o ~~ ~ D o@®® ~ M\\W@ w UU@©~oo au ©M~UU~@ @~@~~ffi@J@@®

@~~©M©~OO@@ @~@J1WfA\~(g]

DRZAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

HRVATSKO DOBROTVORNO GOSPOJINSKO DRUSTVO

U BRODU NA SAVI1895. ·1941.

IZLOZBA U POVODU 110. GOD/SNJICE OSNIVANJA OVOGA DRUSTVA

OD 23. STUDENOG 2005. DO 31. OZUJKA 2006. U PROSTORIJAMA DASB-a

RADNIM DANOM OD 8-14 SAT/

Slavonski Brad , studeni 2005.

Odbor Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog drustva 1935. godine

uvoo

HRVATSKO DOBROTVORNO GOSPOJINSKO DRUSTVO U BRODU NA SAV/1895.-1941.

Nakon razvojacenja Vojne krajine 1873. godine i procesa «odumiranja» svih vojnih institucija i o njima ovisnih ostalih cimbenika relevantnih za egzistiranje Broda na Savi koji je potrajao do konacnog nestanka svih krajiskih institucija 1881 . i tranzicije gradske vlasti iz vojne u civilnu «udaraju» se novi temelji svekolikog razvitka civilnog Broda kao grada neopterecenog vise primislima na «pogranicni strah» od susjeda s one strane Save jer sui ani stvarno u istoj driavi od 1878. (forma/no od aneksije 1881 .), to jest u Austro-Ugarskoj monarhiji.

Sukladno ovim znacajnim promjenama na prijelazu 19. u 20. stoljece, razvidnim ponajprvo u gospodarskom, demografskom i urbanom razvitku i drustveni iivot u gradu poprima uobicajene obrise karakteristicne za iivotgradskog stanovnistva.

Ooprinos tim promjenama nedvojbeno je dalo i Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko drustvo u Brodu naSa vi (HOGO ) od svoga osnutka 1895. pa sve do II. svjetskog rata ... , meclu prvima «lege artis» osnovanim samostalnim ienskim drustvima u gradu' , cija su «vrata bila uvijek otvorena» i muskarcima koji su bili inicijatori njezinog osnivanja, savjetnici, arangueri pojedinih predstava, blagajnici, ...

Cilj ave izloibe je, ne samo podsjetiti na 110. godisnjicu od osnutka ovog drustva, nego i dati j edan pregled svekolikih djelatnosti na temelju sacuvanih povijesnih izvora' , a koje je ono dostojanstveno realiziralo tijekom svoga dje/ovanja ieleci njima prikupljati novcana i materijalna sredstva kojaje dava/o materijalno najugroienijima Broclanima.

lstodobno avo je i jedna od prica gracJanskoga Broda koji je u periodu od 1878. do pred II. svjetski rat svekolikom angaiiranoscu svojih graclanki i graclana uglavnom to i uspijevao biti zahvaljujuci, izmecJu ostalih znacajnih cimbenika, i entuzijazmu uglednih brodskih obitelji, odnosno inventivnosti gospocla iz obitelji koje su htjele, znale i umjele ugodno-korisno osmisljavati svoju dokolicu i za opce dobra.

Zahvaljujuci Tomislavu Krpanu, velikom ljubitelju zavicajne povjesnice i publicisti cije su objavljene knjige nezaobilazne u svakom iole ozbiljnijom istraiivanju nekih lema brodske povijesti, a nadasve upornom sakupljacu arhivskog i inog gradiva relevantnog za brodsku povijest, dosao sam u priliku saznati da je u 1889. godini u okviru Podrui nice Crvenog kriia u Brodu postojao Gospojinski odbor (nai alost nedostaju podatci o tome kada je zapravo u Brodu osnovana ova Podrui nica) koji se 1. travnja 1889. : «lakljuckom odborske sjednice gospojinskog odbora druitva crvenoga kriia pod ruin ice Brod uSa vi driane dne 26. veljace izrice se Vasoj Blagorodnosti ( tj. cesarskom kraljevskom kapetanu pjesacke pukovnije br. 5 Lucianu Muschitzkom u Miskolzu- op.I.M.) najsrdacnija zahvalnost u ime druitva za veoma ukusno i prekrasno uresenje pliesne dvorane prigodom obdriavanja druitvenog pliesa na dne 8. siecnja 1889. Primite za Vasu blagonaklonu poirtvovnost opetovani izraz nase iskrene zahvalnosti». Za gospojinski odbor potpisala je ovu zahvalnicu predsjednica Ana Radosavljevic (Privatna zbirka Tomislava Krpana: lz ostavstine kapetana pjesacke pukovnije uglednog vojnog casnika i Broaanina po roaenju Lukijana Musitckog,: Erinnerung an die Wasser Assistenz im Fruhjahr 1888. ). Koliko je do sad a pozna to prvo samostalno iensko dobrotvorno drustvo u Brodu na Sa vi je bit a lzraeliticko dobrotvomo gospojinsko drustvo koja je osnovana 8. prosinca 1892. godine sa ciljem da «podupire siromasne jevreje u nasem gradu» ( o tome vise u clanku: Jedna tridesetgodisnjica, «Brodskenovine» br.46od11 . 11 . 1922.) . Moram naialost konstatirati da nema cjelovito sacuvanog arhivskog gradiva o Hrvatskom dobrotvornom gospojinskom drustvu. Sukladno 38.

clanku Pravila Drustva tajnik <<Vodi knjigu registrature i drii u pohrani druitvene spise», sto je on nedvojbeno i cinio. Meautim, nakon ukidanja Drustva 1941. «Hrvatskoj ieni» u Brodu je predan zig (stambilj) Drustva nekoliko fotografija , dokumenata i Pravila sto je danas pohranjeno u Muzeju Brodskog Posavlja. Ovu prazninu dobrim dijelom nadoknaauje Spomenica drustva (nesto vise o njoj vidi u biljesci br.4) koja je jedan od polazista nastanka ave izloibe, kao i clanci u tisku koji su izvjescivali o radu Drustva, a ponesto dokumenata se nalazi i u fondu Gradsko poglavarstvo Brad na Savi/Siavonski Brod kao i u Arhivu obitelji Brlic.

3

KONST/TUIRANJE UDRUGE CLANSTVO- PROGRAM I ZADATCI

/deju o osnivanju Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog drustva u Brodu inicirao je 1893. umirovljeni pukovnik i ugledni Broaanin Andrija 0/ujevic' . Za jednoga od brojnih druzenja u njegovom domu, u Filipovicevoj ulici broj 4, kojemu su nazocili i gospoda: dr. Naco Brlic odvjetnik, dr. Dobros/av Brlic lijecnik, Ante Leskovac, brodski zupnik, braca Salamon i Askija Merkadic, trgovci, Jakob Kahn, trgovac, Martin Kirchmayer, kape/an na zupi Svetog Stjepana i mnogi drugi

Andrija 0/ujevic, glavni pokretac za osnutak Drustva

Broaan/. Pocetkom lipnja 1893. izabran je Privremeni odbor Hrvatskog

dobrotvornog gospojinskog drustva kojeg su cinile:

privremena predsjednica Apolonija 0 ' Elija; privremena potpredsjednica Jozefina Philipovic; tajnica Ivana- Brlic Mazuranic.

U Odbor je izabrano jos i 12 gospoaa.

Privremeni odbor je povjerio kapelanu zupe Svetog Stjepana Martinu pl. Kirchmayeru izradu Pravila drustva koja je polovinom lipnja 1893. prihvatila skupstina Drustva.

Gradsko poglavarstvo Broda na Savi je potom poslalo Pravila na odobrenje Kraljevskoj Zemaljskoj vladi u Zagreb. Na odobrenje Pravila cekalo se skoro dvije godine' zbog, po misljenju celnica Drustva iz 1935. , otpora u Khuenovoj vladi prema uporabi naziva Hrvatsko drustvo. Bilo je to vrijeme kada je «kuenovstina bujno eva/a, kada su Ju/ijanske skole M.A. V nicale po Hrvatskoj kao gljive iza tople ljetne kise, a zeljeznice vozikale nasu hrvatsku djecu

kilometre daleko u maaarske sko/e, da ih tamo odnaroauju i uce Arpadovom jeziku ... '1

Nedugo nakon sto su napokon odobrena Pravila Drustva 2. svibnja 1895. odrzana je prva glavna skupstina pod predsjedanjem gae Apolonije D' Elije, a Zapisnik je vodila Ivana Brlic -­Mazuranic. Na skupstini je izabran Upravni odbor (prakticki potvraen Privremeni odbor izabran u lipnju 1893. godine) , a osnovna zadaca Odbora je bila «pozvati gradjanstvo, da se u druztvo upisuje, ida pricme kupiti prinose, koji se mogu za cielu godinu uplatiti na jed nom»' .

Andrija 0/ujevic (Siobodnica 1829. - Brad na Savi 1913.) je nedvojbeno }edna ad manje spominjanih osoba u nasem gradu a ipak vrijedna spomena zahvaljujuci njegovim mnogim idejama kojima je cilj bio transparentno traziti nacine djelotvornog humanitarnog rada kako bi se materijalno pomoglo socijalno najugrozenijim graaanima Broda. Nakon sluzbovanja u vojsci i umirovljenja nastanjuje se trajno u Brodu. Zahvaljujuci svome dobra odnjegovanom duhu zamjecuje svekoliku socijalnu problematiku svoga Broda o cemu, uz sve ine probleme, raspravlja s tadasnjom brodskom drustvenom elitom u svome domu, pa i o potrebi osnivanja ave udruge. Jed no vrijeme bio je i predsjednik podruznice Crvenog kriza u Brodu na Sa vis koje se funkcije dragovoljno pov/aci na godisnjoj skupstini 17. ozujka 1908. pravdajuci to svojom staroscu. Jste godine na sjednici Gradskog zastupstva izabranje jednoglasno «zacastnim graaaninom grada Broda» uz obrazlozenje: » ... aka je itko, to je bas on svojim nesebicnim, humanitamim i patriotskim radom to odlikovanje zasluzio ... Presv. G. Andrija 0/ujevic stajao je kao vojnik, a stoji jos i danas kao brodski graaanin uvijek u prvom redu na braniku otadzbine i pravde, a njegovo humanitarno djelovanje niti ne mozemo opisati, jer kod svakog plemenitog i humanitarnog podhvata bio je on jedan ad prvih, aka ne glavni suradnik» («Posavska Hrvatska» broj 20 ad 16. svibnja 1908.). . Prigodom obiljezavanja cetrdesete godisnjice Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko drustvo u Slavonskom Brodu je 1935. izdalo: «SPOMENICU HRVATSKOG DOBROTVORNOG GOSPOJINSKOG DRUSTVA U SLAVONSKOM BRODU MDCCCXCV-MCMXXXV» u kojojje dana povijest Drustva ad osnivanja do 1935. Obogacena je decentno odabranim fotografijama pres/ike kojih smo bili slobodni izabrati za ovu izlozbu, a koristene sui neke informacije iz teksta (u nastavku teksta apostrofiranaje samo Spomenica ... ) · Pravilaje odobrila Kraljevska Zemaljska vlada 27. ozujka 1895. godine, a ponovno su odobrena 12.sijecnja 1922. broj 54.189/1921 . kao i 5. svibnja 1929. godine pod brojem 89 Pov. · Spomenica .. . , str.32.

Za predsjednicu Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog drustva (u daljnjem tekstu rabimo HDGD) u Brad ul na Savi je izabrana gaa Apolonija D'Eiija, za potpredsjednicu gda Josipa pl. Filipovic, au Upravni odbor gospode: Bencevi{; Eta, Bobinac udova Magdalena, Br/i{; Franka, Fridrich Ana, Jancikovi{; Katica, Kahn Rifka, Karasi{; Ana, Krvaric Ana, Martin Frana, Najdenac Jelisava, Piskori{; Josipa i gdica Reis Marija. Za revizore su izabrani gospoda: Andrija Olujevic (pukovnik u miru) i Salamon Merkadic, za tajnicu gospodu lvanu Br/i{; Maiuranic; a za savjetnike gospoda: Stjepan pl. Horvath, Martin Kirchmayer, Antun Leskovac, Andrija Olujevi{; kao i za njihove zamjenike gospodu: Angjelo D'Eiiju, i Zefira Marca. Za blagajnika je izabran gospodin Rafo Merkadi{; («Posavska Hrvatska» broj 18. ad 4. svibnja 1895.). Napominjem ito daje te 1895. Drustvo imalo 16 utemeljiteljnih cia nova, 14 dobrotvora i 178 redovith cia nova (Spomenica ... 35. i 36. str.), au 1939. bila su 374 redovna Clana («Posavska Hrvatska», broj 4. ad 17. veljace 1940.).

4

Na prvom sastanku Drustva odluceno je o potrebi tiskanja Pravila u 500 primjeraka blagajnikovoj nabavi potrebnih drustvenih knjiga' .

Suk/adno Pravilima Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko drustvo su sacinjavalf: utemeljitelji bez razlike spola, vjere i stalisa, koji ulaze temeljnu svotu od 40 kr. v. (odnosno 20 fr. au st. vr.) ; redoviti clanovi, tj. sve one cudoredne neporocne gospodje bez razlike vjere i stalisa, koje se obvezu godisnji minimalni prinos od 6 kruna kr. v. istomu druztvu doprinieti ; zacastni clanovi, t, }. osobe, koje glavna skupstina radi vrlih zasluga za druztvo i inih zasluga tom cascu odlikuje; podupirajuci clanovi t. j. gospoda, koja doprinasaju prinos kao redo viti {;fa no vi.

Slicno kao i u drugim dobrotvornim drustvima postojao je i institut dobrotvora u HDGD" .

Zadaca Drustvaje bila: »svojom darezljivoscu, pozrtvovnoscu i radom steci si sredstva, da se bijednomu covjecanstvu bez razlike zavicajnosti i vjere mora/no i materijalno pomogne»" , a njegova svrha, odnosno program je bio: «a) podupirati sirotcad bez roditelja; stare onemogle sirote; bolestne; b) podupirati oskudne ali vrijedne obitelji i pojedine osobe; tajne sirote, a poznate u gradu kao cedne i uzorne; c) podupirati, aka sredstva dopustaju i ine dobrotvorne zavode i poduzeca" ».

Pravilima HDGD bilo je regulirano da su sredstva drustva: »a) kamate od glavnice ulozene od up/ate 6/anova utemeljitelja; darovi druztvenih dobrotvora; darovnice i zapisi; b) novcani prinos cia nova; c) dohodci od zabava i drugih poduzeca'' ».

Organi upravljanja Drustva su bili: Glavna skupstina; Upravni odbor kojeg su cinili:predsjednica"' potpredsjednica, tajnica i 12 gospoaa'' . Ostali organi Drustva su bili: 2 revizora

(birala ih je glavna skupstina na godinu dana iz redova podupirajucih 6/anova); tajnik uz uobicajene poslove korespondencije Drustva tajnik je vodio i knjigu registrature i drzao u pohrani «druztvene spise»); blagajnik (biran iz r edova gospode podupi rajucih {;fa nova/'' cetiri savjetnika i njihova dva zamjenika koje j e Upravni odbor birao na prijed!og predsjednice izmeau podupirajucih cia nova. Ivana Brlic-Maiuranic Gida Koprivcevic, visegodisnja

predsj ednicai Clanica Odbora drus tva visegodisnja predsjednica, tajnica i clanica Odbora drustva

G/avna 8/agajnicka knjiga HDGD je nabavljena sukladno Odluci ovog prvog sastanka Upravnog odbora iste 1895. godine u kojoj je u kontinuitetu od 1895. do zakljucno 1938. voaena evidencija svih novcanih transakcija koje je Drustvo realiziralo u narecenorn periodu. I ova Knjiga je zahvaljujuci Tornislavu Krpanu sacuvana od konacnog unistenja nakon sto je «cudotvorno pronaaena» nakon sto je «planirana definitivno za unistenje negdje na groblju starog papira grad a Broda naSa vi» ipak sacuvana u privatnoj zbirci T. Krpana . Sarna knjigaje relevantan prirnarni izvor za sve rnaterija/ne kvantitativne pokazatelje konkretnog djelovanja HDGD-a u narecenorn periodu.

Po 2. clanku Pravila . Nairne, sukladno 3. clanku Pravila: «osobe rna kojega spola, vjere i stalisa koje novcanorn podpororn iii darovi (irna) podupiru to hrvatsko

dobrotvorno gospojinsko druztvo, biljeze se u zapisnik kao dobrotvori istoga druztva». 4. clanak Pravila. 5. clanak Pravila. 6. clanak Pravila . Predsj ednice Drus tva su bile: Apolonija D 'Eiia 1895. -1897.; Josefina pl. Philipovic 1897.-1899. ; Manda Bobinac 1899.-1903.; Ana

Fridrich 1903.-1905. i 1916.-1929; Ivana Brlic Maiuranic 1905.-1907. i 1929.-1932.; Stanka Matic 1907.-1908.; Erna Mirkovic 1908.-1910. i 1912.-1916.; Gizela Radosavljevic 1910.-1911. ; Karolina Heinzel1911.-1912. i Gida Koprivcevic 1932. -1941.

Djelokrug rada ovih organa reguliran je u Pravilirna clancirna 13. do zakljucno 40. Od osnutka Drustva pa do 1925. blagajnicke poslove su vodila sarno gospoda:

- Rafael Merkadic, trgovac; Antun Markotic, trgovac; Pero Bogdesic, ravnatelj Gradanske skole; Slavko Brdaric, bankovni cinovnik i Jozo Pilar, ingeneur. Nakon glavne skupstine 1925. blagajnicke poslove preuzirnaju gospoae ito: - Reza Margetic, priv. cinovnica 1925.-1926.; Gida Koprivcevic, ravn. uciteljica od 1926.-1932.; Draga Eckl, supruga rnjernika 1932.-1935.; Durdica Hobo/ja 1935.-1936.; Lj ubica Hok 1936.-1939.; Magdalena Merkadic, oiujak 1939. do kraja djelovanja Drustva 1941.

5

ORGANIZIRANJE ZABAVA

Znajuei da su nov6ana sredstva od 6/anarine, kamata od up/ate 6/anova utemeljitelja, te raznih darovnica nedostatna za realiziranje svih zacrtanih programa i zadataka Upravni odbor je odlu6io vee od po6etka svoga djelovanja organizirati prigodne zabave s ciljem da se na njima ostvare i neka sredstva namijenjena nezbrinutoj djeci bez roditelja, starim iznemoglim osobama kao i ostalim materijalno ugrozenim pojedincima, odnosno ostalim dobrotvornim zavodima poduzeeima. Upravo te zabave su zorni pokazatelj inventivnosti 6/anica udruge. To su sljedeee zabave: silvestarske, pokladne, ljetne, cajanke, nikolinjske i ostale.

Silvestarske zabave

Usporeaujuei vee prije spomenutu SPOMENICU u kojoj je dan prakti6ki povijesni hod HDGD-a od osnutka pa do 1935. kao i lokalni brodski tisak koji je na svoj naCin pratio rad Drustva nedvojbeno se nameee zaklju6ak da je najveeu pozornost ono posveeivalo organiziranju Silvestarskih zabava. Ne s/u6ajno, jer su i mnoga druga Drustva u Brodu prireaivale Silvestarske zabave sto je bio poticaj stanovitom nadmetanju

Vise godina nositeljice ovih priredbi su bile gae: Ivana Brlie - Mazuranie' ' , Manda Bobinac, Em a Mirkovie i Ana Fridrich. Veliki doprinos ovim zabavama dati su i gospoda arangeuri Rudolf Heinzel, umirovljeni ravnatelj paste ,

PROGRAM Sll\lestarske ve~•r-1 31 , XI I . 1~30 .

WEEK-END ('Prako n ode.Jj e)

LICA :

Judita Bli., . . . . gd a Cvjoto Duffek b a vid Bli<J . g . M. Zvonare viC Sorel Bliu . . . g d o Zora Milcic

Tomislav Pracny, skolski nadzornik u mirovini, a od 1922. preuzeo je obvezu u organiziranja Silvestarskih zabava profesor na brodskoj gimnaziji Marko Sinov6ie.

RAZPORED ZABA VE NA SILVESTROVO 1898.

1. . •. OU VERTURA . Sv.ra vojnotka ilazba

2 M fis m e. v .. ata ta-ra u Jadnom 8nu o d Frldr1.ka WaUl_._.

0 • o be: Elsa . ~ dica Ma r-ija Schreiber. G rol . . . . . gosp. Rudolf Htinhl.

3. Recept protl punlc.arna. Vucl• irr• u dn lioa. Po i pnjot.ltom od V. Urtt• ·

Prcveo J Rom anlc..

0 S 0 B E •

~ PL ES(~ 0 pooo~l ' Na ra•krJt..a a t aroJ ana o.-vltk.a 11ovoj .-oclin_l.

2;t va s Uk.a s d e kl.erneciJoD'll.

Simon Bli.u . . . . g. I. NikoliC Mira Arundel . . . gda Elza D janJeiiit Rilc.a rd Greath am . . . g. lviu KriidiC: Jackie Coruto n . . . . gd 1ca Ema Exlc Sandy Tyrell , . • , . i· Fran jo Soric Klan: . . . . . . gdJc4 Mira Mozoer Zbiv• •• u h• lu u v,H i Bli-.ov•b u Coolch•.mu. • U mjuc~u junu, • I. hn u "'botu po pod~c. • II. lott u • ubotu n• vr«:.-. - Ill . ~~q u uedrlju u JUlt-o.

2. Lukn s rece

lz sa6uvanih programa ovih zabava maze se s pravom reei da su one bile raznovrsne, a izvoaa6i su najveeim dijelom bile same 6/anice Drustva. U ostvarivanju programa nosio ihje nepokolebivi entuzijazam sve do polovine tridesetih godina 20. stoljeea' ·.

3. Po:r.drav Nov oj godlni Osobitost ovih programaje bila i u prikazivanju tzv. «Zivih slika» kojima se htjelo na jedan intrigantan i originalni na6in (6/anice HDGD-a i poneka gospoda su se obla6ili u prigodne za te prilike sasivene kostime) podsjetiti nazo6ne na neke

povijesne i etnoloske dogaaaje kojih se trebalo i na ova} na6in podsjetiti e kako bi u kontinuitetu ostalo pohranjeno povijesno pameenje" ne samo tih dogaaaja nego i aktivnih sudionika Silvestarskih «iivih» slika.

· Ivana Brlic- Maturanic je uz to bila i autorica niza tekstova koji su izvocleni na tim zabavama. Njezin komad «Nova godina i njezina ministarstva >> su se izvodila 1902. godine, 1912. izveden je njezin prikaz «Kad se ljeto mijenja>> i deklamirana njezina pjesma «Miadoj godini 1913. >>, 1914. «Dolazak Nove godine>> . .. «Miade gospoclice i gospoda su se onda rado odaziva/e nasim pozivima za sudjelovanje (misli se na period od osnutka do 1935. godine op.l. M. ) . · Danasje stvarteta. Natalost sto semora priznati-danas svi racle gledaju, nego da sami izvaclaju. Nestaje potrtvovnosti.>> (Spomenica ... , str. 90). " 1903. godine taka je prikazana tiva slika «Hercegovacko roblje>>, 1900. i 1904. «Predivo je pre/a>>; 1905. «Dobrotvornost donosi sirotinji srecu>>, «Tri dame>>; 1907. god. «Zetelice u slavonskom selw>; 1910. «Na svrsetku godine>>; 1913. «Turci ostavljaju Slavonijw> i «Siavonija iza Turaka>>; 1920. god. « Svanuce Nove godine>> ...

6

Pok/adne zabave

Kao i ostala Drustva i HDGD je u vrijeme poklada" organiziralo pok/adne zabave. Ponekadje to bilo i u suradnji s Hrvatskim pjevackim drustvom «Davor». U Spomenic/' se posebno apostrofiraju kao uspjele zabave organizirane: 1924. (Sjajna reduta: «Na Dalekom istokw> svecanost u hramu boiice KAO-LIU) ; 1926. (pies «Davo/ica»); 1927. («Pies cigara»); 1928. («Pies leptirica u carstvu cvijeca»); 1930. («Rococco pies»); 1932. (spanjolski pies «Carmen») i napokon 1933. (tzv. «Kopfreduta» uz biranje najljepseg nakita za glavu) .

Ljetne zabave

Povremeno su organizirane ljetne zabave, tzv. «vasari» na kojima se u «budama» prodavao sladoled, pivo, vino, mesnati zakusci, ko/aci i ostalo u «sjenama nase drage Klasije, iii drugi put u nezaboravnom njenom kuticu 'Cviicevom vrtu ', onda opet na negdasnjem posjedu pok. Maraca, u Jankomiru, ubavoj sumici uz kolodvor, a uvijek sa raznolikim zanimljivim programom»" .

1907. i 1914. odrianje u Jankomiru «Cvjetni korzo», a 1909. »Pokladni korzo». Vise putaje na Jelacicevom trgu organiziranajavna tom bola.

Krajem dvadesetih godina HDGD je vee krajem proljeca odnosno u rano ljeto teiilo davati i djecj e zabave. Upamtljive su osobito dvije priredbe u kojima su sudjelovale isk~ucivo djevojcice. Prvaje izvedena 25. lipnja 1929. godine. Bilaje to «Mala sirotica» od Mladena Sirole kojaje bila odusevljeno prihvacena od brodske pub/ike. Stovise! Razmisljalo se da se ova predstava ponudi i za izvedbu na beogradskoj pozornici od cega se ipak odustalo jer je bilo pre vise riskantno povesti 85 djevojcica na <doliki put, a djeca su to bit a ispod 10 god ina«" .

25. /ipnja 1931 . izvedenje na djecjoj zabavi igrokaz u tri tina «Pobuna lutaka» kojije takoaer svojom izvedbom potvrdio darovitost brodskih djevojcica kao i kompetentnost njihovih poucavatelja.

Cajanke

Jedan od nacina okupljanja graaanstva su bile i prigodne cajanke na kojima se uz caj i nezaobi/aznu tombolu plesalo, a ponekad su na njima organizirani i glazbeni programi. Odriavale su se u «Zutoj Kuci», «Centralu», «Tri Gavrana» i «Kasini» .

Godine 1912. muzicirao je Trio Kaufman, Stano i Vadas, 1920. na cajanki je gostovala clanica Hrvatskog narodnog kazalista iz Zagreba Marta Pospisil udana Griff, a 18. travnja 1931 . na poziv Ivane Brlic - Maiuranic gostova/a je na cajanki clanica Beogradske opere Kornelija Ninkovic-Grozdano ...

Nikolinjske zabave

Kao i mnoga ostala drustva i Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko drustvo je posebno stovalo svetog Nikolu pripremajuci u njegovu cast razne priredbe na koje su Broaani dolazili u velikom

Poklade (pojam «izveden od rijeci klasti: ostaviti meso, mesopust) u katolicizmu, vecer prije korizmenog vremena koja se uobicajila oko 1200. godine, od 13. st. i nekoliko dana prije toga. U 15./16. st. poklade su svedene na tri «luda dana» prije Pepelnice. Od 19. stolje6a pokladno vrijeme obuhva6a period od Bogojavljenja (6. sijecnja) do Pepelnice kad se prije korizmenog pasta odaje uZitcima i zabavi» (Op6i religijski leksikon: A-t­Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleza, 2002., str. 725) . Vrhunac pok/adnih obicaja je karneval (lat. carne vale: zbogom meso, crkveni lat. domenica ante carnes tollendas: nedjelja prije suzdrtavanja ad mesa), nedjelja prije Pepelnice, izvorno dan uoci preduskrsnog suzdrzavanja ad mesa, ad 19. stolje6a vrijeme ad Bogojavljenja do Pepelnice. «Karnevalski su obicaji (ophodi, plesovi, presvlacenje) vjerojatno nastali pod utjecajem kasnoantickih rimskih svecanosti (saturnalija, luperkalija) odrtavanih za sijecanjskih kalenda. Prvi put su takvi obicaji zabiljezeni 1142. godine; a ad 15. st. imaju obiljezja svecanosti» (vidi: Op6i religijski leksikon ... str. 428.) .

Spomenica .. . str.104.-105. Spomenica ... str. 53. lstostr.106.

7

broju. Djeci su dijeljeni darovi, a nakon toga bi priredba isla dalje" . Dobar utrzak s tih priredbi je sluzio za nabavu drva gradskoj sirotinji za Bozic.

Tradicionalno su u predvecerje sv. Nikole prireaivane cajanke s «Nikolinjskim sajmom» na kojem su Broaani, zahvaljujuci marljivosti clanica Drustva stosta kupiti.

Slavljenje sv. Nikole se mijenja 1926. godine. Otada se orgamz1raju prigodne predstave, a glumci su bile uglavnom ucenice osnovne zenske skole, uz pomoc starijih gimnazijalaca od kojih bi netko «glumio» sv. Nikolu.

Ove programe su s ucen/Cima uvjezbavale godinama ravnateljica skole Gida Koprivcevic (vee smo napomenuli da je bila i visegodisnja predsjednica HDGD-a) i njezine

O))))))))))))))))))))l)))))))))))))))))))))))l))))))))))))))))l)))l))))))))))))))))))))))))))O

I

RASPORED ZA

NIKOLINJSKU ZABAVU U PE.TA K ONE 5. XII. 1930. GOD. U DVORAN I . K AS INA"

uz audjelovanje Zenake oanovn iikole

=o= I. s,,, Nikolu od fl.lvanc BrliC·M•iunuir. kraant~tol•)"i J. Ru<evac, u~ I. r,

1. Stanot•nik raja. Krut&o•lo•n: 5. 8f"rknviC, ut. I. r. ok.- o1t t.bor an.dtla,

3. Zu;lu • lucrimo .u1, Nikolu. Cuvuri Olga W"gner, u~. IV rau.

4. Sonja z .. ~in plcioe Polka fantasie .

S . .,Molbu .v. Niko/i 11 n<bu", ijl'rokn od Mlodena Sirole u tri ~ina Ot." . Li•t~a Ojtr•idu;, ~t. IV . r.

~~~:i,~:.: .. ~.· A!::~:~:~~:::~:·:~:~· Vlado, in. Slrfiu S•l"~ar, ~~.IV, r Ankle-a . lnM. lri(, ul. IV. r.

~~~n~~~0.1 •. \r~~~~ Radft~:,':7 "'fifl:'~:

OEE~EEEEEEEEEEEEE«EEEEE<EEEEEEEE((EEEEEEKEEEEEEEEEEEEEEE{(EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEO

kolegice Ana Sajgo i Mica Gotina. Kateheta Stjepan Lovric (tada poznati klavirist) je komponirao prigodne melodije koje su svirale uciteljice Milka Kres i Olga Ulrich.

Ostale zabave i svecanosti

Drustvo je pros/avila zajedno s ostalim brodskim drustvima dan sv. Cirila i Metoda 5. srpnja 1914. , 1920. i 1921 . godine" , ponekad i razne vjerske blagdane kao npr. F/orijanovo, Brasancevo .. . , iii obiljezavalo neke znacajne povijesne dogaaaje" ...

Sv. Nikola (Franjo Peter}, Dragi Bog (Joiika Peternel) i mnostvo ande/a

Krampusi veliki, srednji i mali

Takoje npr. uoci sv. Nikole 1922. god. u prostorijama «Centra/a» odriana zabava s vr/o uspjelim programom (istina po ovome clanku bilaje slabo posjecena) u kojoj je na osobit nacin realizirano «prikazivanje sv. Nikole sa njegovom pratnjom iz 'raja' i 'pak/a'. Gospodin Grkovic je izvrsno odg/umio sv. Nikolu, anaela gospodin A. Sa ric a krampuse gospoda: Devcic, Kisic i Kritetic. /aka se ulaz nije placao ipak se «prodajom raznih darova· za sv. Nikolu kana i prodajom jela i pica, koji posao su marne gospodje i gospodjice same obavljale, postignut je za Bozic sirotinji Jijep materijalni uspjeh» («Brodske novine», br. 49. od 9. XII. 1922.). ' U «Brodskim novinama» br. 27 od 9. VII. 1921. nepotpisani autor na «talasima integra/nag jugos/avenstva» vr/o kriticki pise o ovoj proslavi zamjerajuci organizatorima da ni u Franjevackoj crkvi a «niti pred crkvom nije odpevana posle hrvatske narodne himne ni srpska ni slovenacka». Okomio se ina ing,. Jozu Pilara, govornika pos/ije mise pred Franjevackom crkvom, koji «nije nijedanjedini put spomenuo Srba u svom govoru. Pa kako on zamislja oslobadjanje onaga de/a nasega naroda koji se jos nalazi u tudjinskom ropstvu bez pomoci i sudje/ovanja Srba ?» " Taka je npr. 29. listopada 1918. u crkvi Presvetog Trojstva odriana Misa zahvalnica kojom je «proslavljena samostalnost Hrvatske» (Dan proglasenja Oriave Slovenaca, Hrvata i Srba), odnosno konacno rusenje Austro-ugarske monarhije (Kronika Franjevackog samostana IV -1879.-1932. str. 297).

8

1932. godine uvedena je u Kraljevini Jugoslaviji proslava «Majcinog dana» u svibnju koji je HDGD obiljezavalo misom u zupnoj crkvi, poslije mise sabiranjem novca na vise mjesta u gradu kojije bio namijenjen siromasnim majkama'' , te prireaivanjem prigodnih vecernjih zabava.

Drustvo je na pose ban nacin obiljezavalo i svoje prigodne godisnjice. Osobito je bit a svecano obiljezavanje 40. godisnjice Drustva 21 . i 22. lipnja 1935. Vecina programa odvijala se u dvorani «Kasina»" .

Nezaboravnim je ostalo i obiljezavanje 45. godisnjice Drustva. Predsjednica Drustva gospoaa Gida Koprivcevic i Odbor su odlucili da je najbolji nacin obiljezavanja te godisnjice uprizorenje komedije Sofije Hirtz-Marakovic «Rudo»" . Ova trosatna komedija je izvedena u novosagraaenoj brodskoj Sokolani u Klasijama, au njezinom postavljanju na scenu sudjelovali su uz HDGD i clanovi HPD «Davon> i Vatrogasnog drustva. Doprinos ovom uprizorenju su dati i ravnatelj Gradskog muzeja Julije Hoffman kao i Vasilj Antipov sa kulisama.

I

I

i

Casli Stl poz uali rvas so C'Yil'VQnom obtr~v·t na

._;.rn,fu prtr~bu proslav"

40-fOLliJI&ji.ce ~.op~i.~~

k,;u uz £/agonaklano sut:Y~Iavan,;·~

JVrv. ?,ievacko.9 dru.ilua "QJavor- "

prtr«t'u,;t> 22. ,;una '/935. u duorani "Xstna '~

!J'oe;Jn~ u 9 ~et.lt na ~,.-. - !A'.t~tra'V• nofoua u

~/10ni ~astn•. - 7.lfa z n ina po ,..,&,- dJ",aro ,0 . ./

!7'r.pki. ,.; oburom no ' ""';,. grath£. uromaA;.., pr~inq;u JtJ 24£ UQ frwiru.

~a~.._..

~c.;~,~ ... : t . ~ :u ; ........ 6 lOti fH> fOOd- ,.r.. .. .,a., - ¥~

1 -'u, ,~ 8W,J.A ut.llflt•Vtlf9Ct. wd."""- ' dnroW~t.(,a... !An_,~ , 2..tr.,. 0!~'· :1-·t";o-. 2,..~o-,. ~ ·CJ ... ~--!a.&-. :;r._, !Jif'«,4.Jr.!~ !Ji.., . ~ .!li.u,(;.l .J1- :T~ .XL.C. ~.!,,., .?''*"' !Jr:u.H' . .:7- ~~. 9'- ~JK#, ..A..~~&.,. ,__ !11.:-~ '.#. !If-~ .7- - z...o~. _!;\,._,.,4 &n&.. ~,4 f.J.~P'R' , Cf..,.e.,. !ir~. , 19#1 4,_. ,.. trlt$1v .. yr"t{,• ~ ,. U' mJdu! •wli ' 'Wjl-;·~ ,..._._i -'4 eta- ...

:1.~ :11 jUAJ> &l l·,q,,IVJ.~ proFne< 9Mdo,. r•~ gfcuha .wncriu.cl' u sfat•u •O-godiln)4"9 clruiMnoy opdan~

J . »- :u ;u- .. 6'1$ .. jut\.o- "'· mw "" fi"<Y o• ­noi.n• pok;'nik u iupno; crki .IV cS~t.pttnt:7.

-4. ~ :1:1 ;u- " 9 101t ""'~ .. ,£....., ,, Dtwni: "- 9buv...t •nJ.J.-.-" .lrn«.(, n.~w ~~~.X~·; I • "l:lJ«ilh~ I'" X,,../onw'-,7--. ~-" -' 1/1 r . !7lr. ~­,, .!lJ..-•'- .W.." ~ .Jl{....-_ .fMs-•. u£ 1/1, r. C. .?l.u-v-: •- <:SJ.J.pp.,.,.u.4h<oaJ-/.~!llr."-."'..,...;Y.9.~ . • <A.-,·. s . • x.'""""~ ..r x_.. - ,., ... .;v. .?! ~- . <A. .... •.

P. - t-&-1

1:

T

I Predsjednica HDGD-a g-aa Gida Koprivcevic je autorici predala znacku zacasnog clana

Drustva i /ovorov vijenac s hrvatskom trobojnicom. Drustvo je organiziralo redo vito bozicna i uskrsnja darivanja siromasnoj d}eci, a ukljucivalo

se i u niz dobrotvornih akcija u kojima su sudjelovala i druga humanitarna drustva.

1932. godine Odbor HDGD odredio je da se tri dana posvete Majcinom danu: 11 . svibnja bila je misa za majke u zupnoj crkvi svetog Stjepana, potom, 12. svibnja (subota) organizirana je ljetna vecernja zabava, au nedjelju 13. svibnja bilo je javno sabiranje na zarama

I Spomenica drustvaje objavljena prigodom te godisnjice! U radu «Zavicajnica Sofija Hirtz Marakovic (1885. 1977) i njezina komedija 'Rudo'» ( Vijesti Muzeja Brodskog Posavlja 9 2004. str. 127.-141)

lvanka Buncic daje zivotopis ove Broaanke zadliavajuci se pri tome na pripremama za izvedbu i izvedbi ove komedije . Spominjuci se 100. godisnjice i Zvonimir Toldi u clanku: «Hrvatsko dobrotvorno drustvo u Brodu naSa vi MDCCCXCV MCMXCV» ( «Posavska hrvatska» br. 16 (147) od 21 . travnja 1995) pise o uspjeloj izvedbi ove komedije pozivajuci se na natpise u ondasnjem novinstvu.

9

HRV. DOBROTVORNO GOSPOJINSKO DRUSTvO U BRODU

odr~oje no Sposovo dne 2 . svlbnja 1940.

p redstavu

,, RUDO,, Komedllo u IV, l:lno lz l:lvoto storlh Brodano. ~ Po lstlnltorn doqad'oJu noplsoto: Soffjo Hlrb:-Morokovl6

L I C A : Feter Ton• V.Jj.~ic, brodslti tuster-ltrpo ...... Emil Duffek Tel• Jul• Aluic•, Ohnesorg} k . . . . Ljub• Klint ic Tet.a A~~ :da~:~~:1 e Bu:ila Ojanjd_i~ MaJit• 1onlt• . . .. Slova Sonc Udovico Koto, olonorka kod tete jule Aluice . . Cvijeto Duffek Muica .Pa.stijan•, atara gospojica . . . . . . . . Dnrica A riC Iva Putijan, nje.r.in uj.ak, &tni neienpa . . Kolom.an Oj.anidiC Ageoliea be~ke firmc . . . . . . . . . . E.lza DianjdiC Did Jou, gnd<ki bubnjor . . . . . . . Stipo Nunkovic Mi\ta Boid.an, birhJ . . . . . Or.agulin OamjanCcviC BaCo FeriC, cipcln i Caimar . . . .. Mijo KlinCiC fmbra SoltokoviC, ielje~m C .ar . . . . Ivan PctkoviC Ga.!o, crkveni rvonu . . . . . . Duro Leskovac joz•, bormonil.u . . . . . . . . . Jooip Aodrie Kotil:.a, ojerov• f.ena . . . . . . Cvijeto Dulfelc Jodaa g-oot u birtiji . . . . . . . . . . . . . . lvo Vilcek Na.oC.• Oelerey, rv•n• N~on~a Sush:r·Franclova,

molenu i teoski bohem . . . . . . . . . . . . Sofijo Hirt< Elura ll ao, oeljoclti JlUda . . . . . . Fronjo Cmkovi~ Gr.tdald •trabr . . . . . . . . . . . . . Antun FeriC St. ri oberitar . . . . . . . . . . . julio Hofm•o Jorg•. lerrt . . . . . . . . . . . . . . . . . auta Mautner Marko Kaj•, brodski sl>doltdn . . . . • . . Stipa Nunk ovic Stari vergld, inv.lid od Cu!!IIOUC' • . . . . • •• D.tnko R.arb•C Drugi gost u hirtiji. tambur¥i. d!C: C~ . . . . . : • , •. , •.

Prvt ba ocL1n~• .sc u .Srcdot tm •olu~u· u coiltov1m • upred '"· flotlj i DI

Druri l•a u ltuCi tt:te Aoe. T~ ~D a kueJ I pred knGow tete Jale Alaalc.e. Ce.tvrli l1a u hu1.;jl Mil.:c Bord aa ...

POCETAK U POL DEVET SATI NA VECE~

Dobrovo(Jnl prllozl prlmoJu se so zahvolno~u .

ODBOR

PRESTANAK DJELOVANJA DRUSTVA

Zadnji clan Pravila HDGD je predviaao da «za slucaj, da bi se drustvo zakljuckom glavne skupstine raspalo, iii sa nepredvidiva slucaja prestalo bivstvovati, ima odbor, koji u taj cas funkcionira , imetak drustva koristonosno uloziti, te isprave o tom gradskom poglavarstvu na pohranu uruciti, dok se novo, 'samo pod naslovom i imenom' drustvo ne osnuje, kojemu se onda imovina kao vlasnistvo ima predati.

Aka se nebi za 5 (pet) godina to drustvo osnovalo, pripada cia imetak siromasnoj blagajni grada Broda»" .

Predsjednica Orustva gospoaa Gida Koprivcevic je u navedenoj Spomenici istakla da do primjene ovog paragrafa (clanka) «}as dugo i dugo nece doci, nego dace Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko drustvo tek ad sad a bujno cvjetati priraslo srcu dobrotvornih Broaana» ·.

Usprkos to} njezinoj nadi Drustvo prakticki prestaje postojati 1941 . godine ' . Nije se u potpunosti realizirao 48. clanak kojim je Gradskom poglavarstvu na pohranu trebalo dati dokumente i pecat Drustva. Pecat Drustva i nekoliko dokumenata ipak je sacuvano zahvaljujuci «Hrvatskoj zeni»" koja je na neki naCin, uz vlastiti identitet, bastinila i ponesto iz bogate proslosti Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog drustva.

48. c/anak Pravila. Spomenica .. . str. 143.) . Zadnju informaciju o aktivnosti Drustva nalazimo u najavi organiziranja pokladne zabave drustva 1941. godine (« Posavska Hrvatska», sijecanj­

veljaca, odB. veljace 1941.). «Hrvatska zena» je osnovana u Brodu 1922. godine, a napominjem da su izmedu dva svjetska rata Brodu djelovala i zenska drustva:

«Jugoslavenska zena», «lenski pokret», «lidovsko dobrotvorno gospojinsko drustvo» i «Srpsko gospojinsko drustvo».

10

Nakladnik Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu

Za nakladnika Ivan Medved,praf.

Autor izlozbe i kataloga Ivan Medved,praf.

Priprema gradiva za izlozbu Ivan Medved,praf.

lvanka Buncic,praf. , Muzej Bradskog Posavlja lvanka Cafuta,praf. , Muzej Bradskog Posavlja

Fotografije preuzete iz: "Spomenica hrvatskog dobratvornog gospojinskog drustva u Slav. Bradu

MDCCCXCV-MCMXXXV", Slav. Brad, 1935.

Tehnicki postav izlozbe Marija Hrzenjak

Hrvoje Capo,praf. Bozica Starcevic

Ivan Medved,praf. fJuraa Sprajc

Graficka priprema AUTOR-Studio za graficki dizajn

Tisak PUBLIKUM - Slavonski Brad

Naklada 250 komada

lzlozba realizirana uz financijsku pomoc Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu osnovan 1959. Slavonski Brad , Cesarceva br. 1

tel./fax: 035/446-573 e-mail:drzavni-arhiv-sb@sb.t-com.hr

ISBN: 953-96156-0-7