koriŠtenje zdravstvene zaŠtite - hzjz · 2017-09-08 · europska zdravstvena anketa - ehis 6...
TRANSCRIPT
Europska zdravstvena anketa uHrvatskoj 2014. - 2015.
2017.
European Health Interview Survey (EHIS)
KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015.
European Health Interview Survey (EHIS)
KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
2017.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
2
Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015.
European Health Interview Survey (EHIS)
KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
- Izdavač
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7
10000 Zagreb www.hzjz.hr
- Urednik
doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med.
Autori izv. prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.
dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. Ivana Brkić Biloš, dr. med.
prim. dr. sc. Vlasta Dečković-Vukres, dr. med. dr. sc. Marijan Erceg, dr. med.
dr. sc. Ana Ivičević Uhernik, dr. med. prim. Verica Kralj, dr. med.
Sandra Mihel, dr. med. Dinka Nakić, dr. med.
Maja Silobrčić Radić, dr. med. mr. sc. Marijana Radić Vuleta, dr. med. dent.
mr. sc. Igor Srček, dr. med. doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med.
dr. sc. Mario Šekerija, dr. med. Andrea Šupe Parun, dr. med.
ISBN 978-953-7031-66-4
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 000971675. -
Grafička priprema Mario Hemen, ing.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
3
Sadržaj
Uvod ................................................................................................................................. 4
Metodologija istraživanja ........................................................................................ 4
REZULTATI .................................................................................................................... 6
Kurativna zdravstvena zaštita ............................................................................................. 6 Korištenje stacionarne zdravstvene zaštite i dnevne bolnice ...................... 6 Konzultacije s liječnikom opće/obiteljske medicine ...................................... 12 Posjeti doktoru dentalne medicine ili ortodontu ............................................ 14 Konzultacije s liječnikom specijalistom ............................................................... 16 Korištenje usluga fizioterapeuta ili kineziterapeuta ...................................... 17 Posjeti psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru ............................................... 19 Korištenje usluga kućne njege ................................................................................. 21 Korištenje lijekova koje je propisao liječnik ...................................................... 23 Korištenje lijekova, biljnih lijekova ili vitamina koje nije propisao liječnik ................................................................................................................................. 25
Preventivne usluge ................................................................................................................. 27 Mamografija u žena dobi 50-69 godina ............................................................... 27 Test za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici u dobi 50-74 godine .......... 29 Kolonoskopija u dobi 50-74 godine ....................................................................... 32 Obavljeni obrisci vrata maternice (PAPA test) u žena dobi 20-69 godina .................................................................................................................................. 35 Mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika (dob od 25 godina naviše) ................................................................................................................. 38 Određivanje šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika (dob od 25 godina naviše) ........................................................................................................... 41 Određivanje razine kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika (dob od 25 godina naviše) ................................................................... 44 Cijepljenje protiv gripe u dobi od 65 godina naviše ....................................... 46
Neispunjene potrebe za zdravstvenom zaštitom ..................................................... 48 Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu ............................................................. 48 Kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom ................................................................................................ 49 Neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) ...................................................... 51 Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) ............................ 53 Neispunjavanje potreba za lijekovima na recept zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) ...................................................... 55 Neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) ............................ 57
Europska zdravstvena anketa - EHIS
4
Uvod
Ova publikacija nastavlja se na publikaciju objavljenu 2016. godine „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. - 2015. Osnovni
pokazatelji“ u kojoj su pokazatelji vezano uz korištenje zdravstvene zaštite bili analizirani na ukupnom uzorku i prema spolu, dok su u ovoj publikaciji
detaljnije analizirani prema dobi, stanovanju u urbanoj/ruralnoj sredini, stupnju obrazovanja, radnom statusu i prihodima kućanstva.
Europsku zdravstvenu anketu u Hrvatskoj proveo je Hrvatski zavod za javno
zdravstvo tijekom 2014. i 2015. godine u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo županija i Grada Zagreba, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva.
Metodologija istraživanja
U dvoetapni stratificirani uzorak je odabrano 3.140 kućanstava s područja Hrvatske iz kojih su anketirani svi pojedinci koji su u trenutku anketiranja
imali minimalno 15 navršenih godina, ukoliko su pristali na anketiranje. Ukupno je odgovorilo 5.446 ispitanika, što čini 81% od ukupnog broja kontaktiranih osoba. Detalji vezano uz metodologiju Europske zdravstvene
ankete dostupni su u publikaciji „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. - 2015. Osnovni pokazatelji“.
Za analizu prema dobi ispitanici su podijeljeni u desetogodišnje dobne
skupine: 15-24 godine, 25-34 godine, 35-44 godine, 45-54 godine, 55-64 godine, 65-74 godine te 75 i više godina.
Stanovanje u urbanoj ili ruralnoj sredini određeno je DEGURBA stupnjem
urbanizacije mjesta u kojem ispitanik živi. DEGURBA klasifikacija obuhvaća tri stupnja urbanizacije (gustoće naseljenosti): 1 – veliki gradovi (visoka gustoća naseljenosti), 2 – manji gradovi i predgrađa (srednja gustoća
naseljenosti) i 3 – ruralna područja (niska gustoća naseljenosti). Za potrebe analize u ovoj publikaciji DEGURBA stupnjevi 1 i 2 analizirani su kao urbano
područje, a DEGUBA stupanj 3 kao ruralno.
Stupanj obrazovanja određen je na temelju ISCED-2011 klasifikacije: niži stupanj obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 0-2 (završena osnovna škola ili
manje od toga), srednji stupanj obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 3 i 4
Europska zdravstvena anketa - EHIS
5
(završena srednja škola ili drugo strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon završene osnovne škole u trajanju od najmanje jedne godine), a viši
stupanj obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 5-8 (završena viša škola ili bilo koji stupanj obrazovanja viši od toga).
Radni status definiran je kroz sljedeće kategorije: zaposleni, nezaposleni,
umirovljenici, učenici/studenti te ostali (uključujući one koji su napustili posao, radno nesposobne, osobe u dobrovoljnoj vojnoj službi, osobe koje vode kućanstvo te druge neaktivne osobe).
Za analizu prema prihodu kućanstva korišteni su kvintili prilagođenog prihoda kućanstva izračunati na sljedeći način: ispitanici su u anketi navodili ukupne mjesečne neto prihode svog kućanstva, kao i broj članova
kućanstva prema dobi. Izračunat je prilagođen broj članova kućanstva njihovim zbrajanjem na način:
- prvi odrasli član kućanstva (u dobi od 14 ili više godina) je uračunat kao 1,0
- drugi i svaki sljedeći odrasli član kućanstva (u dobi od 14 ili više godina) je uračunat kao 0,5
- svako dijete (u dobi do navršenih 14 godina) je uračunato kao 0,3
Zatim je za svakog ispitanika izračunat prilagođen prihod kućanstva tako da
je ukupan mjesečni prihod kućanstva podijeljen s prilagođenim brojem članova kućanstva.
Izračunati su kvintili za prilagođen mjesečni prihod kućanstva: ispitanici čiji
se prilagođen mjesečni prihod kućanstva nalazi između 0 i 20% svih vrijednosti uvršteni su u 1. kvintil, ispitanici čiji se prilagođen mjesečni prihod nalazi između 20 i 40% svih vrijednosti u 2. kvintil, oni čiji se
prilagođen mjesečni prihod nalazi između 40 i 60% svih vrijednosti u 3. kvintil, oni čiji se prilagođen mjesečni prihod nalazi između 60 i 80% svih
vrijednosti u 4. kvintil, a ispitanici čiji se prilagođen mjesečni prihod nalazi između 80 i 100% svih vrijednosti u 5. kvintil prema prihodu kućanstva.
Podaci iz ankete analizirani su ponderirani, čime je postignuta
reprezentativnost rezultata za stanovništvo Republike Hrvatske iz kojeg je uzet uzorak, što znači da se rezultati ove ankete mogu poopćiti na cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske u dobi od 15 i više godina koje
živi u privatnim kućanstvima.
Europska zdravstvena anketa - EHIS
6
REZULTATI
Kurativna zdravstvena zaštita
Korištenje stacionarne zdravstvene zaštite i dnevne bolnice U proteklih 12 mjeseci u bolnici je na stacionarnom liječenju bilo 10,6%
stanovnika. Udio takvih stanovnika je najmanji u dobi 15-24 godine (5,5%), a najveći u dobi od 75 i više (18,0%) (Slika 1).
Slika 1. Korištenje stacionarne zdravstvene zaštite prema dobi (%)
Na stacionarnom liječenju u bolnici bilo je jednako stanovnika iz urbanih (10,6%) i ruralnih (10,6%) sredina.
Osobe s nižim stupnjem obrazovanja više su boravile u bolnici na
stacionarnom liječenju u odnosu na osobe sa srednjim i višim stupnjem obrazovanja (Slika 2).
Slika 2. Korištenje stacionarne zdravstvene zaštite prema stupnju obrazovanja (%)
5,57,0
6,1
10,7
13,5
16,3
18,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
14,1
9,1
10,4
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
7
Prema radnom statusu udio osoba koje su u proteklih 12 mjeseci bile u bolnici na stacionarnom liječenju bio je najveći kod umirovljenika (16,9%)
(Slika 3).
7,68,2
5,8
16,9
12,1
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 3. Korištenje stacionarne zdravstvene zaštite prema radnom statusu (%)
Prema visini prihoda kućanstva podjednako su bili u bolnici na stacionarnom liječenju osobe u 1. (11,1%), 2. i 3. kvintilu (11,3%), nešto
manje u 4. kvintilu (8,9%) te 5. kvintilu (10,0%).
Stanovnici koji su boravili u bolnici na stacionarnom liječenju, prosječno su boravili 12,6 noći. Prema dobi broj noći koje su boravili na stacionarnom
liječenju u bolnici je najmanji za stanovnike u dobi 45-54 godine i iznosi 9,2 noći, a najveći broj noći koje su boravili na stacionarnom liječenju bio je kod stanovnika u dobi 35-44 godine (15,1 noć) (Slika 4).
14,1
11,3
15,1
9,2
13,214,3
11,6
0
2
4
6
8
10
12
14
16
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 4. Prosječan broj noći provedenih u bolnici na stacionarnom liječenju prema dobi
Europska zdravstvena anketa - EHIS
8
Stanovnici iz urbanih sredina prosječno su proveli u bolnici na stacionarnom liječenju 10,9 noći, dok su stanovnici iz ruralnih sredina
proveli prosječno 14,7 noći. Osobe s nižim stupnjem obrazovanja duže su boravile u bolnici na stacionarnom liječenju (14,9 noći) u odnosu na osobe sa srednjim (11,5 noći) i visokim stupnjem obrazovanja (11,7 noći).
Prema radnom statusu u bolnici na stacionarnom liječenju najkraće su boravili zaposleni (9,3 noći), zatim slijede umirovljenici (13,3 noći), nezaposleni (13,7 noći), učenici i studenti (16,6 noći) te ostali (17,5 noći)
(Slika 5).
9,3
13,7
16,6
13,3
17,5
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 5. Prosječan broj noći provedenih u bolnici na stacionarnom liječenju prema radnom statusu
Prema visini prihoda kućanstva najduže su u bolnici na stacionarnom
liječenju boravile osobe u 1. kvintilu (15,3 noći) (Slika 6).
15,3
12,4 12,5
10,4
12,8
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 6. Prosječan broj noći provedenih u bolnici na stacionarnom liječenju prema kvintilu prihoda kućanstva
Europska zdravstvena anketa - EHIS
9
U dnevnu bolnicu radi dijagnoze, liječenja ili druge vrste zdravstvenih usluga tijekom proteklih 12 mjeseci bilo je primljeno 8,1% stanovnika.
Korištenje dnevne bolnice raste s dobi te dostiže najveći udio kod stanovnika u dobi 75 i više godina (14,2%) (Slika 7).
4,5 4,3
6,1
8,99,4
11,5
14,2
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 7. Korištenje dnevne bolnice prema dobi (%)
U dnevnoj bolnici boravio je tijekom proteklih 12 mjeseci veći udio stanovnika iz ruralnih (9%) nego iz urbanih sredina (7,4%).
Osobe s nižim stupnjem obrazovanja boravile su u dnevnoj bolnici u većem udjelu u odnosu na osobe sa srednjim i visokim stupnjem obrazovanja (Slika 8).
9,7
7,5 7,7
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 8. Korištenje dnevne bolnice prema stupnju obrazovanja (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
10
Prema radnom statusu u dnevnoj bolnici boravio je najveći udio ostalih (13,4%) i umirovljenika (11,6%) (Slika 9).
6,4
7,6
4,4
11,6
13,4
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 9. Korištenje dnevne bolnice prema radnom statusu (%)
Stanovnici koji su koristili dnevnu bolnicu tijekom navedenog razdoblja
prosječno su u njoj boravili 6 puta. Analiza prema dobi pokazuje da su osobe u dobi 45-54 godina najčešće koristile dnevnu bolnicu (8,7 puta tijekom proteklih 12 mjeseci) ( Slika 10).
1,8
5,4
7,0
8,7
6,67,1
3,3
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 10. Prosječan broj korištenja dnevne bolnice tijekom proteklih 12 mjeseci prema dobi
Prosječan broj korištenja dnevne bolnice bio je viši za stanovnike iz urbanih
(6,4 puta tijekom posljednjih 12 mjeseci) nego ruralnih sredina (5,6 puta
Europska zdravstvena anketa - EHIS
11
tijekom posljednjih 12 mjeseci). Osobe s nižim stupnjem obrazovanja boravile su dnevnoj bolnici u prosjeku 4,0 puta, osobe sa srednjim stupnjem
obrazovanja 7,1 puta, a s visokim stupnjem obrazovanja 4,1 puta (Slika 11).
4,0
7,1
4,1
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 11. Prosječan broj korištenja dnevne bolnice tijekom proteklih 12 mjeseci prema stupnju obrazovanja
Prema radnom statusu u dnevnoj bolnici najčešće su boravile nezaposlene osobe (prosječno 11,0 puta) (Slika 12).
6,0
11,0
4,4
5,3
3,7
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 12. Prosječan broj korištenja dnevne bolnice tijekom proteklih 12 mjeseci prema radnom statusu
Europska zdravstvena anketa - EHIS
12
Najmanji broj korištenja dnevne bolnice tijekom proteklih 12 mjeseci bio je kod osoba u kućanstvima koje su prema prihodu u 1. kvintilu (4,3 puta), a
najveći kod osoba u 5. kvintilu (12 puta) (Slika 13).
4,35,2 5,3
8,2
12,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 13. Prosječan broj korištenja dnevne bolnice tijekom proteklih 12 mjeseci prema kvintilu prihoda kućanstva
Konzultacije s liječnikom opće/obiteljske medicine Prije manje od 12 mjeseci konzultiralo se s liječnikom opće/obiteljske medicine radi svojih potreba 71,1% stanovnika starijih od 15 godina. Prije
12 mjeseci i više učinilo je to 27,6%, a nikada 1,3% stanovnika. Prema dobi udio stanovnika koji su koristili usluge liječnika opće/obiteljske medicine unutar 12 mjeseci kontinuirano se povećava od 53,5% u dobi 15-24 godine
do 88,0% u dobi od 75 i više godina (Slika 14).
53,559,0
64,471,9
81,885,6 88,0
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 14. Konzultacije s liječnikom opće/obiteljske medicine prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
13
S liječnikom opće/obiteljske medicine nešto se češće konzultiraju stanovnici u urbanim (72,1%) nego u ruralnim (69,8%) sredinama. Osobe s nižim
stupnjem obrazovanja i osobe s višim stupnjem obrazovanja podjednako se konzultiraju s liječnikom opće/obiteljske medicine, dok osobe sa srednjim stupnjem obrazovanja nešto rjeđe koriste usluge liječnika opće/obiteljske
medicine (Slika 15).
73,269,2
73,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 15. Konzultacije s liječnikom opće/obiteljske medicine prema stupnju obrazovanja (%)
S obzirom na radni status, usluge liječnika opće/obiteljske medicine u posljednjih 12 mjeseci koristilo je 85,9% umirovljenika, 66,2% zaposlenih
osoba, a zatim slijede nezaposleni (61,1%) te učenici i studenti (56,4%). U skupini ostalih 79,8% je koristilo usluge liječnika opće/obiteljske medicine (Slika 16).
66,261,1
85,9
56,4
79,8
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici Učenici/studenti Ostali
Slika 16. Konzultacije s liječnikom opće/obiteljske medicine prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
14
Najveći udio osoba koje su koristile usluge liječnika opće/obiteljske medicine zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 2.
kvintilu, a najmanje u osoba u 1. i 4. kvintilu (Slika 17).
70,375,6
71,8 70,4 71,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 17. Konzultacije s liječnikom opće/obiteljske medicine prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Posjeti doktoru dentalne medicine ili ortodontu Prije manje od 12 mjeseci posjetilo je doktora dentalne medicine ili
ortodonta radi svojih potreba 54,5% stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina. Udio stanovnika koji su koristili usluge doktora dentalne medicine ili ortodonta unutar 12 mjeseci najveći je u dobi 15-24 godine (72,4%) te se
zatim s dobi, uz izuzetak dobne skupine 35-44 godine, kontinuirano smanjuje. (Slika 18).
72,4
63,7 64,258,1
47,2
39,1
26,5
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 18. Posjeti doktoru dentalne medicine ili ortodontu prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
15
Doktora dentalne medicine ili ortodonta više posjećuju stanovnici u urbanim (58,1%) nego u ruralnim (49,8%) sredinama. Posjete doktoru
dentalne medicine ili ortodontu izrazito su povezane sa stupnjem obrazovanja. Osobe s višim stupnjem obrazovanja češće posjećuju doktora dentalne medicine ili ortodonta od osoba sa srednjim, a posebice od osoba s
nižim stupnjem obrazovanja. (Slika 19).
29,1
56,7
67,5
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 19. Posjeti doktoru dentalne medicine ili ortodontu prema stupnju obrazovanja (%)
S obzirom na radni status najčešći korisnici usluga doktora dentalne medicine ili ortodonta u posljednjih 12 mjeseci su učenici i studenti (79,9%)
te zaposleni (63,5%). Nezaposleni su najmanje koristili usluge doktora dentalne medicine ili ortodonta (svega 31,1%) (Slika 20).
63,5
31,1
39,7
79,9
31,8
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici Učenici/studenti Ostali
Slika 20. Posjeti doktoru dentalne medicine ili ortodontu prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
16
Najveći udio osoba koje su koristile usluge doktora dentalne medicine ili ortodonta u posljednjih 12 mjeseci zabilježen je kod osoba u kućanstvima
koja su prema prihodu u 5. kvintilu, a najmanje u osoba u 1. kvintilu (Slika 21).
45,150,5 49,2
57,6
67,0
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 21. Posjeti doktoru dentalne medicine ili ortodontu prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Konzultacije s liječnikom specijalistom S liječnikom specijalistom radi svojih potreba 46,9% stanovnika konzultiralo se prije manje od 12 mjeseci, dok se prije 12 mjeseci ili više
konzultiralo 41,4% stanovnika, a nikada se nije konzultiralo 11,8% stanovnika.
Udio stanovnika koji su se konzultirali s liječnikom specijalistom prije manje
od 12 mjeseci raste s dobi i najveći je u dobnoj skupini od 55 do 64 godine (55,8%). (Slika 22).
29,5
39,2
45,550,9
55,8 55,652,2
44,341,9 42,9 41,4
37,3 39,543,1
26,2
18,9
11,67,7 6,9 4,8 4,7
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
prije manje od 12 mjeseci prije 12 ili više mjeseci nikada
Slika 22. Konzultacije s liječnikom specijalistom prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
17
Najveći je udio onih koji su se konzultirali s liječnikom specijalistom prije manje od 12 mjeseci kod osoba s višim stupnjem obrazovanja (53,6%).
(Slika 23).
Slika 23. Konzultacije s liječnikom specijalistom prema stupnju obrazovanja (%)
Korištenje usluga fizioterapeuta ili kineziterapeuta Prije manje od 12 mjeseci usluge fizioterapeuta ili kineziterapeuta radi svojih potreba koristilo je samo 11,2% stanovnika starijih od 15 godina. Prema dobi udio stanovnika koji su koristili usluge fizioterapeuta ili
kineziterapeuta unutar 12 mjeseci najviši je u dobi 55-64 i 65-74 godine (Slika 24).
3,4
5,4
9,8
12,9
17,0 16,6
14,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 24. Korištenje usluga fizioterapeuta ili kineziterapeuta prema dobi (%)
43,7 45,6
53,6
43,8 42,435,9
12,4 12,0 10,5
,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
prije manje od 12 mjeseci prije 12 ili više mjeseci nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
18
Usluge fizioterapeuta ili kineziterapeuta nešto češće koriste stanovnici u urbanim (11,8%) nego u ruralnim (10,5%) sredinama. Ove usluge najčešće
koriste osobe sa srednjim stupnjem obrazovanja zatim osobe s višim stupnjem obrazovanja, dok osobe s nižim stupnjem obrazovanja najmanje koriste navedene usluge. (Slika 25).
10,0
11,811,2
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 25. Korištenje usluga fizioterapeuta ili kineziterapeuta prema stupnju obrazovanja (%)
S obzirom na radni status, usluge fizioterapeuta ili kineziterapeuta koristilo je 16,8% umirovljenika, 12,2% ostalih, 10,0% zaposlenih osoba, a zatim
slijede nezaposleni (7,8%) te učenici i studenti (3,6%). (Slika 26).
10,0
7,8
3,6
12,2
12,2
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti
Umirovljenici Ostali
Slika 26. Korištenje usluga fizioterapeuta ili kineziterapeuta prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
19
Najveći udio osoba koje su koristile usluge fizioterapeuta ili kineziterapeuta zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 4. kvintilu, a
najmanji kod osoba u 1. kvintilu. (Slika 27).
9,3
11,3 11,3
12,911,9
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 27. Korištenje usluga fizioterapeuta ili kineziterapeuta prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Posjeti psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru Najveći udio osoba koje su prije manje od 12 mjeseci posjetile psihologa,
psihoterapeuta ili psihijatra (5,3%) zabilježen je u dobi 55-64 godine (Slika 28).
1,9
2,9
3,4
5,15,3
4,0
0
1
2
3
4
5
6
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74
Slika 28. Posjeti psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
20
U urbanim sredinama 3,7% stanovnika je posjetilo psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra prije manje od 12 mjeseci, dok je takvih u
ruralnim sredinama 4,1%.
Kod osoba s nižim stupnjem obrazovanja (ISCED 0-2) 4,7% je posjetilo psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra prije manje od 12 mjeseci, kod osoba
sa srednjim stupnjem obrazovanja (ISCED 3-4) 3,5%, a kod osoba s višim stupnjem obrazovanja (ISCED 5-8) 3,1% (Slika 29).
4,7
3,5
3,1
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
5
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 29. Posjeti psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru prema stupnju obrazovanja (%)
S obzirom na radni status, psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra je prije manje od 12 mjeseci posjetilo 8,3% osoba koje pripadaju u kategoriju
ostalih te 4,9 % umirovljenika (Slika 30).
2,5
3,9
2,4
4,9
8,3
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 30. Posjeti psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
21
Udio osoba koje su posjetile psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra najviši je u 1. kvintilu prema prihodu kućanstva te iznosi 5,7% (Slika 31).
5,7
3,0
3,6 3,7 3,6
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 31. Posjeti psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Korištenje usluga kućne njege Prije manje od 12 mjeseci usluge kućne njege radi svojih potreba koristilo je samo 1.8% stanovnika starijih od 15 godina. Ove usluge koristile su
uglavnom osobe starije od 75 godina. (Slika 32).
0,4 0,70,1
0,6
1,6
2,6
9,6
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 32. Korištenje usluga kućne njege prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
22
Usluge kućne njege koristilo je 2,0% stanovnika u ruralnim te 1,7% u urbanim sredinama. Ove usluge koristilo je 3,5% osoba sa nižim te 1,2%
osoba srednjim stupnjem obrazovanja (Slika 33).
3,5
1,21,0
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 33. Korištenje usluga kućne njege prema stupnju obrazovanja (%)
S obzirom na radni status usluge kućne njege koristilo je 4,6%
umirovljenika. (Slika 34).
0,40,8
0,1
4,6
3,6
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti
Umirovljenici Ostali
Slika 34. Korištenje usluga kućne njege prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
23
Najveći udio osoba koje su koristile usluge kućne njege zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 1. kvintilu. (Slika 35).
2,7
2,3
1,8
1,3
0,6
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 35. Korištenje usluga kućne njege prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Korištenje lijekova koje je propisao liječnik Tijekom protekla dva tjedna 47,7% stanovnika koristilo je lijekove koje je propisao liječnik. Prema dobi udio takvih stanovnika kontinuirano se povećava od 11,3% u dobi 15-24 godine do 89,6% u dobi od 75 i više godina
(Slika 36).
11,3
18,8
29,9
48,6
67,2
80,0
89,6
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 36. Korištenje lijekova koje je propisao liječnik prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
24
Lijekove koje je propisao liječnik koristilo je 47,5% stanovnika u urbanim te 48,0% u ruralnim sredinama.
Osobe s nižim stupnjem obrazovanja više koriste lijekove koje je propisao liječnik u odnosu na osobe sa srednjim i visokim stupnjem obrazovanja (Slika 37).
59,0
44,841,2
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 37. Korištenje lijekova koje je propisao liječnik prema stupnju obrazovanja (%)
Prema radnom statusu lijekove koje je propisao liječnik koristi najveći udio umirovljenika, a najmanji učenika i studenata (Slika 38).
31,936,6
80,8
11,7
65,3
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici Učenici/studenti Ostali
Slika 38. Korištenje lijekova koje je propisao liječnik prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
25
Najveći udio osoba koje koriste lijekove koje je propisao liječnik zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 3. kvintilu (Slika 39).
51,4 50,952,8
46,843,1
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 39. Korištenje lijekova koje je propisao liječnik prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Korištenje lijekova, biljnih lijekova ili vitamina koje nije propisao liječnik Lijekove, biljne lijekove ili vitamine koje nije propisao liječnik koristilo je 31,0% stanovnika. Prema dobi udio takvih stanovnika raste od 19,4% u dobi
15-24 godine do 40,7% u dobi od 75 i više godina (Slika 40).
19,4
25,1
31,9 32,8 32,4
36,6
40,7
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
45,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 40. Korištenje lijekova, biljnih lijekova ili vitamina koje nije propisao liječnik prema dobi (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
26
Kod stanovnika urbanih sredina 32,0%, a kod stanovnika ruralnih sredina 29,7% koristi lijekove, biljne lijekove ili vitamine koje nije propisao liječnik.
Prema stupnju obrazovanja takve lijekove ili vitamine koristi 29,0% osoba s nižim, 30,7% osoba sa srednjim te 34,4% osoba s visokim stupnjem obrazovanja. Prema radnom statusu takve lijekove i vitamine koristi najveći
udio umirovljenika, a najmanji učenika i studenata (Slika 41).
29,026,8
37,8
20,9
35,9
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici Učenici/studenti Ostali
Slika 41. Korištenje lijekova, biljnih lijekova ili vitamina koje nije propisao liječnik prema radnom statusu (%)
Najveći udio osoba koje koriste lijekove, biljne lijekove ili vitamine koje nije
propisao liječnik zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 2. kvintilu (Slika 42).
26,8
35,933,3
31,834,3
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 42. Korištenje lijekova, biljnih lijekova ili vitamina koje nije propisao liječnik prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
27
Preventivne usluge
Mamografija u žena dobi 50-69 godina Tijekom prethodne dvije godine mamografiju je obavilo 67,4% žena u dobi 50-69 godina. Prema dobi udio takvih žena raste od 63,9% u dobi 50-54
godine do 71,3% u dobi 60-64 godine (Slika 43). U dobi 50-69 godina 10,2% žena nije nikada obavilo mamografiju.
Slika 43. Vrijeme proteklo od zadnje mamografije u ispitanica u dobi 50-69 godina prema dobi
Mamografiju češće obavljaju žene u urbanim (70,9%), nego u ruralnim sredinama (62,4%). U 9,1% žena iz urbanih sredina i 11,7% žena iz ruralnih
sredina zabilježeno je da nisu nikada obavile mamografiju (Slika 44).
Slika 44. Vrijeme proteklo od zadnje mamografije u ispitanica u dobi 50-69 godina prema tipu naselja prebivališta
63,9% 69,0% 71,3% 65,4%
21,7%21,0% 21,3% 26,6%
14,4% 10,0% 7,4% 8,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
50-54 55-59 60-64 65-69 Dob (godine)
1-2 godine 3+ godine Nikada
62,4% 70,9%
25,9%20,0%
11,7% 9,1%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1-2 godine 3+ godine Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
28
Žene sa srednjim i visokim stupnjem obrazovanja češće obavljaju mamografiju (72,4%) u odnosu na žene s nižim stupnjem obrazovanja
(58,9%). Postotak žena koje nisu nikada obavile mamografiju je veći kod žena s nižim stupnjem obrazovanja (12,8%), nego u žena sa srednjim i višim stupnjem obrazovanja (9,0%) (Slika 45).
Slika 45. Vrijeme proteklo od zadnje mamografije u ispitanica u dobi 50-69 godina prema stupnju obrazovanja
Prema radnom statusu mamografiju najčešće obavljaju zaposlene žene (69.9%) i žene u mirovini (68,6%), a rjeđe obavljaju mamografiju
nezaposlene žene (62,2%). Najveći postotak žena koje nisu nikada obavile mamografiju je u skupini nezaposlenih (14,5%) (Slika 46).
Slika 46. Vrijeme proteklo od zadnje mamografije u ispitanica u dobi 50-69 godina prema radnom statusu
58,9%70,0% 72,4%
28,3%20,6% 18,6%
12,8% 9,4% 9,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1-2 godine 3+ godine Nikada
69,9% 62,2% 68,6% 61,4%
19,0%23,3%
23,4%25,6%
11,1% 14,5% 8,0% 13,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Zaposlen Nezaposlen U mirovini Ostalo
1-2 godine 3+ godine Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
29
Udio viši od 70% žena koje su obavile mamografiju u proteklih 1-2 godine, zabilježen je kod žena koje su prema prihodu u 3., 4. i 5. kvintilu. Najviši
postotak žena koje nisu nikada obavile mamografiju zabilježen je kod žena u kućanstvima s najnižim prihodima, tj. 1. kvintilu (18,8%) (Slika 47).
Slika 47. Vrijeme proteklo od zadnje mamografije u ispitanica u dobi 50-69 godina prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Test za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici u dobi 50-74 godine Prema važećim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije od 2005.
godine te preporukama Vijeća EU od 02.12.2003. godine (2003/878/EZ) pregled, tj. test za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici treba obaviti svake dvije godine, a za sve osobe koje su imale pozitivan nalaz potrebno je učiniti
kolonoskopiju. Ako je nalaz kolonoskopije negativan na polipe i karcinom, tada se preporuča učiniti slijedeću probirnu kolonoskopiju za 5 godina. Ako
je/su nađeni polipi, potrebno je slijediti preporuke prema veličini i histološkom nalazu. Prema rezultatima ovog istraživanja samo 22% stanovnika u dobi 50 do 74 godine napravilo je test prisutnosti krvi u stolici
unutar 2 godine te narednih 12% unutar 3 godine.
53,4% 54,6%74,3% 72,6% 75,2%
27,8% 32,9%
16,7% 19,3% 18,7%18,8% 12,5% 9,0% 8,1% 6,1%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1-2 godine 3+ godine Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
30
Udio osoba koje su obavile ovaj pregled najveći je kod starijih od 65 godina (Slika 48).
Slika 48. Vrijeme proteklo od zadnjeg testa za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici ispitanika u dobi 50-74 godine prema dobi
Urbano stanovništvo je u većem postotku napravilo pregled stolice na
okultnu krv unutar dvije godine (25,4% u odnosu na 17,4% kod ruralnog stanovništva) (Slika 49).
Slika 49. Vrijeme proteklo od zadnjeg testa za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici u ispitanika u dobi 50-74 godine prema tipu naselja
prebivališta
16,4% 17,6% 21,1%30,7% 29,4%
5,2%13,7% 12,4%
16,1% 15,8%
78,4%68,7% 66,5%
53,2% 54,8%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
50-54 godine 55-59 godina 60-64 godine 65-69 godina 70-74 godine
1-2 godine 3+ godina Nikada
17,4% 25,4%10,0%
13,6%
72,6%61,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1-2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
31
Prema stupnju obrazovanja, veći je udio osoba s višom ili visokom završenom školom koje su napravile test unutar 2, odnosno 3 godine nego u
osoba s nižim stupnjem obrazovanja. Tako je 47% onih s završenom višom ili visokom školom napravilo test unutar 3 godine, dok je to učinilo samo 27,9% onih s osnovnom ili manje završenom školom (Slika 50).
Slika 50. Vrijeme proteklo od zadnjeg testa za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici u ispitanika u dobi 50-74 godine prema stupnju
obrazovanja
Prema kvintilama prihoda, najniži je udio osoba koje su napravile pregled stolice na okultnu krv u prvoj i drugoj kvintili (Slika 51).
Slika 51. Vrijeme proteklo od zadnjeg testa za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici u ispitanika u dobi 50-74 godine prema kvintilu prihoda
kućanstva (%)
18,0% 21,5% 28,8%9,9%
10,8%
18,2%
72,1% 67,7%53,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1-2 godine 3+ godina Nikada
16,4% 18,2% 23,0% 28,4% 23,4%11,1% 9,5% 8,9%
10,0% 15,0%
72,5% 72,3% 68,1% 61,6% 61,6%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1-2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
32
Prema radnom statusu je najveći udio umirovljenika koji su napravili test prisutnosti krvi u stolici, što je očekivano jer pripadaju u ovu dobnu skupinu
(50-74 godine) (Slika 52).
Slika 52. Vrijeme proteklo od zadnjeg testa za utvrđivanje prisutnosti krvi u stolici u ispitanika u dobi 50-74 godine prema radnom statusu
Kolonoskopija u dobi 50-74 godine Najveći je udio osoba koje su napravile kolonoskopiju u dobi 65-74 godine, a
najmanji u skupini 50-54 godine (Slika 53).
Slika 53. Vrijeme proteklo od zadnje kolonoskopije u ispitanika u dobi 50-74 godine prema dobi
18,6% 17,0% 25,2% 22,1%
10,9% 9,8%13,3%
9,6%
70,5% 73,2%61,5% 68,3%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Zaposlen Nezaposlen Mirovina Ostalo
1-2 godine 3+ godina Nikada
7,6% 9,2% 11,1% 13,0% 11,5%5,9% 5,8% 6,7% 10,3% 10,2%
86,5% 85,0% 82,2% 76,7% 78,3%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
50-54 55-59 60-64 65-69 70-74
Dob (godine)
1-2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
33
Veći je udio osoba urbane sredine koje su napravile kolonoskopiju unutar 2 odnosno više od 3 godine (ukupno 19,7% u odnosu na 14,9%) (Slika 54).
Slika 54. Vrijeme proteklo od zadnje kolonoskopije u ispitanika u dobi 50-74 godine prema tipu naselja prebivališta
Prema stupnju obrazovanja, veći je udio osoba s višim stupnjem koje su
napravile kolonoskopiju unutar 2, odnosno 3 i više godina nego osobe s nižim stupnjem obrazovanja. Tako je 22,2% onih s višim stupnjem obrazovanja napravilo kolonoskopiju ikada, dok je to učinilo samo 13,9%
onih s nižim stupnjem (Slika 55).
Slika 55. Vrijeme proteklo od zadnje kolonoskopije u ispitanika u dobi 50-74 godine prema stupnju obrazovanja
9,3% 10,9%5,6% 8,8%
85,1% 80,3%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1-2 godine 3+ godina Nikada
8,6% 10,7% 11,0%5,3% 7,1% 11,2%
86,1% 82,2% 77,8%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1-2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
34
Prema kvintilima prihoda, najniži je udio osoba koje su napravile kolonoskopiju u 1. kvintilu (Slika 56).
Slika 56. Vrijeme proteklo od zadnje kolonoskopije u ispitanika u dobi 50-74 godine prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Prema statusu zaposlenosti najveći je udio osoba koje su napravili kolonoskopiju unutar 2 odnosno više od 3 godine kod umirovljenika, što je
očekivano jer pripadaju u ciljnu dobnu skupinu za probir 50-74 godine (Slika 57).
Slika 57. Vrijeme proteklo od zadnje kolonoskopije u ispitanika u dobi 50-74 godine prema radnom statusu
5,0% 9,2% 12,8% 10,7% 11,9%7,0% 5,1% 4,2% 4,8% 6,4%
88,0% 85,7% 83,0% 84,5% 81,7%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1-2 godine 3+ godina Nikada
3,9% 4,6% 11,0% 6,1%2,5% 2,2%
10,0%5,3%
93,6% 93,2%79,0%
88,6%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Zaposlen Nezaposlen U mirovini Ostalo
1-2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
35
Obavljeni obrisci vrata maternice (PAPA test) u žena dobi 20-69 godina Ispitivana je dobna skupina žena od 20-69 godina o obavljenom obrisku vrata maternice (PAPA testu). Vidljivo je da je veliki broj žena obavio ovu pretragu u protekle 3 godine (u prosjeku za sve promatrane skupine 77%) i
postotak se kreće od 88,4% u dobnoj skupini 30-34 godine do 57,7% u skupini 65-69 godina. Najveći postotak žena koje su izjavile da nisu nikada obavile pretragu je u skupini 20-24 godine i iznosi 33,1%, pa se taj postotak
smanjuje do 1,6% u skupini žena od 45-49 godina (Slika 58).
Slika 58. Vrijeme proteklo od zadnjeg obriska vrata maternice u ispitanica u dobi 20-69 godina prema dobi
Prema mjestu prebivališta vidljivo je da ispitanice koje žive u urbanim sredinama češće obavljaju pretragu obriska vrata maternice pa tako 80,4%
žena iz urbanih sredina obavilo je pretragu u protekle 3 godine prema 72,5% ispitanica iz ruralnih sredina. Iz urbanih sredina 7,3% žena izjavilo je da nije nikada obavilo pretragu prema 8,8% žena iz ruralnih sredina (Slika
59).
65,7%80,2%
88,4% 85,4% 88,1% 83,7%74,9% 75,3% 69,4%
57,7%
1,2%
1,2%
6,4% 7,2% 7,8% 14,7%21,2% 18,9% 26,2%
38,1%33,1%
18,6%5,2% 7,4% 4,1% 1,6% 3,9% 5,8% 4,4% 4,2%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69
1-3 godine 4+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
36
Slika 59. Vrijeme proteklo od zadnjeg obriska vrata maternice u ispitanica u dobi 20-69 godina prema tipu naselja prebivališta
Prema stupnju obrazovanja žene s višim stupnjem obrazovanja češće obavljaju pretragu obriska vrata maternice pa ih je 86,2% obavilo tu
pretragu u protekle 3 godine prema 78,0% žena sa srednjim i 62,4% žena s nižim stupnjem obrazovanja. Postotak žena koje nisu nikada obavile pretragu je podjednak u sve tri skupine i kreće se od 7,6% u skupini sa nižim
stupnjem obrazovanja, 8,2% sa srednjim i 7,5% s višim stupnjem obrazovanja (Slika 60).
Slika 60. Vrijeme proteklo od zadnjeg obriska vrata maternice u ispitanica u dobi 20-69 godina prema stupnju obrazovanja
72,5%80,4%
18,7%12,3%
8,8% 7,3%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1-3 godine 4+ godina Nikada
62,4%78,0%
86,2%
30,0%13,8%
6,3%7,6% 8,2% 7,5%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1-3 godine 4+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
37
Prema kvintilima prihoda žene koje su u 5. kvintilu prema prihodima obavljaju češće pretragu obrisak vrata maternice i vidljivo je da 86,1% obavi
pretragu u 3 godine prema 60,8% žena u 1. kvintilu prihoda (najniži prihod). Postotak žena koje nisu nikada obavile pretragu najniži je u 5. kvintilu i iznosi 3,3%, a najviši je u skupini žena u 1. kvintilu kod kojih iznosi
11,6% (Slika 61).
Slika 61. Vrijeme proteklo od zadnjeg obriska vrata maternice u ispitanica u dobi 20-69 godina prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Prema radnom statusu vidljivo je da zaposlene žene redovito obavljaju pretragu obriska vrata maternice pa ih je 86,0% izjavilo da je obavilo
pretragu u protekle 3 godine, a samo 5,0% žena iz ove skupine izjavilo je da nije nikada obavilo pretragu. Nezaposlene žene su izjavile da ih je 75,6% obavilo pretragu u protekle 3 godine, a 12,8% izjavilo je da nije nikada
obavilo pretragu. U skupini umirovljenica 47,3% ispitanih žena izjavilo je da je obavilo pretragu u protekle 3 godine, a 10,8% da nisu nikada obavile pretragu. Najveći postotak žena koje nisu nikada obavile pretragu je u
skupini učenik/student i iznosi 65,4%, što je i očekivano obzirom na dob i činjenicu da dio njih još nije započeo preglede kod ginekologa (Slika 62).
60,8%71,9% 78,2% 77,5% 86,1%
27,6%17,0%
15,2% 13,1%10,6%11,6% 11,1% 6,6% 9,4%3,3%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1-3 godine 4+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
38
Slika 62. Vrijeme proteklo od zadnjeg obriska vrata maternice u ispitanica u dobi 20-69 godina prema radnom statusu
Mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika (dob od 25 godina naviše) Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika najčešće je bilo do 1 godine, u muškaraca 57,6% i kod 61,2% žena. Postotak kontinuirano raste s dobi i kreće se u rasponu od 43,0% u
dobi 25-34 godine do 79,0% u dobi 75 i više godina. Najviše osoba kojima nikada nije izmjeren tlak je u najmlađoj dobnoj skupni i smanjuje se prema
starijim dobnim skupinama od 9,4% do 1,2% u dobi 75+ godina (Slika 63).
Slika 63. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika 25+ prema dobi
86,0%75,6%
33,6%47,3%
56,0%
9,0%11,6%
1,0%
41,9% 31,3%
5,0%12,8%
65,4%
10,8% 12,7%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Zaposlen Nezaposlen Učenik/student U mirovini Ostalo
1-3 godine 4+ godina Nikada
43,0%54,6% 63,7% 69,1% 76,9% 79,0%
28,6%26,5%
21,3% 19,2%16,7% 13,7%19,0%
13,3% 12,0% 9,2% 5,1% 6,1%9,4% 5,6% 3,0% 2,5% 1,3% 1,2%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Dob (godine)
1 godina 2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
39
Prema vremenu proteklom od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika ne bilježe se razlike prema vrsti mjesta prebivanja. I
u urbanim i ruralnim područjima krvni tlak je tijekom prethodne godine izmjeren kod 63% osoba (Slika 64).
Slika 64. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema tipu
prebivališta
U skupini osoba s nižim stupnjem obrazovanja 68,8 % njih je krvni tlak
izmjerilo u zadnjoj godini. U onih sa srednjim stupnjem obrazovanja u zadnjoj godini je izmjerilo krvni tlak njih 60,6% dok je u onih s višim stupnjem obrazovanja krvni tlak mjeren kod njih 64,3% (Slika 65).
Slika 65. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ godina prema stupnju
obrazovanja
63,0% 63,6%
21,5% 21,5%
11,3% 11,1%4,2% 3,8%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1 godina 2 godine 3+ godina Nikada
68,8% 60,6% 64,3%
18,7%23,2% 20,0%
9,3% 11,9% 11,7%
3,2% 4,3% 4,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1 godina 2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
40
Ispitanika kojima zdravstveni djelatnik nikada nije izmjerio krvni tlak najviše je u 1. kvintili (4,7%) i 2. kvintili (4,5%), a s porastom kvintile
prihoda njihov udio se smanjuje i najmanji je u 5. kvintili (1,9%) (Slika 66).
Slika 66. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ godina prema
kvintilima prihoda
Prema radnom statusu najviše je onih kojima je izmjeren krvni tlak u
zadnjoj godini u skupini umirovljenika (74,9%). U skupini nezaposlenih svega je 46,6% onih kojima je krvi tlak izmjeren u zadnjoj godini (Slika 67).
Slika 67. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja krvnog tlaka od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema radnom statusu
63,8% 68,4% 64,1% 62,5% 65,5%
19,6% 17,7% 21,9% 26,7% 23,5%
11,9% 9,4% 11,4% 8,1% 9,1%4,7% 4,5% 2,6% 2,7% 1,9%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1 godina 2 godine 3+ godina Nikada
74,9%
46,6%
67,7%57,1%
31,9%
16,6%
26,2%
17,6%25,2%
28,0%
6,4%
17,5%
11,1% 13,3%
9,3%
2,1%9,7%
3,6% 4,4%
30,8%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
U mirovini Nezaposlen Ostalo Zaposlen Učenik/student
1 godina 2 godine 3+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
41
Određivanje šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika (dob od 25 godina naviše) Vrijeme proteklo od zadnjeg određivanja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika najčešće je bilo do 1 godine, a prema dobi udio takvih stanovnika kontinuirano se povećava od 35,8% u dobi 25-34 godine
do 70,4% u dobi od 75 i više godina. Udio ispitanika kojima je unutar 2 godine određen šećer od strane zdravstvenog djelatnika bio je 63,5% u dobi 25-34 godine i kontinuirano se povećavao sa dobi do 88,7% u dobi od 75 i
više godina. Udio ispitanika kojima nikada nije određivana razina šećera u krvi, u dobi 25-34 godine bio je 19,6% te se sa porastom dobi smanjivao do 4,2% u dobi 65-74 te 75 i više godina (Slika 68).
Slika 68. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+
Vrijeme proteklo od zadnjeg određivanja šećera u krvi od strane
zdravstvenog djelatnika bilo je unutar 1 godine kod 54,1% u ruralnom području nasuprot 57,2% u urbanom, unutar dvije godine 77,2% nasuprot
79,8% dok je tek nešto veći bio udio onih kod kojih određivanje nikada nije provedeno u ruralnim područjima, 10,8% nasuprot 9,1% (Slika 69).
35,8%46,4%
56,4% 63,1% 69,1% 70,4%
27,7%
28,1%21,2%
21,6% 18,2% 18,3%
9,9%
7,3% 7,4%3,7% 3,6% 3,3%
7,0%4,9%
5,8% 5,5% 4,8% 3,8%19,6% 13,2% 9,2% 6,1% 4,3% 4,2%
00%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Dob (godine)
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
42
Slika 69. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema tipu mjesta
prebivanja
Ovisno o stupnju obrazovanja vrijeme proteklo od zadnjeg određivanja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika bilo je podjednako (Slika
70).
Slika 70. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema stupnju
obrazovanja
Prema radnom statusu određivanje mjerenja šećera od strane zdravstvenog djelatnika najčešće je bilo u umirovljenika (unutar 1 godine 67,7%, unutar 2
godine 86,6%, nikada 5,0%) zatim zaposlenih ispitanika, a najrjeđe u
54,1% 57,2%
23,1% 22,6%6,3% 5,9%5,7% 5,2%
10,8% 9,1%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
59,4% 54,0% 56,5%
20,9% 24,1% 21,9%
6,0% 5,8% 7,0%5,5% 5,1% 6,2%8,2% 11,0% 8,4%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
43
učenika/ studenata unutar 1 godine 25,3%, unutar 2 godine 48,8%, nikada 40,2%) (Slika 71).
Slika 71. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema radnom statusu
Vrijeme proteklo od zadnjeg određivanja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika bilo je najduže u 1. kvintili te se smanjivalo porastom do 5. kvintile prihoda od 50,3% do 60,7% u 1. godini, odnosno
75,3 do 84,4 u drugoj godini a nikada nije određivan u 13,2 ispitanika u 1. kvintili do 5,2% ispitanika u 5. kvintilu (Slika 72).
Slika 72. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja šećera u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema kvintilu
prihoda kućanstva (%)
50,6%37,8%
67,7%
25,3%
54,7%
25,4%
25,9%
18,9%
23,5%
23,0%
7,0%
9,0%
3,7%
7,8%
8,5%5,2%7,0%
4,7%
3,2%
7,2%11,8%
20,3%
5,0%
40,2%
6,6%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Zaposlen Nezaposlen U mirovini Učenik/student Ostalo
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
50,3%58,9% 56,1% 58,9% 60,7%
25,0%20,0% 25,3% 25,2% 23,7%
6,0% 6,8% 4,0% 5,7% 4,6%5,5%5,7% 5,4% 3,8% 5,8%13,2% 8,6% 9,2%
6,4% 5,2%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
44
Određivanje razine kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika (dob od 25 godina naviše) Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja kolesterola od strane zdravstvenog djelatnika najčešće je bilo do 1 godine, u muškaraca 50,9% i kod 53% žena. Postotak mjerenja kolesterola kontinuirano raste s dobi i kreće se u rasponu
od 35,6% u dobi 25-34 godine do 69,7% u dobi 75 i više godina. Postotak osoba kojima nikada nije izmjeren kolesterol u krvi smanjuje se s dobi. Najviši je u dobi 25-34 godine (20,6%), a najniži (2,1%) u dobnoj skupini 75
i više godina (Slika 73).
Slika 73. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+
Ne bilježe se značajne razlike prema vremenu zadnjeg mjerenja kolesterola u krvi između urbanih i ruralnih područja (Slika 74).
Slika 74. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema tipu
mjesta prebivanja
35,6% 44,4%56,9% 64,1% 67,9% 69,7%
27,9%29,0%
21,9%22,2% 20,7% 20,1%
9,4%8,0% 8,2%
3,8% 3,9% 3,2%6,5%
5,5%6,0% 4,9% 4,2% 5,0%20,6% 13,1%7,0% 5,0% 3,3% 2,1%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
54,3% 56,5%
23,9% 23,9%6,2% 6,3%5,8% 5,1%9,8% 8,2%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
45
Najviši postotak mjerenja kolesterola u krvi u zadnjoj godini bilježi se u osoba sa završenom/nezavršenom osnovnom školom (59,3%). U onih sa
završenom srednjom školom bilo ih je 53,2%, a u onih s višom i visokom školom 56,0% (Slika 75).
Slika 75. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema stupnju
obrazovanja
Postotak ispitanika kojima je izmjeren kolesterol u krvi raste s prihodima. U onih s nižim prihodima (1 i 2 kvintil) kolesterol je izmjerilo manje od 80 %
osoba unutar dvije godine, u odnosu na osobe s višim prihodima (3, 4 i 5 kvintil) kod kojih je kolesterol određen u većem postotku (Slika 76).
Slika 76. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema
kvintilima prihoda
59,3% 53,7% 56,0%
21,7% 25,5% 22,3%
6,3% 6,0% 7,3%5,2% 5,2% 6,1%7,5% 9,6% 8,3%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
50,0%59,2% 56,8% 57,8% 58,5%
26,2%20,7% 26,5% 27,1% 24,3%
5,7% 6,6% 4,3% 6,1% 5,4%6,0%5,5% 4,3% 3,0% 6,1%12,1% 8,0% 8,1% 6,0% 5,7%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5Kvintila prihoda
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
Europska zdravstvena anketa - EHIS
46
Postotak ispitanika kojima je kolesterol izmjeren u zadnjoj godini najviši je u skupini umirovljenika (67,8%). U skupni nezaposlenih kolesterol je u
zadnjoj godini izmjeren u svega 40,5% osoba (Slika 77).
Slika 77. Vrijeme proteklo od zadnjeg mjerenja kolesterola u krvi od strane zdravstvenog djelatnika u ispitanika u dobi 25+ prema radnom
statusu
Cijepljenje protiv gripe u dobi od 65 godina naviše U starijih od 65 godina protiv gripe je u proteklih 12 mjeseci cijepljeno
ukupno 9,6% osoba. Njih 15,8% cijepljeno je prije više od 12 mjeseci dok njih 74,6% nisu cijepljeni. Postotak cijepljenih u zadnjih 12 mjeseci podjednak je između dobnih skupina 65-74 i 75+ godina. U dobi 65-74
godine protiv gripe nikada nije cijepljeno 77,2% ispitanika u odnosu na dobnu skupnu 75+ godina u kojoj nije cijepljeno njih 71,5% (Slika 78).
Slika 78. Vrijeme proteklo od zadnjeg cijepljenja protiv gripe u ispitanika prema dobi
50,7%40,5%
67,8%
31,3%
56,8%
25,8%27,4%
20,2%
23,6%
24,2%7,2%
9,4%
3,9%
9,8%
6,2%5,1%7,6%
4,6%
2,0%
7,4%11,2% 15,1%3,5%
33,3%
5,4%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Zaposlen Nezaposlen U mirovini Učenik/student Ostalo
1 godina 2 godine 3-5 godina 5+ godina Nikada
9,7% 9,5%13,1% 19,0%
77,2% 71,5%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
65-74 75+Dob (godine)
U proteklih 12 mjeseci Više od 12 mjeseci Nisu cijepljeni
Europska zdravstvena anketa - EHIS
47
Viši postotak cijepljenih bilježi se među osobama iz urbanih područja u odnosu na ruralna. U proteklih 12 mjeseci u urbanom stanovništvu protiv
gripe je cijepljeno 12,6% stanovnika u dobi 65+ dok je u ruralnom cijepljeno njih 5,3%. Onih koji nisu nikada cijepljeni među ruralnim stanovništvom je 77,2%, a u urbanom stanovništvu 72,7% (Slika 79).
Slika 79. Vrijeme proteklo od zadnjeg cijepljenja protiv gripe u ispitanika prema vrsti mjesta prebivališta
Udio cijepljenih protiv gripe kod stanovnika u dobi od 65 i više godina raste s razinom završenog obrazovanja. U zadnjih 12 mjeseci postotak cijepljenih
u skupini osoba s višom i visokom školom bio je 15,8%, u onih sa završenom srednjom školom 9,6%, a u onih sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom 7,0% (Slika 80).
Slika 80. Vrijeme proteklo od zadnjeg cijepljenja protiv gripe u ispitanika prema stupnju obrazovanja
5,3% 12,6%17,5%
14,7%
77,2% 72,7%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
Ruralno Urbano
U proteklih 12 mjeseci Više od 12 mjeseci Nisu cijepljeni
7,0% 9,6% 15,8%16,0% 15,7%
14,2%
77,0% 74,7% 70,0%
00%
20%
40%
60%
80%
100%
niži stupanj (ISCED 0-2) srednji stupanj (ISCED 3-4) viši stupanj (ISCED 5-8)
U proteklih 12 mjeseci Više od 12 mjeseci Nisu cijepljeni
Europska zdravstvena anketa - EHIS
48
Neispunjene potrebe za zdravstvenom zaštitom
Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu U proteklih 12 mjeseci od onih stanovnika koji u imali potrebu za zdravstvenom zaštitom, 21,4% je bilo u situaciji da je vrijeme koje je bilo
potrebno da dobiju zdravstvenu uslugu bilo predugo. Prema dobi udio takvih stanovnika najmanji je u dobi 15-24 godine (6,9%), a najveći u dobi 56-74 godine (29,4%) (Slika 81).
6,9
11,3
20,3
25,3 24,8
29,425,9
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 81. Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu prema dobi (%)
Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu iskusilo je veći udio osoba u
urbanim (24,9%) nego u ruralnim sredinama (17,1%).
Prema stupnju obrazovanja predugo čekanje iskusilo je 22,7% osoba s nižim stupnjem obrazovanja, 20,7% osoba sa srednjim te 21,8% osoba s višim
stupnjem obrazovanja.
Prema radnom statusu predugo čekanje na zdravstvenu uslugu iskusio je najveći udio umirovljenika (Slika 82).
Europska zdravstvena anketa - EHIS
49
15,9
23,6
6,2
29,2
21,6
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 82. Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu prema radnom statusu (%)
Najveći udio osoba koje su predugo čekale na zdravstvenu uslugu zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 1. kvintilu (Slika 83).
22,2 21,8 21,519,2
16,1
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 83. Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom U proteklih 12 mjeseci od onih stanovnika koji su imali potrebu za
zdravstvenom zaštitom, 4,9% je iskusilo kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom. Prema dobi udio takvih stanovnika najmanji je u dobi 15-24 godine (1,9%), a najveći u dobi od 75 i
više godina (10,9%) (Slika 84).
Europska zdravstvena anketa - EHIS
50
1,9 1,9
3,44,4
5,7 5,9
10,9
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 84. Kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom prema dobi (%)
Veći udio osoba u ruralnim (6,1%) nego u urbanim sredinama (3,9%) iskusio je kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom.
Prema stupnju obrazovanja kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom iskusilo je 8,2% osoba s nižim stupnjem obrazovanja (ISCED 0-2), 4,4% osoba sa srednjim stupnjem
obrazovanja (ISCED 3-4) te 2,2% osoba s višim stupnjem obrazovanja (ISCED 5-8).
Prema radnom statusu kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog
udaljenosti ili problema s prijevozom iskusio je veći udio umirovljenika, nezaposlenih i ostalih nego zaposlenih (Slika 85).
1,7
6,2
1,0
7,6
13,9
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 85. Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
51
Najveći udio osoba koje su iskusile kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom zabilježen je kod osoba u
kućanstvima koja su prema prihodu u 1. kvintilu (Slika 86).
8,7
4,8 5,0
3,5
1,5
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 86. Kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) U proteklih 12 mjeseci od onih stanovnika koji su imali potrebu za medicinskim uslugama, 7,8% si ih nije moglo priuštiti. Prema dobi udio
takvih stanovnika najmanji je u dobi 15-24 godine (1,3%), a najveći u dobi od 75 i više godina (11,7%) (Slika 87).
1,3
3,9
8,3
6,5
10,59,5
11,7
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 87. Neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
52
Veći udio osoba u urbanim (8,7%) nego u ruralnim sredinama (6,7%) nije si moglo priuštiti medicinske usluge za koje su imali potrebu.
Prema stupnju obrazovanja najveći udio osoba s nižim stupnjem obrazovanja nije si moglo priuštiti medicinske usluge za koje su imali potrebu (11,1%), dok je udio takvih osoba najmanji kod osoba s višim
stupnjem obrazovanja (5,8%) (Slika 88).
11,1
7,1
5,8
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 88. Neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama zbog financijskih razloga prema stupnju obrazovanja (%)
Prema radnom statusu neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama
zbog financijskih razloga iskusio je veći udio umirovljenika, nezaposlenih i ostalih nego zaposlenih (Slika 89).
5,7
8,6
2,0
10,1
13,4
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 89. Neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama zbog financijskih razloga prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
53
Najveći udio osoba koje si nisu mogle priuštiti medicinske usluge zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 1. kvintilu (Slika 90).
10,0
7,6 7,26,2
2,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 90. Neispunjavanje potreba za medicinskim uslugama zbog financijskih razloga prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) U proteklih 12 mjeseci od onih stanovnika koji su imali potrebu za uslugama dentalne medicine, 5,6% si ih nije moglo priuštiti. Prema dobi udio takvih stanovnika najmanji je u dobi 15-24 godine (1,2%), a najveći u dobi od 75 i
više godina (9,1%) (Slika 91).
1,2
4,2
6,16,6 6,4
5,9
9,1
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 91. Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
54
Veći udio osoba u urbanim (6,6%) nego u ruralnim sredinama (4,2%) nije si moglo priuštiti usluge dentalne medicine za koje su imali potrebu.
Prema stupnju obrazovanja najveći udio osoba s nižim stupnjem obrazovanja nije si moglo priuštiti usluge dentalne medicine za koje su imali potrebu (6,8%), dok je udio takvih osoba najmanji kod osoba sa srednjim
stupnjem obrazovanja (5,1%) (Slika 92).
6,8
5,1 5,3
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 92. Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga prema stupnju obrazovanja (%)
Prema radnom statusu neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga iskusio je veći udio nezaposlenih, umirovljenika i ostalih nego zaposlenih (Slika 93).
3,8
9,0
1,0
7,3
9,8
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 93. Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
55
Najveći udio osoba koje si nisu mogle priuštiti usluge dentalne medicine zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 1. kvintilu
(Slika 94).
8,3
4,9
6,4
4,8
2,7
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 94. Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Neispunjavanje potreba za lijekovima na recept zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) U proteklih 12 mjeseci od onih stanovnika koji su imali potrebu za
lijekovima na recept, 5,7% si ih nije moglo priuštiti. Prema dobi udio takvih stanovnika najmanji je u dobi 15-24 godine (0,6%), a najveći u dobi od 75 i više godina (9,0%) (Slika 95).
0,6
4,5 4,45,1
6,2
7,6
9,0
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 95. Neispunjavanje potreba za lijekovima na recept zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
56
Lijekove na recept nije si moglo priuštiti 5,4% osoba u urbanim (6,6%) te 6,1% osoba u ruralnim sredinama
Prema stupnju obrazovanja najveći udio osoba s nižim stupnjem obrazovanja nije si moglo priuštiti lijekove na recept za koje su imali potrebu (9,4%) (Slika 96).
9,4
5,0
2,9
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 96. Neispunjavanje potreba lijekovima na recept zbog financijskih razloga prema stupnju obrazovanja (%)
Prema radnom statusu neispunjavanje potreba za lijekovima na recept zbog financijskih razloga iskusio je veći udio nezaposlenih, umirovljenika i ostalih nego zaposlenih (Slika 97).
3,0
6,4
1,5
7,4
14,7
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 97. Neispunjavanje potreba za lijekovima na recept zbog financijskih razloga prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
57
Najveći udio osoba koje si nisu mogle priuštiti lijekove na recept zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 1. kvintilu (Slika 98).
7,87,3
6,5
2,7
1,1
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 98. Neispunjavanje potreba za lijekovima na recept zbog financijskih razloga prema kvintilu prihoda kućanstva (%)
Neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) U proteklih 12 mjeseci od onih stanovnika koji su imali potrebu za uslugama zaštite mentalnog zdravlja, 1,7% si ih nije moglo priuštiti. Prema dobi udio takvih stanovnika najmanji je u dobi 15-24 godine (takvih ispitanika uopće
nije bilo), a najveći u dobi od 75 i više godina (3,9%) (Slika 99).
0,0
1,21,4 1,4
2,0 1,9
2,9
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+
Slika 99. Neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga (ispitanici si ih nisu mogli priuštiti) (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
58
Usluge zaštite mentalnog zdravlja nije si mogao priuštiti jednak udio osoba u urbanim i ruralnim sredinama (1,7%).
Prema stupnju obrazovanja najveći udio osoba s nižim stupnjem obrazovanja nije si moglo priuštiti usluge zaštite mentalnog zdravlja za koje su imali potrebu (2,9%) (Slika 100).
2,9
1,2
1,7
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
Niži stupanj (ISCED 0-2) Srednji stupanj (ISCED 3-4) Viši stupanj (ISCED 5-8)
Slika 100. Neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga prema stupnju obrazovanja (%)
Prema radnom statusu neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga iskusio je veći udio nezaposlenih, umirovljenika i ostalih nego zaposlenih (Slika 101).
0,4
3,1
0,0
2,2
6,3
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
Zaposleni Nezaposleni Učenici i studenti Umirovljenici Ostali
Slika 101. Neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga prema radnom statusu (%)
Europska zdravstvena anketa - EHIS
59
Najveći udio osoba koje si nisu mogle priuštiti usluge zaštite mentalnog zdravlja zabilježen je kod osoba u kućanstvima koja su prema prihodu u 2.
kvintilu (Slika 102).
2,3
3,3
1,4
0,0
1,3
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
1. kvintil 2. kvintil 3. kvintil 4. kvintil 5. kvintil
Slika 102. Neispunjavanje potreba za zaštitom mentalnog zdravlja zbog financijskih razloga prema kvintilu prihoda kućanstva (%)