kontrola korova u organskoj · pdf fileobezbede dovoljno kabaste hrane za stoku na gazdinstvu...
TRANSCRIPT
KONTROLA KOROVA
U ORGANSKOJ PROIZVODNJI
Vladan Ugrenović, Vladimir Filipović
ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI CENTAR INSTITUT “TAMIŠ˝ PANČEVO
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
• Korovi predstavljaju važan ograničavajućii činilac u
biljnoj proizvodnji.
• Korovi mogu značajno da smanje prinos i kvalitet gajenih
biljaka.
• U organskoj biljnoj proizvodnji ne primenjuju se
sintetički proizvedeni herbicidi.
• Borba protiv korova u organskoj biljnoj proizvodnji
predstavlja važnu kritičnu tačaku.
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
• Upotrebu ljudskog rada u borbi protiv korova u našim
agroekološkim uslovima ne možemo isključiti.
• Upotreba ljudskog rada značajno povećava troškove i
utiče na uspešnost proizvodnje.
• Obezbeđivanje radne snage – kopača, predstavlja
kritičnu tačaku koja često predstavlja limitirajući faktor
za ulazak u organsku proizvodnju.
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
Korovi nisu slučajni pratioci gajenih biljaka. To su biljne
vrste koli su se tokom vremena prilagodile na gajene
biljke i na agrotehničke mere koje su se duže vreme
primenjivale (Dražić, 1999).
Kontrolu korova u organskoj proizvodnji treba bazirati
na održavanju zemljišta bez semena korova i njhovih
organa za vegetativno razmnožavanje, a ne na zaštiti
useva od korova.
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
• visoko izražena sposobnost prilagođavanja.
• otpornost prema nepovoljnim uslovima sredine
• velika moć reprodukcije
Prilagođenost se ogleda u biološkim osobinama semena:
• dugovečnost,
• životna sposobnost,
• mirovanje - dormantnost
• periodičnost klijanja
KOROVI
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
Korovska vrsta
Produkcija semena po biljci Dugovečnost semena
(godina)
prosečno maksimalno
Poljska gorušica
(Sinapis arvensis L.) 1200 20.000 10
Štir
(Amaranthus retroflexus L.) 5.000 -32.000 1.000.000 6
Ambrozija
(Ambrosia artemisifolija L.) - 8800 40
Obična pepeljuga
(Chenopodium album L.) 3.000 – 20.000 800.000 -
Njivska palamida
(Cirsium arvense) 4.000 – 6.000 - 6
Divlji sirak
(Sorghum halepense L.) 1500 - 1800 12000
20
(Rezultati više autora)
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
Višegodišnji rizomski korovi
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
Jednogodišnji korovi
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
• Suzbijanje korova pre donošenja semena.
• Naknadno dozrevanje semena i posle mehaničkog
uništavanja.
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
• Štite zemljište od erozije
• Kao zelenišno đubrivo,
• Hrana i sklonište pticama
• Neki korovi dobra stočna hrana
• Imaju lekovita svojstva
• Pčelinja ispaša
• Doprinose lepoti
poljoprivrednog pejzaža
Korovske vrste mogu biti i korisne
KONTROLA KOROVA U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
Praćenje korovske flore na parcelama i dobro poznavanje biologije i
ekologije korovskih vrsta preduslov je za njihovo uspešno suzbijanje.
• Preventivne mere borbe
• Mehaničke mere borbe
• Fizičke mere borbe
• Biološke mere borbe
Pravovremeno i kvalitetno sprovođenje svih raspoloživih mera borbe.
Preventivne mere borbe
PLODORED
• Plodored je unapred utvrđena smena gajenih biljaka u vremenu i
prostoru (Prjanišnjikov, 1952).
• Plodpred se posmatra kao važna fitosanitarna mera koja smanjuje
pojavu bolesti, štetočina i korova (Molnar, 1999).
• Kod svih sistema biološkog ratarenja primenjuju se čvrsti plodoredi sa
značajnim udelom jednogodišnjih i višegodičnjih leguminoza i
njihovih smesa sa travama koje treba da obogate zemljište azotom i
obezbede dovoljno kabaste hrane za stoku na gazdinstvu (Molnar,
1999).
Preventivne mere borbe
PLODORED
Uticaj plodoreda na zastupljenost višegodišnjih korova
(jedinki po m2) (Milić, 1964)
Korovska vrsta
Dvopoljni
Tropoljni
Četvoropoljni
Sedmopoljni
Osmopoljni
Divlji sirak
41,0
3,3
1,3
2,6
1,1
Poponac
6,2
3,6
1,0
2,6
2,5
Palamida
1,3
0,6
-
-
-
Ukupno
48,5
7,5
2,3
5,2
3,6
Preventivne mere borbe
PLODORED
Mehanizam fizičkog delovanja plodoreda u suzbijanju
korova oslanja se na konkurentske odnose korova i gajenih
biljaka, zasenjivanjem ili gušenjem (Dražić, 1999).
Poželjno da gajene biljke imaju konkurentsku sposobnost,
da potiskuju korove.
• usevi koji imaju veliku gustinu,
• ubrzan porast nadzemne bio mase
• izražena pokrovnost.
raž, krupnik, heljda, ozime krmne smeše, uljana repica,
kukuruz za silažu........
Preventivne mere borbe
PLODORED
Deluje sistemom obrade za dati usev (vreme, način i
intezitet izvođenja operacija) kao i vremenom i gustinom
setve (Dražić, 1999).
Smenjivanjem useva, a time i sistema obrade zemljišta
menjaju se i agroekološki faktori.
Na taj način sprečavamo prekomernu zastupljenost i širenje pojedinih vrsta korova
i nagomilavanja njihovog semena i organa za vegetativno razmnožavanje.
Strnine, uljana repica - suzbijanje korova na strništu
Heljda, proso – kasnija setva omogućava suzbijanje korova
predsetvenom pripremom.
Heljda - biljna vrsta kasne setve, ubrzanog porasta i izražene pokrovnosti
Organsko demo polje, Institut “Tamiš” Pančevo, 2011. godina.
Preventivne mere borbe
PLODORED
Alelopatsko delovanje plodoreda na zakorovljenost i
suzbijanje korova zasniva se na alelopatskim odnosima
gajenih biljaka i korova (Dražić, 1999).
Ovas - inhibira rastanje gorušice i bulke.
Raž - suzbija rastanje ambrozije, pepeljuge i kamilice.
Biljni ostaci suncokreta - smanjenje porasta divljeg ovsa,
pirevine, muhara, ambrozije i obične pepeljuge.
Abutilon - inhibira rastanje korena kukuruza.
(Podaci više autora).
Preventivne mere borbe
PLODORED
Vrednovanje preduseva:
Poželjno
• usevi koji imaju veliku gustinu,
• ubrzan početni porast nadzemne biomase
• izražena pokrovnost
• sistemom obrade omogućavaju suzbijanje korova
• alelopatski deluju
Nepoželjno
• usevi koji zakorovlavaju njivu
• usevi koi uzrokuju pojava samonika
Preventivne mere borbe
PLODORED
U plodored treba uključiti useve sa izraženom pokrovnošću za
zelenišno đubrivo, postrnu setvu i međuuseve.
Kritične tačke prilikom zasnivanja ovakvih useva:
• Jesenja setva – potrebna agresivna obrada u
proleće kako bi se parcela pripremila za setvu
glavnog useva – gubitak vlage za nicanje.
• Letnja setva – nedostatak vlage za nicanje,
korovi dobijaju prostor.
(Fotografija: Uwe Hornischer)
Genotipovi namenjeni organskoj proizvodnji:
Bokorenje, grananje, visina
Ubrzan početni porast
Dužina vegetacije
Zasenjivanje i ugušivanje korova
Sposobnost za usvajanjem hraniva
Tolerantnost na uslove spoljašnje sredine
Alelopatska aktivnost
Tolerantnost prema bolestima i štetočinama
Adaptirane na uslove nižih ulaganja
Preventivne mere borbe
IZBOR SORTE
Zasenjivanje, gušenje - tip bokora kod pšenice u fazi vlatanja:
semiprostratum erektum
( S
am
ob
or
Ves
na, 2007)
Preventivne mere borbe
IZBOR SORTE
Preventivne mere borbe
VREME I NAČIN SETVE
• Vreme setve
• Rastojanje između
redova
• Rastojanje u redu
• Odgovarajući sklop
Upotreba čistog i kvalitetnog semena!!!
Preventivne mere borbe
UPOTREBA ČISTOG I KVALITETNOG SEMENA!!!
• Karantinski
korovi
• Nepoželji korovi (teško se izdvajaju)
U organskoj proizvodni pod određenim uslovima dozvoljena je
upotreba semena iz sopstvene proizvodnje.
• Prava žita - prilepača (Galijum aparine L.)
• Mahanunarke - čičak, obična pomoćnica (Solanum nigrum L.)
• Lucerka – vilina kosica (Cuscuta spp.), štavelj (Rumeks spp.)
Preventivne mere borbe
Malčiranje (slama, pleva, seno, kompost, stajnjak, papir, folija) ima
značajnu ulogu u sprečavanju klijanja, nicanja, rasta i razvoja korova -
zasenjivanje.
Preventivne mere borbe
(Fotografija: Flickr)
Preventivne mere borbe
• Pravilno negovanje stajnjaka
• Uništavanje korova van njive pre donošenja
semena
• Pravilna ishrana gajenih biljaka
• Regulisanje vodnog režima i Ph reakcije zemljišta
• Čistoća poljoprivrednih mašina i oruđa
• Ispravan postupak sa otpatcima vršidbe i trijerisanja
Mehaničke mere borbe
• Negovanje strništa
letnji korovi
• Rana duboka obrada
letnji korovi i samorast
• Jesenja gruba obrada
jesenji korovi
• Rana prolećna obrada
zimski i ranoprolećni korovi
• Predsetvena priprema
prolećni korovi
Mehaničke mere borbe Konvencionalna obrada - ugarenje plugom u uslovima zemljišne suše
ne donosi dobre rezultate.
Mehaničke mere borbe
Konvencionalna obrada - duboko oranje raonim plugom,
prevrćemo zemljište.
Mehaničke mere borbe
Distribucija semena korova po dubini oraničnog sloja
• Veći deo semena korova nalazi
se u sloju od 0 do 3 cm.
• Semena koja se nalaze na
dubini od 10 cm i dublje ne
mogu da klijaju i niču.
• Prevrtanjem zemljišta
prilikom oranja premeštamo i
semena korova po profilu
oraničnog sloja.
(Crteži: Vladan Ugrenović)
Mehaničke mere borbe Konzervaciska obrada razrivačem sa diskosnim oruđem i valjkom,
nema prevrtanja zemljišta.
Mehaničke mere borbe
Na površinama gde je osnovna obrada izvršena prerano ili gde je
izvršeno zatvaranje zimske brazde, stvaraju se uslovi za pojavu zimskih
korova.
Mehaničke mere borbe
Predsetvena priprema razrivačem sa diskosnim oruđem efikasno se mogu
eliminisati zimski i većina ranoprolećnih korova.
18. mart 2011. godine, organsko demo polje Institut “Tamiš” Pančevo
Mehaničke mere borbe Međuredna obrada
15. maj 2009. godine, organsko demo polje, Institut “Tamiš” Pančevo.
Mehaničke mere borbe
Međuredna obrada
2. jun 2011. godine, organsko demo polje, Institut “Tamiš” Pančevo.
Mehaničke mere borbe
Međuredna obrada – kultivator sa prstastim motičicama
(Fotografija: Uwe Hornischer)
Mehaničke mere borbe
Uništavanje korova češljevima
Mehaničke mere borbe
Termička kontrola korova spaljivanjem
(Fotografije: Uwe Hornischer)
Mehaničke mere borbe
Termička kontrola korova spaljivanjem
• Brzina vetra < 5 km/h
• Površina mora biti suva, bez rose
• Većina korova u fazi kotiledona
• Brzina kretanja agregata između 2 i 5 km/h
• Opeaciju najbolje izvesti u sunčano podne
Problemi: kišoviti ili vetrovit dani kada korovi niču
Delovanje na površinama bez useva, predsetveno, posle
žetve i u usevu, međuredno.
(IUwe Hornischer, 2010)
Mehaničke mere borbe
Upotreba ljudskog rada – okopavanje useva soje
21.– 23. jun 2009. organsko demo polje, Institut “Tamiš” Pančevo.
Mehaničke mere borbe
Upotreba ljudskog rada – plevljenje useva soje
11. jun 2011. organsko demo polje, Institut “Tamiš” Pančevo.
Mehaničke mere borbe
Upotreba ljudskog rada – plevljenje useva heljde
13. jun 2011. organsko demo polje, Institut “Tamiš” Pančevo.
Mehaničke mere borbe
Upotreba ljudskog rada
(Fotografije: Uwe Hornischer)
Hvala na pažnji!!!
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Stručno lice zaduženo za kontakt:
Vladan Ugrenović dipl. inž, PDS Institut ˝Tamiš˝, Novoseljanski put 33, 26000 Pančevo, Srbija,
telefon: +38113313092, fax: +38113520991; mob: +381648814412, e-mail: [email protected]
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------