knjga 2017 - tisak.1 -...

Sadržaj i

Vladimir Arčabić

RECESIJE I POSLOVNI CIKLUSI U EUROPSKOJ UNIJI

Ekonomski fakultet - Zagreb

Zagreb, 2018.

Nakladnik:

Ekonomski fakultet - ZagrebTrg J. F. Kennedyja 6, Zagreb

Za nakladnika:

prof. dr. sc. Lajoš Žager

Glavni urednik:

dr. sc. Tomislav Gelo

Recenzenti:

prof. dr. sc. Radmila Jovančevićprof. dr. sc. Josip Tica

doc. dr. sc. Tomislav Globan

Lektura i korektura:

Damir Maligec

Grafi čka priprema i tisak:

Sveučilišna tiskara, d.o.o.Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

Copyright © Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2018.Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati,

fotokopirati ili na bilo koji drugi način reproducirati, osim u slučajevima kratkih navoda, bez prethodne pisane dozvole nositelja autorskih prava.

ISBN 978-953-346-049-9

CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem 000980590

Ovu knjigu je fi nancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom 7031.

Mojoj obitelji

Recesije i poslovni ciklusi u Europskoj unijiiv

Sadržaj v

Zahvale

Ova knjiga ne bi bila moguća bez potpore i pomoći profesora, kolega i prijatelja kojima bih ovom prigodom želio zahvaliti.

U prvom redu, želim se zahvaliti svojoj mentorici prof. dr. sc. Radmili Jovančević na vremenu koje je uložila u moje obrazovanje i koja je pravodobno prepoznala moj entuzijazam vezan uz istraživanje poslovnih ciklusa . Prof. dr. sc. Josipu Tici se zahvaljujem na brojnim stručnim raspravama, poticajima i idejama koje su uključene u ovaj rad. Veliko hvala dr. sc. Maruški Vizek i prof. dr. sc. Ivi Družiću na pruženoj pomoći i korisnim savjetima u trenutcima nedoumice.

Želio bih se zahvaliti kolegama i prijateljima doc. dr. sc. Tomislavu Globanu i doc. dr. sc. Ireni Raguž Krištić, mojim omiljenim sugovornicima u stručnim ras-pravama te pri rješavanju problema s kojima se doktorski studenti susreću. Uredniku doc. dr. sc. Tomislavu Geli se zahvaljujem na pomoći pri izdavanju ove knjige. Također, želim se zahvaliti svim kolegama i prijateljima s katedre za Ma-kroekonomiju i gospodarski razvoj za strpljenje i pruženu podršku pri pisanju ove knjige.

Vladimir Arčabić

Recesije i poslovni ciklusi u Europskoj unijivi

Sadržaj vii

Kratki sadržaj

1. Uvod ................................................................................................................ 1

Prvi dio: Teorijski okvir ............................................................................... 9

2. Pojmovno određenje tehnologije i nominalnih rigidnosti ...................... 11

3. Osnovna obilježja i teorije poslovnih ciklusa ............................................ 51

Drugi dio: Empirijska analiza .................................................................... 99

4. Volatilnost trenda i ciklusa BDP-a u objašnjavanju poslovnih ciklusa ............................................................................................................ 101

5. Utjecaj tehnoloških i netehnoloških šokova na zaposlenost i poslovne cikluse ......................................................................................... 139

Recesije i poslovni ciklusi u Europskoj unijiviii

Sadržaj ix

Sadržaj

1. Uvod ............................................................................................................... 1 1.1. Uvodna razmatranja .................................................................................. 1 1.2. Relevantnost teme ...................................................................................... 3 1.3. Sažetak rezultata......................................................................................... 5 1.4. Struktura rada ............................................................................................. 7

Prvi dio: Teorijski okvir ............................................................................... 9

2. Pojmovno određenje tehnologije i nominalnih rigidnosti ............... 11 2.1. Modeli rasta i pojmovno određenje tehnologije ..................................... 11 2.2. Ukupna faktorska produktivnost kao klasična aproksimacija tehnologije ................................................................................................... 12 2.2.1. Solowljev model .......................................................................... 12 2.2.2. Izračun ukupne faktorske produktivnosti .............................. 18 2.3. Kritike ukupne faktorske produktivnosti kao mjere tehnologije u kratkom roku ............................................................................................ 20 2.3.1. Osnovne kritike ukupne faktorske produktivnosti ................ 20 2.3.2. Alternativne mjere tehnologije ................................................. 21 2.4. Nominalne rigidnosti u ekonomskim modelima .................................... 23 2.4.1. Nesavršena konkurencija i ljepljivost cijena ili nadnica ........ 23 2.4.2. Mikroekonomske osnove nominalnih rigidnosti ................... 30 2.4.3. Novi kejnezijanski AS-AD model .............................................. 38 2.4.4. Utjecaj šokova potražnje ........................................................... 40 2.5. Realne rigidnosti ......................................................................................... 42 2.5.1. Pretpostavke modela ................................................................. 42 2.5.2. Izvori realnih rigidnosti .............................................................. 45 2.5.3. Empirijski dokazi djelovanja realnih rigidnosti ....................... 47

3. Osnovna obilježja i teorije poslovnih ciklusa ...................................... 51 3.1. Pojmovno određenje i vrste poslovnih ciklusa ........................................ 51 3.1.1. Defi nicija poslovnih ciklusa ....................................................... 51 3.1.2. Osnovne vrste poslovnih ciklusa.............................................. 53 3.2. Stilizirane činjenice o poslovnim ciklusima i njihova usporedba u razvijenim i posttranzicijskim zemljama .............................................. 57 3.2.1. Volatilnost, usklađenost i perzistentnost poslovnih ciklusa ... 57 3.2.2. Velika moderacija poslovnih ciklusa razvijenih zemalja ........ 64 3.2.3. Specifi čnosti posttranzicijskih zemalja .................................... 66 3.3. Teorija realnog poslovnog ciklusa i dominacija tehnoloških šokova ... 67 3.3.1. Osnovne pretpostavke modela ................................................ 67 3.3.2. Ponašanje i optimizacija kućanstava i poduzeća ................... 69 3.3.3. Investicijski troškovi ................................................................... 72

Recesije i poslovni ciklusi u Europskoj unijix

3.3.4. Šokovi tehnologije i državne potrošnje ................................... 73 3.3.5. Dinamika ravnotežnog stanja i kalibracija parametara ........ 74 3.3.6. Utjecaj šokova u modelu ........................................................... 76 3.3.7. Ograničenja i kritike modela ..................................................... 80 3.4. Nova kejnezijanska teorija i dominacija šokova potražnje ................... 81 3.4.1. Osnovne pretpostavke modela ................................................ 81 3.4.2. Ponašanje i optimizacija ekonomskih subjekata ................... 82 3.4.3. Dinamika ravnotežnog stanja .................................................. 85 3.4.4. Utjecaj šokova u modelu i kalibracija parametara ................ 90 3.4.5. Ograničenja i kritike modela ..................................................... 97

Drugi dio: Empirijska analiza .................................................................... 99

4. Volatilnost trenda i ciklusa BDP-a u objašnjavanju poslovnih ciklusa ........................................................................................................... 101 4.1. Pregled dosadašnjih teorijskih i empirijskih istraživanja ...................... 101 4.1.1. Procjena trenda i ciklusa BDP-a modelom neopazive komponente ................................................................................ 101 4.1.2. Realne rigidnosti i uloga Phillipsove krivulje .......................... 106 4.2. Metodologija provedenoga istraživanja .................................................. 116 4.2.1. Ciljevi istraživanja ....................................................................... 116 4.2.2. Uzorak analiziranih zemalja i opis podataka .......................... 117 4.2.3. Model i metode istraživanja ...................................................... 121 4.3. Procjena trenda i ciklusa BDP-a modelom neopazive komponente .... 126 4.3.1. Volatilnost trenda i ciklusa ........................................................ 126 4.3.2. Usporedba cikličkih komponenti Hodrick-Prescott i Baxter-King fi ltera te modela neopazive komponente ....... 130 4.4. Analiza realnih rigidnosti procjenom prilagođene Phillipsove ............ krivulje .......................................................................................................... 132 4.5. Sinteza rezultata istraživanja i ograničenja analize ............................... 137

5. Utjecaj tehnoloških i netehnoloških šokova na zaposlenost i poslovne cikluse ...................................................................................... 139 5.1. Pregled empirijskih istraživanja o djelovanju tehnoloških šokova na zaposlenost i BDP .................................................................................. 139 5.1.1. Dominacija tehnoloških šokova u objašnjavanju poslovnih ciklusa ........................................................................ 139 5.1.2. Neusklađenost teorije i empirije (SVAR revolucija) ................ 142 5.1.3. Kritike SVAR modela u izoliranju tehnoloških šokova ........... 156 5.2. Metodologija provedenoga istraživanja .................................................. 165 5.2.1. Ciljevi istraživanja ....................................................................... 165 5.2.2. Uzorak analiziranih zemalja i opis podataka .......................... 166 5.2.3. Model i metode istraživanja ...................................................... 170

Sadržaj xi

5.3. Rezultati analize osnovnog SVAR modela ................................................ 173 5.3.1. Važnost tehnoloških šokova i šokova potražnje u objašnjavanju poslovnih ciklusa ........................................... 173 5.3.2. Uloga tehnoloških šokova u tranzicijskome i posttranzicijskome periodu .................................................... 186 5.4. Rezultati analize iz proširenoga SVAR modela ........................................ 190 5.4.1. Odabir varijabli i očekivani smjer reakcije............................... 190 5.4.2. Značaj tehnoloških šokova u objašnjavanju poslovnih ciklusa .......................................................................................... 190 5.5. Sinteza rezultata i ograničenja analize .................................................... 196

Literatura ........................................................................................................... 199

Prilozi ................................................................................................................... 211 A. Rezultati testa autokorelacije i stabilnosti (CUSUM test) za model neopazive komponente ............................................................... 211 B. Grafi čki prikaz vremenskih serija iz SVAR modela ................................. 214 C. Funkcije impulsnog odaziva iz osnovnog SVAR modela ........................ 219 D. Funkcije impulsnog odaziva iz proširenog SVAR modela ...................... 224

Popis slika ........................................................................................................... 229

Popis tablica ...................................................................................................... 231

Indeks pojmova ................................................................................................ 233

Životopis autora................................................................................................ 237

Uvod 1

1. Uvod*

1.1. Uvodna razmatranja

Globalna fi nancijska kriza i prateća recesija iz 2008. godine su vratile u prvi plan problem poslovnih ciklusa i primjerene reakcije ekonomske politike . Dugo raz-doblje bez značajnijih gospodarskih padova poznato pod nazivom velika mode-racija grubo je prekinuto te su brojni ekonomisti zatečeni na krivoj nozi, jer nisu bili u stanju dovoljno dobro objasniti što se točno dogodilo 2008. godine. Neka teorijska objašnjenja nisu bila dovoljno dobra te je bilo potrebno preispitati način razmišljanja o poslovnim ciklusima. Za kvalitetne odgovore potreban je odgovarajući spoj ekonomske teorije i provjerenih empirijskih rezultata. To se posebno odnosi na posttranzicijske zemlje u čijim ekonomijama vlada mnogo nepoznanica od kojih većina nije istražena.

Osnovni cilj ove knjige je povezati makroekonomsku teoriju s empirijskim nala-zima kako bi se utvrdilo koja teorija bolje objašnjava poslovne cikluse posttran-zicijskih zemalja Europske unije .1 Tema je važna, jer od brojnih teorija poslovnih ciklusa 2 (Niemira i Klein, 1994; Babić, 2007.) prevladavaju dvije: teorija realnog poslovnog ciklusa (engl. real business cycle – RBC ) i nova kejnezijanska teorija . Ključni problem je da navedene teorije imaju oprečne zaključke i različite prepo-ruke za ekonomsku politiku.

Teorija realnog poslovnog ciklusa (RBC ) kao osnovni uzrok poslovnih ciklusa sma-tra realne šokove u gospodarstvu, prije svega tehnologiju i državnu potrošnju . Naime, RBC teorija državnu potrošnju ne smatra instrumentom stabilizacije , već

* Ova knjiga je nastala kao rezultat istraživanja provedenoga za izradu doktorske disertacije Arčabić, V. (2015.) Tehnološki šokovi i nominalne rigidnosti kao uzroci poslovnih ciklusa u posttranzicij-skim zemljama Europske unije. Neobjavljena doktorska disertacija, obranjena 11. 2. 2015., Ekonom-ski fakultet u Zagrebu.1 Pod posttranzicijskim zemljama smatraju se zemlje koje su završile proces prelaska s central-no-planskog na tržišni način privređivanja. U radu se promatraju samo posttranzicijske zemlje koje su članice Europske unije : Češka , Estonija , Hrvatska , Latvija , Litva , Mađarska , Poljska , Slovač-ka i Slovenija . Bugarska i Rumunjska, koje također spadaju u tu grupu zemalja, nisu predmetom istraživanja primarno zbog dugog razdoblja hiperinflacije koji obilježava obje zemlje te zbog nedo-voljno dugačkih vremenskih serija potrebnih za analizu.2 U hrvatskome jeziku postoji nekoliko termina koji označavaju smjenjivanje razdoblja ekspan-zija i recesija u gospodarstvu. Prema Babiću (2007.) ravnopravno se mogu koristiti izrazi konjun-ktura, privredni ciklus, gospodarski ciklus, poslovni ciklus te samo ciklus ako je jasno o čemu se radi iz konteksta. Kako se u engleskome jeziku koristi termin business cycle, u hrvatskome jezi-ku uvriježio se izraz poslovni ciklus koji predstavlja doslovan prijevod. S obzirom kako se radi o makroekonomskom pojmu, možda bi termin privredni ciklus kojega koristi Horvat (1969.) i Cota (1992. i 1997.) bio točniji, jer izraz privredni ima veći makroekonomski prizvuk, dok izraz poslovni ima mikroekonomski prizvuk i često se koristi u poslovnoj ekonomiji. Međutim, u ovome ću radu ipak primarno koristiti termin poslovni ciklus, s obzirom kako se već uvriježio u hrvatskome jeziku.

Recesije i poslovni ciklusi u Europskoj uniji2

uglavnom uzrokom nestabilnosti. Osnovna preporuka za ekonomsku politiku je što manja državna potrošnja bez velikih oscilacija. Prema RBC teoriji, savršena konkurencija , savršene i simetrične informacije te odsutnost bilo kakvih tržišnih nesavršenosti predstavlja dovoljno dobar opis stvarnosti. Poslovni ciklusi nasta-ju uslijed promjena na tržištu rada koje se događaju zbog tehnoloških šokova te šokova državne potrošnje. Ekonomski subjekti optimiziraju koliko će raditi, a koliko trošiti temeljem savršenih informacija . Prema tome, svaka promjena realnog BDP -a je rezultat intertemporalne optimizacije tekućeg rada i potrošnje te ne postoji značajno odstupanje između stvarnog i potencijalnog BDP -a. Stabi-lizacijska politika prema RBC teoriji nema presudnu ulogu, upravo zbog toga što je BDP konstantno na optimalnoj razini. Također, negira se važnost nominalnih (monetarnih i fi nancijskih) faktora kao mogućeg uzroka fl uktuacija. Drugim rije-čima, novac nije neutralan samo u dugom, već i u kratkom roku, upravo zbog pretpostavke savršene konkurencije i odsutnosti bilo kakvih tržišnih nesavrše-nosti (Romer, 2012.).

Ovakav bazni model RBC teorije je nadograđivan te su uključeni brojni dodatni elementi, poput fi nancijskih tržišta, uloge središnje banke i slično. Međutim, glav-nina nadograđenih modela zadržava temeljne pretpostavke baznog RBC modela.

S druge strane, nova kejnezijanska teorija ne negira ulogu tehnologije, ali smatra kako time nije moguće objasniti sve fl uktuacije, već da šokovi potražnje (mone-tarni i fi nancijski) itekako imaju istaknuto mjesto kao uzrok fl uktuacija. Za razliku od RBC teorije, neokejnezijanci upućuju na postojanje nominalnih rigidnosti u vidu ljepljivih cijena (ili nadnica). Nominalne rigidnosti znače da su cijene (ili nad-nice) ljepljive (trome3) i ne mogu se brzo prilagođavati novim uvjetima, primje-rice zbog troškova izrade cjenika (engl. menu cost). Zbog toga je u gospodarstvu određeni dio cijena postavljen suboptimalno. Upravo ljepljivost (tromost) cijena ili nadnica u kombinaciji s nesavršenom konkurencijom na tržištu dobara vodi do toga da nominalni šokovi imaju realne efekte. Nominalni šokovi poput promjene količine novca u optjecaju u novoj kejnezijanskoj teoriji imaju realni kratkoročan efekt prije nego taj efekt bude poništen rastom cijena (Romer, 2012.). U RBC teoriji takav kratkoročan efekt ne postoji, jer se zbog pretpostavke fl eksibilnih cijena promjena novca u optjecaju trenutačno pretvara u porast cijena. Osim monetarnih šokova, u novoj kejnezijanskoj teoriji pri objašnjavanju poslovnih ciklusa ključne su i promjene preferencija potrošača kao i ostali šokovi potražnje (Gali i Rabanal, 2004.).

3 Ljepljive cijene su doslovan prijevod engleskoga termina sticky prices. Taj termin označava kako se cijene ne mogu trenutačno prilagoditi novim uvjetima na tržištu. Trome cijene bile bi pravilniji naziv koji je više u duhu hrvatskoga jezika. Prema rječniku hrvatskoga jezika, trom znači „onaj koji se teško, sporo i lijeno kreće“, što točno objašnjava kretanje cijena u okviru novog kejnezijanskog modela. Međutim, taj se izraz nije uvriježio u hrvatskome jeziku, pa ću ga koristiti usporedno s terminom ljepljive cijene.

Uvod 3

Rezultati svjetskih empirijskih i teorijskih istraživanja zasada uspijevaju pronaći dokaze za oba pristupa te ne uspijevaju uvjerljivo opovrgnuti niti jednu teoriju. Primjerice, dominaciju tehnoloških šokova u gospodarstvu pokazali su među ostalima i Chari, Kehoe i McGrattan (2008.), Sinclair (2009.), Morley, Nelson i Zi-vot (2003.), Christiano, Eichenbaum i Vigfusson (2003.), Fisher (2006.) te King et al. (1991.). S druge strane, dominaciju netehnoloških šokova i nominalnih ri-gidnosti pokazali su među ostalima i Basu, Fernald i Kimball (2006.), Blanchard i Quah (1989.), Erceg, Gurrieri i Gust (2005.), Fernald (2007.), Francis i Ramey (2005.), Gali (1999.), Gali i Rabanal (2004.) te Marchetti i Nucci (2005.). Ova knjiga empirijski testira argumente ovih dviju teorija na uzorku posttranzicijskih zema-lja Europske unije .

1.2. Relevantnost teme

Tema je važna prije svega zbog teorijskog doprinosa raspravi o uzrocima poslov-nih ciklusa . Poznavanje uzroka poslovnih ciklusa preduvjet je za bilo kakvu dalj-nju analizu poslovnih ciklusa . Osim toga, poznavati dominantan uzrok poslovnih ciklusa preduvjet je za izradu dinamičkog stohastičkog modela opće ravnoteže (engl. Dynamic stochastic general equilibrium model – DSGE ), koji služi za donoše-nje odluka u ekonomskoj politici te za prognoziranje.

Uzorak posttranzicijskih zemalja je značajan iz najmanje tri razloga. Prvo, ulazak tih zemalja u Europsku uniju podrazumijeva i kasniji ulazak u Ekonomsku i mo-netarnu uniju (EMU). Zbog toga do izražaja dolaze kriteriji optimalnog valutnog područja . U slučaju da su poslovni ciklusi posttranzicijskih zemalja uzrokovani potpuno drugačijim šokovima u odnosu na stare zemlje članice, ulazak u EMU mogao bi imati visoke ekonomske troškove za posttranzicijske zemlje .

Drugo, proces tranzicije koji su prošle analizirane zemlje jedinstven je i slabo istražen s gledišta uzroka poslovnih ciklusa . Nejasno je može li se (post)tranzicij-ski period promatrati kao promjena tehnologije ili je uzrokovan promjenama u potražnji. Odgovor na ovo pitanje ima važne implikacije na provođenje ekonom-ske politike . Uz to, posttranzicijske zemlje bilježe drugačije značajke poslovnih ciklusa u odnosu na razvijene zemlje. Primjerice, razvijene zemlje od kraja 20. stoljeća do početka globalne fi nancijske krize bilježe smanjenu volatilnost po-slovnih ciklusa , tzv. velika moderacija . S druge strane, posttranzicijske zemlje obilježava znatno veća volatilnost poslovnih ciklusa . U knjizi se djelomično od-govara na to pitanje.

Treće, ova problematika je iznimno zanimljiva za uzorak posttranzicijskih zemalja Europske unije zbog toga što je tema vrlo slabo istražena, pa postoji određena ne-usklađenost između empirijskih nalaza i teorijskih pretpostavki u DSGE modelima posttranzicijskih zemalja. Empirijska istraživanja se dosada nisu primarno bavila ovom problematikom. Međutim, rezultati istraživanja koja su se marginalno do-


taknula ove teme uglavnom sugeriraju kako šokovi ponude imaju bitnu ulogu u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja (Broz, 2010; Cota, Erjavec i Jakšić, 2012.a i 2012.b). S druge strane, prilikom modeliranja ekonomskih sustava post-tranzicijskih zemalja, najčešće se koriste DSGE modeli s pretpostavkama i modeli-ma karakterističnima za novu kejnezijansku teoriju (Gelain i Kulikov, 2009.). Prema tome, dolazi do razvidne neusklađenosti između teorije i empirije. Empirija pro-nalazi dokaze o važnosti šokova ponude, a DSGE modeli se teorijski modeliraju uz pretpostavku o dominaciji šokova potražnje. Upravo je zbog toga cilj ove knjige sustavno istražiti uzroke poslovnih ciklusa posttranzicijskih zemalja Europske uni-je uz snažno oslanjanje na spoznaje RBC i nove kejnezijanske teorije.

Knjiga pokušava dati odgovor na pitanje koja teorija bolje objašnjava poslov-ne cikluse posttranzicijskih zemalja Europske unije . Fokus empirijske analize je na procjeni tehnoloških šokova i njihove važnosti pri objašnjavanju poslovnih cik lusa . Postojanje nominalnih rigidnosti se procjenjuje indirektnim metodama. Ako je utvrđen nizak udio tehnoloških šokova u poslovnim ciklusima te se utvrdi postojanje nominalnih rigidnosti , takvi rezultati idu u prilog novoj kejnezijanskoj teoriji i obrnuto.

Osim nominalnih rigidnosti , analiziraju se i realne rigidnosti . Realne rigidnosti upućuju na slabu prilagodbu cijena promjenama u BDP -u. Ako ne postoji taj mehanizam prilagodbe cijena promjenama BDP-a, tada se gospodarstvo sporo prilagođava i oporavlja od šokova. Upravo postojanje realnih rigidnosti može biti jedan od razloga sporog oporavka od globalne fi nancijske krize u posttran-zicijskim zemljama Europske unije . Realne rigidnosti se istražuju pomoću pri-lagođene Phillipsove krivulje koja uključuje infl acijsku inerciju i jaz BDP-a s vre-menskim pomacima čime se mjere realne rigidnosti. Infl acija se mjeri pomoću CPI indeksa i BDP defl atora. Dok je prva mjera široko korištena u literaturi, BDP defl ator se (neopravdano) izostavljao kao neprikladna mjera infl acije. Međutim, sukladno literaturi o malim otvorenim gospodarstvima (Galí, 2009.), upravo se infl acija temeljem BDP defl atora može tumačiti kao domaća infl acija te bi treba-la snažnije reagirati na promjene jaza BDP-a. Dodatno, Phillipsova krivulja na primjeru Hrvatske procijenjena je u mnoštvu radova, ali je i dalje kontroverzna tema s mnogo neslaganja među domaćim ekonomistima (Basarac, 2009; Vizek i Broz, 2009; Krznar, 2011; Družić, Mamić i Tica, 2006; Botrić i Cota, 2006; Basarac, Škrabić i Sorić, 2012., među ostalima).

Za istraživanje se koriste različite ekonometrijske metode vremenskih serija, primarno model strukturne vektorske autoregresije i model neopazive kompo-nente . Analiziraju se kvartalni podaci od 1995:1 do 2012:4 ovisno o dostupnosti podataka za pojedine zemlje. Predmet istraživanja su posttranzicijske zemlje Eu-ropske unije , točnije: Češka , Estonija , Hrvatska , Latvija , Litva , Mađarska , Poljska , Slovačka i Slovenija . Kao što je već spomenuto, u posttranzicijske zemlje Europ-ske unije spadaju još Bugarska i Rumunjska, ali one nisu predmetom istraživanja

Uvod 5

zbog dugačkih razdoblja hiperinfl acije te nedovoljno dugačkih vremenskih serija potrebnih za analizu.

Za analizu se primarno koristio ekonometrijski softver RATS 8.2 te manjim dijelom EViews 7.0 i 8.0. Za simulaciju DSGE modela korišten je dodatak za Matlab Dynare 4. Za jednostavnije izračune, tablične i grafi čke prikaze korišten je i MS Excel.

1.3. Sažetak rezultata

Vrlo ukratko, u radu je pokazano kako su šokovi potražnje dominantni u objaš-njavanju poslovnih ciklusa gotovo svih posttranzicijskih zemalja te kako postoje indicije nominalnih i realnih rigidnosti. Nominalne rigidnosti se tumače kao lje-pljive/trome cijene, dok se realne rigidnosti tumače kao slab utjecaj BDP -a na in-fl aciju . Dobiveni rezultati su u snažnom kontrastu sa zaključcima teorije realnog poslovnog ciklusa (engl. Real Business Cycle – RBC ), dok su neki od zaključaka u skladu s novom kejnezijanskom teorijom.

Rezultati ovoga istraživanja upućuju na sljedeće zaključke. Prvo, tehnološki šokovi nisu dominantan uzrok poslovnih ciklusa posttranzicijskih zemalja EU. Taj zaključak stoji za sve zemlje osim Mađarske i Litve te je vrlo robustan na različite specifi kacije modela (osnovni i prošireni model). U proširenom mode-lu koji je reprezentativniji, tehnološki šokovi objašnjavaju u prosjeku oko jednu trećinu varijacije BDP -a te jednu četvrtinu varijacije zaposlenosti (isključujući Ma-đarsku i Litvu). Time tehnološki šokovi ne mogu objasniti glavninu fl uktuacija, premda njihova uloga nije trivijalna. Procijenjene vremenske serije tehnološke i netehnološke komponente BDP-a pokazuju kako je upravo netehnološka kom-ponenta ta koja raste u periodima ekspanzija i oštro pada u periodima recesija . Uz iznimku spomenute Mađarske i Litve, tehnološka komponenta bilježi znatno manji pad u periodima recesija te najčešće pada tek sa zakašnjenjem.

Smanjeni značaj tehnoloških šokova vidljiv je i na drugim varijablama osim BDP -a i zaposlenosti . Tehnološki šokovi imaju relativno skroman utjecaj na osobnu po-trošnju (do 40 % varijacije), investicije i infl aciju (do 20 %). Ponovno, Mađarska i Litva predstavljaju iznimke. Tehnološki šokovi povećavaju osobnu potrošnju , što je u skladu s ekonomskom teorijom. Međutim, očekivan je i porast investicija i usporavanje infl acije kao rezultat tehnološkog šoka. Po tom pitanju se dobiveni empirijski rezultati ponešto razlikuju od očekivanog. Investicije rastu relativno skromno, dok je u Hrvatskoj , Sloveniji i Poljskoj reakcija čak nesignifi kantna. In-fl acija ubrzava kao rezultat tehnološkog šoka, što predstavlja cjenovnu zagonet-ku koja se može objasniti smanjenim djelovanjem kamatnog kanala ili konku-rentnošću nacionalnih gospodarstava (pricing to market pristup).

Drugo, tehnološki šokovi ne mogu replicirati pozitivnu korelaciju između zapo-slenosti i BDP -a, što je temeljna stilizirana činjenica poslovnih ciklusa . Naime,


zaposlenost i BDP su izrazito povezani te značajno ovise jedno od drugome. Ipak, rezultati SVAR modela govore kako postoji vrlo niska, često čak negativna korelacija između tehnološke komponente zaposlenosti i BDP-a. Netehnološka komponenta tih varijabli bilježi vrlo visoku pozitivnu korelaciju, što je sukladno rezultatima vidljivim u agregatnim podacima.

Treće, u agregatnim podacima najčešće je vidljiva vrlo niska ili čak blago negativ-na korelacija između zaposlenosti i produktivnosti rada . Ta stilizirana činjenica je u kontrastu s temeljnim mehanizmom RBC teorije gdje stanovništvo određuje svoju dokolicu i rad na temelju produktivnosti . Naime, kada poraste produk-tivnost povećavaju se i realne nadnice pa je prema RBC teoriji isplativije raditi negoli dokoličariti. Empirijski rezultati iz ovoga rada demantiraju takav mehani-zam, jer je pokazano da u svim promatranim zemljama postoji snažna negativna korelacija između produktivnosti rada i zaposlenosti .

Vezano uz problem negativne veze između produktivnosti i zaposlenosti uslijed tehnološkog šoka, u procijenjenim SVAR modelima provjerena je reakcija zaposle-nosti na pozitivan tehnološki šok. Za sve promatrane zemlje i u svim specifi kacija-ma modela pokazano je kako postoji negativna reakcija zaposlenosti na tehnološki šok. Taj je mehanizam također u suprotnosti sa zaključcima RBC teorije, ali je u skladu sa zaključcima nove kejnezijanske teorije. Naime, pozitivan tehnološki šok povećava produktivnost rada. Međutim, poduzeća će smanjiti zaposlenost ako su cijene ljepljive te se zbog toga ne mijenja potražnja za njihovim proizvodima. Veća produktivnost u kombinaciji s nepromijenjenom potražnjom rezultira smanje-njem zaposlenosti , što je optimalna reakcija poduzeća. Upravo su ljepljive cijene temeljno obilježje nove kejnezijanske teorije po čemu se razlikuje od RBC teorije.

Rezultati modela neopazive komponente pokazuju kako je ciklička komponenta volatilnija i ima veći doprinos u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja EU, uz iznimku Češke, Estonije i Latvije. Time su rezultati dvije potpuno različite metodologije (SVAR i neopazive komponente) kvantitativno usporedivi, jer oba modela sugeriraju kako je tehnologija dominantna tek u jednoj većoj zemlji te u manjim baltičkim zemljama.

Kako bi se analizirale realne rigidnosti , procijenjene su dvije prilagođene Phi-llipsove krivulje: jedna s CPI infl acijom, a druga s infl acijom mjerenom BDP defl atorom . Realne rigidnosti se javljaju kada cijene ne reagiraju na promjene BDP-a ili kada reagiraju tek sa zakašnjenjem. Razlog tome je što poduzeća ak-tivno prate poslovne politike svojih konkurenata odnosno sektorske cijene, dok ne primjećuju pravodobno agregatne makroekonomske šokove. Zbog toga se cijene ne mijenjaju ili se mijenjaju s vremenskim pomakom. Tako se prilagođena Phillipsova krivulja sastoji od infl acije s vremenskim pomakom te od jaza BDP-a u tekućem razdoblju te s četiri vremenska pomaka.

Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti kako infl acija zaista ne reagira na promjene tekućeg BDP -a te uglavnom reagira s pomakom od jednog do dva

Uvod 7

kvartala. Ti rezultati su posebice robusni u modelu gdje se infl acija mjeri pomo-ću BDP defl atora odnosno gdje se mjeri domaća infl acija.

U dosadašnjim istraživanjima u Hrvatskoj nije potvrđeno postojanje relacije Phil-lipsove krivulje niti u jednom od standardnih oblika. U ovome je radu pokazano kako Phillipsova krivulja za Hrvatsku vrijedi kada se kao mjera infl acije uzme BDP defl ator koji predstavlja domaću infl aciju . Premda vrlo nizak (oko 0,05), koe-fi cijent uz jaz BDP-a očekivano je pozitivnog predznaka te je statistički signifi -kantan. Ovaj rezultat predstavlja vrlo zanimljiv preokret u istraživanju infl acijske dinamike u Hrvatskoj .

Nadalje, uzroci poslovnih ciklusa su uvelike ostali isti kroz cijelo promatrano raz-doblje. Naime, nije potvrđeno da su za vrijeme tranzicije uzrok poslovnih ciklusa bili tehnološki šokovi , dok su u posttranzicijskom vremenu to šokovi potražnje . Sve promatrane zemlje bilježe isti uzrok poslovnih ciklusa za vrijeme i nakon tranzicije. Jedina iznimka je upravo Hrvatska , za koju je razvidno kako su teh-nološki šokovi dominirali u tranzicijskome vremenu do 2000., nakon čega su dominaciju preuzeli netehnološki šokovi.

Nekoliko je temeljnih preporuka ovoga rada za daljnja istraživanja te za proved-bu ekonomske politike . Prvo, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak kako je u slučaju posttranzicijskih zemalja Europske unije dinamičke strukturne DSGE mo-dele potrebno graditi na pretpostavkama nove kejnezijanske teorije. Pri tome je potrebno staviti naglasak na šokove potražnje, jer su se šokovi ponude, točnije tehnološki šokovi pokazali manje važnima. S tim u vezi, može se donijeti i opći zaključak i preporuka kako je ekonomska politika važna te da ima značajan utje-caj na gospodarstvo. Dobro odmjerene odluke Vlade mogu učiniti razliku.

Drugo, pri istraživanju šokova ponude i potražnje , poželjno bi bilo identifi cirati tehnološke šokove pomoću dugoročnih ograničenja na produktivnost, jer su se ti rezultati pokazali vrlo robusni. S tim u vezi, buduća istraživanja bi mogla mjeriti usklađenost poslovnih ciklusa zemalja EU upravo pomoću takve dekompozicije BDP -a na tehnološku i netehnološku komponentu.

1.4. Struktura rada

Knjiga je organizirana u dva dijela. Prvi dio u koji spadaju drugo i treće poglavlje čini teorijski okvir za analizu poslovnih ciklusa u kojemu se obrađuju osnovna obi-lježja tehnologije i nominalnih rigidnosti te se objašnjavaju osnovne pretpostavke dviju analiziranih teorija poslovnih ciklusa, teorije realnog poslovnog ciklusa i nove kejnezijanske teorije. Drugi dio u koji spadaju četvrto i peto poglavlje se sastoji od empirijske analize određenih aspekata dviju teorija poslovnih ciklusa na uzorku posttranzicijskih zemalja. Sva poglavlja su samostalna i mogu se čitati bilo kojim redom. Potpoglavlja se također mogu čitati zasebno, premda se neka nadovezuju.


Tako potpoglavlja 2.1. do 2.3. čine jednu logičnu jedinicu, potpoglavlja 3.3. i 3.4. se nadovezuju, potpoglavlje 4.2. objašnjava metodologiju korištenu u potpoglavljima 4.3. i 4.4., a potpoglavlje 5.2. metodologiju korištenu u poglavljima 5.3. i 5.4.

Drugo poglavlje defi nira dva ključna pojma, a to su tehnologija i nominalne ri-gidnosti. Poglavlje započinje defi niranjem tehnologije u ekonomskim modelima . Tehnologija se najčešće defi nira u okviru modela rasta, pa se u kratkim crtama opisuje Solowljev model rasta . Obrađuje se ukupna faktorska produktivnost od-nosno tzv. Solowljev rezidual, kao najčešće korištena aproksimacija tehnologije u ekonomskim istraživanjima. Međutim, taj je pokazatelj dobio i brojne kritike. Prema tome, objašnjavaju se različiti pristupi izračunu ukupne faktorske produk-tivnosti te se iznose najvažnije kritike i alternativne mjere tehnologije. Završno, de-fi niraju se nominalne i realne rigidnosti koje su također temeljni dio ovoga rada. Polazi se od nužnih uvjeta za postojanje rigidnosti te se objašnjavaju posljedice po gospodarstvo. Uloga i djelovanje nominalnih i realnih rigidnosti objašnjava se u okviru novog kejnezijanskog modela agregatne ponude i potražnje.

Predmet trećega poglavlja su poslovni ciklusi i njihove značajke u gospodarstvima posttranzicijskih zemalja u usporedbi s razvijenim zemljama. Analiza se provodi tako da se uspoređuju stilizirane činjenice poslovnih ciklusa . U poglavlju se nada-lje daje detaljni pregled dvije teorije poslovnih ciklusa na kojima se temelji empirij-ski dio rada. Predstavlja se teorija realnog poslovnog ciklusa te nova kejnezijanska teorija . Za svaku od spomenutih teorija su najprije objašnjene mikroekonomske osnove modela i ravnoteža u gospodarstvu da bi potom bili prikazani rezultati tehnoloških šokova i šokova potražnje. Obje teorije su prikazane na način koji je usklađen s dinamičko stohastičkim modelima opće ravnoteže (DSGE modelima).

U četvrtome poglavlju se empirijski procjenjuje trend i ciklička komponenta bru-to domaćeg proizvoda posttranzicijskih zemalja. Poglavlje započinje s pregledom literature o procjeni trenda i ciklusa BDP te pregledom istraživanja o Phillipsovoj krivulji. Nakon toga je objašnjen model i pristup analizi. Središnji dio poglavlja pre-zentira rezultate analize s fokusom na volatilnost procijenjenog trenda i cikličke komponente. Nadalje, kao provjera robusnosti, rezultati modela neopazive kom-ponente se uspoređuju s rezultatima najčešće korištenih Hodrick-Prescott i Baxter-King fi ltera. Na kraju, temeljem dobivenih procjena se analizira prilagođena Phi-llipsova krivulja, što je pokazatelj postojanja realnih rigidnosti u gospodarstvu.

Peto poglavlje se usredotočuje na procjenu tehnoloških šokova i njihovoga utjecaja na zaposlenost i domaći proizvod. Poglavlje započinje pregledom dosadašnjih istra-živanja iz ovoga širokog područja. Nakon defi niranja modela i pristupa istraživanju, predstavljeni su rezultati analize. Najprije je procijenjen osnovni, pa prošireni model radi provjere robusnosti dobivenih rezultata. Osnovni cilj ovoga poglavlja je utvrditi reakciju zaposlenosti na tehnološke šokove te procijeniti važnost tehnoloških šoko-va u ukupnim fl uktuacijama domaćeg proizvoda i zaposlenosti . Poglavlje završava sintezom dobivenih rezultata te navođenjem ograničenja modela.

Prvi dio: TEORIJSKI OKVIR

knjga 2017 - tisak.1 -...

Documents