konzervatorski-elaborat-omis

5/13/2018 konzervatorski-elaborat-omis

1/74

Ivo Vojnovi, dipl.ing.arh.URED OVLATENOG ARHITEKTA

Split, Mihaljevia 1 tel. 021/314-977 GSM 091/21 11 603 fax 021/314-979

e-mail: [email protected]

K O N Z E R V A T O R S K I E L A B O R A TZA UREENJE FOALA U OMIU

NARUITELJ : GRAD OMI

AUTOR ELABORATA:Ivo Vojnovi, dipl.ing.arh.

Split, travanj 2008. TD 105/08


2/74

1

SADRAJ:

Predmet i obuhvat elaborata

Kratki pregled povijesti Omia s osvrtom na prostorni razvoj grada

Prostorni razvoj Foala od kraja 15. do kraja 19. stoljea

Prostorni razvoj Foala u drugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea

Katalog kua na proelju Foala

Analiza i valorizacija postojeeg stanja prostora Foala

Prijedlog konzervatorskih smjernica za ureenje i urbano opremanjeprostora Foala

Literatura

Fotografije


3/74

2

Predmet i obuhvat elaborata

Predmetni konzervatorski elaborat naruen je od grada Omia kao podloga za

javni, dravni, projektni, pozivni, u jednom stupnju, anonimni natjeaj za izradu idejnog

rjeenja ureenja i urbane opreme Foala u Omiu. Raspisiva natjeaja je grad Omi, a

organizator i provoditelj Drutvo arhitekata Split. Prema zamisli raspisivaa, a u

provedbi organizatora, natjeajnim radom potrebno je rijeiti slijedee:

1. Anketna razina natjeaja - predloiti rjeenje -ispitati mogunost

pjeakog povezivanje dvije zone Foala (nogostup uz prometnicu)

pothodnikom.

2. Rjeenje ureenja terena prema namjenama povrina - prikazati

mikrolokacije pojedinanih funkcija:

a - klupe za odmor (entade)

b - tekati ugostiteljskih objekata

c - trnica voa i povra (pazar)

d - prodaja suvenira

e - odrediti kolno-pjeake tokove

- prostori za etnju

- intereventni kolni promet

- povremeni opskrbni kolni promet


4/74

3

3. odrediti sustav urbane opreme:

klupe, ograda tekata, neprelazna ograda za pjeake prema kolnoj

prometnici, kandelabri javne rasvjete. koevi za otpatke, tende ili suncobrani tekata,

odrediti tipologiju stolova i stolica tekata, oglasni panoi,

4. oblikovanje sustava signalizacije kulturnih, turistikih i komercijalnih

sadraja

5. ureenje podnih povrina, odabir materijala, odvodnja oborinskih voda,

oznaavanje poloaja bivih gradskih zidina

6. hortikulturno ureenje:

- rijeiti zelene plohe - ardinjere, sezonsko ukrasno cvijee, trajnice

- valorizacija vrijednosti postojeeg drvoreda platana, predloiti

zadravanje u prostoru ili njihovu supstituciju

- rijeiti problem dodira plohe plonika sa deblom stabala

Predmetni konzervatorski elaborat svojim je sadrajem sukladan zadacima koje

je natjeaj pred sebe postavio.

Precizan prostor koji je obuhvaen natjeajem, a stoga i konzervatorskim

elaboratom dan je na priloenoj karti predmetnog prostora s ucrtanom granicom

obuhvata.


5/74

4


6/74

5

Kratki pregled povijesti Omia s osvrtom na prostorni razvoj grada

Najraniji kulturni slojevi na podru ju Omia pripadaju razdoblju bronanog i

eljeznog doba, iako se pretpostavlja da je pilja na klisuri Babnjai iznad Prika bila koritena

ve u razdoblju paleolitika. Naselja gradinskog tipa i njihove strae na uem prostoru Omia

mogu se prepoznati na prirodnoj litici Babnjae, a pretpostavlja se da je gradina postojala i na

mjestu tvrave Starigrad, dok je na poloaju Glavica kod crkve sv. Stjepana postojala

promatranica.

Prema najstarijem antikom izvoru za nau obalu, Pseudo-Skilaku iz IV. stoljea

prije nove ere, uz rijeku Nestos - dananja Cetina - ivi ilirsko pleme Nesti. Plemenski

hidronim biti e u rimskom razdoblju promijenjen u Onastini iz ega slijedi naziv Oneum za

sjedite zajednice. Tijekom rimskog razdoblja uz vicinalnu cestu koja je povezivala Epetion i

Naronu bilo je smjeteno naselje Oneo, a prema Tabuli Peutingirijani isto se nalazilo iznad

dananjeg Omia. Prema nizu nalaza moe se sa sigurnou pretpostaviti da se ovaj antiki

katel nalazio na prostoru dananjeg zaseoka Bauii. Stabilizacijom prilika u rimskom carstvu

prostor naselja se iri prema obali, ali katel u Bauiima zadrava ulogu refugija.

Posljednje vijesti o kasnoantikom Omiu donosi Anonimni kozmograf iz Ravenne,

koji koristei izvore 6. stoljea spominje Oneo u nizu naselja na obali i bliem zaleu U to je

vrijeme Oneo podvrgnut novoosnovanoj makarskoj biskupiji. Nesigurna vremena tijekom

seobe naroda dovode do ponovno uporabe zatienih poloaja na visovima. Dolazi do

premjetanja ruralnih naselja, odnosno postojanje dvojnih naselja, koja se izmjenino

naseljavaju i naputaju, to je zasigurno sluaj i s kasnoantikim Omiem. Prema Konstantinu

Porfirogenetu, granica izmeu Hrvatske i Paganije, ili Neretljanske oblasti, a bila je podijeljena

na tri upanije - Rastoku, Mokro i Dalen. Sudei prema nekim pretpostavkama, upanija Dalen


7/74

6

nalazila se oko dananjeg Omia to se moe zakljuiti prema kasnijem imenu naselja

Dalmisium (Dalmissum) i tekstu crkvenog sabora iz 1185. godina koji navodi da se upa Dol

pruala od ua Cetine do Vrulje na istoku.

Srednjevjekovni se Omi prvi put navodi u 11. stoljea u kartularu samostana sv.

Petra u Selu kada se za crkvu sv. Petra na desnoj obali Cetine kae da se nalazi u Omiu, que

sita est in Olmisi, to ukazuje na mogunost da se prostor ranosrednjovjekovnog naselja nalazio

na lijevoj i desnoj obali rijeke.

Tijekom 12. i 13. stoljea nasljednu kneevsku vlast u Omiu ima obitelj Kaia.

Njihov znaaj naglaava bizantski kroniar Ivan Cinam imenujui Omiane narodom Kaia.

Tada se kao politiki imbenik javlja omika opina, toto comuni Dalmisi, s plemikim

vijeem, koje uz kneza potvruje pravovaljanost ugovora komunalnim peatom. Takva

komunalna upravna struktura s razvijenom diplomatskom aktivnou koristila je peat na

kojem su zidine s kulama i natpis Sigilum Comunis Dalmensis, pa je za pretpostaviti da je Omi

imao vrstu urbanu jezgru utvrenu bedemima s jasnom prostornom organizacijom i

planiranim rasporedom javnih graevina. Iako nije poznat opseg srednjovjekovnog grada

izvjesno je da nastaje na dodiru strmih stjenovitih padina i niskog terena formiranog rijenim

nanosima pa je naselje prirodno ogranieno na malu mjeru. Kao odlini pomorci Omiani su

vrili nadzor nad plovidbom u Jadranskom moru, to se razvija u gusarenje velikih razmjera

zbog koje se javlja kao prvorazredni problem cijelog jadranskog bazena.

Od 1281-83. godina Mleani osvajaju Omi. Mirom u Veneciji izmeu bana Pavla

Bribirskog, gospodara Omia, i Mleana, omikim laama je zabranjena plovidba sjeverno od

linije Ancona-Unije. Kada Bela IV prima omike knezove i cijelu opinu u plemie svoga

kraljevstava zadrava njihov castrum, za kneza postavlja bana, a katel povjerava katelanu.

Slinu podjelu vlasti susreemo za vrijeme kratkotrajnog mletakog boravka u Omiu kada

upravljaju vojni zapovjednik naselja, Capitaneo Burgi Almessi, i katelan tvrave, Castellano


8/74

7

turris Almesii cui stat super castrum Almesii. Nemamo nikakvih podataka o izgledu i veliini i

tadanjeg podgraa, ali po ispravi iz 1282. godina koja se izdaje in platea ante ecclesiam sancti

Michaelis, burgus se vjerojatno protezao od rijeke na zapadu pa do linije kasnijih bedema na

istoku.

Katel, podgrae i trg sa crkvom sv. Mihovila predstavljaju najvanije urbane

elemente s kojima je odreen prostor srednjovjekovnog Omia. Pojedinane graevine

namijenjene stanovanju nisu sauvane. Jedini ostatak gradskih fortifikacija je zavrna kula-

donjon gradskog katela koji koristi strme prirodne litice iznad naselja.

Prema povlastici Jurja II. ubia iz 1315. godina plemii postavljaju katelana u

dogovoru sa knezom, kao i suce te druge opinske inovnike. Nema spomena o statutarnom

ureenju, ve katelan sa sucima sudi u podgrau prema starim obiajima i pravima. U

razdoblju razvijenog srednjeg vijeka jo uvijek je najvanija privredna grana i glavni izvor

prihoda gusarstvo i pljaka na moru. Bune prema Bribircima su na poticaj Mleana izbile u

Trogiru i ibeniku, to je dovelo do osvetnikog napada i spaljivanja Omia 1322. godina Tom

poaru moda moemo pripisati katastrofalne dimenzije u odnosu na podgrae s obzirom da u

gradu ne nalazimo graevine romanikog i gotikog sloga. Mletaka vlast je oko stotinjak

godina kasnije zatekla samo zidane ili u suhozidu podignute nastambe pokrivene slamom.

U razdoblju anuvinske vlasti na istonom Jadranu zaokruen je jedinstven politiki

teritorij obalnog i kontinentalnog dijela hrvatskih zemalja to je bio snaan poticaj za jai

ekonomski napredak. Do poetka 15. stoljea mletaka vlast je uklonjena s dalmatinske obale

pa su Omi, susjedne komune, otoci i zalee integrirane u cjelovit prostorno-ekonomski sustav

pod ugarskom krunom.

Za kratkotrajne vlasti bosanskog kralja Tvrtka poetkom 15. stoljea splitski e se

distrikt proiriti do rijeke Cetine, da bi sredite bosanskih feudalaca postao strateki znaajan


9/74

8

castrura Almissii. Omi e imati znaenje uloga u sukobima izmeu hrvatskih i bosanskih

velikaa. Tako l40l. godina Spliani koji su bili u sukobu s vojvodom Hrvojem, gospodarem

Omia, zajedno sa pristalicama ugarskog kralja osvajaju grad. Ve 1403. godina bosanski kralj

Stjepan Ostoja zauzima Omi i oblinju tvravu Visu na Cetini, te na uu eli stvoriti novi

centar bosanske trgovine. Kako Dubrovnik zabranjuje trgovinu s Bosnom, Stjepan Ostoja nudi

Veneciji podgrae Omia, stalno koritenje luke i monopol na trgovinu, a zadrava gradski

katel. Do 40-tih godina 15. stoljea Omi je u rukama kneza Ivania Nelipia,

Mleani su, kao odgovor na posezanja bosanskih velikaa, zapoeli opsadu koja je

trajala vie godina, a zavrena je 1444. godina padom Omia pod mletaku vlast. U opsadi su

zidine podgraa gotovo potpuno unitene. Na ostacima kasnosrednjovjekovnih bedema vre se

popravci sve do velike obnove bedema u prvoj polovini 16. stoljea Tim osvajanjem je Split

podvrgava omiki teritorij svom distriktu, a katel Omi je pod neposrednom upravom

mletakog kneza -kapetana Splita.Nastupom mletake vlasti Omi je doivio preobrazbu od

feudalnog castruma na rijeci s malim podgraem predurbanog tipa u planirano kvadratno

naselje sa bedemima.

U sjeni oblinjeg Splita omika trgovina i uprava dosegle su vrlo ogranienu

samostalnost. Tijesna povezanost sa Splitom posebno je vidljiva u organizaciji uprave, jer

splitski knez-kapetan postavlja katelana koji nosi naslov castellano et jurisdicente d'Almissa et

suo territorio i uz upravnu vri i sudbenu vlast u graanskim parnicama. Katelan je stanovao u

gradskom katelu, to mu je omoguavalo nadzor nad svim zbivanjima u naselju, a presude je

donosio u loi u podgrau. Vjerojatno se za vrijeme posljednjeg katelana Petra Mussura grade

gradska pisarnica i providurova palaa, jer se plemiko vijee jo 1553. godine sastaje u crkvi

sv. Mihovila. Tek 1570. godina naseljem upravlja prvi providur iz redova mletakog plemstva.

Uz plemiko vijee postoji i vijee puana koji zastupaju Universita di tutto il populo di

Almissa.


10/74

9

Pravnik dr. Ivan Primojevi 1579. godina sastavlja Statut, kojim se kodificiraju ranije

odluke i obiaji, po uzoru na ostale statute dalmatinskih gradova. Iznoenjem predaje o

nekadanjem znaaju Omia koji je po piscu Cyclodiju C. Volateranu bio grad i imao

biskupiju, ali je s vremenom i pritiskom barbara postao katel pokuava se stvoriti pravno-

historijska podloga grada. Omi se nuno mora povijesno predstaviti kao civitas sa gradskom

autonomijom i crkvenom jurisdikcijom da bi se formirala osnova za njegov poloaj i uspon u

16. stoljea

Iako su esto optuivani u Veneciji zbog slobodnog koritenjaprivilegio di gabella,

posebno od strane splitskog kneza, Omiani su uspjeli zadrati svoje ekonomske olakice

iskoristivi poloaj graninog naselja. Ve 1454. godine omiki poslanici se tue mletakom

Senatu na velike tete koje je Omi dobio novom organizacijom teritorija pod mletakom

vlau. Ranije je pod gradskom jurisdikcijom bilo 12 sela, jedna solana i mlinovi na rijeci, dok

je u to vrijeme ostalo jedno selo. Splitskom knezu je nareeno da vrati navedene posjede pod

omiku jurisdikciju kako je bilo prema starim privilegijama i obiajima.

Gradski distrikt Omia se krajem 16. stoljea protezao od Vrulje na istoku do Sikirice

ispod Dugog Rata na zapadu. Na tom prostoru se osim Cetine, koja je bila plovna uzvodno 5

km do Podvisua, nalazilo vie brzih potoka na kojim su bili podignuti mlinovi. Istono od

Omia na rubu Mlije nalaze se potoci Slavinj, gdje se ilo po pitku vodu kada bi presuili izvori

u gradu, i Brzet. Na Brzetu se mlinovi spominju ve 1560. godina, a poetkom 17. stoljea se u

izvorima nazivaju hrvatskim imenima Creaiegnach i Spuzgnach, to su vjerojatno stari narodni

nazivi za tipove mlinica, jer se ista imena spominju i u Podvisuu. Tu su se pod

srednjovjekovnom tvravom Visu nalazili moda najstariji mlinovi na omikom podruju.

Nizvodno od njih se sauvao toponim Slanica, gdje se nalazilo skladite soli, koja je

predstavljala znaajan prihod Omia.


11/74

10

U ekonomskoj strukturi Omia od velikog je znaaja bio poloaj grada na rijeci i

moru to je pogodovalo razvoju trgovine i uspostavljanju prometnih veza izmeu dalmatinskog

zalea i susjedne talijanske obale. Trgovina izmeu Dalmacije i Bosne razvijala se sve do

poetka Kandijskog rata 1645. godine kada zapoinje turska blokada dalmatinskih gradova. Do

kraja 17. stoljea mletaka uporita na obali se ojaavaju novim bastionskim utvrenjima protiv

turskih napada. Zavretkom Morejskog rata granica je prebaena u zalee i ponovno je

uspostavljen jedinstven obalni pojas pod mletakom upravom. Iako je to bio poticaj velikim

seobama, stanovnitvo se poglavito naseljava na naputenim ruralnim podru jima pa se broj

stanovnika tijekom 18. stoljea u Omiu kree od 600-700 ljudi.

Kada Napoleon ukida Mletaku Republiku 1797. godina stoljetnu politiku vlast na

obali zamjenjuje Austrija do 1806. godina To kratkotrajno razdoblje nije ostavilo veih tragova

u Omiu. Ve 1806. godina Francuzi zauzimaju Dalmaciju ukljuivi je u talijansko

kraljevstvo, da bi kasnije za vrijeme carstva postala dio novoosnovanih Ilirskih provincija. Na

podruju Poljica i Krajine razvio se otvoreni otpor protiv Francuza te se 1807. godina u Omiu

iskrcavaju Rusi i Bokelji, ali je ustanak uguen. Za francuske vlasti Omi je imao poloaj

kantona u splitskom okrugu, a nakon ustanka prikljuena su mu srednja Poljica koja su ukinuta

kao jedinstvena upa. Planirano je i prometno povezivanje cijele provincije i to gradnjom

glavne priobalne ceste od Zadra do Opuzena i mostova na Krki, Cetini i Neretvi.

To je tek ostvareno za vrijeme druge austrijske uprave (1813-1918) gradnjom

primorske ceste od Splita do Omia i kasnije do Makarske, Poljike ceste i probojem kroz

klanac Vrulje koji je povezao Primorje sa francuskom zagorskom cestom. Na prijelazu u 20.

stoljea konstruiran je eljezni most preko rijeke Cetine ime je ukinuta izoliranost grada i

stoljetni obiaj barkanja sa suprotnom obalom. Pred I svjetski rat uzvodno je kod slapova

Gubavice izgraena najvea hidrocentrala u Dalmaciji to je za Omi i neposrednu okolicu

predstavljalo poticaj u razvoju industrijalizacije.


12/74

11

Prostorni razvoj Foala od kraja 15. do kraja 19. stoljea

Krajem 15. i u prvoj polovini 16. stoljea gradskim je zidinama zacrtana dimenzija naselja i

reguliran fiziki prostor grada Omia. Zidine odraavaju jednostavan koncept obrane prema kopnu,

moru i rijeci, a istovremeno potvruju koliko se renesansno planiranje gradskih granica oslanja na

demografske potrebe sredine uz stalni prirast za vie stoljea. Pravilnom izgradnjom u blokovima

stambena i javna arhitektura oblikovala je tijesnu ispunu, tako da se i nakon uklanjanja bedema u

cjelokupnom volumenu starog Omia sauvalo njihovo imaginarno pruanje.

Zidine srednjovjekovnog naselja veim su dijelom unitene prilikom mletake opsade

sredinom 15. stoljea. Moe se pretpostaviti da je neto ue naselje po obrisu odgovaralo gornjem

dijelu dananjeg Omia sa slino grupiranim objektima koji su slijedili rast terena. Meutim tona

linija ranijih gradskih fortifikacija je vjerojatno negirana planiranom izgradnjom u dodanom junom

dijelu naselja pa je nije mogue za sada tonije odrediti.

Juni potez gradskih zidina Omia prije velikih zahvata u 17. stoljeu prikazan je

na veduti grada Padovanca Angela degli Oddi, objavljen u knjizi Viaggio de la provincie di

mare della Signoria di Venetia, koja je tiskana u Veneciji 1584. godine. Iako crtan shematski,

posebno netoan u prikazu rijeke i morske obale, spomenuta veduta tono prikazuje juni

potez zidina. Dapae, istaka na istonom dijelu povod je degli Oddiju da i samo gradsko tkivo

podijeli na dva dijela: iza zapadnog dijela junog poteza zidina prua se plitko tkivo usloeno

paralelno s pruanjem zidina, dok se na prostoru iza istake prua gusto tkivo, zapravo stvarni

grad s crkvama i putem koji vodi do gradskog katela.

Prema arhivskim vijestima, najranijim s kraja 16. stoljea, dio grada uz istak junog

poteza zidina nosio je ime Grotte. Taj se termin teko moe objasniti ukoliko se vezuje za

morfoloke osobine terena budui da se radi o ravnoj podlozi koja je nastala rijenim

nanosima. Mogue je da su se uz gradske bedeme na junoj strani grada nalazili presvoeni


13/74

12

prolazi sa etnicom koje su podsjeale na hodnike ili kripte. Isti naziv u Splitu nose podrumi

Dioklecijanove palae kao i juna vrata koja su vodila na obalu iz podruma (Grota), a sama

ulica Grota se protezala iznad Mjedenih vrata. Pojavu tog toponima biljei se u Splitu ve u

14. stoljea, a s obzirom da se radi o najbliem gradskom sreditu i mjestu gdje vjerojatno

nastaju planovi za obnovu omikih bedema, ne moe se iskljuiti mogunost primjene imena

na slinu prostornu situaciju uz juna vrata.

A. degli Oddi, prikaz Omia iz 1584 god.

Degli Oddi na junom potezu zidina crta dvoja vrata. Prva su na zapadnom dijelu

junog poteza, gotovo uz samo koljeno istaka, dok su druga na istonom potezu zidina,

postavljena tek djelomice istono od sredine ovog dijela zidina. Postojanje prvih vrata nije

poznato, no druga vrata - koja su prema Oddiju imala polukruni svijetli otvor i bila zavrena

zabatom - mogla bi biti Porta degli Horti, jedina poznata vrata na junom potezu zidina koja

su vodila do polja i vrtova te priuvnog pristanita za brodove koji esto zbog vodostaja rijeke


14/74

13

nisu mogli pristajati na obali Cetine. Vrata su se u stvarnosti nalazila neto blie jugoistonom

rubu zidina, a njima su stanovnici odlazili do svojih vrtova koji su bili smjeteni na poluotoku

Punti sa druge strane jarka, koji se spominje kao Paludi,Blato ili Ponta. Vrtovi i vonjaci na

Ponti lijepo su prikazani na Justerovoj veduti iz 1708. godine, kao i na vedutama iz 19.

stoljea. Angelo degli Oddi prikazuje i ulomak zida koji se pruao od jugoistonog ugla

gradskih zidina prema istoku, a branio je mogue iskrcavanje i prodiranje prema istonim

gradskim zidinama. Zanimljivo je da degli Oddi crta gibelinske zupce gradskih zidina, kakvi

su sauvani - dodue zazidani - na tvravi Mirabeli.

Veliki zahvati 17. stoljea, ponajprije na junim zidinima, prikazani su na veduti V.

Coronellija iz 1688. godine. Iako posve sumaran crte, dijelom i neprecizan, Coronelli jasno

donosi situaciju junih bedema s kulom Turjun, vratima vrtova i monim bastionom na

jugoistonom uglu. Prikazuje i dugaki zid koji se od jugoistonih zidina pruao do prvog rta

istono od grada gdje je zavravao manjom kulom.

V. Coronelli, prikaz Omia iz 1688. god.


15/74

14

Prilikom gradnje junog poteza zidina krajem 15. ili u prvoj polovini 16. stoljea,

primijenjen je princip renesansnih fortifikacija po kojem obrana izlazi lijevom stranom

naprijed, emu ponajvie svjedoi lagani prelom kortine na zapadnom dijelu junog poteza, a

potom snano izbacivanje koljena na istonom dijelu koji prati obrambeni jarak s vodom,

fou, a iji se naziv danas zadrao u nazivu glavne prometnice, Foal.

F. Juster, plan Omia iz 1708. god.

Gledajui u cjelini june zidine grada, moe se zaklju

iti da se sastoje od dva

komplementarna dijela: na zapadu je uvueni dio zidina ija je obrana dodatno ojaana

obrambenim jarkom. Zakljuak da je jarak integralni dio planiranih utvrda na junom potezu

zidina potkrjepljuje injenica da istoni, istaknuti dio junog zida pravcem pruanja prati

junu crtu obrambenog jarka, to je ponajbolje vidljivo na Justerovom planu grada iz 1708.

godine. Na taj nain je zapadni dio junog poteza zidina bio branjen i s koljena koji je stvoren

istakom istonog dijela junog poteza zidina.


16/74

15

Poetak 17. stoljea obiljeava blizina Turaka u neposrednom zaleu Omia, to je

uzrokovalo stalnu brigu oko odravanja i jaanja gradskih zidina. Gradile su se dijelom

dravnim novcem, ali i opinskim prihodom, najee od novanih kazni u graanskim

parnicama. Isti se 160l. godina namjenjuje alla fabrica del turion, to je vjerojatno

jugoistona ugaona kula koja se i danas naziva Turjun, a u izvorima ponekad torre di

terraferma. Slijedee se godine kula ponovno popravlja kao i zidine iznad loe kopnenih

vrata. Kula je graena od veih kamenih klesanaca, etvrtastog je oblika i presvoena

slomljenim svodom. Na istonom, sjevernom i zapadnom zidu vidljive su pukarnice i otvori

za top, a u jednom kasnijem razdoblju doivjela je preinake na okvirima otvora. Na unutarnjoj

strani istonog gradskog zida prislonjene su kamene stepenice koje vode do terase kule, a

nekada se preko zasvoenog prolaza prelazilo do etnice na junom bedemu.

Stanje zidina Omia tridesetih godina 17. stoljea vrlo je loe, te generalni providur

alje majstora Scipiona Freddi, graditelja splitskog lazareta, da pregleda mogunost

popravaka vrata i zidina grada. Godine 1639. povisuje se kortina oko grada, poploavaju

etnice i grade kamene stepenice za pristup svim dijelovima bedema. Okoli sperona koji je

branio luku i prilaz prema junoj strani grada se titi obrambenim pojasom od iblja, kako je

Marco Morosini izvjestio generalnog providura Priulija: Ali Ill.mo et Ecc.mo Sigodinar ...

Priuli Nota di quanto al presente si deue operare Accomodar il couerto delle monit.ni redotto

in pessimo stato anco la pioua ne le ruini.

Leuar la cortina a tutte le mura della Terra doue fa bisogno, anco il soldato sta

couerto alla diffssa ui uorra muro di larghezza d'un pe passa cento e uinti noue, longhezza,

altezza passa mezo et un altro pezzo larghezza passa trenta un, altezza un pie e inezzo.

Salizar tutte le mura, che sono attorno uia, farli una scala, et transito da poter

passar da una mura all'altra per poterle di ogni ocorenza socorer, e raminar da tutte le parti

senza difficolta. Debocar le dette mura in alcunl luochi.


17/74

16

Far accomodar con legname, e recourir il couerto del corpo di guardia, doue di

continuo essi stano li soldati delle Porte di Terraferma redotto essa opera a pessimo stato.

Par la palisuata alla parte del spiron uerso Terraferma, anco ... posti sgodinauazzar

Caualeria, ne fanteria. Far una porta et un restello ali. p.ma entrata del Palazzo.

Iznimno je vana za obranu kopnene strane grada bila gradnja velikog baroknog

bastiona koji se protezao u more na jugoistoku grada obuhvaajui dijelom i Turjun.

Peterostrani bastion produavao je obranu grada prema jugu do samog mora onemoguavajui

prijelaz napadaa na junu stranu bedema uz jarak. O tom pothvatu izvjetava Senat generalni

providur Dalmacije Antonio Bernardo 1660. godina: ... hauendo io fatto fabricare qui un

balloardo terrapie-nato esteso tanto dentro il mare, che impedisce hora anco il squazzo, col

quale poteuano li Turchi auanzarsi a circu-ire q.a piazza e accostarci alle uissere d'essa.

Auanti la mia partenza si e ridotta 1'opera a. buon stato, giouandomi credere che sin hora

possi esser stata aggiustata di tutto pronto.

Izuzetan graevinski pothvat zahtijevao je veliku koliinu kamene grae, zemlje i

uta za ispunu, pa se grad isti od ruevina, a kamenje starih kuita koristi se za zie

bastiona, to najbolje oslikavaju dva dokumenta. Godine 1665. kua nekog Gelisea, vjerojatno

Jeli ili Jelii, prodana je za gradnju bastiona: ... Che sotto il Regimento del Ill.mo S.r

Zuanne Premarin fu Prou.r in questa citta e stato disfatto il cortino della casa, che era di

ragione del ... Geliseo sud.to, et ad instanza di me ... predeto uenduta a pub.co incanto come

di sopra, et le pietre di quello per ualuta di ... irapiegate nella fabrica del Baluardo

principiato a costrugersi in questa Piazza.

Slino se dogodilo sa kuom B. Tomadellija 1676. godine, trogirskog biljenika,

iznimnom graevinom u kojoj su dugo boravili providuri i koja je stradala u poaru: ... io mi

riccordo beniss.mo quando il Godinamo Sigodinar Gio Batt.a Tomadelli andd per cancelier a

'Trau non so precisa-mente dell'anno, et la sua asa Dominicale fu anegnata per quartier alle


18/74

17

milizie, et anco ui si sono alloggiati dentro delli Rettori specialmente Ill.mo Sigodinar

Bernardo Balbi-, et Ill.mo Sogodinar Zne Prerr.aMn, la qual caso fu rouinata in molti luochi

nelli solari et le furno rotte delle pianche della scalla, et del portale et so" che quando

rittorno da 'Trau fece aggiustar il tutto con spesa grande hauendo io ueduto 1'opera che si

faceua ... il vero che il mio contenuto poiche la asa espresa nel capitolo e stata desolata a

fatto et i materiali sono stati adoperati nella costruzione del nouo baloardo sotto il regim.to

dell Ill.mo Sigodinar Z.ne Premarin, ... et di presente &.a casa e ridotta in horto essendoui

che solo poco muro glia difassado.

Pred nekoliko godina sluajno je pronaen natpis kojeg moemo vezati gradnju

baluarda:

AVSPICE ANTONIO BERNARDO DALMATIE EPIRIO PROCONSVLE

ET DIVI MARCI PROCVRATORE

IOANNES PREMARINVS ALMISSII PRETOR

IN HVIVS ARCIS CONSTRVCTIONE

SALVTI DVINA PROVIDE ... COSVLVM

ANNO DOMINI MDCLIX DIE XX APRILIS

Daleko precizniji i pouzdaniji su Justerovi crtei iz 1708. godina, dapae to su i

najbolji prikazi Omia mletakog razdoblja. Juster donosi vedutu i plan grada. Veduta na

junom potezu zidina prikazuje dvije jake ugaone kule: zakrovljenu na jugozapadnom uglu

grada i Turjun na jugoistonom uglu koji nema krova. Jasno je vidljivo koljeno na sredinjem

dijelu junog poteza zidina. Cijelom duinom kortine prua se krunite pravokutnih

prsobrana. Bastion je znatno nii od fortifikacija 16. stoljea, a zanimljivo je da Juster u

legendi crtea kae da je nedovren, Baloardo ancora imperffeto, a s obzirom da se radi o

crteima nastalim poslije Morejskog rata kada su Turci odbaeni od obale, za zakljuiti je da

baluard nikada do kraja nije bio dovren. Uglovi i iljak bastiona bili su ojaani masivnim


19/74

18

klesancima, a istona strana bila je neto via jer se topnitvo nalazilo prvenstveno na toj

strani.

F.Juster, veduta Omia iz 1708. god.

Juster u planu grada precizno ucrtava foal pred zidinama, a takoer i zid koje se

prua do prvog istonog rta. Njega u legendi plana grada jednostavno navodi kao Speron, dok

u legendi vedute navodi da je to zid koji se naziva Spiron i koji je namijenjen obrani vrtova i

polja, Muro detto Spiron per difendere i Orti, e Campi. Justerova veduta i plan donose i

poloaj Vrata od vrtova, dok plan jasno locira vrtove na Punti. Veduta jasno pokazuje da se

radilo o vonjacima. Plan takoer prikazuje jednu nenotiranu zanimljivost. Bastion na

zapadnom dijelom nije bio spojen sa zidinama ve je izmeu njih uspostavljen uski prolaz.

Ovaj je detalj nastao zasigurno zbog albe graana Omia iz 1672. godine kada se oni ale na

odluku generalnog providura o zazidavanju jedinih vrata na junoj strani grada koja su iz

grada vodila do Punte. Ona su bila od vitalne vanosti jer su omoguavala brz raspored ljudi

na kortini sperona, ukrcavanje na lae i odlazak do vrtova koji su bili stalan izvor hrane za


20/74

19

vrijeme opsade. Osim navedenih zahvata godine 1686., za zapovjednika Delmana,

napravljena je obnova utvrda nepoznatog obuhvata, a koja je komemorirana kamenom

ploom uzidanom u ogradu vrta uz Turjun.

A DELMANO AEQITI

IAC SVPRAINTENDENTI ARCEM

DARE SEM PELICISSIME GVBERNATI

RESTAVRANTI ET CONTRA TVRCAS

DEFENDETI INSIGNE HOC OPVS

MILITARIS O INSIGNIRI CVRAVIT

A D MDCLXXXVI

Razvoj vojne tehnike, prvenstveno topnitva, od kraja 18. stoljea dokinuo je

osnovnu funkciju gradskih bedema, a snaan razvoj gradova potaknut industrijalizacijom u

19. stoljea uinio ih je prostornom preprekom koja se najee rjeavala temeljitim ruenjem

ovih nekada vitalno vanih graevina. Iako e romantizam dijelom ublaiti likvidaciju

gradskih zidina i drugih spomenika diljem Europe, ipak je njihova sudbina tijekom 19.

stoljea najee bila potpuno zaputanje, a potom i ruenje.


21/74

20

F. Karaczay, veduta Omia iz 1837. god.

Juni potez gradskih zidina Omia proao je upravo ovakav put. Veduta grada F.

Karaczaya iz 1837. godine prikazuje velike pukotine na junim zidinama, dapae i barokni

bastion je ve

dijelom sruen. Ista veduta donosi i urbanistiku novost u odnosu na dokumente

ranijih razdoblja: javljaju se prve kue izvan perimetra gradskih zidina i to upravo juno od

grada, na prostoru Punte gdje se uz obalu Cetine niu nekoliko kua.

F. Karaczay, detalj vedute


22/74

21

Slina je i veduta J. Hogelmullera koja takoer prikazuje grad gledan s desne obale Cetine.

J. Hogelmuller, veduta Omia iz 1839. god.

J. Hogelmuller, detalj vedute


23/74

22

A. Bara, veduta Omia, sredina 19. st.

A. Bara, detalj vedute

Jedan od posljednjih grafikih predloaka koji pokazuje Omi s bedemima je

akvarel Antuna Baraa iz sredine 19. stoljea Kortine su ve rastvorene pukotinama, a

umjesto vrata na spoju zidina s bastionom je iroki prosjek u cijeloj visini bedema.

Karaczayeva i Baraeva veduta ne slau se u jednom detalju. Prema Barau, iako je to kasniji

prikaz, zidovi bastiona sauvani su u punoj visini, dok je prema Karaczayu bastion ve

1837.

godina dijelom sruen.


24/74

23

Najbolji izvor za poznavanje prostornog razvoja grada u 19. stoljeu jest katastarski

snimak grada i najblie okolice mjernika A. Vinjia iz 1834. godine, te reambulacija istog

koja je provedena krajem 19. stoljea.

Na snimku iz 1834. godine foal vie ne postoji, zatrpan je, a izmeu gradskih

zidina - tada jo postojeih - i prvih vrtova na Punti prua se prazan pojas kao posljedica

nekadanjih obrambenih potreba grada. Ucrtan je i bastion na jugoistonom uglu zidina.

A. Vinji, katastarski snimak Omia, 1834. god.


25/74

24

A. Vinji, katastarski snimak Omia, ue podruje, 1834. god.


26/74

25

Definiranje praznog pojasa izmeu zidina i vrtova na punti zapoinje trasiranjem

ceste Split - Omi 1856. g, kada je sruen veliki trokutasti bastion koji je pokrivao usku

prevlaku izmeu grada i Punte i koji je postao smetnja novoj cesti. Novonastalu situaciju

biljei reambulacija katastra s kraja 19. stoljea gdje je vidljiva trasa ceste, a ista donosi i

ukidanje bastiona. Osim bastiona, ubrzo je sruen i najvei dio gradskih zidina. Prema zapisu

F. Bulia, najvei dio zidina Omia sruen je 1862. godina

Do danas je sauvan samo dio zidina koji je prije druge polovice 19. stoljea bio

povezan s kuama, preteito na jugoistonom dijelu nekadanjih zidina. Naime, ve u 17.

stoljea vei se broj graevina prislanja i izlazi na zidine prisvajajui svojim balkonima

zajedniku etnicu. Uz istoni rub grada graevine su priljubljene zaelnom stranom uz zidine

koristei i privatizirajui etnicu. Budui da je to krilo zidina bilo ugraeno u privatne zgrade

i vrtove pa nije predstavljalo prepreku slobodnijem kretanju kroz grad, ono je sauvano u

punoj visini zajedno sa ugaonom kulom, Turjunom.

Omi poetkom 20. st.

Uz novu cestu Split-Omi ubrzo nastaje gradsko etalite to je vrlo brzo dovelo do

razbijanja pojasa bedema na junoj i zapadnoj kortini i do izbijanja poprenih uliica na

glavnu prometnicu, te formiranja proelja novog etalita.

Na liniji nekadanjeg junog bedema podie se niz klasicistiki ureenih

dvokatnica koje na istoku zavravaju secesijskom kuom Pavii. Zgrada je podignuta 1913.


27/74

26

godina na mjestu skretanja ceste uz obalu tako da se prua u dva kraka sa skresanim glavnim

uglom. On je posebno naglaen ukraenim balkonom s biforom i loom na drugom katu.

Prizemlje koje imitira rustiku kao i prvi kat, je rastvoreno nizom otvora s nadsvjetlima iji

raspored na gornjim katovima ponavljaju luno zavreni prozori. Projektirana u stilu

neorenesansnog akademizma kua Pavii je obogaena doraenom secesijskom dekoracijom.

Neto stroa secesijska arhitektura mirnijih oblika ispoljava se na novoj zgradi opine na

junoj strani ceste dokle je dopirao iljak baroknog baluarda. Pored navedenih, na Foalu

krajem 19. i poetkom 20. stoljea nie niz neostilskih graevina kojima je zajedniki motiv

istaknutog ugaonog kamenja.

Foal poetkom 20. st.

Ruenje bedema je metaforini vid prerastanja stoljetne mjere grada. Izgradnjom

reprezentativnih proelja na priobalnoj prometnici grad je zadrao cjelinu i imaginarni

perimetar svoje povijesne jezgre, a novi dijelovi grada formiraju se na Punti i na predjelu

Prika.


28/74

27

Prostorni razvoj Foala u drugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea

Prilikom ureenja gradskih ulica 1979. godina obavljena su istraivanja kojima je

utvren oblik i veliina bastiona, protezanje june strane zidina koje su na javnim povrinama

oznaene novim poploenjem. Kartu koju je pritom izradio V. Beden pokazuje prostorni

razvoj Foala.

Na spomenutoj karti ucrtan je izvorni foal te juni potez zidina s bastionom, to je

ve opisano u ranijem poglavlju. Meutim, usporedbom Bedenove karte sa katastarskim

snimkom Omia iz 1834. godine dobiva se jasan prostorni razvoj prostora Foala tijekom


29/74

28

druge polovice 19. i poetkom 20. stoljea. Posebno je zanimljiv odnos kasnije izgradnje

prema nekadanjim fortifikacijama kao i postupak formiranja sjevernog proelja etnice uz

cestu Split-Omi, kasnije dijela Jadranske magistrale.

Na katastarskom snimku iz 1834. godine na zapadnom rubu junog poteza zidina

nalazi se blok kua koji se naslanja na zidine. Prema Bedenu u ovom se bloku nalazi

jugozapadna kula gradskih zidina. Poevi od ovog bloka pa sve neposredno do kule Turjun

prua se ulica uz zidine koja je izvorno omoguavala pristup zidinama i njihove koritenje u

obrambene svrhe. Takoer je vano naglasiti da ova ulica odmie gradske blokove od samih

zidina, a na nju se spajaju ulice usmjerene u pravcu sjever-jug, odnosno gradske ulice koje su

postavljene okomito na pravac pruanja zidina.

Zanimljivo je da gradsko tkivo uz june zidine nije gusto izgraeno kao u

unutranjem dijelu naselja. Na sjevernoj polovici junog poteza zidina uoljiva su tri velika

vrta, dok se vie vrtova nalazi u zaelju kua okrenutih unutranjem licu junog poteza zidina.

Slino jugozapadnom uglu, i na jugoistonom dijelu junog poteza zidina nalazi se blok ije

su se graevine povezale sa zidinama sa kulom Turjun na samom uglu. Kako je ranije

spomenuto, integracija zidina u stambene graevine glavni je razlog to su ulomci zidina na

navedenim predjelima ostali do danas sauvani.

Reambulacija katastra iz 1834. godine, koja je provedena potkraj 19. stoljea

pokazuje i prve zahvate izvan perimetra zidina. Prostor izmeu zidina i vrtova na Punti

katastarski je ureen. Nova cesta dobiva broj 1932. Prostor izmeu ceste i zidina dobiva broj

223/1, no otprilike na sredinjem dijelu junih zidina, pred kuama kat. est. zgr. 226, 227 i

239 formira se parcela 220/2 kao izuzee iz parcele 223/1. Izmeu ceste i vrtova na Punti

formira se parcela 221. Reambulacija s kraja 19. stoljea ne konstatira nijednu graevinu

sagraenu juno od poteza zidina, te se poetak ove izgradnje valja smjestiti uz sam kraj 19. i

poetke 20. stoljea.


30/74

29

Bedenova karta iz 1979. godine donosi prostorni razvoj sjevernog proelja Foala

poslije ruenja zidina. Isti se moe podijeliti u dvije skupine: razvoj prostora do nekadanjeg

koljena junih zidina, te drugu skupine koja se prua od koljena do kule Turjun. Unutar prve

skupine jasno su uoljive dvije podskupine: kue koje se pruaju od jugozapadne kule do

proirenja na sredinjem dijelu junog poteza zidina do koljena te drugu podskupinu kua

koje se pruaju od proirenja do samog koljena.

Prva se skupina kua izdvaja injenicom da su te kue prele nekadanji potez

zidina, dok drugu skupinu karakterizira injenica da su iste zadrale pravac pruanja zidina.

Prema Bedenovoj karti druga skupina kua je proelja prema Foalu postavila na samim

zidinama, meutim vjerojatnija je mogunost da su pred ovim kuama 1862. godine sruene

zidine, a da su njihova proelja zadrale graevinski pravac nekadanje june granice bloka.

Ovu pretpostavku potkrjepljuje i usporedba katastarskog snimka iz 1834. godine s dananjim

stanjem. Naime, prema spomenutom snimku gradske zidine su se spajale s Torjunom otprilike

na sredini njegovog zapadnog proelja, dok je graevinski pravac kua iao u smjeru

sjeverozapadnog ugla kule. Uvidom u dananje stanje moe se utvrditi da graevinski pravac

junog proelja kua doista ide prema sjeverozapadnom uglu kule te je stoga za zakljuiti da

je graevinski pravac june granice bloka zadran, a da su pred kuama sruene zidine. Pored

reenog, teko je zamisliti da bi se kue prema jugu irile samo za irinu nekadanje ulice,

dok bi iroki prostor do ceste ostao prazan.

Unutar prve skupine kua razluene su dvije podskupine na temelju njihovog

odnosa prema zidinama. Kue koje se pruaju od jugozapadnog ruba zidina do proirenja

vie-manje prate liniju pruanja nekadanjih zidina, preciznije tek se malim dijelom pruaju

preko nekadanjih zidina. Ovaj niz kua vodi do spomenutog proirenja koji je nastao na

mjestu gdje su se izvorno nalazili vrtovi, a ruenjem zidina ostali su otvoreni prema Foalu.

Djelominom izgradnjom na rubnim dijelovima nekadanjih vrtova, kao i poploavanjem


31/74

30

ostatka prostora pretvoreni su u proirenje na sjevernom proelju Foala. Istono od proirenja

niu se kue koje su cijelim ili najveim dijelom tlocrta prele liniju nekadanjih zidina.

Uoljivo je takoer, da je ova skupina kua kao svoj juni graevinski pravac preuzela visinu

vrha nekadanjeg koljena junog poteza zidina.

Juno proelje Foala znatno je mlae od sjevernog i njegov pravac u cijelosti

definira trasa ceste iz 1856. godine. Koliko se dananjim istraivanjima moe utvrditi

najranija gradnja na junoj strani Foala nalazi se na njenom istonom dijelu. Dominirajua je

zgrada dananjeg poglavarstva sagraena na samom istonom rubu june strane Foala. Uz

njeno zapadno proelje prua se cesta okomita na Foal, a na njenom pravcu sagraena je

secesijska kua ija pojava uz ovu cestu govori da je ista trasirana ve prije prvog svjetskog

rata jer se u isto vrijeme, izmeu 1900 1914. godine, moe datirati spomenuta secesijska

kua. Dalje prema zapadu nalaze se jo etiri kue sagraene do Drugog svjetskog rata,

meutim s dosta razmaka izmeu sebe to govori u prilog injenici da je juno proelje do

navedenog razdoblja bilo rijetko izgraeno. Prostore izmeu starijih kua poslije Drugog

svjetskog rata zapunile su moderne stambene zgrade koje nisu vodile rauna o

reprezentativnom karakteru Foala, ve se radi o izbijanju matrice novosagraenih zgrada iz

unutranjosti Punte na prostor Foala. Naime, iako solidnog modernistikog rjenika, novije

zgrade ne doprinose Foalu kao prostoru posebnog znaenja u kontekstu grada ve ga koriste

kao nunu komunikacijsku poveznicu. Poseban je problem na samom zapadnom rubu june

strane Foala gdje su dvije stambene zgrade postavljene u L-tlocrt na nain da se prema

Foalu otvara slijepo proelje jedne zgrade i prostor parkiralita pred ovim zgradama. Na

ovom detalju posve je negiran reprezentativni karakter prostora Foala. Iznimka iz opisanog

postupka je zgrada poslovne katnice na samom jugozapadnom uglu Foala iji graevinski

pravac i gabarit potuje Foal.


32/74

31

Usporedba tri prikaza gradskih utvrda uz Foal (F. Juster, katastar 1834, V. Beden)


33/74

32

Omi, Foal, vidljivi i pretpostavljeni ostaci gradskog zida, kula i bastiona (crveno -

pronaeni i danas vidljivi dijelovi, crveno crtkano pretpostavljeni dijelovi). Prema

dananjoj geodetskoj izmjeri i istraivanju i prezentaciji koju je izradio V. Beden, grafiki

obradio I. Vojnovi)

Pogled na Foal iz zraka


34/74

33

Katalog kua na proelju Foala

BROJ U KATALOGU 1

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE KRAJ 19. PO. 20. ST.

POLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENA - SMJETAJNA UGLU BLOKA

KATNOST P+2+VPODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJI

NAMJENA PRIHVATLJIVA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNO

OPREMA I DETALJI IZVORNO

OPIS GRAEVINE:Kua je dvokatnica, pravokutnog tlocrta, pokrivena etverovodnim krovom na kojem se istiu dva vea luminarapostavljena u sredinjoj osi junog i sjevernog proelja i koji su pokriveni trovodnim krovom. Uz istonoproelje nalazi se manja prigradnja koja je na katu zavrena loom. Glavno proelje, otvoreno prema Foalu,ralanjeno je s pet prozorskih osi, i zavreno profiliranim vijencem. Istiu se uglovi kue naglaeni bunjatom,kameni okviri proelnih otvora te profilirani razdjelni vijenci. Kua je obukana crvenom bukom.

VALORIZACIJA GRAEVINE:Kua je znaajan primjer neostilske graevine s kraja 19. i poetka 20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI:Obnova kue zasigurno zahtjeva snimak postojeeg stanja. buku na proeljima treba obnoviti sukladnorezultatima sondiranja buke koja trebaju dati pravu nijansu boje. Reklame treba izvesti sukladno odobrenimnatjeajnim rjeenjem. Stolariju na proelju treba ujednaiti, a ista svakako treba biti drvena. Klima ureaj trebaukloniti s glavnog proelja


35/74

34

BROJ U KATALOGU 2

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE KRAJ 19. PO. 20. ST.KATNOST P+1+VP

ODNOS PARCELE PREMA ULICI PRIZEMNA PRIGRADNJA NA ULINOJ LINIJI

NAMJENA IZVORNA

GRAEVNO STANJE OSREDNJE

GRADBENI MATERIJALI DIJELOM NOVI

PROELJA/OBLIKOVANJE DIJELOM IZVORNO

OPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Radi se o izvorno dvije kue koje su povezane u cjelinu. Mogue je da se radilo i o tri kue u nizu, to se moe

provjeriti istranim konzervatorskim radovima. Na zapadnom rubu nalazi se dvokatnica s prizemnicom zavrenas terasom na ulinoj liniji. Prema istoku nastavlja se znatno ira kua kojoj je drugi kat znatno ui od prvog. Kat

je pokriven jednovodnim krovom s nagibom prema istoku. Povezan je u simetrinu cjelinu dvovodnog krova s jednovodnim krovom kue sa zapada. Otvoreni dio prvog kata istone kue zavren je terasom. Prema Foalusagraena je prizemnica zavrena terasom. U novije vrijeme junom dijelu sklopa je obnovljeno proelje.

VALORIZACIJA GRAEVINE:

Dananja je zgrada, kako je ranije spomenuto, sastavljena od vie kua sagraenih krajem 19. i poetkom 20.stoljea. Niz sauvanih elemenata izvornih kua pokazuje da se radilo o solidnim primjerima graanskearhitekture s elementima neostila.

SMJERNICE I UVJETI:

Zgradu je mogue zadrati u postojeim gabaritima ili preoblikovati prema izvornom stanju. Za to je potrebnoizvriti snimanje postojeeg stanja, te elaborat obnove kao osnovicu za projekt obnove. Potrebno je isto takoujednaiti buku na proelju. Reklame i tende izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


36/74

35

BROJ U KATALOGU 3

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVINA 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEA

KATNOST P+2+VP

ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJI


GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI DIJELOM NOVI

PROELJA/OBLIKOVANJE DIJELOM IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA /NEKVALITETNO

OPIS GRAEVINE:

Kua je dvokatnica, tlocrta oblika izduenog pravokutnika usmjerenog u pravcu sjever-jug. Ua stranica jeokrenuta prema Foalu. Kua je zakljuena tzv. kapetanskim krovom, odnosno zabati proelja su skraeni uvrhu. U pokrovlju je ureen stambeni prostor. Proelje prema Foalu doivjelo je vee preinake: na svakom katu

je postavljen balkon u ukupnoj irini proelja. Neki izvorni prozori pretvoreni su u balkonska vrata. Proeljeprema Foalu je obojeno neprimjerenom bojom, na na proeljima je niz detalja satelitske antene, reklame,

tende koje se ne mogu smatrati prihvatljivima.

VALORIZACIJA GRAEVINE:Graevina je izvorno bila zanimljiva neostilska gradnja, s oblikom krova rijetkim za Omiko podruje, meutim

je preinaena nizom neprihvatljivih elemenata i zahvata.

SMJERNICE I UVJETI

S obzirom na stupanj izmjena u odnosu na izvorno stanje, za ovu kuu treba napraviti arhitektonski snimakpostojeeg stanja, elaborat izvornog stanja i projekt rekonstrukcije. Promjenu reklame i tende izvesti sukladnoodobrenim natjeajnim rjeenjem.


37/74

36

BROJ U KATALOGU 4

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE RECENTNA

POLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P



GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI OSREDNJE

OPIS GRAEVINE:

Radi se o dvije prizemnice koje su sagraene uz prizemlje istonog proelja kue kat. br. 3. Prizemnica uz samukuu graena je neto kasnije od kue kat. br. 3 jer su vrlo slinog naina i materijala gradnje, ali im se nepoklapaju razdjelni vijenci. Istonija prizemnica je recentna gradnja. Obje su zavrene ravnom terasom, koje suprema Foalu ograene kamenom ogradom (starija prizemnica) ili parapetnim zidom (novija prizemnica). Starijaprizemnica je u proelju prema Foalu ralanjena s dvije osi vratima i prozorom izloga dok je novijaprizemnica ralanjena jednim veim otvorom u sredinjoj osi.


Starija prizemnica graena je kao ekstenzija kue kat. br. 3 te prati njena rjeenja. Moe se smatrati kvalitetnimrjeenjem s osobitostima neostila. Novija prizemnica ne prati temeljno oblikovanje starijeg dijela.

SMJERNICE I UVJETI:

Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


38/74

37

BROJ U KATALOGU 5

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVINA 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P


NAMJENA BEZ NAMJENE



OPIS GRAEVINE:

Prizemnica pravokutnog tlocrta pokrivena dvovodnim krovom. Due proelje je okrenuto prema Foalu iralanjeno s veim vratima u sredinjoj i prozorima u bonim osima. Graena je od pravilno klesanih kamenihkvadera povezanih uskim sljubnicama. Okviri proelnih otvora uokvireni kamenim gredama koje su blagoistaknute van ravnine zida. Proelje je zavreno profiliranim kamenim vijencem. Krov je pokriven kupomkanalicom.


Kua je primjer tradicijske gradnje sa skromnim osobitostima neostilskih utjecaja.

SMJERNICE I UVJETI:

Kua nije zahvaena neprimjerenim zahvatima te je najveim dijelom zadrala izvorne elemente oblikovanja.Unutranjost kue nema primjerenu namjenu, a koju je mogue potraiti u integraciji s trnicom voa i povrakoja se nalazi ispred glavnog proelja prizemnice.


39/74

38

BROJ U KATALOGU 6

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE DRUGA POLOVICA 20.STOLJEA

POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+2ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJI

NAMJENA IZVORNA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI IZVORNO

OPIS GRAEVINE:

Dvokatna zgrada s vie stanova, pravokutnog tlocrta, zavrena ravnom terasom. Proelje prema Foalu jeralanjeno horizontalnim trakama punog i otvorenog zidnog plata. Bona proelja su slijepa. Graena jearmiranim betonom, sa bukanim proeljma sive boje.


Jednostavna zgrada izgraena nakon II. svjetskog rata s osobitou stanogradnje tog vremena.

SMJERNICE I UVJETI:

Zgrada se treba odravati u sadanjim gabaritima bez ikakvih dogradnji ili nadogradnji.


40/74

39

BROJ U KATALOGU 7

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVICA 20. STOLJE

APOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+2

ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA S VRTOM NAULINOJ LINIJI

NAMJENA IZVORNA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNO

OPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Kua nije sagraena na samoj ulinoj liniji ve je na istoj postavljen ogradni zid vrta, a dvokatnica setvorovodnim krovom nala se znatano uvuena prema dubini parcele. Na proelju prema Foalu istie seprigradnja u sredinjoj osi, zavrena terasom koja je povezana s drugim katom. Danas se na pro elju premaFoalu moe zapaziti neprimjereno vanjsko stubite spiralnog oblika.

VALORIZACIJA GRAEVINA:

Sklop kue i vrta istaknut je primjer reprezentativne, obiteljske gradnje na Foalu izmeu dva svjetska rata.

SMJERENICE I UVJETI:

U zahvatima na vrtu i kue valja se pridravati naela restauracije izvornog stanja. Neprimjerene elemente sproelja poeljno je ukloniti ili preoblikovati.


41/74

40

BROJ U KATALOGU 8

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE DRUGA POLOVICA 20.STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P+1


NAMJENA IZVORNA


OPIS GRAEVINE:

Zgrada je katnica. Zapadno proelje i zavretak graevine je kontinuirana armirano-betonska ploa koja je nauglu zakrivljena. Proelje prema Foalu je najveim dijelom oblikovano od tamnog stakla u metalnom okviru,dok je manji dio od betona.


Zgrada je graena poslije II. svjetskog rata s istaknutom osobnou.

SMJERNICE I UVJETI:

Odravati u postojeem stanju bez mogunosti promjene gabarita.


42/74

41

BROJ U KATALOGU 9

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVICA 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENA

KATNOST P+1ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJI

NAMJENA IZVORNA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNO

PROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNO


OPIS GRAEVINE.

Kua je katnica pokrivena etverovodnim krovom. Proelje prema Foalu simetrino je ralanjeno s petprozorskih osi. Kat kue je obukan, dok je s prizemlja skinuta buka i ostavljeno lice kamenog, fugiranog zida.Proelni otvori su uokvireni kamenim gredma. Prizemlje i kat razdvojeni su razdjelnim vijencem, dok je proeljeprema Foalu zakljueno profiliranim vijencem.


Kue je znaajan primjer graanske stambene arhitekture s osobitostima neostila s kraja 19. i poetka 20.stoljea.

SMJERNICE I UVJETI:

Kat i krov kue su u dobrom stanju i ne zahtjevaju veih zahvata. Prizemlje treba obukati na nain da seprizemlje i kat poveu u jedinstvenu cjelinu. Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame sukladnoodobrenim natjeajnim rjeenjem.


43/74

42

BROJ U KATALOGU 10

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVICA 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+2

ODNOS PARCELE PREMA ULICI PREDVRT NA ULINOJ LINIJINAMJENA IZVORNA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRA

EVINE:Kua je dvokatnica, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena etverovodnim krovitem.Pred kuom je na dvorinoj liniji postavljen predvrt. Obukano proelje prema Foalu simetrino je ralanjeno setri prozorske osi, obukano je te naglaeno s uglovima u bunjatu i profiliranim razdjelnim vijencima. Proelje

je zavreno profiliranim vijencem.


Kua je vrstan primjer graanske stambene arhitekture, neostilskih utjecaja s kraja 19. i poetka 20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI:Zahvatima na kui treba pristupiti sa stanovita restauracije ili rekonstrukcije izvornog stanja, a topodrazumjeva snimak postojeeg stanja, elaborat i projekt obnove. Novu reklamu izvesti sukladno odobrenimnatjeajnim rjeenjem.


44/74

43

BROJ U KATALOGU 11

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVICA 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P

ODNOS PARCELE PREMA ULICI PREDVRT NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA


OPIS GRAEVINE:

Prizemnica zavrena terasom koja je ograena parapetnim zidom. Sagraena je uz istono proelje kue kat. br.10. Jedini otvor su velika vrata na sredini proelja prema Foalu. Prizemnica je obukana


Skladna prizemna prigradnja koja je uklopoljena u cjelinu glavne kue i predvrta.

SMJERNICE I UVJETI:

Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


45/74

44

BROJ U KATALOGU 12

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVICA 20.STOLJEA

POLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P+2ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE DIJELOM IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Dvokatna uglovnica pokrivena etverovodnim krovom. Proelja su obukana i simetrino ralanjena. Naproelju prema Foalu postavljeni su balkoni na prvom i drugom katu.

VALORIZACIJA GRAEVINE

Jednostavna graanska kua sagraena izmeu dva svjetka rata s primjesama modernizma.

SMJERNICE I UVJETI:



46/74

45

BROJ U KATALOGU 13


POLOAJ U PROSTORU UGRAENA

KATNOST P+2+VPODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI DIJELOM NOVIPROELJA/OBLIKOVANJE POTPUNO PROMIJENJENOOPREMA I DETALJI IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Dvokatnica s dvovodnim krovitem i velikim sredinjim luminarom u potkrovlju. Proelja su simetrinoralanjena s tri prozorske osi. Pred svakim otvorom proelja prema Foalu postavljen je po jedan balkon. Naprizemlju su otvoreni veliki duanski otvori. Proelje je obloeno industrijskim, kamenim ploama.


Radi se o recentnom zahvatu na starijoj kui, o ijem izvornom izgleduj nema raspoloivih podataka. Luminar ikamene ploe za oblogu proelja ne mogu se smatrati kvalitetnim rjeenjem.

SMJERNICE I UVJETI:

Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklame i tende sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem. Proeljeje mogue kvalitetnije preoblikovati.


47/74

46

BROJ U KATALOGU 14

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P+2

ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI DIJELOM NOVIPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENAVALORIZACIJA ARHITEKTONSKA

IAMBIJENTALNA

SMJERNICE I UVJETI ODRAVANJE/KONZERVACIJA

OPIS GRAEVINE:

Kua je uska, visoka uglovna dvokatnica pokrivena etverovodnim krovom. Tlocrt je kvadratinog oblika.Proelje prema Foalu je ralanjeno s dvije prozorske osi na katovoma i velikim duanskim vratima u sredinjojosi prizemlja. Razdjelni vijenci, uglovi u bunjatu i vijenci iznad prozora prvog kata pokazuju neostilske utjecaje.Kua je neto poviena u odnosu na izvorno stanje to pokazuje profilirani vijenac pro elja koji je danas nii odukupne visine proelja.

VALORIZACIJA GRA

EVINE:Graanska kua s prijelaza 19. u 20. stoljee s jasnim elementima neostila.

SMJERNICE I UVJETI:



48/74

47

BROJ U KATALOGU 15

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEA

KATNOST P+2ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA


OPIS GRAEVINE:

Kua je dvokatnica, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena etverovodnim krovom.Proelje prema Foalu ralanjeno je s pet prozorskih osi. Na katovima sredinje osi istaknuti su balkoni. Kua jegraena od klesanaca povezanih uskim sljubnicama. Proelje prema Foalu zavreno je profiliranim vijencem.


Graanska kua s prijelaza 19. u 20. stoljee s osjetnim utjecajem neostila.

SMJERNICE I UVJETI

Odravanje postojeeg stanja, bez mogunosti izmjene gabarita. Reklame, oglasne table i tende izvesti sukladnoodobrenim natjeajnim rjeenjem.


49/74

48

BROJ U KATALOGU 16

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE 19. STOLJEEPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEA

KATNOST P+2ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA

GRAEVNO STANJE DOBROGRADBENI MATERIJALI DIJELOM NOVIPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Dvokatnica pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena etverovodnim krovom. Proeljeprema Foalu simetrino je ralanjeno sa pet prozorskih osi. U kompoziciji otvora prizemlja duanska se vratanepravilno izmjenjuju s prozorima. Sudei prema reki na istonom dijelu kue, izvorno su to bile dvije kuenaknadno povezane u zajedniku cjelinu. Kua je graena od klesanaca povezanih uskim sljubnicama.


Jedna od najranijih sauvanih kua na Foalu koja se moe datirati u prvu polovicu 19. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI:

Zadravanje postojeeg stanja uz promjenu reklama, oglasnih tabli i tende sukladno odobrenim natjeajnim

rjeenjem.


50/74

49

BROJ U KATALOGU 17

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 17. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P



OPIS GRAEVINE:

Kula Turjun sagraena u 17. stoljeu. Jednokatna kula kvadratinog tlocrta zavrena je terasom. Na proeljuprema Foalu sauvano je nekoliko grbova te vrata sastavljena od sekundarno upotrebljenih elemenata gotikih irenesansnih otvora.


Prvorazredni spomenik fortifikacijskog graditeljstva u Omiu.

SMJERNICE I UVJETI:

Zahvati na graevini mogu se raditi jedino prema projektu obnove kojem trebaju prethoditi elaborat i snimakpostojeg stanja.


51/74

50

BROJ U KATALOGU 18

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PROJELAZ 19. U 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P+2



OPIS GRAEVINE:

Dvokatnica pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad, pokrivena everovodnim krovom. Proeljeprema Foalu ralanjeno je s pet prozorskih osi. U prizemlju su otvorena troja, velika, duanska vrata. Na katusredinje osi prvog kata postavljen je balkon do kojeg vode balkonska vrata ukraena neostilskim elementima.Kua je graena od klesanaca povezanih uskim sljubnicama.


Vrstan primjer graanske, neostilske stambene arhitekture s prijelaza 19. u 20. stoljee.

SMJERNICE I UVJETI:



52/74

51

BROJ U KATALOGU 19

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRIJELAZ 19. U 20. STOLJEEPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P

ODNOS PARCELE PREMA ULICI VRT NA ULINOJ LINIJI



OPIS GRAEVINE:

Manja prizemnica pokrivena etverovodnim krovom, znaajno udaljena od Foala. Vrt prema Foalu ograenvisokim zidom koji je u sredinjoj osi otvoren i gdje se nalaze metalna vrata. Otvor ukviren s dva stupa.


Sklop je ponajprije tipoloki zanimljiv jer je jedini primjer gdje se u zoni Foala nalazi vrt privatne kue. Samakua je toliko udaljena od prometnice da se jedva moe smatrati dijelom Foala.

SMJERNICE I UVJETI:

Ogradu vrta prema Foalu treba obnoviti u postojeoj visini, primjenjujui izvorne naine oblikovanja te izvornuboju buke.


53/74

52

BROJ U KATALOGU 20


POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+1

ODNOS PARCELE PREMA ULICI KUA / PREDVRT NA ULINOJLINIJI

NAMJENA IZVORNA


OPIS GRAEVINE:

Jednokatnica pravokutnog tlocrta kojoj je pred zapadnim dijelom prizemlja proelja prema Foalu istaknutvolumen zavren terasom. Spomenuti volumen sagraen je na ulinoj liniji dok je ostatak kue od uliceodmaknut predvrtom. Kua je zavrena dvovodnim krovom. Proelja su simetrino ralanjenja otvorimanejednake veliine.


Zgrada jasnog modernistikog oblikovanja. Uspjela i kao interpolacija na ulinoj crti Foala

SMJERNICE I UVJETI:

Odravati u postojeem gabaritu.


54/74

53

BROJ U KATALOGU 21

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 20. STOLJEA

POLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P+2

ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA IZVORNA


OPIS GRAEVINE:

Radi se o prizemnom ulomku tvornice Cetinka koji izbija na ulinu liniju Foala. Proelje prema Foaluralanjeno je s tri polja koje je svako ralanjeo se dva velika izduena prozora; ukupno est takvih prozora.Sokl proelja istaknut je drugom bojom buke, a proelje je zavreno profiliranim vijencem nad koji se dieparapetni zid terase kojim je ovaj volumen zavren.


Slino ostatku tvornice Cetinka i ovaj volumen predstavlja znaajan primjer industrijske arhitekture s poetka20. stoljea.

SMJERNICE I UVJETI:

Svaki zahvat na volumenu, kao i na ostatku tvornice, treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjerniceza traeni zahvat.


55/74

54

BROJ U KATALOGU 22

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE GODINA 1913.POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+2ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA


OPIS GRAEVINE:

Kua Pavii u Omiu sagraena je neposredno prije I. svjetskog rata prema projektu Lucijana Mosettiga iz1912. godine. Kua je dvokatna uglovnica, velikih gradskih gabarita. Zauzima sjeveroistoni rub Foala.

Proelje prema Foalu je ralanjeno s osam prozorskih osi. Ugao kue je odrezan, pa je odsjecanjem samogugla stvorena je ploha koja je ralanjena s jednom prozorskom osi, a u visini prvog kata postavljen je balkon.Prizemlje je oblikovano s jakim secesijskim obiljejima, dok su katovi rastvoreni tada popularnim neomaurskimprozorima. Zanimljiv je zavretak proelja gdje je istaknuta kosina krovita, u dijelu gdje prelazi ravninuproelja, dodatno oslonjena na manje stpie koji su postavljeni na konzole u zidu.


Kua Pavii je znaajan primjer stambene neostilske arhitekture u Dalmaciji.

SMJERNICE I UVJETI:

Svaki imalo ozbiljniji zahvat na kui Pavii treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjernice zatraeni zahvat. Reklame i tende treba izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


56/74

55

BROJ U KATALOGU 23

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE 20. STOLJEE

POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST PRIZEMLJE



OPREMA I DETALJI PARKOVNA

OPIS

Park se prua u dubini poluotoka Punta. Na istoku granii s morskom obalom, na zapadu s kuama na Punti, asjevernim rubom izlazi na Foal. Gotovo u cjelosti je posaen stablima alepskog bora, dok je na istonom rubuposaen drvored palmi. U parku je postavljen spomenik palima u Domovinskom ratu. Zapadni dio parka jepoploan.

VALORIZACIJA

Park predstavlja vrijedan urbanistiki detalj na spoju grada i mora

SMJERNICE I UVJETI

Potrebno je izraditi hortikulturnu studiju kojom bi se rijeilo parterno zelenilo, te spoj parka s Foalom


57/74

56

BROJ U KATALOGU 24

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+2


GRAEVNO STANJE OSREDNJEGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:Reprezentativna zgrada Zadrunog doma (Opine), nalazi se na istonom rubu june strane nove ceste,glavnim proeljem okrenuta prema Foalu. Krov je etverostreni, pokriven kupom kanalicom. Zgrada jedvokatnica, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Prizemlje je od gornjih katova odjeljenorazdjeljnim vijencem. Prizemlje na glavnom proelju je izvorno bilo sivkasto-bijele boje, dok su ostalaproelja bila blijedo-ukaste boje sa svijetlim okvirima prozora. Prozori prvog i drugog kata slijede ritamotvora u prizemlju s naglaenom centralnom osi na glavnom proelju, koja na drugom katu ima prozor spolukrunim zavretkom iznad kojeg se nalazi reljef od isprepletenih lovorovih granica te grb s krunom.Prozori na uglovima su iri, te poput centralnih, razdjeljeni istaknutim profiliranim vertikalama na koje seoslanja iroki krovni vijenac. Razdjeljni elementi proelja i okviri prozora su svijetle boje, dok je zidnoplatno katova tamnije ukasto.

VALORIZACIJA GRAEVINE:Secesijska graevina s kraja 19. stoljea. Graevina je obojana neprimjerenom bojom bez valorizacijepovijesnog izgleda. Nagrena je grafitima. Stolarija je neujednaena, a iznad ulaza se nalazi svijetleaplastina reklama.

SMJERNICE I UVJETI:Potrebno je sondirati proelje kako bi se utvrdile izvorne nijanse boje i prema tome obojati proelje. Stolariju

je potrebno obnoviti u drvu prema izvornom stanju. tukature na proelju potrebno je restaurirati. Promjenureklame izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.Na kui nisu mogue nikakve intervencije u smislu dogradnje ili nadogradnje, s obzirom da je vrijedan

spomenik secesijske arhitekture.


58/74

57

BROJ U KATALOGU 25

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST P



OPIS GRAEVINE:

Prizemnica sagraena uz juno proelje Zadrunog doma. Prizemlje sagraeno u kamenu povezanog uskimsljubnicama. U sredinjoj osi otvorena velika, kvadratina vrata, danas veim dijelom zazidana. Iznad prizemlja

die se visoki, parapetni zid koji je kamenim kvaderima podjeljen u tri obukana polja. Iza proelja je prostorljetnog kina.


Priruna, pomona prizemnica bez posebnih vrijednosti.

SMJERNICE I UVJETI:

Zadrava se postojee stanje uz mogunost preoblikovanja.


59/74

58

BROJ U KATALOGU 26

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE DRUGA POLOVICA 20.

STOLJE

APOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOTOJEAKATNOST PODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJI


GRAEVNO STANJE OSREDNJEGRADBENI MATERIJALI DIJELOM NOVIPROELJA/OBLIKOVANJE DIJELOM IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Manja poslovna prizemnica s naglaenim nastrenicama iznad proelnih otvora.


Bez vrijednosti

SMJERNICE I UVJETI:

Mogua je zamjenska gradnja.


60/74

59

BROJ U KATALOGU 27


POLOAJ U PROSTORU POLUUGRAENAKATNOST PODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA


OPIS GRAEVINE:

Prizemnica sagraena na ulinoj crti dok je glavni volumen kue znaajno odmaknut od ulice. Volumenprizemlja je obukan i nesimetrino ralanjen s dvoja vrata nejednake veliine.


Graevina bez posebne vrijednosti

SMJERNICE I UVJETI:

Mogue je preoblikovaje u postojeim gabaritima.


61/74

60

BROJ U KATALOGU 28

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE POETAK 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+1+VPODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA


OPIS GRAEVINE:

Kua je jednokatnica s visokim potkrovljem, pokrivena dvovodnim krovom. U sredinjoj osi glavnog proeljanalazi se veliki luminar. Glavno proelje je simetrino ralanjeno s tri osi. Na najvioj etai nalaze se dvaeliptina prozora na bonim osima i polukruni prozor u sredinjoj osi. U sredinjoj osi prvog kata nalazi se ve ibalkonski otvor zavren blago eliptinim nadvojem.


Kua je jedna od boljih primjera secesijske arhitekture u Dalmaciji.

SMJERNICE I UVJETI:

Svaki imalo ozbiljniji zahvat treba pratiti elaborat obnove koji e dati detaljne smjernice za traeni zahvat.Promjenu reklame izvesti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


62/74

61

BROJ U KATALOGU 29



GRAEVNO STANJE OSREDNJEGRADBENI MATERIJALI IZVORNOPROELJA/OBLIKOVANJE IZVORNOOPREMA I DETALJI DIJELOM IZMJENJENA

OPIS GRAEVINE:

Kua je jednokatnica pokrivena dvovodnim krovom. Etae su izrazito visoke, pogotovo prizemlje tako da kuazapravo zahvaa visinu dvokatnice. Proelje prema Foalu ralanjeno je s tri prozorske osi. Uglovi i razdjelniceosi naznaene su neostilskim pilastrima, dok su u tjemenima lukova slijepih luneta istaknute neostilske glave.Proelni otvori su takoer ukraeni profiliranim vijencima i potprozornicima.


Zasigurno najukraenija neostilska graevina na Foalu.

SMJERNICE I UVJETI:

Svaki imalo ozbiljniji zahvat treba pratiti elaborat obnove kojie dati detaljne smjernice za traeni zahvat. Porednavedenog, valja naglasiti da je prizemlje recentno nestruno bojano. Promjenu reklame izvesti sukladno

odobrenim natjeajnim rjeenjem.


63/74

62

BROJ U KATALOGU 30


POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEA

KATNOST P+6ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA S VEIMPROIRENJEM DO ULINELINIJE

NAMJENA IZVORNA


OPIS GRAEVINE:

Velika stambena zgrada ije je juno proelje otvoreno nedaleko Foala. Pojava veeg proirenje, gotovo trga douline linije Foala govori o distanciranju ove zgrade prema Foalu kao reprezentativnog gradskog korza.


Zgrada pripada produkciji viestambeneih zgrada poslije II. svjetskog rata s karakteristinim oblikovanjem togvremena.

SMJERNICE I UVJETI:

Odravati u postojeem gabaritu. Mogu

e je dodatno hortikulturno urediti predvrt prema Foalu.


64/74

63

BROJ U KATALOGU 31

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE PRVA POLOVICA 20. STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+2ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA PRIHVATLJIVA


OPIS GRAEVINE:

Kua je dvokatnica pokrivena etverovodnim krovom, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad.Proelje prema Foalu ralanjeno je s tri prozorske osi. Zavrena je profiliranim vijencem, a izmeu gornjihkatova postavljen je razdjelni vijenac. Kua je obukana


Kua je primjer jednostavne graanske izgradnje izmeu dva svjetska rata.

SMJERNICE I UVJETI:

Kuu treba odravati u postojeim gabaritima, s postojeom ralambom proelja. Reklame i tende trebaimijeniti sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


65/74

64

BROJ U KATALOGU 33

RAZDOBLJE/GODINA GRADNJE DRUGA POLOVICA 20.

STOLJEAPOLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+5

ODNOS PARCELE PREMA ULICI UVUENA GRADNJA UODNOSU NA ULINU LINIJI



OPIS GRAEVINE:

Velika stambena zgrada sa est etaa. Odmaknuta je od uline linije.



SMJERNICE I UVJETI:

Odravati u postojeem gabaritu. Mogue je preoblikovati i hortikulturno urediti predvrt prema Foalu.


66/74

65

ADRESA 34




OPIS GRAEVINE:

Dvokatnica pokrivena etverovodnim krovom, pravokutnog tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Proeljeprema Foalu ralanjeno je sa est osi. Ralanjeno je i istono proelje to upuuje na zakljuak da se uz toproelje predvialo pruanje ulice prema jugu. Katovi su podijeljeni razdjelnim vijencima uz dodatak zavrnogprofiliranog vijenca. Kua je obukana.


Kua je kvalitetan primjer graanske stambene arhitekture neostilskih utjecaja s poetka 20. stoljea

SMJERNICE I UVJETI:

Bilo kakav zahvat na kui treba tretirati kao zahvat restauracije ili rekonstrukcije, odnosno svaki zahvat treba iiu pravcu obnove izvornog stanja s minimalnom mogunou preinake. Reklame i tende treba imijeniti sukladnoodobrenim natjeajnim rjeenjem.


67/74

66

BROJ U KATALOGU 35


POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEAKATNOST P+4



OPIS GRA

EVINE:Velika stambena zgrada L-tlocrta s pet etaa. Prema Foalu se otvorila parkiralitem s nizom kiosaka na ulinojliniji.



SMJERNICE I UVJETI:

Odravanje u postojeem gabaritu. Slijepo proelje prema Foalu mogue je dopuniti kvalitetno dizajniraniminformativnim panoima sukladno odobrenim natjeajnim rjeenjem.


68/74

67

BROJ U KATALOGU 36


POLOAJ U PROSTORU SLOBODNOSTOJEA

KATNOST P+1ODNOS PARCELE PREMA ULICI GRADNJA NA ULINOJ LINIJINAMJENA IZVORNA


OPIS GRAEVINE:

Jednokatna poslovna zgrada namjenjena trgovini. Pravokutnog je tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Katgraevine ui je od prizemlja to je uzrokovalo pojavu terase na katu. Kat je zavren naglaenim parapetnimzidom. Proelja zgrade su simetrino ralanjena staklenim poljima u metalnim okvirima.


Graevina koja je gabaritom i postavkom na ulinoj liniji potovala osnovne urbanistike znaajke Foala.

SMJERNICE I UVJETI:

Odravati u postojeem gabariti i ralambi proelja. Rasteretiti proelja od suvinih reklama. Ujediniti staklenepovrine proelja.


69/74

68

Analiza i valorizacija postojeeg stanja prostora Foala

Prostor Foala za grad Omi ima vie znaajnih namjena. irenjem grada na prostor

Punte, Foal je postao sredite cjeline novog i starog dijela grada. Na njemu su smjetene

vane komunalne funkcije: sjedite uprave, duani, ribarnica, trnica itd. Meu navedenima

posebno valja istaknuti trnicu voa i povra koja prostoru daje posebnu svjeinu i slikovitost.

Takoer je jasna urbana funkcija glavne gradske promenade s nizom sadraja

namijenjenih odmoru pri emu valja posebno istaknuti park na jugoistonom rubu Foala.

Meutim, cesta Split-Omi iz sredine 19. stoljea u meuvremenu je prerasla u ulomak

Jadranske magistrale koja znatno optereuje grad Omi. Foal je tako tek dijelom

reprezentativno sredite nove gradske cjeline, a znatno je vie barijera koja grad presijeca na

dva slabo povezana dijela.

Na prostoru Foala valja posebno istaknuti mnogobrojne kioske, razliitog oblika i

veliina, koji su u naelu neprimjereni sredinjem, reprezentativnom prostoru grada, a

posebice ako se radi o gotovim, industrijskim proizvodima koji su bez ikakve kritinosti

postavljeni gotovo na svakom proirenju izmeu pjeakog toka i proelja kua.

Reprezentativnost prostora, uz proelja kua podignutih do Drugog svjetskog rata,

ponajvie istie drvored platana, jedan od spomeni

ki najvanijih detalja Foala. Pored

drvoreda na Foalu se nalazi nekoliko elementa hortikulturnog ureenja partera kao to su

okrugle korita oko nekoliko platana, te korita za cvijee pravokutnog tlocrta na zapadnom i

istonom rubu prostora. Pored navedenog, na nekoliko su mjesta posaene niske ivice.

Posebna tema je veliki park na samom rubu june strane Foala i njegova povezanost s

ostalim prostorom. Na nekoliko mjesta privatni vrtovi izlaze na sjevernu stranu Foala.


70/74

69

Foal nije poploan ve je asfaltiran to ni u kojem sluaju ne pristaje uz prostor

koji ima osobinu reprezentativnog gradskog prostora. Valja istaknuti injenicu da je pravac

pruanja nekadanjih fortifikacija oznaen posebnim poploanjem.

Postojee stanje urbane opreme je takvo da se moe govoriti o posvemanjem

meteu oblika, veliina, boja, smjetaja i svih drugih elemenata koji tvore pojavnost urbane

opreme. Posve je oito da prilikom opremanja prostora nije postojala jedinstvena nit vodilja

cjelokupnog prostora ve je svatko postavljao to mu je trebalo shodno svojim mogunostima

i potrebama.

Mogu se navesti sljedei elementi urbane opreme:

-elementi javne rasvjeti: kandelabri i konzolno postavljeni ferali. Kandelabara ima

nekoliko vrsta na sjevernoj i junoj strani Foala. Najprihvatljiviji su konzolno postavljeni

metalni ferali koji se tek sporadino nalaze na proeljima kua s june strane Foala

-prometna signalizacija: kolnik Foala dio je Jadranske magistrale to je urbanoj

opremi dodalo i niz prometnih znakova, nekoliko pozamane veliine, to dodatno doprinosi

meteu u prostoru

-nekoliko vrsta stupia uz kolnik: preteito se radi o stoastim, betonskim

elementima, oblika polukugle, koji sprjeavaju penjanje auta na pjeaki prostor, meutim

mogu se pronai i metalni stupii, te betonski stupii krunog profila.

-eljezna ograda i betonski elementi uz rub ceste: ograda i betonski elementi koji

razdvajaju pjeaki od prometa vozila nisu primjereni reprezentativnom gradskom prostoru.


71/74

70

Iako su zasigurno zadani propisima o sigurnosti prometa potrebno je nai rjeenja

primjerenija sreditu grada. Na dva mjesta pojavljuje se ograda od kiastih betonskih

elemenata, najvjerojatnije postavljena kao ograda tekata.

-reklame i tende: najvei doprinos postojeoj neujednaenoj urbanoj opremi na

Foalu daju reklame i tende. Postoje u svim oblicima, veliinama, bojama i materijalima.

Moe se rei da su na razini prizemlja reklame i tende dominatni element.

-informativni panoi: moe se ustanoviti dvije vrste. stariji postavljeni na zidovima i

uokvireni okruglim metalnim cijevima i novi, samostojei koji se nalaze u koritima na

istonom i zapadnom rubu Foala

-ograde tekata: iako u vremenu rada na ovom elaboratu veina tekata nije bila

postavljena, prema onome to se moglo vidjeti moe se zakljuiti da svaki tekat po svom

nahoenju odreuje stolove, sjedalice i ograde.

-klima ureaji na proeljima: iako se ne mogu smatrati dijelom urbane opreme,

vanjske jedinice klima ureaja, esto postavljene u istoj visini s elementima urbane opreme,

takoer znaajno pridonose neskladu na Foalu.


72/74

71

Prijedlog konzervatorskih smjernica za ureenje i urbano opremanje prostora Foala

Slijedom analize i valorizacije postojeeg stanja Foala mogu se predloiti sljedee

smjernice ureenja:

-problem Jadranske magistrale na Foalu treba rijeiti dugorono izmjetanjem ili

ukopavanjem ime bi Foal u cijelosti postao reprezentativna gradska etnica. Ukoliko

prometnica za sada ostaje onda bi dizajn metalnih ograda treba uskladiti s dizajnom ostale

urbane opreme.

-pojava kioska na reprezentativnom gradskom prostoru nije adekvatno rjeenje.

Potrebno je stoga broj istih smanjiti na najnuniju mjeru ili ih potpuno ukloniti. U sluaju da

se pojava nekog kioska bude smatrala neophodnom potrebno je istog dizajnirati u skladu s

dizajnom urbane opreme.

-drvored platana jedan je od najznaajnijih elemenata prostornog ureenja Foala te

ga stoga nepromijenjenog treba zadrati u prostoru. S nadlenim slubama treba utvrditi mjere

rjeavanja izbijanja korijena na ploniku, a takoer s istima treba utvrditi postojee

zdravstveno stanje platana te utvrditi koje se mjere trebaju poduzeti da bi se isto popravilo. Za

cjelokupni prostor Foala treba napraviti idejno rjeenje hortikulture. Takoer treba

hortikulturno rijeiti vezu parka na jugoistonom rubu Foala s okolnim prostorom.

-asfaltiranje pjeakog koridora nije rjeenje adekvatno reprezentativnom gradskom

prostoru te se kroz idejno rjeenje treba pronai adekvatno rjeenje poloanja. Takoer je

obvezno pravce pruanja fortifikacija oznaiti u novom poploanju. Detalje rjeenja reenog

oznaavanja treba dogovoriti s nadlenom slubom zatite kulturne batine.

-iako je prometnica na Foalu cjeloviti dio Jadranske magistrale, te kao takva treba

imati adekvatnu prometnu signalizaciju, potrebno je s nadlenim slubama dogovoriti da se


73/74

72

ista svede na najmanju moguu mjeru, a po mogunosti da se redizajnira u skladu s dizajnom

ostale urbane opreme

-eljeznu ogradu koja odvaja pjeaki od prometa vozila te betonske elemente na

istonom rubu Foala treba zamijeniti elementima usklaenim s dizajnom ostale urbane

opreme

-ostali elementi urbane opreme, nabrojani u poglavlju analize i valorizacije urbane

postojeeg stanja, trebaju biti meusobno usklaeni na nain da se za sve pobrojane elemente

nae zajedniko rjeenje diz

konzervatorski-elaborat-omis

Documents