Škola za dizajn tekstila i kože novi pazar · 2. kategorije (klase) zemljiŠta kategorizacija je...
TRANSCRIPT
PREDMET: MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE
Škola za dizajn tekstila i kože Novi Pazar
1. VRSTE TLA Zavisno od osobina i od krupnoće zrna, prirodni zemljišni
materijal delimo na: – Stene: monolitne, nemonolitne (sa pukotinama i šupljinama) i
trošne (u fazi hemijskog raspadanja), – Nevezani materijali: Drobine, šljunak i pesak. Zrna peska su u
najvećoj meri sastavljena od minerala kvarca i mogu se izdvojiti u više frakcija. U zemljištu smanjuju koheziju i elastičnost a povećavaju trenje.
– Prašina: U zemljištu smanjuje koheziju zemljišta a povećava mogućnost ispiranja.
– Glina: nastaje pri hemijskim procesima raspadanja stenske mase. Zrna gline su veoma sitna, ljuspastog i igličastog oblika. Pri dodiru sa vodom se gubi veza između zrna gline pa tlo postaje nestabilno.
– Čestice koloida: najsitniji materijal prašinastog i glinovitog porekla sa opnama koje zadržavaju vodu i imaju sposobnost bubrenja.
CRNICA- najplodnije tlo,nepovoljno za gradnju – povoljno za poljoprivredu (ravničarski krajevi)
CRVENICA- plodno tlo, nepovoljno za gradnju (primorski krajevi)
PESKOVITO TLO- slabo plodno (primorski kraj, rečne doline)
GLINENO TLO - za izradu posuđa, nepovoljno za gradnju
(brežuljkasti krajevi)
ILOVAČA- za izradu opeke i crepa
2. KATEGORIJE (KLASE) ZEMLJIŠTA
Kategorizacija je uvedena zbog lakšeg određivanja učinka radne snage pri iskopu različite tvrdoće tla, pri upotrebi različitih sredstava za rad.
– Zemljište I klase: tla koja se sastoje od raspadnutih, mekanih, slabo vezanih stena u kojima se iskop ili utovar može vršiti ašovom i lopatom (humus, pesak, šljunak, tucanik),
– Zemljište II klase: tla sastavljena od nešto čvršćih ali slabo vezanih stena. Pri radu sa njima se mora upotrebljavati i budak i motika ( čvrste gline, lapor, les, slabo vezani pesak, drobine),
– Zemljište III klase: tla koja se sastoje od stena u kojima se iskop vrši pijukom (krampom) (čvrste suve gline, mekani laporci, glinci, poluvezani šljunak, ilovača),
–Zemljište IV klase: tla koja se sastoje od stena u kojima se iskop vrši pijukom (krampom), ćuskijom a po potrebi se koriste i klinovi i čekići (trošne raspadnute i jako ispucale, polukamenite stene),
–Zemljište V klase: tla koja se sastoje od stena u kojima se pored ćuskije i čekića mora koristiti i nešto eksploziva (0,1-0,2kg/m3) (mehanički oštećene kamenite stene, škriljci, tufovi, slabije vezani peščari, tankoslojni krečnjaci),
–Zemljište VI klase: tla koja se sastoje od čvrstih kamenitih stena u kojima se pored ostalih alata mora koristiti 0,3kg/m3
eksploziva (dobro vezani peščari, konglomerati, krečnjaci, mermeri, dolomiti, gnajsevi, magmatske stene),
–Zemljište VII klase: tla koja se sastoje od čvrstih i žilavih stena u kojima se pored ostalih alata mora koristiti oko 0,5kg/m3 jačeg eksploziva (gabro, bazalt, dijabaz, amfibolit i dr.).
3. PRITISCI U TLU Prostiranje opterećenja u tlu - izobare
Prostiranje opterećenja u tlu – aproksimativni proračun
4. IZBOR DUBINE FUNDIRANJA
Opasnost od mraza,
Sastav i svojstva tla,
Dubina fundiranja susednih objekata,
Hidrogeološki uslovi,
Osetljivost tla na promenu uslova,
Postojeće komunikacije i prepreke,
Veličina i priroda opterećenja,
Namena objekta,
Dubina erozije rečnog dna,
4.1. Opasnost od mraza
Kada se temelj oslanja na stenu mora se sprečiti prodor
vode u kontaktnu površinu ako je ona u zoni
zamrzavanja.
Kada se temelj oslanja na sloj peska ili šljunka dubina
fundiranja je najmanje 0,5m a nivo podzemne vode
mora biti ispod dubine zamrzavanja.
Za ostale vrste tla dubina fundiranja zavisi od NPV.
Dubina zamrzavanja je ona dubina na kojoj se može
ostvariti zamrzavanje tla (-1°C za nekoherentno a +1°C
za ostale vrste tla). U našim uslovima minimalna
dubina fundiranja je 0.8 – 1.0m.
4.2. Sastav i svojstva tla
4.3. Dubina fundiranja susednih objekata
Df1 Df3
Df2
Df1
Df3
Df2
4.4. Osetljivost tla na promenu vlažnosti
Ekspanzivna tla – tla visoke plastičnosti su tla koja pri promeni vlažnosti menjaju svoju zapreminu (bubrenje i skupljanje) u meri koja uzrokuje deformacije tla i oštećenja objekata.
Metastabilna tla – les: prašinasto tlo eolskog porekla, veoma osetljivo na povećanje vlažnosti pri čemu dolazi do raskidanja strukturnih veza i tzv. kolapsa lesa praćenog velikim sleganjima.
HVALA NA PAŽNJI!