ključni podaci o poučavanju jezika u školama u europi

7/26/2019 Kljuni podaci o pouavanju jezika u kolama u Europi

1/174

Kljuni podaci o

pouavanju jezika u

kolama u Europi 2012


2/174


3/174

Kljuni podaci o

pouavanju jezika u

kolama u Europi

izdanje 2012

EURYDICE


4/174

Ovaj dokument objavila je Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu(EACEA P9 Eurydice iPolicy Support).

Dostupan je na engleskom jeziku (Key Data on Teaching Languages at School in Europe 2012), francuskom (Chiffres cls de lenseignement des langues lcole en Europe 2012)i njemakom jeziku (Schlsselzahlen zum Sprachenlernen an den Schulen in Europa 2012).

ISBN 978-92-9201-500-8doi:10.2797/43327

Ovaj dokument dostupan je i na Internetu(http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice).

Tekst dovren u srpnju 2012.

Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, 2012. godine

Sadraj ove publikacije mogue jedjelomino reproducirati, osim u komercijalne svrhe, uzuvjet da je koriteni sadraj popraen referencom na Mreu Eurydice te datumom objavedokumenta.

Zahtjevi za odobrenjem reprodukcije cijelog dokumenta moraju biti upueni EACEA-i P9Eurydice i Policy Support.

Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturuP9 Eurydice i Policy SupportAvenue du Bourget 1 (BOU2)B-1140 BruxellesTel. +32 2 299 50 58Fax +32 2 292 19 71E-pota: [email protected] stranice:http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice
http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydicehttp://eacea.ec.europa.eu/education/eurydicehttp://eacea.ec.europa.eu/education/eurydicehttp://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice


5/174

3

P R E D G O V O R

Jezina i kulturna raznolikost Europske unije jedna je od njezinih najveih vrijednosti, ali i jedan od

glavnih izazova. Tijekom posljednjeg desetljea europska politika mnogojezinosti vodi se ciljevimakoje je 2002. godine donijelo Vijee iz Barcelone, pozivajui na unaprjeenje ovladavanja osnovnim

vjetinama, osobito pouavanjem najmanje dva strana jezika od vrlo rane dobi. Na spomenutu politiku

utjecalo je i priopenje Komisije Mnogojezinost: vrijednost za Europu i zajednika obveza (2008. g.)

te Odluka Vijea o Europskoj strategiji mnogojezinosti(2008. g.). Ovi strateki dokumenti uspostavili

su jezinu politiku kao sveobuhvatnu temu koja pridonosi drugim politikama EU-a.

Unaprjeenje kvalitete i uinkovitosti uenja jezika postalo je jedan od kljunih ciljeva Stratekog

okvira za europsku suradnju u podruju obrazovanja i usavravanja (ET 2020). Okvir naglaava da

je neophodno osposobiti graane za komunikaciju na dva jezika uz materinski jezik, kao i potrebu za

promicanjem pouavanja jezika i omoguavanja migrantima uenja jezika zemlje domaina. Uenje

jezika zauzelo je znaajno mjesto u vodeim inicijativama integriranim u sveobuhvatnu strategijuEuropske unije, Europa 2020, koja promie pametan, odriv i ukljuiv rast. Jezine vjetine kao

sredstvo poticanja prekogranine mobilnosti graanina EU-a imaju kljunu ulogu u inicijativi Mladi u

pokretu i Programu za nove vjetine i nove poslove.

Kako bi se osigurala daljnja potpora uenju jezika diljem Europe, Europsko je vijee na sastanku u

Barceloni pozvalo na uvoenjepokazatelja jezinih kompetencija. Godine 2009. uslijedio prijedlog o

uspostavi mjerila u ovome podruju. Postupak definiranja mjerila olakalo je provedbu velikog

istraivanja (Europsko istraivanjejezinihkompetencija). Istraivanjem se mjerila uspjenost uenika

u stranim jezicima u posljednjoj fazi nieg sekundarnog obrazovanja te su rezult ati istraivanja,

objavljeni u lipnju 2012. g., dali, po prvi put, realan uvid u razine jezinih vjetinauenika u Europi.

U kontekstu ove politike, sa zadovoljstvom predstavljamo tree izdanje zajednikog izvjea

Eurydicea i Eurostata, Kljuni podaci opouavanju jezika u kolama u Europi, koje prua opsean

pregled sustava pouavanja jezika u 32 europske zemlje. U izvjeu se ispituju razni vidovi uenja

stranog jezika, a posebice njegovih organizacijskih znaajki, razine sudjelovanja i inicijalnog

obrazovanja i trajnog usavravanja nastavnika stranih jezika. Usto, ovo izvjee obuhvaa metodu

integriranog uenja jezika i nastavnog sadraja (metoda CLIL), koja se odnosi na pouavanje ne-

jezinih predmeta na stranim jezicima. Zbirno gledano, publikacija daje ogovore na niz pitanja koja su

u sreditu europske suradnje u podruju obrazovanja i usavravanja.


6/174

Kljuni podaci o pouavanju jezika u kolama u Europi 2012

4

Vjerujemo da sadraj ove publikacije nudi izvoran i pouan uvid u pouavanje jezika te e biti kljuan

u tumaenju rezultata Europskog istraivanja jezinih kompetencija. Publikaciju Kljuni podaci o

pouavanju jezika u kolama u Europipreporuamo svim strunjacimai donositeljima politika u ovome

podruju. Vjerujemo da e ona takoerbiti od velike koristi osobama odgovornim za osmiljavanje i

provedbu strategija pouavanja jezika u kolama diljem Europe.

Androulla Vassiliou

Povjerenica za obrazovanje, kulturu,

mnogojezinost i mlade

Algirdas emeta

Povjerenik za poreznu politiku, carinu,

borbu protiv pronevjere, reviziju i statistiku


7/174

5

S A D R A J

PREDGOVOR 3

SADRAJ 5

UVOD 7

KLJUNE SPOZNAJE 9

OZNAKE, SKRAENICE I AKRONIMI 15

KONTEKST 17

ORGANIZACIJA 25

ODJELJAK I NASTAVA STRANOG JEZIKA U PREDPRIMARNOM, PRIMARNOM ISEKUNDARNOM OBRAZOVANJU: BROJ PONUENIH JEZIKA 25

ODJELJAK IINASTAVA STRANOG JEZIKA U PRIMARNOM I SEKUNDARNOMOBRAZOVANJU U KONTEKSTU CLIL-A 39

ODJELJAKIII IZBOR JEZIKA KOJI SE NUDEU PRIMARNOM I SEKUNDARNOMOBRAZOVANJU 45

UKLJUENOST 55

NASTAVNICI 85

NASTAVNI PROCES 103

ODJELJAK I MOTIVACIJA UENIKA I NASTAVNI PRISTUPI 103ODJELJAK II BROJ SATI NASTAVE I VELIINA RAZREDNIH ODJELJENJA 111ODJELJAK III OEKIVANI ISHODI UENJA I IZDAVANJE SVJEDOBI 127

POJMOVNIK, STATISTIKE BAZE PODATAKA I LITERATURA 136

PRILOZI 145

POPIS SLIKA 161

ZAHVALE 165


8/174


9/174

7

U V O D

Tree izdanje Kljunih podatakao pouavanju jezika u kolama u Europisadri 61 pokazatelj u pet

poglavlja nazvanih Kontekst, Organizacija, Ukljuenost, Nastavnici i Proces pouavanja. Izvjee

zajedniki objavljujuEurydice i Eurostat, uz blisku suradnju s Europskom komisijom. Ono je dio serije

izvjea Kljuni podaci, iji je cilj objediniti statistike podatke i kvalitativne informacije o europskim

obrazovnim sustavima.

Publikacija obuhvaa pokazatelje temeljene na podacima iz nekoliko razliitih izvora: Eurydice,

Eurostat, Europsko istraivanjejezinih kompetencija i OECD-ovo meunarodno ispitivanje PISA.

Publikacija ukljuuje i pokazatelj temeljen na podacima iz programa Comenius, koje je sastavni dio

Programa cjeloivotnog uenja EU-a (LLP). Pokazatelji iz razliitih izvora esto se dovode u odnos

kako bi dali zanimljiv uvid u pouavanje jezika.

Informacije Eurydicea preuzete su iz slubenih izvora te je referentna godina 2010./11.g. Pokazatelji

Eurydicea uglavnom obuhvaaju primarno i sekundarno obrazovanje (razine ISCED 1, 2 i 3), iako seneki odnose na predprimarno obrazovanje (razinu ISCED 0) ( 1). Ovi pokazatelji daju uvid u politike i

preporuke na snazi u europskim zemljama koje se odnose na pouavanje stranih jezika. Pokazatelji

obuhvaaju organizacijske aspekte, kao to su broj jezika koji se pouavaju, raspon godina ukljuenih

uenika i nastavne pristupe koji se koriste, ukljuujui integrirano uenje jezika i nastavnog sadraja

(CLIL). Nadalje, ovi pokazatelji prikazuju koliinu nastavnog vremena za ovo podruje i razinu uspjeha

koja se od uenika oekuje. Obrauje se i inicijalno obrazovanje i trajno struno usavravanje

nastavnika (2) stranog jezika, to je kljuno za uenje jezika. Dok podaci Eurydicea obuhvaaju sve

zemlje Europske unije i zemlje Europskog ekonomskog prostora (EEA), Hrvatsku i Tursku, obuhvat je

pokazatelja koji se temelje na drugim izvorima katkad ogranien.

Statistiki podaci Eurostata, koji se odnose na referentnu godinu 2009./10., pruaju informacije ostopama ukljuenosti uenika u primarnom i sekundarnom obrazovanju u uenje stranog jezika

(razine ISCED 1, 2 i 3). Ovi podaci odnose se na ope kao i pred-strukovno i strukovno obrazovanje,

dok podaci Eurydicea obuhvaaju samo ope obrazovanje. Valja spomenuti i da podaci Eurostata i

Eurydicea obuhvaaju samo javni sektor i subvencionirane privatne kole.

Podaci iz kontekstualnog upitnika Europskog istraivanjejezinih kompetencija (ESLC) iz 2011.

godine uglavnom se koriste kao dopuna pokazateljima Eurydicea. Od 16 zemalja ili zajednica zemalja

koje su sudjelovale u ispitivanju, izvjee predstavlja podatke za njih 15. Ovi podaci daju informacije o

stvarnoj praksi pouavanja stranog jezika, ukljuujui informacijeo motivaciji uenika za uenje jezika,

stupnju njihove izloenosti jezicima u svakodnevnom ivotu te informacije o obrazovanju i

usavravanju nastavnika stranih jezika.

(1) (nap. p.) Prema Nacionalnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja Republike Hrvatske (NSKO) razina NSKO 0 predkolsko obrazovanje odgovora razini ISCED 0 predprimarno obrazovanje; razina NSKO 1 nii razredi osnovnekole odgovora razini ISCED 1 primarno obrazovanje; razina NSKO 2 vii razredi osnovne kole odgovora raziniISCED 2 nie sekundarno obrazovanje; razina NSKO 3 srednje obrazovanje, odgovora razini ISCED 3 viesekundarno obrazovanje; razina NSKO 4 programi obrazovanja nakon srednjeg, koji nisu ni vie ni visoko obrazovanje,odgovora razini ISCED 4 postsekundarno netercijarno obrazovanje; razina NSKO 5 vie i visoko dodiplomsko iposlijediplomsko obrazovanje, odgovora ISCED razini 5 tercijarno obrazovanje. Dravni zavod za statistiku, Metodologijanacionalne standardne klasifikacije obrazovanja, Narodne novine 105/01. Budui da je u ovoj studiji rije i o obrazovnim

sustavima drugih zemalja koristit e se ISCED klasifikacija.(2) (nap. p.) Za potrebe ovog izvjea rije nastavnik, kada se upotrebljava samostalno, obuhvaa sve obrazovne djelatnike

u neposrednom radu s djecom i mladima u sustavu formalnog obrazovanja u predprimarnom, primarnom i sekundarnomobrazovanju, dakle, odgojitelje u predkolskom obrazovanju, uitelje u osnovnokolskom obrazovanju te nastavnike usrednjokolskom obrazovanju.


10/174

Kljuni podaci o uenju jezika u kolama u Europi 2012

8

Nekoliko je pokazatelja izvedeno uz pomo baze kontekstualnog upitnika za meunarodno ispitivanje

PISA 2009 (OECD). Oni slue kao sredstvo razumijevanja mnogojezinosti kakva zapravo jest u

kolama u Europi, pruajui informacije o udjelu uenikakoji kod kuegovore jezikom koji je razliitod

jezika nastave.

Ova publikacija sadri nekoliko vremenskih serija. Vremenske su serije preuzete iz izvora Eurydicea iEurostata te osobito korisne u uoavanju trendova u pouavanju jezika posljednjih godina i desetljea.

Primjerice, na temelju njih moe se utvrditi u kojoj se mjeri stani jezici pouavaju u sve ranijoj dobi u

primarnom obrazovanju te poveava li se ili smanjuje postotak uenika koji ue odreene strane

jezike. Kljune spoznaje do kojih se dolo u izvjeu saete su u zasebnom dijelu na poetku

publikacije. Oznake, skraenice i akronimi koji se koriste navedeni su na poetku dok se pojmovnik,

statistike baze podataka i literatura nalaze pri kraju dokumenta. Nakon njih slijede prilozi koji sadre

kratke opise vezane uz pouavanje stranog jezika u pojedinoj zemlji, kao i informacije o provoenju

integriranog uenjajezika i nastavnog sadraja(CLIL).

Ova inaica Kljunih podataka o uenju jezika u kolama u Europidostupna je u elektronskom obliku

na mrenim stranicama Eurydicea (http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/) i Eurostata

(http://epp.eurostat.ec.europa.eu/).

Svi oni koji su pridonijeli na bilo koji nain ovome zajednikom radu navedeni su na kraju izvjea.
http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/


11/174

9

K L J U N E S P O Z N A J E

Pokazatelji u ovome izdanju Kljunih podataka o pouavanju jezika u kolama u Europiobuhvaaju

niz pitanja u sreditu dananjih razmiljanja i rasprava o pouavanje stranog jezika u Europi.Spomenuti se pokazatelji bave stupnjem lingvistike razliitosti u europskim kolama i potrebom

osiguravanja primjerenih mjera pomoi uenicima koji jezik nastave ue kao strani jezik. Takoer se

raspravlja o pitanjima kao to je rano pouavanje stranih jezika u primarnom obrazovanju i izazov koji

to predstavlja za nastavnike i za raspodjelu raspoloivog nastavnog vremena u svim kurikulumskim

predmetima. U sekundarnom obrazovanju istaknut je razmjerno nizak postotak uenika koji ue jezike

u strukovnom i predstrukovnom obrazovanju u odnosu na uenike u opem obrazovanju, kao i

razmjerno ogranien raspon stranih jezika koji se ue u koli, to predstavlja vana pitanja u

mnogojezinoj Europi u okviru rastue globalizacijeekonomije.

Kako bi bili uinkovito, pouavanje stranog jezika treba kvalificirane nastavnike jezika. No,

ravnateljima u nekim zemljama teko je nai takve nastavnike pri popunjavanju slobodnih radnihmjesta ili traenju zamjena. Osim relevantnih kvalifikacija, nastavnici stranih jezika trebaju dovoljno

primjerenih nastavnih sredstava kao i jasne smjernice za pouavanje. No, iako se ispune ovi uvjeti,

provoenje slubenih preporuka i dalje moe predstavljati izazov u nekim zemljama.

Konano, kako istraivanja pokazuju, motivacija je kljuni imbenik uspjenog uenja, a velika

izloenost stranim jezicima olakava stjecanje jezinih vjetina. Stvaranje prilika za unaprjeenje

motivacije uenika i osiguravanje veeg stupnja izloenosti ciljanim jezicima nekim kolama u

odreenimzemljama moe predstavljati problem, ali projekti prekogranine suradnje, kao i razmjene

uenika i nastavnika, prakse su koje sigurno mogu biti od pomoi i koje treba dalje razvijati u Europi.

Ovi su pokazatelji temeljeni na podacima iz nekoliko zasebnih izvora: Eurydice, Eurostat, Europskoistraivanjejezinih kompetencija 2011 (ESLC), OECD-ovo meunarodno ispitivanje PISA 2009 i

Program cjeloivotnog uenja EU-a (LLP). Vremenske serije korisne su za utvrivanje trendova u

pouavanjujezika posljednjih godina i desetljea.

JEZINA RAZLIITOST UENIKA U KOLAMA

U Europi u prosjeku 92,9% 15-godinjih uenika jezik nastave govori kod kue (vidi sliku A2). Uvelikoj veini zemalja tek nekoliko kola prima veliki broj uenika koji ne govore jezik nastave kodkue. Izuzeci su uglavnom zabiljeeni u Belgiji (Francuska i Njemaka zajednica), panjolskoj,Lihtentajnu, i osobito Luksemburgu, u kojem je luksemburki materinskijezik veine uenika dok

je jezik nastave francuski ili njemaki (vidi sliku A3). Udio 15-godinjih uenika ijisu roditelji roeni u inozemstvu znaajno se razlikuje od zemlje do

zemlje: najvei broj zabiljeenje u Luksemburgu (40,2%), a najnii u Poljskoj, gdje nije zabiljeennijedan takav uenik. U veini zemalja polovica uenika govorijezik nastave kod kue (vidisliku A4).

Pomo u uenju jezika nastave postoji u svim zemljama osim Turske. Dva su glavna modela:uenici su ukljueni u razred s uenicima iste dobne skupine (ili u nekim sluajevima u niirazred) i dobivaju strunu pomo ili su u zasebnim odjeljenjima odreeno vrijeme i dobivajupomosukladno potrebama. U veem dijelu Europe oba modela postoje, no u znaajnombrojuzemalja jedini oblik dostupne pomoi jest kroz izravnu integraciju (vidi sliku E6).


12/174


10

MJESTO STRANIH JEZIKA U KURIKULUMU

U Europi uenici uglavnom poinju uiti strani jezik u dobi od 6 do 9 godina. U Belgiji (Njemakazajednica) uenici poinju uiti strani jezik u predprimarnom obrazovanju od tree godineivota

(vidi sliku B1). Tendencija uenja jezika u ranijoj dobi nego toje to prije bio sluaj prisutna je umnogim zemljama (vidi sliku B2) koje su provele reforme ili pilot-projekte kojima uvode uenjestranih jezika (vidi sliku B8). Od 2004./05. g. do 2009./10. g., postotak uenika u primarnomobrazovanju koji ne ue strani jezik pao je s 32,5% na 21,8% (vidi sliku C2).

Iako strani jezici sve ee postaju dio skupine obveznih predmeta u kurikulumu primarnogobrazovanja, vrijeme odreeno za uenje stranih jezika izraeno kao udio ukupnog nastavnogvremena uglavnom ne prelazi 10% u zemljama u kojima se broj sati za odreeni predmetodreuje na sredinjoj razini (vidi sliku E11). U dvanaest je zemalja ovaj postotak ak i nii iiznosi manje od 5%. Meutim, Belgija (Njemaka zajednica) (14,3%), Luksemburg (40 ,5%),Malta(15,2%) i Hrvatska (11,15%) odstupaju od ovog opegtrenda.

U veini europskih zemalja uenje dvaju stranih jezika tijekom najmanje jedne godine obveznogobrazovanja obveza je svih uenika (vidi sliku B7). Ovo obvezno uenje u veini zemalja poinjeu dobi od 10 do 15 godina (vidi sliku B1). Oekivano,u sluajevimakad se drugi strani jezik uvodikasnije, uenici do kraja obveznog obrazovanja imaju manje nastave iz tog predmeta nego izprvog jezika (vidi sliku E10).

U veini zemalja kurikulum postaje razlikovni u sekundarnom obrazovanju. Uenici mogu biratiizmeu vie mogunosti ili izabrati obrazovni putove koji nude razliite mogunosti za uenjestranog jezika (vidi sliku B4 i B5). U Luksemburgu, Islandu i Lihtentajnu uenici koji odabiruodreeneobrazovne putove moraju uiti i do etiri jezika, to je najvei broj jezika koji se u Europimoe vidjeti.

U prosjeku, kolske godine 2009./10. 60,8% uenika u sekundarnom obrazovanju u Europi uiloje dva ili vie jezika (vidi sliku C5). To je poveanje od 14,1% u usporedbi s 2004./05. godinom(vidi sliku C7a).

U viem sekundarnom obrazovanju u veini zemalja postoji znaajna razlika u postotku uenikakoji ue dva ili vie stranih jezika u opem obrazovanju (59,4%) i u predstrukovnom i strukovnomobrazovanju (39,4%) (vidi sliku C5b i c).

U svim zemljama, osim Danske, Grke, Islanda i Turske, neke kole uenicima daju mogunostuenja nejezinih predmeta na dva razliita jezika (uenje metodom CLIL) (vidi sliku B9).Primjerice, nejezini predmeti mogu se pouavati na nacionalnom jeziku i stranom jeziku ili semogu pouavati na nacionalnom jeziku i jeziku regije/manjine. Meutim, malo je kola koje nudeovu vrstu obrazovanja (vidi prilog 2), osim u Belgiji (Njemakoj zajednici), Luksemburgu i Maltigdje sve kole provode metodu CLIL. To dijelom objanjava zato je samo desetak zemalja iliregija izdalo posebne smjernice o kvalifikacijama koje nastavnici moraju imati ako ele raditi ukolama koje provode CLIL (vidi sliku D8).


13/174

K l j u n e s p o z n a j e

11

IZBOR JEZIKA KOJI SE NUDE I POUAVAJU

Engleski je obvezni jezik u 14 zemalja ili regija unutar zemalja (vidi sliku B13). U gotovo svimzemljama na svim obrazovnim razinama to je jezik koji se najee pouava. Trendovi od

2004/05. godine pokazuju poveanje postotka uenika koji ue engleski jezik na svim obrazovnimrazinama, a osobito na primarnoj razini (vidi slike C4 i C10). Godine 2009./10. u prosjeku 73%uenika u primarnom obrazovanju u EU-u uilo je engleski jezik (vidi sliku C3). U niemsekundarnom i opem viem sekundarnom obrazovanju taj postotak iznosio je 74,9% (vidisliku C9).

U veini zemalja drugi strani jezik koji se najee pouava obino je njemaki ili francuski jezik .Njemaki je osobito popularan u nekoliko zemalja sredinje i istone Europe, dok se francuskijezik pouava u zemljama sjeverne Europe. panjolski je na treem ili etvrtom mjestu kad jerije o jezicima koji se najvie pouavaju u velikom broju zemalja, osobito na razini sekundarnogobrazovanja. Isto vrijedi i za talijanski jezik, ali za manji broj zemalja. Ruski je drugi jezik koji se

najee pouava u Latviji i Litvi, u kojima ive velike zajednice ruskih govornika, te u Bugarskoju niem sekundarnom obrazovanju (vidi sliku C8).

Godine 2009./10. postotak uenika koji ue druge jezike osim engleskog, francuskog,panjolskog, njemakog ili ruskog iznosioje manje od 5% u veini zemalja, a u znaajnom brojuzemalja taj je broj bio manji od 1% (vidi sliku C11). Zemlje koje imaju najvei postotak uenikakoji ue jezik koji nije jedan od glavnih pet bile su one u kojima su alternativni jezici obvezni jezici.Isti obuhvaaju vedski ili finski u Finskoj te danski u Islandu (vidi sliku B13)

Podaci Europske komisije (2009. g.) pokazuju da stipendije u sklopu programa Comeniuspokazuju slian obrazac kad je rije o popularnosti jezika: najvie se dodjeljuju za kolegije naengleskom jeziku (76,4%), zatim francuskom (11,3%), njemakom i panjolskom (oba oko 5%)

(vidi sliku D11). Prema slubenim smjernicama, jezici regija i manjina mogu se uiti u znaajnombroju zemalja

(vidi sliku B15), ak i u onima u kojima takvi jezici nemaju slubeni status kao to je sluaj uFrancuskoj (vidi sliku A1). Nekoliko jezika regija i manjina koriste se i kao jezici nastave uzslubeni jezik u oko 20 zemalja (vidi prilog 2). Latinski i starogrki jezik nude se u kurikulumuopeg vieg sekundarnog obrazovanja u otprilike polovici europskih zemalja (vidi sliku B16).


14/174


12

SMJERNICE ZA POUAVANJE I PRAKSA VEZANA UZSTRANE JEZIKE

U kurikulumima dvanaest zemalja ili regija unutar zemalja nastavnicima se preporuuje stavljanjenaglaska na usmene vjetine (tj. vjetine sluanja i govorenja) na poetku pouavanja stranog

jezika mlaim uenicima. No, na kraju obveznog obrazovanja sve etiri komunikacijske vjetineimaju jednaku vanostu gotovo svim kurikulumima (vidi sliku E14).

U veini europskih zemalja slubenim se smjernicama za pouavanje jezika postavljajuminimalne razine postignua za prvi i drugi strani jezik. Ove razine usklaene su sa est razinauspjeha definiranih Zajednikim europskim referentnim okvirom koje je objavilo VijeeEurope 2001. godine (vidi sliku E15). Na kraju obveznog obrazovanja slubene smjernice veinezemalja utvrujuminimalne razine izmeu razinaA2 i B1 za prvi jezik i izmeu A1 i B1 za drugijezik (vidi sliku E16).

Dravna tijela u veini zemalja propisuju norme vezane uz maksimalne veliine razrednihodjeljenja u provedbi nastave stranog jezika. U tek nekoliko zemalja ove se norme posebno

odnose na nastavu stranog jezika. Spomenute norme znaajno se razlikuju meu zemljama, od33 uenika u Ujedinjenoj Kraljevini do 17 uenika u Slovakoj (vidi sliku E12). Prema odgovorimauenika obuhvaenih Europskim istraivanjem jezinih kompetencija (ESLC) zakljuuje se daveina strane jezike ui u odjeljenjima s manjim brojem uenika od najveeg doputenog.

U veini zemalja ili regija unutar zemalja koje su sudjelovale u ESLC -u, informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) ne koriste se redovito na satovima jezika, prema odgovorimauenika. Stanje se, meutim, znaajno razlikuje od zemlje do zemlje: u Nizozemskoj 31,5%uenika navodi da se redovito slui raunalnim programima, dok u Francuskoj te Njemakoj iFrancuskoj zajednici Belgije ovo navodi samo 3,6%, odnosno 3,2% (vidi sliku E4).

Danas postoje mnogi dokazi koji upuuju na zakljuak da izloenost stranom jeziku pozitivnoutjee na uspjeh u uenju stranog jezika.Jedan od naina poveanja izloenosti uenika stranimjezicima jest osigurati da se ciljnim jezikom na satovima jezika slue i nastavnici i uenici.Meutim, u gotovo svim zemljama ili regijama unutar zemalja koje su sudjelovale u ESLC -uuenici navode da se nastavnici obino ne slueciljnim jezikom u razredu, iako se i dalje njimeslueu nekim ili estim prilikama (vidi sliku E3). Sluenjeciljnim jezikom osobito je neophodnokada posrijedi nije engleski jezik, budui da uenici u veini zemalja koje su sudjelovale u ESLC-u navode da u kontakt s drugim stranim jezicima izuzev engleskog dolaze putem medija manjeod nekoliko puta godinje. Oekivano, izloenost uenika engleskom jeziku vea je u svimzemljama koje su sudjelovale u ispitivanju (vidi sliku E2).

Motivacija je kljuan imbenik uspjenog uenja. Percepcija uenika o korisnosti jezika koji ue

moe jasno pridonijeti poveanju motivacije. U 15 zemalja ili regija unutar zemalja koje susudjelovale u ispitivanju postotak uenika koji uenje engleskog jezika smatraju korisnim za svojebudue obrazovanje, rad ili dobivanje dobrog posla u prosjeku je vei od postotka onih kojiengleski smatraju korisnim za privatni ivot. Ovi postotci znaajno su manji za druge jezike (vidisliku E1).

Organizacija terenskih putovanja ili ekskurzija vezanih uz uenje stranog jezika moe takoer bitijedan od naina poticanja uenikova zanimanja za uenje stranogjezika. U prosjeku samo 28,1%uenika u 15 zemalja ili regija unutar zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju navodi da susudjelovali u takvim aktivnostima u posljednje tri godine. Najvei se postotcizabiljeeniu Belgiji(Francuskoj zajednici) i Nizozemskoj (38,5%), a najnii u vedskoj (13,2%) (vidi sliku E5).


15/174

K l j u n e s p o z n a j e

13

NASTAVNICI STRANOG JEZIKA

U prosjeku 89,6% nastavnika stranog jezika u zemljama koje su sudjelovale u ESLC-u tvrde dasu potpuno kvalificirani pouavati strani jezik. Postotci se kreu od 57,3% u Estoniji do 97,2% u

panjolskoj. U veini zemalja koje su sudjelovale veina nastavnika koji nemaju punu kvalifikacijunavodi da ipak imaju privremene svjedodbe, svjedodbeu sluaju hitnosti, uvjetne i druge vrstepotvrda (vidi sliku D6). U Estoniji, primjerice, mnogi nastavnici jezika imaju potvrdu oprekvalifikaciji na temelju koje mogu pouavati jezike za koje nisu stekli inicijalno obrazovanje.

U zemljama koje su sudjelovale u ESLC-u u prosjeku oko 25% uenika pohaa kole ijiravnatelji navode da imaju potekoa u popunjavanju radnih mjesta ili traenju zamjena zanastavnike jezika. Ovaj prosjek, meutim, prikriva velike razlike izmeu zemalja. Najkritinije jestanje u Belgiji (Francuska zajednica) gdje 84,6% uenika pohaa kole iji ravnatelji navode oveprobleme (vidi sliku D7).

Iz slubenih smjernica vidljivo je da u cijeloj Europi strane jezike u primarnom obrazovanjupouavaju uitelji i nastavnici razredne nastave i predmetne nastave (vidi sliku D1), dok su usekundarnom obrazovanju nastavnici stranih jezika obino strunjaci za pojedini predmet (vidisliku D2). U veini zemalja nastavnici mogu biti kvalificirani za pouavanje drugog nejezinogpredmeta uz strane jezike (vidi sliku D3). Kvalifikacije nastavnika stranog jezika prema tvrdnjamasamih nastavnika u ESLC-u prilino se razlikuju od zemlje do zemlje. Francuska je iznimkabudui da tamo 90,4% nastavnika stranih jezika navodi da su kvalificirani pouavati samo jedanjezik (vidi sliku D4).

U tek nekoliko zemalja u slubenim se smjernicama preporua buduim nastavnicima jezika daodreeno razdoblje tijekomobrazovanja provedu u zemlji u kojoj se govori jezik koji e uiti (vidisliku D9). U prosjeku 53,6% nastavnika stranih jezika koji su sudjelovali u ESLC-u izjavljuje da su

u svrhu studiranja ve proveli jedan ili vie mjeseci u zemlji u kojoj se govori jezik koji epouavati. Meutim, ovaj prosjek prikriva velike razlike meu zemljama: dok je u panjolskoj rijeo 79,7% nastavnika, u Estoniji je to tek 11% (vidi sliku D10).

Primanje gostujuih nastavnika stranih jezika nije uobiajena praksa u zemljama koje susudjelovale u ESLC-u. U veini zemalja manje od 10% uenika pohaaloje kole iji su ravnateljiizjavili da su ugostili najmanje jednoj takvog nastavnika iz inozemstvu u razdoblju od najmanjejednog mjeseca tijekom prethodne godine (vidi sliku D12).


16/174


17/174

15

O Z N A K E , S K R A E N I C E I A K R O N I M I

Oznake za zemljuEU/EU-27 Europska Unija AT Austrija

PL Poljska

BE Belgija PT Portugal

BE fr Belgija Francuska zajednica RO Rumunjska

BE de Belgija Zajednica njemakog SI Slovenija

govornog podruja SK Slovaka

BE nl Belgija Flamanska zajednica FI Finska

BG Bugarska SE vedska

CZ eka UK Ujedinjena Kraljevina

DK Danska UK-ENG Engleska

DE Njemaka UK-WLS Wales

EE Estonija UK-NIR Sjeverna Irska

IE Irska UK-SCT kotska

EL Grka

ES panjolska Drave Tri zemlje Europskog udruenja slobodne

FR Francuska EFTA/EEA trgovine koje su lanice Europskog

IT Italija ekonomskog podruja

CY Cipar IS Island

LV Latvija LI Lihtentajn

LT Litva NO Norveka

LU Luksemburg

HU Maarska Zemlja kandidatkinja

MT Malta HR Hrvatska

NL Nizozemska TR Turska

Statistike oznake

(:) Podaci nisu dostupni

() Nije primjenjivo ili nula


18/174

Kljuni podaci o pouavanju jezika u kolama u Europi 2012

16

Kratice i akronimiMeunarodnekonvencije

CEFR Zajedniki europski referentni okvir za jezike

CLIL Integrirano uenje jezika i nastavnog sadraja

ESLC Europsko istraivanje jezinih kompetencija

Eurostat Statistiki ured Europskih zajednica

FYRM Biva jugoslavenska republika Makedonija

ISCED Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

PISA Program meunarodne procjene znanja i vjetina uenika(OECD)

UOE UNESCO/OECD/EUROSTAT

Nacionalne kratice u izvornom jeziku

AHS Allgemeinbildende hhere Schule AT

Z/G Zkladn kola/Gymnzium CZ

GCSE General Certificate of Secondary Education UK-ENG/WLS/NIR

HAVO Hoger Algemeen Voortgezet Onderwijs NL

PGCE Professional Graduate Certificate in Education UK-ENG/WLS/NIR

VMBO Voorbereidend Middelbaar Beroepsonderwijs NL

VWO Voorbereidend Wetenschappelijk Onderwijs NL


19/174

17

K O N T E K S T

JEZICI REGIJA ILI MANJINA SLUBENO SU PRIZNATI U VIE OD POLOVICISVIH

EUROPSKIH ZEMALJAJezini profil veine europskih zemalja sloen je i sadri itav niz jezika. Jezici se mogu govoriti u

cijeloj zemlji ili mogu biti ogranieni naregije unutar zemlje. Za drave je uobiajenoda dijele jezike sa

susjedima oko graninih podruja te tako zrcale zajedniku povijest. Europskoj prirodi mnogojezinosti

moe se pristupiti iz vie kutova. Jedan je od njih nesumnjivo slubeno priznavanje jezika od strane

europskih, dravnih ili regionalnih tijela.

U sijenju 2011. godine Europska unija prepoznala je 23 slubena jezika(3) koja su imala status

nacionalnog jezika u jednoj od zemalja lanica. Iako se u veini zemalja samo jedan jezika priznaje

kao nacionalni jezik, etiri zemlje (Irska, Cipar, Malta i Finska) status nacionalnog jezika daju dvama

jezicima koji se govore unutar granica. U Luksemburgu postoje tri nacionalna jezika. Belgija isto tako

ima tri slubena jezika, ali oni se ne priznaju kao administrativni jezici na cijelom teritoriju zemlje, ve

se govore na ogranienim jezinim podrujima.

SlikaA1: Nacionalni jezici i jezici regija ili manjina koji imaju slubeni status u Europi, 2011. g.

Izvor:Eurydice.

(3) Bugarski, eki, danski, nizozemski, engleski, estonski, njemaki, finski, grki, maarski, irski, talijanski, latvijski, litvanski,malteki, poljski, portugalski, rumunjki, slovaki, slovenski, panjolski i vedski.

1 nacionalni jezik

2 nacionalna jezika

3 nacionalna jezika

Jezik/ci regija ili manjina sa slubenimstatusom


20/174

KONTEKST

18

SlikaA1 (nastavak): Nacionalni jezici i jezici regija ili manjina koji imaju slubeni status u Europi,

2011. g.

Nacionalni jezik Jezici regija i/ili manjina kojiimaju slubeni status

BE Njemaki,francuski,nizozemski

BG Bugarski

CZ eki Njemaki, poljski, romski,slovaki

DK Danski Farski, njemaki, grenlandski

DE Njemaki Danski, sorbijskiEE EstonskiIE Engleski, irski

EL GrkiES panjolski Katalonski, valencijski, baskijski,

galicijski

FR Francuski

IT Talijanski Albanski, katalonski, njemaki,grki, francuski, friulski,hrvatski,ladinski,oksitanski,provansalski, slovenski,sardinijski

CY Grki, turski maronitski, armenskiLV LatvijskiLT Litvanski

LU Njemaki,francuski,luksemburki

HU Maarski Bugarski, njemaki, hrvatski,armenski, poljski, rumunjski,romskii bajaki, rusinski,slovaki, slovenski, srpski,ukrajinski

MT Malteki,engleski

NL Nizozemski Frizijski

AT Njemaki eki, hrvatski, maarski,

slovaki, slovenski, romski

Nacionalni jezik Jezici regija i/ili manjina kojiimaju slubeni status

PL Poljski Bjeloruski, eki, kaipski,njemaki, hebrejski, armenski,karaimski, litvanski, romski,ruski, lemkivski, slovaki,tatarski, ukrajinski, jidi

PT Portugalski MirandskiRO Rumunjski Bugarski, eki, njemaki,

hrvatski, maarski, poljski,romski, rusinski, slovaki, srpski,turski, ukrajinski

SI Slovenski Maarski, talijanskiSK Slovaki Bugarski, eki, njemaki,

hrvatski, maarski, poljski,romski, rusinski, ukrajinski

FI Finski, vedski Romski, ruski, samijski, tatarski,jidi

SE vedski Finski, tornedalski, samijski,romski, jidi

UK-ENG/NIR

Engleski

UK-WLS Engleski velki

UK-SCT Engleski kotski galski

IS IslandskiLI NjemakiNO Norveki(dvije

inaice: Bokml iNynorsk)

Finski, kvenski, samijski

TR Turski

HR Hrvatski Albanski, bonjaki, bugarski,eki, njemaki, hebrejski,maarski, talijanski,makedonski, poljski, rumunjski,romski, rusinski, ruski,crnogorski, slovaki, slovenski,srpski, turski, ukrajinski

Objanjenje

Slika A1 svrstava jezike regija, manjina i neteritorijalne jezike pod naslov jezici regija ili manjina.

Jezici regija i manjina na slici A1 (nastavak) navedeni su prema abecednom redu njihove oznake ISO 639-3 (vidihttp://www.sil.org/iso639-3/).

Za definiciju slubenog jezika, nacionalnog jezika, jezika regije ili manjine i neteritorijalnog jezika vidiodjeljak Pojmovnik, statistike baze podataka i literatura.

Napomena za pojedinu zemlju

Belgija: Slubeni jezici koriste se samona ogranienim podrujima.

Belgija (BE fr, BE nl), Bugarska, eka, Danska, Njemaka, Estonija, Grka, panjolska, Cipar, Francuska,Maarska, Italija, Latvija, Litva, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovaka, Finska i Norveka: dodijelilesu svojem/svojim znakovnom jeziku/jezicima status slubenog/slubenihjezika.
http://www.sil.org/iso639-3/http://www.sil.org/iso639-3/http://www.sil.org/iso639-3/


21/174

KONTEKST

19

Vie od polovice svih europskih zemalja slubeno priznajejezik regija ili manjina unutar svojih granica

u pravne i administrativne svrhe. Ove zemlje slubeno priznanje daju jezicima unutar geografskog

podruja esto regije ili autonomne jedinice u kojima se obino govore. U panjolskoj su primjerice

katalonski, valencijski, baskijski i galicijski slubeni jezici, odnosno paralelni slubeni jezici uz

panjolski u odgovarajuim autonomnim zajednicama. Broj slubeno priznatih jezika regije ili manjinerazlikuju se od zemlje do zemlje. Dok su u nekim zemljama ovi jezici ogranieni na samo jedan ili dva,

u drugima (npr. Maarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovaka i Hrvatska) taj je broj mnogo vei.

Primjerice, u Rumunjskoj i Slovakoj jezik manjine slubeno je priznat i moe se koristiti u pravne i

javno-administrativne svrhe u bilo kojoj administrativnoj jedinici u kojoj manjinska populacija ini

najmanje 20% stanovnitva.

Jo jedan elementjezinog pejzaaEurope ineneteritorijalni jezici tj. jezici kojima se slueodreene

skupine ljudi u dravi, ali koji se [] ne mogu poistovjetiti s odreenimpodrujem u dravi (Vijee

Europe, 1992. g.). Romski je tipini primjer neteritorijalnog jezika. Osam zemalja eka, Austrija,

Poljska, Rumunjska, Slovaka, Finska, vedska i Hrvatska trenutno daju slubeni status ovome

jeziku.

Mozaik europski jezika ne bi potpun bez znakovnih jezika. Godine 1998. Europski je parlament

jednoglasno odobrio rezoluciju o znakovnom jeziku (Europski parlament, 1988. g.), pozivajui sve

zemlje da svoje znakovne jezike priznaju kao slubene jezike. Trenutno oko dvije treine europskih

zemalja slubeno priznaje svoj(e) znakovni/e jezik(e).

Konano, potrebno je ukazati i na jezike koje govore imigrantske populacije koje se sastoje od velikog

broja ljudi u nekim europskim zemljama. Ovi jezici pridonose europskoj jezinoj raznolikosti i

dopunjavaju lingvistiku sliku.

VEINA 15-GODINJAKA KOD KUE GOVORIJEZIK NASTAVE

U meunarodnom ispitivanju PISA uenike se pitalo koji(e) jezik(e) najvie govore kod kue. Posljednji

ciklus PISA-e, proveden 2009. godine, potvrdio je prethodno uoeni obrazac prema kojemu veina

uenika u gotovo svim europskim zemljama kod kuegovori jezik nastave. U zemljama EU-27 koje su

sudjelovale u ispitivanju u prosjeku 92,9% 15-godinjih uenika kod kuegovori jezik nastave.

Meutim, ova prosjena brojka, koja ukazuje na visok stupanj homogenosti, prikriva vrlo razliito

stanje u pojedinim zemljama, koje je rezultat specifinog lingvistikog konteksta. Dok je vrlo malo

uenika koji kod kue govore neki drugi jezik u ekoj, Maarskoj, Poljskoj, Portugalu i Hrvatskoj

(manje od 2%), u Luksemburgu je 2009. godine 88,9% 15-godinjih uenika navelo da kod kue

govore jezik koji nije jezik nastave. Visok postotak uglavnom se odnosi na 62,2% 15-godinjih uenika

u Luksemburgu koji navode da kod kuegovore Letzeburgesch(luksemburki) germanski jezik koji

je jedan od tri slubena jezika u Luksemburgu (vidi sliku A1). Gotovo svi ovi uenici (96,0%) navode

njemaki kao jezik nastave. Nadalje, 14,7% 15-godinjih uenika kod kue govori portugalski, jezik

koji se znaajno razlikuje od dva glavna jezika nastave (francuskog i njemakog jezika).

U nekim zemljama mnogi uenici kod kue govore jezik koji nije jezik nastave zbog regionalnih

razliitosti u jeziku nastave. Primjerice, u panjolskoj je 9,1% uenika koji su kod kue govorili

panjolski kao jezik nastave imalo katalonski, dok je 38,5% uenika koji su kod kue govorili

valencijski kao jezik nastave imalo panjolski. U njemakoj zajednici Belgije 10,6% uenika kod kue

je govorilo francuski, iako je za samo jednu treinu to bio jezik nastave.


22/174

KONTEKST

20

U samo su nekoliko zemalja uenici imigranti iniliveinu uenika koji kod kue govore jezik koji nije

jezik nastave. Godine 2009. u Francuskoj zajednici Belgije 4,6% uenika kod kue je govorilo neki

zapadnoeuropski jezik, a 3,0% se kod kue sluiloarapskim jezikom. U Austriji je 3,0% 15-godinjih

uenika kod kue govorilo turski. Za vie informacija o uenicima imigrantima i jezicima koje govore,

vidi sliku A4.

Udio uenika koji kod kue govore jezik nastave u veini europskih obrazovnih sustava nije se

znaajno promijenio izmeu dva posljednja ciklusa ispitivanja PISA 2006. i 2009. godine. Meutim, u

zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju udio uenika koji kod kuegovore jezik koji nije jezik

nastave u prosjeku se poveao za 1,0%. Razlog tome uglavnom su manje promjene u odreenom

broju zemalja.

SlikaA2: Udio 15-godinjih uenika koji kod kue uglavnom govore jezik koji nije jezik nastave,

2009. g.

EU BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU

2009 7,1 17,7 19,0 6,8 10,9 1,3 4,5 10,5 2,8 5,8 4,8 18,1 7,1 4,9 x 9,4 4,3 88,9

1,0 : -1,9 0,2 0,4 -0,3 0,0 1,5 -1,4 1,7 0,8 2,0 0,0 1,0 x 3,4 1,0 -1,6

HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT IS LI NO HR TR

2009 1,0 x 6,4 10,7 0,6 1,6 3,2 5,2 5,4 3,7 8,1 6,6 2,5 3,1 15,0 7,3 1,7 4,0

0,1 x 0,5 0,7 0,2 -0,7 0,4 -0,9 0,7 1,3 -0,1 1,5 0,7 0,9 2,8 1,6 0,3 1,6

Razlika u odnosu na 2006. g. x Zemlje koje nisu sudjelovale uispitivanju

Izvor:OECD, baze podataka PISA-e 2009 i 2006. UK (1): UK-ENG/WLS/NIR

Objanjenje

S obzirom na razlike izmeu 2006. i 2009. godine vrijednosti koje su statistiki znaajno (p


23/174

KONTEKST

21

TEK NEKOLIKO KOLA UPISUJE VELIKI BROJ UENIKE IJI MATERINSKI JEZIK NIJE

JEZIK NASTAVE

U Europi veina uenika pohaa kolehomogene u pogledu jezika. Prema podacima PISA-e 2009,90,4% 15-godinjih uenika iz zemalja EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju pohaalo je kole u

kojima je 80% ili vie njihovih kolega kod kue govorilo jezik nastave. U nekim zemljama kolske su

populacije bile izuzetno homogene. Primjerice, u Poljskoj 2009. godine nije bilo uenika koji su

pohaali kolu u kojoj je bilo 20% ili vie 15-godinjaka koji su kod kue govorili jezik koji nije jezik

nastave. U ekoj, Maarskoj, Portugalu, Ujedinjenoj Kraljevini (kotskoj) i Hrvatskoj postotak

uenika koji su pohaali kole u kojima je postojala jezina raznolikost bio je blizu nule. U gore

navedenim zemljama gotovo svi 15-godinji uenici kod kue su govorili jezik nastave (vidi sliku A2).

U prosjeku, u zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju 2009. godine samo je 22,7% uenika

pohaalo kole u kojima je veina uenika kod kue govorila jezik koji nije jezik nastave. Meutim,

6,9% svih uenika pohaalo je kole koje su imale 20-50% uenika kojisu kod kue govorili jezik kojinije jezik nastave.

Nekoliko obrazovnih sustava ima vee zahtjeve u pogledu njegovanja jezine raznolikosti prilikom

upisa uenika. U Luksemburgu jeLetzeburgesch(luksemburki) materinskijezik veine uenika. Iako

je rije o germanskom jeziku i nacionalnom jeziku, luksemburki nije jezik nastave. Slijedom toga,

gotovo svi 15-godinjaci (95,4%) pohaaju kole u kojima najmanje polovica njihovih kolega kod kue

govori jezik koji nije jezik nastave. Nijedna druga zemlja nema tako visok postotak.

U Francuskoj i Njemakoj zajednici Belgije jedan od tri 15-godinja uenika pohaa kolu u kojoj vie

od 20% njihovih kolega kod kue govore jezik koji nije jezik nastave. U panjolskoj i Lihtentajnu

otprilike 25% uenika pohaalo je takve kole, dok je u Belgiji, Njemakoj, Latviji i Austriji taj broj

iznosi oko 10-20%.


24/174

KONTEKST

22

SlikaA3: Postotak15-godinjih uenika koji pohaaju kole u kojima odreeniudiouenika kod

kue ne govorijezik nastave, 2009. g.

< 20 20-49 50 Zemlje koje nisusudjelovaleu iispitivanju



25/174

KONTEKST

23

POLOVICA 15-GODINJIH UENIKA IJI SU RODITELJI ROENI U INOZEMSTVU KOD

KUE GOVORE JEZIK NASTAVE

Kada su posrijedipitanja vezana uz pouavanje jezika u kolama u Europi, treba uzeti u obzir mjeru ukojoj djeca iji su roditelji roeni u inozemstvu govore jezika nastave. Prvo je, meutim, potrebno

utvrditi koliko je ovakvih uenika prisutno u kolama u Europi.

Ispitivanjem PISA prikuplja se velik broj informacija o uenicima koji odgovaraju na upitnik, ukljuujui

informacije o zemlji podrijetla roditelja/skrbnika. Prema definiciji iz ispitivanja, imigrant je uenik ija

su oba roditelja /skrbnika roena u inozemstvu. Prema toj definiciji, u prosjeku 9,3% 15-godinjih

uenika u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju bili su imigranti. Luksemburg je imao

najvei postotak 15-godinjih uenika imigranataod 40%. Otprilike 20-30% uenika bili su imigranti u

Francuskoj i Njemakoj govornoj zajednici Belgije te Lihtentajnu. Za razliku od navedenih zemalja, u

Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovakoji Turskoj udio 15-godinjih uenika iji su roditelji roeni u

inozemstvu bio je veoma nizak (manje od 1%), stoga ove zemlje nisu uzete u obzir u raspravama kojeslijede..

injenica da uenik ima roditelje koji su roeni u inozemstvu ne znai nuno da on ne govori jezik

nastave kod kue. U zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju u prosjeku je 2009. godine bilo

4,1% 15-godinjih uenika iji su roditelji bili roeni u inozemstvu i koji su kod kue govorili jezik

nastave. Slian udio 15-godinjih uenika (4,1%) imalo je roditelje koji su roeni u inozemstvu i koji ne

govore jezik nastave kod kue. Drugim rijeima, polovica 15-godinjih uenika iji su roditelji roeni u

inozemstvu naveli su da kod kue govore jezik nastave.

Meutim, u nekim je zemljama broj uenika imigranata koji kod kue nisu govorili jezik nastave bio

vei. U Luksemburgusejedan od etiri 15-godinja uenika vodi kao imigrant i ne govori jezik nastave

kod kue. U Francuskoj i Njemakoj zajednici Belgije, Njemakoj, Austriji, vedskoj i Lihtentajnuzabiljeenoje izmeu 7 i 13% 15-godinjih uenika iji su roditelji roeni u inozemstvu i koji su naveli

da kod kue ne govore jezik nastave. Ovi su uenici obino roeni u zemljama u kojima je slubeni

jezik(ci) drugaiji od jezika nastave zemlje u kojoj trenutno pohaaju kolu. Primjerice, u Luksemburgu

uenici imigranti koji ne govore jezik nastave kod kue roeni su u Portugalu, bivim jugoslavenskim

republikama ili u Italiji. U Austriji je veina ovih uenika roenau Turskoj, Bosni i Hercegovinii Srbiji i

Crnoj Gori.

Za razliku od ovih zemalja, u ekoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Maarskoj, Portugalu i Hrvatskoj bilo je

otprilike 1% ili manje 15-godinjih uenika iji su roditelji roeni u inozemstvu i negovore jezik nastave

kod kue. U Estoniji i Latviji ovo je vezano uz provoenje nastave na jeziku koji nije slubeni jezik

zemlje. Naime, veina uenika imigranata u ovim zemljama kod kue i u koli govori ruski. U

Portugalu veina uenika imigranata dolazi iz bivih kolonija kao to su Brazil ili afrike zemlje, u

kojimaje slubeni jezik portugalski.


26/174

KONTEKST

24

SlikaA4: Postotak 15-godinjih uenika imigranata (roditelji roeni u inozemstvu) i jezik koji se

govori kod kue, 2009. g.

Jezik nastave negovorise kod kue

Jezik nastave govori sekod kue

Nema informacija o jeziku nastave koji segovori kod kue


4,1 10,8 7,5 3,2 0,3 0,9 3,7 8,3 0,8 3,6 3,4 4,0 4,6 3,1 0,0 0,8 0,7 24,9

4,1 10,9 12,1 2,9 0,2 1,0 3,4 6,0 7,0 4,4 5,2 5,5 6,9 1,6 0,0 3,4 1,1 7,6

1,1 0,4 1,3 2,9 0,1 0,4 1,5 3,3 0,2 0,3 0,5 0,1 1,7 0,9 x 0,2 0,0 7,7

Imigranti 9,33 22,05 20,98 9,01 0,51 2,27 8,63 17,62 8,00 8,29 9,03 9,48 13,14 5,54 4,46 1,74 40,16

HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1)UK-SCT IS LI NO HR TR

0,1 0,0 4,5 8,6 0,0 1,0 0,1 3,9 0,1 1,9 6,5 5,1 2,2 1,8 12,7 5,2 0,3 0,1

2,0 0,0 6,1 3,1 0,0 4,1 0,2 3,2 0,4 0,7 3,3 5,7 1,7 0,5 14,2 1,6 10,2 0,5

0,0 x 1,6 3,5 0,0 0,4 0,0 0,7 0,0 0,0 1,9 0,4 0,2 0,1 3,4 0,0 0,2 0,0

Imigranti 2,1 0,0 12,1 15,2 0,0 5,5 0,3 7,8 0,5 2,6 11,7 11,2 4,0 2,4 30,3 6,8 10,7 0,5

x Zemlje koje ne sudjeluju u ispitivanjuIzvor:OECD, baza podataka PISA 2009. UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR

Objanjenje

Za dodatne informacije o bazi podataka PISA-e, vidi odjeljak Pojmovnik, s tatistikebaze podataka i literatura.


Belgija (BE de): Sluenjenjemakim dijalektom kod kue smatralo se sluenjem njemakim jezikom.Belgija (BE nl): Sluenjeflamanskim dijalektom kod kue smatralo se sluenjem nizozemskim jezikom.Italija: Sluenjetalijanskim dijalektom kod kue smatralo se sluenjem talijanskim jezikom.


27/174

25

O R G A N I Z A C I J A

ODJELJAK INASTAVA STRANOG JEZIKA U PREDPRIMARNOM, PRIMARNOM I

SEKUNDARNOM OBRAZOVANJU: BROJ PONUENIH JEZIKA

Slika B1 i B8 vezane su uz nastavu stranog jezika na predprimarnoj, primarnoj i sekundarnoj razini

prema slubenim zakonskim okvirima pojedinih zemalja. Slike se odnose na broj ponuenih jezika u

okviru obvezne minimalne razine obrazovne ponude (vidi odjeljak Pojmovnik, stat istike baze

podataka i literatura). Pokazatelji prikazuju dob u kojoj se prvi i drugi strani jezik poinju uiti kao

obvezni predmeti, trendove vezane uz dob na poetku uenja te okolnosti u kojima neki ili sv i uenici

imaju priliku uiti dodatne jezike, ovisno o obrazovnom putu kojeg odaberu ili o mogunostima koje

kolski kurikulum prua. Jedan pokazatelj usmjeren je na preporuku EU-a o pouavanju dvaju stranih

jezika od rane dobi. Konano, obuhvaeni su i podaci o projektima osmiljenima kako bi se proirilo

pouavanje stranog jezika unutar minimalne razine obrazovne ponude. U prilogu 1 nudi se kratki

saetak o provedbi nastave stranog jezika u svakoj zemlji kako bi se potkrijepile informacije

predstavljene u ovome odjeljku.

U VEINI EUROPSKIH ZEMALJA OBVEZNO UENJE STRANOG JEZIKA ZAPOINJE

IZMEU ESTE I DEVETE GODINE

U veini zemalja dob u kojoj se poinje uiti strani jezik kao obvezni predmet jest izmeu este i

devete godine. U Belgiji (Njemaka zajednica) svi uenici strani jezik poinju uiti veu treoj godini

kada ulaze u predprimarno obrazovanje. U panjolskoj uenici poinju uiti strani jezik u drugom

ciklusu predprimarnog obrazovanja, to je u veini autonomnih zajednica ve u treoj godini. Na

drugom kraju ljestvice nalazi se Ujedinjena Kraljevina (Engleska, Wales i Sjeverna Irska), gdje svi

uenici strani jezik poinju uiti u 11. godini, na poetkusekundarnog obrazovanja.kole u Estoniji, Finskoj i vedskoj imaju odreenu slobodu u odluivanju o razredu u kojem se strani

jezik uvodi kao obvezni. Sredinja obrazovna tijela odreuju raspon godina (ili razreda) za uvoenje

stranih jezika: izmeu sedme i devetegodine u Estoniji i Finskoj te izmeu sedme i desetegodine u

vedskoj. Prema statistikim podacima (vidi sliku C1b), u vedskoj 57,3% devetogodinjih uenika ui

najmanje jedan strani jezik.

Neke zemlje trenutno uvode reforme kako bi snizile dob kada se uvodi obvezno uenje prvog stranog

jezika. Na Cipru od rujna 2011. godine svi uenici moraju uiti engleski jezik kao obvezni predmet od

este godine. Meutim, u nekim kolama obvezno uenje engleskog jezika poinje od pete godine i to

e postati obveza u svim kolama do rujna 2015. godine. U Njemakoj se obveza uenja stranog

jezika odnosi na sve kole i uenike u dobi izmeu osam i deset godina. U Slovakoj od kolskegodine 2008./09. kole uvode obvezno pouavanje stranog jezika od osme godine. Meutim,

2010./11. godine ova reforma jo uvijek nije provedena za sve uenike u dobi od devet godina. Uz ove

tri zemlje, Latvija e 2013./14. godine uvesti reformu prema kojoj e prvi strani jezik biti obvezan od

sedme godine.

Irska i Ujedinjena Kraljevina (kotska) jedine su zemlje u kojima uenje stranog jezika u koli nije

obvezno. U Irskoj svi uenici ue irski i engleski od kojih se nijedan ne smatra stranim jezikom. U

Ujedinjenoj Kraljevini (kotskoj) u kojem nema slubenog kurikuluma, kole imaju obvezu ponuditi

strani jezik (vidi sliku B5), ali ih uenici nemaju obvezu uiti.


28/174

ORGANIZACIJA

26

SlikaB1: Dob poetka uenja prvog i drugog stranog jezikakao obveznog predmeta za sve uenike

u predprimarnom, primarnom i/ili opem sekundarnom obrazovanju, 2010./11. g.

Prvi strani jezik kao obvezni predmet Dob Drugi strani jezik kao obvezni predmet

Uveden Postupno se uvodi Promjenjiva dob Nema obveznog stranog(ih) jezika

Izvor: Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ili manjina(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo ako ih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku.Poetna dob odnosi se na uobiajenudob uenika u trenutku kada zapoinje pouavanje stranog jezika; ne uzimase uobzir rani ili kasni polazak u kolu, ponavljanje razreda ili drugi prekidi kolovanja (nominalna dob uenika).

Za definiciju stranog jezika, jezika kao obveznog predmeta i postupnog uvoenja vidi odjeljak Pojmovnik,statistike baze podataka i literatura.


Belgija(BE fr): BE fr Bxlodnosi se na regiju grada Bruxellesa; BE fr Bxlodnosi se na ostatak ove jezine zajednice.Njemaka: U nekim saveznim pokrajinama (Lnder) kao to je Baden-Wurttemberg, uenici prvi strani jezik kao obveznipredmet moraju poeti uiti sa est godina.panjolska: U 10 od 17 autonomnih zajednica sve se trogodinjake koji pohaaju predprimarno obrazovanje pouavaneki strani jezik.Nizozemska: Uenje stranog jezika obveznoje u primarnom obrazovanju; u praksije rijeo dobi od 10 do 12 godina, alikole mogu i ranije zapoeti spouavanjem.

U veini zemalja svi uenici u opem obrazovanju imaju obvezu uiti dva strana jezika u nekom

razdoblju svoga kolovanja (vidi sliku B7). Dob u kojoj uenici moraju poeti uiti drugi strani jezik

znaajno se razlikuje od zemlje do zemlje, te se u veini zemalja kree od 10 do 15 godina.

Luksemburg je iznimka budui da u toj zemlji svi uenici ue drugi strani jezik od sedme godine. U

Estoniji, kao to je sluaj kod prvog jezika, sredinja obrazovna tijela zahtijevaju od kola uvoenje

drugog jezika u odreenom dobnom rasponu (10-12 godina).


29/174

ODJELJAK I NASTAVA STRANOG JEZIKA U PREDPRIMARNOM, PRIMARNOM I SEKUNDARNOM OBRAZOVANJU

27

U nekim zemljama uenje drugog stranog jezika kao obveznog predmeta poinje tri ili manje od tri

godine nakon poetka uenja prvog obveznog jezika. To je prvenstveno sluaj u Luksemburgu i

Islandu, gdje uenici ue drugi strani jezikjednu godinu nakon to su poeli uiti prvi.

Trenutno su u tijeku reforme u dvije zemlje. U Sloveniji je obveza da svi uenici u dobi od 12 do 15

godina ue drugi strani jezik 2010./11. godine bila u postupku uvoenja u kole. Meutim, slijedom

odluke donesene u studenom 2011. godine ova je reforma stavljena na ekanje. U Slovakoj bi svi

uenici u opem obrazovanju trebali uiti dva strana jezika u dobi od 11 do 19 godina. Ova se obveza

i dalje uvodi za uenike u dobi od 13 i 14 godina (vidi sliku B3).

Luksemburg i Island jedine su zemlje u kojima svi uenici u opem obrazovanju moraju uiti tri jezika.

Meutim, trajanje uenja uvelike se razlikuje: pet godina (izmeu 14 i 19 godina) u Luksemburgu i

jedna godina u Islandu (izmeu 17 i 18 godina).

Informacije o trajanju uenja prvog i drugog stranog jezika kao obveznih predmeta prikazane su na

slikama B2 i B3. U nekim zemljama uenici koji odabiru neke obrazovne putove ili neke vrste kola

moraju uiti dodatne strane jezike, a ponekad i u ranijoj dobi (vidi sliku B4). Nadalje, u nekimzemljama autonomija koju neke kole imaju omoguuje im uvoenje veeg broja stranih jezika u

kolski kurikulum (vidi sliku B6)

SVE JE RANIJA DOB POETKA UENJA PRVOG STRANOG JEZIKA KAO OBVEZNOG

Tijekom posljednjeg desetljeaEuropa je svjedoila poveanju trajanja pouavanja obveznog stranog

jezika. Ovo se poveanje uglavnom postizalo sputanjem dobne granice u kojoj se poinje s

pouavanjem. Tijekom posljednja dva desetljeasvi uenici u opem obrazovanju morali su uitineki

strani jezik do kraja vieg sekundarnog obrazovanja, osim u Malti i Ujedinjenoj Kraljevini. Godine

2010. Italija je pokrenula reformu kako bi uenje stranog jezika uinila obveznim do kraja sekundarnog

obrazovanja. U Malti i Ujedinjenoj Kraljevini (kotskoj) svi uenici mogu uiti strane jezike kao izbornipredmet na vioj sekundarnoj razini, budui da sve kole moraju ponuditi najmanje jedan (vidi

sliku B5).

Samo su u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska, Wales i Sjeverna Irska) obrazovne tijela smanjila broj

godina obveznog uenja stranog jezika za sve uenike. Kada su doneseni propisi kojim su uvedeni

obvezni kurikulumi u Engleskoj i Walesu (1988.g.) i Sjevernoj Irskoj (1989.g.), obvezno se uenje

jezika odnosilo na uenike u dobi od 11 do 16 godina. Promjene koje su uslijedile 1995. (Wales),

2005. (Engleska) i 2007. godine (Sjeverna Irska) poveale su fleksibilnost u organizaciji kurikuluma za

djecu u dobi od 14 do 16 godina, omoguujui uenicima da odlue hoe li uiti jezike. U Belgiji

(Flamanska zajednica) smanjenje broja godina uenjabiljei seu Bruxellesu koji sada primjenjuje iste

propise kao i drugi dijelovi ove jezine zajednice.

Izmeu kolske godine1993./94. i 2010./11. samo devet zemalja ili regija unutar zemalja nije snizilo

dobnu granicu poetka uenja stranog jezika kao obveznog za sve uenike. Meutim, u dvjema od

ovih zemalja (Luksemburgu i Malti) svi su uenici od 1994. g. morali uiti strani jezik od prve godine

primarnog obrazovanja. U Finskoj i vedskoj kole imaju odreenu dozu fleksibilnosti u odreivanju

dobi u kojoj uenik poinje uiti strani jezik kao obvezni predmet (vidi sliku B1). Najopsenije promjene

dogodile su se u Belgiji (Njemakazajednica) i Lihtentajnu. U Belgiji (Njemaka zajednica) prema

propisima donesenim 2004. godine obvezne su postale igre na stranom jeziku u predprimarnom

obrazovanju i formalnije pouavanjejezika od prve godine primarnog obrazovanja obje se odredbe

odnose na rano obrazovanje koje je prije bilo izborno, ali se provodilo u veini kola nekoliko

desetljea.


30/174

ORGANIZACIJA

28

Od 2006./07. godine sedam je zemlja ili regija unutar zemalja uvelo reforme u svrhu sniavanja dobne

granice za obvezno uenje stranog jezika. Promjene su osobito znaajne u Cipru i Poljskoj. Detaljnije

informacije o aktualnim i buduim reformama prikazane su na slici B1.

SlikaB2: Dob poetka i trajanje uenja stranog jezika kao obveznog predmeta u predprimarnom,primarnom i/ili opem sekundarnom obrazovanju, referentnegodine: 1993./94., 2002./03., 2006./07.,

2010./11.

Dob Dob

Strani jezik postupno se uvodi Nema obveznog stranog jezika

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ili manjina(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo ako ih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku.

Poetna dob odnosi se na uobiajenudob u kojoj uenik poinje uiti strani jezik; ne uzimaju se u obzir rani ili kasnipolazak u kolu, ponavljanje razreda ili drugi prekidi kolovanja (nominalna dob uenika). Trajanje uenja odnosi se nabilo koji jezik koji se ui.

Za definiciju postupnog uvoenja, stranog jezika i jezika kao obveznog predmeta vidi odjeljak Pojmovnik,statistike baze podataka iliteratura.

Za kolske godine 1993./94., 2002./03. i 2006./07., slika prikazuje dob u kojoj bi uenici trebali uiti strani jezik kaoobvezni predmet, prema slubenim propisima/preporukama, ak i kada se provedba nastave nije odnosila na sve koleili cijelu dobnu skupinu tijekom referentne godine. U sluaju 2010./11. godine, mjera je navedena kao postupnouvoenje (vidi odjeljak Pojmovnik, statistike baze podataka i literatura) ako uvoenje nije bilo zavreno tijekom2010./11. godine. Za dodatne informacije o stanju 2010./11. godine, vidi sliku B1.


31/174


29

Napomena za pojedinu zemlju(slikaB2)Belgija(BE fr): Francuska zajednica odgovorna je u (a) Bruxellesu kad god je jezik nastave francuski i (b) u francuskomdijelu Valonije.Belgija (BE nl): Flamanska zajednica odgovorna je u (a) Bruxellesu kad god je jezik nastave nizozemski i (b) uflamanskoj regiji.

Njemaka: U nekim Lnderima, kao to je Baden-Wurttemberg, obvezno uenje stranog jezika poinje u estoj godini.Vie sekundarno obrazovanje (Gymnasium) u nekim Lnderimazavrava u dobi od 18, a u nekim u dobi od 19 godina.Ako uenici nisu odabrali strani jezik za Abitur, mogu ga prestati uiti jednu godinu prije kraja vieg sekundarnogobrazovanja.Estonijai Finska: 2010./11., 2006./07. i 2002./03. godine obrazovna tijela propisuju samo da uenici moraju poeti uitistrani jezik izmeu sedme i devete godine.Irska: Pouavanje stranog jezika nije obvezno. Sve uenike se pouava slubenim jezicima engleskom i irskom .panjolska: Nakon donoenja zakona o obrazovanju 2006. godine, u veini autonomnih zajednica sva djecu upredprimarnom obrazovanju u dobi od tri godine uestrani jezik.Nizozemska: Obvezno je uenje stranog jezika tijekom primarnog obrazovanja. U praksi se to dogaa u dobi od 10 do12 godina, ali kole nastavu mogu organizirati i ranije.vedska: 2010./11., 2006./07. i 2002./03. godine obrazovna tijela propisuju samo da uenici moraju poeti uiti stranijezik izmeu sedme i desete godine.Ujedinjena Kraljevina (SCT): Iako nije obvezno, uenje stranih jezika veina je smatrala obveznim prije provedbepreporuka Ministarske radne grupe/akcije za jezike (2000. g.). Preporuke su provedbu nastave stranih jezika uinile jofleksibilnijom.

REFORME ZA UVOENJE RANIJEG UENJA STRANOG JEZIKA NISU UESTALE,

ALI NEKE SE PROVODE

Meu zemljama u kojima uenje dvaju stranih jezika nije bilo obvezno za sve uenike 2002./03.

godine tek nekoliko ih je provelo reforme kako bi promijenili to stanje. Italija i Malta iznimke su, budui

da su dva strana jezika postala obvezna za sve uenike na poetku sekundarnog obrazovanja. U

Malti, meutim, ak i prije 2002./03. godine veina uenika u sekundarnom obrazovanju bila je

obvezna uiti dva jezika. S druge strane, u Nizozemskoj drugi strani jezika nije vie obvezan za sve

uenike u opem sekundarnom obrazovanju, no jest za uenike u nekim vrstama kola i u nekim

obrazovnim putovima (vidi sliku B4).

Veina drugih reformi koje utjeu na drugi strani jezik kao obvezni predmet rezultirala je ranijim

uvoenjemnastave stranog jezika u kole. Ovo je prvenstveno sluaj u Belgiji (Flamanska zajednica) i

Grkoj, gdje su se promjene dogodile prije 2006./07. godine, te u Poljskoj, Islandu i Slovakoj, gdje su

reforme zapoete kasnije, iako se u Sloveniji i Slovakoj ove reforme i dalje provode u svim kolama

2010./11. godine. U Sloveniji je slijedom odluke donesene u studenom 2011. godine, ova reforma

stavljena na ekanje. U Francuskoj su reforme koje su uslijedile uvele drugi strani jezik kao obvezni

predmet za sve uenike u opem sekundarnom obrazovanju.

Stanje 2010./11. godine pokazuje da uenje drugog stranog jezika kao obveznog predmeta obino

poinje na sekundarnoj razini od 10., 11., 12. ili 13. godine, ovisno o obrazovnoj strukturi odreenezemlje (4). Jedine su iznimke Grka, Estonija, Latvija, Island i Luksemburg. U prve etiri zemlje, uenje

drugog stranog jezika postaje obvezno na kraju primarnog obrazovanja, od 10. do 12. godine, ovisno

o zemlji, iako u Estoniji kole imaju odreenu autonomiju u tom smislu (vidi sliku B1). U Luksemburgu

uvoenje drugog stranog jezikanastupa na poetku primarnog obrazovanja.

(4) Za informacije vezane uz povezanost uenikove nominalnedobi i strukture obrazovanja, molimo pogeldati Eurydicevustrukturu europskih obrazovnih sustava na ovoj adresi:http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/108_structure_education_systems_EN.pdf
http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/108_structure_education_systems_EN.pdfhttp://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/108_structure_education_systems_EN.pdfhttp://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/108_structure_education_systems_EN.pdf


32/174

ORGANIZACIJA

30

SlikaB3: Dob poetka i trajanje uenja prvog stranog jezika kao obveznog predmeta u

predprimarnom, primarnom, i/ili opem sekundarnom obrazovanju, 2002./03., 2006./07., 2010./11. g.

Strani jezik postupno se uvodi Nema obveznog stranog jezika

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ili manjina(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo ako ih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku.Poetna dob odnosi se na uobiajenudob u kojoj uenik poinje uiti strani jezik; ne uzimaju se u obzir rani ili kasnipolazak u kolu, ponavljanje razreda ili drugi prekidi kolovanja (nominalna dob uenika). Trajanje uenja odnosi se nabilo koji jezik koji se ui.Za godine 2002./03. i 2006./07., slika prikazuje dob u kojoj bi uenici trebali uiti strani jezik kaoobvezni predmet, prema slubenim propisima/preporukama, ak i kada se provedba nastave nije odnosila na sve koleili cijelu dobnu skupinu tijekom referentne godine. U sluaju 2010./11. godine, mjera je navedena kao postupnouvoenje (vidi odjeljak Pojmovnik, statistike baze podataka i literatura) ako uvoenje nije bilo zavreno tijekom2010./11. godine. Za dodatne informacije o stanju 2010./11. godine, vidi sliku B1.akoZa definiciju postupnog uvoenja, stranog jezika i jezika kao obveznog predmeta vidi odjeljak Pojmovnik,statistike baze podataka i literatura.

UENICI U NEKIM OBRAZOVNIM PUTOVIMA ILI U ODREENIM VRSTAMA KOLA

MORAJU UITI DODATNI STRANI JEZIK

Od poetka sekundarnog obrazovanja neki obrazovni sustavi nude uenicima razliite obrazovne

putove, u istoj koli ili u razliitim vrstama kola. U ovim zemljama mogue surazlike u broju stranih

jezika obveznih za sve uenike i broju obveznih jezika za uenike u pojedinim obrazovnim putovima.

Takve razlike postoje u otprilike polovici zemalja.

Valja napomenuti da u nekim zemljama (ili regijama unutar zemalja) u kojima je samo jedan jezik

obvezan za sve uenike, uenici u pojedinim obrazovnim putovima imaju obvezu uiti dodatni strani

jezik: ovo je poglavito sluaj u Nizozemskoj, Austriji (do ukupno tri jezika), i u Njemakoj, Hrvatskoj iTurskoj (dva jezika ukupno).


33/174


31

Luksemburg, Lihtentajn i Island jedine su zemlje u kojima uenici moraju uiti i do etiri strana jezika.

Ovo uenje traje etiri godine u Luksemburgu i Lihtentajnu i tri godine u Islandu.

SlikaB4: Dodatni obvezni strani jezicikoje uenici ue u odreenim obrazovnim putovimau

primarnom i/ilisekundarnom obrazovanju, 2010./11. g.

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ili manjina(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo ako ih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku.Poetna dob odnosi se na uobiajenudob u kojoj uenik poinje uiti strani jezik; ne uzimaju se u obzir rani ili kasnipolazak u kolu, ponavljanje razreda ili drugi prekidi kolovanja (nominalna dob uenika). Trajanje uenja odnosi se nabilo koji jezik koji se ui.Za definiciju postupnog uvoenja, stranog jezika i jezika kao obveznog predmeta vidi odjeljak Pojmovnik,statistike baze podataka i literatura.

U POLOVICI SVIH EUROPSKIH ZEMALJA JEZGROVNI KURIKULUM OMOGUUJE

UENICIMA SVIH KOLA UENJE DODATNIH JEZIKA

U otprilike polovici svih europskih zemalja sve su kole dune ponuditi najmanje jedan strani jezik kao

izborni predmet svim uenicima, koji ga mogu i ne moraju odabrati. U Ujedinjenoj Kraljevini (Wales) od

rujna 2012. godine svi e uenici u dobi od 14 do 16 godina imati pravo na niz obrazovnih mogunosti

u kolskom kurikulumu. Uenje stranog jezika ukljueno je u jedno od pet definiranih podruja uenja

koji moraju biti dostupni svim uenicamai stoga moraju biti ukljueni u lokalni kurikulum.

kole u Cipru i Malti dune su ponuditi iznimno velik broj jezika. U Cipru su pet jezika koji se nude kao

izborni predmeti u jezgrovnom kurikulumu dodatak dvama jezicima koje uenici moraju uiti (vidi

sliku B1). U Malti je isto sluaj kad je rije ouenicima u dobi od 13 do 16 godina; uz dva jezika koji su

obvezni za sve uenike, svi uenici moraju imati izbor od pet drugih jezika. Nakon 16. godine uenje

vie nije obvezno (vidi sliku B3), ali kole i dalje moraju nuditi devet jezika kao izborne predmete. U

praksi, s obzirom na veliinu Malte, uenici koji ele uiti odreeni jezik moda e morati pohaati

nastavu tog jezika u drugu kolu koja nudi tu mogunost.

Maksimalna broj stranih jezika koji se ue, prema dobiuenika

Dob

Dob

Dodatni jezici

Nema dodatnih jezika

1jezik(ne koristi se)2jezika3jezika4jezika


34/174

ORGANIZACIJA

32

SlikaB5: Strani jezik kao izborni u jezgrovnom kurikulumu u primarnom i/ili opem sekundarnom

obrazovanju, 2010./11. g.

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ili manji na(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo ako ih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku.Poetna dob odnosi se na uobiajenudob u kojoj uenik poinje uiti strani jezik; ne uzimaju se u obzir rani ili kasnipolazak u kolu, ponavljanje razreda ili drugi prekidi kolovanja (nominalna dob uenika). Trajanje uenja odnosi se nabilo koji jezik koji se ui. Za definiciju postupnog uvoenja, stranog jezika i jezika kao obveznog predmeta vidi

odjeljak Pojmovnik, statistike baze podataka i literatura.

Valja spomenuti da meu zemljama ili regijama unutar zemalja u kojima je samo jedan strani jezik

obvezan za sve uenike postoje one u kojima su kole dune svim uenicima ponuditi najmanje drugi

strani jezik kao izborni predmet. Ovo je primjerice sluaj u Belgiji (Francuska zajednica), Danskoj,

Njemakoj, panjolskoj, vedskoj i Hrvatskoj. U panjolskoj sve kole moraju ponuditi strani jezik kao

izborni svim uenicima od 12. godine. U nekim autonomnim zajednicama (Aragonija, Kanari, Galicija,

Zajednica Madrid i Regija Murcia), drugi jejezik obvezan za sve uenike.

U veini zemalja uvoenje stranog jezika kao izbornog predemeta u jezgrovnom kurikulumu poinje

na sekundarnoj razini. etiri zemlje (Portugal, vedska, Ujedinjena Kraljevina (kotska) i Hrvatska)

iznimke su. U Portugalu od 2008./09. godine sve kole imaju obvezu ponuditi nastavu engleskogjezika svim uenicima u dobi od est do deset godina. U vedskoj, kao to je sluaj i s obveznim

stranim jezikom (vidi sliku B1), kole imaju visok stupanj autonomije u odluivanju o tome kada

ponuditi izborni strani jezik. U Ujedinjenoj Kraljevini (kotskoj) uenici ne moraju uiti strani jezik, ali

se od kola oekuje da nekijezik ponude kao izborni svim uenicima u dobi od 10 do 18 godina.

Broj stranih jezika koje kole moraju ponuditi kao izborni predmet,prema dobi

Dob

Dob

Jezici kao izborni predmet u jezgrovnomkurikulumuNema izborne nastave jezika u

jezgrovnom kurikulumu

1jezik2 jezika3 jezika4 jezika


35/174


33

AUTONOMIJA KOLA MOE POZITIVNO UTJECATI NA PROVEDBU NASTAVE JEZIKA

U veini zemalja kole imaju odreeni stupanj autonomije koji im omoguujeuvoenje nekih predmeta

prema vlastitom izboru osobito stranih jezika u sklopu provedbe minimalne obvezne razine

obrazovanja. U veini ovih zemalja autonomija se odnosi na sve ili gotovo sve obrazovne putove. U

Irskoj, Francuskoj i Lihtentajnu ovo se odnosi samo na kole u sekundarnom obrazovanju i, u sluaju

Danske, na vie sekundarno obrazovanje. U nekim zemljama, kao to je Italija, iako kolska

autonomija postoji na primarnoj i sekundarnoj razini, ona se najvie odnosi na obogaivanje

kurikuluma u kolama koje provode vie sekundarno obrazovanje.

Na ovaj nain kole mogu ponuditi kurikulum koji vie odgovara potrebama lokalnog stanovnitva i

regije u kojoj se nalaze. Shodno tome, sadraj minimalnog obveznog dijela kurikuluma na primarnoj

razini moe se u odreenoj mjeri razlikovati od kole do kole. Primjerice, kolska zajednica moe

odluiti ponuditi dodatni jezik uz one koji se ve nude prema postojeim propisima i smjernicama

sredinjih obrazovnih tijela (vidi sliku B1-B5).

Nain na koji se ova autonomija provodi na razini kole razlikuje se od zemlje od zemlje. U

Nizozemskoj, primjerice, sredinja obrazovna tijela odluuju o 70% obveznog dijela kurikuluma na

primarnoj razini. Navedenih 70% obuhvaa obvezno uenje engleskog jezika. U sklopu preostalih

30% raspoloivog nastavnog vremena, kole mogu izabrati koje e predmete ponuditi. Moguponuditi

dodatni jezik kao to je francuski ili njemakijezik, ili izdvojiti vei brojsati za predmete koji su obvezni

sukladno propisima sredinjih obrazovnih tijela.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska, Wales i Sjeverna Irska) kole su dune organizirati dodatnu

nastavu uz osnovni minimum, u skladu s odreenim okolnostima. U ovom kontekstu, iako je uenje

jezika obvezno samo tri godine (dob 11-14) kole, ako to ele, mogu odrediti da ono bude obvezno za

uenike od 14 do 16. Na primarnoj razini u veini kola u Engleskoj pouava se strani jezik, a uSjevernoj Irskoj ovo je sluaj unajmanje polovici kola. U Walesu se u malom broju kola pouava

strani jezik, no taj se broj poveava.

U Maarskoj dravna obrazovna tijela izdaju propise o tome kako bi kole trebale rasporediti svoje

nastavne sate. Propisi odreuju koji postotak vremena kole mogu izdvojiti za pojedina predmetna

podruja. Za strane jezike kole su dune koristiti 2% i 6% ukupnog broja nastavnih sati tijekom prve

etiri godineprimarnog obrazovanja. Slubenobi svi uenici strani jezik trebali poeti uiti od etvrtog

razreda, odnosno u dobi od devet ili deset godina. Meutim, kole imaju slobodu iskoristiti dio

nastavnih sati kako bi ranije uveli nastavu stranih jezika(vidi sliku B1). Dio ovog vremena mogu

preusmjeriti na druge predmete, u okvirima utvrenih postotnih razreda.

U Belgiji (Flamanska i Francuska zajednica) kole takoerimaju mogunost dio vremena predvienog

za neki predmet iskoristiti za pouavanjedrugih, iako se to dogaa u neto stroim uvjetima. U ovom

sluaju, sredinja obrazovna tijela omoguuju kolama da dio vremena koji je obino namijenjen

obveznim predmetima koriste iskljuivo za pouavanje stranih jezika. Toje sluaj u primarnom

obrazovanju, i to u razredima u kojima uenje stranog jezikanije obvezno za sve uenike. Posljedica

je ove vrste autonomije kola postojanje mogunosti da kole organiziraju rano uenje stranog jezika

kao dijela minimalnog obveznog obrazovanja. Osim ovih vrlo specifinih okolnosti, kole nemaju

potrebnu autonomiju za provedbu fleksibilnog kurikuluma.


36/174

ORGANIZACIJA

34

SlikaB6: Pravo kola da samostalno osiguraju nastavu stranog jezika u sklopu minimalne razine

obrazovne ponudeu predprimarnom, primarnom i/ili opem sekundarnom obrazovanju, 2010./11. g.

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Za definiciju postupnog uvoenja, stranog jezika i jezika kao obveznog predmeta vidi odjeljak Pojmovnik,statistike baze podataka i literatura.


Austrija: kole imaju stupanj autonomije koji im omoguuje ponudu kurikuluma neto drugaijeg od kurikuluma

utvrenog od strane sredinjih obrazovnih tijela. Meutim, ponueni predmeti moraju biti s liste koju su sastavilanadlenatijela.

U VEINI ZEMALJA SVI UENICI MORAJU UITI DVA JEZIKA TIJEKOM NAJMANJE

JEDNE GODINEOBVEZNOG OBRAZOVANJA

Na Europskom vijeu u Barceloni (2002. g.) elnici drava ili vlade EU-a pozvali su na djelovanje

kako bi se unaprijedile osnovne vjetine, osobito, pouavanjem najmanje dvaju stranih jezika od vrlo

rane dobi.Ova preporuka donesena je na inicijativu Europskog vijea iz Lisabona (2000. g.) na kojem

je Europska unija kao svoj strateki cilj donijela odluku da epostati najkonkurentnije i najdinaminije

svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju.Godine 2010./11. obrazovne politike u veini zemalja

uvaile su ove preporuke, omoguujui svim uenicima uenje najmanje dva strana jezika tijekom

obveznog obrazovanja. Ovaj se cilj ogleda u injenici daje uobiajena praksa u cijeloj Europi obveza

uenja najmanjedva strana jezika tijekom najmanje jedne godine redovitog obveznog obrazovanja.

U drugoj skupini zemalja uenje dvaju stranihjezika, iako nije obvezno, omogueno je svima tijekom

redovitog obveznog obrazovanja. U ovim je zemljama prvi jezik obvezan, dok drugi sve kole nude u

sklopu izbornog dijela jezgrovnog kurikuluma. Stoga, kada uenici biraju izborne predmete, mogu se

odluiti uiti strani jezik, bez obzira u koju kolu idu.

Samo mali broj zemalja ne omoguuje svima uenje dvaju stranih jezika u redovitom obveznom

obrazovanju. U Njemakoj, Austriji i Lihtentajnu mogunost nastavka uenja dvaju stranih jezika

prua se samo uenicimaupisanima u ope obrazovanje nakon obveznog; a drugi je jezik pri tomeobvezan u Austriji i Lihtentajnu.

Dob uenika na koje se to odnosi

Fleksibilni kurikulum Nema fleksibilnog kurikuluma


37/174


35

SlikaB7: Uenjedvaju stranihjezika u kurikulumu predprimarnog, primarnog i/ili opeg

sekundarnog obrazovanja, 2010./11. g.

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ ili manjina(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo akoih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku. Zadodatne informacije o nastavi stranog jezika u kurikulumu, vidi sliku B1-B6 te prilog 1 u kojem se nalaze opisi za svakuzemlju.

Mogunost za sve (uenja najmanje dvaju stranihjezika):Openito, prvi je jezik ukljuen u kurikulum kao obveznipredmet, a drugi kao izborni u jezgrovnom kurikulumu.

Obvezan ili postoji mogunost za neke (uenja najmanje dvaju stranihjezika): Samo neki uenici imaju obvezu ilipravo uiti dva strana jezika, ovisno o tome mogu li njihove kole ponuditi mogunost uenja dodatnog jezika, ili suuenici na obrazovnom putu u kojem se dva ili vie jezika nude kao izborni ili obvezni predmeti.Za definiciju postupnog uvoenja, stranog jezika i jezika kao obveznog predmeta vidi odjeljak Pojmovnik,statistike baze podataka i literatura.

U Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevni kole nisu obvezne uenicima osigurati mogunost uenje dvaju stranih

jezika u bilo kojem trenutku tijekom kolovanja. Meutim, kurikulumski okviridovoljno su fleksibilni da

uenicima u obveznom obrazovanju omogue uenje dvaju stranih jezika; to u potpunosti ovisi o

odluci kole. U Nizozemskoj uenje drugog stranog jezika nije vie obvezno za uenike u nekim

obrazovnim putovima (oko 15% kolske populacije) na poetku nieg sekundarnog obrazovanja. Dva

ili vie stranih jezika znaajka su mnogih obrazovnih smjerova, ali ne obuhvaaju sve uenike. U

Turskoj samo uenici u odreenim vrstama kola moraju uiti sva strana jezika i to u obrazovanjunakon obveznog.

U usporedbi sa stanjem 2006./07. godine (EACEA/Eurydice, 2008. g.), treba ukazati na promjene

uvedene u Poljskoj i Sloveniji. U ovim dvjema zemljama uenje dvaju stranih jezika obvezno je tri

godine prije kraja obveznog obrazovanja. U Sloveniji je reforma koja je bila u postupku provedbe u

svim kolama do 2010./11. godine stavljena na ekanje slijedom odluke iz studenog 2011. godine.

Minimum dva strana jezika:

Obvezan za sve Najmanje jednu godinutijekom redovitogobveznog obrazovanjaMogunost za sve

Obvezan ili postojimogunost za sve

Samo nakon redovitogobveznog obrazovanja

Obvezan ili postojimogunost samo zaneke

Tijekom i/ili nakonredovitog obveznogobrazovanja


38/174

ORGANIZACIJA

36

DESET SREDINJIH OBRAZOVNIH TIJELA FINANCIRA PILOT-PROJEKTE ZA UVOENJE

VEEG IZBORA JEZIKA ILI SNIAVANJE DOBI U KOJOJ SE POINJE UITI STRANI JEZIK

Deset je zemalja uvelo pilot-projekte za poveanje broja jezika koji se pouavajuu okviru minimalnog

obveznog obrazovanja ili za sniavanje dobne granice za poetak uenja stranog jezika. Sve ove

projekte organiziraju i financiraju ili su-financiraju obrazovna tijela.

U Irskoj, Grkoj, Latviji, Litvi i Austriji projektima se testira uvoenje stranog jezika kao obveznog

predmeta (vidi sliku B1). U Litvi se njemaki jezik uvodi u 26 ustanova predkolskog odgoja i

obrazovanja. Slino tome, u Austriji se brojnim projektima financiranim iz raznih izvora ukljuujui

javne uvodi engleski jezik za predkolsku djecu. Vrlo je mali broj drugih programa koji su usmjereni

na druge jezike. U Irskoj, u kojoj uenje stranog jezika nije obvezno, u vie od 500 kola u primarnom

obrazovanju (od ukupno 3 165) provodi se nastava francuskog, njemakog, panjolskog ili talijanskog

kao dio inicijative Moderni jezici u primarnom obrazovanju. U Grkoj i Latviji projektima se testiraju

novi pristupi koji e se uskoro u potpunosti provoditi. U Grkoj 800 odabranih kola u primarnom

obrazovanju uvodi uenje jezika za uenike u dobi od est do osam godina. Ovaj e se pristup proiriti

na sve kole 2013. godine. U Latviji se projektom testira novi jezini program za uenike od est do

11 godina.

Slika B8: Pilot-projekti za uvoenje nastave stranihjezika u predprimarnom, primarnom i/ili opem

sekundarnom obrazovanju, 2010./11. g.

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

Slika se prvenstveno odnosi na jezike koji se opisuju kao strani (ili moderni) u kurikulumu. Jezici regija i/ili manjina(vidi sliku B15) i klasini jezici (vidi sliku B16) ukljueni su samo ako ih kurikulum smatra alternativama stranom jeziku.

Slika se temelji na projektima kojima se uvodi uenje stranog jezika koje izlazi iz okvira minimalnog obveznogobrazovanja.Za definiciju pilot-projektai minimalne razine obrazovne ponude vidi odjeljak Pojmovnik, statistike baze podatakai literatura.

Dob uenika

Pilot-projekt(i)Nema pilot-projekata


39/174


37

U Danskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Finskoj i Norvekoj pilot-projekti omoguuju uenicima uenje

vie jezika ili alternativnihjezika (obino francuskog ili njemakog) uz onaj koji se obino ui, to je u

najveem broju sluajeva engleski. Glavni je cilj finskog, norvekog i danskog projekta potaknuti

uenike na uenje drugih jezika uz engleski ili na ranije uenje nego to se predvia nacionalnim

kurikulumom. U Finskoj je projekt usmjeren na uenike u dobi od 7 do 16 godina. U Norvekoj je

usmjeren na uenike od 11 do 13 i iskljuivo nastoji razviti pozitivan stav prema mnogojezinosti.

Projekt e se provodit od 2010. do 2012. godine i biti podvrgnut vrednovanju prije donoenja odluke o

opem uvoenju. U Danskoj projekt 12-godinjim uenicima daje mogunost uenja francuskog ili

njemakog jezika dok se kurikulumom ta mogunost predvia u dobi od 13 godina. U Nizozemskoj se

jednim projektom ispituju najbolji modeli za uvoenje francuskog i njemakog jezikau primarno

obrazovanje, tijekom kojeg uenici ve ue engleski jezik (vidi sliku B13). Drugi pilot-projekt nastoji

uvesti kineski jezik na razini sekundarnog obrazovanja. Ovisno o koli, kineski se ui uz ili umjesto

dvaju jezika koji se obino ue (francuski i njemaki). Cilj pilot-projekta u Portugalu jest uvesti obveznu

nastavu drugog stranogjezika za uenike u dobi od 10godina, za razliku od sada uobiajene dobi od

12 godina.


40/174


41/174

39

O R G A N I Z A C I J A

ODJELJAK IINASTAVA STRANOG JEZIKA U PRIMARNOM I SEKUNDARNOM

OBRAZOVANJU U KONTEKSTU CLIL-A

INTEGRIRANO UENJE JEZIKA I NASTAVNOG SADRAJA DIO JE REDOVITOG

PROGRAMA U GOTOVO SVIM ZEMLJAMA

U gotovo svim europskim zemljama odreene kole nude programe u sklopu kojih se nejezini

predmeti pouavaju na dva razliita jezika ili krozjedan jezik koji kurikulum odreuje kaostrani. Ovo

se naziva integriranim uenjem nastavnog sadraja i jezika (CLIL, za podrobnije informacije vidi

odjeljak Pojmovnik, statistike baze podataka i literatura). Samo Danska, Grka, Island i Turska ne

nude ovakav oblik uenja.

SlikaB9: Integrirano uenje nastavnog sadraja i jezika (CLIL)u primarnom i/ili opem sekundarnom

obrazovanju, 2010./11. g.

Izvor:Eurydice.

Objanjenje

CLIL u nekim kolama:Praksa nije nuno uobiajena. Za detaljnije informacije o CLIL-u u svakoj zemlji, vidi prilog 2.

Ova slika ne obuhvaa:

programe za djecu iji materinski jezik nije (jedan od) jezik(a) nastave u svrhu olakavanja integracije;

programe meunarodnih kola.

Za definiciju pojmova CLIL i pilot-projekt, vidi odjeljak Pojmovnik, statistike baze podataka i l iteratura.

Iako postoji u gotovo svim zemljama na razini primarnog i opeg sekundarnog obrazovanja , CLIL nije

uobiajen u obrazovnim sustavima. Ovaj zakljuak donesen je na temelju informacija o pojedinim

zemljama navedenim u prilogu 2. Iako navedene informacije ne omoguuje izravno usporeivanje

zemalja, one ipak pruaju odreeni uvid u mjeru u kojoj je prisutan ovakav oblik uenja. Belgija

(Njemaka zajednica), Luksemburg i Malta jedine su zemlje ili regije unutar zemalja u kojima CLIL

postoji u svim kolama i u cijelom obrazovnom sustavu.

U trima se zemljama CLIL nudi samo u kolama koje sudjeluju u pilot-projektima. U Belgiji (Flamanskazajednica) je projekt koji je trebao trajati od 2007. do 2010. godine produljen do 2012. godine u devet

kola sekundarnog obrazovanja. Cilj je znanstveno ispitati izazove vezane uz CLIL. U Cipru se CLIL u

CLIL u svim kolama

CLIL u nekim kolama

CLIL samoupilot-projektima

Nema CLIL-a


42/174

ORGANIZACIJA

40

kolama nekoliko godina provodio u sklopu pilot-programa, a od rujna 2011. godine postoji kao dio

redovitog programa. U Portugalu se projektom SELF (Seces Europeias de Lngua Francesa), koji

obuhvaa 23 kole na sekundarnoj razini, nudi uenje nejezinih predmeta kroz medij francuskog

jezika.

Od 2010. godine svi uenici u Italiji obvezni su u posljednjoj godini vieg sekundarnog obrazovanja

uiti jedan nejezini predmet na stranom jezik

ključni podaci o poučavanju jezika u školama u europi

Documents