koordinirano planiranje razvoja prijenosne mreŽe u juogistoČnoj europi
DESCRIPTION
KOORDINIRANO PLANIRANJE RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE U JUOGISTOČNOJ EUROPI. Dr.sc.Goran Majstrović Dr.sc.Davor Bajs Doc.dr.sc.Nijaz Dizdarević ENERGETSKI INSTITUT Hrvoje Požar Zagreb. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGRE Pržno, 12.-16.10.2009. SADRŽAJ. 1. Motivacija - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
KOORDINIRANO PLANIRANJE RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE U JUOGISTOČNOJ EUROPI
Dr.sc.Goran Majstrović Dr.sc.Davor Bajs
Doc.dr.sc.Nijaz Dizdarević
ENERGETSKI INSTITUT Hrvoje PožarZagreb
1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.
SADRŽAJ
1. Motivacija
2. Kronologija koordiniranih aktivnosti u regiji
3. Struktura proizvodnih kompanija u regiji
4. Plan izgradnje proizvodnih objekata u regiji
5. Postojeće i planirane interkonekcije u regiji
6. Zagušenja u prijenosnoj mreži
7. Zaključak
1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.
• Svaki TSO u regiji samostalno priprema vlastite planove razvoja prijenosne mreže.
• Pri tom se pitanja povezivanja susjednih sistema zajednički bilateralno obrađuju.
• Zbog nepovoljnog naslijeđa u regiji tek nedavno je započeto sa širim regionalnim koordiniranim aktivnostima na planiranju razvoja EES.
MOTIVACIJA
• U tom smislu je značajan iskorak učinjen u području prijenosa.
• Određene analize provedene su i u području proizvodnje i potrošnje električne energije.
• Uspostavljanjem Energetske zajednice 2005. države regije i formalno su se obavezale formirati jedinstveni pravni okvir za organiravanje zajedničkog energetskog tržišta sa zemljama EU, pri čemu su sve države dužne provoditi relevantnu pravnu stečevinu EU.
MOTIVACIJA
KRONOLOGIJA SURADNJE U REGIONALNOM PLANIRANJU PRIJENOSNE MREŽE
2001: Pod pokroviteljstvom USAID-a u okviru SECIRegional Transmission Planning Project – 10 TSO+EIHP+EKC
[1] PSS/E programski paket i obuka, 2001-2002
[2] zajednička priprema modela EES i razmjena podataka, 2002-danas [3] Study on Regional Transmission Planning Project in South East Europe, SECI TSP, 2002
[4] Generation Investment Study - Transmission:, REBIS-GIS, EIHP, EKC, 2004
[5] Transmission Network Investment Criteria, EIHP, EKC, 2007
[6] Evaluation of Investments in Transmission Network to Sustain Generation and Market Development in SEE, EIHP, EKC, 2007
[7] Uncertainties in Transmission Planning, EIHP, EKC, 2009
[*] SEE Regional Energy Demand Planing Project, IRG, 2008
...
STRUKTURA PROIZVODNIH KOMPANIJA U REGIJI
Kompanija Instalisana snaga
MW Tip elektrana
Udio na tržištu %
EPS (Srbija) 6877 HE, TE 13,7
Hidroelectrica (Rumunjska) 6288 HE 12,5
HEP (Hrvatska) 4146,5 HE, TE 8,2
TE Bucuresti (Rumunjska) 2938 TE 5,8
NE Kozloduy (Bugarska) 2880 NE 5,7
NEK (Bugarska) 2567 HE 5,1
Termoelectrica (Rumunjska) 2237 TE 4,4
TE Turceni (Rumunjska) 1990 TE 4,0
JP EP BIH (BIH) 1880 HE, TE 3,7
KESH (Albanija) 1707 HE, TE 3,4
KEK (Kosovo) 1513 TE, HE 3,0
TE Maritza 2 (Bugarska) 1450 TE 2,9
TE Rovinari (Rumunjska) 1320 TE 2,6
TE Deva (Rumunjska) 1260 TE 2,5
TE Varna (Bugarska) 1260 TE 2,5
ESM (Makedonija) 1231 HE, TE 2,4
JMDP EP RS (BIH) 1181 HE, TE 2,3
EPCG (Crna Gora) 868 HE, TE 1,7
TE Maritza 3 (Bugarska) 840 TE 1,7
JP EP HZHB (BIH) 762 HE 1,5
NE Cerna Voda (Rumunjska) 707 NE 1,4
TE Maritza 1 (Bugarska) 670 TE 1,3
TE Bobov Dol (Bugarska) 400 TE 0,8
Ukupno 46972,5 93,3
Elektrane Zemlja
<2010. 2010.> Albanija TE Vlore 100 MW - Bosna i Hercegovina
TE Stanari 400 MW HE Mostarsko Blato 62 MW HE Glavatičevo HE Dabar HE Srbinje HE Buk Bijela TE Gacko 2 600 MW
Bugarska - NE Belene 2x1000 MW Hrvatska
TETO Zagreb 100 MW HE Lešće 42 MW
KTE Sisak 250 MW KTE Osijek 250 MW TE Plomin 3 500 MW HE Drenje HE Ombla HE Podsused
Makedonija HE Vrben
HE Raven
Rumunija NE Černavoda 2 690 MW NE Černavoda 3 690 MW NE Černavoda 4 690 MW
Crna Gora 4 HE na Morači 500 MW Te Maoče, Berane, Pljevlja HE Komarnica, Kostanica, Andrijevo, Zlatica
Kosovo TE Kosovo 2120 MW (>2015.)
Srbija TE Kolubara 2 700 MW
PLAN IZGRADNJE NOVIH PROIZVODNIH OBJEKATA
POSTOJEĆI INTERKONEKTIVNI VODOVI U REGIJI
SK
HU
SI
HR
BA
GR
TR
BU
RO
MD
AL
MK
ME
RS
ATHevitz
Pecs
Ernestinovo
Sombor
Novi Sad
TimisoaraZerjavinec
Cirkovce
Konjsko
Candia
FoggiaDurres
(Rashbull)
Kashar
ElbasanBitola
Kosovo B
Maritsa East I
N.Santa
Podgorica
Stip
Chervena Mogila
Babaeski
Skopje
Nadab
Bekesaba
Okroglo
Udine
NisHE Rama
Imotski
Presumed transmission lines
Planned transmission lines
Sajovanka
Rimavska Sobota
KS
PLANIRANI INTERKONEKTIVNI VODOVI U REGIJI
Kriteriji za rangiranje važnosti pojedinih interkonektivnih vodova – kandidata za izgradnju su:
• broj otklonjenih ili uzrokovanih zagušenja (pri raspoloživosti svih n elemenata mreže),• broj otklonjenih ili uzrokovanih kritičnih ispada (pri n-1 raspoloživosti),• broj otklonjenih ili uzrokovanih nezadovoljenja
naponskih prilika.
1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.
RANGIRANJE PLANIRANIH INTERKONEKTIVNIH VODOVI U REGIJI
Rezultati:nijedan od kandidata ne doprinosi značajnije povećanju razmjena električne energije u regiji.
Ipak, kada bi se rangirali navedeni kandidati, onda bi po utjecaju na regionalne prilike mogli definirati slijedeću listu prioriteta:
1. DV 2x400 kV Ernestinovo (HR) – Pecs (HU) (u izgradnji)2. DV 400 kV Ernestinovo (HR) – Sombor (RS) – Pecs (HU) (trokut)3. DV 400 kV Kashar (AL) – Kosovo B (KS)4. DV 400 kV Zerjavinec (HR) – Cirkovce (SI) – Heviz (HU) (trokut)5. DV 400 kV Marica Istok I (BG) – Nea Santa (GR)6. DV 400 kV Novi Sad (RS) – Timisoara (RO)7. HVDC 400 kV Konjsko (HR) – Candia (IT) 8. HVDC 400 kV Durres (AL) – Foggia (IT) + OHL 400 kV Bitola (MK) –
Elbasan (AL)
RANGIRANJE PLANIRANIH INTERKONEKTIVNIH VODOVI U REGIJI
Nakon više od 100 scenarija razvoja i razmjena:
Interkonekcije nisu problem
Zagušenja prijenosne mreže regije u tržišnim okolnostima mogu se očekivati u internim mrežama Albanije, Srbije i Rumunjske.
Radi se o internim DV 400 kV i 220 kV te TR 400/220 kV i 220/110 kV.
Neki od uočenih uskih grla u prijenosnoj mreži mogli bi se otkloniti pogonskim i dispečerskim zahvatima.
Poseban problem u regiji predstavlja način određivanja i dodjele NTC vrijednosti na prekograničnim vodovima, što je zasebna tema i ovdje se neće šire elaborirati.
OČEKIVANA ZAGUŠENJA U REGIONALNOJ PRIJENOSNOJ MREŽI
• EES u regiji najusitnjeniji u Europi• EES u regiji međusobno najbolje povezani u Europi• EES cijele regije manji od EES Turske ili Italije –
povezivanje ima značajan utjecaj na pogon EES JIE• izgradnja jednog većeg objekta ima značajan utjecaj na
pogon EES u cijeloj regiji• različita razina naslijeđa u smislu organizacije, starosti
(obnove), deregulacije, općenito stanja gospodarstva, a iste obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici o uspostavi zajedničkog tržišta
Na temelju svega navedenog u narednom razdoblju može se očekivati daljnje intenziviranje regionalnih integracijskih aktivnosti u EES.
ZAKLJUČCI
1. Savjetovanje crnogorskog ogranka CIGREPržno, 12.-16.10.2009.
HVALA NA PAŽNJI