5/23/2018 Knjiga

1/3

Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu

Odjel za povijest

Mentor: doc.dr.sc Darko itek

Student: !oran Dejanovi"

Zagreb, lipanj #$%&.

'rikaz knjige 'etera (urka

TO JE KULTURALNA POVIJEST?

'ovjesniar i predava kulturne povijesti na sveuilitu )a*bridge, 'eter (urke donosi u

ovo* djelu pregled razvoja kulturalne povijesti od njezini+ klasini+ poetaka do povjesniara nove

generacije, odnosno povjesniara nove kulturalne +istorije-. Sa*o djelo je podijeljeno na

poglavlja: Velika tradicija, Problemi kulturalne povijesti, Vrijeme historijske antropologije, Nova

paradigma?, Od reprezentacije do konstrukcije, te S onu stranu kulturalnog obrata?, iz koji+ "u

navesti najva/nije autorove zakljuke.

0 uvodno* dijelu, autor navodi kako je kulturalna +istorija ponovno otkrivena tek

seda*deseti+ godina #$. stolje"a. Ona se javila kao reakcija na dotadanje pristupe u +istoriogra1iji,

ali i kao rezultat kulturnog obrata koji je za+vatio drutvene i +u*anistike znanosti. 'od kulturni

obrat, autor objanjava sve ve"u popularnost kulturni+ studija i irenje opsega poj*a kulture za

kojeg svakodnevno nastaju nove de1inicije. 2ako3er, (urke naglaava da je ono to je prije nekolikodesetlje"a oznaavalo drutvo, danas oznaava kulturu i najavljuje da "e se baviti istra/ivanje*

upravo takvi+ tradicija u okviru kulturalne povijesti.

0 prvo* poglavlju naslovljeno* Velika tradicija, autor navodi etiri 1aze razvoja kulturalne

povijesti: klasina 4zapoinje u kasno* %5. stolje"u i traje do %67$8i+9, 1aza socijalne povijesti

u*jetnosti- 4zapoela trideseti+ godina #$. stolje"a9, otkri"e povijesti popularne kulture 4od

ezdeseti+ godina #$. stolje"a9, te naposljetku nova kulturalna povijest-. 0nutar klasine 1aze,

autor navodi da je postojala sklonost oslikavanja du+a vre*ena, te tu spo*inje autore8pionirekulturalne povijesti i nji+ova djela: o+ana Huizingu 4Jesen srednjeg vijeka9, acoba (urck+ardta

4Kultura renesanse u Italiji9 te !eorga Malcol*a ;ounga 4Victorian ngland9. Za 1azu socijalne

povijesti u*jetnosti- (urke navodi da su najve"i doprinos kulturi donijeli autori izvan povijesnog

kruga koji su se uglavno* bavili kulturni* korijeno* ekono*skog sustava, poput Maorberta ?liasa 4O procesu civilizacije9. Za ideju

popularne kulture, autor navodi da je nastala kada i kulturalna povijest-, a kao najve"e doprinose

ovi* pravci*a spo*inje djela !he Jazz Scene, ?rica Hobsba@na i"aking o# the nglish $lass,

?d@arda 2+o*psona.

5/23/2018 Knjiga

2/3

0 sljede"e* poglavlju (urke se bavi proble*o* kritike klasini+ autora, iji je pristup bio

proglaavan i*presionistiki* i anegdotski*, *arksistiko* kritiko* i proble*i*a *arksistikog

pogleda na kulturu, te proble*i*a popularne kulture i de1inicijo* sa*e kulture. Autor navodi kako

je poja* kulture iri od poj*a popularno- jer se koristio za de1iniciju visoke- kulture, ali se

njegova upotreba proirila, te naposljetku ukljuila i nisku- ili popularnu- kulturu.

0 tre"e* poglavlju (urke se osvr"e na interdisciplinarnost povijesti i antropologije koja je u

razdoblju od %6B$8i+ do %66$8i+ utjecala na velike pro*jene koje su urodile neki* od najva/niji+

inovacija u kulturnoj povijesti. 0 to*e razdoblju, povjesniari elike (ritanije, SAD8a i Crancuske

poeli su poja* kulture koristiti u ire* s*islu, te su posu3ivali antropoloke koncepte i razvijali i+

u pristup poznat kao povijesna antropologija-. ao antropologe koji su najvie utjecali na kulturne

povjesniare (urke navodi Marcela Maussa, ?d@arda ?vansa8'ritc+arda, MarE Douglas i )li11orda!eertza. 2ako3er ovdje se autor bavi i razvoje* *ikro8povijesti 4predstavnici )arlo !inzburg i

!iovanni Fevi9 te postkolonijalni* i 1e*inistiki* teorija*a.

0 poglavljuNova paradigmaautor navodi ostale utjecaje na razvoj kulturalne povijesti, te

se 1okusira na etiri najva/nija teoretiara: Mi+aila (a+tina, inae teoretiara jezika i knji/evnosti,

te na socijalne teoretiare: >orberta ?liasa, Mic+aela Coucaulta i 'ierrea (ourdieua. (urke i+

izdvaja jer nude razliite pristupe novoj kulturnoj +istoriji, poput preokupacije povije"u praksi

radije nego teorija 4npr. povijest itanja9, te se zani*aju i za povijest reprezentacija 4npr. povijest

sje"anja9. >avedeni autori se tako3er bave i *aterijalno* kulturo* i vrlo slabo istra/eno*,

povije"u tijela.

0 peto* poglavlju (urke napo*inje kako se *nogi teoretiari nisu slagali s idejo*

reprezentacije, nego je prevladalo stajalite o konstrukciji, odnosno proizvodnji stvarnosti. On

navodi da se zastupnici konstruktiviz*a u novoj kulturalnoj +istoriji bave razni* pristupi*a poput

konstrukcije povijesti, klase i roda, zajednica, *onar+ije i individualni+ identiteta. 2ako3er,

seda*deseti+ godina prologa stolje"a dolazi do pro*jene koju autor naziva zaokret pre*a

per1or*ativnosti- u novoj kulturalnoj povijesti, a zastupnici ovoga pravca bave se /ivoto* kao

nizo* izvedbi, tj. izvedbeni+ inova. 'rouavanje izvedbenosti autor s*atra *alo* revolucijo* na

polju nove kulturalne povijesti koja je dovela do okazionaliz*a, koji s*atra da se u razliiti*

situacija*a i u prisutnosti razliiti+ osoba ljudi razliito ponaaju.

0 zavrno* poglavlju (urke iznosi *ogu"e scenarije u koje* s*jeru "e se odvijati

budu"nost nove kulturalne +istorije nakon zavretka njezinog najplodnijeg razdoblja. On navodi tri

*ogu"a rjeenja: (urck+ardtov povratak-, odnosno ponovno prouavanje povijesti elita, zati*

nastavak irenja nove kulturalne povijesti na nova podruja poput politike, nasilja i e*ocija, te

5/23/2018 Knjiga

3/3

naposljetku, reakcija protiv konstruktivistikog svo3enja drutva na kulturu. Za kraj, autor uzi*a u

obzir i ideje kulturni+ granica i kulturni+ susreta te naracije kao *ogu"e te*e prouavanja nove

kulturne povijesti.