paralelno s time izvodi se snaan zamah desne nadkoljenice na gore isavijanje podkoljenice u koljenu, dok se sa lijevim nogom igra odrazuje uvis. Trenutak isputanja lopte, a time i njenu putanju odreuje aka i prsti.

Ako ranije otvorimo aku i prste lopta e se kretati po vioj paraboli, a akoto uinimo kasnije putanja e biti blia pravolinijskoj.

Mogue i najee greke:- zamah zgrenom i ukoenom rukom- izbaaj lopte bez trzaja ake - prsti- izbaaj lopte bez dizanja koljena- skok u stranu, udalj, a ne okomito uvis


34/44



2.3.7. Dodavanje iz voenja jednom rukom izvodi se bez hvatanja lopte.Ono je iznenadno pa ga protivnik teko moe sprijeiti. Malom promjenom

poloaja ruke, ake, lopta se moe dodati direktno ili od poda bono,naprijed ili unazad, zavisno kada otvaramo aku i prste. Moe se izvoditi izmjesta ili iz kretanja. Izvodi se kratkim zamahom, a visina driblinga(voenja) odreuje s koje e visine uslijediti dodavanje.

Mogue i najee greke:- dugo zadravanje lopte u aci- lopta ispada iz ruku zbog krutosti prstiju prema lopti

2.3.8. UruivanjeOvaj nain dodavanja upotrebljava se onda kada igrai prolaze jedan kraj

drugoga na udaljenosti duine ruku, a naroito kada su pri tome opkoljeniprotivnikim igraima i kod blokada.

Loptu moemo uruiti jednom ili objema rukama, naprijed, sa strane iza nas,ovisno od toga gdje nam je suigra.Kod uruivanja loptu drimo s dvije ruke to blie stomaku (trbunom zidu)i nagnemo (pretklonimo) se nad nju. Kad nam je suigra kojem elimo

predati loptu u blizini, ispravimo se i opruimo ruke, otvaramo ake tako dase lopta pridrava neto labavije samo odozdo. Tako omoguujemo suigraulake uzimanje lopte. Slian je postupak kad uruenje izvodimo s jednomrukom, s time da loptu uruujemo rukom daljom od protivnika, a slobodna

ruka savijena u laktu predstavlja zatitu. Ako suigra ne moe lako dohvatiti,uzeti, loptu koju mu uruujemo, iz bilo kojih razloga (brzina, protivnik),onda mu je predajemo malim podbacivanjem (loptu izbacujemo trzajemake i prstiju u stranu palca).

Mogue i najee greke:- prerano ili prekasno uruivanje lopte- daleko kretanje igraa kojem se lopta uruuje (veliki razmak)


35/44



2.4. UTIRANJE

Ne umanjujui ni jedan element koarke moemo rei da je ut navaniji, jer

je on vrhunac primjene ostalih tehnikih elemenata. U poetku se svitehniki elementi ue zato da bi igrai uspjeno nauili utirati na (u) ko.Savladavanje utiranja u koarcii njegovo usavravanje je istovremeno jedanod najlakih i najteih zadataka u treningu koarkaa.Zadatak je lak jer za njega postoji velika zainteresiranost. Uostalom, natreningu bilo kojeg nivoa, moemo viditi da im ugra stupi na teren, prvoto e samoinicijativno uiniti je ut.Zadatak je teak jer se ko nalazi na relativno velikoj visini (305 cm), uz to

je meta, obru, malen ( 45 cm), a obrambeni igrai pokuavaju na svaki

nain sprijeiti lagano utiranje. utiranje je umijee koje svi igrai eleusavriti. Kako u igri pobjeuje ekipa koja je postigla vie koeva odprotivnike ekipe, moemo zakljuiti da je utiranje najvaniji element igre,a da ostali teh.-takt. elementi stvaraju uvjete za izvoenje preciznogutiranja. utiranje je povlastica koja se ne smije zloupotrebljavati, tj. igrai

pored osnovne tehnike trebaju znati i osnovnu primjenu: kako, kada i odkuda utirati.

Generalna podjela utiranja i to prema karakteru kretanja igraa je:

- utiranje iz mjesta- utiranje iz kretanja- utiranje iz skoka- slobodna bacanja kao specifini ut


36/44



MOGUNOSTI UTIRANAJA NA KO

Kod uenja posebno treba obraditi i posvetiti panju na:

- dranje lopte- kretanje ruke sa akom i loptom u njoj- rad nogu i tijela- zavrnica utiranja-rad ake i prstiju kod izbaaja

sam ut moemo podijeliti na tri faze:

- pripremna faza- osnovna ili faza izbaaja- zavrna faza

UTIRANJEs jednom rukom

s dvije ruke

s tablom

bez table

odozdo odozgo iznad glave odbojka ut zakucavanje skokut

po nainu kretanja po rastojanju, udaljenosti po pravcu u odnosu na tablu

iz blizine

srednje

veliko

iz mjesta

u kretanju

u skoku

direktno

pod kutem od table

paralelno s tablom


37/44



2.4.1. ut jednom rukom iz mjestaje osnovni ut i istovremeno predstavljaosnovu za uenje i usavravanje ostalih varijanti i tehnika utiranja, koje seak i vie primjenjuju. No on je vrlo bitan u metodici obuavanja poetnika

zbog dobijanja osjeaja za izbaaj preko vrhova prstiju i rada u zglobu ake.Takoer je dobro savladan osnovni ut preduvjet i prva faza u uenju skokuta. Nadalje utiranje jednom rukom iz mjesta je do sada nezamijenjivnain izvoenja slobodnih bacanja.Ovaj ut izvodi se iz dijagonalnog ili paralelnog stava i osim razlike u

postavljanju stopala nema razlike s obzirom na: poloaj ake na lopti,poloaj lopte u odnosu na tijelo, izvoenje izbaaja, opruanja tijela i ruke upravcu uta, toke - cilja - prema kojoj se lopta usmjerava i parabole letalopte.

U pripremnoj fazi (za denjake) desna noga nalazi se malo ispred lijeve.Teina tijela je neto vie na zadnjoj, lijevoj nozi. Obje noge malo susavijene. aka lijeve ruke nalazi se naprijed i sa strane i pritie, gura je

prema desnoj aci koja se nalazi na lopti od nazad i odozgora. Obje ruke sumalo savijene u laktu, s time da je lakat lijeve ruke uz tijelo,a desneodmaknut od tijela u neto vioj poziciji. Lopta se donjim rubom nalazi nanivou ramena, a na ko se cilja preko njenog gornjeg ruba. Prije poetkaopruanja tijelo se jo malo sputa.

Faza izbaaja, opruajui impuls poinje od nogu. Miii opruai nogu

podiu tijelo gore i malo unaprijed. Vei dio teine prelazi na prednjudesnu nogu i podizanje se nastavlja. Istovremeno se vri i mala rotacija trupau lijevo. Impuls se prenosi na desnu ruku, koja se u ramenu i laktu opruanagore i malo naprijed. Negdje na visini glave lopta (donjim rubom) lei naaci samo desne ruke, koja zapoinje ispravljanje koso unaprijed i gore

prema kou. Lopta se postepeno kotrlja sa dlana (koji ne dodiruje) na prstedo samih vrhova, gdje je kaiprst (ili srednji prst) usmjerava u eljenom

pravcu primjerenom jainom, energinim savijanjem ake. Parabola letalopte je srednja, a ut je obino direktan ili uz pomo table, u ovisnosti od

mjesta s kojeg se izvodi ut.U zavrnoj fazi poslije izbaaja ruka nastavlja s opruanje u prazno jer dotada nije bila potpuno opruena. Takoer za ut s veih udaljenosti potrebno

je poslije izbaaja, zbog poveanja impulsa, uiniti iskorak zadnjom,lijevom nogom.Jedna od varijanti ovog uta je u tome da se lopta odmah donosi iznad glave,tako da se cilja ispod donjeg ruba lopte. U prvoj fazi aka je odmah ispodlopte. Budui ovdje dolazi do nepotpunog opruanja, domet ovog uta jemanji pa se upotrebljava za manje udaljenosti (centri), ali se dobiva na

preciznosti.


38/44



Mogue i najee greke:- naprijed je suprotna noga od ruke kojom se utira- noge ne uestvuju u izbaaju (opruene su)

- lakat je okrenut u stranu- lopta je na dlanu- za vrijeme sputanja koljena sputa se i lopta, ispred oiju- preniska parabola uta- ruka se ne oprua za loptom- druga ruka kasno naputa loptu

Nepravilno postavljanje ake na lopti

Nepravilan poloaj lakta nepravilan poloaj tijela


39/44



2.4.2. utiranje iz kretanja, ovi se utevi primjenjuju prilikom utavanja,pretravanja i prodora na ko, u blizini koa kao i kontranapadu, bilo da seradi o dodanoj lopti ili ju je igra sam doveo.

Najjednostavniji nain utiranja iz kretanja je ut iz dvokoraka. Bit uta izkretanja iz dvokoraka je u savladavanju i povezivanju uta jednom rukom izmjesta i dvokoraka u jednu cjelinu. Dvokorak slui igrau da se pomou,

pravilima dozvoljena dva dodira (skoka ili koraka), to vie priblii kou ilida dvokorakom dvoskokom promijeni pravac kretanja i tako doe u to

povoljniju poziciju za ut.

Pripremna faza, kod utiranja desnom rukom lopta se hvata na iskorakdesnom nogom, bez obzira da li smo loptu primili od suigraa ili smo je

sami doveli. Taj prvi korak desnom nogom je dugaak, kako bi se igra tovie pribliio kou. Slijedei korak je usporavajui i krai, da bi se igra brei snanije otisnuo lijevim stopalom u vis. Stopala se na tlo postavljaju preko

peta. Pri odskoku od tla lopta se donosi iznad ramena i glave i postavlja uzabaenu aku desne ruke. Kada skok poinje, desno koljeno se podie u vis,da bi se dobio to je mogue vei zamah nagore (tijelo ne ide naprijed),lijeva aka se kree nagore paralelno s desnom i ostaje sa strane na lopti svedo trenutka pred izbaaj.Osnovna faza, faza izbaaja, u najvioj toci skoka, ruka se gotovo

potpuno oprua da bi se dobilo maksimalno pribliavanje obruu. Izbaaj se

izvodi mekim pokretom vrhovima prstiju i laganim trzajem u korijenu ake.Tada lijeva ruka dobija novu funkciju, polusavijena u laktu postavlja seizmeu lopte i protivnika i tako omoguuje siguran razmak. Pri izbaajudesno rame ide vie gore i malo naprijed. utirati se moe direktno ili odtable, naroito ako je brzina tranja vea jer nakon udarca o tablu lopta gubidio inercije i upija dio nepravilnosti, uzrokovanih uslijed slabe procjene

brzine i jaine naprezanja miia, pa je vjerojatnost pogodka vea. Tadaloptu treba usmjeriti prema gornjem unutarnjem (bliem) kutu pravokutnika(iznad obrua).

U zavrnoj fazi doskok se najee ostvaruje na odskonu nogu, ali nijegreka ako je doskok istovremen na obje, blago povijene noge. Poslijedodira podloge igra treba uspostaviti ravnoteu kako bi odmah bio spremanza novi skok ili bilo kakvu drugu akciju.Za ovaj ut esto se upotrebljava izraz polaganje, no samo jedna varijantaovog uta je polaganje.


40/44



Klasian na

in ili dvokorak je naprijed opisan ut iz kretanja kod kojeg seaka nalazi iza lopte, dok se kod polaganja aka nalazi ispod lopte (USA:

underhand lay-up). Redoslijed pokreta je isti, osim izbaaja, koji se izvodidlanom okrenutim na gore, a zadnja strana ake okrenuta je ka podlozi.Pokretom iz korijena ake na gore i nastavljajui isti pokret vrhovima prstijulopta se upuuje prema cilju (mjesto na tabli). Ovo je neto mekavarijanta dvokoraka primjenjenija kad dolazimo pod ko velikom brzinom.Obje vrste dvokoraka moraju se podjednako dobro savladati kod utiranjalijevom i desnom rukom.

Mogue i najee greke:- kratak prvi korak- posljednji skok je usmjeren u dalj, a ne u vis- mahanje loptom ispred tijela, lijevo - desno- pogled nije usmjeren ka obruu- nagli izbaaj lopte


41/44



2.4.3. utiranje iz skoka skok ut je najsuvremeniji nain utiranja idanas ne postoji opasniji ut od ovoga. Brzo i precizno izveden, ako mu je

jo predhodila finta, je neobranjiv. Upotrebljava se sa svih rastojanja, a

opisati ga moemo kao ut u skoku s guranjem. Igra se odvoji s oba stopalaod podloge i kad dosegne najviu toku svoga skoka gura loptu prema kou.Moe se primjenjivati iz kretanja i iz mjesta, bilo da smo loptu primili ili

poslije zaustavljanja iz voenja, iz paralelnog ili malog dijagonalnog stava.Sama tehnika utiranja je uglavnom ista kao i kod osnovnog uta iz mjesta

jednom rukom, no zbog potrebe odline sinhronizacije izmeu skoka(opruanje tijela) i uta (opruanje ruke) ne preporuuje se poetnicima u

prvoj fazi obuavanja.

Kod uenja i kod izvoenja skok uta trebamo niz elemenata, pokretasinhronizirati u jednu skladnu i tenu akciju:- osnovni stav- skok- poloaj lopte u rukama- poloaj lopte u odnosu na tijelo- izbaaj lopte i opruanje tijela i ruke za loptom- mjesto usmjeravanja lopte- pozitivan mentalni stav

Osnovni koarkaki stav je osnova svakog uta, a pogotovo skok uta.Stopala trebaju biti razmaknuta neto ue nego irina ramena . Stav je

paralelan ili malo (lagano) dijagonalan. Za denjake je desno stopalopostavljeno malo naprijed (za pola stopala). Oba stopala su paralelna, noniprsti okrenuti ka kou ili sasvim malo u lijevo od simetrale usmjerene kakou. Stopala i noge su postavljeni ispod tijela, tako da mogu dati, uz dobruravnoteu, dobar odraz na gore koji je potreban za skok.Skok treba izvesti hitro, ekspolozivno i vertikalno s malo savijenimkoljenima, tako da sila dolazi iz opruanja skonog zgloba i stopala.

Poloaj lopte u akama je isti kao i kod uta iz mjesta, bez posebnihnaknadnih popravljanja micanjem jedne ili druge ruke. Lopta se dri objemarukama visoko na grudima tako da se ne ometa pogled i to sa oba oka, jer jeotrina oka samo tako mogua. Dubinska otrina nemogua je gledanje samo

jednim okom.


42/44



Poloaj lopte u odnosu na tijelo, lopta se postavlja u izbaajnu pozicijukoja se nalazi oko 15 cm iznad i oko 5 cm ispred desnog oka. Ova pozicijaomoguuje najbolje djelovanje poluge, tj. ruke sa svojim zglobovima,

omoguuje pravilan redoslijed opruanja zglobova ramena, lakta, korijenaake i prstiju. Lakat (desne) ruke je uz tijelo, podignut gore i usmjeren premakou. aka desne ruke postavlja se odozgo i nazad, a lijeva ruka sa strane inaprijed, a nikako ne prema vrhu ili ispod lopte.

Izbaaj lopte i opruanje tijela i ruke za loptom, lopta se izbacuje unajvioj toki skoka, odnosno u mrtvoj toki. To je onaj trenutak u skokukada se tijelo prestaje kretati u vis, a jo nije poelo padati. Kod uteva u

uzletnom letu obino je ut predugaak, dok je ut prekratak u sluajuzakanjelog uta, tj. kada se tijelo igraa kree na dolje. Lakat je usmjeren

prema kou, podlaktica je vertikalno postavljena u odnosu na podlogu. Prstisu iroko rastavljeni. Kaiprst (ili srednji prst) je postavljen tono na sredinilopte. Izbaaj se izvodi brzim djelovanjem ruke i zgloba u korijenu akenaprijed, sa snanim i ravnomjernim trzajem u trenutku izbaaja lopte.Kaiprst pokazuje u pravcu koa. Kada lopta napusti vrhove prstiju oni seopruaju za loptom i pomalo idu u polje, tako da se ini kao da su klonulidolje, a kaiprst pokazuje prema tlu. Poslije izbaaja tijelo pada na tlo.

Razlika u kretanju naprijed, u skoku i kod doskoka treba, moe, bitimimimalana, do 20-30 cm.Mjesto usmjeravanja lopte je prednji rub obrua kod direktnog uta, a koduteva od table to je gornji blii unutarnji kut pravokutnika iznad obrua.Putanja lopte ima parabolu viu nego kod uteva iz mjesta i ovisna je odudaljenosti od koa, s time da je neto via kod utiranja od table.Pozitivan mentalni stav, kod igraa koji utira ne smije postojati bilo kakvasumnja da lopta nee proi kroz obru. On mora imati samopouzdanje, a da

bi ga stekao mora znati pravilno utirati i puno trenirati. Treba se radovatiprilici za utiranje, ali se ona ne smije zloupotrebiti.


43/44




- skok nije vertikalan

- odraz se vri iz preirokog raskoranog stava- utiranje na ko direktno iz dizanja i to guranjem dlanom- nepravilan odraz dizanjem peta, skok unaprijed- prevelik utjecaj slabije ruke- nepotpuno opruanje ruke nakon uta- nepravilan poloaj lakta i ake- neravnotean poetni poloaj tijela

2.4.4. Slobodna bacanja, Mnoge pobjede ili porazi odlueni su s jednimpogodkom, moda upravo onim iz slobadnog bacanja. Preciznost uizvoenju slobodnih bacanja je od velike vanosti jer se na utakmici moena ovaj nain postii i do etvrtine ukupnih poena, koeva.Slobodno bacanje treba izvoditi uvijek na isti nain. Obino je to isti nainkao i utiranje iz mjesta s jednom rukom. Iz statistikih podataka dolo se dosaznaanja da koarkai za vrijeme utakmice realiziraju slobodna bacanja zaoko 25 % slabije nego za vrijeme treninga. To znai da se utiranje izvodi

pod oteavajuim okolnostima: iscrpljenost, odgovornost prema ekipi,psihiki pritisak publike, galama. Zbog toga slobodna bacanja treba to vievjebati, da bi igra pored pravilne tehnike dobio i pravilan ritam ikoncentraciju. ak i pravila tome pogoduju, jer nam dozvoljavaju 5 sekundiza predah, koncentraciju, prije izvoenja samog bacanja. Danas mnogi igraiod toga prave ritual, sve u cilju vee uspjenosti.


44/44


Igra se postavlja na liniju slobodnih bacanja tako da su mu noge u blagoraskoranom stavu, paralelnom ili malo dijagonalnom (jaa noga malonaprijed), ali uvijek u ravnotenom poloaju. Noge su savijene u koljenima.

Igra se treba osjeati ugodno i udobno. U poetku se aka s rairenimprstima nalazi vie na gornjoj polovici lopte. Pomona ruka se nalazi sastrane, dolje i malo naprijed. U pripremi za bacanje ruka s loptom poinjeda se kree unazad ka tijelu i istovremeno u vis. Gornji dio tijela sputa severtikalno dolje, tako da doemo u poloaj polusjeda s optimalnomravnoteom. Noge su polusavijene, lea ravna, a ruka s loptom iznad glave.

Nakon toga tijelo se die opruanjem, najvie u koljenima. Istovremeno se(za denjake) ispravlja desna ruka i tijelo minimalno rotira u lijevo, a

pomona ruka vie ne pridrava loptu. Kada je lakat okrenut prema kou,

podlaktica u vertikalnom poloaju prema tlu, teite tijela prenesemo naprednji dio stopala i energinim savijanjem ake loptu preko vrhova prstijuupuujemo prema obruu. Lopta ima malu rotaciju. Ruka poslije izbaaja

prati let lopte, lakatni zglob se potpuno ispravlja.

Kod uenja poetnika najvie se inzistirana postavljanju stopala i na dranjeravnotee. Posebno se vjeba izbaajlopte, da bi se on kasnije uklopio u cjelinus tono odreenim redoslijedom rada

pojedinih zglobnih sustava.

kosarka metodika

Documents