komunikacija putem ssl protokola.doc

7/28/2019 Komunikacija putem SSL protokola.doc

1/5

1. Uvod

Sigurne transakcije i izmjena povjerljivih elektronikih informacija postavljaju vane sigurnosne

zahtjeve kao to su ouvanje integriteta, autentinost i povjerljivost. Navedeni sigurnosni ciljevi

esto se ostvaruju koritenjem asimetrinih kriptografskih algoritama, odnosno kriptografskih

algoritama javnog kljua (eng. public key cryptography). Ovakav pristup omoguuje samo onimentitetima koji posjeduju valjani klju izvrenje odreenih akcija, kao to su digitalno potpisivanje

dokumenata ili dekriptiranje kriptiranih podataka.

Koncept koji povezuje vlasnike i njihove javne kljueve na pouzdan nain naziva se infrastruktura

javnih kljueva, odnosno PKI (eng. Public Key Infrastructure) infrastruktura. Digitalni certifikat je jedan

od kljunih elemenata PKI infrastrukture, te je za razumijevanje naina rada digitalnih certifikata

potrebno poznavanje osnova PKI infrastrukture.

Digitalni certifikat je jedna od tehnologija koja tvori bazu Internet sigurnosti. To su raunalne

datoteke koje djeluju kao online propusnice, te omoguuju autentikaciju svojih vlasnika, kao i zatitu

podataka izmijenjenih preko javnih kanala. Uloga certifikata u PKI infrastrukturi je automatizacijaprocesa distribuiranja javnih kljueva i sigurne izmjene podataka. Temelj ove tehnologije predstavlja

X.509 standard, kojim su definirane informacije koje se pohranjuju u certifikat, te format zapisa tih

informacija. Iako PKI nije zaivio u onoj mjeri kako je bilo predviano u prolosti, certifikati su ipak

pronali svoju primjenu, od kojih je jedna od najoitijih ona u Web preglednicima koji podravaju

komunikaciju putem SSL kanala.

U dokumentu e ukratko biti opisana PKI infrastruktura, kao i osnovni elementi koji je sainjavaju, s

posebnim naglaskom na digitalne certifikate. Takoer, ukratko e biti opisane osnovne

funkcionalnosti OpenSSL programskog paketa, te nain komunikacije SSL protokolom. Konano, dan je

detaljan primjer generiranja certifikata za potrebe Web posluitelja.

2. PKI infrastruktura

PKI infrastruktura je jedna od robusnijih metoda za sigurnu komunikaciju putem nesigurnih kanala,

kao to je Internet. Digitalni certifikat je osnovni element ove strukture koja slui za podizanje

razine sigurnosti informacijskog sustava.

Digitalni certifikat je elektroniki dokument koji identificira osobe i resurse na javno dostupnim

mreama, a temelji se na tehnologiji javnih i privatnih kljueva. Ovi kljuevi se uvijek generiraju u

paru. Podaci koji se kriptiraju pomou javnog kljua, dekriptiraju se privatnim kljuem, i obratno.

Svaki klju je jedinstven, te se stoga pomou njega moe identificirati vlasnik. Javni kljuevi su

dostupni svima koji ele sigurno komunicirati s vlasnikom, dok se privatni klju nikad ne prenosi

nesigurnim kanalima, te je poznat samo vlasniku. S ciljem ouvanja autentinosti poruke PKI

tehnologija omoguuje i digitalno potpisivanje poruka. Potpis se kriptira privatnim kljuem, te je

stoga primatelj u mogunosti provjeriti autentinost poruke dekriptiranjem potpisa javnim kljuem

entiteta koji je poslao poruku. Uobiajeno je da se potpisom smatra saetak (hash) same poruke.


2/5

Digitalni certifikat potvruje povezanost javnog i tajnog kljua koje posjeduje neki entitet.

Identitet entiteta, koji moe biti osoba ili aplikacija, je sadran u certifikatu zajedno s javnim kljuem.

Kako bi ovakva struktura bila valjana, ona mora biti potpisana od tree strane, certifikacijskog autoriteta

CA (eng. Certificate Authority), koji predstavlja autoritet od povjerenja. Razina povjerenja ovisi o samom

CA-u. Proces izdavanja certifikata moe ukljuivati i registracijski autoritet, RA (eng. Registration

Authority, Request Authority), koji je zaduen za registraciju i eventualnu verifikaciju identitetakorisnika. Digitalni certifikati se nakon objave mogu slobodno razmjenjivati ili objavljivati u

odgovarajuim repozitorijima, kao to su LDAP ili X.500 direktoriji. X.500 je ISO/ITU standard

koji definira nain strukturiranja globalnih direktorija.

Vrlo bitna stavka digitalnih certifikata je i trajanje njihove valjanosti. Ova vrijednost predstavlja

vremenski period unutar kojeg certifikat vrijedi, te je unaprijed definirana. U sluaju kompromitacije

korisnika ili digitalnog certifikata valjanost moe biti ukinuta i prije isteka vremenskog roka na koji je

digitalni certifikat inicijalno izdan. Povlaenje digitalnih certifikata mogue je obaviti objavom

informacije o povlaenju na CRL (eng. Certificate Revocation List) revokacijskoj listi, ili dobivanjem

informacija o povuenim digitalnim certifikatima koritenjem OCSP (eng. Online Certificate

Status Protokol) protokola. Vie o nainu povlaenja digitalnih certifikata mogue je saznati izdokumenta dostupnom na adresihttp://www.cert.hr/filehandler.php?did=202.Osim upravo navedenih

elemenata PKI infrastrukture, postoje i dodatni elementi, kao to su toke povjerenja koje omoguuju

provjeru valjanosti, upravljanje privatnim kljuevima koje prua obnovu digitalnih certifikata prije

isteka valjanosti, te back-up privatnih kljueva. Ovi elementi PKI infrastrukture nee biti detaljno razmatrani

u sklopu ovog dokumenta.

2.1. Format digitalnog certifikata

Format digitalnog certifikata definiran je X.509 standardom, koji ga opisuje kao strukturu od 3 polja:

tbsCertificate - niz, odnosno struktura koja se sastoji od informacija koje identificirajuentitet kojem se izdaje certifikat i izdavaa digitalnog certifikata. U strukturi su sadrani ime

izdavaa certifikata, ime entiteta i njegov javni klju, period valjanosti, inaica, te eventualne

dodatne ekstenzije.

signatureAlgorithm - polje koje sadri identifikator algoritma kojim je digitalni

certifikat digitalno potpisan od strane izdavaa (npr. RSA-MD5, RSA-SHA1, DSA-SHA1).

signatureValue - polje koje sadri digitalni potpis, koji predstavlja tbsCertificate

strukturu enkodiranu ASN.1 (eng. abstract syntax notation) DER (eng. distinguished

encoding rules) pravilima nad kojom je proveden algoritam naveden u

signatureAlgorithm polju.
http://www.cert.hr/filehandler.php?did=202./http://www.cert.hr/filehandler.php?did=202./http://www.cert.hr/filehandler.php?did=202./http://www.cert.hr/filehandler.php?did=202./http://www.cert.hr/filehandler.php?did=202./


3/5

3. Komunikacija putem SSL protokola

Za sigurnu komunikaciju izmeu Web posluitelja i korisnika koji ga posjeuju potrebno je

generiranje

para javnog i privatnog kljua posluitelja. Svim korisnicima koji moraju posluitelju proslijediti

povjerljive informacije dodjeljuje se javni klju posluitelja. Ovaj klju slui za dogovaranje detalja

sjednice, kao to su algoritam kriptiranja te sjedniki klju (eng. session key) koji e biti koriten u

komunikaciji. Nakon to su dogovoreni, ovi parametri se koriste za sigurnu komunikaciju izmeu Web

posluitelja i njegovih klijenata. Problem koji se javlja u ovakvoj koncepciji je pitanje

vjerodostojnosti

posluitelja kojem se povjerljive informacije predaju, gdje do izraaja dolazi potreba za uporabom

digitalnih certifikata. Web posluitelj bi trebao posjedovati digitalni certifikat kojim dokazuje da je

uistinu onaj za kojeg se izdaje, pri emu je certifikat potpisan od strane CA kojem korisnici mogu

vjerovati. Na Internetu je dostupan velik broj tvrtki koje se bave ovom djelatnou, od kojih su

poznatije Thawte (http://www.thawte.com/) i VeriSign (http://www.verisign.com/).

Prilikom podnoenja zahtjeva za izdavanjem digitalnog certifikata uz javni klju se predaje i

dokumentacija kojom se dokazuje identitet entiteta. CA generira digitalni certifikat koji sadri

javni

klju, ime vlasnika posluitelja, vlastito ime kao CA autoritet koji je izdao certifikat, te vlastiti

digitalni potpis. Na Slici 1 je prikazan put digitalnog certifikata na sigurnom Web posluitelju.
http://www.thawte.com/http://www.verisign.com/http://www.thawte.com/http://www.verisign.com/


4/5

Slika 1. Put digitalnog certifikata na Web posluitelju

Provjera digitalnog certifikata Web posluitelja na kojem postoji SSL podrka je slijedea:

Korisnik se spaja na Web stranicu na kojoj je omoguena SSL komunikacija koritenjem

https://url umjesto http://urladrese.

Posluitelj prezentira svoj digitalni certifikat Web pregledniku korisnika, koji provjerava

certifikat, te pokuava potvrditi da je CA koji ga je potpisao jedan od onih koje preglednik

prepoznaje i kojem vjeruje, te da li je u mogunosti provjeriti digitalni potpis.

Ukoliko provjera proe uspjeno, Web preglednik korisnika prihvaa javni klju zapisan u

digitalnom certifikatu.

U sluaju neuspjene provjere Web preglednik objavljuje upozorenje korisniku da ne

prepoznaje CA autoritet.

Za obostrano sigurno komuniciranje pomou asimetrinog algoritma, svaki korisnik bi takoer trebao

posjedovati svoj par javnog i privatnog kljua. Tek na ovaj nain je mogua i obostrana

autentikacija.

Korisnik mora posjedovati digitalni certifikat jedino u sluaju potrebe dokazivanja svog identiteta

posluitelju.

PKI tehnologija se u SSL komunikaciji koristi jedino u fazi rukovanja. Faza rukovanja ukljuuje

pregovor posluitelja i Web preglednika o simetrinom algoritmu kojim e se kriptirati podaci tijekom

komunikacije, te za dogovor kljua koji e vrijediti samo za vrijeme trajanja sjednice. U ovoj fazi

javni klju posluitelja slui za autentikaciju posluitelja i zatitu dogovora o sjednikom kljuu.

Nakon to SSL rukovanje zavri, slijedi drugi dio protokola (eng. Record Protocol) u kojem se svipodaci koji se izmjenjuju izmeu posluitelja i Web preglednika kriptiraju dogovorenim

simetrinim algoritmom.

Ukoliko tijekom sjednice doe do potrebe za bilo kakvom vrstom upozorenja, SSL protokol ima i

za takav tip poruke definirani protokol, nazvan Alert protokol. Iz upravo navedenog moe se zakljuiti

da se SSL protokol sastoji od tri razliita protokola, to je prikazano slikom 2.

Slika 2. Dijelovi SSL protokola

Sva komunikacija koja se odvija putem SSL kanala je osigurana kriptiranjem, ali vrlo esto se

krivo pretpostavlja da je snaga kriptografskog algoritma odreena digitalnim certifikatom. Snaga

SSL sjednice zapravo je funkcija Web preglednika i mogunosti Web posluitelja. Ako posluitelj podrava
http://url/http://url/http://url/


5/5

128-bitne kljueve, a Web preglednik samo 40-bitne kljueve, sjednica e se ostvariti koritenjem 40-

bitnog kljua.

komunikacija putem ssl protokola.doc

Documents