KAZNENO PROCESNO PRAVO

POSEBNI DIO: Procesne radnje i tijek kaznenog postupka

Pregled predavanja2010/2011.

Pravni fakultet u Splitu

Split, 2011.

2

I. DIO: PROCESNE RADNJE

I. POGLAVLJE: OPĆENITO O PROCESNIM RADNJAMA

1. Pojam procesne radnje (radnje kaznenog postupka)3 elementa → ponašanje sudionika u postupku + pravna reguliranost

propisima KPP-a (forma) + pravni učinak. Važna pitanja:

a. zašto je izlaganje o procesnim radnjama povezano s utvrđivanjemčinjenica, pa stoga spada u posebni dio (?) → procesne radnje sunačin (forma) za utvrđenje činjenica (!).

2. Forma procesne radnje:

a. stajališta o opravdanosti postojanja formi u kaznenom postupku:

forme nisu potrebne jer otežavaju kazneno postupanje:bismo li bez postojanja formi uopće imali kazneni postupak(?);

forme postupanja moraju se predvidjeti jer:

- osiguravaju primjenu onih načina postupanja koji su seu praksi pokazali najboljima;

- se određivanjem formi postupanja onemogućavaeventualna samovolja državnih tijela koja u postupkusudjeluju;

b. posljedice povreda formi:

u odnosu na osobu koja je povrijedila formu → građansko-pravna, stegovna ili/i kaznenopravna odgovornost (npr. zbogiznuđivanja iskaza ili krivotvorenja zapisnika);

u odnosu na procesnu radnju izvršenu bez poštivanja forme→ posljedice ovise o stupnju povrede forme, a bitno jepitanje: može li se rezultat nepravilno izvršene procesneradnje koristiti kao dokaz u kaznenom postupku (?).

3. Način poduzimanja procesnih radnji

a. Jezik u službenoj uporabu u kaznenom postupku: Sve procesne radnje trebaju se vršiti na jeziku koji je u službenoj

uporabi suda pred kojim se vodi kazneni postupak.

3

U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo (čl. 12.st. 1. Ustava RH i čl. 8. st. 1. ZKP). – mogućnost uvođenja drugogjezika ili pisma

Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti sesvojim jezikom.

b. Zapisničko bilježenje procesnih radnji:

Svakoj radnji poduzetoj tijekom postupka sastavit će se zapisnik istovremenokad se radnja obavlja, a ako to nije moguće, onda neposredno nakon toga (čl.82. st. 1. ZKP)

Zapisnik piše zapisničar. Iznimke: poduzimanje određenih radnji izvanslužbenih prostorija

Način sastavljanja zapisnika – usmeno diktiranje Bitni elementi zapisnika (čl. 83 ZKP): okvirni podatci o radnji kaznenog

postupka te podatci o tijeku i sadržaju radnje Prava osoba u pogledu zapisnika – pročitati ili zahtijevati čitanje- prigovori u

vezi zapisnika moraju biti navedeni u zapisniku (čl. 85. st. 7). Posebna vrsta zapisnika – audio ili audiovizualne tehničke snimke procesnih

radnji (čl. 87).

4. Vrijeme vršenja procesnih radnji:

a. pravilo o vremenu vršenja procesne radnje: radnje se vrše tijekompostupka; iznimka → radnje koje se vrše prije početka postupka, aponekad i po završetku postupka (izvanredni pravni lijekovi);

b. svrha određenja vremena vršenja procesne radnje → okončanjepostupka;

c. pojmovi povezani uz vrijeme vršenja procesnih radnji:

rok: pojam (vremensko razdoblje); vrste (zakonski, sudski);računanje (sat, dan, mjesec, godina, početak roka, v. čl. 89-91).

ročište: pojam (termin, točno određeno vrijeme za vršenjeprocesne radnje) i primjeri ročišta (v. ZKP);

povrat u prijašnje stanje (v. čl. 92. - 94. ZKP):

- opći pojam povrata: pravno sredstvo koje omogućavavršenje procesne radnje unatoč proteku roka ako je rokpropušten iz opravdanog razloga (v. izlaganja spočetka studija);

4

- povrat u prijašnje stanje u kaznenom postupku (tkomože koristiti povrat?) → primjena instituta povrataovdje je posebno ograničena, pa se može koristiti:

1. u pravilu → samo od okrivljenika i toisključivo ako je propustio rok za žalbu protivpresude ili protiv točno određenih rješenja (v.ZKP); radi se o dvostrukom ograničenju uprimjeni ovog instituta (u odnosu na osobu, teu odnosu na vrstu procesne radnje!);

2. iznimno → povrat, osim okrivljenika, možekoristiti i oštećenik koji nije bio na glavnojraspravi, pa nije mogao izjaviti, ako jedržavni odvjetnik odustao od progona, danastavlja kazneni progon (v. ZKP, teizlaganja o supsidijarnom tužitelju).

3. kumulativno određeni uvjeti za korištenjepovrata:

a. materijalni uvjet → postoji opravdanirazlog za propuštanje roka (nemakrivnje osobe koja je propustila rok);

b. formalni uvjet → pridržavanje roka zatraženje povrata (subjektivni rok je 8dana, a objektivni 3 mjeseca).

5. Mjesto vršenja procesnih radnji:

a. pravilo → procesne se radnje vrše u sjedištu i službenim prostorijamatijela kaznenog postupka;

b. iznimka → po potrebi procesne se radnje mogu vršiti i na drugimmjestima, te na ostalim područjima u okviru RH (unutarnja pravnapomoć: pojam, sadržaj, tko je vrši, razlika od međunarodne pravnepomoći).

6. Vrste procesnih radnji:

Prema subjektu:A. Procesne radnje suda (odnosno tijela koje vodi postupak upojedinom stadiju)

B. Procesne radnje stranaka

C. Procesne radnje ostalih sudionika u postupku

5

Procesne radnje suda (odnosno tijela koje vodi postupak u pojedinomstadiju) se mogu podijeliti na:

a. procesne radnje odlučivanja.

b. radnje procesne prisile;

c. procesne radnje utvrđivanja činjenica;

6

II. POGLAVLJE: PROCESNE RADNJE ODLUČIVANJA

1. Sudske odluke:

A. Pojam i vrste sudskih odluka

vrsta procesne radnje – očitovanje volje procesnog tijela da se pravnapravila sadržana u apstraktnim pravnim normama primijene na utvrđenočinjenično stanje te da se tako stvore određeni pravni učinci

Silogizam – premise; zaključak

Vrste sudskih odluka:Različite vrste podjela: prema obliku, sadržaju, funkciji

Podjela sudskih odluka prema obliku: presuda, rješenje, nalog

a) Presuda

sudska odluka koja se izriče i javno objavljuje ''u ime RH (čl. 459. st. 2), amože se donijeti od stadija optuživanja (presuda na temelju sporazumastranaka) do završetka kaznenog postupka.

Vrste presuda: oslobađajuća, osuđujuća, odbijajuća

Posebne vrste presuda (podvrste osuđujuće presude): presuda o kaznenom nalogu (čl. 450-451). utvrđujuća presuda (u postupku prema neubrojivim počiniteljima)

b) Rješenja i nalozi

o najčešće odluke kojima se odlučuje o pojedinim pitanjimapoduzimanja procesnih radnji, započinjanja ili zaključenjapojedinih procesnih stadija

o nalogom se u pravilu određuje primjena nekog sredstva procesneprisile, adresirani su na tijela državne vlasti (npr. dovedbeni nalogiz čl. 97. st. 1., nalog o primjeni mjera tajnog nadzora i tehničkogsnimanja iz čl. 332. st. 1.)

o rješenja i naloge mogu osim suda donositi i druga tijela kojasudjeluju u postupku (čl. 163. st. 2.)

o rješenje državnog odvjetnika, suca istrage i rješenjaprvostupanjskog suda donesena izvan glavne rasprave mogu se,

7

kao i presuda, u pravilu pobijati žalbom osim ako je zakonomizričito propisano da žalba nije dopuštena (čl. 491. st. 1).

o rješenja sudskog vijeća donesena prije ili u tijeku istrage ili upostupku ispitivanja optužnice, rješenja koja se donose radipripremanja rasprave i presude te sva rješenja Vrhovnog suda RHne mogu se pobijati žalbom

o nalozi se nikada ne mogu pobijati žalbom

B. Opća pravila o sudskim odlukama

1. Donošenje odluka

Donošenje odluka zakon regulira u postupku pred tzv. kolegijalnim sudovima,sudskim vijećima,

Posebna pravila o vijećanju i glasovanju, koje se, radi jamstva sudačke neovisnosti,obavljaju u nejavnom zasjedanju, a u prostoriji u kojoj se obavlja vijećanje iglasovanje mogu biti samo članovi vijeća i zapisničar (čl.166.).

Vijećanje i glasovanje je uvijek usmeno (čl.164. st. 1.).

propisan je redoslijed vijećanja i glasovanja:a) Najprije se vijeća i glasuje o pitanju je li sud nadležan, je li potrebno dopunitipostupak te o drugim prethodnim pitanjima (čl.165. st. 1.). Kad se donese odluka oprethodnim pitanjima prelazi se na rješavanje o glavnoj stvari.

b) Vijećanjem i glasovanjem upravlja predsjednik vijeća. Najprije glasuju članovivijeća (prvo suci porotnici, po abecednom redu, a zatim stalni suci prema trajanjustaža) i tek nakon njih predsjednik vijeća.

c) razdvajanje pitanja o krivnji od drugih pitanja- glasovanje u slučaju stjecaja - (čl.165. st. 2. i 3.] ). obveza glasovanja: (čl.164. st. 4. i 5.).

d) Rezultat glasovanja mora biti relativna većina: odluka je, po zakonu donesena kadje za nju glasovalo više od polovice svih članova vijeća (čl. 164. st. 1.).

2. Priopćavanje odluka

Osobama koje za to imaju pravni interes → usmenim proglašavanjem ako su teosobe nazočne ili dostavom ovjerovljenog prijepisa odluke ako su odsutne (čl.167. st. 1.).

3. Dostava odluka

o Posebna radnja u kaznenom postupku kojom se, na propisani način, određenojosobi (adresatu) predaje odluka (te neki drugi podnesak ili dopis) kako bi

8

saznala njezin sadržaj.o Dostava → pretpostavka za nastupanje učinaka odluke prema strankama i

drugim procesnim sudionicima, za početak računanja roka za podnošenjepravnog lijeka protiv te odluke te za eventualno nastupanje pravomoćnosti.

C. Pravomoćnost

1. Pojam pravomoćnosti

odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom ineizmjenjivom te ujedno sadrži zapovijed da se mora izvršiti

2. Vrste pravomoćnosti

a) Formalna pravomoćnost

Presuda i rješenje postaju pravomoćni kad se više ne mogu pobijati žalbom ili kadžalba nije dopuštena (čl. 178).

Žalba nije dopuštena samo kod nekih rješenja (v- čl. 463. st. 2. i čl. 491. st. 4)Sudska se odluka više ne može pobijati žalbom kad je pravo na žalbu prestalozbog: propuštanja roka za žalbu odricanja od prava na žalbu (v. čl. 465). izricanja odluke višeg suda koja se više ne može pobijati žalbom

Učinak formalne pravomoćnosti: sudska odluka, koja je postala neopoziva i neizmjenjiva (tzv. negativno

djelovanje), mora izvršiti (tzv. pozitivno djelovanje), ako je urednodostavljena te ako za njezino izvršenje ne postoje zakonske smetnje

izaziva nastup materijalne pravomoćnosti.

b) Materijalna pravomoćnost

'' Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenompostupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđenu skladu sa zakonom'' (čl. 31. st. 2. Ustava RH)

Formalno pravomoćna meritorna sudska odluka ima negativnu funkciju:sprječava ponovno suđenje u istom kaznenom predmetu - procesnasmetnja za pokretanje novog kaznenog postupka u povodu presuđenogkaznenog predmeta.

Materijalna pravomoćnost = ne bis in idem

9

Materijalna pravomoćnost odnosi se samo na izreku odluke

c) Dopušteno narušavanje formalne pravomoćnosti

''Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i međunarodnim ugovorom, mogupropisati slučajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga članka.'' (čl. st.3. Ustava RH)

Potreba mogućnosti izmjene i pravomoćnih sudskih odluka u iznimnim,opravdanim situacijama.

Izmjena pravomoćne presude je dopuštena putem: izvanrednih pravnih lijekova povrata u prijašnje stanje (optuženik – žalba) zahtjeva za izmjenu pravomoćne sudske odluke utemeljene na odredbi

koju je poništio ili ukinuo Ustavni sud RH ili na temelju odluke Europskogsuda za ljudska prava koja se odnosi na neki razlog za obnovu kaznenogpostupka

odluke Ustavnog suda RH koji je u povodu ustavne tužbe ukinuo presudukojom je povrijeđeno ustavno pravo - vraćanje predmeta na ponovnipostupak, - obveza poštivanja mišljenja ustavnog suda

10

III. POGLAVLJE: RADNJE PROCESNE PRISILE

1. Ograničenja temeljnih prava i sloboda u kaznenom postupku:

Cilj: onemogućavanje počinitelja da onemoguće vođenje kaznenog postupka ikažnjavanjeSadržaj: ograničavanje nekih temeljnih prava i sloboda

a. ustavne odredbe – čl. 16. Ustava RH

’’Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda iprava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe zaograničenjem u svakom pojedinom slučaju.''

A. Pojedina prava - Ustav RH

1) pravo na osobnu slobodu – čl. 22. st. 1. Ustava RH – ograničava:

- uhićenjem- prisilnim dovođenjem- pritvorom- istražnim zatvorom- osobnim pretragama i pregledima

2) Pravo na nepovredivost doma – čl. 34. st. 1. Ustava RH

3) Pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog života – čl. 35. Ustava RH –ograničavaju:

- pretragom stana- tajnim slikovnim i zvučnim snimanjem prostorija.

4) Pravo na vlasništvo – čl. 48. Ustava RH - ograničava:

- privremenim oduzimanjem predmeta, novca i vrijednosnica.

5) Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja – čl. 36. st. 1 UstavaRH – ograničava:

- tajnim nadzorom telefonskih i drugih poštanskih oblika komuniciranja- pregledima i oduzimanjem poštanskih pošiljaka.

11

6) Pravo na sigurnost i tajnost osobnih podataka – 37. st. 1. Ustava RH –ograničava:

- računalnim sravnjivanjem datoteke podataka s policijskim evidencijama- tajnim opservacijama građana- korištenjem prikrivenih istražitelja.

B) Pretpostavke za ograničenje temeljnih prava i sloboda za potrebe kaznenogpostupka - čl. 16. i 22. st. 2. Ustava RH.

- postojanje vjerojatnosti – osnovana sumnja da je osoba počinila određenokazneno djelo

- postojanje opasnosti da će osujetiti pokretanje ili cilj kaznenog postupka.

Temeljna prava i slobode mogu se ograničiti i oduzeti ako je to- propisano zakonom- nužno za zaštitu drugih vrijednosti- odlučio sud.

Iznimno – pojedine prisilne radnje ili mjere mogu poduzeti- redarstvene vlasti- građani- državni odvjetnik.

7. Vrste mjera i radnji procesne prisile:

a. općenito o radnjama i mjerama procesne prisile (pojam, opće odredbe);

b. dvije temeljne vrste radnji procesne prisile: mjere procesne prisile kojima se osigurava nazočnost okrivljenika i

drugih osoba u kaznenom postupku (mjere osiguranja nazočnostiokrivljenika i druge mjere opreza):

radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi:

12

IV. POGLAVLJE: MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMA SEOSIGURAVA NAZOČNOST OKRIVLJENIKA I DRUGIH OSOBA UKAZNENOM POSTUPKU

I. Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika i druge mjere opreza

1. Općenito o mjerama:

Opravdanost primjene: materijalnopravna pretpostavka postojanja određenog stupnjavjerojatnosti da se pred tijelima kaznenog postupka nalazi počinitelj kaznenog djela.

Promjena terminologije:

ZKP/97 ZKP/08Zadržavanje → pritvorPritvor → istražni zatvorKućni pritvor → istražni zatvor u domu

Opća pravila (blaža mjera - načelo razmjernosti, oficij. ukidanje); čl. 95. st. 1. i 2.

2. Poziv:

- najblaža, ali ipak prisilna mjera (prisilno dovođenje u slučaju neodazivanja) (čl. 96.i čl. 175.)

Tko izdaje poziv: Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optužnice, upućuje državni

odvjetnik (čl. 175. st. 1.) Poziv okrivljeniku za dokazno ročište, ročište sjednice optužnog vijeća,

pripremno ročište i raspravu, izdaje tajnik suda i šalje okrivljeniku, natemelju naloga suda.

Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenog pisanog poziva koji sadrži: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doći, dan i sat kad treba doći, naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika i upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prisilno doveden, službeni pečat tijela i potpis osobe koja upućuje poziv.

13

3. Dovođenje

Dovedbeni nalog (čl. 97.) izdaje sud:

1) ako je doneseno rješenje o istražnom zatvoru,

2) ako uredno pozvani okrivljenik ne dođe, a svoj izostanak ne opravda,

3) ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti očito proizlazi daokrivljenik izbjegava primiti poziv,

4) radi dovođenja okrivljenika na ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru.

Rok: 12 sati od postavljanja zahtjeva

Dovedbeni nalog u načelu može izdati samo sud. Iznimno, dovedbeni nalog iznimno,mogu izdati državni odvjetnik, ili policija kad provode izvide kaznenih djela (čl. 97.st. 3.).

Policija može prisilno dovesti osumnjičenika koji se nije odazvao pozivupolicije radi prikupljanja obavijesti, ali samo ako je u pozivu bio na toupozoren ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva (čl. 208. st.3.).

Uz jednake uvjete državni odvjetnik može prisilno dovesti osumnjičenika kojise nije odazvao njegovom pozivu radi prikupljanja obavijesti (čl. 206. st. 7.)

Sadržaj dovedbenog naloga:

Dovedbeni nalog je upućen policiji koja će ga izvršiti.

Dovođenje okrivljenika bez dovedbenog naloga. Policija može u zakonom određenimslučajevima dovesti okrivljenika u svoje službene prostorije bez dovedbenog naloga.

4. Mjere opreza

Supstitucija istražnog zatvora (čl. 98.-101.). ograničavanje a ne oduzimanje prava naosobnu slobodu

Pojedine mjere: ukupno 8 : 1) zabrana napuštanja boravišta, 2) obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu, 3) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne

granice,

14

4) zabrana približavanja određenoj osobi, 5) zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja, 6) zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, 7) zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti, 8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom

Grupiranje mjera prema cilju:o sprječavanje okrivljenika da napusti boravište i pobjegne:o sprječavanje potencijalno opasnog društvenog kontaktao zaštita društva od opasnih situacija uslijed okrivljenikove djelatnosti

ili ličnosti

Mjere opreza mogu se odrediti i prema okrivljenim pravnim osobama poduvjetima iz ZKP i ZOPOK. ZOPOK predviđa četiri mjere opreza koje se mogunaložiti pravnoj osobi. To su: zabrana obavljanja određenih djelatnosti iliposlova, zabrana poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih proračuna,zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija te zabrana statusnihpromjena koje bi mogle dovesti do prestanka pravne osobe.

Postupak: tko nalaže mjere (ovisi o stadiju postupka);o Prije podizanja optužnice mjere opreza određuje, produljuje i ukida

rješenjem državni odvjetnik.o Nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti presude određuje ih,

produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak (čl. 98. st. 5.).

Protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke uvijekmogu izjaviti žalbu, koja ne zadržava izvršenje mjere.

Trajanje: prema potrebi do pravomoćnosti; dvomjesečni nadzor ,

5. Jamstvo

Odredba čl. 25. st. 3. Ustava RH ne ograničava mogućnost zamjene istražnog zatvora:

“Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, može pustiti da se brani sa slobode.”

- pojam (mjera supstitucije određivanju istražnog zatvora zbog bojazni od bijega):- određivanje fakultativno: materijalno + osobno (verbalno); (čl. 102.-105.)

Materijalno: ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo,Osobno (verbalno): okrivljenik obeća 1) da se neće kriti, 2) da bez odobrenja

neće napustiti svoje boravište, 3) da neće ometati kazneni postupak i 4) da nećepočiniti novo kazneno djelo.

Nije propisan rok trajanja jamstva ali navodi da ono može, u slučaju da je presudomizrečena kazna zatvora, trajati do stupanja osuđenika na izdržavanje kazne (čl. 105.st. 4.).

15

Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se određuje s obzirom na težinu kaznenogdjela, osobne okolnosti te imovno stanje okrivljenika.

Jamčevina: polaganje ili određivanje hipoteke:

Prestanak jamstva: Ukidanje i propast jamstva!Jamstvo ono se ukida i jamčevina se vraća i u slučaju ako se kazneni postupakpravomoćno završi rješenjem o obustavi postupka ili presudom (čl. 105. st. 3.)

Jamstvo “propada” ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rješenja oodređivanju jamstva: posebnim rješenjem se određuje naplata iznosa jamstva ukorist proračuna, a protiv okrivljenika se određuje istražni zatvor.

6. Uhićenje

Pojam (čl. 202. st. 4) svaka mjera prisilnog zadržavanja zbog sumnje u počinjenjekaz. djela): oduzimanje osobne slobode građana, koje na propisani način poduzimajudržavne vlasti radi pravno određenih ciljeva. (čl. 106-111.) Povezanost s pritvorom i istražnim zatvorom:

Ustavne odredbe:“nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenoga i na zakonuutemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikomoduzimanja slobode” (čl. 24. st. 1. Ustava RH).

“Bez sudbenoga naloga redarstvo može uz obvezu da je odmah preda sudu uhititiosobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno djeloodređeno zakonom. Uhićena osoba mora odmah na način njoj razumljiv bitiobaviještena o razlozima uhićenja, te o svojim pravima utvrđenim zakonom” (čl.24.st. 2. Ustava RH).

tko je i kada ovlašten uhititi:

1 tzv. privatno uhićenje: (čl. 106)

Svatko smije spriječiti bijeg osobe zatečene u kaznenom djelu za koje se progoni poslužbenoj dužnosti.

Pojam zatjecanja: zatečena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnjikaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zatečenapod okolnostima koje upućuju na to da je počinila kazneno djelo.

Novost: osoba spriječena u bijegu predaje se policiji i može se zadržati do dolaskapolicije.

16

2 redarstvene vlasti (policija) i to: a. radi izvršavanja dovedbenog naloga, ili rješenja o pritvoru

b. radi izvršavanja rješenja o istražnom zatvoru c. osobu zatečenu u kaz. djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti d. osobu sa osnovama (ne osnovanom!) sumnje o počinjenju k.d. kaopod c. ako postoji bilo koji (alternativno određenje!) razlog za istražni zatvoriz čl. 123. ZKP (v. osnove za određivanje istražnog zatvora!); bez sud. naloga!

postupak policije prilikom uhićenja:

a. upozorava uhićenika o razlozima uhićenja, o pravu na šutnju, opravu na stručnog i izabranog branitelja, te o pravu na obavještavanje rodbineili drugih osoba o uhićenju;

b. eventualno primjenjuje silu u skladu s načelom razmjernosti; v. čl. 32.KZ (zakonita uporaba sredstava prisile);

primjenjuju se posebne zakonske odredbe izvedene iz načela razmjernosti.

Te odredbe sadrži Zakon o policijskim poslovima i ovlastima u čl. 81.-98. Po njimasredstva prisile smiju biti uporabljena radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora,sprječavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti, ako je vjerojatno da semjerama upozorenja i naredbi neće postići cilj; pri tome, policijski službenik morauvijek uporabiti najblaže sredstvo prisile kojim se postiže cilj (čl. 82. st. 1. i čl. 83. st.1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima).

Prilikom uhićenja policija može obaviti i pretragu osobe bez sudbenog naloga (čl.246. st. 4.) pod uvjetima koje smo već spomenuli (v. gore toč. 359).

Rokovi (čl. 109)Policija mora uhićenika u zakonskim rokovima dovesti u pritvorsku policijskujedinicu i predati pritvorskom nadzorniku ili ga pustiti na slobodu.Rokovi ovise o mjestu uhićenja, a počinju teći trenutkom uhićenja:

dvanaest sati, ako je osoba uhićena na području policijske uprave kojojse dovodi, odnosno

dvadeset i četiri sata ako je osoba uhićena izvan područja policijskeuprave kojoj se dovodi (čl. 109. st. 2.).

Takvo postupanje s uhićenikom nije, u pravnom smislu pritvaranje: policija o njemune donosi nikakvu posebnu odluku niti ga zakon oblikuje kao pritvaranje kojegodređuje državni odvjetnik (v. niže toč. 436–444).

Uhićenika policija uvijek dovodi u policijsku postaju radi tzv. obavijesnograzgovora (čl. 208. st. 3. i 4.). Nakon toga, moraju uhićenika, koga smatrajuosumnjičenikom, u spomenutim rokovima, dovesti pritvorskom nadzorniku ilipustiti na slobodu. Svako prekoračenje tih rokova, koje nije opravdano posebnimrazlozima, čini daljnje uhićenje nezakonitim a policijske službenike koji u njemusudjeluju, stegovno pa i kazneno odgovornim. V. Krapac (2010), str. 349-350.

17

Nadzor nad zakonitosti uhićenja i postupanje pritvorskog nadzornika.Policija prilikom dovođenja podnosi pisano „Izvješće o uhićenju i dovođenju upritvorsku policijsku jedinicu“ (čl. 12. st. 1. Pravilnika o prijemu i postupanju suhićenikom i pritvorenikom te o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskojjedinici, NN 88/09). → svi bitni podaci za eventualnu kasniju kontrolu pravilnostiuhićenja.

Pritvorski nadzornik: posebni policijski službenik koji ne sudjeluje u istraživanjukaznenog djela, već je odgovoran za pravilnost postupanja s uhićenikom od trenutkanjegova dolaska u pritvorsku policijsku jedinicu (i s pritvorenikom za vrijeme trajanjapritvora).

Obveze pritvorskog nadzornika: sastavljanje pritvorskog zapisnika: u koji unosi osobne podatke uhićenika,

trenutku i razlozima uhićenja unosi u evidenciju uhićenih osoba obavještava državnog odvjetnika odmah po prijemu uhićenika. nalaže pretragu uhićenika prilikom njegova dovođenja u pritvorsku policijsku

jedinicu. sastavlja posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhićenika

Državni odvjetnik je dužan ispitati uhićenika, najkasnije deset sati nakon predajepritvorskom nadzorniku.

Pritvorski nadzornik će uhićenika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu:

1) ako to naloži državni odvjetnik,

2) ako protiv uhićenika nije određen pritvor ili istražni zatvor, u roku od 20 satiodnosno 32 sata od uhićenja

3) ako uhićenik nije ispitan u roku

4) ako je pritvor ukinut.

O puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu pritvorski nadzornik će unijeti bilješkuu zapisnik i evidenciju iz stavka 3. ovog članka.

O puštanju uhićenika na slobodu pritvorski nadzornik će odmah obavijestiti višegdržavnog odvjetnika.«

18

7. Pritvor

- pojam (od uhićenja do rješenja o istražnom zatvoru): (čl. 112.-118..)

tko, kada (uvjeti) i za koliko dugo može odlučiti o pritvaranju osumnjičenikaili okrivljenika:

Državni odvjetnik pisanim i obrazloženim rješenjem određuje pritvor protivuhićenika ako utvrdi:

da postoje osnove sumnje da je uhićenik počinio kazneno djelo zakoje se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti,

a za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a postoji neki od razloga za istražni zatvor iz članka 123. stavka 1.

točke 1. do 4. ZKP a pritvor je potreban radi utvrđivanja istovjetnosti, provjere alibija te

prikupljanja podataka o dokazima.

Mogućnost ulaganja žalbe: rok: šest sati.

O žalbi odlučuje sudac istrage, u roku od osam sati.

Pritvor određen od strane državnog odvjetnika može trajati najdulje četrdeset iosam sati od trenutka uhićenja.

Mogućnost produljenja samo za teška kaznena djela: na prijedlog državnogodvjetnika sudac istrage može obrazloženim rješenjem produljiti pritvor za daljnjihčetrdeset i osam sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djeluza koje je propisana kazna zatvora iznad dvanaest godina.

Treća vrsta pritvora (čl. 118. st. 2.): Na temelju naloga suca istrage pritvorenik će sezadržati u pritvoru do održavanja ročišta za odlučivanje o istražnom zatvoru, anajdulje dvanaest sati, od trenutka dovođenja sucu istrage.

19

8. Istražni zatvor

A. Opće napomene1. Pojam: najteža mjera osiguranja unatoč presumpciji (potrebna ograničenja!)2. Iznimna primjena (samo ako ostvarenje svrhe drugim mjerama nije moguće!3. Načelo razmjernosti težina djela i očekivane kazne kao kriterij za odlučivanje o

određivanju i trajanju istražnog zatvora. Žurni predmeti + oficijelnost (ukidanje).

Ustavne odredbe:“Tko je god pritvoren i optužen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraćem roku,određenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobođen ili osuđen”(čl. 25. st. 2. Ustava RH)

“Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, može pustiti da se brani sa slobode” (čl. 25. st.3. Ustava RH)

“Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bezodgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode” (čl. 24. st. 3. Ustava RH)

“Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen, ima u skladu sa zakonom,pravo na odštetu i javnu ispriku” (čl. 25. st. 4. Ustava RH)

B. Vrste i osnove za određivanje istražnog zatvora

Materijalnopravne pretpostavke za određivanje istražnog zatvora: Obje pretpostavkemoraju se kumulativno ostvariti da bi istražni zatvor mogao biti određen.

postojanje određenog stupnja vjerojatnosti da je određena osoba počinilakazneno djelo (osnovana sumnja)

postojanje određene vrste opasnosti koja se istražnim zatvorom želi spriječiti(istražnozatvorski razlozi).

Istražnozatvorski razlozi (causae arresti).

a) Obvezatni (obligatorni) istražni zatvor je onaj kojeg sud mora odrediti iliproduljiti pri izricanju presude kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora od petgodina ili teža kazna (čl. 123. st. 3.).

b) Fakultativni istražni zatvor je onaj kojeg sud (sudac istrage, sudsko vijeće, sudacpojedinac), u slučaju postojanja osnovane sumnje da je određena osoba počinilakazneno djelo, može odrediti ako se pojavi jedan ili više od sljedećih razloga zaodređivanje istražnog zatvora: (čl. 123. st. 1.)

20

1) ako je okrivljenik u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći,npr. krije se, ne može se utvrditi njegova istovjetnost i slično (čl. 123. st. 1.)toč. 1.).

2) ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će okrivljenik uništiti, sakriti,izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da ćeometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače(čl. 123. st. 1. toč. 2.; tzv. koluzijska opasnost).

3) ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo, da ćedovršiti pokušano kazneno djelo ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje jeprema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojimprijeti (čl. 123. st. 1. toč. 3.; tzv. iteracijska opasnost).

4) ako je istražni zatvor nužan radi neometanog odvijanja postupka zbog posebnoteških okolnosti počinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnogzatvora (čl. 123. st. 1. toč. 4.; opasnost uznemiravanja javnosti).

5) ako okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.

C. Nadležnost za određivanje istražnog zatvora

Sudbena vlast nadležna za određivanje, produljenje i ukidanje istražnog zatvora

- do podnošenja optužnice: sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, a ukida gana prijedlog okrivljenika, državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti.

- nakon podnošenja optužnice a do potvrđivanja optužnice: određuje, produljuje iukida optužno vijeće.

- nakon potvrđivanja optužnice, do pravomoćnosti presude, istražni zatvor određuje,produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijeće, osimprilikom odlučivanja o žalbi

- kad odlučuje o žalbi protiv presude, istražni zatvor određuje, produljuje i ukidavijeće koje odlučuje o žalbi.

- sud koji odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima, kad ukine pobijanu presudu ipredmet vrati na ponovni postupak (čl. 127. st. 6.).

Način odlučivanja o istražnom zatvoru:

- o određivanju, produljenju i ukidanju istražnog zatvora odlučuje sud na nejavnomusmenom ročištu.

21

Izreka rješenja o istražnom zatvoru sadrži, osim osobnih podataka okrivljenika (čl.272. st. 1. ZKP) i:

1) ako se provodi istraga, naznaku naloga o provođenju istrage povodom kojega jedoneseno rješenje o istražnom zatvoru,

2) zakonsku osnovu za istražni zatvor,

3) rok na koji je određen istražni zatvor,

4) odredbu o uračunavanju vremena za koje je osoba koja se zatvara bila lišenaslobode prije donošenja rješenja o istražnom zatvoru s naznakom trenutka uhićenja,

5) visinu jamstva koje može zamijeniti istražni zatvor.

U obrazloženju rješenja o istražnom zatvoru će se određeno i potpuno izložitičinjenice i dokazi iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenikpočinio kazneno djelo i razloga za određivanje istražnog zatvora, razloga zbog kojihsud smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti drugom blažom mjerom,kao i razloga visine jamstva.

Ukidanje istražnog zatvora i opoziv rješenja o istražnom zatvoru

Sud će ukinuti istražni zatvor i okrivljenik će biti pušten na slobodu:

1) čim su prestali razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen ili produljen,

2) ako daljnji istražni zatvor ne bi bio u razmjeru s težinom počinjenog kaznenogdjela,

3) ako se ista svrha može ostvariti drugom blažom mjerom,

4) kad to prije podizanja optužnice predlaže državni odvjetnik,

5) ako državni odvjetnik i nakon prethodne obavijesti višem državnom odvjetnikuneopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku,

6) kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili se optužbaodbija ili je okrivljeniku izrečena novčana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena,ili kazna zatvora u trajanju kraćem ili jednakom dotadašnjem trajanju istražnogzatvora,

7) kad isteknu rokovi trajanja istražnog zatvora,

8) kad je istražni zatvor određen zbog koluzijske opasnosti, ako je okrivljenikokolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, ili čim budu prikupljeni, odnosnoizvedeni dokazi zbog čijeg je osiguranja taj zatvor određen, a najkasnije do završetkarasprave.

22

Trajanje istražnog zatvora (čl. 130-133.)

Zakon propisuje rokove za trajanje istražnog zatvora u pojedinim procesnimstadijima i ukupno.

Po isteku neproduljivih rokova okrivljenik se na temelju rješenja o ukidanjuistražnog zatvora mora pustiti na slobodu.

1. Istražni zatvor prije podnošenja optužnice može trajati:- rješenjem suca istrage - najviše 1 mjesec- rješenjem suca istrage o produljenju istražnog zatvora - još najviše 2

mjeseca (čl. 130. st. 2.);- rješenjem suca istrage o ponovnom produljenju - još najviše 3

mjeseca (čl. 130. st. 2.) – samo za kaznena djela za koja se vodi redovitikazneni postupak ili kad je to propisano posebnim zakonom,

čl. 35. ZUSKOK: 12 mjeseci

Ukupno najdulje trajanje: 3, 6 ili 12 mjeseci.

Istražni zatvor određen nakon podizanja optužnice - trajanje dopravomoćnosti presude a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnostirješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora (čl. 131. st. 2.)

Uz nadzor nužnosti svaka 2 mjeseca (oficijelnost u produženju i ukidanju, čl. 131. st.3.) i uz ova ograničenja:

- ako je razlog pritvaranju koluzijska opasnost - istražni zatvor može trajatinajviše do završetka gl. rasprave

- zbog izbjegavanja dolaska - najviše 1 mjesec (čl. 132.)

Do donošenje presude suda prvog stupnja istražni zatvor može trajati najdulje:1) tri mjeseca ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do tri godine,2) šest mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do pet godina,3) dvanaest mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do osam

godina,4) dvije godine ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora preko osam

godina,5) tri godine ako se za kazneno djelo može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

U predmetima u kojima je donesena nepravomoćna presuda, ukupno trajanjeistražnog zatvora do njezine pravomoćnosti produljuje se za jednu šestinu uslučajevima iz točke 1. do 3., a za jednu četvrtinu u slučajevima iz točke 4. i 5. (čl.133. st. 2.)

23

Ako je istražni zatvor prije podizanja optužnice sukladno ZUSKOK-u trajaodvanaest mjeseci, navedeni rokovi ukupnog trajanja istražnog zatvora produljuju seza šest mjeseci (čl. 35. st. 2. ZUSKOK).

Zakon ipak dopušta da se i ovi rokovi u određenim slučajevima produlje. Dva sutakva slučaja:

kad je presuda ukinuta i ako je protiv drugostupanjske presude dopuštena žalba.

Kada je presuda ukinuta, ukupno trajanje istražnog zatvora produljuje se za šest (uslučajevima pod 1, 2 i 3) odnosno dvanaest (u slučajevima pod 4 i 5) mjeseci (čl. 133.st. 3.).

Ako je protiv drugostupanjske presude dopuštena žalba, ukupno trajanje istražnogzatvora produljuje se za još šest mjeseci (čl. 133. st. 4.).

Okrivljenik koji se nalazi u istražnom zatvoru, a presuda kojom mu je izrečena kaznazatvora je postala pravomoćna, ostat će u tom zatvoru do upućivanja na izdržavanjekazne, a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne.

Kontrola istražnog zatvora

1. obvezna kontrola od strane suda po službenoj dužnosti2. kontrola temeljem zahtjeva ovlaštene osobe

1. Obvezna kontrola utemeljenosti istražnog zatvora od strane suda koja se obavlja poslužbenoj dužnosti u određenim intervalima.

a) Ako se u vrijeme podnošenja optužnice okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru,optužno vijeće odmah, a najkasnije u roku od 48 sati po podnošenju optužnice moraodržati ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru i odlučiti o njemu te ga svojimrješenjem produljiti ili ukinuti (čl. 131. st. 1.);

b) Nakon podnošenja optužnice do izricanja nepravomoćne presude, sud mora, poslužbenoj dužnosti svaka dva mjeseca računajući od dana pravomoćnosti prethodnogrješenja o istražnom zatvoru ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenuistražnog zatvora te ga rješenjem produljiti ili ukinuti (čl. 131. st. 3.);

c) Ako se okrivljenik u trenutku donošenja nepravomoćne presude nalazi u istražnomzatvoru, vijeće će prilikom donošenja presude ispitati postoje li zakonski uvjeti zadaljnju primjenu istražnog zatvora te ga rješenjem ukinuti ili produljiti (čl. 131. st. 3.).

24

2. Fakultativna kontrolu utemeljenosti istražnog zatvora od strane suda koja sepoduzima:

a) kad obrana predloži ukidanje pritvora. Obrana može uvijek, nakon predajeoptužnice, a do pravomoćnosti presude, predložiti sudu ukidanje istražnog zatvora;zakon ne ograničava broj takvih prijedloga.

b) kad protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida istražni zatvor budepodnesena žalba. Žalbu mogu podnijeti okrivljenik, njegov branitelj ili državniodvjetnik u roku od tri dana.

E. Ostale odredbe o istražnom zatvoru

Ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru: - o određivanju, produljenju i ukidanjuistražnog zatvora odlučuje sud na nejavnom usmenom ročištu.

Na ročište se pozivaju državni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Okrivljenik će naročište biti doveden, osim ako je nedostupan ili je raspravno nesposoban.

Raspravno načelo na ročištu radi određivanja istražnog zatvora -kontradiktornost

i) Izvršenje istražnog zatvora i postupanje sa zatvorenicima (čl. 135. do 144.).

Posebni režim istražnog zatvora, različit od onoga za izvršenje kazne zatvora uodnosu na osuđenike koji izdržavaju kaznu zatvora

Istražni zatvor se izvršava prema odredbama ZKP i na njemu utemeljenih propisa(Pravilnikom o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora); utjecajmeđunarodnog prava! (npr. Europska zatvorska pravila i Odbor za sprječavanjemučenja)

Podjela pravila o izvršenju istražnog zatvora: pravila koja se odnose na minimalne standarde smještaja i odvajanja

zatvorenika (čl. 137.), pravila o pravima zatvorenika i njegovoj odgovornosti za povrede zatvorske

stege, pravila o nadzoru nad izvršenjem istražnog zatvora.

O stegovnoj odgovornosti zatvorenika odlučuje sudac istrage, sudac pojedinac ilipredsjednik vijeća na prijedlog upravitelja zatvora.

Opći stalni nadzor nad izvršenjem istražnog zatvora obavlja predsjednik nadležnogsuda. On (ili sudac kojega odredi) mora najmanje jedanput tjedno obići zatvorenike.

25

9. Istražni zatvor u domu

Sud može odrediti istražni zatvor u domu ako je za ostvarenje svrhe istražnog zatvoradovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma (čl. 119. st. 1).

Suglasnost punoljetnih ukućana. - Mogućnost određivanja primjene tehničkihsredstava nadzora kojim se osigurava provođenje istražnog zatvora u domu

Mogućnost odobravanja iznimnog udaljavanja iz doma iz opravdanih razloga. Ako seosoba u istražnom zatvoru u domu udalji iz doma protivno zabrani suda, ili na druginačin ometa provođenje istražnog zatvoru u domu, protiv te osobe odredit će seistražni zatvor.

Supsidijarna primjena odredbi o istražnom zatvoru. (čl. 120).

II. Mjere osiguranja nazočnosti svjedoka i vještaka

1. Poziv svjedoku i vještaku– (čl. 173)

Poziv svjedoku i vještaku radi ispitivanja prije podizanja optužnice, te u kaznenompostupku dostavljaju stranke. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno određujevrijeme i mjesto provođenja radnje.

Tajnik suda će, nakon što mu stranka predoči dokaze o sadržaju i uručenju pozivasvjedoku i vještaku koji se nisu odazvali na njezin uredan poziv ili dokaze onemogućnosti uručenja, izdati sudski poziv na ročište ili raspravu, s upozorenjem oposljedicama nedolaska. - Poziv maloljetnom svjedoku - preko roditelja, zakonskogzastupnika

2. Dovođenje i novčana kazna – dužnost odazivanja - svjedok (čl. 291.): ako urednopozvani svjedok ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja iliopravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, može se naložiti da seprisilno dovede.

Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće bez zakonskograzloga svjedočiti, sudac istrage njega može, na obrazloženi prijedlog državnogodvjetnika kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kuna.

Ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok nepristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok sekazneni postupak ne završi, ali najdulje mjesec dana

Dovedbeni nalog izdaje se i u slučaju neopravdanog neodazivanja pozivu svjedoka ivještaka

26

V. POGLAVLJE: RADNJE I MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMASE PRIBAVLJAJU DOKAZI I PREDMETI KOJI SLUŽE PRIUTVRĐIVANJU ČINJENICA

- prema osumnjičeniku ili okrivljeniku- prema ostalim – trećim osobama.

o pretraga (stana, osobe, računala, bankovnog sefa),o privremeno oduzimanje predmeta,o (neke) posebne dokazne radnje,o zadržavanje i otvaranje poštanskih pošiljaka,o sravnjivanje podataka (rasterska potraga),o tjelesni pregledi teo prisilno zadržavanje okrivljenika u psihijatrijskoj ustanovi radi

vještačenja.

1. Pretraga

Pretraga je istraživanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala, poduvjetima i na način propisan ovim Zakonom i drugim propisima. (čl. 240. st. 1.).

- pravna normiranost radnje- istraživanje i vlastito opažanje činjenica- vrše državna tijela- vjerojatnost da je počinjeno kazneno djelo- svrha – pronalaženje počinitelja, sudionika, tragova, predmeta.

A. Pretraga doma

1. Pojam - pretraga stana, ostalih prostorija, pokretnih stvari, elektroničnih uređaja,uređaja za automatsku obradu podataka.

2. Pravo na nepovredivost doma - čl. 34. Ustava RH

Ulazak u stan - protupravno - čl. 122. i 123. KZ

Pojam stana ili doma - ESLJP - prostori i objekti- iskazana volja obitavanja (izuzetno vozila kao stambene jedinice)

3. Razlikovanje: pretraga - očevid - pregled

a) očevid: - neposredno opažanje

27

- utvrđivanje ili razjašnjenje činjenica- bez obzira na vjerojatnost kaznenog djela.

b) pregled osoba, vozila i prostorija- preventivni pregledi (policijsko zakonodavstvo) - cilj - primjena nekih

propisa- kriminalistički pregledi (izvidi) – cilj – usmjeravanje izvida

- ovlast za poduzimanje pregleda - redarstvene vlasti ex lege- manji intenzitet istraživanja- rezultati nisu dokaz

c) pregled vozila i prtljage – vizualna kontrola pregledanog objekta

d) pretraga stana - u svakom stadiju kaznenog postupka- hitna dokazna radnja

4. Materijalnopravne pretpostavke za poduzimanje pretrage

a) određena sumnja – vjerojatnost (čl. 240. st. 2. ZKP)

- da je određena osoba počinila kazneno djelo- da će se u njezinu stanu ili prostoriji pronaći dokazi ili predmeti ili- da se u stanu ili ostalim prostorijama drugih osoba nalazi počinitelj,

sudionik, tragovi ili predmeti

b) vjerojatnost – dovoljna u spoznajnom smislu – četverostruki kriterij (v.Krapac (2010), str. 298.)

- postojanje vjerojatnosti mora prethoditi određivanju pretrage- na temelju takvog stupnja vjerojatnosti konkretno proizlazi da je počinjeno

kazneno djelo- ponašanje osobe predstavlja inkriminirano kazneno djelo ili se kod druge

osobe nalazi počinitelj, sudionik, dokazi ili predmeti- vjerojatnost se može jasno izraziti.

c) pretraga se može poduzeti

- ako držatelj stana i drugih prostorija da privolu- na temelju sudbenog naloga- na temelju ex lege ovlasti redarstvenih vlasti.

d) Privola držatelja stana ili stanara - dragovoljna

e) Pisani obrazloženi sudbeni nalog (čl. 242. st. 1. ZKP) - treba preciziratiprostorije, predmete

28

Iznimno: mogućnost da pretragu naloži državni odvjetnik, ako se radi o sumnjida su počinjena taksativno nabrojena teška kaznena djela (čl. 245. st. 1.), apretragu treba poduzeti odmah jer bi odgađanje ugrozilo postizanje ciljevapretrage.Naknadna sudska konvalidacija (čl. 245. st. 3. i 4.).

f) Pretrazi se može iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga ako: (tzv.iznenadna pretraga – čl. 244. ZKP)1) se pretpostavlja oružani otpor;2) je nužno da se kod sumnje na kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka

organizacija ili čiji su počinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obaviiznenada;

3) se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama;4) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omogućilo sakrivanje,

uništenje ili oštećenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti;5) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja

poduzima pretragu;6) je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan.Pravilo: nalog o pretrazi predaje se prije početka pretrage. Iznimka: nalog o pretrazi

se neće prethodno predati

Redarstvene vlasti mogu ući u tuđi stan i obaviti pretragu – dva slučaja:

1.) kad su prema posebnom zakonu ovlaštene ući u stan i postoje uvjeti izčl. 240. st. 2. ZKP (Zakon o policijskim poslovima i ovlastimapredviđa opću ovlast policije da poduzme “hitne mjere nužne zaotklanjanje izravne opasnosti za ljude i imovinu ako je očigledno date mjere ne može pravodobno poduzeti nadležno tijelo” - čl. 6. st.1).

2.) kad je to prijeko potrebno radi izvršenja naloga o uhićenju ili hvatanjapočinitelja kaznenog djela – 3 godine

i) Pretraga bez naloga – u stanu osumnjičenika ili počinitelja kaznenog djela radipronalaženja ili osiguranja dokaza se vrši samo u nazočnosti 2 svjedoka.

Provođenje i zapisničko bilježenje pretrage – Pravo nazočnosti pretrazi:

- stanar, njegov zastupnik- 2 solenitetna svjedoka

j) Posebni slučajevi pretrage: odvjetnički ured, sveučilište, , vojni objekti

k) Slučajni nalazi - čl. 249. st. 1. ZKP. ''Ako se pri pretrazi nađu predmeti koji nisupovezani s kaznenim djelom zbog kojeg je donesen nalog o pretrazi, ali kojiupućuju na drugo kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, ti će sepredmeti opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o njihovu oduzimanju izdat ćese odmah potvrda. O tome će se odmah izvijestiti državni odvjetnik.''

29

l) Procesne posljedice nezakonite pretrage (čl. 250).

- obavljanje pretrage bez pisanog naloga ili bez ispunjenja zakonskih uvjeta -nezakonitost dokaza V. čl. 10. st. 2. apsolutno bitna povreda – izdvajanjedokaza iz spisa

- obavljanje pretrage bez osoba koje moraju biti nazočne (npr. solenitetnisvjedoci) - nezakonitost dokaza

B. Pretraga osobe

1. Pojam: Pretraga osobe obuhvaća pretraživanje odjeće, obuće, površine tijela,pokretnih stvari koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osobazatečena u vrijeme poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi uvrijeme pretrage. (čl. 251. st. 1.).

a) Materijalnopravne pretpostavke

- da je osoba počinila kazneno djelo- da ima predmete važne za kazneni postupak.

b) Formalne pretpostavke – čl. 251. st. 2. ZKP – osoba istog spola

Pretraga osobe - bez sudbenog naloga i bez solenitetnih svjedoka- pri izvršenju naloga o privođenju ili uhićenju- ako posjeduje oružje ili oruđe za napad- ako postoji opasnost da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete.

C. Pretraga pokretne stvari

Pretraga pokretne stvari obuhvaća i pretragu računala i s njim povezanih uređaja,kao i drugih uređaja koji služe prikupljanju, pohranjivanju i prijenosu podataka,telefonskim, računalnim i drugim komunikacijama, te nositelja podataka (čl. 257.st. 1.).

Podaci pohranjeni u računalu, kao i sms poruke pohranjene u mobilnom uređaju,mogu koristiti kao dokaz u postupku.

2. Privremeno oduzimanje predmeta

1. Određenje pojma

Predmeti a) koji se mogu oduzeti prema Kaznenom zakonu te b) koji moguposlužiti pri utvrđivanju činjenica privremeno se oduzimaju na temelju odluke –rješenja, osigurava se njihovo čuvanje (čl. 261. st. 1. ZKP).

30

a) Predmeti koji se mogu oduzeti prema KZ:

- sigurnosna mjera oduzimanja predmeta – čl. 80. KZ,- oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - čl. 82. KZ.

b) Predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u kaznenom postupku: -pokretni predmeti - isprave - tehničke snimke činjenica.

c) U kasnijem tijeku postupka sud ih koristi na razne načine: (očevid, iskazvještaka, čitanje isprava)

d) Za pojedine isprave postoje posebni načini privremenog oduzimanja (poštanskepošiljke, putne isprave, vozačka dozvola i dr.).

2. Načini oduzimanja predmeta

a) Dvojak način – ovisno da li tijelo kaznenog progona (državni odvjetnik, istražiteljili policija) zna kod koga se nalaze predmeti

b) Ako zna kod koga se nalaze predmeti – nalaže osobi da ih preda- pravna dužnost (isto za službenu ili odgovornu osobu)- ako odbije - novčana kazna do 50.000,00 kuna ili zatvor do mjesec

dana (žalba na rješenje – nesuspenzivna).

c) Ako ne zna kod koga se nalaze predmeti, ali zna za njihovo postojanje – određujepretragu stana ili osobe – ako postoji vjerojatnost da se predmeti nalaze u stanuili kod osobe.

3. Formalne pretpostavke

a) Tko drži takve predmete, dužan ih je predati na zahtjev državnog odvjetnika,istražitelja ili policije. U slučaju odbijanja sudac istrage može na obrazloženiprijedlog državnog odvjetnika kazniti.

- naloga o pretrazi – nije potreban poseban nalog za oduzimanje

b) Policija – može oduzeti predmete prije započinjanja kaznenog postupka –tijekom izvida kaznenih (čl. 213. st. 1. ZKP)

- čine to bez naloga- sastavljaju bilješku- osiguravaju utvrđivanje istovjetnosti predmeta- izdaju potvrdu o oduzetim predmetima

31

4. Oduzimanje spisaa) Ako neka osoba drži spise – pisane sastavke (isprave, poslovne knjige, rukopise,

nacrte, pisma nepredana na pošti) pa ih odbije predati – oni će se privremenooduzeti.

b) Ako se radi o običnim spisima, koji mogu poslužiti kao dokaz- moraju se popisati,- ako to nije moguće – staviti u omot i zapečatiti (čl. 220. st. 1. ZKP).- osoba od koje su spisi oduzeti mora se pozvati na otvaranje omota

(može i u odsutnosti) – čl. 220. st. 2. ZKP.

c) Ako se radi o spisima i ispravama koji sadrže tajne podatke prema posebnomzakonu (klasificirane podatke), državna tijela kod kojih se nalaze mogu uskratitinjihovo pokazivanje i predaju, a odluku o deklasificiranju podataka državno tijelodonosi na zahtjev državnog odvjetnika ili suda (čl. 264. st. 1. i 3.).

Kod podataka o poslovanju pravnih osoba (ako one traže neobjavljivanje) i bankekod podataka koji predstavljaju bankovnu tajnu – u takvom slučaju državniodvjetnik može od suda zatražiti donošenje rješenja o davanju podataka o računimai prihodima određene osobe (čl. 265. st. 1.).

5. Predmeti izuzeti od privremenog oduzimanja

a) predmeti izuzeti su od privremenog oduzimanja - nabrojani u odredbi čl. 262.st.1. - svode se na isprave, tehničke snimke i druge zapise čiji sadržaj predstavljaneku zakonom zaštićenu tajnu, čije očuvanje zakonodavac smatra važnijim odinteresa utvrđivanja činjenica u kaznenom postupku. (npr. pisana priopćenjaokrivljenika branitelju ili privilegiranim svjedocima, osim ako ih okrivljenikdragovoljno preda)

b) Ta zabrana otpada ako se protiv branitelja i osoba oslobođenih svjedočenjapojavi vjerojatnost da su počinile ili sudjelovale u počinjenju određenogkaznenog djela - tada se može izvršiti pretraga stana i oduzimanje predmeta (čl.218. st. 4. ZKP).

c) Predmeti oduzeti suprotno zakonskim odredbama čl. 218. st. 3. i 4. ZKP -nezakoniti dokazi.

d) Predmeti oduzeti u smislu čl. 80. i 82. KZ (v. gore) radi osiguranja izvršenjakaznenih sankcija – ne potpadaju pod ovo ograničenje.

6. Vlasnička pitanja - postupak

a) Privremeno oduzeti predmeti vraćaju se vlasniku ili posjedniku- čim ne postoje razlozi za oduzimanje- kad je dokazni postupak završen

32

b) Postupak koji nije završio osuđujućom presudom - predmeti se mogu oduzetisamo

ako to zahtijevaju probici - javne sigurnosti- zaštite časti i dostojanstva.

7. Posebni slučajevi ograničenja prava vlasništva nad novcem i financijskimtransakcijama kod sumnje na određena kaznena djela

a) Na zahtjev državnog odvjetnika, sudac istrage može izdati rješenje o dostavipodataka o računima i prihodima određene osobe, čak i prije početka istrage,

Uvjeti:-ako za tu osobu postoji vjerojatnost da na svojim bankovnim računimaprima, drži ili na drugi način raspolaže prihodima ostvarenim kaznenimdjelom te- da je taj prihod važan za istragu kaznenog djela ili da prema zakonupodliježe prisilnom oduzimanju (čl. 265. st. 2.).

Pod istim materijalnopravnim pretpostavkama državni odvjetnik od sucaistrage može zatražiti da banci ili drugoj pravnoj osobi naloži praćenje platnogprometa i transakcija na računima određene osobe, te da o tome izvješćujedržavnog odvjetnika (trajanje: najdulje 1 godinu) (čl. 265. st. 5.)

c) Na zahtjev USKOK-a sud može banci ili drugoj pravnoj osobi:- izdati nalog o praćenju platnog prometa na računu osobe- ako postoji osnovana sumnja da je novac ostvaren kaznenim djelima

organiziranog kriminala ili- radi prikrivanja izvora takvog novca.

- Trajanje praćenja - do 6 mjeseci od izdavanja naloga

d) Sud može naložiti pravnoj ili fizičkoj osobi da:- privremeno obustavi izvršenje transakcije- ako se pojavi sumnja da financijska transakcija

- predstavlja kazn. djelo,- služi njegovom prikrivanju,- prikrivanju dobiti ostvarene kaznenim djelom

e) USKOK ima ovlasti kontrole i ograničenja prava vlasništva nad novcem ifinancijskim transakcijama.- Može zatražiti od banke podatke o računima na kojima se nalaze prihodi od

kazn. djela iz njegove nadležnosti.- Ako banka ne postupi po zahtjevu – USKOK traži od suda odluku o zahtjevu.

f) Za neizvršavanje naloga suda odgovorna osoba u banci kaznit će se- novčanom kaznom od 5.000,00 - 20.000,00 kuna ili- kaznom zatvora do mjesec dana (čl. 42a. USKOK)

g) Sakrivanje ili uništavanje isprave o platnom prometu = kazneno djelosprječavanja dokazivanja (čl. 304. st. 2. KZ).

33

8. Osiguranje prisilnog oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom uovršnom postupku

a) Sprječavanje počinitelja da sakrije ili onemogući oduzimanje imovinske koristi (čl.82. st. 1. i 2. KZ) - privremeno oduzimanje predmeta - do donošenja presude

Neučinkovitost ovakvog pristupa kod organiziranih kriminalnih skupina

b) Kazneni zakon: prošireno oduzimanje imovinske koristi (čl. 82. st. 2.)

ZUSKOK predviđa mjere iz ovršnog postupka za osiguranje prisilnog oduzimanjasredstava, prihoda ili imovine ostvarene kaznenim djelima za koje je nadležanUSKOK (čl. 55. st. 2. ZUSKOK)

Uvjeti:- postoje osnove sumnje da su sredstva prihod ili imovina iz

kazn. djela iz nadležnosti USKOK-a,- vrijednost viša od 100.000,00 kuna,- postoje osnove sumnje da će počinitelj onemogućiti ili znatno otežati njihovo

oduzimanje.

Zahtjev za njihovo određivanje podnosi USKOK, a prije započinjanja kaznenogpostupka ih izriče sudac istrage.

c) Trajanje mjere: - do 21 dan,- može se produljiti do 6 mjeseci,- još do godine dana.

Izvori:glava XXVIII. ZKP i posebni Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristiostvarene kaznenim djelom i prekršajem (NN 145/10)

3. Posebne dokazne radnje

Primjenom nekih od ovih mjera (čl. 332.-340.) se ograničavaju neka ustavna prava islobode, npr. pravo na nepovredivost poštanskog komuniciranja (čl. 36. st. 1. UstavaRH) te pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog života (čl. 35. Ustava RH).

1) nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu,2) presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka,3) ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija,4) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta,5) uporabu prikrivenih istražitelja i pouzdanika,6) simuliranu prodaju i otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano

primanje potkupnine,7) pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova,8) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela.

34

Odlučivanje o primjeni mjera: pisanim obrazloženim nalogom:

Zakonski uvjet za određivanje primjene mjere– supsidijarnost: ''Ako se istraga ne može provesti na drugi način ili bi to bilo

moguće samo uz nerazmjerne teškoće''.- razmjernost: ' protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila

ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz članka 334. ZKP

Nadležnost: sudac istrage, iznimno (u slučaju opasnosti od odgode) kadokolnosti nalažu da se s izvršenjem radnji započne odmah, nalog iz stavka 1. ovogčlanka, prije početka istrage na vrijeme od dvadeset četiri sata može izdati državniodvjetnik (čl. 332. st. 2.).

Nužnost naknadne sudske konvalidacije: ''Sudac istrage odmah odlučujerješenjem o zakonitosti naloga''.

A. Posebna dokazna radnja nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora idrugih komunikacija na daljinu

Dopuštenom uporabom posebnih “prislušnih” uređaja u telefonskim i drugimtehničkim komunikacijama ograničavaju se temeljna prava, za potrebe kaznenogpostupka u prvom redu “osobi za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila ilizajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu” tj. osumnjičeniku alineizravno i svakoj trećoj osobi koja s njime telekomunikacijski stupi u vezu.

Mogućnost primjene ove mjere i prema trećim osobama- za koje postoje osnove sumnje da počinitelju ili od počinitelja kaznenih djela iz

članka 334. ZKP prenose priopćenja i poruke u svezi s djelom,- odnosno da se počinitelj služi njihovim priključcima na telefon ili drugim

telekomunikacijskim uređajem,- koje kriju počinitelja kaznenog djela ili- koje mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno, tragova

kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na druginačin pomažu da ne bude otkriven.

Trajanje mjere: 6 + 6 + 6 mjeseci

Nužnost razlikovanja ove mjere od policijskih izvida kaznenih djela utelekomunikacijskim sustavima putem provjere uspostavljanja (istovjetnosti, trajanja iučestalosti) telekomunikacijskog kontakta određenih telekomunikacijskih adresa (čl.68. ZPPO). - za njih dostatna opća zakonska osnova iz čl. 207.

Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija (OTC) koji obavlja tehničkukoordinaciju s davateljem telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj kao idavatelji telekomunikacijskih usluga, dužni su policiji osigurati potrebnu tehničkupomoć.

Slučajni nalazi: Ako se prilikom poduzimanja radnji iz članka 332. stavka 1. ovogZakona zabilježe podaci i obavijesti koji upućuju na neko drugo kazneno djelo i

35

počinitelja iz članka 334. ZKP, taj dio snimke će se prepisati i dostaviti državnomodvjetniku, i može se upotrijebiti kao dokaz u postupku za to kazneno djelo (čl. 335.st. 6.). U čl. 338. st. 1. ZKP propisuje da se snimke pribavljene primjenom ove radnjemogu koristiti kao dokaz u postupku (samo) protiv “osobe za koju su postojale osnovesumnje“

B. Ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija te tajnopraćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta

uži opseg primjene: može se odrediti samo prema osumnjičeniku a ne i prema trećimosobama

C. Uporaba prikrivenih istražitelja i pouzdanika

Određenje pojmova (čl. 202. st. 25 i 26.).Vrste prikrivenih istražitelja:

obični 'prigodni''pravi ''tajni agenti'' – trajnije djelovanje

Vrijednost usmjeravanja izvida i istraživanjaDokazna vrijednost ove mjere:

- iskaz prikrivenog istražitelja- eventualne tehničke snimke koje je sačinio prikriveni istražitelj

“prikriveni istražitelj i pouzdanik se mogu ispitati kao svjedoci o sadržaju razgovorakoje su vodili s osobama prema kojima je određena uporaba posebnih dokaznih radnji,kao i svim sudionicima kaznenog djela radi čijeg otkrivanja i dokazivanja je ta radnjabila određena, a njihovi iskazi se mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku” (čl. 333. st.2.).

Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne može se temeljiti isključivo na iskazuprikrivenog istražitelja kao svjedoka (čl. 333. st. 2.).

Zaštita identiteta prikrivenih istražitelja u postupku

Izvršenje radnji ne smije predstavljati poticanje na počinjenje kaznenog djela.

4. Zadržavanje, privremeno oduzimanje i otvaranje poštanskih pošiljaka

Nalog o privremenom oduzimanju može izdati samo sudac istrage - na prijedlogdržavnog odvjetnika

36

Nalog da poštanske i druge prometne organizacije zadrže i njemu, uz potvrduprimitka, predaju pisma, brzojave i druge pošiljke koje su upućene okrivljeniku ilikoje on odašilje ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom može očekivati daće te pošiljke poslužiti kao dokaz u postupku (čl. 339.)

Trajanje: 4 + 2 mjeseca

Samo za kataloška kaznena djela iz čl. 339. st. 3.

Državni odvjetnik može naložiti samo zadržavanje pošiljaka, - ako u roku od 3 dananema naloga suca istrage – obavezna obustava zadržavanja

Zadržane pošiljke otvara državni odvjetnik u prisutnosti dva svjedoka.

Sadržaj pošiljke može se priopćiti okrivljeniku, osobi kojoj je upućena, odnosnopredati primatelju

5. Sravnjivanje osobnih podataka (tzv. rasterska potraga)

1. Pojam i materijalnopravne pretpostavke

a) Sravnjivanje osobnih podataka = uspoređivanje osobnih podataka građanapohranjenih u bazama podataka i drugim registrima s podacima sadržanim upolicijskim evidencijama, registrima i bazama s automatskom bazom podataka.- Ograničenje temeljnog prava na tajnost osobnih podataka – čl. 37. st. 1. Ustava

RH. (čl. 340.)

b) Materijalnopravne pretpostavke – ako postoje “osnove sumnje” da je počinjenokazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti.

c) Brzo izdvajanje “profila” počinitelja kaznenog djela.

2. Formalne pretpostavke

a) Nije potreban sudski nalogb) Kontrolni mehanizam:

- izvještavanje drž. odvjetnika o sadržaju obavijesti,- obavezno brisanje obavijesti najkasnije u roku od 12 mjeseci- iznimno sudac istrage može produljiti rok za daljnja 3 mjeseca (uspješno

okončanje potrage).

3. Pravna upotrebljivost rezultata mjere

a) Identifikacija počinitelja – započinjanje kaznenog postupka

37

6. Tjelesni pregledi

1. Tjelesni pregled osumnjičenika ili okrivljenika može se odrediti bez njegovapristanka ako je potrebno utvrditi činjenice važne za kazneni postupak (čl. 326. st.1. ZKP).

Uzimanje krvi i druge liječničke radnje koje se poduzimaju radi analize i utvrđivanjadrugih važnih činjenica za postupak → uvjet za poduzimanje bez okrivljenikoveprivole ako zbog toga ne bi nastupila šteta po njegovo zdravlje.

2. Tjelesni pregled drugih osoba može se bez njihova pristanka poduzeti samo akose mora utvrditi nalazi li se određeni trag ili posljedica kaznenog djela na njihovutijelu.

Uzimanje krvi i druge liječničke radnje koje se poduzimaju radi analize i utvrđivanjadrugih važnih činjenica za postupak → uvjet za poduzimanje - samo da bi seutvrdilo nalazi li se određeni trag ili posljedica kaznenog djela na tijelu druge osobe isamo uz privolu te osobe

- odlučuje se nalogom koji prije podizanja optužnice izdaje državni odvjetnik,tijekom ispitivanja optužnice optužno vijeće, a nakon potvrde optužnice sud predkojim se provodi rasprava (čl. 326. st. 5.).

3. Analiza temeljnog genetskog materijala – molekule tzv. DNA u ljudskom tijelunajdublji je zahvat u temeljno pravo na nepovredivost osobnog života.

Mogućnost određivanja primjene ove mjere (molekularno – genetske analize) akopostoji vjerojatnost da će se tom analizom pribaviti podaci korisni za dokazivanjekaznenog djela.

Uzimanje uzoraka biološkog materijala: 1) s mjesta počinjenja kaznenog djela idrugog mjesta na kojemu su tragovi kaznenog djela, 2) s tijela okrivljenika, 3) s tijelažrtve 4) s tijela druge osobe samo uz njenu privolu

Pravno ograničene na najnužniju mjeru – načelo razmjernosti – dvojako određuje tu mjeru

- ako postoje osnove sumnje da je osoba počinila kaznenodjelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje 6 mjeseci

- ako postoji legitimni cilj – vjerojatnost da će se pribavitipodaci važni za kazneni postupak,

- propisivanjem da se analiza može obavljati na način koji je pod nadzoromMinistarstva zdravstva.

38

c) Pribavljeni podaci mogu se pohraniti i čuvati- dvadeset godina nakon završetka kaznenog postupka- ako je okrivljenik pravomoćno osuđen zbog teškog kazn. djela protiv života i

tijela, spolne slobode i spolnog ćudoređa, braka, obitelji i mladeži te zdravlja ljudi.

7. Prisilno zadržavanje okrivljenika u psihijatrijskoj ustanovi radi vještačenja

4. a) Psihijatrijsko vještačenje:- neubrojivost- smanjenu ubrojivost- ovisnost o alkoholu i opojnim drogama- raspravnu nesposobnost zbog duševnih smetnji.

b) Ako je za obavljanje psihijatrijskog vještačenja nužno zadržavanje okrivljenikau zdravstvenoj ustanovi – sud donosi rješenje o prisilnom zadržavanju (čl. 325)

e) Trajanje zadržavanja - do mjesec dana

- produljenje za još mjesec dana samo zbog novog vještačenja

39

VI. POGLAVLJE: UTVRĐIVANJE ČINJENICA U KAZNENOMPOSTUPKU

1. Pojam i vrste činjenica

1. Pojam činjenice: 3 elementa (pojava u stvarnosti + utvrđivanje u postupku + cilj:primjena prava);

2. Vrste činjenica:

a. pravno relevantne činjenice: pojam; materijalno i procesno pravno relevantnečinjenice;b. činjenice indicije: pojam (iskustvo!); naziv (inidicum, znak, znamenje): dvostrukoznačenje (činjenica i dokaz); broj potrebnih indicija i sukladnost među njima(mogućnost – vjerojatnost – nikad sigurnost; iznimka alibi) značenje priznanja;c. pomoćne činjenice: provjera, a ne utvrđivanje

3. Činjenice koje se u postupku ne utvrđuju:a. činjenice koje se ne smiju utvrđivatib. činjenice koje se u pravilu ne utvrđuju

Činjenice koje se ne smiju utvrđivati određene su: procesnim pravom (zabrana reformacije in peius, identitet presude i optužbe) materijalnim pravom (iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika, čl. 201 KZ)

Činjenice koje se u pravilu neće utvrđivati: notorne činjenice (lat. notus, znan poznat): pojam, pravni učinak) pretpostavke (presumpcije): pojam vrste – prirodne, pravne (oborive i

neoborive), procesnopravne i materijalnopravne (nedužnosti i čestitosti:međusobni odnos!).

Presumpcija čestitosti:presumpcija materijalnog kaznenog prava, koja ima procesnopravne posljedice.kazneno djelo klevete (čl. 200. st. 1. i 2. u svezi sa st. 3. Kaznenog zakona)Posljedica - teret dokazivanja u kaznenom postupku, iznimno, prebacuje se naokrivljenika.

Pretpostavka okrivljenikove nedužnosti:pretpostavka okrivljenikove nedužnosti sadržajno se preklapa s

pravilom in dubio pro reo iznimke od pretpostavke okrivljenikove nedužnosti -slučajevi u kojima

kazneni zakon teret dokazivanja prebacuje na okrivljenika(a) presumpcija čestitosti,(b) odredba čl. 82. st. 2. KZ koja okrivljeniku nameće obvezu

dokazivanja zakonitog podrijetla imovine.(c) odredba čl. 203. KZ za djela protiv časti i ugleda

40

2. Utvrđivanje činjenica

Načini utvrđivanja činjenica od strane tijela kaznenog postupka:a. vlastitim opažanjem (činjenice koje postoje tijekom postupanja)b. iskazivanjem osoba (okrivljenik, svjedoci i vještaci)c. ispravamad. tehničkim registracijama činjenica

Dva glavna načina:

1. utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem tijela kaznenog postupka.

2. utvrđivanje činjenica s pomoću preostale tri gore spomenute metode.- “posrednik” – osoba koja daje iskaz (okrivljenik, svjedok, vještak), neka isprava ilipak, tehnička snimka činjenica.Za razliku od prvog načina, tijelo kaznenog postupka ovdje mora uvijek ocijenitivjerodostojnost takvog “posrednika”.u teoriji kaznenog procesnog prava ovi načini utvrđivanja činjenica nazivaju sedokazima. Drugi se dakle, način utvrđivanja činjenica sastoji u uporabi dokaza, tj.dokazivanju.

Neposredno je utvrđena pravno relevantna činjenica onda ako je tijelo kaznenogpostupka za nju saznalo:a) vlastitim opažanjemb) putem neposrednog dokaza, tj. jednog “posrednika” (iskaza osobe, isprave ilitehničke snimke) iz čijeg sadržaja tijelo kaznenog postupka može neposredno,izravno zaključiti o postojanju pravno relevantne činjenice.

1. Utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem procesnog tijela i radnjeu kaznenom postupku u kojima se ono primjenjuje

Utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem najpouzdaniji način utvrđivanja činjenica– spoznajni lanac najkraći

Te se radnje u načelu, mogu poduzeti tijekom cijelog kaznenog postupka: očevid,rekonstrukcija događaja, pokus, pretraga doma, pretraga osoba, prepoznavanje osobai predmeta te suočenje.

41

a) Očevid

a. Pojam očevida: elementi pojma (proc. radnja + vlastito opažanje važnih činjenica+ forma); ZKP → očevidom se činjenice u postupku utvrđuju ili razjašnjavajuopažanjem vlastitim osjetilima i njihovim pomagalima (čl. 304.-306.)

način poduzimanja očevida reguliraju pravila kriminalistike

b. Tko i kada može vršiti očevid (?):

Smješten u dokazne radnje. No, može se poduzeti i prije započinjanja istrage a inakon njenog završetka, na glavnoj raspravi. Cilj očevida je utvrditi činjenice kojepostoje u vrijeme njegova poduzimanja;

a) Prije započinjanja istrage, tijekom izvida kaznenih djela, očevid može obavitidržavni odvjetnik ili na temelju njegova naloga istražitelj. Očevid se može obaviti,prema čl. 213. st. 1. i 2., kao tzv. hitnu dokaznu radnju, ako postoji opasnost ododgode ili, ako je za odlučivanje o podizanju optužnice svrhovito da se očevidobavi, a istraga nije obvezna (čl. 213. st. 2.).

b) Tijekom istrage očevid može obaviti državni odvjetnik ili na temelju njegovognaloga istražitelj. Iznimno, očevid može obaviti i sudac istrage na dokaznom ročištu(čl. 235. i čl. 236. st. 1. toč. 4.).

c) Tijekom rasprave očevid može obaviti raspravno vijeće ili sudac pojedinac.

Zakon propisuje da tijelo koje obavlja očevid može zatražiti pomoć stručne osobekriminalističko-tehničke, prometne ili druge struke (čl. 306. st. 1.).

Tko može biti nazočan očevidu:

- očevidu koji se obavlja prije glavne rasprave mogu prisustvovati oštećenik,okrivljenik i branitelj samo ako se on poduzima na dokaznom ročištu

- očevidu koji se obavlja na raspravi mogu biti nazočne sve osobe čija je nazočnostpretpostavka za održavanje rasprave.

Procesne formalnosti očevida- o očevidu koji se poduzima prije istrage, tijekom istrage ili izvan glavne raspravesastavlja se poseban zapisnik.Zapisnici kasnije služe raspravnom sudu pri donošenju presude. On, naime, nijedužan (a najčešće uopće nije niti u mogućnosti) sam ponoviti očevid.

b) Ostale procesne radnje za utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem tijelakaznenog postupka

Rekonstrukcija događaja (“sudski eksperiment”) je posebna vrsta očevida, kojemunije cilj utvrđivanje, nego provjera utvrđenih činjenica ili izvedenih dokaza i tosimulacijom događaja.

42

Čl. 305. st. 1. predviđa da tijelo koje vodi postupak može radi provjere izvedenihdokaza ili utvrđivanja činjenica važnih za razjašnjenje stvari, odrediti rekonstrukcijudogađaja “koja se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje seprema izvedenim dokazima događaj odvijao”.

Druga posebna vrsta očevida je pokus, koji se poduzima „da bi se ispitao utjecajodređene okolnosti na određenu stvar, stanje ili odnos“ (čl. 305. st. 3.). Za pokustakođer, po analogiji, vrijedi sve ono što je rečeno za procesne formalnosti očevida.

Prepoznavanje (čl. 301.) je procesna radnja kojom se utvrđuje istovjetnost osobe,predmeta, prostora, zvuka, načina kretanja ili drugog obilježja, koje je opažaookrivljenik ili svjedok, usporedbom s drugom osobom, predmetom, prostorom,zvukom, načinom kretanja ili drugim obilježjem (čl. 301. st. 1.).O prepoznavanju se sastavlja zapisnik i odgovarajuća snimka svih pokazanihpredmeta i prostora,Radnja prepoznavanja služi, već prema samom nazivu, za utvrđivanje pomoćnihčinjenica.

Suočenje - okrivljenik može biti suočen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom akose njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Isto vrijedi i za jednoga svjedoka uodnosu na drugoga (istodobno se mogu suočiti samo dva svjedoka). Radnja služi zautvrđivanje pomoćnih činjenica:

2. Dokazi i dokazivanje

a. Pojam dokaza i dokazivanja Posredno utvrđivanje činjenica: vrlo često – potreban dokaz (izvor saznanja o

činjenicama koje se ne mogu neposredno utvrditi) Dokazivanje: uporaba dokaza (iskaza, isprava, tehničkih registracija) radi

utvrđivanja činjenica u kaznenom postupku

b. Vrste dokaza dokazi u užem smislu (samo izvori saznanja – nisu ujedno i činjenice) i

dokazi u širem smislu (neposredni + indicije)

c. Uporaba dokaza odlučivanje o izvođenju dokaza izvođenje dokaza (utvrđenje sadržaja) ocjena dokaza (zaključivanje o postojanju činjenice): čl. 450. st. 2.: '' Sud je

dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalimdokazima te na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenicadokazana''.

d. Slobodna ocjena dokaza i formalna dokazna teorija(načela)

43

e. Teret dokazapojam: pravna obveza dokazivanja činjenica za onog subjekta kojeg pogađaju

pravom određene negativne posljedice neutvrđivanja: dva stajališta o pojmu teretadokaza

teret dokaza kod nas: ovisi o fazi postupka (izvidi, istraga, optuživanje, rasprava)presumpcija okrivljenikove nedužnosti i materijalni teret dokaza (stvarna a nepravna obveza okrivljenika)

Propisi kojima se zabranjuje uporaba određenog dokaza:

Ovim propisima se:a) zabranjuje da se određene činjenice u kaznenom postupku utvrđuju nekim drugimdokazom osim propisanim, ili seb) zabranjuje da se u kaznenom postupku činjenice utvrde putem nezakonitogdokaza.

Ad a)Propisi kojima se zabranjuje da se određene činjenice u kaznenom postupkuutvrđuju nekim drugim dokazom osim propisanim, mogu se podijeliti na dvijegrupe.o propisi vezani uz formalnu dokaznu teoriju.o propisi prema kojima se u stadiju rasprave činjenice ne smiju utvrđivati

dokazima pribavljenim izvan propisanog načina pribavljanja i izvođenja.Praktički najvažnije: kod tzv. obavijesti građana policiji o kaznenom djelu.

Nužno uočiti razliku između cilja propisa prve i druge grupe: cilj propisa prve grupe: postići što veću točnost utvrđenja činjenica. cilj propisa druge grupe: istraživanje i utvrđivanje činjenica na način

sukladan zahtjevima zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda te pravaokrivljenikove obrane u kaznenom postupku.

Ad b)Propisi kojima se zabranjuje da se u kaznenom postupku činjenice utvrde putemnezakonitog dokaza

Kod nas, nezakoniti dokazi su, (čl. 10. st. 2.) oni

koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravompropisane zabrane mučenja, okrutnog ili nečovječnog postupanja,

koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravomzajamčenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i čast te prava nanepovredivost osobnog i obiteljskog života,

44

koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričitopredviđeni ovim Zakonom” te

drugi dokazi “za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.

Zabrana utvrđivanja činjenica na temelju nezakonitih dokaza izričito slijedi izodredbe čl. 10. st. 1. koja navodi da se sudske odluke “ne mogu utemeljiti nadokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi).” Njome se nezakonitdokaz isključuje iz dokaznog materijala koji služi kao osnovica presude. Naziv:ekskluzijsko (lat. excludere – isključiti) pravilom.

Pitanje nezakonitih dokaza spada u najteža pitanja suvremenog kaznenog procesnogprava.

Zabranjeni načini pribavljanja dokaza: (čl. 6.) primjena sile, prijetnje ili sličnih sredstava primjena određenih medicinskih intervencija (lobotomija, narkoanaliza,

narkodijagnoza) iskaz pribavljen protivno zabrani diskriminacije

Pravne posljedice primjene zabranjenih načina pribavljanja dokaza- iskaz pribavljen protivno navedenim zabranama ne može se upotrijebiti kao

dokaz u postupku (čl. 6. st. 3.).

U treću skupinu spadaju dokazi koji su izričito u zakonu predviđeni kaoneupotrebljivi pri donošenju sudske odluke u kaznenom postupku.Zakon predviđa osam kategorija dokaza, za koje je to zakon, iz različitih razlogapredvidio:(1) ako je iskaz okrivljenika, svjedoka ili druge osobe pribavljen povredom zakonske

zabrane diskriminacije, ili ako je prema okrivljeniku, svjedoku ili drugoj osobipovrijeđena zabrana primjene medicinske intervencije ili davanja sredstavakojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza, ili je upotrijebljena sila,prijetnja ili druga slična sredstva (čl. 6.);

(2) zapisnici i dokazi pribavljeni nezakonito obavljenim pretragama (čl. 250.);(3) privremeno oduzeti predmeti, a koji se ne trebaju oduzeti prema kaznenom

zakonu ili koji ne mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u postupku; (čl. 262. st.7.);

(4) snimke i zapisnici o ispitivanju okrivljenika u slučajevima kada je ispitivanjeprovedeno na određeni zabranjeni način (čl. 281.);

(5) zapisnici o ispitivanju svjedoka u slučajevima u kojima sud nije poštivao zabranuda se neki svjedok ispituje o činjenicama koje predstavljaju zakonom zaštićenutajnu ili je spriječio neku osobu da koristi svoje pravo na uskratu svjedočkogiskaza tamo gdje joj to inače zakon omogućuje, ili su povrijeđena određenapravila o ispitivanju zaštićenog svjedoka (čl. 300. i čl. 42. toč. 2. ZUSKOK);

(6) zapisnici o suočenju, ako suočenje nije snimljeno uređajem za audio-videosnimanje (čl. 278. st. 4. i čl. 289. st. 5.);

(7) zapisnici o ispitivanju vještaka u slučajevima u kojima je kao vještak bila ispitana

45

osoba koja to pravno ne smije biti (čl. 311. st. 1.);(8) izvori saznanja pribavljeni nezakonitim mjerama tajnog nadzora nad

telekomunikacijama, osobama, prostorijama, predmetima ili pošiljkama, odnosnotajnih infiltracija u kriminalne skupine (čl. 335. st. 8. i čl. 339. st. 8.).

Između vrsta nezakonitih dokaza postoji bitna razlika.zabrana mučenja, okrutnog i nečovječnog postupanja apsolutno nederogabilna (čl.

10. st. 2. toč. 1.), te se dokazi pribavljeni kršenjem te zabrane ne mogu uporabitikao dokaz u kaznenom postupku,dokazi pribavljeni kršenjem prava na formalnu i materijalnu obranu, prava na

dostojanstvo, ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog život,neće se smatrati nezakonitim dokazima u dva slučaja (čl. 10. st. 3.):

o Ako su pribavljeni radnjom za koju je prema kaznenom zakonuisključena protupravnost (čl. 10. st. 3. toč. 1.).

o Ako su pribavljeni u postupku za teške oblike kaznenih djela za kojase provodi redoviti postupak, kod kojih je povreda prava, s obziromna jakost i narav, bitno manja u odnosu na težinu kaznenog djela (čl.10. st. 3. toč. 2.).

U tim će slučajevima sudovi primjenjivati načelo razmjernosti u ocjenjivanjuzakonitosti dokaza. - formalnu nezakonitost dokaza može otkloniti jači interes zaučinkovitošću kaznenog progona, i to prema sljedećim kriterijima: v. Krapac (2010),str. 430-432.a) teški oblici kaznenih djela za koja se provodi redoviti postupak - to mogu bitiisključivo kvalificirani oblici teških kaznenih djela, odnosno djela za koja jepropisana kazna zatvora iznad 10 godina za koja se vodi redoviti postupak;b) narav povrede prava ovisi o načinu na koji je procesno tijelo počinilo tu povredu– je li postupajući protuzakonito prije toga planiralo počiniti tu povredu ili nije, je lipostupalo nemarno s obzirom na zahtjeve profesionalnog vršenja službe ili dužnosti,ili je li imalo neke druge neprihvatljive motive;c) jakost povrede znači koja šteta je neposredno ili posredno nanesena žrtvi tepovrede – osobi koja je bila predmet takve radnje pribavljanja dokaza.

Za te slučajeve, međutim, zakon propisuje da se sudska odluka ne može temeljitiisključivo na dokazu iz čl. 10. st. 3. toč. 2. (čl.10. st. 4.)

Učinci zabrane uporabe nezakonitih dokaza u kaznenom postupku određeni su uZKP tako da:

1) zabrana uporabe nezakonitog dokaza pogađa sve sudske odluke, a ne samopresudu;2) da se počinjena povreda neke zabrane pribavljanja dokaza na određeni način ilizabrane uporabe određenog dokaza u kaznenom postupku može uspješno pobijatižalbom samo ako se sudska odluka “temelji” na takvom dokazu (čl. 468. st. 2. zapresudu; čl. 495. za rješenja).

46

Kako zakon inače kao procesnu sankciju za takvu odluku propisuje njezinunevaljanost (u povodu pravnog lijeka viši sud će je ukinuti), u dijelu teorije navedenise dokazi nazivaju “pravno nevaljanim dokazima”.

Dvojbeni načini pribavljanja dokaza: (v. Bayer, Kazneno procesno pravo – odabranapoglavlja, Zagreb, 1995., str. 246-250).

Poligraf:pojam (detektor laži, lie detector) način registriranja (kombinacija tehničkogsredstva i rada čovjeka)pravni izvori o korištenju poligrafa – Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (čl.69.-70).– izvidna radnja.

Policijski službenik je ovlašten provesti poligrafsko ispitivanje nakon što osobuupozna:1. s radom poligrafa,2. s pravom da se ne podvrgne ispitivanju,3. da rezultat ispitivanja ne može biti uporabljen kao dokaz u postupku.Ispitivanje se može provesti samo nakon što osoba dade pisanu suglasnost.

Određene kategorije osoba ne smiju se podvrgnuti poligrafskom ispitivanju (čl. 70.ZPPO).

Pravno značenje poligrama (zapisnika o poligrafskom testiranju - sadrži pitanja,odgovore, tjelesne reakcije izvan volje ispitanika): nije dokaz na kojem se možetemeljiti presuda, ali može usmjeriti izvide (spoznajno sredstvo); ima značenjeostalih neformalnih radnji (iako je forma određena)

Dodatni teorijski uvjet: ispitivati smije samo posebno kvalificirani ispitivač:Zaključak: poligraf samo pomoćno istražno sredstvo

A. Pojedine vrste dokaza

1. Iskaz okrivljenika

A. Općenito o iskazu okrivljenika

a. Temeljni problem: sukob prava (ravnopravnost!) i dužnosti (okrivljenik kao izvorsaznanja – u pravilu obvezna nazočnost)

b. Može li i u kojoj mjeri okrivljenik biti izvor saznanja (dokazno sredstvo) ukaznenom postupku: mogući odgovori:

47

akuzatorsko stajalište: optuženik nije dužan odgovarati niti mu se smijupostavljati pitanja: primjena danas (?); faktična, ako ne pravna korektura →svjedok u vlastitoj stvari (Engleska);

inkvizicijsko stajalište: okrivljenik je dužan istinito odgovarati, pa se na tomože i prisiliti; problem istinitosti povezan s kumulacijom funkcija; praktičnirezultat

novo inkvizicijsko stajalište (kraj XIX. stoljeća – nakon ukidanja torture)dužnost okrivljenika istinito iskazivati, ali bez mogućnosti prisiljavanja;

stajalište mješovitog postupanja: nema dužnosti iskazivanja, ali postoji pravona postavljanje pitanja.

B. Iskaz okrivljenika u našem pravu

Procesna radnja kojom se dolazi do okrivljenikova iskaza jest ispitivanjeokrivljenika

a. Kontradiktorne postavke našeg prava o okrivljeniku kao izvoru saznanja:o okrivljenik se ispituje (čl. 272-282.)o ''okrivljenik nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja'' čl.

239. st. 1. i čl. 273. st. 1.

b. Obvezna nazočnost okrivljenika u funkciji prava na ispitivanje;

c. Je li okrivljenik koji iskazuje dužan istinito iskazivati (?): razlikovanje lažnog od neistinitog iskaza, pravni učinak lažnog iskaza na odgovornosti okrivljenika (čl. 303. st. 2. KZ-

a); postoji li okrivljenik ovo pravo na lažno iskazivanje?

Tko i kada vrši ispitivanje okrivljenika

- Tijekom izvida policija može ispitivati sve građane radi prikupljanjaobavijesti o kaznenom djelu i počinitelju, ali ih ne može ispitivati “u svojstvuokrivljenika, svjedoka ili vještaka” (čl. 208. st. 4.) što znači da ih ispituju neformalno,(tj. na način koji nije reguliran formalnim kaznenim pravom) kao osumnjičenike,presumptivne svjedoke ili presumptivne vještake.

- Posljedica - izjava takve osobe, o kojoj je policija sastavila službenuzabilješku (čl. 207. st. 3.) ne može se koristiti kao dokaz pred sudom: zabilješka se nakraju istrage, odnosno nakon primitka optužnice na potvrđivanje, a prije njezinaispitivanja mora izdvojiti iz spisa predmeta, što čini sudac istrage (čl. 86. st. 3.).

48

1. Ispitivanje u istrazi ili prije podizanja optužnice ako se istraga ne vodi

- osumnjičenika ispituje na formalni način državni odvjetnik ili po nalogu državnogodvjetnika istražitelj.- ako je redoviti postupak – samo d.o. (ZDO, čl. 69. st. 2.)

- Vrijeme ispitivanja u istrazi: ako se vodi istraga, osumnjičenik mora biti ispitan prije okončanja istrage

(čl. 233. st. 1.). ako se istraga ne vodi, osumnjičenik mora biti ispitan prije podizanja

optužnice, osim ako je u optužnici predloženo suđenje u odsutnosti (čl. 341.st. 3.).

Način na koji se provodi ispitivanje okrivljenika uređuju odredbe čl. 272.-282. ZKP.

Državni odvjetnik mora ispitati uhićenika koji je doveden u pritvorsku policijskujedinicu najkasnije 10 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku (čl. 109. st. 5.).

2. Ispitivanje na glavnoj raspravi

Posebna pravila za ispitivanje optuženika na raspravi. Njima je zakon razdvojioiskaz okrivljenika od njegove izjave o tome kakav stav zauzima prema točkamaoptužbe i toj izjavi pripisao značenje neposredne obrambene procesne radnje o kojojovisi daljnji tijek rasprave. To dovodi do tzv. račvanja rasprave, koje sud morastrogo poštivati:

a) Nakon pročitane optužbe (optužnice, privatne tužbe) predsjednik vijeća moraupitati optuženika je li razumio optužbu.

Nakon toga predsjednik vijeća objavit će kakvo je očitovanje o optužbi iimovinskopravnom zahtjevu optuženik ranije iznio (čl. 415. st. 3.).

b) Ako se optuženik nakon pročitane optužbe, međutim, očituje da se u odnosu nasve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim, postupak se nastavlja izvođenjemdokaza (čl. 416. st. 5.) i tek na kraju tog izvođenja će se pristupiti ispitivanjuoptuženika (čl. 434. st. 2.), ukoliko on želi odgovarati i nije već prije zahtijevao dabude ispitan.

Optuženika prvi ispituje branitelj, a zatim tužitelj te oštećenik. Predsjednik vijećamože u svakom trenutku radi razjašnjenja nejasnoća postaviti pitanje optuženiku (čl.434. st. 3.). Zakon za ispitivanje optuženika koji se ispituje na kraju dokaznogpostupka nije predvidio mogućnost da u slobodnom izlaganju iznese svoj iskaz, većse njegovo ispitivanje obavlja u potpunosti prema kontradiktornom modelu.

Dokazna vrijednost okrivljenikovog iskaza

Slobodna ocjena dokaza – iskaz nema posebnu dokznu vrijednost.

49

Zakonodavac propisuje da i unatoč izjavi okrivljenika kojom se on na raspraviočitovao krivim u odnosu na sve točke optužnice, sud mora nastaviti izvođenjemdrugih dokaza (čl. 416. st. 4.).

Samo iznimno, ako je optuženik na raspravi dao okolnosno i opširno priznanje, kojeje “sukladno prije pribavljenim dokazima”, raspravni sud se mora u dokaznompostupku ograničiti samo na izvođenje onih dokaza koji se odnose na odluku o kaznii drugoj sankciji (čl. 416. st. 4.).

2. Iskaz svjedoka

Pojam: osoba protiv koje se ne vodi kazneni postupak, a za koju je vjerojatno danešto zna o činjenicama koje se utvrđuju u kaznenom postupku i zato je pozvana dapred tijelom kaznenog postupka iznese to svoje saznanje.

Nitko ne može u istom predmetu biti istodobno okrivljenik i svjedok. Naprotiv,oštećenik, privatni tužitelj i supsidijarni tužitelj mogu biti ispitani kao svjedoci (čl.283. st. 2.).

Iznimka - ustanova krunskog svjedoka koja je u naš postupak uvedena Zakonom oUredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Pravno su od svjedočenja izuzete neke osobe koje zakon isključuje od općegrađanske dužnosti svjedočenja. Opća dužnost svjedočenja, naime, uključuje tridužnosti čije je neispunjenje popraćeno pravnim sankcijama. To su:a) dužnost odazvati se na poziv tijela kaznenog postupka. Ne odazove li se svjedokuredno dostavljenom pozivu a svoj izostanak ne opravda, može se prisilno dovesti(čl. 291. st. 1.);

b) dužnost iskazivati. Ako svjedok bez zakonskog razloga odbije svjedočiti, može senovčano kazniti a ako i tada ne svjedoči, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedokne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok sepostupak ne završi, ali nikad dulje od mjesec dana (čl. 291. st. 2.);

c) dužnost iskazivati istinu. Svjedok je dužan govoriti istinu i ništa ne smijeprešutjeti (čl. 288. st. 3.). Ako iskazuje neistinito tj. dade lažni iskaz, čini kaznenodjelo iz čl. 303. st. 1. Kaznenog zakona, zaprijećeno kaznom zatvora od šest mjesecido pet godina. Na to mora biti prije početka ispitivanja posebno upozoren.

Iznimke od opće dužnosti svjedočenja:

a) Osobe koje se ne mogu ispitati kao svjedoci dakle, čak i kada bi to same htjele. Tosu (čl. 284.): osoba koja bi svojim iskazom povrijedila zakonom ustanovljenu obvezu

čuvanja tajnosti podataka, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze; branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik zahtijeva;

50

okrivljenik ako se radi o slučaju u kojem se protiv više osoba vodiojedinstveni kazneni postupak za više kaznenih djela ali je postupak razdvojenpa bi stoga u drugom postupku mogao biti saslušan kao svjedok premda uprvom još uvijek ima ulogu okrivljenika;

vjerski ispovjednik o sadržaju ispovijedi; maloljetnik koji s obzirom na dob i duševnu razvijenost nije sposoban

shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti (v. niže) (čl. 285.st.4.).

b) Povlasticu da ne moraju svjedočiti (tj. mogu, ako tako žele, odbiti davanje iskazau cijelosti) imaju (čl. 285.): osobe koje su s okrivljenikom u bliskoj vezi, određenoj zakonom (bračni ili

izvanbračni drug, rođaci u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećegstupnja zaključno, srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno teposvojitelj i posvojenik okrivljenika). Zakon im tu povlasticu daje kako bi ihoslobodio teške moralne dvojbe u slučaju ako bi bile dužne iskazivati: iliiskazivati istinu i tako naškoditi bližnjemu ili iskazivati lažno i tako naškoditisebi;

javni bilježnici i porezni savjetnici u okviru zakonske obveze čuvanja tajne; odvjetnici, liječnici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome što su u

obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika; novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i

podataka za koje su saznali u obavljanju svojega zanimanja i koji suuporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja.

Tijelo koje vodi postupak mora prije svakog ispitivanja, poučiti te osobe da nemoraju svjedočiti te upozorenje i odgovor unijeti u zapisnik (čl. 285. st. 3.).Ako su one najprije svjedočile a kasnije, u tijeku postupka se predomislile iprihvatile povlasticu, zapisnik o njihovu prijašnjem iskazu se ne može koristiti kaodokaz i mora biti izdvojen iz spisa predmeta.

c) Povlasticu da ne moraju odgovoriti na pojedino pitanje imaju osobe koje bi timeizložile sebe ili svoga bliskog rođaka kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnojmaterijalnoj šteti (čl. 286. st. 1.). O tome ih tijelo koje vodi postupak mora poučitičim se pokaže vjerojatnost postojanja tih razloga.

1. Ugroženi i zaštićeni svjedoci

Povlasticu da ne moraju odgovoriti na pojedino pitanje ili da odbiju davanje iskaza ucjelini imaju i tzv. ugroženi svjedoci.

Možemo razlikovati dvije kategorije ugroženih svjedoka. osobe koje bi davanjem iskaza ili odgovorom na pojedino pitanje sebe ili sebi

blisku osobu izložile “ozbiljnijoj opasnosti” po život, zdravlje, tjelesnunepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega (ugroženi svjedoci u užemsmislu)

51

One tu povlasticu imaju “dok se ne osigura zaštita svjedoka” (čl. 294. st. 1.)koja se sastoji od: aa) posebnog načina ispitivanja i sudjelovanja u postupku tebb) mjera zaštite svjedoka i njemu bliskih osoba izvan postupka (čl. 294. st. 2.).Ispitivanje ove kategorije uređeno je pravilima o ispitivanju ugroženihsvjedoka, koji se u kaznenom postupku ispituju kao zaštićeni svjedoci (čl.294.-299.),

osobe koje su posebno osjetljive, kao što su djeca oštećena kaznenim djelom ilistare osobe, bolesne osobe ili osobe s posebnim potrebama, kod kojih bi primjenaobičnih pravila o ispitivanju dovela do trauma ili teških šteta po psihofizičkozdravlje. Zakon sadrži posebna pravila za ispitivanje obiju kategorija ugroženihsvjedoka (posebno osjetljivi svjedoci).

A. Postupovna zaštita ugroženih svjedoka (u užem smislu) (čl. 294 – 299. ZKP)

Osobe koje su najčešće ugroženi svjedoci: Krunski svjedoci (pokajnici) Prikriveni istražitelji Žrtve i svjedoci očevidci kaznenih djela organiziranog kriminaliteta

- nužnost razlikovanja postupovne od izvanpostupovne zaštite svjedokaPosebni način ispitivanja i sudjelovanja ugroženog svjedoka u postupku određujesudac istrage na pisani obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika.

Ako se sudac istrage i državni odvjetnik slože oko posebnog načina ispitivanja isudjelovanja ugroženog svjedoka u postupku, sudac istrage o tome donosi rješenjekojim određuje pseudonim zaštićenog svjedoka (tzv. anonimizacija svjedoka),posebni način sudjelovanja u postupku i posebni način ispitivanja (čl. 295. st. 5.)

Oblici postupovne zaštite:

- samo prikrivanje identifikacijskih podatakaispitivanje se provodi pod pseudonimom, bez iznošenja osobnih podataka, a u

ostalom dijelu se ispitivanje provodi prema općim odredbama o ispitivanju svjedoka.

- prikrivanje i izgleda svjedoka.ispitivanje se obavlja ''posredstvom tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka'', a

lik i glas svjedoka su izmijenjeni. Svjedok se nalazi u drugoj prostoriji.

Dokazno pravilo: Presuda i ocjena o nezakonitosti dokaza ne može se temeljiti samona iskazu zaštićenog svjedoka (čl. 298 ZKP).

B. Izvanpostupovna zaštita ugroženih svjedoka:

Zaštita koja se pruža svjedocima izvan kaznenog postupka; sastoji se upoduzimanju radnji koje ne služe izravno provođenju kaznenog postupka.

Vremenski, izvanpostupovna zaštita može započeti prije početka kaznenogpostupka, trajati paralelno s postupkom (i postupovnom zaštitom) i trajatinakon završetka kaznenog postupka u kojem je ta osoba bila svjedok.

52

Izvanpostupovna zaštita svjedoka danas je u hrvatskom pravu uređenaZakonom o zaštiti svjedoka (dalje: ZZS)

C. Zaštita ugroženih svjedoka u materijalnom kaznenom pravu

Otkrivanje identiteta zaštićenog ili ugroženog svjedoka (čl. 305.a KZ)

Postupovna zaštita posebno osjetljivih svjedoka:

Cilj: sprječavanje postupovne traumatizacije (sekundarne viktimizacije)

Posebno osjetljivim svjedocima ne prijeti neka druga osoba kako bi ih primorala daodustanu od davanja iskaza ili promijene sadržaj svog iskaza, već opasnost za ovukategoriju svjedoka dolazi od samog davanja iskaza odnosno od samog sudjelovanjau postupku, koje je za njih iznimno neugodno, zbog njihovih posebnih svojstavakoja ih čine ranjivijim od ostalih ''običnih'' svjedoka ili zbog prirode kaznenog djelakoje dovodi do traumatizacije.

Vrste posebno osjetljivih svjedoka: Svjedoci koji su posebno osjetljivi zbog svojih posebnih svojstava (djeca,

maloljetnici, osobe sa smetnjama u razvoju, duševno bolesni svjedoci i dr.)

Svjedoci žrtve određenih kaznenih djela (kaznenih djela protiv spolneslobode, kaznenih djela nasilja i dr.)

Oblici zaštite i pomoći posebno osjetljivim svjedocima: Smanjenje broja ispitivanja Snimanje svjedočenja i prikazivanje snimke u kasnijem stadiju postupanja Specijalizacija i obuka osoba koje vrše ispitivanja posebno osjetljivih

svjedoka Ispitivanje svjedoka putem videoveze iz druge prostorije Zabrana okrivljeniku da sam postavlja pitanja svjedocima i postavljanje

pitanja putem posrednika Nazočnost bliske osobe radi pružanja potpore posebno osjetljivom svjedoku Promjena izgleda sudnice, isključenje javnosti...

Uređenje pravnog položaja djece svjedoka i maloljetnih svjedoka u hrvatskom k. p.p. (čl. 292.).

Zaštita žrtava silovanja – čl. 422. ZKP: tzv. ''rape-shield propisi.

53

3. Iskaz vještaka

a. Pojam iskaza: 3 elementa definicije (djelatnost vještaka – stručne osobe kojapomaže sudu u utvrđivanju činjenica, a ne u primjeni prava – pregled predmetavještačenja – iskazivanja (nalaz i mišljenje)

nalaz: opis utvrđenih činjenicamišljenje: odgovor na pitanja radi kojih je i provedeno vještačenje

b. Odnos vještačenja i svjedočenja:

je li vještačenje stručno svjedočenje (?): stajališta kontinentalnog ianglosaksonskog prava;

razlozi za razlikovanje:1. u koju svrhu opažaju činjenice;2. stručno znanje nužno za opažanje vještaka, ali ne i za svjedoka;3. različito vrijeme opažanja činjenica;

kada se vrši vještačenje: uvijek kada opće znanje nije dovoljno zautvrđivanje činjenica, a moguće je kako prije tako i tijekom kaznenogpostupka

c. Obvezno vještačenje: v. primjenu formalne dokazne teorije

d. Tko vrši vještačenje: vještak, a ne sudac ili državni odvjetnik(neovisno o tome štomožda raspolažu stručnim znanjem!); prioritet stručnih ustanova ili posebnihdržavnih tijela koja se bave vještačenjem;

Tko ne može biti vještak: osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok (čl. 311. st. 1.); osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja (čl. 311. st. 1.), osoba prema kojoj je kazneno djelo počinjeno (čl. 311. st. 1.), osobom koja je zajedno s tužiteljem, okrivljenikom ili oštećenikom

zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istoga poslodavca (čl. 311. st. 2.),

Za vještaka se, u pravilu, neće uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok.

Postupak određivanja vještaka i način vještačenja:pismeni nalog vještaku (čl. 309)pravna obveza vještaka – sadržaj (čl. 310)

Dokazna vrijednost iskaza vještaka: problem različitog mišljenja suda i vještaka;elementi za rješavanje problema: primjena pravila o slobodnoj ocjeni dokaza – rezultat? što sa spornom činjenicom? → pravilo in dubio pro reo! nužno detaljno obrazloženje.

54

4. Isprave:

a. Tri različita mišljenja o pojmu isprave:

to je svaki predmet koji može poslužiti kao dokaz (pismo, sredstvo počinjenjakaznenog djela i sl.) → neprihvatljivo jer nema razlike između isprave i materijalnogdokaza (!)

to je svaki zapis (pisani ili tehnički) koji sadrži podatke o činjenicama iz prošlosti(pismo, fotografija, snimka) – neprihvatljivo jer nema razlike od tehničkih snimkičinjenica

to je samo pisani zapis koji sadrži podatke o činjenicama koje se utvrđuju upostupku (npr. pismo, dopis, nacrt, skica..)

b. Je li isprava posebna vrsta dokaza: da! primjer → zapisnik o iskazu; što je dokaz:iskaz ili zapisnik?

c. Sudionici u nastanku isprave: autor, sastavljač i pisar.

d. Vrste isprava:

javne isprave: pojam (tri elementa: državno tijelo ili javna ustanova – nadležnost –propisana forma) i značenje (teorijska i praktična razlika u odnosu na javne isprave)

privatne isprave: pojam i značenje (slobodna ocjena dokaza)

Postupak dokazivanja s ispravama: pribavljanje isprava utvrđivanje spoznajne sposobnosti isprave (tko je autor isprave, odakle su mu

poznate činjenice koje se iznose u ispravi, koji su subjekti, osim autora,eventualno sudjelovali u postanku isprave, te kada i gdje je isprava nastala –autentičnost isprave)

sud čita ispravu i prilaže spisu sud slobodno ocjenjuje koju dokaznu vrijednost ima sadržaj isprave

5. Tehničke snimke činjenica

a. Pojam: tehnička snimka činjenica nastala pomoću optičkih i/ili akustičkihuređaja; temelj razlikovanja od ostalih vrsta dokaza → ne nastaje opažanjem čovjeka(!).

b. Dopustivost uporabe tehničkih snimki kao dokaza u kaznenom postupku ovisi ovrsti snimke tj. načinu njenog nastanka.

1. Tehničke snimke činjenica nastale djelovanjem državnih tijela za potrebekaznenog postupka:

55

2. Ostale snimke

1. Tehničke snimke činjenica nastale djelovanjem državnih tijela za potrebekaznenog postupka se uvijek mogu koristiti kao dokaz.a) tijekom kaznenog postupka, kao snimanja procesnih radnji koja imaju svrhusastavljanja i vođenja posebnog, tzv. zvučnog i slikovnog zapisnika o tim radnjama(čl. 275. st. 2., 278. st. 4.,289. st. 5., 292. st. 1. i 3., 297. st. 2., 301. st. 7, 409. st. 2.,);reproduciranje tog zapisnika na glavnoj raspravi u dokazne svrhe (čl. 432. st. 2.)

b) prije započinjanja kaznenog postupka, kao tehničke snimke tajnog nadzora nadtelekomunikacijama, osobama i predmetima, učinjene za potrebe budućeg kaznenogpostupka tijekom posebnih dokaznih radnji (čl. 332. i 333.).

2. Ostale snimke mogu se koristiti kao dokaz ako su javne (ponašanja i govore nekeosobe koji su namijenjeni javnosti, bez obzira na to je li snimana osoba zna da seregistracija obavlja ili ne ili ako osoba zna da se snimanje vrši).

3. Nejavne snimke se iznimno mogu koristiti kao dokaz: čl. 10. st. 3. t. 2.

56

II. DIO: TIJEK KAZNENOG POSTUPKA

I. POGLAVLJE: OPĆENITO O NAČINIMA KAZNENOG POSTUPANJA ITIJEKU KAZNENOG POSTUPKA

A. Načini kaznenog postupanja

a. Redoviti postupak (prvostupanjska nadležnost županijskog suda – čl.203. st. 1.)

b. Sumarni postupak (prvostupanjska nadležnost općinskog suda -čl.520. st. 1)

Trenutno važeća pravila o nadležnosti općinskih i županijskih sudova senalaze u čl. 16.-22. ZKP iz 1997. godine, i vrijedit će do donošenja posebnog zakona(čl. 573. st. 1. t. 3. ZKP/08).

- osnovni kriterij: županijski sudovi nadležni za postupanje u prvom stupnju zadjela za koja je zapriječena kazna iznad 10 godina zatvora

c. Postupak prema maloljetnicima

d. Posebni postupci (postupak prema okrivljenicima s duševnimsmetnjama, postupak za oduzimanje predmeta i imovinske koristi,postupak za opoziv uvjetne osude, te postupak za izdavanje tjeralice iobjave).

e. Nužnost postojanja svih stadija (?).

B. Opći pregled tijeka redovitog kaznenog postupka

a. Faze ili stadiji redovitog kaznenog postupanja:

postupanje prije početka kaznenog postupka (prethodnipostupak):

- kazneni progon i kaznena prijava → značenje pojmova(v. toč. 56. b. i 57. b.);

- trajanje kaznenog progona (akuzatornost!) → od upisakaznene prijave ili od bilo kakvog ograničavanjaosobnih prava koje poduzme nadležno državno tijeloradi razjašnjavanja sumnje o počinjenju kaznenogdjela, pa do odustajanja tužitelja ili do donošenjasudske odluke (čl. 2. st. 5.);

57

- sadržaj prethodnog postupka → izvidi i/ili istraga,optuživanje, te obvezno sudsko ispitivanje optužnice;

početni ( prvostupanjski) kazneni (!) postupak:

- početak → sudsko potvrđivanje optužnice (čl. 17. st.1.);

- završetak → donošenje prvostupanjske presude;

- sadržaj početnog postupka → pripreme za raspravu,eventualno pregovaranje o sankciji, raspravljanje, tepresuđivanje);

završni (drugostupanjski) kazneni (!) postupak:

- početak → podnošenje žalbe na prvostupanjskupresudu (redoviti pravni lijek);

- završetak → donošenje sudske odluke po žalbi;

- sadržaj završnog postupka → mogućnost odgovora nažalbu, sjednica sudskog vijeća (ispitivanjeprvostupanjske presude, odlučivanje po žalbi);iznimna mogućnost podnošenja žalbe protivdrugostupanjske presude (čl. 490. st. 1. ZKP);

postupak (iznimno) i nakon završnog kaznenog postupka →izvanredni pravni lijekovi (3);

pregled tijeka postupka: v. Pregled predavanja: Opći dio, str.11.-12.

Pojedine faze postupka i njihovo razgraničenje (shematski prikaz tijeka kaznenogpostupka, određivanje početnih i završnih točaka pojedini faza ili stadija).

Postupanje prije (izvidi, hitne istražne radnje) i nakon okončanja kaznenog postupka(izvanredni pravni lijekovi).

58

II. POGLAVLJE: REDOVITI POSTUPAK

A. PREDISTRAŽNI POSTUPAK

1. Opće odredbe

1. Pojmovi predistražni i prethodni postupak.

2. Saznanje o mogućem počinjenju kaznenog djela:

c. kaznena prijava (v. opći dio), forma (primjer potpune kaznene prijave);

d. oficijelno postupanje državnog odvjetnika.

3. Pojam, vrste i svrha izvida kaznenih djela.

2. Kaznena prijava (čl. 204.-206.)

1. Pojam: pismena ili usmena, posredna ili neposredna obavijest drž. odvjetniku opočinjenju kaznenog djela.

2. Tko podnosi kaznenu prijavu (čl. 204):

tijela državne vlasti (najčešće policija nakon izvida, a i pravne osobe):dužnost prijavljivanja,

fizičke osobe - dužnost prijavljivanja; tajnost podataka o prijavljenoj osobi(čl. 204. st. 6.)

sankcije u KZ-u: neprijavljivanje pripremanja (čl. 299. KZ), teneprijavljivanje počinjenja kaz. djela (čl. 300. KZ);

3. upis kaznene prijave u uspisnik kaznenih prijava odmah po podnošenju (osim uslučaju iz čl. 206. st. 7. i 8. prikupljanje obavijesti i vraćanje prijave na ispravak idopunu)

4. Postupanje s kaznenom prijavom i odluke državnog odvjetnika temeljemkaznene prijave (čl. 206.):

rješenje o odbacivanju prijave (st. 1.): nije k.d. sa služb. progonom; postojeokolnosti koje isključuju krivnju ili progon; nema osnovane sumnje ni nakonpoduzetih izvidnih radnji; kaznena prijava nevjerodostojna; primjena načelasvrhovitosti,(obavijest prijavitelju - 8 dana! zahtjev policiji da prikupi obavijesti i poduzme druge mjere: ako ne može odlučiti

(st. 4.), ali i ako nema prijave "... ali je do d.o. samo dopro glas o počinjenju...";

59

d.o. može pobliže odrediti sadržaj policijskih mjera, zatražiti nazočnost ili izvješćeodmah (bez posebnog traženja izvješće policije u roku od 30 dana); samostalno prikupljanje podataka (st. 7.): neformalno (ispitivanje osoba)vraćanje prijave na ispravak i dopunu (st. 8.)donošenje naloga o provođenju istragepodnošenje optužnice: (jedino ako se u optužnici predlaže suđenje u odsutnosti,

budući da inače okrivljenik mora biti ispitan prije podzanja optužnice)

3. Izvidi kaznenih djela tijekom predistražnog postupka

1. Pravni temelji policijskih izvida (kada policija djeluje?)

samoinicijativno djelovanje; uvjet - postojanje osnova sumnje (čl. 207.) po zahtjevu drž. odvjetnika. (čl. 206. st. 4.) - povezanost s kaz. prijavom (ako d.o.

ne može sam ili preko drugih tijela: supsidijarnost zahtjeva, upućivanje d.o. napoduzimanje samostalnih mjera!?).

2. Način policijskog djelovanja (kako policija djeluje?)

neformalna ili kriminalističko-operativna djelatnost - izvidne radnje (čl. 207.-211.): spoznajna a ne pravna vrijednost; obavijest d.o. u roku od 24 sata odpoduzimanja prve radnje; sadržaj: traženje obavijesti od građana, poligrafskotestiranje, analiziranje glasa, pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage,ograničenje kretanja, pregled objekata pravnih osoba i drž. tijela (u nazočnostiodgovorne osobe), te druge mjere i radnje; sastavljanje službene zabilješke;

formalna policijska djelatnost: (čl. 213. st. 1. – policija može privremeno oduzetipredmete iz čl. 261. kad provodi izvide kaznenih djela u slučajevima kad je istragaobvezna)

3. Važnije neformalne djelatnosti tijekom izvida (čl. 23.-80. ZPPO)

Prikupljanje obavijesti od građana (čl. 208. st. 3. ZKP, čl. 36.-39. ZPPO)- opća postavka → policija nema u provođenju izvida ovlast građane

ispitivati u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vještaka (čl. 208. st. 4.);- građani se nisu dužni odazvati, a ni dati obavijesti; moguće je u istom

predmetu samo jedno pozivanje (čl. 208. st. 3.)- prisilno dovođenje samo osumnjičenika koji je na to u pozivu upozoren:

neodazivanje (uz upozorenje) ili odbijanje poziva;- pravo odbiti davanje obavijesti, nemogućnost ponovnog pozivanja u istom

predmetu;

prikupljanje obavijesti od pritvorenika (čl. 208. st. 4.):- samo radi otkrivanja drugih kaz. djela;

60

- odobrenje suda;- obvezna nazočnost suca istrage ili branitelja;

zadržavanje osoba zatečenih na mjestu počinjenja kaznenog djela ako te osobemogu iznijeti važne podatke ili ih kasnije ne bi bilo moguće ili bi ih bilo mogućeispitati ali uz teškoće (tzv. presumptivni svjedoci); zadržavanje radi upućivanjadržavnom odvjetniku ili do njegova dolaska, ali najduže 6 sati; (čl. 210)

utvrđivanje istovjetnosti osumnjičenika (čl. 211.): snimanje, otisci, teobjavljivanje slike (po odobrenju državnog odvjetnika);

uzimanje uzoraka od osumnjičenika i bez privole radi analize genetskogmaterijala (čl. 211. st. 3.);

ovlasti zapovjednika broda (čl. 209 ) - v. Pomorski zakonik iz 1994.g.

4. Dokazne radnje – prije početka istrage odnosno postupka (čl. 213.-215)

pojam dokaznih radnji: formalne radnje koje tijekom istrage (ili prethodnogpostupka u slučajevima kad se istraga ne vodi) ili kasnijih stadija postupka vršedržavni odvjetnik, istražitelj, ili iznimno sud

u ZKP navedene u poglavlju o istrazi!

pravni temelji (osnove) za vršenje hitnih dokaznih radnji od strane policije iliistražitelja ovise o obveznosti istrage (čl. 213.)

-ako je istraga obvezna –moguće provođenje dokaznih radnji za koje postoji opasnost od odgode,

-ako istraga nije obvezna –moguće provođenje dokaznih radnji za koje postoji opasnost od odgode, ilikoje su svrhovite za odlučivanje o podizanju optužnice.

ako je počinitelj kaznenog djela nepoznat, državni odvjetnik ili istražitelj možeispitati svjedoke ako je to svrhovito za otkrivanje počinitelja ili ako postojiopasnost od odgode (čl. 214.). O svemu što je poduzeto, istražitelj mora prije, aako to nije moguće, odmah nakon provedbe radnje izvijestiti državnogodvjetnika.

posebne dokazne radnje moguće vršiti (to će u pravilu i biti slučaj) prije početkaistrage/postupka (čl. 215.)

61

5. Pouka o pravima okrivljenika

Mora sadržavati obavijest o tome:zašto se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, ako prethodno nije primio

nalog o provođenju istrage;da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja;da u skladu s odredbom članka 184. stavak 2. točka 1. ZKP ima pravo

razgledavanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz;da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da će mu se kad to predviđa

ZKP, postaviti službeni branitelj.

Pouka o pravima se mora dostaviti uz:

1) nalog o pretrazi i privremenom oduzimanju predmeta,2) poziv za prvo ispitivanje,3) nalog o provođenju istrage,4) poziv za dokazno ročište,5) rješenje o istražnom zatvoru.

B. ISTRAGA

A. Opće napomene o istrazi

1. Općenito o otkrivanju kaz. djela i počinitelja: zakonski regulirana otkrivačkadjelatnost prije početka postupka – izvidi i istraga.

2. Pojam istrage: formalno osiguranje dokaza za odlučivanje o daljoj sudbinipostupka; v. načela (elementi istrage) !

3. Obveznost i mogućnost provođenja istrage (čl. 216. st. 1. i 2.).

Obvezno - za k. djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Fakultativno - se može provesti za druga kaznena djela za koja se vodi

redoviti kazneni postupak. Nije moguće - za k. djela za koja se vodi skraćeni kazneni postupak

B. Započinjanje, tijek i okončanje istrage

Državni odvjetnik donosi nalog o provođenju istrage ako postoje osnovesumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se ima provesti istraga.

Rok: nalog o provođenju istrage državni odvjetnik donosi u roku oddevedeset dana od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (članak

62

217. st. 1.). Izdavanje naloga o provođenju istrage zabilježit će se u upisnikukaznenih prijava.

Obvezni sastojci naloga: opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obilježjakaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela, okolnosti iz kojih proizlazeosnove sumnje, ime i prezime i osobne podatke osobe osumnjičenika, ako supoznati, te kratko obrazloženje.

Nalog o provođenju istrage se dostavlja osumnjičeniku u roku od osam danaod dana izdavanja, zajedno s poukom o pravima, osim ako okrivljenik nijepoznat (čl. 218. st. 1.), ali postoji mogućnost odgode (čl. 218. st. 3.).

Prekid istrage – državni odvjetnik nalogom (moguć nastavak istrage):

obligatoran (čl. 223. st. 1.): zdravstvene smetnje kod okrivljenika zbog kojih je nesposoban sudjelovati u postupku; iznimka (nema prekida!) → utvrđivanje

neubrojivosti u vrijeme počinjenja djela, obvezna obrana u ovim slučajevima; te ako se okrivljenik sam stavio u takvo stanje

fakultativan (čl. 223. st. 4.):A) okrivljenik nepoznatB) u bijegu je ili nije dostižan

učinak prekida: nestanak smetnji obvezuje državnog odvjetnika nastaviti istragu;nalog o nastavku istrage, prije prekida mora prikupiti sve dokaze o djelu i krivnji.

Obustava istrage (čl. 224.) (definitivno okončanje postupka, izuzetak obnova)

nalogom državnog odvjetnika:

1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progonipo službenoj dužnosti,

2) ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, osim u slučaju iz čl. 549.st. 3.,

3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ilipomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon,

4) ako nema dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo.

63

Završetak istrage (čl. 228.) državni odvjetnik ili sudac istrage završava istragu kad su provedene radnje

propisane u zakonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjašnjeno da semože podignuti optužnica ili obustaviti postupak.

nalog o istrazi, odluke, zapisnici o radnjama poduzetim u istrazi i svi drugispisi koji se mogu upotrijebiti kao dokaz na raspravi unose se u spis istrageprije njezinog završetka.

završetak istrage upisuje se u upisnik kaznenih prijava. završetak istrage (rok 6 mjeseci - nije apsolutan, obavijest o razlozima

produženja, čl. 230. st. 1.): mogućnost produljenja za 6 odnosno za 12mjeseci

Sadržaj istrage:

Istragu provodi državni odvjetnik (čl. 219. st. 1). Iznimno sudac istrage akoje supsidijarni tužitelj ovlašteni tužitelj – radnje vrši istražitelj.

Istražitelj – novi subjekt - je osoba koja je prema posebnom propisudonesenom na osnovi zakona ovlaštena provoditi dokazne i druge radnje (čl.202. st. 22.) Istražitelj najčešće iz redova policije, i to kriminalističkepolicije, međutim kao istražitelji se mogu pojaviti i službenici drugihdržavnih tijela (Ministarstva financija, Porezne uprave, Carine, Ministarstvaprometa) v. Pavliček, J., Uloga istražitelja u kaznenom postupku, Hrvatskiljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 16, broj 2/2009, str. 895-910.

Državni odvjetnik može nalogom povjeriti provođenje dokaznih radnjiistražitelju (čl. 219. st. 1).

Državni odvjetnik poduzima ili nalaže radnje za koje smatra da su potrebneza uspješno vođenje postupka (čl. 220. st. 1.)

Prijedloge za poduzimanjem radnji državnom odvjetniku mogu upućivatiokrivljenik (čl. 234. ) i oštećenik (čl. 221.).

Okrivljenik nakon primitka naloga o provođenju istrage može državnomodvjetniku predložiti poduzimanje dokaznih radnji. Ako državni odvjetnikprihvati prijedlog okrivljenika, provest će odgovarajuću dokaznu radnju. Akose državni odvjetnik ne složi s prijedlogom okrivljenika dostavlja ga u rokuod osam dana sucu istrage i o tome pisano obavještava okrivljenika. Sudacistrage odlučuje o prijedlogu okrivljenika nalogom. (čl. 234.)

Okrivljenik mora biti ispitan prije okončanja istrage (čl. 233. st. 1.), a ako seistrag ne provodi, prije podizanja optužnice (čl. 341. st. 3.)

Tajnost istrage (čl. 231.)

64

Sadržaj istrage – istražne, dokazne radnje

12 istražnih radnji (11 + 1) , čl. 240.-340.

1. pretraga;2. privremeno oduzimanje predmeta;3. ispitivanje okrivljenika;4. ispitivanje svjedoka;5. prepoznavanje;6. očevid;7. uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela8. vještačenje9. dokaz ispravom10. dokaz snimkom11. elektronički (digitalni dokaz)12. posebne dokazne radnje

Dokazno ročište (čl. 235-238):

Dokazno ročište provodi sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, oštećenikakao tužitelja ili okrivljenika (čl. 235. st. 1.)

Obvezno vođenje dokaznog ročišta (čl. 236. st. 1.) ako:

1) je potrebno ispitati posebno osjetljivog svjedoka (v. čl. 292.); se ispitivanjesvjedoka treba provesti pod uvjetima i na način određen međunarodnim ugovorom (v.čl. 293.), ako se treba ispitati zaštićeni svjedok (čl. 295. st. 9.)

2) svjedok neće moći biti ispitan na raspravi,

3) je svjedok izložen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost iskaza,

4) se drugi dokaz neće moći kasnije izvesti.

Sudac istrage odlučuje o vođenju dokaznog ročišta i provodi dokazne radnje.

Istraživanja obrane:

Čl. 67.: ''U svrhu pripremanja obrane branitelj može tražiti obavijesti od građana,osim žrtve i oštećenika kaznenog djela.'' Pisani poziv – obrazac HOK

ZKP/08 ne predviđa primarnost prethodnog ispitivanja od strane državnih tijela.

Nema snagu pravno valjanog dokaza.

65

C. OPTUŽIVANJE (I KONTROLA OPTUŽNICE)

1. Optužnica

Optužnicu podiže državni odvjetnik nakon što je završena istraga (čl. 341. st. 2.) bez provođenja istrage ako prikupljeni podaci koji se odnose na

kazneno djelo i počinitelja za koje ZKP ne propisuje obvezatnoprovođenje istrage daju dovoljno osnova za podizanje optužnice.

Nakon završene istrage državni odvjetnik je dužan (čl. 229. st. 1.) podignuti optužnicu ili obustaviti istragu.

Rok: 15 dana – mogućnost produljenja za još 15 dana odnosno za još dva mjeseca.

Presumpcija odustanka od kaznenog progona u slučaju nepodizanja optužnice uroku odnosno u krajnjem roku od šest mjeseci nakon završetka istrage. (čl. 229. st. 2.).

Početak faze optuživanja (dostava) i naziv faze (... eventualni nadzor?).

Pojam optužnice: optužni akt (1 od 2!), redoviti i skraćeni postupak, drž.odvjetnikili supsidijarni tužitelj.

Državni odvjetnik može povući optužnicu prije nego što je potvrđena (čl. 365. st.1.)

Sadržaj optužnice (čl. 342. st. 1.) – istovjetnost.

Državni odvjetnik uz optužnicu dostavlja: dokaze na kojima se temelji optužnica (čl. 342. st. 1. t. 4.) popis dokaza kojima raspolaže, a ne namjerava ih izvoditi pred sudom, ako

ukazuju na nedužnost i na manji stupanj krivnje okrivljenika ili predstavljajuolakotne okolnosti (čl. 342. st. 2.)

spis istrage, ako je provedena te zapisnike o provedenim dokaznim radnjama

Iznimka od obaveze obavještavanja i dostave dokaza (čl. 342. st. 3.)1) identitetu zaštićenog svjedoka,2) dokazima čije bi otkrivanje povrijedilo obvezu čuvanja isprava s oznakomtajnosti.

Postupak po optužnici:1) postupak pred sucem istrage2) postupak pred optužnim vijećem

66

2. Prethodno (formalno) ispitivanje i odgovor na optužnicu (čl. 344-347)

Prethodno (formalno) ispitivanje

Dostavljanje optužnice:- sucu istrage (redoviti postupak )- predsjedniku vijeća ili sucu pojedincu – (skraćeni postupak – čl. 525.).

Sudac istrage ispituje formalnu ispravnost podnesene optužnice (čl. 344. st. 1.)

Odluke koje sudac istrage može donijeti nakon toga (čl. 344.)1. rješenjem odbaciti optužnicu (ako je izjavljena od neovlaštene osobe, ili ako

nisu bili ispunjeni uvjeti za podizanje optužnice ili ako je nepravodobna)2. vraćanje optužnice tužitelju da u roku od tri dana ispravi nedostatke

(presumpcija odustanka od progona)3. rješenje o izdvajanju dokaza iz spisa (dokazi na kojima se ne može utemeljiti

sudska odluka iz čl. 86.)

Odgovor na optužnicu

Propisno sastavljenu optužnicu sudac istrage dostavlja okrivljeniku i branitelju – (čl.345. st. 1.) koji mogu podnijeti pisani odgovor na optužnicu u roku od osam danaod primitka optužnice (čl. 346. st. 1.)

Optužnicu sa spisom istrage i odgovorom na optužnicu, ako je podnesen, sudacistrage bez odgode dostavlja optužnom vijeću (čl. 347.)

3. Postupak pred optužnim vijećem

Na sjednicu se pozivaju državni odvjetnik, oštećenik, okrivljenik i branitelj ako gaima (čl. 348. st. 2.).

Okrivljenik se može odreći prava na sjednicu optužnog vijeća i pisanom izjavomzahtijevati suđenje - vijeće u tom slučaju potvrđuje optužnicu (čl. 348. st. 4.).

Tajnost sjednice optužnog vijeća (čl. 349. st. 4.).

Kontradiktorni karakter sjednice, uz ograničenja.

Mogućnost da se okrivljenik očituje krivim (čl. 350. st. 4.).

Izdvajanje dokaza iz spisa – mogućnost vođenja posebnog ročišta o nezakonitostidokaza (čl. 351.) – tajnost?

Uzajamno obavještavanje o dokazima (čl. 352-353.).

67

Moguće odluke optužnog vijeća:

1. potvrđivanje optužnice (čl. 354.)2. obustava postupka (rješenjem) u odnosu na neke ili sve točke optužnice (čl.

355. st. 1.)3. odbacivanje optužnice (rješenjem) (čl. 355. st. 2.)4. vraćanje optužnice tužitelju (rješenjem), ako vijeće ustanovi da u odnosu na

cijelu optužnicu postoje nedostaci u prethodnom postupku ili da činjeničniopis djela ne proizlazi iz ranije pribavljenih dokaza, ili da je potrebno boljerazjašnjenje stvari (čl. 356. st. 1.) . – posljedica: obveza državnog odvjetnikada u roku od osam dana od dostave rješenja donese nalog za dopunu istrage ilipoduzimanje dokazne radnje odnosno odustane od kaznenog progona (čl. 356.st. 3. i 4.).

5. donošenje rješenja o razdvajanju postupka – parcijalno potvrđivanje,parcijalno vraćanje optužnice (čl. 356. st. 2.)

4. Očitovanje okrivljenika o krivnji i pregovaranje o sankciji

Priznanje krivnje, ali bez dogovora o sankciji – potvrđivanje optužnice

Stranke mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja osankciji – obvezna obrana (čl. 360. st. 1.) izjavu mogu potpisati prije i za vrijemesjednice- elementi izjave: čl. 360. st. 4.

Nema ograničenja u pogledu vrste kaznenog djela

5. Donošenje presude na temelju sporazuma stranaka

Vijeće najprije utvrđuje da li su stranke suglasne

Optužno vijeće može:

prihvatiti sporazum stranaka – izricanje sankcije iz izjave (čl. 361. st. 2.). ne prihvatiti sporazum stranaka ako s obzirom na okolnosti, njegovo

prihvaćanje nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ilisporazum inače nije zakonit.

Presuda na temelju sporazuma stranaka se odmah objavljuje, a pisano sastavlja idostavlja strankama u roku od osam dana od objave. Ona se:

ne može se pobijati žalbom zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji,oduzimanju imovinske koristi, troškovima kaznenog postupka iimovinskopravnim zahtjevima.

ne može se pobijati žalbom zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenogčinjeničnog stanja osim ako je optuženik za dokaze o isključenjuprotupravnosti i krivnje saznao nakon donošenja presude.

68

Upućivanje na suđenje i sastavljanje spisa

Nakon potvrđivanja optužnice – sastavljanje raspravnog spisa - sadržaj spisa (čl. 366.st. 2.)

Pravo stranaka stavljati prigovore na uvrštenje pojedinih isprava, zapisnika i predmetau raspravni spis (o prigovoru odlučuje rješenjem vijeće na ročištu). Stranke se, uzsuglasnost vijeća, mogu sporazumjeti o unošenju u raspravni spis i drugih sastojaka.

69

D. GLAVNA RASPRAVA I PRESUĐIVANJE

1. Pripreme za glavnu raspravu i okončanje kaznenog postupka prijeotvaranja rasprave

Pripreme za raspravu obuhvaćaju održavanje pripremnog ročišta za raspravu, određivanje rasprave i donošenje drugih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom.

Ispitivanje svjedoka i/ili vještaka tijekom priprema (čl. 369);

Pripremno ročište:

supsidijarna primjena odredbi o raspravi nije javno provodi se pred predsjednikom vijeća rokovi za određivanje : 1 odnosno 2 mjeseca provođenje pripremnog ročišta nije obvezno postupku za kazneno djelo za

koje je propisana kazna zatvora do petnaest godina – procjena potrebevođenja od strane predsjednika vijeća (čl. 371. st. 2.)

izdvajanje dokaza iz spisa prije početka pripremnog ročišta (čl. 371. st. 3.)

Tijek ročišta: na početku ročišta moguće donošenje presude temeljem sporazuma stranaka

(čl. 374.) izlaganje navoda iz optužbe (ponovno) očitovanje okrivljenika o optužbi stranke obrazlažu dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi

(upozorenje na nepostojanje pravila beneficium novorum)

Mogućnost obustave kaznenog postupka (čl. 380)

Određivanje raspravePredsjednik vijeća prije završetka pripremnog ročišta, nalogom određuje vrijeme i mjesto održavanja rasprave te koji će se svjedoci i vještaci pozvati na raspravu, kao i pribavljanje drugih dokaza.

Ako pripremno ročište nije održano, predsjednik vijeća odredit će raspravunajkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrđene optužnice – samoodređivanje termina rasprave

Dopunski suci (čl. 384.)

70

2. Glavna rasprava

Javnost tijekom rasprave (načelo, ustavni i međ. propisi); tko je nazočan (čl. 387.); upravljanje gl. raspravom - predsjednik vijeća (čl.393. st. 1.);

redosljed radnji (tijek raspravljanja, čl.398.):

1. otvaranje zasjedanja, sastav vijeća, predmet, nazočni (čl. 400.);

2. posljedice izostanka sudionika s gl. rasprave:

a. drž. odvjetnik - odgoda (čl. 401. st. 1.);b. sups. tužitelj ili pr. tužitelj - obustava (čl.401. st. 2.), presumpcija!,c. uredno pozvani optuženik - dovedbeni nalog (čl. 402. st. 1); 3 iznimke: upostupku za djela do 12 godina (čl. 404. st. 3.) , kontumacijski postupak (čl.402. st. 3. i 4.) te rješenje o održavanju gl. rasprave u odsutnostiokrivljenika (čl. 404. st. 2.) : okr. se sam stavio u položaj ili stanje uslijedkojega ne može biti na raspravi + obvezni branitelj!);d. branitelj – odgoda ako je obvezna obrana- mogućnost kažnjavanja do50.000 kn

e. svjedok, vještak – mogućnost vođenja postupkaOvisno o tome tko je uputio poziv.ako je poziv uputila stranka - stranka može zahtijevati da mu pozivuputi sudako je poziv uputio sud, predsjednik vijeća će naložiti da se na idućuraspravu prisilno dovede i kazniti svjedoka novčanom kaznom do50.000,00 kuna

3. utvrđenje istovjetnosti optuženika (čl. 413. st. 1.) provjera primitka irazumijevanja pouke o pravima (čl. 413. st. 2.) udaljavanje svjedoka(čl. 414.)

4. početak gl. rasprave - čitanje optužnog akta (čl. 415. st. 1.) ; značaj →presuda;

5. ispitivanje optuženika:

a. razumijevanje optužbe (čl. 415. st. 2.); b. iznošenje ranijeg očitovanja o optužbi (čl. 415. st. 3.)

c. izjašnjavanje okrivljenika o optužbi (čl. 416. st. 1.), a ovisno o stavu 2mogućnosti:

- čl. 416. st. 2.: ako se smatra krivim → slobodan iskaz, paispitivanje (redoslijed!); provjera priznanja!

- ne smatra se krivim → najprije dokazni postupak, paispitivanje, ako opt. ne zahtijeva drugačije;

71

Nakon očitovanja optuženika o optužnici i imovinskopravnom zahtjevupredsjednik vijeća poziva stranke da održe uvodne govore (tužitelj,oštećenik, branitelj, odnosno optuženik) (čl. 417. st. 1.)

Dokazni postupak:

Izvođenje dokaza temeljem prijedloga stranaka (čl. 419. st. 1.)

Znatno ograničenje inkvizitorne maksime – na inicijativu suda samo ako sudskovijeće smatra da ti dokazi upućuju na postojanje razloga isključenja protupravnostiili krivnje ili na činjenicu o kojoj ovisi odluka o kaznenopravnim sankcijama.

Redoslijed izvođenja dokaza (čl. 419);

1) dokazi optužbe,

2) dokazi obrane,

3) dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi obrane,

4) dokazi obrane kao odgovor na pobijanje,

5) dokazi suda,

6) dokazi o činjenicama odlučnim za izricanje kaznenopravne sankcije.

Mogućnost odstupanja od navedenog redoslijeda iz opravdanih razloga – odlukapredsjednika vijeća (čl. 419. st. 3.)

Način ispitivanja svjedoka i vještaka: glavno (izravno) ispitivanje, unakrsnoispitivanje, dodatno ispitivanje (čl. 420.)

Kad se dokaz izvodi na temelju odluke suda, ispitivanje svjedoka ilivještaka provodi najprije sud, zatim tužitelj, žrtva ili oštećenik ako suprisutni, te okrivljenik (čl. 420. st. 8.)

Predsjednik vijeća će zabraniti pitanje ili odgovor na pitanje koje je većpostavljeno te ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedopušteno ili nevažno zapredmet (čl. 421.).

Predsjednik vijeća će odbiti izvođenje dokaza (čl. 421. st. 2.) koji

1) za koje su stranke znale do potvrđivanja optužnice ili okončanja pripremnogročišta, ali ih bez opravdanog razloga nisu predložile (članak 377. stavak 1.),

72

2) ako je nezakonit ili se odnosi na činjenicu koja se po zakonu ne može dokazivati(nedopušteni prijedlog),

3) ako činjenica koju bi izvođenjem dokaza trebalo utvrditi nije važna za odlučivanje,odnosno ako ne postoji povezanost između činjenice koju stranka želi utvrditi iodlučnih činjenica ili se ta povezanost zbog pravnih razloga ne može ustanoviti(nevažni prijedlog),

4) ako postoje razlozi za sumnju da se s dokazom neka važna činjenica uopće ne bimogla utvrditi ili bi se to moglo učiniti sa velikim poteškoćama, (neprikladniprijedlog),

5) ako je predloženo izvođenje dokaza očigledno usmjereno na znatno odugovlačenjepostupka (prijedlog koji odugovlači postupak).

mogućnost usmene izmjene optužnice s prekidom rasprave radi pripreme nove optužnice ili bez prekida (čl. 441.);

završni govori stranaka (čl. 443. - 447.): redoslijed (tužitelj-oštećenik-branitelj- optuženik); sadržaj govora; replika; pravo optuženika naposljednju riječ;

objava završetka rasprave → povlačenje na vijećanje i glasovanje.

3. Presuda

Vrste sudskih odluka: nalog: rješenje, presudaVrste presuda - općenito (3 + 2 specifične: kaz.nalog + k.d. neubrojivog):

1 odbijajuća ili formalna presuda (čl. 452.) - razlika od meritorne: nema odobrenja ili prijedloga; već presuđeno; pomilovanje, amnestija i sl.;

2 oslobađajuća ili liberatorna (čl. 453.): djelo nije k.d.; isključena krivnja; nema dokaza (presumpcija?);

3 osuđujuća ili kondemnatorna (čl. 455.): počinjenje djela + krivnja; vezanost presude optužbom;

sastavni dijelovi presude: uvod, izreka, obrazloženje (čl. 459.)način odlučivanja: vijećanje i glasovanje (većinsko i jednoglasno), razdvajanje

glasova, redoslijed pitanja: nadležnost, potreba dopune postupka, ostala prethodnapitanja, počinjenje djela od optuženika, krivnja optuženika, kazna i druge sankcije,troškovi postupka, imovinskopravni zahtjev;nema javnosti prilikom odlučivanja; javno objavljivanje u ime RH; (rok: odmah, a najkasnije u 3 radna dana); čitanje

izreke uvijek javno!; slušanje izreke stojeći; usmena pouka o žalbi i odgovoru nažalbu;

Izrada i dostava pisane presude: pismena izrada objavljene presude: rok - 1 mjesec+ 15 dana (rasprava dulja od 3 dana uzastopce) + još 15 dana (rasprava dulja od 8dana);

73

Ovi rokovi dvostruko kraći ako se optuženik nalazi u istražnom zatvoru Iznimno prekoračenje (čl. 458. st. 3.)

Dostava presude: Pisana presuda s uputom o pravu na žalbu dostavit će se tužitelju,optuženiku i njegovu branitelju, oštećeniku ako ima pravo na žalbu, osobi čiji jepredmet oduzet tom presudom te pravnoj osobi prema kojoj je izrečenooduzimanje imovinske koristi (čl. 458. st. 5.).

74

E. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

1. REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI - ŽALBA

1. Općenito o žalbi

Pojam žalbe (redovnost, sveobuhvatnost, devolutivnost, suspenzivnost); dopuštenost: ovlaštene osobe (stranke, branitelj, oštećenik?, supstitut - čl.

464.); mogućnost odricanja od prava na žalbu – čl. 465. - neopozivo pravodobnost (čl. 463. rokovi: 15 dana –mogućnost produljenja za 15 dana

samo za najteža kaznena djela, (15 godina ili dugotrajni zatvor, v. čl. 463. st.2.);

sadržaj (čl. 466. st. 1.); dopuna - odbacivanje; bez sastavnih dijelova ako je ukorist optuženika;

veoma ograničena primjena instituta beneficium novorum (načelo? - čl. 466.st. 4.);

ograničenja u podnošenju žalbe:oštećenik – čl. 464. st. 4.optuženik koji se u odnosu na sve točke optužbe izjasnio da se smatra krivim -čl. 464. st. 7.stranka koja nije osporavala određenu činjenicu - čl. 464. st. 8.presuda donesena na temelju sporazuma stranaka - čl. 464. st. 9.

2. Žalbene osnove (4 skupine, čl. 467.)

Bitne povrede odredbi kaznenog postupka - vrste i razlike (čl. 468.):

1 apsolutno bitne povrede: Taksativno nabrojane, nužno dovode do ukidanja presude: nepropisan sastav, izuzeće nije provedeno,

odsutnost, javnost isključena (načelo?), tužitelj-prijedlog-odobrenje,stvarna nenadležnost (iznimka?), uža presuda ili prekoračenje (identitet?), red

ispitivanja opt., povreda zabrane ... (načelo?), nerazumljivost-kontradiktornost, rokovi pisanja (načelo?), nezakoniti dokaz;

2 relativno bitne povrede: nakon početka priprema gl.rasprave (čl. 468. st. 3.), svakapovreda može (ali ne mora) postati bitnom!; primjer: provjera priznanja.

Povrede kaznenog zakona (čl. 469.) - sve su apsolutne; to su pogreške o: postojanjukaznenog djela, postojanju krivnje, isključenju progona (zastara, pomilovanje, resiudicata i sl.), primjeni kaznenog zakona (npr. blaži!), ovlastima, uračunavanju.

Pogrešno (odlučna činjenica pogrešno utvrđena) ili nepotpuno (odlučna činjenicauopće nije utvrđena) utvrđeno činjenično stanje (čl. 470.).

75

Odluka suda o kaznenopravnim sankcijama, odluka o sigurnosnoj mjeri i oduzimanjuimovinske koristi, odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude usredstvima javnog priopćavanja (čl. 471.)

3. Postupak po žalbi

Postupak pred prvostupanjskim sudom: ovlaštenja i dužnosti predsjednika vijeća:formalno ispitivanje žalbe i odbacivanje žalbe rješenjem (čl. 472. st. 2.),dostava žalbe protivnoj stranci radi davanja odgovora na žalbu (čl. 473.).

Postupak pred drugostupanjskim (žalbenim) sudom:tajnik suda dostavlja spise nadležnom d.o.sudac izvjestitelj (čl. 474) - izdvajanje dokaza iz spisaodlučivanje uvijek na sjednici vijeća – nema raspravesjednica vijeća javna

Ispitivanje presude po službenoj dužnosti (čl. 476.)

Granice ispitivanja prvostupanjske presude - oficijelnost (čl. 379. st. 1.): povredavažnih postupovnih odredbi (6: sastav, zahtjev, stv. nadležnost, identitet, vrijemeiskaza optuženika, zabrana ...); nezakonit dokaz; odsutnost opt. ili branitelja; povredakaznenog zakona na štetu optuženika.

4. Odluke po žalbi (čl. 480-489)

4 odluke (2 rješenja i 2 presude –čl. 480. st. 1.)

Rješenje o odbacivanju (čl. 481.: nepravodobnost; - nedopuštenost).

Presuda o odbijanju žalbe kao neosnovane i potvrđivanju prvostupanjske presude (čl.482.) kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti povredezakona na koje je dužan paziti po službenoj dužnosti

Rješenje o ukidanju pobijane presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu (čl.483.): postoje bitne povrede (iz žalbe ili one utvrđene oficijelno!) ili se radi opogrešno ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju pa je potrebno ponovnoprovesti raspravu

Presuda o preinačenju pobijane presude (čl. 486.): žalba osnovana ili se oficijelnoutvrdio žalbeni razlog; činjenice su pravilno utvrđene, ali nije pravilno primijenjenopravo.

5. Žalba protiv presuda drugostupanjskog suda

Iznimka od načelnog pravila o dvostupanjskom postupku (čl. 490)Sastav suda (v. poglavlje o sudu!) i način odlučivanja (samo na sjednici:)

76

2 slučaja i razlozi njihova normiranja (čl. 490. st. 1.)

1. dugotrajni zatvor

2. preinačenje i osuda umjesto prvostupanjskog oslobođenja

6. Žalba protiv rješenja

razlike od žalbe na presudu – čl. 491.-496.

1. žalba na rješenje ponekad isključena;

2. rok kraći: 3 dana ako zakonom nije drukčije propisano (čl. 492. st. 2.)

3. nije uvijek suspenzivna (istraga, pritvor).

Nadležan sud za odlučivanje o žalbi protiv rješenja - čl. 494. st. 1. i 2.

Odluke suda po žalbi na rješenje – čl. 494. st. 3.

77

2. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Opće napomene

Pojam i naziv – razlika od redovnih pravnih lijekovaPojam, vrste i pravni učinak pravomoćnosti

2. Zahtjev za obnovu kaznenog postupka

Pojam obnove postupka: vraćanje okončanog postupka u raniju fazu.

Vrste obnove: neprava i prava obnova postupka.

Neprava obnova:

Slučajevi neprave obnove (bez posebne odluke kojom se obnova dozvoljava):

postoji pogreška u odmjeravanju kazne u slučaju stjecaja: čl. 498. st. 1. toč. 1. i 2. (v.KP!);

nemogućnost izvršenja dijela jedinstvene kazne zbog amnestije, pomilovanja ilidrugih razloga: čl. 498. st. 1. toč. 3. (v. KP!);

ako je optužba odbačena zato što nije bilo zahtjeva ovlaštenog tužitelja ili nije bilopotrebnog prijedloga za progon ili odobrenja, odnosno ako je iz istih razloga postupakpravomoćno obustavljen, sud će na zahtjev ovlaštenog tužitelja dopustiti obnovu čimprestanu razlozi zbog kojih su donesene navedene odluke(čl. 499.).

Postupak neprave obnove: novu presudu donosi sud u sjednici vijeća na prijedlogdržavnog odvjetnika, ako je postupak vođen na njegov zahtjev ili na zahtjevosuđenika, a nakon ispitivanja protivne stranke (čl. 498. st. 5.). U slučaju pod 3. sudće nastaviti s postupkom, ali samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja (akuzatornost).

Prava obnova:

Opći razlozi za pravu obnovu:

1. facta noviter reperta: novopronađene činjenice,

2. facta noviter relata: novoiznesene činjenice.

Slučajevi prave obnove u korist osuđenika kod nas, čl. 501. st. 1. (pravilo) bezobzira je li osuđenik prisutan, ako:

78

Obnova zbog počinjenja kaznenog djela tijekom postupanja (čl. 501. st. 1. t. 1. i 2.:primjena formalne dokazne teorije ili zakonske ocjene dokaza kao iznimka -pravomoćna presuda kao dokaz - zašto?; iznimka od iznimke - povratak pravilu!):

presuda je utemeljena na lažnoj ispravi ili lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača(v. čl. 311. i 303. KZ); ne lažni iskaz okrivljenika!

presuda je donesena zbog bilo kojeg kaznenog djela d.o., suca, suca porotnika,istražitelja ili druge osobe koja je obavljala dokazne radnje;

obnova zbog iznošenja novih činjenica ili dokaza prikladnih za oslobođenje ili osuduosuđenika po blažem kaznenom zakonu (čl. 501. st. 1. toč. 3.);

obnova zbog višekratne osude iste osobe za isto kazneno djelo ili zbog osude višeosoba zbog istog kaz. djela koje je mogla počiniti samo jedna osoba ili samo neke odosuđenih (čl. 501. st. 1. toč. 4.);

obnova zbog osude povodom produljenog kaznenog djela (v. KP!) a podneseni sunovi dokazi po kojima osuđenik nije počinio sve radnje, a to bi moglo bitno utjecatina odmjeravanje kazne (čl. 501. st. 1. toč. 5.);

Poseban slučaj obnove - obnova nakon provedenog kontumacijskog postupka →pravo osuđenika na obnovu u roku d godine dana (čl. 497. st. 2.);

Primjena odredbi o obnovi i u slučaju kada je podnesen zahtjev za izmjenupravomoćne sudske odluke:na temelju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je poništen ili ukinutpropis na temelju kojeg je bila donesena pravomoćna osuda (v. čl. 58. Ustavnogzakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske) ilina temelju odluke Europskog suda za ljudska prava koja se odnosi na neki razlog zaobnovu kaznenog postupka.

Prava obnova kaznenog postupka na štetu okrivljenika dozvoljena samo –čl. 503.(iznimno):

obnova zbog pravomoćne obustave postupka (prije početka gl. rasprave!!!) temeljemodluke suda o nepostojanju dokaza (npr. rješenje o obustavi istrage ili postupka;meritorno odlučivanje!), pa su naknadno podneseni novi dokazi koji opravdavajuponovno pokretanje kaznenog postupka (čl. 500. st. 1.);

obnova zbog pravomoćne obustave postupka uvjetovane zlouporabom službenogpoložaja državnog odvjetnika (čl. 337. KZ) ili zbog kaznenog djela prisile premapravosudnom dužnosniku koji je neosnovano odustao od progona do početka gl.rasprave (čl. 502. st. 2.) ili je to učinio nakon početka rasprave pa je donesenaodbijajuća presuda (čl. 503. st. 1. toč. 3.);→ primjena formalne dokazne teorije;

obnova nakon donošenja pravomoćne odbijajuće (formalne) presude i to ako je razlogpresudi:

79

stvarna nenadležnost suda → ovlašteni tužitelj pred nadležnim sudom zatražiti ćeobnovu postupka (čl. 503. st. 1. toč. 1.);

vršenje progona od neovlaštenog tužitelja, pa ovlašteni tužitelj zatraži obnovu (čl.503. st. 1. toč. 2.);

nepostojanje prijedloga ili odobrenja, a to je dobiveno nakon pravomoćnosti presude(čl. 503. st. 1. toč. 4.);

isključenje kaznenog progona zbog oprosta, pomilovanja, zastare ili drugih razloga (v.KP!), a kasnije se utvrdi da se ovo ne odnosi na djelo utvrđeno odbijajućompresudom.

Ovlaštenici za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka (čl. 504. - stranke i branitelj,a nakon smrti osuđenika, državni odvjetnik i procesni zamjenici iz čl. 464. st. 2.).Obveza suda izvijestiti ovlaštenika na podnošenje o razlogu za obnovu.

Sud nadležan za odlučivanje o zahtjevu: vijeće suda koji je u prijašnjem postupkusudio u prvom stupnju (čl. 505.)

Rokovi za podnošenje zahtjeva za pravu obnovu postupka:

pravo na obnovu nakon kontumacijskog postupka: 1 godina od saznanja osuđenika zapravomoćnu presudu (čl. 497. st. 2.);na štetu okrivljenika (čl. 503. st. 2.): 1 mjesec od saznanja tužitelja za okolnosti nakojima može temeljiti zahtjev;u korist osuđenika: bez roka (beneficium novorum!).

Postupak povodom podnošenja zahtjeva: vijeće prvostupanjskog suda - dopunazahtjeva po potrebi, bez suca koji je ranije odlučivao(čl. 505. st. 3.); odgovor nazahtjev u 8 dana (kontradiktornost!); izvidi činjenica i pribavljanje dokaza(predsjednik vijeća ili istražni sudac); mišljenje d.o.;

Odluke suda po zahtjevu za obnovu:

rješenje o odbacivanju zahtjeva: neovlaštena osoba, zahtjev nije dopunjen, nemazakonskih uvjeta za obnovu, ne radi se o novim dokazima, dokazi očito nisu prikladni(čl. 506. st. 1.);rješenje o uvažavanju zahtjeva i dopuštanju obnove uz beneficium cohaesionis (čl.507. st. 1. i 2.); određivanje u koju se fazu postupak vraća (istraga ili gl. rasprava);mogućnost odlučivanja o prekidu izdržavanja kazne (čl. 507. st. 4.) po pravomoćnostirješenja obustava izvršenja kazne, ali je moguće odrediti pritvor (čl. 507. st. 5.);rješenje o odbijanju zahtjeva: dokazi nisu prikladni (čl. 507. st. 1.)

Odluke suda nakon obnovljena postupka (nije vezan ranijim rješenjima):

rješenje o obustavi prije početka gl. rasprave: ukida i raniju presudu (čl. 508. st. 2.);

80

presuda nakon provođenja gl. rasprave - u izreci se navodi sudbina ranije presude:njeno djelomično ili u cijelosti stavljanje izvan snage, te ostavljanje na snazi (čl. 508.st. 3.); uračunavanje već izdržane kazne; postojanje zabrane ... .

3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Pojam - izvan. pravni lijek predviđen radi otklona povreda zakona počinjenihpravomoćnom sudskom odlukom i (ili?) sudskim postupkom (čl. 509.).

Ovlaštenik: samo Glavni drž.odvjetnik;

Postupak po zahtjevu → čl. 510.-511.sud nadležan za odlučivanje o zahtjevu: VSRH:izvjestitelj - sjednica vijeća - moguć prekid ili odgoda izvršenja do donošenjaodluke (nema žalbe na rješenje!) - vezanost zahtjevom (uvijek?); beneficiumcohaesionis; zabrana reformatio in peius, ako je zahtjev u korist osuđenika.

Odluke suda po zahtjevu (čl. 512. - 514.):

Presuda o odbijanju zahtjeva kao neosnovanog: ne postoji povreda zakona (čl. 512.)

Presuda ako je zahtjev osnovan (čl. 513. - postoji povreda zakona) i to:

Preinačenje pravomoćne odluke;ukidanje (u cijelosti ili djelomično) pravomoćne odluke i vraćanje na ponovnu odlukuili suđenje prvostupanjskom ili višem sudusamo utvrđenje povrede ako je na štetu osuđenika (deklarativna presuda); ne dira se upravomoćnu odluku (čl. 513. st. 2.)

Novi postupak: beneficium cohaesionis (čl. 511. st. 2.) i zabrana reformacije (čl. 511.st. 3.).

4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude

Pojam: izvanredni pravni lijek u korist osuđenika koji je pravomoćno:osuđen na zatvorsku kaznu iliosuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ilimu je određen prisilni smještaj prema članku 554. stavku 1. ZKPradi pobijanja pravne osnove presude (povreda zakona, postoji od 1977. →ravnopravnost stranaka).

Kumulativno određeni uvjeti za korištenje (čl. 425. st. 2., 3. i 4.):

1. rok: 1 mjesec od primitka pravomoćne odluke (čl. 518. st. 1.)

81

2. prethodno korištenje žalbe - čl. 515. st. 2. - (iznimka: zatvor tek u drugostupanjskoj presudi );

3. ne pobija se odluka VSRH – čl. 515. st. 3. (negativni uvjet).

Osnove za korištenje (čl. 517.):

- neke (ne sve!) povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika; sužena primjenažalbenog razloga → postojanje kaz. djela, krivnje, isključenje kaz. progona, pogrešnaprimjena zakona;- neke (ne sve!) apsolutno bitne (!) povrede odredaba kaznenog postupka; poneštosužena primjena žalbenog razloga → sastav suda, postojanje ovlaštenog tužitelja iliodobrenja, ispitivanje prije dokaznog postupka, prekoračena optužba, povreda zabrane..., nezakoniti dokaz;- neke (ne sve!) relativno bitne (!) povrede odredaba kaznenog postupka; suženaprimjena žalbenog razloga → povreda prava na obranu na gl. raspravi, povredeodredbi žalbenog postupanja koja je mogla utjecati (relativnost!).

Postupak povodom zahtjeva (ovlaštenici: samo osuđenik i branitelj):

Podnošenje prvostupanjskom sudu - samo odbacivanje ako nema uvjeta (čl. 518. st. 2.i 3.);VSRH: odbacivanje (kada?), kontradiktornost (odgovor d.o. na zahtjev); ostalo (vrsteodluka i postupak koji im prethodi: kao kod zahtjeva za zaštitu zakonitosti! (čl. 519.)

Pravna priroda zahtjeva → žalba (sužena) na drugostupanjsku presudu u koristosuđenika (v. žalbu!).

82

III. POGLAVLJE: SKRAĆENI POSTUPAK

1. Opće odredbe

Kada se vodi: prvostupanjska nadležnost općinskog suda (čl. 520. st. 1.).

Ne vodi se istraga kao poseban formalni stadij prethodnog postupka

Široka primjena načela svrhovitosti kaznenog progona (čl. 521-522.)

Supsidijarna primjena općih odredbi o (redovitom) postupanju.

Optužni akti: optužnica i privatna tužba

Optužnica u skraćenom postupku uz opće elemente optužnice sadrži vrstu i mjerukaznenopravne sankcije čije se izricanje traži. Optužnica koja se odnosi nakazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do osamgodina, sadrži samo kratke razloge.

Pokušaj mirenja (privatni tužitelj + sudac pojedinac) → ročište radi prethodnograzjašnjenja stvari (čl. 527.) na koje se pozivaju samo stranke (tko su?); mirovnavijeća i njihov značaj (čl. 527. st. 5.);

Optužne akte tužitelj dostavlja se sucu pojedincu ili predsjedniku vijeća kojinajprije ispituje formalnu ispravnost optužnice: mogućnost donošenja rješenja oodbacivanju optužnice ili privatne tužbe ako utvrdi da sud nadležan ili da postojeuvjeti za odbacivanje optužnice (čl. 525. st. 1.) Ako to ne učini, dostavljaoptužnicu okrivljeniku uz pouku o pravu na odgovor protiv optužnice (čl. 525. st.2. u vezi s čl. 425-427.).

Daljnji tijek postupanja ovisi o težini kaznenog djela:a. ako se optužnica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana kazna

zatvora iznad osam godina, primjenjuju se pravila iz redovnog postupka,tj. optužno vijeće ispituje optužnicu na javnoj sjednici, uz sudjelovanjestranaka, prema čl. 348. do 367.

b. ako se optužnica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana novčanakazna ili kazna zatvora do osam godina, optužno vijeće ispituje optužnicuu sjednici vijeća bez sudjelovanja stranaka.

Kako i kada započinje sumarni postupak (čl. 17. st. 1.):

1) potvrđivanjem optužnice,

2) određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe,

3) donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga (članak 541. stavak 1.).

83

Ako se rasprava ima provesti pred sucem pojedincem pripremno ročište se neprovodi (čl. 529. st. 1.).

Posebni inkvizicijski elementi gl. rasprave u sumarnom postupku: mogućnostodržavanja rasprave bez nazočnosti stranaka (osim ako je tužitelj državniodvjetnik) ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 531.:

2. Postupak za izdavanje kaznenog naloga (čl. 540-545.)

Presuda s kaznenim nalogom - posebna vrsta presude s izricanjem kazne ili mjerebez rasprave i znanja okrivljenika (?), a na prijedlog drž. odvjetnika (velikoubrzanje postupka: preskakanje ne samo istrage već i rasprave!).

Uvjeti (čl. 540. - kumulativno određeni!):

1. zapriječena kazna novčana ili zatvorska do 5 godina;2. nadležnost suca pojedinca3. zahtjev državnog odvjetnika;4. podaci u optužnom prijedlogu daju dovoljno osnova za izdavanje

kaznenog naloga (vjerodostojna kaznena prijava!);5. moguće kaznenopravne sankcije:

a. ograničena novčana kazna (10 - 100 prosječnih dnevnih prihodau RH, v. čl. 51. st. 4 KZ);

b. uvjetna osuda (zatvora do 1 godine, novčana kazna ilisud.opomena);

c. oduzimanje imovinske koristi i objavljivanje presude s kaznenimnalogom kaznenog naloga;

d. zabrana upravljanja motornim vozilom do 2. god., te oduzimanjepredmeta.

e. Sankcije pravnoj osobi v. čl. 540. st. 3.

Odluke suda povodom zahtjeva državnog odvjetnika:

a. odbacivanje zahtjeva (razlozi – čl. 543. st. 1.);b. zahtjev nije osnovan (nema uvjeta) – dostavit će optužnicu optužnom

vijeću radi ispitivanja (čl. 543. st. 2.)c. prihvaćanje (slaganje) s zahtjevom - izdavanje kaznenog naloga (čl. 541.)

Sadržaj kaznenog naloga: prihvat zahtjeva, te izricanje mjere ili kazne; podaci izizreke presude; pouka o prigovoru (čl.541.).

Prigovor protiv kaznenog naloga (čl. 542.): ne mora biti obrazložen; rok - 8 dana(moguć povrat u prijašnje stanje); učinak - zakazivanje gl. rasprave. –konsenzualnost?

84

3. Postupak za izricanje sudske opomene (čl. 546-548)

Pojam sudske opomene (v. čl. 66. KZ: mjera upozorenja za kaznena djelazapriječena novčanom ili kaznom zatvora do 1 god. + očito laki oblik djela).

Forma: osuđujuća presuda → utvrđenje počinjenja kaz. djela i krivnjeokrivljenika!

85

IV. POGLAVLJE: POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

5. Postupak prema maloljetnicima

1. Uvjeti za vođenje: (14 - 18); Zakon o sudovima za mladež (ZSM) → mladipočinitelji = maloljetnici + mlađi punoljetnici (čl. 1.).

2. Sudovi za mladež i njihov sastav: postavljanje od predsjednika VSRH na 5godina; suci i vijeća za mladež, specijalizacija - čl. 37. ZSM: izražena nagnuća zaodgoj, potrebe i probitke mladeži. Sastav suda: čl. 57. ZSM.

3. Specifičnosti postupanja: isključivost postupanja drž. odvjetnika.; nemakontumacije; branitelj od prvog ispitivanja (samo odvjetnik); sudjelovanje centraza socijalnu skrb: izvješća o postupanju i pravo učešća u postupku (čl. 52. ZSM);svjedočenje - nema oslobođenja (čl. 53. ZSM); tajnost postupanja (čl. 55. ZSM).

4. Pretpripremni postupak (umjesto predistražnog, čl. 62. - 67. ZSM). Svrhovitost(v. načela!), izvidi → odluka vijeća za mladež višeg suda o pokretanju postupkapo zahtjevu oštećenika koji ne može biti supsidijarni tužitelj!

5. Pripremni postupak (umjesto istrage, čl. 68. - 78. ZSM) - rješenje o pokretanjupripremnog postupka; zaobilaženje pripremnog postupka po prijedlogu drž.odvjetnika za kaz. djela do 5 g. zapriječene kazne.

6. Postupak pred vijećem: sjednica ili rasprava (oduzimanje slobode!).

86

V. POGLAVLJE: POSEBNI POSTUPCI

1. Postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama

Supsidijarna primjena odredbi o redovitom postupku

Neubrojivost tempore criminis:

- državni odvjetnik jedini ovlašteni tužitelj (čl. 549. st. 2); istraga:prijedlog za utvrđenje neubrojivosti + uvjeti za određivanje prisilnogsmještaja; nakon podizanja optužnice - obvezna obrana! (čl. 550. st. 2.);dodatni razlog za određivanje pritvora (zbog duševnih smetnji opasnostpočinjenja težeg kaz. djela, čl. 551.);

- raspravna nesposobnost okrivljenika - presumpcija poricanjaosnovanosti optužbe prilikom očitovanja o optužbi (čl. 459. st. 3.);

- poseban oblik kontumacijskog postupka (povezati s ovim naslovom!)ako postoji raspravna nesposobnost (čl. 552. st. 2. i 4.); formalnadokazna teorija: utvrđivanje neubrojivosti i raspravne nesposobnostitemeljem iskaza vještaka (čl. 552. st. 2.);

- ako je okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv,državni odvjetnik će u optužnici postaviti zahtjev da sud utvrdi da jeokrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i da mu seodredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba sduševnim smetnjama.

- O takvoj optužnici državnog odvjetnika odlučuje sud nakon provedenerasprave.

- presuda:a. ako sud nakon provedene rasprave utvrdi da je optuženik u stanju

neubrojivosti počinio protupravno djelo te da su utvrđeni uvjeti izZakonA o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS) zaprimjenu mjere prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu →presuda kojom se utvrđuje da je optuženik počinio protupravnodjelo, da ga je počinio u stanju neubrojivosti i kojom se određujeprisilni smještaj za 6 mjeseci (čl. 554. st. 1.); dostava spisanadležnom sudu prema ZZODS-u (462/5);

b. ako sud nakon provedene rasprave utvrdi da je optuženik u stanjuneubrojivosti počinio protupravno djelo, ali da ne postoje uvjeti zaodređivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovuprema odredbama ZZODS → presuda kojom se optuženik oslobađaod optužbe i kojom se odbija zahtjev za određivanje prisilnogsmještaja (čl.

c. ako sud utvrdi postojanje razloga iz čl. 452. zbog kojih se trebadonijeti odbijajuća presuda – donijet će takvu presudu (čl. 554. st.4.)

d. ako sud utvrdi postojanje razloga iz članka 453.(razlozi zadonošenje oslobađajuće presude), osim isključenja krivnje zbogneubrojivosti, donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa odoptužbe (čl. 554. st. 5.)

87

e. ako sud ne utvrdi da je optuženik u vrijeme počinjenjaprotupravnog djela bio neubrojiv, donijet će presudu kojom seoptužba odbija. → državni odvjetnik može odmah nakon objavepresude dati usmeno izjavu da se odriče prava na žalbu i podnijetinovu optužnicu za isto kazneno djelo (čl. 554. st. 6. i 7.)

Ako je presudom određen prisilni smještaj, → predsjednik vijeća dostavit će odmahnakon izvršnosti presude, potrebne spise sudu nadležnom za postupak prisilnogsmještaja prema ZZODS.

2. Postupak za oduzimanje imovinske koristi

Pojam oduzimanja ( čl. 89 KZ!); predmeti koji se prema KZ-u moraju oduzeti (čl.80. KZ) kao i drugi predmeti ako to zahtijevaju probici javne sigurnosti ili zaštitečasti i dostojanstva građana, oduzimaju se neovisno o rezultatu postupka (čl. 556.st. 1.). Obveznost + oficijelnost u određivanju visine imovinske koristi (čl. 557.). Kako oduzeti - odlukom kojom je utvrđeno počinjenje djela ili naknadnim rješenjem čl. 560 - (važno je prethodno utvrđenje počinjenja kaz.djela uz iznimkuobveznog oduzimanja predmeta)

3. Postupak za opoziv uvjetne osude

Kada se postupak vodi: osuđenik u određenom roku nije udovoljio određenim obvezama iz uvjetne osude (v. čl. 69. i 72. KZ!) čl. 564. st. 1. Tijek postupka: izvidi, sjednica vijeća, presuda o opozivu, o određivanju novog roka, te o zamjeni ili oslobađanju od obveze (čl. 564. st. 2.-7.).

4. Postupak za izdavanje tjeralice i objave

Pojam tjeralice (nalog nadležnog tijela koje vodi postupak policiji). Uvjeti za izdavanje (čl. 556.)

a. kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbogkaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti nalazi ubijegu, a

b. postoji rješenje o određivanju pritvora ili istražnog zatvora.

ilic. u slučaju bijega okrivljenika iz ustanove u kojoj izdržava kaznu,

zavodsku mjeru ili je u pritvoru ili istražnom zatvoru Objava – predmeti (čl. 567.).

88

SADRŽAJ:

I. DIO: PROCESNE RADNJE ...................................................................................2

I. POGLAVLJE: OPĆENITO O PROCESNIM RADNJAMA .........................2

II. POGLAVLJE: PROCESNE RADNJE ODLUČIVANJA ..............................6

III. POGLAVLJE: RADNJE PROCESNE PRISILE .......................................10

IV. POGLAVLJE: MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMA SEOSIGURAVA NAZOČNOST OKRIVLJENIKA I DRUGIH OSOBA UKAZNENOM POSTUPKU ...................................................................................12

I. Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika i druge mjere opreza ...............121. Općenito o mjerama:...................................................................................122. Poziv: ...........................................................................................................123. Dovođenje ....................................................................................................134. Mjere opreza ................................................................................................135. Jamstvo ........................................................................................................146. Uhićenje.......................................................................................................157. Pritvor ..........................................................................................................188. Istražni zatvor ..............................................................................................199. Istražni zatvor u domu ................................................................................25

II. Mjere osiguranja nazočnosti svjedoka i vještaka ....................................25

V. POGLAVLJE: RADNJE I MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMA SEPRIBAVLJAJU DOKAZI I PREDMETI KOJI SLUŽE PRI UTVRĐIVANJUČINJENICA ...........................................................................................................26

1. Pretraga ..........................................................................................................26A. Pretraga doma ...........................................................................................26B. Pretraga osobe ..........................................................................................29C. Pretraga pokretne stvari ..........................................................................29

2. Privremeno oduzimanje predmeta ...............................................................293. Posebne dokazne radnje ................................................................................334. Zadržavanje, privremeno oduzimanje i otvaranje poštanskih pošiljaka 355. Sravnjivanje osobnih podataka (tzv. rasterska potraga) ...........................366. Tjelesni pregledi ...........................................................................................377. Prisilno zadržavanje okrivljenika u psihijatrijskoj ustanovi radivještačenja ..........................................................................................................38

VI. POGLAVLJE: UTVRĐIVANJE ČINJENICA U KAZNENOMPOSTUPKU............................................................................................................39

1. Pojam i vrste činjenica...................................................................................39a) Očevid .....................................................................................................41b) Ostale procesne radnje za utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjemtijela kaznenog postupka ...........................................................................41

2. Dokazi i dokazivanje......................................................................................42A. Pojedine vrste dokaza ...................................................................................46

1. Iskaz okrivljenika.......................................................................................46

89

2. Iskaz svjedoka ...........................................................................................491. Ugroženi i zaštićeni svjedoci .................................................................503. Iskaz vještaka .........................................................................................534. Isprave: ...................................................................................................545. Tehničke snimke činjenica ....................................................................54

II. DIO: TIJEK KAZNENOG POSTUPKA ...........................................................56

I. POGLAVLJE: OPĆENITO O NAČINIMA KAZNENOG POSTUPANJA ITIJEKU KAZNENOG POSTUPKA....................................................................56

II. POGLAVLJE: REDOVITI POSTUPAK.......................................................58A. PREDISTRAŽNI POSTUPAK....................................................................58B. ISTRAGA.......................................................................................................61C. OPTUŽIVANJE (I KONTROLA OPTUŽNICE)......................................65D. GLAVNA RASPRAVA I PRESUĐIVANJE ..............................................69E. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA .............................................74

1. REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI - ŽALBA ...........................................742. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI.......................................................77

1. Opće napomene ......................................................................................772. Zahtjev za obnovu kaznenog postupka................................................773. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ...............................................................804. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude ..............80

III. POGLAVLJE: SKRAĆENI POSTUPAK ....................................................82

IV. POGLAVLJE: POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA ....................85

V. POGLAVLJE: POSEBNI POSTUPCI ...........................................................861. Postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama .....................................862. Postupak za oduzimanje imovinske koristi..........................................................873. Postupak za opoziv uvjetne osude .......................................................................874. Postupak za izdavanje tjeralice i objave ..............................................................87