SPI/POREZ NA KUĆE ZA ODMOR

www.spi.hr

Kako povećati Vaše prihode u proračunu? Rješenje je pred Vama

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ info@spi.hrLC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

U periodu od 01.06. do 01.08.2015. godine, akcijska cijena modula iznosi 2.500,00 kn.Za premium korisnike, prema Općim uvjetima poslovanja, modul je besplatan. Mjesečno održavanje korigira se prema

Vašem statusu održavanja. Za više informacija kontaktirajte Odjel marketinga i prodaje na e-mail prodaja@spi.hr.

ISKORISTITE PRILIKU!

Prema članku 35. stavak 1. Zakona o financiranju jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne no-

vine broj: 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02 i 147/03), porez na kuće za odmor plaćaju

pravne i fizičke osobe, vlasnici kuća za odmor.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili

stana koji se koristi povremeno ili sezonski. Visina poreza

na kuće za odmor određena je Odlukom JLS u rasponu od

5-15 kuna po m2 te se plaća jednom godišnje u roku od

15 dana od dana dostave rješenja. To je lokalni porez, čiji prihod pripada proračunima gradova i općina.

Prema dosadašnjoj praksi, obveznici su nadležnom

poreznom tijelu dostavljali podatke o kućama za odmor. No

budući da je primijećena problematika neažurirane baze

podataka i neadekvatne brige o naplati, JLS su odlučile

preuzeti samostalnu naplatu. Nakon preuzimanja podataka

od porezne uprave te usklađivanja sa stvarnim stanjem na

terenu dolazi do direktnog povećanja vlastitih prihoda.

LC nudi jednostavan način obračuna poreza uz pomoć

modula porez na kuće za odmor (PKO) unutar aplikacije

KOMIS. U okviru ovoga modula izdaju se rješenja, izrađuje

obračun i prati naplata poreza.

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

srp

anj/ko

lovo

z •

2015.

RSB d.o.o.Bosutska 31 ZagrebWeb: www.rsb.hrMail: info@rsb.hrTel: 01/ 4819-853

Vaš partner od 1991. godine.

Prodaja / najam / servisUredska ispisna rješenja

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

1

Nakladnik:

TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Kris na Kosor, mag.ing.oecoing., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Mila Copić, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slika naslovnice: Designed by pexels.com

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna skara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

impressum

Poštovani čitatelji!

Dužan kao Grčka, izraz je koji se odavno međunarodno „afi rmirao“ i našao svoju primjenu u svakodnevnom životu oslikavajući fi nancijsko stanje prezaduženih. Većina ovaj izraz koris i ne znajući zašto je i kako nastao. Ovih dana svi nas mediji intenzivno upoznaju s fi nancijskim, ali i socijalno-ekonomskim stanjem u Grčkoj, koja je tehnički u bankrotu. Tako smo se imali prilike detaljno informira i o povijes ovoga izraza, koji ima uporište u čitavoj povijes moderne grčke države. Od samog nastanka 1822. godine, Grčka je započela svoju „povijest dugova”, brojnih bankrota i fi nan-cijskih problema, koji danas kulminiraju. Nebrojeno puta do sada, nađena su, dobrim dijelom na štetu vjerovnika, kompromisna rješenja. Pitamo se stoga što je to i zašto je danas drugačije?!

Ekonomski i poli čki anali čari uglavnom smatraju da se promijenila geopoli čka pozicija Grčke te su me smanjeni razlozi za popustljivost, a uz to današnji grčki dug u dobroj mjeri nije prema privatnim vjerovnicima, nego prema po-reznim obveznicima EU-a. Ako tome pridodamo da su upravo Nijemci, još od Bismarcka, najuspješniji u napla svojih potraživanja, onda se i čvrsta uloga današnje kancelarke Angele Merkel može promatra u tom povijesnom kontek-stu. Bilo kako bilo, scene uličnih prosvjeda i kaosa pred bankama i bankoma ma u grčkim gradovima nikoga ne ostav-ljaju ravnodušnim. Što zbog empa je, što zbog činjenice da rasplet ove krize može ima dalekosežne posljedice i na sve nas. Tim više što se sve češće u medijima spominje i teza kako je grčki slučaj dobra „besplatna lekcija” Hrvatskoj, čiji javni dug je također poprimio ozbiljne razmjere, a strukturalne reforme i smanjenje javne potrošnje nisu do sada rezul rale zadovoljavajućim rezulta ma.

Vjerujemo ipak da će i ova, i svaka buduća Vlada naći snage, hrabros i mudros ubrza pozi vne trendove kojima posljednjih mjeseci svjedočimo. Nadamo se da će im započeta dobra turis čka sezona i ove godine pomoći u ostvari-vanju pozi vnih pomaka u zapošljavanju i punjenju proračuna. Osim Grčke i s njom povezane sudbine eurozone, zabri-njavajuća je i tužna situacija s eskalacijom nasilja, terorizma i egzila na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Začarani krug kon nuiranih lokalnih i regionalnih ratova zbunjujući je nama običnim građanima, jer ovo što vidimo i čujemo nalikuje pozornici iza čijih kulisa, nevidljive „mračne sile“ vuku konce, ne vodeći računa o ljudskim patnjama.

No, kako međunarodno okruženje ne daje povoda za dobro raspoloženje i predstojeće zaslužene godišnje odmore, vra mo se struci i časopisu koji je pred vama. Kao što vidite, i ove godine pripremili smo ljetni dvobroj nastojeći u njemu obuhva sve aktualnos koje vas stručno zaokupljaju u ovim vrućim danima. Polugodišnji fi nancijski izvještaji i stručne „zavrzlame” oko obračuna i isplata naknadno odobrenih povećanih iznosa jubilarnih nagrada i nekih drugih osobnih primanja u javnom sektoru nameću se ovaj put svojom aktualnošću. Vjerujemo da smo sadržajem ovoga dvobroja uspjeli obuhva značajne informacije, te vam pomoći u eventualnom rasvjetljavanju mogućih dvojbi.

Pred ljetne odmore, želimo vam dobro vrijeme i zdravlje. Odmorite se, jer čeka nas zasigurno radno zahtjevna jesen.

U ime uredništva i autora, srdačno vas pozdravljam! Glavni urednik

Izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček

3

GOSPODARSKO OKRUŽENJEDavor GalinecPorast robne razmjene s članicama EU u prvom tromjesečju 2015. godine 9

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJEAna ZorićPolugodišnje Izvješće o nepravilnos ma 15

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJEValen na ČipčićUplate iz inozemstva upravnih pristojbi i naknada za obrasce 20

Damir JuričićPrimjena Eurostatovih pravila na projekte energetske uštede 22

Ana ZorićDodatno osiguravanje imovine proračunskih korisnika državnog proračuna 26

RAČUNOVODSTVOIvana Jakir-BajoPolugodišnji fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna 28

Vesna VašičekUsklađenost izvještavanja o novčanim tokovima s MRSJS-om 34

Ivana ŽiliPristup knjiženju nekih bezgovinskih plaćanja u sustavu proračuna 39

Gorana RojeNaslijeđena imovina u javnom sektoru (heritage assets) – osvrt na računovodstveno-izvještajne aspekte 42

POREZI I DOPRINOSI

Anamaria Ester GalinecNastanak prava i uvje za odbitak pretporeza 48

Mirjana Mahović KomljenovićPlaćanje dospjelog poreznog duga sklapanjem upravnog ugovora 55

JAVNA NABAVA

Ante LobojaOkvirni sporazum 65

PLAĆE I NAKNADE

Vesna Šiklić OdakMaja ButoracRegres i jubilarna nagrada u 2015. u državnim i javnim službama 76

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Katarina Ivanković KneževićFinanciranje projekata u okviru društvenog poduzetništva iz ESF-a 2014. – 2020. 81

JAVNA UPRAVA

Sanda PipunićPostupak prijma u službu u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 85

ZDRAVSTVO

Verica BudimirIvana Dražić Lu lskyRazvoj pokazatelja uspješnos za potrebe upravljanja bolnicama 91

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Ana ZorićNaplata i otpis potraživanja fakulteta 100

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanPoložaj javnih vodnih usluga na jedinstvenom unutarnjem tržištu Europske unije 104

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana Jakir-BajoPolugodišnji fi nancijski izvještaj za neprofi tne organizacije 112

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 115 2. Naknade korisnika državnog proračuna 116 3. Plaće 118 4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 123 5. Drugi dohodak 124 6. Primici izuze od ovrhe 1257. Financijske obavijes 1268. Ostale informacije 127

SADRŽAJ

• Grad Ivanec dobitnik je pres žnog priznanja britanskog poslovnog magazina Financial Times, kojim je svrstan u top 10 malih europskih gradova u kategoriji „Strategija za privlačenje i po canje direktnih stra-nih ulaganja“ (Ci es and The Regions of The Future 2014./2015.) i među top 20 inves cijskih des nacija u Hrvatskoj;

• Grad Ivanec je ujedno i drugi grad u Hrvatskoj, koji je 2013. godine dobio međunarodno priznat BFC SEE cer fi kat (Business Friendly Cer fi cate) – kojim se potvrđuje kao sredina s povoljnom inves cijskom klimom i po cajnim poslovnim okruženjem.

Industrijska zona IvanecGrad Ivanec i Poslovna zona Ivanec d.o.o. uređuju infrastrukturu na površini 30.000 m2 koja se nudi poten-cijalnim inves torima, uz direktne pogodnos i povlas ce kod kupoprodaje zemljišta, izgradnje i ulaganja u prvoj godini poslovanja.

Konkurentna cijena komunalno opremljenog zemljišta – 17 €/m2

U navedenu cijenu komunalnog opremanja ulazi:

• uređena oborinska odvodnja i kanalizacijska mreža;• uređene vodovodne instalacije - priključni cjevovodi, hidrantska instalacija;• uređeni priključni vodovi za struju do parcela (u neposrednoj blizini su trafostanica i postrojenje HEP-a);• instalacija plinskih priključaka;• uređene DTK i telefonske priključne instalacije;• asfal rane prometnice i nogostupi, uređene zelene površine i javna rasvjeta;• održavanje i čišćenje zajedničke infrastrukture.

Direktne povlas ce i olakšice:

• 100% oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa;• 100% oslobođenje od plaćanja troškova prenamjene zemljišta;• 100% oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku u prvoj godini poslovanja;• kompletno, komunalno opremljeno zemljište;• mogućnost prilagodbe veličine čes ca prema potrebama inves tora;• obročno plaćanje ugovorene cijene zemljišta;• usluga otkupa zemljišta, uz sređivanje imovinsko-pravnih odnosa za inves tora;• subvencija 2 – 3 % kamata na poduzetničke kredite;• stručna pomoć i suradnja u razvoju i realizaciji inves cije;• pomoć inves torima u povezivanju s lokalnim i regionalnim ins tucijama, poslovnim savjetnicima i

komunalnim i infrastrukturnim tvrtkama;• organizacija edukacije poduzetnika kroz stručne seminare.

Kontakt: Grad Ivanec/Poslovna zona Ivanec d.o.o.

Kontakt osoba: gradonačelnik Milorad Ba nić, dipl. ing.

Direktor Poslovne zone Ivanec: Lana Labaš, mr. sc. oec.

T: (00)385 42 492 870, E-mail: lana.labas@ivanec.hr, Web: www.ivanec.hr, www.pos lovna-zona-ivanec.hr

GRAD IVANECBrzo, sigurno i profesionalno ostvarenje Vaših poduzetničkih inicija va

organizira interak vnu radionicu

Zagreb, Hotel Palace, 1. srpnja 2015.Osijek, Osječko-baranjska županija, 3. srpnja 2015.

Split, Hotel Park Split, 6. srpnja 2015.Rijeka, Hotel Bonavia, 7. srpnja 2015.

Pula, Dom Sportova Mate Parlov, 8. srpnja 2015.

PROGRAMI: 10:00 - 11:45 Računovodstvo i fi nancije za proračunske subjekte• Osvrt na primjenu novih fi nancijskih i računovodstvenih propisa u 2015. godini• Izvještavanja o potrošnji sredstva doznačenih neprofi tnim organizacijama iz proračuna općina, gradova i županija• Specifi čna knjiženja priznavanja prihoda i rashoda• Sastavljanje i prezen ranje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja• Pitanja i odgovori11:45 - 12:00 Pauza za kavu12:00 – 13:00 Porezi, plaće i naknade (zajednički dio radionice)• Naknade troškova za službena putovanja• Posebnos priznavanja troškova vanjskim suradnicima• Specifi čnos vezane uz obračun dnevnica • Novine kod iskazivanja troškova službenih putovanja u Obrascu JOPPD u 2015.• Izuzeće od ovrhe • Zabrana i ograničenja isplate materijalnih prava prema Dodatku II TKU-a i KU-a za državne službenike i namještenike• Novine u ostvarivanju određenih materijalnih prava s naglaskom na novine po isplatama jubilarnih nagrada• Naknada za trošak prijevoza na posao (ažurirano s najnovijim tumačenjima)• Pitanja iz prakse o poreznom statusu, plaćama i materijalnim pravima• Najnovija tumačenja i preporuke

13:00 - 13:15 Pauza za kavu

13:15 - 15:00 Računovodstvo i fi nancije za neprofi tne organizacije

• Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija – kratki osvrt i najčešće dileme• Razumijevanje fi nancijskog i poreznog položaja neprofi tnih organizacija• Priznavanje i iskazivanja imovine, obveza, prihoda i rashoda neprofi tnih organizacija koje vode dvojno i jednostavno knjigovodstvo

• Financijski izvještaji za I-VI 2015.• Pitanja i odgovori

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 550,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin) na radionici za neprofi tne organizacije uključen i Računski plan za neprofi tne organizacije 2015.

Polaznike obavještavamo da u okviru navedene naknade, a u skladu sa svojim profesionalnim interesom, mogu sudjelova na obje radionice.

Detaljnije informacije o radionicama i prijavi možete pronaći na www. m4pin.hr

ZA PRORAČUNSKE SUBJEKTE

Polugodišnji financijski izvještaji i aktualna financijska i porezna pitanja

10.00 h do 13.00 h

ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Polugodišnji izvještaji, financijsko poslovanje i aktualnosti u isplati plaća

12.00 h do 15.00 h

Projek Centra za lokalni ekonomski razvoj:• BFC SEE (Business Friendly Cer fi cate South East Europe) - Program cer fi kacije lokalnih samouprava predstavlja

sustavno osmišljeni skup kriterija i pratećih procedura koje lokalna jedinica mora zadovolji kako bi bila proglašena sredinom s povoljnim poslovnim okruženjem i me ostvarila ciljeve povećanja inves cija, proračunskih prihoda te gospodarskog rasta na lokalnoj razini.

• EFRISTAT je jedinstven primjer baze podataka i pokazatelja dostupnih jedinicama lokalne samouprave, poduzetnici-ma i svim ostalim dionicima privatnog i javnog sektora koji potražuju podatke i informacije vezane uz lokalno gospo-darstvo, proračun, inves cijske lokacije, informacije o socijalnim, demografskim, ekološkim i svim drugim parametri-ma koji karakteriziraju određenu jedinicu lokalne samouprave.

• EFRIGIS je informacijski sustav za inteligentno prostorno planiranje lokalnog ekonomskog razvoja, namijenjen lo-kalnim samoupravama, koji omogućuje integraciju različi h kategorija podataka s prostornom dimenzijom lokalne samouprave; EFRIGIS je ujedno i web aplikacija koja vizualno nadograđuje sustav EFRISTAT.

• Izrada modela teritorijalne reforme jedinica lokalne samouprave – Centar se bavi izradom modela i pratećih sof-tverskih rješenja za potrebe teritorijalne reforme, u svrhu racionalizacije troškova lokalne samouprave i pos zanja op malnog outputa javnih dobara i usluga koje lokalne samouprave pružaju građanima.

• Organizacija znanstvenih i stručnih skupova te radionica na tema ku održivog upravljanja.

Centar lokalnom javnom sektoru i privatnom sektoru nudi usluge:• Proračunskog planiranja, usporednih analiza izvršenja proračuna;• Izrade strategija razvoja i svih ostalih strateških dokumenata;• Izrade znanstvenih i stručnih eksper za, pružanja istraživačko-razvojnih, stručnih i konzultantskih usluga;• Istraživanja tržišta i izrade poslovnih planova.

Za više informacija o projek ma Centra i mogućnos ma za suradnju, kontak rajte nas na broj telefona 051/688-296, 051/688-295 ili putem e-mail adresa: cler.efri@gmail.com / sdrezgic@efri.hr

ili posje te naše Internet stranice na adresi: h p://cler.uniri.hr/.

Centar za lokalni ekonomski razvoj

Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (CLER d.o.o.)

Ins tucija je koja svojom ponudom u potpunos , holis čkim pristupom obuhvaća sve segmente upravljanja lokalnim ekonomskim razvojem.

Partneri Centra za lokalni ekonomski razvoj:

Sponzori projekata Centra:

Aktualno za općine i gradove

organizira

dvodnevnu radionicuo kriterijima, mjerilima i standardima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata

od interesa za opće dobro koje provode udruge

Zagreb, hotel Palace, 15. i 16. srpnja 2015., 9 do 16 h

Radionica je namijenjena davateljima fi nancijskih sredstava iz javnih izvora (odgovorne osobe i službenici u jelima državne i lokalne uprave i samouprave i drugim javim ins tucijama i javnim trgovačkim društvima koji rade na dodjeli javnih sredstava udrugama). Donošenjem novog Zakona o udrugama, koji je stupio na snagu 1. listopada 2014., Pravilnika o sadržaju registra udruga kojim je unaprijeđen Registar udruga kao javna baza podataka o svim udrugama u Republici Hrvatskoj i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, obvezalo se udruge da svoje statute i djelovanje usklade s novim norma vnim okvirom, a davatelje fi nancijskih sred-stava iz javnih izvora da, kada fi nanciraju programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udruge, za upravljanje m sredstvima osiguraju preduvjete i primjenjuju osnovne standard i postupke fi nanciranja, ugovaranja i praćenja provedbe.

1. DAN RADIONICE9:00 – 9:30 Predstavljanje predavača i sudionika

radionice te uvod u radionicu9:30 – 10:45 Okvir za djelovanje i fi nanciranje udruga

• Uvje za dodjelu sredstava od strane davatelja

10:45 – 11:00 Pauza11:00 – 11:30 Okvir za djelovanje i fi nanciranje udruga

• Mjerila za fi nanciranje koje moraju ispunjava udruge

11:30 – 12:30 Osnovni standardi fi nanciranja - planiranje• Utvrđivanje prioriteta za fi nanciranje i raspisivanje natječaja• Vježba – utvrđivanje prioriteta

12:30 – 13:30 Pauza za ručak13:30 – 14:30 Osnovni standardi fi nanciranja - planiranje

• Vježba – utvrđivanje prioriteta (nastavak)• Izbjegavanje sukoba interesa

14:30 – 16:00 Osnovni standardi fi nanciranja – provedba• Priprema i objava natječajne dokumentacije• Zadaće jela nadležnih za provedbu natječaja

2. DAN RADIONICE9:00 – 11:00 Osnovni standardi fi nanciranja – provedba

• Odluka o fi nanciranju• Vježba – izrada ugovora• Ugovaranje

11:00 – 11:15 Pauza11:15 – 12:30 Osnovni standardi fi nanciranja – provedba

• Izmjene i dopune ugovora• Plaćanje i modeli plaćanja

12:30 – 13:30 Pauza za ručak13:30 – 14:30 Osnovni standardi fi nanciranja –

izvještavanje• Izvještaji• Terenske posjete

14:30 – 15:00 Sponzorstva i donacije javnih trgovačkih društava programima ili projek ma udruga

15:00 – 15:30 Informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele fi nancijskih sredstava udrugama

15:30 – 16:00 Zaključne napomene• Koordinacija u primjeni Uredbe• Izvještavanje o primjeni

Predavači: kompetentni stručnjaci iz područja fi nanciranja udruga iz javnih izvora-suradnici TIM4PIN d.o.o.

Materijal: prezentacije predavača i TIM4PIN magazin.

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 1.500,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR3323400091110546815, s pozivom na broj OIB-25, model 00.

Prijave su obvezne jer je broj sudionika ograničen!

Prijavi se možete:

• e-mailom: prijave@ m4pin.hr

• online: www. m4pin.hr

• faxom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra:

• (tel.) 01/5531-755, (icloud fax) 075/805-625, (mob.) 099/3037-677

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

9

UDK 336.2 GOSPODARSKO OKRUŽENJE

1. UvodDržavni zavod za sta s ku objavio je u svom Pri-općenju 8. lipnja ove godine privremene podatke o ostvarenoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske s ino-zemstvom jekom prvog tromjesečja 2015. godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2014. godine, robni izvoz povećan je za čak 9,1 % (s 2,356 na 2,571 mlrd. EUR), dok je uvoz povećan za 6,7 % (s 3,983 mlrd. na 4,250 mlrd. EUR). Rezultat takvih kretanja je blagi po-rast vanjskotrgovinskog defi cita od 3,1 % (s 1,628 na 1,679 mlrd. EUR), a zbog većeg rasta izvoza u odnosu na uvoz došlo je i do poboljšanja vrijednos pokaza-telja pokrivenos uvoza izvozom s 59,1 % u prva tri mjeseca 2014. na 60,5 % u prva tri mjeseca ove godi-ne (tablica 1).

Promatramo li pokazatelje robne razmjene u kunama (preračunato prema tečajevima stranih valuta u tjed-nu kada je obavljen carinski postupak), vidljivo je da su ostvarene vrijednos izvoza i uvoza nešto i veće (rast izvoza od 9,7 % i uvoza od 7,2 %), što je rezultat činjenice da je jekom prvog tromjesečja ove godine tečaj kune prema euru (valu u kojoj se odvija glav-nina plaćanja u vanjskoj trgovini, pošto se najveći dio

izvoza i uvoza ostvaruje u razmjeni s državama EU) prosječno oslabio za 0,4 %.

Tablica 1: Izvoz i uvoz roba jekom prvog tromjesečja 2014. i 2015. godine i prosječni valutni tečaj EUR/HRK

1-3/2014 1-3/2015 Indeksi

mil. EURIzvoz roba 2,355.7 2,571.1 109.1Uvoz roba 3,983.2 4,249.6 106.7Saldo VTB -1,627.5 -1,678.5 103.1

mil. HRKIzvoz roba 18,006.9 19,758.8 109.7Uvoz roba 30,450.8 32,654.6 107.2Saldo VTB -12,444.0 -12,895.9 103.6

Pokrivenost uvoza izvozom (%) 59.1% 60.5% -

Prosječni tečaj EUR/HRK 7.646411 7.679165 100.4

Izvor: DZS i HNB

Iako je vanjskotrgovinski defi cit jekom prvog tro-mjesečja blago povećan u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prisutan je višegodišnji trend smanje-nja vanjskotrgovinskog defi cita, koji je započeo 2009. godine, najviše zbog smanjenja uvoza u uvje ma pada kupovne moći stanovništva (smanjenje uvoza osob-nih automobila i robe široke potrošnje) i stagnacije poslovnih ak vnos gospodarskih subjekata (koji su usporili inves cijske cikluse i nabavu uvozne opreme i uvoze manje proizvodnih inputa). U nastavku tek-sta slijedi prikaz robne razmjene prema ekonomskim grupacijama zemalja i prema proizvodnoj strukturi.

Porast robne razmjene s članicama EU u prvom tromjesečju 2015. godineDavor Galinec *

Kretanje robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom vrlo je interesantno anali čko područje. Saldo robne razmjene s inozemstvom tradicionalno je u defi citu, jer Hrvatska uvozi više roba iz ostatka svijeta nego što u njega izveze, pa se taj manjak na tekućem računu platne bilance djelomično kompenzira izvozom usluga (ponajviše turis čkih), priljevom po osnovi tekućih transfera (radničke doznake i mirovine iz inozem-stva), kao i inozemnim zaduživanjem. Sve više se u javnos govori o potrebi povećanja izvoza roba (koji je trenutno na oko 60 % prosječno ostvarene vrijednos uvoza), pri čemu je naglasak na potrebi povećanja izvoza u države članice EU budući da je Hrvatska postala dio tog zajedničkog tržišta na kojem na izvoz hr-vatskih roba nema više visokih carina, a izvozni su postupci pojednostavljeni. Predmet ovog rada je analiza kretanja robne razmjene Republike Hrvatske jekom prvog tromjesečja 2015. godine, kao i metodološki osvrt na promjene u sta s ci robne razmjene s inozemstvom nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen, ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)

10

GOSPODARSKO OKRUŽENJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

2. Zemljopisna struktura robne razmjene Tijekom prvog tromjesečja 2015. godine izvoz Repu-blike Hrvatske u ostatak svijeta povećan je za 9,1 % u usporedbi s prvim tromjesečjem prethodne godi-nom, što je u velikoj mjeri rezultat povećanja izvoza od 13,4 % u države EU. Rela vni udio država EU u strukturi izvoza posljedično je povećan sa 65,1 % na 67,7 % ukupnog izvoza. Rela vni udio država CEFTA-e smanjen je za 1,5 postotnih bodova, kod EFTA-e je zabilježeno smanjenje od 0,4 postotna boda, a kod ostalih zemalja za 0,6 postotnih bodova. Promatra-mo li izvoz u države članice EU, porast izvoza uglav-nom je rezultat vrijednosno značajnijih povećanja izvoza u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Veliku Britani-ju, dok je izvoz u Italiju smanjen (tablica 2).

Tablica 2: Izvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja jekom prvog tromjesečja 2014. i 2015. godine

Izvoz u mil. EUR Struktura Promjene

udjela1-3/2014 1-3/2015 1-3/2014 1-3/2015UKUPNO 2,355.7 2,571.1 100.0% 100.0% - EU 1,534.7 1,740.3 65.1% 67.7% 2.5% Austrija 157.7 181.8 6.7% 7.1% 0.4% Češka 35.0 32.2 1.5% 1.3% -0.2% Francuska 55.9 66.4 2.4% 2.6% 0.2% Grčka 45.9 11.4 1.9% 0.4% -1.5% Italija 359.3 339.7 15.3% 13.2% -2.0% Mađarska 68.0 87.6 2.9% 3.4% 0.5% Nizozemska 25.2 36.2 1.1% 1.4% 0.3% Njemačka 282.6 308.8 12.0% 12.0% 0.0% Poljska 29.8 39.9 1.3% 1.6% 0.3% Slovačka 35.3 40.4 1.5% 1.6% 0.1% Slovenija 267.9 315.8 11.4% 12.3% 0.9% Španjolska 29.8 38.9 1.3% 1.5% 0.2% Velika Britanija 29.9 100.2 1.3% 3.9% 2.6%

Ostale 112.4 140.8 4.8% 5.5% 0.7%EFTA 44.8 37.5 1.9% 1.5% -0.4% Norveška 9.2 9.9 0.4% 0.4% 0.0% Švicarska 34.9 26.9 1.5% 1.0% -0.4%CEFTA 434.6 436.5 18.5% 17.0% -1.5% BiH 259.0 240.7 11.0% 9.4% -1.6% Crna Gora 23.4 25.3 1.0% 1.0% 0.0% Makedonija 25.3 25.6 1.1% 1.0% -0.1% Srbija 99.6 120.4 4.2% 4.7% 0.5%OSTALE ZEMLJE 341.6 356.8 14.5% 13.9% -0.6%

Japan 30.8 36.2 1.3% 1.4% 0.1% Kina 12.5 15.1 0.5% 0.6% 0.1% Libanon 1.1 15.4 0.0% 0.6% 0.6% Rusija 60.2 39.1 2.6% 1.5% -1.0% SAD 60.9 62.4 2.6% 2.4% -0.2%

Saudijska Arabija 9.0 18.7 0.4% 0.7% 0.3%

Turska 16.3 18.5 0.7% 0.7% 0.0% Ujedinjeni Arapski Emira 2.0 12.6 0.1% 0.5% 0.4%

Ostale 148.7 138.9 6.3% 5.4% -0.9%

Izvor: DZS

Osim u Italiju (na koju otpada 13,2 % ukupnog izvoza u prvom tromjesečju ove godine), smanjen je i izvoz u Češku i Grčku (koje imaju zajednički udio od svega 1,7 % ukupnog izvoza). Rela vni udio izvoza u zemlje EFTA je blago smanjen, što je posljedica smanjenja izvoza u Švicarsku. Uoči ulaska Hrvatske u punoprav-no članstvo EU sredinom 2013. godine postojala je određena doza pesimizma u vezi sa sudbinom hrvat-skog izvoza na značajno tržište CEFTA-e, no izvoz u te zemlje je nominalno bio tek nešto viši u odnosu na prva tri mjeseca 2014. godine, no zbog ispodprosječ-nog rasta izvoza na to područje (0,4 %) u odnosu na stopu rasta ukupnog hrvatskog izvoza (9,1 %), zabilje-žen je rela vni pad izvoza za 1,5 postotni bod, čime je udio zemlja CEFTA-e u strukturi izvoza smanjen na razinu od 17 % ukupnog hrvatskog izvoza).

Izvoz u Makedoniju i Crnu Goru bio je na razini proš-logodišnja tri mjeseca, a izvoz u BiH je smanjen više nego što je povećan izvoz u Srbiju. Višegodišnji trend smanjenja hrvatskog izvoza u skupinu ostalih zemalja nastavljen je i jekom prva tri mjeseca 2015. godine. Rela vni udio h zemalja smanjen je s 14,5 % ukupnog izvoza u prvom tromjesečju 2014. godine na 13,9 % u prvom tromjesečju 2015. godine. Najveće smanjenje zabilježeno je kod izvoza u Rusiju, čiji je udio smanjen s 2,6 % na 1,5 % ukupnog izvoza u promatranom raz-doblju (učinak međunarodnih gospodarskih sankcija prema toj zemlji), a značajnija povećanja zabilježena su kod izvoza u Libanon, Saudijsku Arabiju i Ujedinje-ne Arapske Emirate, čime je inicijalno nizak udio h zemalja u našem izvozu tek neznatno povećan.

Zbog pada izvoznih ak vnos hrvatskog brodogra-đevnog sektora (koji se ujedno nalazi pod restruktu-riranjem) primjetno je da su izvozne isporuke u poje-dine države u zadnjih nekoliko godina gotovo iščezle iz vanjskotrgovinske sta s ke (npr. Liberija, Bermudi, Panama, Maršalovih otoci i slično). Ka o što je spome-nuto, robni uvoz je jekom prvog tromjesečja ove godine povećan za 6,7 % u usporedbi s is m proš-logodišnjim razdobljem, pri čemu je uvoz iz država članica EU porastao za 10,8 %, do razine od 79,7 % ukupnog uvoza. Posljedica je to značajnijeg porasta uvoza iz Austrije, Italije, Mađarske, Njemačke i Polj-ske, čije je zajednički udio u uvozu povećan s 48,3 % na 50,2 % ukupnog uvoza u promatranom razdoblju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

11

UDK 336.2 GOSPODARSKO OKRUŽENJE

Iako je uvoz iz Njemačke nominalno povećan za 7,3 % jekom prvog tromjesečja, to povećanje je bilo manje u usporedbi s povećanjem ukupnog hrvatskog uvoza (9,7 %), tako da je došlo do blagog smanjenja rela vnog udjela Njemačke u ukupnom uvozu od 0,3 postotna boda (s 16,3 % na 16 % ukupnog uvoza u promatranom razdoblju, tablica 3).

Uvoz iz zemalja EFTA-e rastao je po stopi ukupnog ra-sta hrvatskog uvoza, tako da je njegov rela vni udio ostao nepromijenjen (1 % ukupnog uvoza), uglavnom zbog porasta uvoza iz Švicarske. Uvoz iz zemalja CEF-TA nominalno je smanjen za 8,8 % jekom prvog tro-mjesečja ove godine (u usporedbi s is m razdobljem prethodne godine), što je uzrokovalo rela vno sma-njenje od oko jednog postotnog boda (s 5,6% na 4,6% ukupnog uvoza), što je uglavnom rezultat smanjenja uvoza iz Bosne i Hercegovine (rela vno za 0,7 p.b.), dok je uvoz iz Crne Gore, Makedonije i Srbije rela- vno smanjen za po 0,1 postotni bod. Rela vni udio

skupine Ostalih zemalja smanjen je za 0,2 p.b., ponaj-više zbog prepolovljenog uvoza iz Rusije (što se može pripisa utjecaju međunarodnih gospodarskih sank-cija), koji je smanjen s 234,7 mil. EUR na 120,5 mil. EUR jekom promatranog razdoblja (pad rela vnog udjela s 6 % na 2,8 % ukupnog uvoza). Dras čnije je smanjen uvoz iz Kazahstana (s 49,4 mil. EUR u prvom tromjesečju 2014. na 0,1 mil. EUR u prvom tromje-sečju 2015. godine), čime je rela vni udio te države u ukupnom uvozu smanjen s 1,3 % na 0 %.

Tablica 3: Uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja jekom prvog tromjesečja 2014. i 2015. godine

Uvoz u mil. EUR Struktura Promjene

udjela1-3/2014 1-3/2015 1-3/2014 1-3/2015UKUPNO 3,893.2 4,249.6 100.0% 100.0% - EU 3,057.1 3,386.1 78.5% 79.7% 1.2% Austrija 343.0 400.5 8.8% 9.4% 0.6% Češka 86.8 85.3 2.2% 2.0% -0.2% Danska 25.7 31.9 0.7% 0.8% 0.1% Francuska 102.5 106.9 2.6% 2.5% -0.1% Grčka 23.2 43.1 0.6% 1.0% 0.4% Italija 545.2 602.3 14.0% 14.2% 0.2% Mađarska 272.1 340.9 7.0% 8.0% 1.0% Nizozemska 144.8 154.5 3.7% 3.6% -0.1% Njemačka 632.9 679.3 16.3% 16.0% -0.3% Poljska 87.2 112.3 2.2% 2.6% 0.4% Slovačka 72.3 71.8 1.9% 1.7% -0.2% Slovenija 439.7 453.0 11.3% 10.7% -0.6% Velika Britanija 41.3 46.7 1.1% 1.1% 0.0%

Ostale 240.5 257.6 6.2% 6.1% -0.1%EFTA 40.6 44.3 1.0% 1.0% 0.0% Norveška 4.0 2.5 0.1% 0.1% 0.0%

Švicarska 36.0 41.4 0.9% 1.0% 0.0%CEFTA 216.2 197.2 5.6% 4.6% -0.9% BiH 114.2 96.7 2.9% 2.3% -0.7% Crna Gora 3.3 0.8 0.1% 0.0% -0.1% Makedonija 17.2 16.0 0.4% 0.4% -0.1% Srbija 80.1 82.2 2.1% 1.9% -0.1%OSTALE ZEMLJE 579.2 622.0 14.9% 14.6% -0.2%

Azerbejdžan 0.0 35.6 0.0% 0.8% 0.8% Japan 4.1 5.5 0.1% 0.1% 0.0% Južna Koreja 22.1 44.8 0.6% 1.1% 0.5% Kazahstan 49.4 0.1 1.3% 0.0% -1.3% Kina 92.7 149.6 2.4% 3.5% 1.1% Rusija 234.7 120.5 6.0% 2.8% -3.2% SAD 36.1 36.5 0.9% 0.9% -0.1% Turska 41.8 45.0 1.1% 1.1% 0.0% Ostale 98.3 184.2 2.5% 4.3% 1.8%

Izvor: DZS

S druge strane, do većih povećanja uvoza došlo je kod uvoza iz Kine, Azerbejdžana i Južne Koreje, pa je po-sljedično zajednički rela vni udio te tri zemlje pora-stao s 2,9 % na 5,4 % ukupnog uvoza.

3. Proizvodna struktura robne razmjene (prema NKD 2007)

Koncentracija robnog izvoza na razini 12 najvećih gra-na u izvozu (prema NKD 2007) povećana je u prva tri mjeseca 2015. godine u odnosu na prva tri mjeseca 2014. godine za 0,1 postotni bod (sa 67,6 % na 67,7 % ukupnog izvoza). Na prvi pogled može nam se čini- da nije došlo do značajnijeg povećanja robne kon-

centracije izvoza, među m dogodile su se određene strukturne promjene. Najveći izvoz ostvaren je kod grane Proizvodnje prehrambenih proizvoda (gotovo 200 mil. EUR), što predstavlja značajno povećanje (21,8 %) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tako da je rela vni udio te grane u izvozu povećan na razinu od 7,7 % ukupnog izvoza. Plasman Proizvod-nje prehrambenih proizvoda na prvo mjesto najvećih grana u izvozu veliko je iznenađenje, jer je u proteklim godinama prvo mjesto bilo uglavnom rezervirano za djelatnos Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (gdje se bilježi izvoz brodogradnje koji je u međuvre-menu dras čno smanjen, sada je na 10. mjestu lje-stvice najvećih izvoznih grana) i povremeno Proizvod-nju koksa i rafi niranih na nih proizvoda.

Na drugom mjestu ljestvice najvećih izvoznih grana nalazi se Proizvodnja strojeva i uređaja, kod koje je došlo do malog nominalnog (i puno većeg rela v-nog) smanjenja izvoza, tako da sada rela vni udio te grane iznosi 7,5 % ukupnog izvoza. Do većeg rasta

12

GOSPODARSKO OKRUŽENJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

izvoza došlo je i kod trećeplasirane grane Proizvod-nje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva, gdje je došlo do rela vnog rasta udjela grane s 6,1 % na 7 % ukupnog izvoza. Nominalno i rela vno najveći porast izvoza zabilježen je kod desetoplasirane Proi-zvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), kod koje je izvoz nominalno utrostručen i rela vno povećan s 1,5 % na 4,3 % ukupnog izvoza. Porast izvo-za brodogradnje ohrabruje, no moramo napomenu da se radi o djelatnos u kojoj su izvozni poslovi go-tovo zamrli, tako da izvoz svakog pojedinačnog broda izaziva značajnije skokove pokazatelja u vanjskotrgo-vinskoj sta s ci, a izvoz brodogradnje poprilično je sezonskog karaktera (radi se o maloj količini proizvo-da visoke pojedinačne vrijednos koji se isporučuju nekoliko puta u jeku godine).

Izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda je nominalno blago povećan (ali ispodprosječno u odnosu na stopu rasta ukupnog hrvatskog izvoza), tako da je došlo do rela vnog smanjenja za 0,2 postotna boda i plasma-na na četvrto mjesto najvećih izvoznih grana. Rela v-ni rast izvoza za po 0,5 postotnih bodova zabilježen je kod izvoza Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te proizvodnje kože i srodnih proizvoda (tablica 4).

Tablica 4: 12 najvećih grana u izvozu jekom prvog tromje-sečja 2014. i 2015. godine

Izvoz (mil. EUR) Udio u izvozu Promjeneudjela 1-3/2014 1-3/2015 1-3/2014 1-3/2015

UKUPNO 2355.7 2571.1 100.0% 100.0% -

12 najvećih 1592.0 1739.8 67.6% 67.7% 0.1%10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

163.4 199.1 6.9% 7.7% 0.8%

28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.

196.3 193.0 8.3% 7.5% -0.8%

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva

144.4 180.6 6.1% 7.0% 0.9%

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

152.2 161.9 6.5% 6.3% -0.2%

27 Proizvodnja električne opreme

144.6 154.2 6.1% 6.0% -0.1%

14 Proizvodnja odjeće 136.5 149.4 5.8% 5.8% 0.0%

A. Poljopriveda, šumarstvo i ribarstvo

121.6 146.5 5.2% 5.7% 0.5%

16 Prerada drva i proizvoda od drva, osim namještaja

127.7 132.2 5.4% 5.1% -0.3%

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda

103.0 114.0 4.4% 4.4% 0.1%

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

35.8 109.7 1.5% 4.3% 2.7%

19 Proizvodnja koksa i rafi niranih na nih proizvoda

193.5 106.0 8.2% 4.1% -4.1%

15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

73.1 93.3 3.1% 3.6% 0.5%

Ostalo 763.7 831.3 32.4% 32.3% -0.1%

Izvor: DZS

Uvoz roba iz ostatka svijeta u Hrvatsku povećan je jekom prva tri mjeseca 2015. godine za 6,7 % u odnosu na usporedivo razdoblje prethodne go-dine. Proizvodna koncentracija uvoza na razini 12 najvećih grana smanjena je za čak 1,7 postotnih bo-dova, odnosno s 73,1 % na 71,4 % ukupnog uvoza. Najveći uvoz zabilježen je kod Proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva (366,3 mil. EUR), s tromjesečnom međugodišnjom stopom rasta sto-pom rasta od 4,6 %, uz nepromijenjen rela vni udio u uvozu od 8,6 %. Na drugom je mjestu uvoz grane Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, koja je unatoč malom nominalnom porastu zabilježila sma-njenje rela vnog udjela za 0,4 postotna boda (tabli-ca 5). Porast rela vnog udjela u uvozu zabilježen je kod grana Proizvodnje kože i srodnih proizvoda (0,8 p.b.), Proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (0,4 p.b.), Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (0,3 p.b.) te Poljoprivrede, šumarstva i ri-barstva (0,2 p.b.).

Najveće nominalno i rela vno smanjenje uvoza zabi-lježeno je kod grane Rudarstva i vađenja (–1,2 p.b.), što je u vezi sa smanjenim uvozom na e za potrebe rafi nerijske prerade (jedna hrvatska rafi nerija gotovo da i ne radi, što se vidi i u sta s ci izvoza, gdje je zabi-lježen pad izvoza grane Proizvodnja koksa i rafi niranih na nih proizvoda), a utjecaj na vrijednost ostvarenog uvoza ima i smanjenje cijene sirove na e na svjetskih tržiš ma u odnosu na prvo tromjesečje 2014. godi-ne. Značajnija rela vna smanjenja uvoza zabilježena su još i kod Proizvodnje proizvoda od gume i plas ke

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

13

UDK 336.2 GOSPODARSKO OKRUŽENJE

(–1 p.b.), Proizvodnje teks la (–0,7 p.b.) i Proizvodnje namještaja (–0,2 p.b.).

Tablica 5: 12 najvećih grana u uvozu jekom prvog tromje-sečja 2014. i 2015. godine

Uvoz (mil. EUR) Udio u uvozu Promjeneudjela 1-3/2014 1-3/2015 1-3/2014 1-3/2015

UKUPNO 3983.2 4249.6 100.0% 100.0% -12 najvećih 2910.7 3033.1 73.1% 71.4% -1.7%25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva

344.4 366.3 8.6% 8.6% 0.0%

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

356.2 363.2 8.9% 8.5% -0.4%

31 Proizvodnja namještaja 282.2 294.5 7.1% 6.9% -0.2%

B. Rudarstvo i vađenje 285.5 253.0 7.2% 6.0% -1.2%

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

221.1 251.5 5.5% 5.9% 0.4%

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plas ke

269.7 244.8 6.8% 5.8% -1.0%

16 Prerada drva i proizvoda od drva, osim namještaja

232.7 244.4 5.8% 5.8% -0.1%

15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

177.8 223.0 4.5% 5.2% 0.8%

24 Proizvodnja metala 197.0 219.4 4.9% 5.2% 0.2%

13 Proizvodnja teks la 224.7 211.7 5.6% 5.0% -0.7%

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

165.9 189.9 4.2% 4.5% 0.3%

A. Poljopriveda, šumarstvo i ribarstvo

153.6 171.3 3.9% 4.0% 0.2%

Ostalo 1072.5 1216.6 26.9% 28.6% 1.7%

Izvor: DZS

4. Promjene u sta s ci robne razmjene Do 1. srpnja 2013. godine sustav sta s čkog praćenja robne razmjene s inozemstvom bazirao se je na obra-di podataka iz Jedinstvenih carinskih deklaracija (JCD).

Budući da je Hrvatska postala punopravnom članicom EU 1. 7. 2013. i da predstavlja sastavni dio velikog je-dinstvenog europskog tržišta, kod izvoza i uvoza u/iz drugih država članica EU ne primjenjuje se dosadašnji carinski postupak i ne popunjavaju se JCD-ovi. Umjesto toga, da bi se došlo do podataka o međusobnoj robnoj razmjeni država članica EU provodi se istraživanje pod nazivom Intrastat (više informacija o funkcioniranju In-trastata može se naći na mrežnim stranicama Držav-nog zavoda za sta s ku, koji provodi to istraživanje).

Slijedom toga, podaci sta s ke robne razmjene s ino-zemstvom od 1. srpnja 2013. sastoje se od kombina-cije podataka prikupljenih iz dva različita izvora: JCD-ova (Extrastat – sta s ka robne razmjene s trećim zemljama, nečlanicama EU) i Intrastatova obrasca (Intrastat – sta s ka robne razmjene između zemalja članica EU-a). Kako je sastavljanje takve sta s ke iz dva različita izvora vrlo složeno i zahtjevno u uspo-redbi s prijašnjim sustavom koji se je bazirao samo na obradi JCD-ova, DZS je produljio rokove objave podataka (koji su usklađeni s rokovima koje propisu-je Eurostat) te se podaci o robnoj razmjeni objavljuju u roku od 70 dana nakon završetka izvještajnog raz-doblja (do sada je rok objave iznosio oko 30 dana).

Zbog činjenice da novi sustav praćenja robne razmje-ne koris dva različita sustava (Extrastat i Intrastat) izvora podataka, kao i činjenice da se u m sustavi-ma koriste i različita načela, kao i u drugim državama članicama EU prilikom prelaska na dva kombinirana izvora podataka, u praksi se je pojavio i učinak po-većanja udjela zemalja EU u ukupnoj razmjeni iz slje-dećeg razloga: sustav JCD počiva na kriteriju zemlje namjene kod izvoza i zemlje podrijetla kod uvoza, dok sustav Intrastata počiva na kriterijima otpreme u neku zemlju EU i primitaka iz neke zemlje EU.

Primjer sta s čkog tretmana uvoza robe iz Slovenije (koja je podrijetlom iz Japana) u Hrvatsku:

Extrastat (JCD) do 1. 7. 2013. – neovisno o tome što je roba uvezena iz Slovenije, na JCD se je nalazio po-datak da je zemlja podrijetla Japan i u hrvatskoj vanj-skotrgovinskoj sta s ci to se je eviden ralo kao uvoz iz Japana.

Nakon 1. 7. 2013. Extrastat (SLO) + Intrastat (HR) – prema kriteriju primitaka, u hrvatskoj sta s ci rob-ne razmjene to se eviden ra u Intrastat sustavu kao primitak (uvoz) iz Slovenije, bez podatka o zemlji po-drijetla robe jer se on ne prikuplja i ne razmjenjuje u okviru Intrastata. U hrvatskom Extrastatu (JCD) neće bi traga o uvozu robe podrijetlom iz Japana, pošto je on eviden ran u slovenskoj sta s ci robne razmjene kao uvoz iz Japana (i u sklopu slovenskog Extrastata je i popunjen JCD).

14

GOSPODARSKO OKRUŽENJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

U usporedbi s prijašnjim sustavom evidencije robne razmjene, to u prak čnom smislu ovog primjera znači da dolazi do porasta vrijednos robnog uvoza iz Slo-venije (iako se radi o izvorno japanskoj robi), a uvoz robe iz Japana bi će smanjen, jer je po hrvatskom di-jelu sustava Extrastata (na bazi JCD-ova) eviden rano samo ono što je uvezeno u Hrvatsku ili izravno iz Ja-pana ili iz neke treće zemlje (koja nije članica EU, a čiji se uvoz eviden ra JCD-om s poljem zemlja podrijetla robe). Pri tome, inicijalni korak u tom poslu (uvoz ja-panske robe u Sloveniju) eviden ran je u slovenskom Extrastatu (jer je tamo obavljeno uvozno carinjenje), tj. u njihovoj vanjskotrgovinskoj sta s ci je prikazan uvoz robe iz Japana, bez obzira na to što je krajnje odredište robe Republika Hrvatska.

5. ZaključakIako naši javni mediji i ekonomski anali čari u po-sljednje vrijeme učestalo spominju rast izvoza od 9,1 % (pokazatelji u EUR), odnosno 9,7 % (pokazatelji u HRK) u prvom tromjesečju 2015. u odnosu na prvo tromjesečje 2014. godine kao pozi vnu gospodarsku vijest, ono što se tom prilikom propušta naglasi je podatak da je u istom razdoblju uvoz porastao za 6,7 % (pokazatelji u EUR), odnosno 7,2 % (pokazatelji u HRK). Iako izvoz raste brže od uvoza (mjereno stopa-ma ili indeksima), bitno je spomenu da vrijednost izvoza iznosi svega oko 60 % vrijednos uvoza, tako da je bazna nominalna vrijednost uvoza mnogo veća od bazne vrijednos izvoza. Kada promatramo nomi-nalne promjene, rast izvoza od 9,1 % iznosi 215,4 mil. EUR, dok rast uvoza od 6,7 % iznosi 266,4 mil. EUR, tako da je neto rezultat povećanje defi cita robne raz-mjene za 51 mil. EUR (ili za 3,1 %; tablica 1).

Porastu vrijednos na izvoznoj i uvoznoj strani dopri-nose i metodološke promjene u praćenju sta s ke robne razmjene koje su opisane u prethodnom po-glavlju (pri čemu se uvoz iz npr. Japana koji naručitelj iz Slovenije doprema preko neke pomorske luke u Hr-vatskoj bilježi i na strani uvoza i na strani izvoza). Taj fenomen uočen je i u drugim državama članicama EU po uvođenju Intrastatovog istraživanja, poglavito u onim državama koje imaju dobar geotranzitni položaj i pružaju usluge prijevoza i prekrcaja robe u svim ob-licima prijevoza (pomorski, zračni, željeznički i cestov-ni). Po velikom učinku tranzita na sta s ku robne raz-mjene je poznata i Nizozemska, tako da se taj učinak kolokvijalno naziva: Amsterdam – Ro erdam efekt.

Analiza kretanja robne razmjene jekom prvog tro-mjesečja 2015. godine prema zemljopisnoj i proi-zvodnoj strukturi ukazuje nam na činjenice da dolazi do većih promjena u zemljopisnoj strukturi robne raz-mjene (porast udjela trgovine s državama članicama

EU), kao i u proizvodnoj strukturi: smanjuje se udio tradicionalnih grana u izvozu (a rast ostvaruju grane koje su do sada bile manje zastupljene), dok se kod uvoza smanjuje udio uvoza na e i na nih derivata. U uvje ma kada dolazi do većih strukturnih promjena robne razmjene (i proizvodnje općenito u Hrvatskoj), ostvareni rezulta su sasvim zadovoljavajući. No una-toč tome treba mnogo više radi na po canju izvoza grana, koje su trenutno manje zastupljene u robnoj razmjeni jer je evidentno da više ne možemo računa na nekadašnje izvozne uspjehe hrvatske brodograd-nje i na nih rafi nerija.

U međuvremenu je DZS 9. lipnja objavio Prve rezul-tate o ostvarenoj robnoj razmjeni jekom prva če ri mjeseca 2015. godine, koji se objavljuju samo na razini kunskih pokazatelja, na razini ukupno te zemlje članice EU i zemlje nečlanice EU, koji uključuju i procjenu vri-jednos trgovine ispod praga uključivanja za razdoblje od siječnja 2014. do ožujka 2015. Preliminarni (detalji) podaci za razdoblje od siječnja do travnja 2015. bi će objavljeni 9. srpnja 2015. u Priopćenju, a osim do sada neobrađenih carinskih deklaracija i Intrastat obrazaca za prva tri mjeseca 2015. godine uključivat će i procje-nu vrijednos trgovine ispod praga uključivanja za tra-vanj 2015. godine, tako da će se podaci razlikova od podataka iz Prvih rezultata od 9. 6. 2015. objave.

Prvi rezulta za razdoblje od siječnja do travnja 2015. godine ukazuju na rast izvoza od 10 % u usporedbi s prva če ri mjeseca 2014. godine (pri čemu je izvoz u zemlje članice EU povećan za 12,9 %; tablica 6), dok je uvoz povećan za 4 % (pri čemu je uvoz iz država člani-ca EU povećan za 7,7 %). To je u konačnici utjecalo na smanjenje defi cita od 4,1 % (ili za 738,2 mil. EUR), što nam govori da su u samom mjesecu travnju ostvareni značajniji poras izvoza i smanjenje uvoza (stope rasta za razdoblje siječanj – travanj 2015., u odnosu na prva če ri mjeseca 2014. godine su više na strani izvoza i niže nego na strani uvoza u usporedbi s podacima za prva tri mjeseca, koje smo analizirali u ovom članku).

Tablica 6: Pokazatelji robne razmjene u prva če ri mjeseca 2014. i 2015. godine

u mil. HRK 1 - 4 / 2014.

1 - 4 / 2015.

1-4/ 2015. / 1-4

/2014. Izvoz 24,321.7 26,754.2 110.0 Zemlje članice EU-a 15,841.5 17,886.7 112.9 Zemlje nečlanice EU-a 8,480.3 8,867.5 104.6 Uvoz 42,326.9 44,021.1 104.0 Zemlje članice EU-a 32,050.5 34,528.3 107.7 Zemlje nečlanice EU-a 10,276.4 9,492.8 92.4 Saldo robne razmjene -18,005.2 -17,266.9 95.9 Pokrivenost uvoza izvozom, % 57.5 60.8

Izvor: DZS

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

15

UDK 336.2-657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2-657.21

1. Uvod Sustav upravljanja nepravilnos ma cjelovito je ure-đen i dalje se razvija od donošenja Naputka o ot-krivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilno-s ma u upravljanju proračunskim sredstvima od lipnja 2012. (NN, br. 70/12). Ipak i nakon tri godine primjene, izvjesno je da će treba još vremena dok ovaj sustav u pravom smislu ne zaživi u praksi. Ovo proizlazi iz od činjenice kako bi svi zaposleni treba-li ima zadovoljavajuća znanja o nepravilnos ma. Drugim riječima, svi bi trebali zna prepozna ne-pravilnost, ali i izvijes o tome. I dalje se značajan broj dvojbi u praksi korisnika odnosi na ulogu osoba zaduženih za nepravilnos te način rada proračun-skih i izvanproračunskih korisnika koji nemaju osobe za nepravilnos .

Do 31. srpnja 2015. osobe za nepravilnos sastavljaju polugodišnje izvješće o nepravilnos ma na obrascu: Izvješće o nepravilnos ma za razdoblje od 1. 1. 2015. do 30. 6. 2015.; i dostavljaju ga Ministarstvu fi nancija – Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor.

2. Naputak o nepravilnos maOd stupanja na snagu Naputka o otkrivanju, postu-panju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima (dalje u tekstu: Naputak o nepravilnos ma) nepravilnos su klasifi cirane kao:

• nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe

• nepravilnost koja ima obilježje prekršaja, i • nepravilnost kod koje postoji sumnja na kazneno

djelo.

Navedeno se može odredi kao klasifi kacija nepra-vilnos s obzirom na njihova obilježja. Druga vrsta

podjele nepravilnos ovisi o podrijetlu nepravilno-s , odnosno o trenutku uočavanja nepravilnos , te u tom smislu nepravilnos možemo podijeli na:

• nepravilnos utvrđene u upravljanju proračun-skim sredstvima – tzv. općenite nepravilnos i

• nepravilnos uočene jekom provjera sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nastanka ne-pravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos uvijek odgovoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi i iz Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15 – čl. 95.) i Zakona o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovlas na druge osobe za po-jedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještava-nja, čelnik može za određene poslove i ak vnos iz dijela sprječavanja nepravilnos , a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenije ovlas na druge osobe. Među m, takvo prenošenje ovlas i odgovornos ne isključuje odgovornost čelnika.

Naputkom o nepravilnos ma učinjen je značajan iskorak i čelnicima je po prvi put dana jasna uputa što učini s kojom vrstom nepravilnos . Pa je tako utvrđeno da:

• U slučaju utvrđenih nepravilnos za koje postoji sumnja na kazneno djelo, čelnik predmet s dokazi-ma u prilogu treba dostavi na postupanje nadlež-nom državnom odvjetništvu.

• U slučaju utvrđenih nepravilnos koje imaju obi-lježje prekršaja, čelnik predmet s dokazima u prilo-gu treba dostavi na postupanje nadležnoj ustroj-stvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog prijedloga nadležnom jelu.

• Kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika treba zah -

Polugodišnje Izvješće o nepravilnos ma Ana Zorić *

S obzirom na to da je rok za predaju polugodišnjeg izvješća o nepravilnos ma 31. srpnja 2015., u tekstu au-torica podsjeća o čemu je važno vodi računa prilikom sastavljanja polugodišnjeg izvješća o nepravilnos -ma. Predmetno se izvješće sastavlja za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 30. lipnja 2015., a u njega se unose podaci o nepravilnos ma koje su prijavljene ili uočene u tom razdoblju.

* Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

16

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2-657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

jeva povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnije zahtjev za obavljanje proračunskog nad-zora, radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun.

• U slučaju utvrđenih nepravilnos za koje nisu pro-pisane kazne, čelnik mora naloži mjere za otkla-njanje nepravilnos .

Iz navedenoga proizlazi da je u slučaju utvrđenih ne-pravilnos za koje nisu propisane kazne, odgovornost za otklanjanje nepravilnos na čelniku, pa je on du-žan naloži mjere za otklanjanje nepravilnos . Osim toga on mora i vodi računa jesu li te mjere zaista i implemen rane, kako se takve nepravilnos u na-rednim razdobljima više ne bi pojavljivale.

3. Izvještavanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma

Prema tome, osnovna je obveza čelnika poduzimanje mjera radi otklanjanja nepravilnos . Uz to, za svaku se prijavljenu, odnosno uočenu nepravilnost popu-njava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepra-vilnos , koji je skan s Naputkom o nepravilnos ma. U tom obrascu čelnik navodi niz podataka (podatke o obvezniku, oznaku pismena o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos (klasa, urbr., brojčana oznaka ili sl.), da-tum primitka prijave/uočavanja nepravilnos , podat-ke o nepravilnos , poduzete mjere po prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ostale informacije/napomene povezane s prijavom/uočavanjem nepravilnos , pot-pis čelnika obveznika, mjesto i datum).

Navedeni su podaci relevantni i u vezi su s nepravil-nos ma koja se prijavljuje, te između ostalog navodi i procjenu fi skalnog učinka. Naravno ovaj se podatak ispunjava samo ako je takvu procjenu za konkretnu nepravilnost moguće da . U praksi navedeni obrazac pripremaju službe odnosno ustrojstvene jedinice, a potpisuje ga čelnik (što je vidljivo i u samom Obras-cu), jer je čelnik taj koji je odgovoran za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilno-s , ali ujedno je i zadužen za monitoring nepravilnos (s obzirom na to da mora pra što je poduzeto po njegovim prijavama tj. radnjama).

Popunjeni Obrazac se dostavlja osobi zaduženoj za nepravilnos , koja prijavljenu/uočenu nepravilnost unosi u polugodišnje, a kasnije i u godišnje izvješće o nepravilnos ma, što je izrijekom navedeno u član-ku 12. Naputka o nepravilnos ma.

Zbog toga je važno ponovi da se polugodišnja i godiš-nja izvješća popunjavaju isključivo na temelju poda-taka iz Obrasca Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepra-vilnos , koji popunjava ili čelnik ili u točno određe-nim slučajevima sama osoba za nepravilnos (čl. 11.,

st. 2. i 3.; čl. 14., st. 2. Naputka o nepravilnos ma). Kako još ima dosta upita koji se ču slabos i nepra-vilnos , koje se uoče prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos u postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , dana je sljedeća napomena.

U članku 10. Naputka o nepravilnos izrijekom stoji da je obveznik dužan za svaku uočenu nepravilnost i poduzete mjere iz članka 9. Naputka o nepravilnos -ma i popuni Obrazac: Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos ; te ga odmah dostavi osobi zaduženoj za nepravilnos iz članka 6. Naputka o nepravilnos -ma. Obveznici na koje se odredbe Naputka o nepra-vilnos ma odnose, defi nirani su u članku 2. Naputka o nepravilnos . Tu stoji da su obveznici proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvan-proračunskih korisnika i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U opisanom se slučaju radi o nepravilnos , koja je uo-čena prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos tj. popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos . Uz to, pretpostavlja se i da su poduzete mjere iz članka 9., jer je riječ o nepravilnos za koje nisu propisane kazne već su naložene mjere za otklanjanje nepravil-nos (čl. 9., st. 1., podst. 4.), tj. sastavljen je Plan za otklanjanje slabos i nepravilnos . Sve su to tzv. op-ćenite nepravilnos za razliku od nepravilnos , koje se uoče po provedenim provjerama Izjave o fi skalnoj odgovornos za koje je postupanje opisano u članci-ma 13. i 14. Naputka o nepravilnos ma.

U takvim se slučajevima sve nepravilnos (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravilnost, jer je riječ o uoče-noj nepravilnos povezanoj s jednim poslovnim procesom (u vezi s davanjem Izjave o fi skalnoj od-govornos ). Stoga se za sve nepravilnos iz Upitni-ka o fi skalnoj odgovornos popunjava jedan Obra-zac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . Napominjemo da u propisima nije naznačen rok u kojemu se popunjava i dostavlja Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ali je za pretpo-stavi da će to bi učinjeno u najkraćem mogućem roku nakon poduzimanja mjera propisanih člankom 9. Naputka o nepravilnos ma.

Najčešće čelnik potpisuje Obrazac Podaci o prijavlje-noj/uočenoj nepravilnos kada potpisuje i samu Izja-vu o fi skalnoj odgovornos . Izjava se potom dostav-lja nadležnom jelu, a obrazac se dostavlja osobi za nepravilnos u nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili nadležnom ministarstvu. Osoba za nepravilnos na temelju dostavljenih popu-njenih Obrazaca Podaci o prijavljenoj/uočenoj ne-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

17

UDK 336.2-657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2-657.21

pravilnos sastavlja polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma.

O opisanom je postupanju bilo dosta nedoumica o praksi, te se nije shvaćalo kako, kada i prijavljuju li se uopće nepravilnos uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos , te stoga još jed-nom naglašavamo da tu svakako jest riječ o nepravil-nos ma koje su uočene, te po is ma treba postupa- sukladno odredbama Naputka o nepravilnos ma,

bilo da je riječ o poduzimanju mjera, popunjavanju obrazaca te kasnije praćenja postupanja.

Pitanje iz prakse: Grad ima če ri proračunska kori-snika koji su do kraja veljače dostavili svoje Izjave o fi skalnoj odgovornos . Nekoliko njih je, na temelju ispunjenog upitnika, iskazalo određene nepravilno-s o određenim pitanjima. Dakle, je li takvu vrstu nepravilnos potrebno prikaza u izvješću o nepra-vilnos ma, koji je u obvezi ispuni osoba zaduže-na za nepravilnost unutar Grada (jedinice lokalne samouprave)? Ako obveza postoji, nije jasno tko ispunjava Prilog 2 – Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos ; je li to obveza čelnika proračunskog korisnika, osoba zadužena za fi skalnu odgovornost unutar Grada ili sama osoba zadužena za nepravil-nos ? Treba napomenu da proračunski korisnici nemaju osobe zadužene za nepravilnos .

Odgovor: Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj ne-pravilnos čelnik proračunskog korisnika dužan je popuni za svaku uočenu/prijavljenu nepravilnost. Takav obrazac čelnik proračunskog korisnika popu-njava i dostavlja i za one nepravilnos koje su uo-čene prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj od-govornos tj. u postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2014. U takvim se slučajevima sve nepravilnos (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravil-nost, jer je riječ o uočenoj nepravilnos povezanoj s jednim poslovnim procesom (u vezi s davanjem Izja-ve o fi skalnoj odgovornos ), te se stoga i popunja-va jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj ne-pravilnos . Slijedom navedenoga, ako proračunski korisnici nisu do sada dostavili popunjeni Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos osobi za nepravilnos , treba ih pozva da u najkraćem roku osobi za nepravilnos dostave popunjene predmet-ne obrasce. Na temelju toga će osoba za nepravilno-s popuni polugodišnje izvješće o nepravilnos ma za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 30. lipnja 2015., koje je Ministarstvu fi nancija potrebno dostavi do 31. srpnja 2015. godine. Znači podaci o nepravilno-s ma uočenima u postupku davanja Izjave o fi skal-noj odgovornos za 2014. nisu se trebali unosi u Godišnje izvješće za 2014. godinu, jer su te nepravil-

nos uočene u 2015. godini. Slijedom toga će ih oso-ba za nepravilnos unije u polugodišnje izvješće za prvu polovicu 2015. (iako se odnose i povezani su s Izjavom o fi skalnoj odgovornos za 2014. godinu).

4. Dostava Izvješća o nepravilnos maNadležna ministarstva i druga državna jela na ra-zini razdjela organizacijske klasifi kacije, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, dostavi polugodišnje izvješće o nepravilnos ma u prvih šest mjeseci tekuće godine do 31. srpnja te-kuće godine na Obrascu Izvješće o nepravilnos ma. Godišnje Izvješće o nepravilnos ma u prethodnoj go-dini dostavlja se na istom obrascu do 31. ožujka teku-će godine za prethodnu godinu.

I polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma, koja sastavljaju osobe za nepravilnos , služe za pra-ćenje broja nepravilnos na razini Republike Hrvat-ske. Kada govorimo o izvješćima o nepravilnos ma potrebno je ista razlikova od izvješća o otklonje-nim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima pret-hodne godine. Polugodišnja i godišnja izvješća o ne-pravilnos ma koja sastavljaju osobe za nepravilnos nisu Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilno-s ma, koja se sastavljaju prema Uredbi o sastavlja-nju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13 i 19/15) uz Upitnik i Izjavu o fi skalnoj odgo-vornos , oko čega je u praksi došlo do nedoumica. Važno je razumje da se radi o obvezama po dva različita propisa.

Izjava o fi skalnoj odgovornos , Plan otklanjanja sla-bos i nepravilnos i Izvješće o otklonjenim slabos -ma i nepravilnos ma popunjavaju se na temelju Za-kona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj od-govornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Uz Izjavu za 2014. godinu bilo je potrebno dostavi Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , u kojem se navo-de ak vnos koje će se provodi jekom 2015., da bi se uklonile uočene nepravilnos . Uz to, bilo je po-trebno dostavi i Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine u ko-jemu je trebalo naves , je li realiziran Plan otklanjanja slabos i nepravilnos za 2014. godinu? Prema tome Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma se odnosi isto na 2014. godinu.

Kada se sljedeće godine bude davala Izjava za 2015. godinu, uz nju će bi potrebno dostavi Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma u kojemu je potrebno opisa jesu li jekom 2015. realizirane

18

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2-657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

ak vnos iz Plana otklanjanja slabos i nepravilnos , koje će se odvija (ili su se već odvile) u 2015. godini.

Prilog 2. Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos iz Naputka o nepravilnos ma popunjava se tako da se popuni jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos za sve nepravilnos uočene u postupku davanja Izjave. U takvim se slučajevima sve nepravil-nos (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravilnost, s obzirom na to da se radi o uočenoj nepravilnos povezanoj s jednim poslovnim procesom, a to je davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos , te se stoga i popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . Takav se obrazac dostavlja osobi za nepravilnos u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili ministarstvu kako bi ona na temelju njega mogla popuni polugodišnje, a potom i godišnje izvješće o nepravilnos ma.

Polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma sastavljaju se na posebnom obrascu propisanom Naputkom, koji je dan u prilogu 4, a u word-obliku je dostupan na internetskim stranicama Ministar-stva fi nancija – h p://www.mfi n.hr/hr/proracun-ski-nadzor. U Izvješću se opisuje svaka nepravilnost posebno, tako da se upisuje oznaka pismena (iz Obrasca Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilno-s ), datum primitka, kratak opis, procjena fi skalnog učinka, poduzete mjere i praćenje postupanja po poduze m mjerama.

5. Izvještavanje o nepravilnos ma uočenima kontrolom Izjava o fi skalnoj odgovornos

Što se če nepravilnos koje su uočene prilikom pro-vjera Izjava o fi skalnoj odgovornos dana je sljedeća napomena. Obveza kontrole Izjava o fi skalnoj odgo-vornos i dokumentacije koja se uz njih dostavlja pro-pisana je člankom 13. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Tako nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sva-kog obveznika provjeravaju formalni sadržaj Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odred-bama predmetne Uredbe.

Uz takvu formalnu kontrolu, Izjave o fi skalnoj odgo-vornos , kao i Upitnici o fi skalnoj odgovornos pro-vjeravaju se i suš nski. Zbog toga su nadležna mi-nistarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jekom proračunske godine za svakog obveznika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitni-ka, dužni provjeri Izjavu i Upitnik, koje im obveznici

dostavljaju sukladno odredbama Uredbe. Zbog toga, često ministarstva i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave postavljaju pitanje tko popu-njava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepra-vilnos , ako se nepravilnos uoče prilikom provjera dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

U članku 14., stavku 2. Naputka o nepravilnos ma je izrijekom navedeno da osoba zadužena za nepra-vilnos popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , i to radi sastavljanja polu-godišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma iz članka 15. Naputka o nepravilnos ma. Dakle, onaj tko vrši provjere Izjava o fi skalnoj odgovornos kori-snika o uočenim nepravilnos ma o provedenim pro-vjerama:

• Obavještava čelnika koji je obvezan poduze mje-re, odnosno dostavi predmet Ministarstvu fi nan-cija radi pokretanja prekršajnog postupka suklad-no Zakonu o fi skalnoj odgovornos (što je i mjera propisana člankom 9. Naputka, jer je riječ o ne-pravilnos koja ima obilježje prekršaja – predmet se s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi -nancija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor tj. Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor).

• Izvješćuje osobu zaduženu za nepravilnos , kako bi ona popunila Obrazac Podaci o prijavljenoj/uo-čenoj nepravilnos i kako bi takve nepravilnos unijela u polugodišnje i godišnje izvješća o nepra-vilnos ma.

Primjerice, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrši provjere Izjava o fi skalnoj odgovornos škola, koje su proračunski korisnici jedinice. Pročelnik na-vedenog odjela dužan je o uočenim nepravilnos ma obavijes : čelnika jedinice, koji poduzima mjere propisane člankom 9. Naputka (pa čelnik pokreće primjerice prekršajni postupak ili postupak razrješe-nja temeljem Zakona o fi skalnoj odgovornos , kao i osobu zaduženu za nepravilnos , koja popunjava za takvu nepravilnost Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , i između ostaloga i na temelju takvih obavijes dobivenih od upravnog odjela unosi podatke u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravil-nos ma.

U članku 14. Naputka o nepravilnos ma utvrđen je i rok u kojemu se uočene nepravilnos prijavljuju. Rok je istovjetan roku utvrđenom u članku 14. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fi skalnih pravila. Čelnici nadlež-nih ministarstava, odnosno čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uoče-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

19

UDK 336.2-657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

UDK 336.2-657.21

nim nepravilnos ma po provedenim provjerama po-duze mjere utvrđene Naputkom o nepravilnos ma. Rok od sedam dana propisan je samo za poduzimanje mjera, ako se uoče nepravilnos po provedenim pro-vjerama dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , ali i taj rok je instruk van.

Među m ne smije se zloupotrebljava , jer bi se u takvim slučajevima moglo tere nadležnog čelnika za nečinjenje. U svim drugim slučajevima rok za po-stupanje tj. poduzimanje mjera nije propisan, ali se podrazumijeva da će iste bi poduzete odmah čim to bude moguće. Jedno od pitanja iz prakse je i do kada najkasnije, odnosno u kojem periodu se provodi for-malna i suš nska kontrola Izjava o fi skalnoj odgovor-nos za prethodnu godinu?

Slijedom toga i u koje se izvješće unose podaci o eventualnim uočenim nepravilnos ma? Formalne i suš nske kontrole mogu se provodi jekom cijele godine. Nema vremenskog ograničenja, a eventual-ne utvrđene nepravilnos unose se u polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma ovisno o raz-doblju u kojem su utvrđena. Primjerice u godišnje Izvješće za 2014. godinu bilo je potrebno unije one nepravilnos koje su uočene u 2014. godini, prilikom provjere Izjava za 2013. godinu, koje su se trebale provjerava jekom 2014. godine.

Rezulta provjera izjava za 2014. godinu će se unije- u polugodišnje izvješće za razdoblje od 1. 1. 2015.

– 30. 6. 2015., ako su provjere izvršene u tom raz-doblju, jer su to ak vnos koje se odvijaju u 2015.

godini. U pro vnom se rezulta provjere unose u go-dišnje izvješće za 20 15. godinu, koje će se predava u 2016. godini (do 31. ožujka). Također napominjemo da se nepravilnos koje su uočene i unesene u polu-godišnjem izvješću unose tj. ponavljaju i u godišnjem izvješću, jer bi u pro vnom imali samo dva polugodiš-nja izvješća.

6. Umjesto zaključka Iz izvješća o nepravilnos ma vidljivo je da se i nadalje najveći broj nepravilnos odnosi na nevjerodostojnu dokumentaciju. Također, značajan je broj nepravilno-s u području javne nabave i poduzimanja mjera na-plate, ali i preuzimanja obveza po inves cijskim pro-jek ma, te u dijelu planiranja proračuna. Što se če samog uočavanja nepravilnos , primijećeno je da se ipak značajan broj nepravilnos uočava prilikom primjene članka 12. Naputka, odnosno kada nadlež-na ministarstva i jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, odnosno Ministarstvo fi nancija provjeravaju sadržaj Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovornos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe o sastavlja-nju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fi skalnih pravila.

Ta činjenica upućuje da je potrebno dalje jača su-stav uočavanja nepravilnos , ali i radi na uspostavi ex ante kontrola, kako do nepravilnos uopće ne bi došlo, odnosno kako bi ih se svelo na najmanju mo-guću mjeru.

20

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Temeljem učestalih pitanja, autorica u članku obra-zlaže način uplate upravnih pristojbi i naknada iz inozemstva za obrasce koje izdaju ma čni uredi na zahtjev inozemnih tražitelja.

1. UvodStranke iz inozemstva često se obraćaju ins tucijama Republike Hrvatske s molbom za izdavanjem dokume-nata – obrazaca na koje se plaćaju zakonski određene upravne pristojbe i naknade. Najčešće se radi o rodnim listovima, vjenčanim listovima, domovnicama i sl., a koji izdaju ma čni uredi na temelju Zakona o upravnim pristojbama (NN, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13 i 80/13) i uz njih priloženih Tarifa upravnih pristojbi, Rješenja o određi-vanju cijena obrazaca, izvadaka i potvrda iz državnih ma ca, Rješenja o određivanju cijene obrazaca izvada-ka iz državnih ma ca namijenjenih inozemstvu i Pravil-nika o utvrđivanju cijene obrasca domovnice.

Za svaki navedeni obrazac obvezna je uplata naknade za izdavanje obrasca i pripadajuća upravna pristojba u državni proračun. Naknade se plaćaju u gotovini u ma čnim uredima, a upravne pristojbe se naplaćuju u obliku državnih biljega, koji se mogu kupi samo na području Republike Hrvatske. Navedeno predstavlja otegotnu okolnost kada se plaćanje želi izvrši iz ino-zemstva. U nastavku donosimo pregled obrazaca za koje se plaćaju upravne pristojbe i naknade u ma čnim uredima, te način izvršavanja uplata iz inozemstva.

2. Vrste obrazaca koje izdaju ma čni urediUpravne pristojbe i naknada iz inozemstva se upla-ćuju na različite načine, ovisno o slučaju. Upravne pristojbe i naknade za obrasce često se uplaćuju po konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u pojedinim zemljama, a jedan od načina je i slanje nov-ca poštom. U nekim slučajevima stranci dolaze osob-no u ma čne urede i pokušavaju pla stranim sred-stvima plaćanja, gdje pri tom službene osobe imaju

poteškoća kod mijenjanja deviza u kune. Strancima je potrebna da jasnu uputa da je zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj: hrvatska kuna.

U nastavku su popisani obrasci za koje se naplaćuju upravne pristojbe i naknade. Za rodni list, vjenčani list, smr list, izvadak iz ma ce rođenih, izvadak iz ma ce vjenčanih, izvadak iz ma ce umrlih, izvatke iz državnih ma ca namijenjenih inozemstvu i domovni-cu plaća se upravna pristojba u iznosu od 20,00 kuna na temelju Tarife upravnih pristojbi Zakona o uprav-nim pristojbama. Naknade se plaćaju temeljem Rje-šenja o određivanju cijene obrazaca, izvadaka i potvr-da iz državnih ma ca (NN, br. 116/93), i to izvadak iz ma ce rođenih, izvadak iz ma ce vjenčanih i izvadak iz ma ce umrlih plaća se 5,00 kuna po izvatku, rod-ni list, vjenčani list i smrtni list 4,00 kune po izvatku, izvaci iz državnih ma ca namijenjeni inozemstvu (ro-đeni, vjenčani i umrli) 20,00 kuna po izvatku, na te-melju Rješenja o određivanju cijene obrazaca izvada-ka iz državnih ma ca namijenjenih inozemstvu (NN, br. 56/94), a domovnica se plaća 5,00 kuna, na teme-lju Pravilnika o utvrđivanju cijene obrasca domovnice (NN, br. 41/00).

3. Način na koji se vrše uplate iz inozemstva

Upravne pristojbe i naknade za prethodno navede-ne obrasce predstavljaju prihod državnog proraču-na i kao takve ih je potrebno upla na jedinstveni račun državnog proračuna. Za razliku od plaćanja upravnih pristojbi i naknada u kunama unutar grani-ca Republike Hrvatske, koje se obavljaju na gotovin-

Uplate iz inozemstva upravnih pristojbi i naknada za obrasceValen na Čipčić *

* Valen na Čipčić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

21

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

ski način, način uplate iz inozemstva razlikuje se u tome što se i upravne pristojbe i naknade plaćaju bezgotovinski, po poslovnim računima na račun državnog proračuna.

Plaćanja upravnih pristojbi i naknada za obrasce iz inozemstva se izvršavaju na sljedeći način:

• Naziv i adresa banke / Bank Name and Address: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb 10000, Hrvatska

• SWIFT CODE (BIC): NBHRHR2XXXX

• Naziv i adresa ins tucije / Benefi ciary Name and Address: Ministarstvo fi nancija Republike Hrvat-ske, Katančićeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska

• IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0

• Referenca uplate / Remmitance Informa on: HR64 5002/7005-RKP Ureda državne uprave u županiji-P3-P4

Naziv i adresa banke i ins tucije, SWIFT CODE (BIC), te broj računa su podaci koji su jasno defi nirani, ozna-čavaju jedinstveni račun državnog proračuna i nisu podložni promjeni. Za razliku od h podataka, refe-renca uplate je podatak koji se mijenja za svaku poje-dinačnu uplatu i kao takva se ne može jednoobrazno defi nira .

Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15) defi -nirana je uplatna šifra za državne upravne pristojbe – 5002 Državne upravne pristojbe. Među m, poseb-na šifra za uplatu naknada za prethodno navedene obrasce nije defi nirana navedenom Naredbom, te se ona uplaćuje na uplatnu šifru 7005 Prihodi jela državne uprave. Bez obzira na to radi li se o upla upravne pristojbe ili naknade, koris se is model uplate HR64, a u podatke P2, P3 i P4 upisuje se kako je gore navedeno. U podatak P2 se mora upisa broj Ureda državne uprave županije naveden u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a u kojoj se nalazi ma čni ured kojemu se plaća upravna pri-stojba i naknada.

Podaci P3 i P4 nisu suš nski defi nirani, već samo teh-nički, i to tako da podatak P3 može ima maksimalno 12 znamenki, a ako ima 11 znamenki navedeni broj mora predstavlja OIB (podložan je kontroli), dok P4 može ima maksimalno devet znamenki i ne podlije-že kontroli. Preporuka je da se u polja P3 i P4 upisuju podaci kojima se detaljnije označava namjena upla-te. Njima se može na primjer precizira ma čni ured koji izdaje obrasce, osoba kojoj se izdaje obrazac, broj predmeta itd. Također se preporuča da se koriste is podaci u P3 i P4 za uplatne šifre 5002 i 7005 za iz-

davanje pojedinačnog obrasca, kako bi se prepoznalo da je uplaćena i upravna pristojba i naknada po poje-dinačnom obrascu. Plaćanja iz inozemstva se mogu izvršava na račun državnog proračuna u konver -bilnim valutama (EUR, USD, CHF, GBP, DKK, CAD, JPY, NOK, SEK) i u hrvatskim kunama.

Službena osoba može zatraži od inozemnom traži-telja obrasca dostavu vjerodostojnog dokaza o upla upravne pristojbi i naknada na račun državnog prora-čuna na jedan od načina, koji su defi nirani Zakonom o općem upravnom postupku. Jedini vjerodostojan dokaz o upla iz inozemstva je poruka SWIFT MT103 koju izdaje poslovna banka preko koje je izvršeno plaćanje, odnosno poslovna banka inozemnog upla- telja. U poruci SWIFT MT103 trebaju se nalazi svi

gore navedeni podaci za uplatu iz inozemstva. Kako se uplate izvršavaju na račun državnog proračuna, svaka se uplata može pra i po izvatku Financijske agencije u kunama.

4. Zaključak Radi izbjegavanja poteškoća prilikom uplata uprav-nih pristojbi i naknada iz inozemstva za obrasce koje izdaju ma čni uredi na zahtjev inozemnih tražitelja, potrebno je izda jednoobrazne upute za uplate iz inozemstva. Upravne pristojbe i naknade za obrasce iz inozemstva uplaćuju se na jedinstveni račun držav-nog proračuna s modelom i pozivom na broj, koji toč-no upućuje na svrhu uplate, a čije podatke defi nira nadležno jelo. Uplate se eviden raju u državnom proračunu u vrlo kratkom roku od izvršene uplate iz inozemstva, a podatak o upla na raspolaganju je nadležnom jelu po izvatku Financijske agencije i po-ruke SWIFT MT103. Time proces izdavanja obrazaca postaje puno jednostavniji i transparentniji.

22

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2-657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. UvodU zadnje se vrijeme u medijima često nailazi na ra-sprave o bilančnom tretmanu imovine pojedinih javnih projekata. Nažalost, u m raspravama ne po-stavlja se pitanje o pravilima koja određuju alokaciju imovine projekta u odnosu na javni dug, već različi-te strane uvjeravaju širu zajednicu u svoje stavove o tome je li imovina projekta, po njihovom mišljenju, alocirana u javnom dugu ili pak, nije. Među m, ma-nje bi napete bile spomenute rasprave kada bi se zagovornici teza o alokaciji imovine projekta pozivali na temeljne izvore pravila o alokaciji, koje je propi-sao Eurostat u okviru svoja dva temeljna dokumenta: Priručnik o javnom dugu i defi citu (Eurostat, 2014) i ESA10 (Eurostat, 2013).

S obzirom na trend sve intenzivnijeg uključivanja pri-vatnog sektora u isporuku javnih usluga kao i trend usmjeravanja javnog sektora u nabavu usluga umje-sto radova, i projek energetske uštede dolaze u fo-kus interesa javnih anali čara nadležnih za ocjenu alokacije imovine javnih projekata u odnosu na javni dug. Naravno, značajno zadužene zemlje, među koji-ma je svakako i Hrvatska, intenzivno nastoje pronaći modele isporuke javnih projekata, pa tako i projekata energetske uštede, koji neće imovinu projekata alo-cira u javni dug, ili jednostavno rečeno, modele koji neće povećava javni dug. U nastavku dat će se pre-gled raspoloživih modela i ocjena njihovog potenci-jala u alociranju imovine projekta energetske uštede izvan javnog duga Republike Hrvatske.

2. Općenito o Eurostatovim pravilimaOsnovni izvor kriterija i preporuka u vezi s procesima ocjene bilančne alokacije imovine projekta predstav-lja ESA10. U 7. poglavlju defi nirani su nazivi pojedinih ak vnih i pasivnih bilančnih pozicija. U 15. poglavlju su defi nirani različi modeli nabave imovine ili usluga koji proizlaze iz različi h modela ugovaranja nabave s privatnim sektorom. Tako se navode defi nicije kon-cesija, opera vnog i fi nancijskog leasinga, najma, javno-privatnog partnerstva i slični. Najposlije, u 20. poglavlju pobliže se defi niraju ekonomske javne ak- vnos u okviru kojih subjek javnog sektora, obav-

ljajući određene gospodarske ak vnos , ostvaruju prihode i rashode mijenjajući vrijednost imovine i provodeći ak vnos u pogledu promjene vlasničkih i dužničkih izvora fi nanciranja. Budući da se proved-bom gospodarskih ak vnos utječe na javni dug i defi cit, u ovom se poglavlju pobliže daju defi nicije ta-kvih ak vnos kao i osnovni principi koji se koriste u ocjeni alokacije javnog duga i defi cita na sta s čkim javnim računima.

U obavljanju gospodarskih ak vnos , tj. proizvodeći dobra, proizvode i usluge, subjek javnog sektora, javni naručitelji, ugovaraju poslovne odnose različi h formacija sa subjek ma iz privatnog sektora. Takvi poslovni odnosi rezul raju cijelim nizom prava i obve-za koji, naposljetku, alociraju koris i troškove među ugovornim stranama. Još konkretnije, ugovorima se, između ugovornih strana, alociraju rizici projekta. U tom smislu jedan od najvažnijih kriterija za ocjenu alokacije imovine projekta u bilanci javnog naručite-lja je upravo raspodjela rizika.

Eurostat je u Priručniku o javnom dugu i defi citu po-bliže defi nirao kriterije za ocjenu alokacije imovine projekta u odnosu na javni dug. Kada se radi o tradici-

Primjena Eurostatovih pravila na projekte energetske uštedeDamir Juričić *

Zadužene zemlje, među kojima je svakako i Hrvatska, intenzivno nastoje pronaći modele isporuke javnih projekata, pa tako i projekata energetske uštede, koji neće povećava javni dug. Eurostat je u Priručniku o javnom dugu i defi citu pobliže defi nirao kriterije za ocjenu alokacije imovine projekta u odnosu na javni dug. Aktualna hrvatska praksa temeljena na tradicionalnom modelu i nepreciznoj Uredbi o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru ne pokazuje dostatno poznavanje ovih kriterija što može ima značajne fi nancijske i ine reperkusije. Model utemeljen na JPP-u, uz niz prednos , pomiruje zahtjeve Eurostata i interese proračuna u pogledu izražavanja javnog duga

* Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za inves cije i konkurentnost (AIK), Zagreb. (Izneseni stavovi autora ne moraju nužno predstavlja i stavove AIK.)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

23

UDK 336.2-657.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

onalnom modelu isporuke javnih projekata (model u okviru kojega javni naručitelj preuzima sve rizike pro-jekta) nema dileme u pogledu alokacije. Budući da su svi rizici zadržani na strani javnog naručitelja, imovi-na projekta eviden ra se u javnom dugu. Među m, kada se isporuka javnog projekta povjeri subjek ma iz privatnog sektora, prenoseći na njih koris i troško-ve koji proizlaze iz eksploatacije projekta, tada je po-trebno posve posebnu pozornost analizi stvarne alokacije rizika projekta kako bi se donijela konačna ocjena o alokaciji imovine u odnosu na javni dug.

Zbog toga Eurostat posebna poglavlja posvećuje kon-cesijama i javno-privatnom partnerstvu kao najpri-mjenjivanijih modela u alterna vnoj isporuci javnih projekata. Iako je cilj primjene alterna vnih modela isporuke pos zanje veće vrijednos za novac pore-znih obveznika bez obzira na utjecaj na javni dug, stječe se dojam da su se ovi modeli, u praksi primje-ne, koris li i radi povećanja broja javnih inves cija uz istovremeno rela vno smanjenje javnog duga, dakle namjera javnih naručitelja je bila evidencija imovine takvih projekata izvan javnog duga. Praksa je, ta-kođer, pokazala da su se brojni zaključeni ugovori o koncesiji ili javno-privatnom partnerstvu naknadnom analizom rizika reklasifi cirali u javni dug. Radi izbje-gavanja ovakvog rizika pogrešne alokacije imovine projekta u odnosu na javni dug, od javne je koris ra-zumje kriterije, koje je Eurostat u Priručniku pobliže pojasnio.

Ukratko, radi se o sto njak kriterija koji se, najopćeni- je, mogu svrsta u če ri grupe:

(i) osnovni kriteriji povezani s alokacijom ključnih ri-zika

(ii) kriteriji povezani s garancijama i jamstvima(iii) kriteriji povezani s prijevremenim raskidom ugo-

vora te (iv) ostali kriteriji.

Prije detaljnijih pojašnjenja navedenih grupa kriterija, dobro je istaknu na koji način Eurostat razlikuje kon-cesije i javno-privatno partnerstvo. Prema Eurostatu, koncesije su ugovori kojima se rizici potražnje aloci-raju na koncesionara, tj. na isporučitelja iz privatnog sektora. Pobliže, pod koncesijama se podrazumijeva-ju ugovori u okviru kojih je preteži dio rizika naplate potraživanja od krajnjih korisnika alociran na konce-sionara. Dakle, koncesije podrazumijevaju proizvod-nju i isporuku usluge krajnjim korisnicima s kojom je povezana i naplata potraživanja po osnovi prodanih proizvoda ili usluga. Primjeri za takve ugovore su au-toceste s naplatnim sustavima, željeznički i tramvajski sustavi, distribucija pitke vode, prikupljanje i zbrinja-vanje komunalnog otpada, sustavi žičara i slično.

Za razliku od koncesija, pod javno-privatnim partner-stvom podrazumijevaju se ugovori u okviru kojih su rizi-ci potražnje, odnosno, preteži dio rizika potražnje alo-cirani na strani javnog partnera. Model javno-privatnog partnerstva uglavnom se primjenjuje na projek ma u kojima se prihodi ne naplaćuju od krajnjih korisnika, tj. preteži dio prihoda projekta ostvaruje se naplatom od javnog partnera poput bolnica, škola, zatvora, sustava zaš te od poplava, policijske i vatrogasne građevine, projek energetske učinkovitos i slično.

Osnovni kriteriji za ocjenu alokacije imovine projekta u odnosu na javni dug odnose se na osnovne grupe rizika povezanih s građenjem, održavanjem i potra-žnjom. U tom smislu osnovni kriterij alokacije imo-vine u bilanci privatnog subjekta je obveza prenoše-nja rizika građenja na privatnog subjekta i najmanje jednog od sljedeća dva: potražnje i/ili održavanja, odnosno, raspoloživos . U praksi se kod koncesija najčešće prenose sve tri grupe rizika, a kod javno-pri-vatnog partnerstva rizik građenja i raspoloživos . Ako osnovni rizici nisu na opisani način alocirani na koncesionara ili privatnog partnera, imovina projekta eviden ra se u bilanci koncedenta, odnosno, javnog partnera. Ovdje treba istaknu i to da se pod raspo-loživošću smatra obveza privatnog partnera da se bez izuzetaka građevina, koja je predmetom izgradnje ili rekonstrukcije, održava (inves cijski, redovito i u sva-kom drugom pogledu) u cijelos prema ugovorenim standardima prostora. U tom smislu predmet ugovo-ra o javno-privatnom partnerstvu je isporuka usluge raspoloživos koja se kon nuirano mjeri i plaća ex-post sukladno izmjerenim isporučenim standardima.

U drugu skupinu kriterija ulaze garancije i jamstva. Garancije su posebno u fokusu analize ugovora zato što je njihov učinak, barem u smislu evidencije imo-vine projekta na sta s čkim računima, vraćanje alo-ciranih rizika iz prve grupe kriterija nazad na konce-denta, odnosno, javnog partnera. Eurostat razlikuje direktne (eksplicitne) i indirektne (implicitne) garan-cije. Eksplicitne garancije su direktne garancije kojima koncedent ili javni partner, bezuvjetno i na prvi poziv, jamči za potencijalne obveze kreditorima koncesio-nara ili privatnog partnera. Za razliku od eksplicitnih, implicitnim garancijama koncedent ili javni partner preuzima buduće obveze po nadzoru poslovanja pri-vatnog partnera obvezujući se na osiguranje vlas h izvora fi nanciranja ili intervencija u slučaju eventu-alnog fi nancijskog poremećaja pravne osobe konce-denta ili privatnog partnera. U grupu garancija spada i ugovaranje fi ksnog dijela naknade za raspoloživost u projek ma javno-privatnog partnerstva.

Naime, naknada predstavlja prihode privatnog par-tnera iz koje on namiruje ukupne životne troškove

24

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2-657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

projekta1. Protučinidba plaćenoj naknadi je isporuka usluge raspoloživos . Ako se u promatranom raz-doblju (npr. mjesec, kvartal, polugodište) ne isporuče usluge prema ugovorenim standardima, javni par-tner, sukladno mehanizmu plaćanja iz ugovora, ima pravo na umanjenje naknade. Eurostat izričito nagla-šava da takav sustav penalizacije ne smije bi simbo-ličan, već da, ovisno o stupnju neispunjenja obveza privatnog partnera, mora postoja mogućnost cjelo-vitog uskraćivanja plaćanja naknade JPP. Penal mora ima značajan utjecaj na smanjenje koris privatnog partnera. U tom smislu potrebno je ugovori jasan sustav stvarnog mjerenja isporučene usluge. Ako se dio naknade za raspoloživost ugovara u fi ksnom izno-su2 imovina projekta automatski se eviden ra u bi-lanci javnog naručitelja.

Posebna se pozornost posvećuje kriterijima u vezi s prijevremenim raskidom ugovora3, zato što se raskid-nim klauzulama mogu simulira procesi povrata ini-cijalno alociranih rizika na privatnu ugovornu stranu. Između ostalih, najpozna ja su tri uvjeta raskida ugo-vora: raskid od strane javnog partnera (raskid zbog povrede ugovora od strane privatnog partnera), ra-skid od strane privatnog partnera (raskid zbog povre-de ugovora od strane javnog partnera) te raskid zbog slučaja više sile. U raskidnim se klauzulama ugovara postupanje prema vlas m i tuđim izvorima fi nan-ciranja. Tako na primjer, Eurostat dozvoljava preuzi-manje obveza prema izvorima fi nanciranja u slučaju raskida od strane privatnog partnera i slučaja više sile. Takve ugovorne odredbe neće alocira imovinu u bilancu javnog partnera, ali ako se takav mehani-zam ugovori i u slučaju raskida od strane javnog par-tnera, imovina se alocira u bilancu javnog partnera, odnosno, koncedenta. Eurostat posebno pojašnjava kako treba postupa u tom slučaju da bi se imovina mogla eviden ra u bilanci koncesionara ili privatnog partnera.

Pored navedenih kriterija postoji i cijeli niz drugih kri-terija koji su vrlo važni u postupku ocjene alokacije imovine. Jedno od temeljnih kriterija je tzv. 50 % rule ili pravilo prenošenja pretežitog dijela ukupnih rizika projekta na privatnog partnera. To znači da se prili-kom pripreme projekta osobitu pozornost treba po-sve matrici alokacije kvan fi ciranih rizika. Iz takve tablice potrebno je transparentno strukturira koji

1  Ukupni životni troškovi, engl. Whole Life Costs (troškovi u cije-lom životnom vijeku projekta poput opera vnih troškova, troškova fi nanciranja, poreza i doprinosa, kapitalni troškovi, isplata dobi , rizici i sl.).2  Dio koji je neovisan o isporučenim standardima i koji ne podlije-že penalizaciji posredstvom mehanizma plaćanja.3  Engl. Termina on Closes.

su od značajnijih rizika alocirani na javnoj i privatnoj strani. Sljedeće važno pravilo je pravilo vrijednos re-konstrukcije u odnosu na novonastalu vrijednost gra-đevine. U tom smislu, ako vrijednost rekonstrukcije nije veća od vrijednos građevine uvećane za vrijed-nost rekonstrukcije, imovina se eviden ra u bilanci javnog naručitelja.

3. Modeli isporuke usluge energetske uštede

Projek energetske uštede4 mogu se, u Republici Hr-vatskoj, isporuči uglavnom posredstvom tri modela:

(i) tradicionalnim modelom(ii) modelom koji proizlazi iz Uredba o ugovaranju

i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN, br. 11/15; dalje u tekstu: Uredbe)

(iii) modelom javno-privatnog partnerstva.

Kao što je prethodno u tekstu istaknuto, tradicionalni model predstavlja model u okviru kojega javni naruči-telji provode postupak nabave radova na građevina-ma koje su predmetom energetske obnove. Za nami-renje troškova izvođenja radova naručitelj osigurava izvore u tekućem proračunu ili se, uz suglasnost Mini-starstva fi nancija, zadužuje.

Model koji proizlazi iz Uredbe podrazumijeva stanovi-to prenošenje odgovornos za montažu, inves cijsko održavanje i fi nanciranje na pružatelja energetske us-luge (PEU). Među m, evidencija ostvarenih ušteda se referira na tzv. projek rane uštede u okviru kojih se dokazivanje ostvarenih ušteda provodi prihvaćenim i ovjerenim projektom. Iz Uredbe proizlazi da naru-čitelj energetske uštede (NEU) plaća naknadu PEU-u za isporučene usluge uštede. Među m, u Uredbi nije jasno istaknuto da PEU preuzima obveze i rizike po-vezane s građenjem (modernizacijom) i održavanjem, isporučujući uslugu raspoloživos javne građevine uz ostvarene uštede. Također, nije propisana obveza stvarnog periodičnog mjerenja isporučenih standar-da i plaćanja tek nakon izmjerenih stvarno isporuče-nih standarda, a na što Eurostat posebno skreće po-zornost.

Najposlije, nejasno je značenje pojedinih odredbi članka 7. Tako, na primjer, odredbom stavka 2. pro-pisuje se da kada pružatelj energetske usluge jamči uštedu čija je vrijednost najmanje jednaka naknadi koju se javni naručitelj obvezuje plaća pružatelju usluge, ugovor o energetskom učinku ne smatra se javnim dugom u smislu zakona kojim se uređuje područje proračuna. Ovakva odredba nema stvarno

4  Odnose se uglavnom na sustave javne rasvjete i energetske ob-nove javnih zgrada.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

25

UDK 336.2-657.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

uporište u struci zato što će tek konačne odredbe ugovora koji sklope NEU i PEU odredi stvarnu alo-kaciju imovine projekta u odnosu na javni dug. Tim više što obveza za plaćanje naknade PEU-u predstav-lja dugoročno preuzimanje obveza u smislu propisa iz područja proračuna za koje Ministarstvo fi nancija treba izda suglasnost.

Postupanje Ministarstva fi nancija u takvim okolnos -ma može bi dosta nejasno proizvodeći pravnu nesi-gurnost zato što propisi s područja proračuna pozna-ju dva oblika dugoročno preuze h obveza: po osnovi anuiteta (kod zaduživanja), te po osnovi naknade JPP (kod projekata javno-privatnog partnerstva). Budući da se kod modela Uredbe ne radi o modelu javno-pri-vatnog partnerstva, a u Uredbi se tvrdi da se ne radi ni o zaduživanju, nejasno je kako i na temelju kojih propisa Ministarstvo fi nancija izda takvu suglasnost. Nadalje, nejasno je iz kojih se razloga u odredbi stav-ka 3. navodi račun na kojem se eviden ra plaćanje naknade, kada je to već propisano Pravilnikom o pro-računskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14).

Treći model po kojemu se mogu isporučiva projek energetske usluge je model javno-privatnog partner-stva. Ovaj model reguliran je propisima iz područja javno-privatnog partnerstva5. Osnovno obilježje ovog modela je prenošenje rizika građenja (modernizacije) i održavanja (raspoloživos ) na privatnog partnera tako da se privatni partner obvezuje kon nuirano za vrijeme trajanja ugovora isporučiva javnom partne-ru, između ostalog, uslugu energetske uštede. Ispo-ručena usluga kon nuirano se mjeri. Sukladno ugo-vorenom mehanizmu plaćanja javni partner plaća JPP naknadu ovisno o izmjerenoj vrijednos isporučene uštede. Na privatnog partnera se može prenije i ob-veza fi nanciranja kapitalnih troškova.

4. Bilančna evidencija imovine projekta energetske uštede

Kod tradicionalnog modela nema posebne dvojbe u svezi s alokacijom imovine u odnosu na javni dug zato što se imovina, kod koje nema promjene vlasništva ili ekonomskog vlasništva, eviden ra u poslovnim knji-gama javnog naručitelja. Da bi se imovina projekta kod primjene alterna vnih modela (modela Uredbe i modela javno-privatnog partnerstva) eviden rala izvan bilance javnog naručitelja (NEU ili javnog par-tnera) neće bi dovoljna odredba članka 7. Uredbe u kojoj se izrijekom navodi da je imovina projekta ispo-

5  Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN, br. 78/12, 152/14), Uredba o provedbi projekata JPP-a (NN, br. 88/12, 15/15) te Pravil-nik o projek ma JPP-a male vrijednos (NN, br. 23/15).

ručena po ovom modelu izvan javnog duga već će bi potrebno, tako Eurostat propisuje, proves analizu svakog pojedinog sklopljenog ugovora. Isto se odnosi i na projekte isporučene po modelu javno-privatnog partnerstva.

U tom smislu posebnu pozornost trebat će usmjeri- na razumijevanje i analizu ugovora u fazi pripreme

prijedloga projekta. Prilikom izrade ugovora kod al-terna vnih modela, u okviru kojih se odgovornost za ostvarivanje energetske uštede povjerava subjektu iz privatnog sektora, trebat će odgovori najmanje na sljedeća pitanja:

• Jesu li rizici građenja (modernizacije) i održavanja (raspoloživos ) u cijelos preneseni na isporuči-telja?

• Ima li javni naručitelj prevladavajući utjecaj na od-lučivanje privatnog isporučitelja?

• Postoje li kakve eksplicitne ili implicitne garancije javnog naručitelja za obveze privatnog isporučite-lja, odnosno, obvezuje li se javni naručitelj sudje-lova u namirenju fi nancijskih gubitaka privatnog isporučitelja?

• Kako se ugovara prijevremeni raskid ugovora?• Je li preteži dio ukupnih rizika projekta prenesen

na privatnog isporučitelja?• Kolika je vrijednost rekonstrukcije u odnosu na uku-

pnu vrijednost građevine nakon rekonstrukcije?• Kako se ugovaraju koris i troškovi u slučaju refi -

nanciranja?• Kakva prava ima javni naručitelj u odnosu na os-

tvareni profi t privatnog isporučitelja?

Kao i brojna druga pitanja koja proizlaze iz kriterija koje je postavio Eurostat.

5. ZaključakIako u propisima u vezi s provedbom energetske uštede postoji namjera propisivanja izvanbilančne evidencije imovine takvih projekata, stvarnu aloka-ciju imovine u poslovnim knjigama subjekata u pro-jektu trebat će odredi na temelju usklađenos po-jedinih odredbi sklopljenog ugovora s Eurostatovim kriterijima o evidenciji imovine projekta u odnosu na javni dug. Kako bi se povećala vjerojatnost ispravne evidencije imovine, javnim se naručiteljima preporu-ča da u m zadužen za pripremu projekta uključe i osobe koje poznaju navedena pravila.

Literatura:

• Eurostat (2013): European System of Accounts – ESA 2010, European Commission.

• Eurostat (2014): Manual on Government Defi cit and Debt – Implementa on of ESA10.

26

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. UvodTijekom proteklih godina bilo je puno upita korisnika mogu li dodatno osigurava imovinu koja im je dana na korištenje, a posebice vozila. Najčešće je riječ o imovini izloženoj dodatnim rizicima te je u takvim okolnos ma upitno kako bi se nadoknadila šteta do koje bi došlo na takvoj imovini. Ovo se pitanje poseb-no aktualiziralo nakon što su se raspoloživa proračun-ska sredstva počela iz godine u godinu smanjiva , od-nosno otkada postoje stalni zahtjevi za smanjenjem proračunskih rashoda.

2. Zakonsko uređenjeU proteklim godinama zakoni o izvršavanju državnog proračuna, koji se donose za svaku proračunsku godi-nu uz državni proračun, kon nuirano sadrže odredbu prema kojoj su proračunski korisnici u svojim fi nan-cijskim planovima obvezni planira sredstva za obve-zno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahta. U Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2105. godinu (NN, br. 148/14) takva je odredba na-vedena u članku 20. Navedena se imovina osigurava prema posebnim propisima iz djelatnos osiguranja (Zakon o obveznim osiguranjima u prometu; NN, br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14).

Izuzev imovine koja se obvezno osigurava (vozila, zrakoplovi i brodice, odnosno jahte) ostala imovina (zgrade, uređaji) proračunskih korisnika državnog proračuna u pravilu se ne osigurava, jer bi to bilo fi nancijski neodrživo.

Upravo zbog toga što se sva imovina ne osigurava, Za-konom o izvršavanju Državnog proračuna Republike

Hrvatske za 2015. godinu utvrđeno je da su sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslov-nim zgradama, uređajima i instalacijama), osigurana u državnom proračunu i doznačavaju se korisnicima na njihov zahtjev. Takva je odredba bila sadržana i u godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proraču-na u prethodnim godinama. Prema tome, ako nasta-ne šteta na neosiguranoj imovini koja je u vlasništvu proračunskog korisnika (oprema, instrumen , uređa-ji, instalacije i dr.) ili na neosiguranoj imovini koja je u vlasništvu Republike Hrvatske (nekretnine), a kojom upravlja / koju koris proračunski korisnik, proračun-ski korisnik podnosi Ministarstvu fi nancija zahtjev za doznaku sredstava na ime naknade štete. Uz zahtjev,

Dodatno osiguravanje imovine proračunskih korisnika državnog proračunaAna Zorić *

Povodom posebne Upute Ministarstva fi nancija o mogućnos ma ugovoranja dodatnog osiguranja vozila, autorica u članku daje pregled upute, ali i širi osvrt na pitanja osiguranja imovine kod proračunskih korisnika državnog proračuna.

* Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

27

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

proračunski korisnici obvezno moraju priloži dokaze o nastaloj šte (zapisnik i sl.). Ako je zahtjev oprav-dan, nakon razmatranja istog u Ministarstvu fi nanci-ja, sredstva će bi doznačena proračunskom korisni-ku koji je zahtjev podnio.

3. Uputa Ministarstva fi nancijaKako su učestalo zaprimani upi korisnika o dodat-nom osiguranju vozila, Ministarstvo fi nancija je do-pisom od 1. lipnja 2015. (KLASA: 400-01/15-01/95, URBROJ: 513-05-02-15-1) proračunskim korisnicima državnog proračuna dalo uputu kada je i pod kojim uvje ma moguće dodatno osigura vozila. Sukladno predmetnoj upu , moguće je primjerice ugovori ka-sko osiguranje vozila, koja koriste ministarstva i drugi proračunski korisnici državnog proračuna. Ugovara-nje takvog kasko osiguranja će ovisi o procjeni čelni-ka. Pritom je potrebno uze u obzir moguće rizike i vi-sinu nabavnih cijena vozila. Uz to, nužno je razmotri visinu naknade koja bi se plaćala za kasko osiguranje pritom stavljajući u omjer visinu naknada šteta pod-mirenih u prethodnim godinama i visinu cijene polica, koje bi se plaćale na godišnjoj razini.

Nakon razmatranja prethodno navedenih parameta-ra, potrebno je pravovremeno i realno planira sred-stva potrebna za plaćanje rashoda u vezi s dodatnim osiguranjem (kasko) vozila. Sredstva je potrebno pla-nira na pozicijama onog ministarstva, odnosno dru-gog proračunskog korisnika državnog proračuna, koje koris predmetna vozila i čiji je čelnik donio odluku o ugovaranju dodatnog osiguranja.

Iako je uputa dana samo za dodatno osiguranje vozila, mišljenje je kako ne postoji zapreka da se i ostala imovna osigura ili da se osigura i iznad razi-ne obveznog osiguranja. Isto kao i vozila, moguće je prema procjeni čelnika osigura ili dodatno osi-gura poslovne zgrade, vrijednu opremu, uređaje i instalacije. U takvim je slučajevima potrebno uze u obzir sve troškove i koris , te u fi nancijskom planu / proračunskim pozicijama planira sredstva za na-vednu namjenu.

Naime, kako je čelnik proračunskog korisnika u skla-du s odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) odgovoran za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, kao i za ekonomično raspolaganje sred-stvima koja se moraju koris u skladu s načelima do-brog fi nancijskog upravljanja, ne postoji zapreka da se pojedina imovina osigura, odnosno da se osigura i iznad razine obveznog osiguranja. Takvo postupanje je moguće ako se, prema procjeni čelnika, za to poka-že potreba. Uz to potrebno je za navedenu namjenu osigura sredstva u fi nancijskom planu.

Najavljujemo seminare i interak vne radionice

rujan 2015.

Aktualne teme iz područja

financija i računovodstva

Aplikacija Specifi kacija nepovezanih uplata – SNU

Upravljanje nepravilnos ma i kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos

Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike

Škola računovodstva za neprofi tne organizacije

Specijalizirane radionice za izradu fi nancijskih planova i proračuna po djelatnos ma:

• škole i dječji vrtići

• fakulte i ins tu

• ustanove u kulturi

• zdravstvo i socijalna skrb

• JLP(R)S

Uskoro detaljnije na našim web stranicama

www.tim4pin.hr

28

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. Uvod Iako se rokovi predaje polugodišnjih fi nancijskih iz-vještaja nisu mijenjali u odnosu na prethodnu godi-nu, sadržaj i izgled obrazaca fi nancijskih izvještaja je promijenjen, jer je od početka godine u primjeni novi računski plan utvrđen Pravilnikom o proračunskom ra-čunovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, dalje u tekstu: Pravilnik o proračunskom računovodstvu), a posljedično i novi Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 3/15; dalje u tekstu: Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju).

Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. jesu Izvještaj o prihodi-ma i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS, Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE i Bilješke. Podsje mo da su svi obveznici sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna već koris li Obrazac: PR-RAS za prvo tromjesečje 2015. godine. Pravilnikom o fi nancijskom izvještava-nju ukinuo se Izvještaj o prihodima i rashodima pro-računskih korisnika, koji se sastavljao na Obrascu: S-PR-RAS, a kojeg su proračunski korisnici sastavljali za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna. Počevši od prvog tromjesečja 2015. go-dine, svi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i proračuni, sastavljaju Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima na novom i jedinstvenom obrascu za sve – Obrascu: PR-RAS.

S obzirom na novine u sastavljanju i predaji fi nancij-skih izvještaja koje su rezultat primjene novih pra-vilnika (Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju) očekuju se objava, po prvi put, dviju zasebnih okružnica:

1) Okružnice o predaji fi nancijskih izvještaja prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015.

2) Okružnice o predaji fi nancijskih izvještaja jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lip-nja 2015.

U iščekivanju Okružnica, u nastavku teksta daje se pregled obveznika i obveze predaje polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja u sustavu proračuna s posebnim osvrtom na evidencije pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog pro-računa na ime povrata poreza na dohodak.

2. Obveznici i predaja polugodišnjih fi nancijskih izvještaja

Obveznici predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2015. jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski ko-risnici i izvanproračunski korisnici. Financijske izvje-štaje mogu preda isključivo obveznici koji se nalaze na popisu iz Registra proračunskih i izvanproračun-skih korisnika objavljenom na internetskim stranica-ma Ministarstva fi nancija1 (www.mfi n.hr→Državna riznica→Računovodstvo→Proračunsko računovod-stvo).

1  Članak 10a. Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanpro-računskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09 i 142/14).

Polugodišnji fi nancijski izvještaji u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu podsjeća sve proračunske korisnike, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i same jedinice na obvezu sastavljanja i dostave polugodiš-njih fi nancijskih izvještaja. Također, ukazuje na skoru objavu dviju okružnica Ministarstva fi nancija kojima će se da specifi čne upute obveznicima u vezi sa sastavljanjem fi nancijskih izvještaja. Rok predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. za proračunske korisnike i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je 10. srpnja 2015., a za izvanproračunske korisnike i konsolidirane izvještaje 20. srpnja 2015.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

29

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. jesu:

• za proračunske korisnike državnog proračuna, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 10. srpnja 2015.

• za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave 20. srpnja 2015.

Rok za predaju konsolidiranih fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. je 20. srpnja 2015.

Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. sukladno članku 23. Pravilnika o fi nan-cijskom izvještavanju predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku. Uz elektronički oblik Referen-tne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Za predaju fi nancijskih izvještaja u elektroničkom obliku koris se obrazac s ugrađenim kontrolama objavljen na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr→Dr-

žavna riznica→ Računovodstvo→Proračunsko raču-novodstvo). Kod preuzimanja fi nancijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprima-nja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu.

Vrlo je važno da obveznici predaje polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja poštuju utvrđene rokove pre-daje. EUROSTAT, kao ovlašteno jelo za sta s ku Europske unije, zatražilo je od Ministarstva fi nancija da poduzme sve potrebne radnje kako bi obveznici poš vali rokove predaje fi nancijskih izvještaja, jer se izvještaji koriste za izradu službene sta s ke države

koju im dostavljamo. Zakonom o proračunu predvi-đene su novčane kazne za nedostavu, ali i kašnjenje u predaji fi nancijskih izvještaja. Optužni prijedlog pro- v počinitelja prekršaja sastavljat će u ime Ministar-

stva fi nancija inspektor proračunskog nadzora, ako u postupku nadzora utvrdi radnje kojima je ostvaren prekršaj, a podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak u prvom stup-nju vodit će nadležni područni ured Porezne uprave.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015.:

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Bilješke do 10. srpnja

• nadležnom razdjelu• područnom uredu FINA-e (samo

PR-RAS) Jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 10. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 10. srpnja

• jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE – NOVO!!!)

Izvanproračunski korisnici državnog

proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 20. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

Izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

• Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 20. srpnja

• jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS, OBVEZE –NOVO!!!)

Konsolidirane izvještaje

Razdjeli • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Bilješke do 20. srpnja

• područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama • Bilješke

do 20. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE)

30

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Proračunski korisnici državnog proračuna predaju do 10. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

• FINA-i (bez Bilješki),• razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj

klasifi kaciji državnog proračuna.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju fi nancijske izvje-štaje proračunskih korisnika, koji su prema organi-zacijskoj klasifi kaciji u njihovoj nadležnos ; i svoj fi nancijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani fi nan-cijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za cjelokupni razdjel. Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasifi kaciji državnog proračuna klasifi ciraju kao razdjeli, predaju FINA-i konsolidirane fi nancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2015.

Proračunski korisnici državnog proračuna, kao dio skupa polugodišnjih fi nancijskih izvještaja, ne pre-daju Izvještaj o obvezama jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku iz-vještajnog razdoblja. Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Iz-vještaj o obvezama. Proračunski korisnici proraču-na jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave predaju do 10. srpnja 2015. Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• FINA-i (bez Bilješki).

Novina je da će po prvi put proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave FINA-i predava uz Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve predaju do 10. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaja o obve-zama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilješki). S novim Pravilnikom o fi nancij-skom izvještavanju prestaje obveza izrade Izvještaja o novčanim jekovima za sve dosadašnje obvezni-ke, dakle i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima koji pokazuje uspješnost poslova-nja subjekta, Izvještajem o novčanim jekovima ocje-njivala se likvidnost, odnosno fi nancijska situacija i

fi nancijski aspekt poslovanja. Ovaj izvještaj je prikazi-vao ukupne novčane priljeve i odljeve za promatrano razdoblje, i to:

• neto primitke i izdatke iz poslovnih ak vnos (te-kućeg poslovanja)

• neto primitke i izdatke iz transakcija na nefi nancij-skoj imovini

• neto primitke i izdatke transakcija na fi nancijskoj imovini i obvezama.

Neto promjena na novčanom saldu rezultat je neto novca primljenog iz tri navedena izvora. Izvještaj o novčanim jekovima na Obrascu: NT sastavljale su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hr-vatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturira-nje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost). Ovaj fi nancijski izvještaj je predstavljao dio seta fi nancijskih izvještaja, koji je na-vedena grupa obveznika sastavljala i predavala kvar-talno, polugodišnje i godišnje.

Obveza sastavljanja ovoga Izvještaja nije bila propisa-na za proračunske korisnike jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave. Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema odredbama članka 60. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 126/12 i 15/15) posluju preko računa nadležne jedinice, sve prihode i primitke iz svoje nad-ležnos uplaćuju na taj račun, a s tog računa također i izvršavaju sve svoje obveze. To je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave stvaralo poteško-će kod sastavljanja Izvještaja o novčanim jekovima zbog potrebe razdvajanja jekova, ali i stanja računa. Navedeno je bio jedan od razloga zbog kojeg se uki-nuo ovaj fi nancijski izvještaj.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave predaju do 20. srpnja 2015. konsolidirane fi nancijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obveza-ma za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja isključi-vo FINA-i. Sukladno članku 17. Pravilnika o fi nancij-skom izvještavanju jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave sastavljaju obveznu Bilješku – Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na Obrascu: UDJ čiji je oblik i sadržaj propisan ovim Pravilnikom. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju Obra-zac: UDJ u elektroničkom obliku Ministarstvu fi nan-cija za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2015., ali samo u slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

31

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna pre-daju FINA-i do 20. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obve-zama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja (Bilješke sastavljaju, ali ne predaju). Izvanproračunski kori-snici jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave predaju do 20. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvje-štaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou-prave i

• FINA-i (bez Bilješki).

Sukladno odredbama Zakona o proračunu, vijeća na-cionalnih manjina i mjesna samouprava (mjesni od-bori) su također proračunski korisnici. Upravo iz na-vedenih odredbi Zakona proizlazi da su is i obveznici vođenja proračunskog računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. Među m, ako djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle nemaju račun i njihove ak vnos iskazane su u pro-računu jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, ne moraju sastavlja zasebne fi nancijske izvještaje. U slučaju da posluju preko vlas tog računa obvezni su sastavlja fi nancijske izvještaje, dakle i po-lugodišnji fi nancijski izvještaj koji uključuje Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvje-štaj o obvezama i Bilješke. Hoće li se ovi fi nancijski izvještaji predava isključivo nadležnoj jedinici ili i FINA-i, bit će utvrđeno u Okružnici Ministarstva fi -nancija.

Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za soci-jalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne po-strojbe dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a

• FINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i po prvi put Izvještaj o obvezama.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i po prvi put Izvještaj o obve-zama.

3. Sadržaj Izvještaja na Obrascu: PR-RAS S obzirom na izmjene u proračunskom računovod-stvu i fi nancijskom izvještavanju proizašle iz primjene novoga Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju, obveznici sa-stavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja ne popu-njavaju stupac: Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine; Obrasca: PR-RAS. U izvještajnim razdobljima jekom 2015. godine: za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. rujna, proračuni, proračunski i izvan-proračunski korisnici pri izradi Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima u Obrascu: PR-RAS popunjavaju samo stupac: Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

Iz Okružnice Ministarstva fi nancija o predaji fi nan-cijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika prora-čuna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. (raspoloživoj na internetskim stranicama Mini-starstva fi nancija) je vidljivo da će obveznici mora popuni stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine, Obrasca: PR-RAS, tek prilikom sa-stavljanja fi nancijskih izvještaja za proračunsku 2015. godinu.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine promi-jenio se i način iskazivanja prosječnog broja zaposle-nih kod jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, ali isključivo u Obrascu: PR-RAS razine 22, dok je način popunjavanja podataka o zaposlenima u Obrascu PR-RAS razine 23 ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Prosječan broj zaposle-

32

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

nih na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja izračunava se kao zbroj stanja zaposlenih na dan 1. siječnja i stanja na dan 30. lipnja podijeljeno s dva.

U Obrascu: PR-RAS razine 21 i 31 kojeg sastavljaju proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave popunjavaju se sljedeći AOP-i:

• AOP 645 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 647 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj).

U Obrascu: PR-RAS razine 22 kojeg sastavljaju jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave po-punjavaju se samo sljedeći AOP-i:

• AOP 644 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 646 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj).

U Obrascu: PR-RAS razine 22 kojeg sastavljaju jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave ne popunjavaju se sljedeći AOP-i

• AOP 645 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 647 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj),

jer se od početka godine u fi nancijskim izvještaji-ma proračuna razine 22 prijenosi sredstva prora-čunskim korisnicima za plaće (ako nije ustrojena riznica), odnosno podmirivanje obveza za plaće proračunskim korisnicima iz proračunskih izvora fi -nanciranja ne iskazuje više na računima podskupine 311 Plaće (bruto), već na podskupini 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos s pripadajućim podskupinama.

U Obrascu: PR-RAS razine 23 kojeg sastavljaju jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave po-punjavaju se sljedeći AOP-i:

Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika (svi izvori fi nanciranja)

• AOP 645 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 647 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj).

Broj zaposlenih u upravnim odjelima

• AOP 644 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 646 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj).

U Obrascu: PR-RAS razine 11 kojeg sastavljaju prora-čunski korisnici državnog proračuna popunjavaju se sljedeći AOP-i:

Proračunski korisnici na razini glave 05

• AOP 644 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 646 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj).

Proračunski korisnici u ostalim glavama

• AOP 645 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 647 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj).

U Obrascu: PR-RAS razine 12 kojeg sastavljaju prora-čunski korisnici državnog proračuna popunjavaju se sljedeći AOP-i:

Razdjeli koji imaju konsolidaciju

• AOP 645 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja prora-čunskih korisnika razine 11.

• AOP 647 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sa rada (cijeli broj) – podaci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11.

• AOP 644 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podaci iz izvještaja razine 11 glave 05.

• AOP 646 Prosječan broj zaposlenih u jelima na os-novi sa rada – podaci iz izvještaja razine 11 glave 05.

Razdjeli koji nemaju konsolidaciju

• AOP 644 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj).

• AOP 646 Prosječan broj zaposlenih u jelima na osnovi sa rada (cijeli broj).

4. Evidencija pomoći JLP(R)S-ima na ime povrata poreza na dohodak

Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisane Zakonom o izvršavanju Dr-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

33

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godi-nu (NN, br. 148/14; dalje u tekstu: Zakon o izvršava-nju), planirane su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu na razdjelu 025 Ministarstvo fi nancija, Gla-va 02506 Ministarstvo fi nancija – ostali izdaci drža-ve. Navedene pomoći planirane su na ak vnos ma unutar programa 2205 Pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s m da je svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave korisni-ca pomoći iskazana u okviru posebne ak vnos .

Jedna jedinica može ostvari sredstva pomoći po ra-zliči m osnovama (koje su utvrđene u Zakonu o izvr-šavanju), a sredstva su iskazana u Državnom prora-čunu Republike Hrvatske za 2015. godinu u ukupnom iznosu po jedinicama. Među m, struktura h po-moći za svaku jedinicu dana je na internetskim stra-nicama Ministarstva fi nancija na adresi: h p://www.mfi n.hr/hr/pomoci-jlprs.

Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 35., st. 1.) pro-pisano je da će se jedinicama lokalne i područne (regi-onalne) samouprave koje su, na temelju Odluke o raz-vrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 158/13) razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samoupra-ve, odnosno I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenos ma-nja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske isplaćiva pomoć iz razdjela 025 – Ministarstvo fi nancija u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima (građanima) na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

Riječ je o jedinicama lokalne i područne (regional-ne) samouprave koje imaju status potpomognutog područja, odnosno koje su na temelju indeksa razvi-jenos ocijenjene kao područja koja prema stupnju razvijenos zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno po ca . Povra poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i tre-će skupine) te brdsko-planinskih područja vraćali su se do 31. prosinca 2014. na teret prihoda državnog proračuna. Od 1. siječnja 2015. povra poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s potpomognu h područja vraćaju se na teret prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obveznici poreza ta prava ostvaruju.

Sredstva iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su im u 2015. godini dodijeljene na ime povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njiho-vom području eviden raju se na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna.

Besplatno e-izdanje:

www. m4pin.hr

Besplatni skani primjerak knjige možete zatraži slanjem e-maila na

centar@ m4pin.hr

Sanja Broz Tominac, Verica Budimir, Martina Dragija, Ivana Draži Lutilsky, Mirjana Hladika, Josipa Mrša, Milena Perši , Gorana Roje, Marina Sohora Bukovac, Davor Vaši ek, Vesna Vaši ek

Zagreb, 2015.

Harmonizacija prora unskog ra unovodstva u Republici Hrvatskoj s Me unarodnim ra unovodstvenim standardima za javni sektor

34

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. Okvir fi nancijskog izvještavanja prema MRSJS 2 – Izvještaj o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku je sastavni dio fi nancijskog iz-vještavanja za sve jedinice koje sastavljaju fi nancijske izvje-štaje prema računovodstvenoj osnovi nastanka događaja. Izvještaj o novčanom toku sadrži informacije o novčanim primicima i novčanim izdacima te čistom novčanom toku u obračunskom razdoblju, kao i stanju novca i novčanih ekvivalenata na kraju i na početku obračunskog razdoblja. Primarna je svrha toga izvještaja prikaza kako poduzeće ostvaruje i koris novac, i to po promjenama u strukturi njegove imovine i izvora imovine, odnosno pružanje infor-macija o novčanim primicima i novčanim izdacima jekom obračunskog razdoblja, što fi nancijskim izvještajima daje dinamičnu dimenziju i korisnost za menadžment i druge korisnike fi nancijskih izvještaja u donošenju poslovnih od-luka1.

Informacijska snaga Izvještaja o novčanom toku proizlazi iz toga da je usmjeren na izvještavanje o fi nancijskim kate-gorijama (primicima i izdacima) koje nisu sadržane u dru-gim fi nancijskim izvještajima. Te informacije predstavljaju dodanu vrijednost, jer omogućavaju procjenu likvidnos i solventnos jedinice tj. sposobnos jedinice da s unovči-vos imovine generira novac, te da upravlja dospijećem obveza u kratkom i dugom roku.

MRSJS 2, Izvještaj o novčanom toku, izdan je u svibnju 2000. godine, revidiran je 2006. i 2010. godine, a u pri-mjeni je od 1. srpnja 2001. godine. Pri njegovoj izradi ko-

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.1  Grupa autora (2010) Računovodstvo. Redaktori D. Gulin, L. Žager. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika Zagreb, str. 83.

rištene su smjernice Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS 7), Izvještaj o novčanom toku, pri čemu su prihvaćene sve odredbe MRS 7 koje su bile primjenljive na javni sektor, te su dopunjene odredbama koje odraža-vaju specifi čnos javnog sektora.

Cilj, svrha i značaj objave informacija o novčanim tokovi-ma navodi se u MRSJS 2 Izvještaj o novčanom toku: Infor-macije o novčanim tokovima mogu bi korisne korisnicima fi nancijskih izvještaja jedinice u: (a) procjeni novčanih toko-va jedinice, (b) procjeni usklađenos fi nancijske ak vnos jedinice sa zakonima i propisima (uključujući usklađenost s izglasanim proračunom) i (c) za donošenje odluka o pribav-ljanju resursa. Korisnike zanima kako jedinica ostvaruje i kako koris novac i novčane ekvivalente. Jedinice trebaju novac za iste razloge, bez obzira na to što se mogu razli-kova njihove ak vnos koje stvaraju prihode. Jedinice javnog sektora trebaju novac npr. da plaćaju robu i usluge, da udovoljavaju obvezama servisiranja duga, da smanjuju razinu defi cita i sl. Informacije o novčanim tokovima omo-gućuju korisnicima procjenjivanje budućih novčanih toko-va jedinice i sposobnost jedinice da stvara novčane tokove i kumulira ih prema djelokrugu i prirodi njene ak vnos 2.

U izvještaju se novčani tokovi iskazuju razvrstani po ključ-nim ak vnos ma: poslovnoj, inves cijskoj i fi nancijskoj. Svrha razvrstavanja novčanih tokova po ak vnos ma je ukaza na to koje ak vnos pridonose pozi vnom novča-nom toku. Na primjer, vrlo je važno uoči jesu li pozi vni novčani tokovi rezultat zaduživanja jedinice ili rezultat re-dovne poslovne ak vnos .

2  Izvor koji je korišten za prikaz MRSJS 2: Izvještaj o novčanom toku je izda-nje: Grupa autora (2015): Harmonizacija proračunskog računovodstva u Re-publici Hrvatskoj s Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. (redakcija V. Vašiček) Zagreb: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, str. 81.

Usklađenost izvještavanja o novčanim tokovima s MRSJS-omVesna Vašiček *

Članak se bavi usporedbom strukture i sadržaja fi nancijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika koji se sa-stavljaju sukladno nacionalnom zakonodavstvu i propisanom računovodstvenom i izvještajnom okviru u odnosu na strukturu i sadržaj fi nancijskih izvještaja prema MRSJS. MRSJS 2 Izvještaj o novčanom toku, defi nira ciljeve i svrhu sastavljanja izvještaja o novčanom toku, kao i metode sastavljanja te način prezen ranja podataka u izvještaju o nov-čanom toku. Izvještaj o novčanom toku je sastavni dio fi nancijskog izvještavanja za sve jedinice koje sastavljaju fi nan-cijske izvještaje prema računovodstvenoj osnovi nastanka događaja te pruža korisne informacije za procjenu sposob-nos jedinice da pribavlja novac i izmiruje dospjele obveze. U hrvatskoj regula vi sastavljanje Izvještaja o novčanom toku nije propisano (osim za zdravstvene ustanove u sanaciji). Načelno, može se reći da neke elemente Izvještaja o novčanom toku nalazimo u drugim izvještajima koji se sastavljaju prema zakonskom okviru, ali s obzirom na različitu svrhu izvještavanja, primijenjene različite računovodstvene osnove i kriterije klasifi kacije, usporedba je otežana.

Istraživanje usporedbe značaja i sadržaja objava o novčanim tokovima, prema jednom i drugom izvoru, je kvalita vne naravi i temelji se na proučavanju relevantnih izvora (zakonskog okvira, MRSJS-a).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

35

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Pri razvrstavanju novčanih tokova po ak vnos ma poma-žu defi nicije pojedinih ak vnos . Financijske ak vnos jesu ak vnos koje rezul raju promjenom veličine i sasta-va kapitala i zaduživanja subjekta. Inves cijske ak vnos jesu stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ula-ganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente. Poslovne ak vnos jesu glavne prihodovno-proizvodne ak vnos subjekta i druge ak vnos , osim inves cijskih i fi nancijskih ak vnos 3. U tablici 1. slijedi prikaz novčanih primitaka i izdataka razvrstanih po ak vnos ma prilagođeno speci-fi čnos ma javnog sektora.

Tablica 1. Elemen izvještaja o novčanom toku po direktnoj me-todi4

Pozicija

Pret-hodno

raz-doblje

Tekuće raz-

doblje

Novčani tokovi od poslovnih ak vnos : Novčani primici• od poreza, taksa, kazni• od prodaje roba i pružanja usluga• od pomoći ili transfera i drugih namjenskih iznosa učinje-

nih od strane države ili drugih jedinica javnog sektora• od prava korištenja (zemljišta, autorska prava), naknada,

provizija i sl.• od osiguravajućeg društva za odštetne zahtjeve, od sud-

skih parnica i nagodbi • …Novčani izdaci • drugim jedinicama javnog sektora za fi nanciranje njihove

ak vnos (ne uključuje dane zajmove)• dobavljačima za robu i usluge• zaposlenima i za račun zaposlenih• osiguravajućim društvima za premije, anuitete i druge

police osiguranja• za lokalne poreze na imovinu ili porez na dobit, a odnose

se na tekuće ak vnos • za parnice, nagodbe• …..Neto novčani tok iz poslovnih ak vnos

3 Ibidem., str. 81.4 Ibidem, str. 82–85.

Novčani tokovi od inves cijskih (ulagateljskih) ak vnos Novčani primci • od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nemateri-

jalne imovine i druge dugotrajne imovine• od prodaje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih

poduzeća i udjela u zajedničkim pothva ma (izuzev pri-mitaka za instrumente koji se smatraju novčanim ekviva-len ma ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe)

• od povrata (otplata) predujmova i zajmova danih drugim strankama (izuzev predujmova i zajmova javne fi nancij-ske ins tucije)

• od budućih ugovora, terminskih ugovora, ugovora s opci-jom i kompenzacijskih ugovora, izuzev kada se ugovori drže za poslovne ili trgovačke svrhe, ili se plaćanja klasifi -ciraju kao fi nancijske ak vnos

Novčani izdaci• za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, nemateri-

jalne imovine i druge dugotrajne imovine• za stjecanje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih

poduzeća i udjela u zajedničkim pothva ma (izuzev izda-taka za instrumente koji se smatraju novčanim ekvivalen- ma ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe)

• novčani predujmovi i zajmovi dani drugim strankama (izuzev predujmova i zajmova koje je dala javna fi nancij-ska ins tucija)

• za buduće ugovore, terminske ugovore, ugovore s opci-jom i kompenzacijske ugovore, izuzev kada se ugovori drže za poslovne ili trgovačke svrhe ili se plaćanja klasifi -ciraju kao fi nancijske ak vnos

Neto novčani tok iz inves cijskih ak vnos

Novčani tokovi iz fi nancijskih ak vnos Novčani primici • od izdavanja (davanja) zadužnica, zajmova, pozajmica,

obveznica, hipoteka i drugih kratkoročnih i dugoročnih posudbi

Novčani izdaci • za otplate posuđenih iznosa• za plaćanja najmoprimca za smanjenje obveze koja se od-

nosi na fi nancijski najam.

Neto novčani tok iz fi nancijskih ak vnos

Neto porast/smanjenje novca i novčanih ekvivalenataNovac i novčani ekvivalen na početku razdobljaNovac i novčani ekvivalen na kraju razdoblja

Izvještaj o novčanom toku sastavlja se po dvije metode: direktnoj i indirektnoj. Razlika između navedenih metoda je iskazu novčanih tokova iz poslovnih ak vnos koji mogu bi iskazani po direktnoj ili indirektnoj metodi. Novčani tokovi od ulagateljskih i fi nancijskih ak vnos iskazuju se samo po direktnoj metodi. U primjeni direktne metode iskazuju se bruto novčani primici i novčani izdaci razvrsta-ni po grupama ili skupinama sukladno primijenjenoj klasi-fi kaciji te je razvidno koji primici i koji izdaci na koji način utječu na neto novčani tok (primjer tablica 1. Izvještaj o novčanom toku prema direktnoj metodi).

U primjeni indirektne metode novčani tok iz poslovnih ak vnos utvrđuje se neizravno usklađivanjem viška ili manjka za nenovčane transakcije. Prikaz novčanog toka iz poslovnih/tekućih ak vnos ilustrira se sljedećim pri-

36

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

mjerom5 usklađivanja viška/manjka iz poslovnih/tekućih ak vnos za nenovčane transakcije i za transakcije koje pripadaju ulagateljskoj ak vnos , a koje su utjecale na utvrđeni iznos viška/manjka.

2xx2 2xx1

Višak/manjak iz tekućih ak vnos X XNenovčani događajiAmor zacija materijalne imovine X XAmor zacija nematerijalne imovine X XPorast rezerviranja za sumnjiva potraživanja X XPorast obveza X XPorast posudbi X XPorast rezerviranja za troškove zaposlenih X X(Dobici)/gubici od prodaje nekretnine,postrojenja i opreme (X) (X)(Dobici)/gubici od prodaje ulaganja (X) (X)Porast druge tekuće imovine (X) (X)Porast ulaganja uslijed ponovne procjene (X) (X)Porast potraživanja (X) (X)Novčani tok iz tekućih ak vnos X X

2. Okvir fi nancijskog izvještavanja o novčanim tokovima prema nacionalnom zakonodavstvu

U nacionalnim okvirima sustav izvještavanja razdvaja se u dva seta izvještaja:

• fi nancijski izvještaji prema Pravilniku o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i

• izvještaji o izvršenju proračuna prema Pravilniku o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju pro-računa.

U okviru nacionalne regula ve navodi se zakonska osnova donošenja pravilnika o računovodstvu, fi nancijskom izvje-štavanju i izvršenju proračuna, te predmet normiranja kao i obveznici primjene. Pravilnikom o fi nancijskom izvješta-vanju u proračunskom računovodstvu propisuje se oblik i sadržaj fi nancijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastav-ljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. Odredbe ovo-ga Pravilnika odnose se na državni proračun, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pro-računske i izvanproračunske korisnike državnog proraču-na te proračunske i izvanproračunske korisnike proraču-na jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave defi nirane Zakonom o proračunu i utvrđene Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika donesenim u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (dalje

5  Ibidem, str. 82–85.

u tekstu: proračuni, proračunski i izvanproračunski kori-snici)6.

Odredbe Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvje-štaju o izvršenju proračuna odnose se samo na državni proračun, proračun jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, što znači da je obuhvat obveznika primjene Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvje-štaju o izvršenju proračuna sužen u odnosu na Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računo-vodstvu. Odredbe Pravilnika o polugodišnjem i godiš-njem izvještaju o izvršenju proračuna sadrže izvještaje koji su najuže povezani s izvršavanjem proračuna i koji u strukturi prate sadržaj i strukturu proračuna. Razmatranje izvještaja o izvršavanju proračuna napravljenih sukladno ovom pravilniku nije relevantno u kontekstu usporedbe s okvirom MRSJS-a prvenstveno zato što je usmjeren na izvještaj o izvršavanju proračuna i na suženi obuhvat ob-veznika (proračuni i izvanproračunski korisnici).

Među m, izvještaji sukladni Pravilniku o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna su relevan-tni za razmatranje sadržaja i mogućnos iskaza razlika između proračunskih i računovodstvenih informacija su-kladno MRSJS 24 Objavljivanje proračunskih informacija u fi nancijskim izvještajima. Pravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu7 defi nirani su sljedeći izvještaji:

• Bilanca na Obrascu: BIL• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

na Obrascu: PR-RAS• Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji na

Obrascu: RAS-funkcijski,• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i

obveza na Obrascu: P-VRIO,• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE.

Izvještaj o novčanom toku nije propisani izvještaj te ne postoji obveza sastavljanja i objave izvještaja o novčanom toku. Među m, određene elemente izvještaja o novča-nom toku nalazimo u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

U Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma kombinira se priznavanje prihoda i rashoda na obra-čunskoj i na novčanoj osnovi, što proizlazi iz činjenice da je pri priznavanju prihoda i rashoda korišteno modifi cirano načelo nastanka događaja. Prihodi i rashodi iskazuju se uz primjenu modifi ciranoga računovodstvenog načela nastanka događaja. (2) Modifi cirano računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se:

• Ne iskazuje rashod amor zacije nefi nancijske dugotraj-ne imovine.

• Ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijedno-s nefi nancijske imovine.

6  Narodne novine (2015). Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu. Zagreb: Narodne novine d.o.o. (3), čl. 1. i čl. 2.7  Ibidem, čl. 3., st. 1.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

37

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Tablica 2 Iden fi ciranje elemenata Izvještaja o prihodima, rashodima, primicima i izdacima, koji imaju obilježje elemenata Izvještaja o novčanom toku

Nacionalna regula va

Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu – Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

Dijelovi Izvještaja o prihodima, rashodima, primicima i izdacima, koji sadrže po načelu priznavanja primitke i izdatke te ih se može smatra dijelovima izvještaja o novčanim tokovima

Obrazloženje i napomene

1. Prihodi poslovanja • Porezi • Doprinosi• Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna • Primici od imovine• Primici od administra vnih pristojbi i po posebnim propisima, i

naknada • Prihodi od prodaje proizvoda i robe, te pruženih usluga i prihodi od

donacija• Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a na temelju ugovornih

obveza • Kazne upravne mjere i ostali prihodi

2. Rashodi poslovanja• Rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi na plaće)• Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenicima, materijal,

energija, usluge)• Financijski rashodi (kamate na izdane vrijednosne papire, kamate na

primljene zajmove, tečajne razlike, zatezne kamate)• Subvencije (trgovačkim društvima u javnom sektoru, poduzetnicima

izvan javnog sektora)• Pomoći (inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, unutar

opće države)• Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge

naknade (na temelju osiguranja, iz proračuna)• Ostali rashodi (tekuće i kapitalne donacije, kazne, penali, naknade

šteta, izvanredni rashodi)

3. Višak/manjak prihoda poslovanja

4. Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine • Prodaja neproizvedene dugotrajne imovine• Prodaja proizvedene dugotrajne imovine • Prodaja plemeni h metala i ostalih pohranjenih vrijednos • Prodaja proizvedene kratkotrajne imovine

5. Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine• Rashodi za nabavu neproizvedene imovine (prirodnih bogatstava,

nematerijalne imovine)• Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (građevinskih

objekata, postrojenja, opreme, prijevoznih sredstava, knjiga, umjetničkih djela, višegodišnjih nasada, osnovnih stada, nematerijalne proizvedene imovine)

• Rashodi za nabavu plemeni h metala i ostalih pohranjenih vrijednos

• Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine (zalihe)• Rashodi za dodatna ulaganja na nefi nancijskoj imovini (dodatna

ulaganja na građevinskim objek ma, postrojenjima, opremi i ostaloj imovini)

6. Višak/ manjak prihoda od nefi nancijske imovine

7. Ukupni prihodi (poslovni i nefi nancijski)

Prihodi poslovanja • Porezi • Doprinosi• Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar

općeg proračuna • Primici od imovine• Primici od administra vnih pristojbi i po

posebnim propisima, i naknada • Prihodi od prodaje proizvoda i robe, te

pruženih usluga i prihodi od donacija• Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO

na temelju ugovornih obveza• Kazne upravne mjere i ostali prihodi

Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine • Prodaja neproizvedene dugotrajne imovine• Prodaja proizvedene dugotrajne imovine • Prodaja plemeni h metala i ostalih pohra-

njenih vrijednos • Prodaja proizvedene kratkotrajne imovine

Načelno, prihodi se priznaju kada su naplaćeni/postali raspolo-živi, te u tom slučaju prihodi i primici su usporedive kategorije.Među m, postoje određena odstupanja.

Slučaj: obračunani prihodi / naplaćeni prihodi Primici od imovine i Prihodi od prodaje proizvoda i robe, te pruženih usluga priznaju se u računovodstvenoj evidenciji na obračunskoj osnovi, uključu-ju u fi nancijske izvještaje kao obračunani prihodi, ali bez utjecaja na višak/manjak razdoblja. Kao prihodi koji utječu na višak/manjak razdoblja bi će uključeni po napla u razdoblju naplate.

Slučaj: naplaćeni prihodi / odgođeni prihodiZa neke kategorije prihoda, najčešće su to vlas prihodi (prihodi od školarina, pomoći – projek EU) premda su naplaćeni, dakle postoji primitak, dopušta se odgađanje priznavanja ili prijenosom prihoda ili prijenosom viška prihoda u iduće razdoblje.

Načelno, rashodi se priznaju kada su nastali, a ne kada je uslijedio izdatak.Rashodi poslovanja i novčani izdaci poslovnih ak vnos nisu usporedive kategorije. Pretvorbu rashoda u izdatke za poslovne ak vnos moguće je utvrdi razlikom stanja obveza po pojedinoj kategoriji rashoda na početku i na kraju razdoblja.

Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine

Priznaju se u računovodstvenoj evidenciji na obračunskoj osnovi, uključuju u fi nancijske izvještaje kao obračunani prihodi, ali bez utjecaja na višak/manjak razdoblja. Kao prihodi koji utječu na višak/manjak razdoblja bit će uključeni po napla u razdoblju naplate. Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine priznaju kada su nastali, a ne kada je uslijedio izdatak.Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine i novčani izdaci ulagateljskih ak vnos nisu usporedive kategorije. Dio izdataka koji pripada ulagateljskim ak vnos ma sadržan je u fi nancijskim ak vnos ma:• Primljeni povra glavnice danih zajmova i depozita • Primici od prodaje vrijednosnih papira iz por elja • Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici

• Izdaci za dane zajmove i depozite • Izdaci za ulaganja u vrijednosne papire • Izdaci za dionice i udjele u glavnici

8. Ukupni rashodi (poslovni i nefi nancijski)

9. Ukupna višak/manjak prihoda

38

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

• Prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri .

• Rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog do-gađaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju.

• Rashodi za utrošak kratkotrajne nefi nancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednos . Iznimno, u djelatnos zdravstva te u obav-ljanju vlas te trgovačke i proizvođačke djelatnos ras-hodi za kratkotrajnu nefi nancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje.

• Za donacije nefi nancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi8.

Prema Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima prezen rane su sve vrste prihoda i rashoda iz poslovanja i iz transakcija na nefi nancijskoj imovini (pri-hodi od prodaje nefi nancijske imovine, rashodi za naba-vu nefi nancijske imovine), te primici i izdaci iz transakcija na fi nancijskoj imovini i obvezama (primici od fi nancijske imovine i zaduživanja, izdaci za fi nancijsku imovinu i otpla-te zajmova). Prema navedenom obuhvatu u Izvještaju o prihodima, rashodima, primicima i izdacima u dijelu pri-mitaka i izdataka na nefi nancijskoj imovini i obvezama sa-držan je dio podataka koji pripada izvještaju o novčanom toku, i to novčanim tokovima iz fi nancijskih ak vnos i di-jelu novčanih tokova iz ulagateljskih ak vnos . Među m, i drugi dijelovi Izvještaja o prihodima, rashodima, primi-cima i izdacima, ako se uzmu u obzir pravila priznavanja i mjerenja prihoda i rashoda prema Pravilniku o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu9 sadrže iskaz novčanih tokova iz poslovnih i ulagateljskih ak vnos . U iskazu prihoda i rashoda kombinirane su obračunska i novčana osnova, te se za dio podataka o prihodima i ras-hodima može tvrdi da su podatci o novčanim tokovima.

8  Narodne novine (2014) Pravilnik o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu. Zagreb: Narodne novine d.o.o. (124).9  Narodne novine (2014) Pravilnik o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu. Zagreb: Narodne novine d.o.o. (124), čl. 20.

3. Zaključak Kvalita vnom usporedbom značaja i sadržaja objava novčanih tokova prema nacionalnom zakonodavstvu i propisanom ra-čunovodstvenom i izvještajnom okviru u odnosu na strukturu i sadržaj izvještaja o novčanom toku prema MRSJS 2 Izvještaj o novčanom toku možemo zaključi da postoje očekivane razli-ke. Na prvi pogled razlike su vrlo velike jer prema nacionalnom zakonodavstvu nije propisano sastavljanje Izvještaja o novča-nom toku. Među m, podrobnijom analizom i usporedbom sadržaja temeljnih fi nancijskih izvještaja sastavljenih sukladno odredbama Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu, posebice Izvještaja o prihodima, rashodima, primicima i izdacima uočava se da postoje ele-men izvještaja o novčanim tokovima, koji su sadržani u nave-denom izvještaju. U Izvještaju o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima kombinira se priznavanje prihoda i rashoda na obračunskoj i na novčanoj osnovi, a što proizlazi iz činjenice da je pri priznavanju prihoda i rashoda korišteno modifi cirano načelo nastanka događaja, te se za dio podataka o prihodima i rashodima može tvrdi da su podatci o novčanim tokovima.

Razlike između nacionalnog zakonodavstva i MRSJS po-sljedica su različi h polaznih pretpostavki i koncepcijskog okvira izvještavanje te u nastavku toga primijenjenih ra-zliči h pristupa i metodologije. Otklanjanje razlika koje su često determinirane širim okvirom sustava proračuna i javnih fi nancija nije samo računovodstveno pitanje, već je šire pitanje fi skalne, proračunske, fi nancijske i druge prila-godbe sustava javnih fi nancija.

Literatura:• Grupa autora (2015) Harmonizacija proračunskog računovodstva u Repu-

blici Hrvatskoj s Međunarodnim računovodstvenim standardima za jav-ni sektor. (Redakcija V. Vašiček) Zagreb: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. 2015.

• Grupa autora (2010) Računovodstvo. Redaktori D. Gulin, L. Žager. Zagreb. Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika Zagreb. 2010.

• Narodne novine (2015) Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu. Zagreb: Narodne novine d.o.o. (3).

• Narodne novine (2013) Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna. Zagreb: Narodne novine d.o.o. (24).

• Narodne novine (2014) Pravilnik o proračunskom računovodstvu i ra-čunskom planu. Z agreb: Narodne novine d.o.o. (124)

10. Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja• Primljeni povra glavnice danih zajmova i depozita • Primici od izdanih vrijednosnih papira • Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici • Primici od zaduživanja • Primici od prodaje vrijednosnih papira iz por elja

11. Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova • Izdaci za dane zajmove i depozite • Izdaci za ulaganja u vrijednosne papire • Izdaci za dionice i udjele u glavnici • Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova• Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire

12. Višak/manjak primitaka od fi nancijske imovine i obveza 13. Ukupni prihodi i primici 14. Ukupni rashodi i izdaci 15. Višak/manjak prihoda i primitaka 16. Višak prihoda i primitaka – preneseni 17. Manjak prihoda i primitaka – preneseni 18. Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju 19. Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju

Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja• Primljeni povra glavnice danih zajmova i

depozita • Primici od izdanih vrijednosnih papira • Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici • Primici od zaduživanja • Primici od prodaje vrijednosnih papira iz

por elja Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova • Izdaci za dane zajmove i depozite • Izdaci za ulaganja u vrijednosne papire • Izdaci za dionice i udjele u glavnici • Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita

i zajmova• Izdaci za otplatu glavnice za izdane

vrijednosne papire

Načelno primici od fi nancijske imovine i zaduživanja prizna su po novčanoj osnovi i pripadaju izvještaju o novčanom toku.Podjela transakcija između ulagateljskih i fi nancijskih ak vnos nije u skladu s klasifi kacijom MRSJS 1.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

39

UDK 336.2 RAČUNOVODSTVO

U članku autorica predstavlja neka prak čna knji-govodstvena rješenja, koja su razvijena u kontekstu sve učestalije uporabe bezgotovinskih plaćanja u fi nancijskom poslovanju.

1. Uvod U vrijeme kroničnog nedostatka novaca i nepovolj-nih gospodarskih kretanja racionalno upravljanje troškovima naglašeni je impera v u javnom sektoru, a troškovi koji su izravno povezani s individualnom potrošnjom pod posebnim su povećalom javnos . Jedna od mogućnos kvalitetnije kontrole ovih troš-kova je trend smanjenja op caja goto-vog novca i uvođenje bezgotovinskog plaćanja. U tom smislu sve su brojnije mogućnos smanjenja upotrebe goto-vine. Već pomalo ustaljeni načini sma-njenja upotrebe gotovine su: korištenje elektroničke naplate cestarine, korište-nje INA kar ce za kupovinu goriva te omogućavanje korisnicima usluga u jav nom sektoru plaćanje po debitnim i kreditnim kar cama (POS sustava). Korištenje mogućnos bezgotovinskog plaćanja troškova te bezgotovinske na-plate prihoda zah jevaju i određena knjigovodstvena rješenja.

2. Korištenje ENC sustava naplate cestarine

Jedan od već učestalih načina korište-nja bezgotovinskog plaćanja je plaćanje naknada za korištenje autocesta – ce-starina, elektronskičkim posredstvom dobro poznatog ENC uređaja. Ovaj se način temelji na unaprijednoj upla određene svote kao svojevrsnog pre-dujma za buduće korištenje autocesta. Konkretnim se korištenjem pojedine relacije autocesta iz uplaćenog iznosa automatski naplaćuje pripadajuća na-

knada, a korisnik ENC uređaja u svakom trenutku ima uvid u stanje unaprijed uplaćene naknade. Pritom se upla telju predujma odobrava i popust koji izno-si 10 %, a izvan sezone i tzv. sezonski popust od čak 25 % naknade za korištenje autocesta. Popust na ENC obračunava se prilikom svake uplate na ENC računu, ovisno o modelu pretplate i popus su različi . Opi-sana transakcija sastoji se pd nekoliko faza. Prva je uplata određenog predujma po ponudi HAC ONC-a ili izravno plaćanje iznosa na njegov žiroračun.

Slijedi primitak računa HAC ONC-a za primljenu upla-tu na kojemu je iskazan i odobreni popust. Korište-njem autocesta uz predočenje ENC uređaja, automa-

Pristup knjiženju nekih bezgovinskih plaćanja u sustavu proračuna Ivana Žili *

*  Ivana Žili, mag. oec., KBC Osijek, Osijek.

Slika 1. Prijava na ENC portal

Slika 2. Mogućnos nadoplate

40

RAČUNOVODSTVO UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

zirane naplatne stanice eviden raju promet i zara-čunavaju pripadajuću naknadu za koju izravno terete uplaćeni predujam raspoloživ na konkretnom ENC uređaju upla telja. U nastavku se prikazuje i ilustrira slijed navedenih poslovnih događaja prema jednom od učestalijih modela stjecanja popusta te predlaže njihovo knjiženje.

Najjednostavniji način je prijavom na HAC portal te zatraži e-ponudu koja se dostavlja na elektroničku poštu registriranog korisnika ili ako ustanove koriste neku od poslovnih debitnih kar ca.

Iz prikazanog izbornika vidljivo je da prilikom kon-kretne uplate HAC ONC istodobno odobrava 21,74 % popusta. Veći broj korisnika, zbog jednostavnos ili pak materijalne neznačajnos , uplatu predujma za buduće korištenje autocesta knjigovodstveno eviden raju odmah po primitku računa i u cjeloku-pnom iznosu uplaćenog predujma tere rashode. To rezul ra netočnim prikazivanjem ovih troškova. Radi terećenja troškova prema stvarnom nastanku (obično u mjesecu u kojem nastaju) ovakvu vrstu rashoda primjereno je, sukladno članku 40. Pravil-nika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 124/14), eviden ra u skupini računa 19 – rashodi budućih razdoblja, odnosno eviden ra- na računu 19111 ak vna vremenska razgraničenja

– unaprijed plaćeni rashodi, koji se ne odnose na iz-vještajno razdoblje.

U nastavku prikazujemo primjer knjiženja uplate:

Proračunski korisnik želi ponudom s portala Hrvat-skih autocesta upla unaprijed naknadu za kori-štenje autocesta u iznosu od 2.000 kuna na vlas ENC račun. Hrvatske autoceste u konkretnom sluča-ju odobravaju popust od 21,74 % te korisnik uplaću-je iznos od 1.565,20 kuna.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Eviden ranje uplate po

ponudi HAC-a1.565,20 12912 11121

2. Račun HAC-a za uplaćenu naknadu – vrijednost cestarine

2.000,00 191110

2a. Iznos za uplatu 1.565,20 232312b. Odobreni popust 434,80 1911113. Podmirenje računa

uplaćenim predujmom 1.565,20 23231 12912

12912 – Potraživanja za predujmove11121 – Novac na žiroračunu kod tuzemnih poslov-

nih banaka23231 – Usluge telefona, pošte i prijevoza

191110 – Rashodi budućih razdoblja – vrijednost na-knade za korištenje autocesta

191111 – Odobreni popust

Raščlanjivanje računa 19111 na bruto iznos (191110) i odobreni popust (191111) potrebno je radi točnog eviden ranja obračuna putnog naloga te mjesečne kontrole upotrebe ENC-a. Na ovakav način se mogu pra nastali troškovi, jer je saldo na ENC-u i saldo na računu 191110 is . Također se knjigovodstveno prikazuju i dobiveni popus od Hrvatski autocesta, koji se također priznaju razmjerno stvarnom utrošku unaprijed plaćene naknade.

3. Primjer eviden ranja obračuna putnog naloga

U nastavku prethodnog primjera prikazujemo i eviden- ranje obračuna putnog naloga u dijelu troška kori-

štenja autocesta. Zaposlenik proračunskog korisnika upućen je na službeni put u Split, te je koris o auto-cestu i naplatu ENC sustavom. Nakon povrataka sa službenog putovanja zaposlenik podnosi izvještaj, te mu se obračunavaju troškovi službenog putovanja.

Budući da se prilikom prolaska kroz naplatne kućice ne izdaje potvrda o plaćanju cestarine, za priznavanje ras-hoda za plaćanje cestarine je potreban ispis s interneta, u kojem su vidljivi sljedeći podaci:

• broj ENC kar ce/uređaja• datum i vrijeme ulaza i izlaza s autoceste• mjesto ulasaka i izlaska s autoceste• cijena.

Obračun putnog naloga (trošak autoceste)

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračun troška za autocestu –

po putnom nalogu XY – bruto naknada

394,00 191110

Razmjerni dio popusta (21,74 % nominalne naknade) 85,65 191111

Trošak uporabe autoceste (nominalni trošak umanjen za popust)

308,35 32119

32119 – Ostali rashodi za službena putovanja191110 i 19 1111 – Rashodi budućih razdoblja (bruto

i popust 21,74 %)

Ovakvom knjigovodstvenom evidencijom ENC susta-va i obračuna putnih naloga, korištenjem računa 19 ak vnih vremenskih razgraničenja dolazimo do rav-nomjerne raspodjele rashoda u razdoblju korištenja. Mjesečna kontrola korištenja ENC uređaja može se provodi tako da se uspoređuje stanje s web-portala

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

41

UDK 336.2 RAČUNOVODSTVO

ENC, realiziranih putnih naloga te računa 19111 – ras-hodi budući razdoblja. Prikazani način je složen za re-alizaciju, no u potpunos odražava suš nu navedenih poslovnih događaja.

U kontekstu primjene načela prevladavanja suš ne nad formom, a to bi se moglo primjeni kod onih subjekata kod kojih ova vrsta troška nije materijalno značajna, praćenje korištenja ENC uređaja i njihovo povezivanje s odobrenim i realiziranim putnim nalo-zima moguće je i opravdano tek u pomoćnim eviden-cijama prema internim procedurama koje određuje čelnik. To bi konkretno značilo da se u trenutku plaća-nja manjeg predujma za korištenje autocesta u cijelo-s prizna trošak, i to po neto iznosu uplate.

Odobreni popust naime, nema karakter prihoda zato što nije zadovoljeno novčano načelo njegovog ostva-rivanja, a također i zbog suš nske činjenice da se ne radi o naknadnom umanjenju obveze prema dobav-ljaču. Kada bi se i radilo o naknadnom umanjenju ob-veza za popust, ono bi se prema računovodstvenim propisima priznavalo preko podsk. 915 – promjene u vrijednos i obujmu obveza.

4. Knjiženje korištenja INA kar ce za goriva

Radi smanjenja korištenja gotovine i bolju kontrolu potrošnje gorive proračunski korisnici mogu zatraži korištenje usluge INA kar ce za plaćanje troškova go-riva. Kar ce se mogu zaduži na ime zaposlenika te je također moguće zaduženje na pojedinačno službeno vozilo. Također je moguće ugovori mjesečno ogra-ničenje potrošnje kar ce po zaposleniku ili po vozi-lu. Prilikom korištenja INA kar ce, zaposlenik dobije odrezak (slip) kojeg ovjerava, te se nakon završenog obračunskog perioda (mjesečno) svi slipovi uz evi-denciju korištenja službenog vozila dostavljaju u knji-govodstvo radi kontrole mjesečne potrošnje goriva, te kontrole samog korištenja službenog vozila.

Trošak goriva koji se podmiruje INA kar com društva ne uključuje se u obračun putnog naloga, nego se utro-šeno gorivo obračunava i iskazuje kao zaseban poslov-ni događaj na temelju realiziranih i dokumen ranih isprava (putnih naloga, evidencija korištenja vozila i sl.).

Ulazni račun za gorivo (mjesečni)

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Eviden ranje računa za gorivo

INA kar ca 1.000 32234 23223

2. Plaćanje računa 1.000 23223 11121

32234 – Motorni benzin i dizel gorivo23223 – Energija11121 – Novac na žiroračunu kod tuzemnih poslov-

nih banaka

5. Knjiženje naplate debitnim/kreditnim kar cama

Proračunski korisnici koji u svom sustavu imaju mo-gućnost naplate prihoda POS-ovim debitnim i kredit-nim kar cama, knjigovodstveno eviden ranje mogu-će je napravi na jedan od sljedećih načina:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Eviden ranje izlaznog računa klijentu 1.182,00 165260 96526

2.

Eviden ranje slipa (zatvaranje potraživanja prema klijentu) i otvaranje potraživanja od kar čara

1.182,00 165261 165260

3. Račun kar čara za usluge naplate 56,00 34312 23431

4.Uplata kar čara umanjena za naknadu i zatvaranje obveza i potraživanja

1.126,0056,00

1112123431

165261165261

4a. Priznavanje prihoda po napla

1.182,00 96526 65264

16526 – Potraživanja za ostale nespomenute prihode 96526 – Obračunani ostali nespomenu prihodi65264 – Sufi nanciranje cijene usluge, par cipacije i

slično23431 – Obveza za fi nancijske usluge34312 – Trošak – naknade za fi nancijske usluge11121 – Novac na žiroračunu kod tuzemnih poslov-

nih banaka

Naplata po kreditnim kar cama – u slučaju naplate preko tzv. slipova, primljeni slipovi se odmah eviden- raju na kontu potraživanja od kar čara. Za obav-

ljenu uslugu emitent kar ce proračunskom korisniku ispostavlja račun za proviziju, koji se, ako je emitent u sustavu PDV-a, dodatno uvećava za PDV. Emitent kar ce proviziju naplaćuje izravno, tako da na žiro-račun proračunskog korisnika doznačuje iznos prema Zbroju utrošaka (ili evidencije POS uređaja) umanjen za troškove provizije (i PDV-a).

42

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. Uvodne značajkeZnačajka koja najbolje određuje koncept Novi javni menadžment je po canje učinkovitog upravljanja u javnom sektoru. U tom pogledu, neovisno o regiji i dr-žavi, nespornim se drži spoznaja o važnos upravlja-nja imovinom. Računovodstveno priznavanje i vred-novanje imovine infrastrukturna su pretpostavka za učinkovito upravljanje imovinom. Iako je vjerojatnost ostvarenja budućih ekonomskih koris naslijeđene imovine u javnom sektoru sadržana u povijesnim, kulturnim i prirodnim obilježjima, mjerljivost njene vrijednos , s obzirom na njena ekonomska obilježja, drži se upitnom. Problema ka računovodstvenog pri-znavanja i vrednovanja naslijeđene ove imovine sto-ga je veoma aktualna.1

Sukladno posebnos ma poli čkih sustava, povijesnih i kulturoloških okružja u pojedinim regijama i zemlja-

* Mr. sc. Gorana Roje, Državni ured za upravljanje državnom imo-vinom (gorana.roje@duudi.hr); suradnica na projektu Hrvatske za-klade za znanost – 8509 (roje.gorana@gmail.com). Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke navedene u ovom materijalu odnose se na autora i ne odražavaju nužno stajališta Hrvatske zaklade za zna-nost.1  Naslijeđena imovina u javnom sektoru i nacionalna baš na su pojmovi koji se u većini stručno-znanstvenih tekstova koriste kao sinonimi. U engleskom jeziku sadržani su pod pojmom heritage assets. Kulturno dobro, imovina ustanova u kulturi, kulturna ba-š na, spomenička baš na također su pojmovi koji se u većini struč-no-znanstvenih tekstova koriste kao sinonimi. U engleskom jeziku sadržani su pod pojmom cultural assets.

ma, ne čudi pojava varijantnih sustavnih rješenja i prak čnih postupaka kojima se odgovara na pitanja defi nicijskih određenja, prikladnih metoda za utvrđi-vanje (procjenu) vrijednos , kao i načina upravljanja pojavnim oblicima ove skupine imovine javnog sekto-ra. U tom pogledu, afi rmirana strukovna udruženja u razvijenim zemljama, kon nuirano istražuju i oblikuju standarde fi nancijskog izvještavanja koji se odnose na računovodstveno praćenje pojavnih oblika ove imovine kao što su umjetnička djela, povijesni doku-men , povijesno, ekološki ili znanstveno značajni lo-kalite , spomenički i kulturni objek , prirodni resursi i slično. Pri tome se u pogledu priznavanja ove imovi-ne, snažno po če primjena izvještavanja primjenom koncepta nastanka događaja.

Ustrajući na načelu jednostavnos i standardizirano-s u izgradnji informacijske baze kao infrastrukturne pretpostavke upravljanju, a vodeći brigu o konver-gencijskim značajkama računovodstvene evidencije u javnom i privatnom sektoru, ključnim metodološkim polazištem drže se defi nicijska određenja imovine i obveza, s jedne strane, te načini njihova vrednovanja u procesima eviden ranja i uporabe.

2. Defi nicijsko određenje i ekonomska obilježja

Pojam naslijeđena imovina u javnom sektoru upućuje na fi ksnu imovinu koju država namjerava trajno ču-va , jer posjeduje obilježja povijesne jedinstvenos ,

Naslijeđena imovina u javnom sektoru (heritage assets) – osvrt na računovodstveno-izvještajne aspekteGorana Roje *

Različite su podjele i grupiranja imovine. Osobito zanimljivom i važnom, s gledišta javnog sektora, drži se podjela na takozvane specifi čne oblike imovine. Jednu od specifi čnih skupina imovine čine pojavni oblici naslijeđene imovine u javnom sektoru1. U ovom članku istražuju se, analiziraju i sistema ziraju dos gnuća i preporuke sadržane u računovodstvenim standardima na međunarodnom nivou, stručnim i znanstvenim studijama te priručnicima u pogledu defi nicijskih određenja naslijeđene imovine u javnom sektoru, modali-teta vrijednosnog iskazivanja za utvrđivanje njene ekonomske vrijednos , te pristupa u računovodstvenom priznavanju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

43

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

kulturne ili prirodne znamenitos . Riječ je primjerice o sljedećim pojavnim oblicima: umjetnička djela, po-vijesni dokumen , povijesno, ekološki ili znanstveno značajni lokalite , spomenički i kulturni objek , pri-rodni resursi. Zajedničko obilježje za većinu pojavnih oblika ove imovine je da se ona ne može zamijeni ni obnovi 2. Kao što je uvodno rečeno, vjerojatnost ostvarenja budućih ekonomskih koris sadržana je u povijesnim, kulturnim i prirodnim obilježjima, ali je mjerljivost njihove vrijednos upitna.

Računovodstveni obračunski koncept zah jeva pri-znavanje sve imovine koja ispunjava kriterije prizna-vanja, pa se taj zahtjev odnosi i na pojavne oblike ove imovine. Ekonomska obilježja naslijeđene imovine u javnom sektoru u pogledu njezina vrednovanja po-sebna su i odnose se na sljedeće3:

• tržište nije mjerodavno za određivanje ekonom-skih koris koje imovina generira

• u pravilu postoje zakonska i druga ograničenja u tržišnoj valorizaciji imovine, jer nije na prodaju

• imovina je povezana s određenim lokalitetom• starenjem i fi zičkim propadanjem imovina postaje

sve vrjednija• korisni vijek uporabe nije moguće pouzdano procijeni .

Uz prethodno navedena obilježja koja su istaknuta u Međunarodnom računovodstvenom standardu za javni sektor (MRSJS) 17 – Nekretnine, postrojenja, oprema4, u brojnoj literaturi u kojoj se is če proble-ma ka povezana s ovim oblikom imovine, provlače se i sljedeće karakteris ke5:

• Održavanju ovoga oblika imovine treba brinu dr-žava (javni menadžment), održavanje je na razini koris koje društvo kao stvarni vlasnik imovine ima u cjelini, a ne državna administracija u smislu ostvarenja dobi .

• Ovaj oblik imovine se najvećim dijelom fi nancira proračunskim sredstvima, ili privatnim donacijama.

• Društvene koris veće su od ekonomsko-fi nancij-skih koris .

• Javnost se po če na upoznavanje s m oblikom imovine promo vnim brošurama ili subvencionira-nim cijenama posjeta i upoznavanja.

2  IFAC – PSC: Study 5: Defi ni on and Recogni on of Assets, New York, 1995., str. 10.3  IPSASB (2014): IPSAS 17, Property, Plant, Equipment, Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements, Volume I (pp. 1-847), IFAC.4  Engl. IPSAS 17, Property, Plant and Equipment.5  Barton, Allan D. (2000): Accoun ng for public heritage facili es – assets or liabili es of the government? Accoun ng, Audi ng and Accountability Journal, Vol. 13, No 2., 2000., pp. 219-236.; Hone, P. (1997), The fi nancial value of cultural, heritage and scien fi c collec ons: a public management necessity, Australian Accoun ng Review, Vol. 7 No.1, pp. 38-43.

Općenito, imovina se može defi nira kao sadašnje pravo nad postojećim ekonomskim resursima koji imaju sposobnost generiranja ekonomskih koris za određeni subjekt, bilo u privatnom ili javnom sekto-ru. U području računovodstva literatura nudi brojne defi nicije naslijeđene imovine, pa se drži važnim osvr-nu se na neke od njih. Analizom navedenih defi nicija u tablici 1. razvidnima se čine sličnos i razlike u op-sežnos defi nicija imovine između pojedinih država.

3. Potreba i prikladnost evidencije i vrednovanja

3.1. Međunarodni aspek

Kada su utvrđene defi nicijske značajke imovine, ali i s njome povezanih obveza, valja odgovori i na pitanje: što se može i treba uradi s imovinom i s njome pove-zanim obvezama, prvenstveno po osnovi permanen-tnog održavanja i očuvanja iste? One se:

• eviden raju• vrednuju • koriste.

Dakako da je prva ak vnost u svezi s imovinom i s njome povezanim obvezama njezino eviden ranje. Bez odgovarajuće evidencije sukladno nizu različi h atribu vnih obilježja, ni imovina ni obveza kao da ne postoje. Jedno od atribu vnih obilježja imovine i ob-veza njihove su vrijednos , najčešće izražene u fi nan-cijskim veličinama. Vrednovanje imovine i obveza, da-kle, jedna je od ak vnos kojom se uz iden fi kacijske i fi zičke podatke o imovini i obvezama komple ra evi-dencija, tj. baza podataka. Osobito osjetljiva je ak v-nost korištenja – uporabe imovine i s me povezano mjerenje učinaka. Asignacija rizika za učinke i briga da se u sklopu te ak vnos ustraje na maksimiziranju učinaka bitne su odrednice norme koju valja uredi , te osobito ponašanja donositelja izvedbenih odluka u procesima uporabe. Potrebno je dakle unaprijed defi -nira namjenu pojedinih pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru. Pri tome je neosporno da je jedan dio naslijeđene imovine u javnom sektoru profi tno korišten (primjerice povijesne građevine, čiji se interijeri koriste kao poslovni uredi).

Priznavanje imovine predstavlja uključivanje neke stavke imovine/nekog sredstva u fi nancijski izvještaj, tj. u bilancu i/ili račun dobi i gubitka. Različi po-javni oblici imovine mogu se uključiva u fi nancijske izvještaje, odnosno u bilješke uz fi nancijske izvješta-je. Tipični razlozi zašto se neka imovina ne uključuje u fi nancijske izvještaje su nemogućnost pouzdanog mjerenja vrijednos i vjerojatnos da će buduće eko-nomske koris pritjeca u subjekt. U poduzetničkom računovodstvu imovina se priznaje u fi nancijskim iz-vještajima kada:

44

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Tablica 1. Odabrana defi nicijska određenja naslijeđene imovine u javnom sektoru

Zemlja / nadležna ins tucija

Izvor(Standardi/ Studije/Priručnici) Defi nicija Ostala odabrana defi nicijska određenja/varijantni oblici imovine

1. Velika Britanija /ASB6

FRS 15: Tangible Fixed Assets7, 2000.FRS 30: Heritage assets, 2009.8

Nema naročite defi nicije sukladno FRS 15.FRS 40: Naslijeđena imovina u javnom sektoru se sagleda kao svaki dru-gi oblik imovine bez obzira na to je li ista raspoloživa za prodaju ili ne.

FRS 15/ FRS 30: Odnosi se na neotuđivu povijesnu ili drugu sličnu imovinu od naročite povijesne, znanstvene ili umjetničke važnos .

Study: Heritage Assets: Can Accoun ng Do Be er?, 2005

Naslijeđena imovina u javnom sektoru je imovina koju odlikuju povije-sne, umjetničke, znanstvene, tehnološke i ekološke kvalitete, a čuva se i održava poradi doprinosa općem znanju i kulturi, što je ujedno i prvotni cilj jedinice tj. subjekta koji raspolaže s njom.

Osim spomeničkih objekata i drugih arheoloških znamenitos te povijesnih građevina, naslijeđena imovina u javnom sektoru uključuje i oblike prirodnog blaga: krajolik i obalu. Također se spominju i određeni oblici imovi-ne koje jedinica koja raspolaže imovinom sagledava kao nacionalnu baš nu iako ista ne zadovoljava defi niciji u ovom dokumentu. Riječ je primjerice o: (1) korištenju povijesne građevine za potrebe Sveučilišta – u ovom slučaju osnovna svrha ove imovine nije njena povijesna značajnost već se njena svrha sagledava u održavanju nastave studen ma; (2) umjetničkim djelima u vlasništvu privatnih kompanija u dekora vne svrhe unutarnjih prostorija – i u ovom slučaju primarna svrha ove imovine nije njena povijesna značajnost već se njena svrha sagledava u profi tu.

2. Velika Britanija

HM Treasury and devolved administra ons9: Government

Financial Repor ng Manual

Naslijeđena imovina u javnom sektoru je imovina koja se čuva za bu-duće generacije zbog svojih kulturnih, ekoloških ili povijesnih značajki.

Dijeli se na neopera vnu i opera vnu, pri čemu je opera vna imovina ona koju subjek koris i za neke druge ak vnos ili za pružanje usluga. Kao najčešći primjer spominju se sami građevinski objek odnosno zgrade u čijim prostorijama subjek središnje i lokalne države posluju.

English heritage: Managing local authority heritage assets – some

guiding principles for decision makers, June 2003

Ne postoji opća defi nicija.Naslijeđena imovina u javnom sektoru uključuje: spomenike (znamenitos ) i druge arheološke ostatke; povi-jesne građevine, zaš ćena područja, oblici prirodnog blaga (dijelovi krajolika) poput parkova i vrtova, groblja, polja na kojima su se vodile povijesne bitke, rekreacijski parkovi itd.

3. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor10

IPSAS 17: Property, Plant and Equipment11, IPSASB (2014):

Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements12,

Volume I (pp. 1-847)

Imovina kod koje je vjerojatnost ostvarenja budućih ekonomskih koris sadržana u povijesnim, kulturnim, edukacijskim i prirodnim obilježjima i koja nije raspoloživa za prodaju. Standard također navodi da određeni oblici naslijeđene imovine mogu ima uslužni potencijal. Riječ je o tako-zvanoj opera vnoj imovini, koju subjek koriste i za neke druge ak v-nos ili za pružanje usluga i koja bi se trebala priznava kao svaki drugi pojavni oblik skupine nekretnine, postrojenja i opreme. Kao primjer spomenute opera vne imovine navode se građevinski objek odnosno zgrade u čijim prostorijama posluju subjek središnje i lokalne države.

Kao primjeri navode se povijesne građevine i znamenitos , arheološka nalazišta, prirodna blaga, umjetnička dijela. Navode se ekonomska obilježja naslijeđene imovine u pogledu njezina vrednovanja posebna su i odnose se na sljedeće:• tržište nije mjerodavno za određivanje ekonomskih koris koje generira u smislu da njena fi nancijska vri-

jednost u potpunos bude utemeljena na tržišnoj vrijednos • u pravilu postoje zakonska i druga ograničenja u tržišnoj valorizaciji imovine, jer nije na prodaju• imovina je povezana s određenim lokalitetom• starenjem i fi zičkim propadanjem imovina postaje sve vrjednija• korisni vijek uporabe nije moguće pouzdano procijeni .

4. Novi Zeland / FRSB13

• Do 2014. godine: FRS 3 Accoun- ng for property, plant and equi-

pment, NZ IAS 16 Property, plant and equipment

• Od 2014. godine: u primjeni Me-đunarodni računovodstveni stan-dardi za javni sektor. - IPSAS

• Obraća se pozornost na naslijeđenu imovinu i zajedničku imovinu, ali se is m ne pridodaje određena specifi čna defi nicija.

• Vidje prethodni dio u tablici koji se odnosi na IPSAS 17.

• Riječ je o umjetničkim djelima kulturnog i povijesnog značaja.

• Vidje prethodni dio u tablici koji se odnosi na IPSAS 17.

5. Novi Zeland

New Zealand Treasury Accoun ng Policy Team:

Valua on Guidance for Cultural and Heritage Assets, November 2002.

Kulturna imovina i naslijeđena imovina je imovina koja se posjeduje dok god fi zički postoji radi svojih jedinstvenih kulturnih, povijesnih, ge-ografskih, znanstvenih i ekoloških obilježja. Čuva se trajno zbog svojih izložbenih, eduka vnih, znanstvenih obilježja .

Naslijeđena imovina u javnom sektoru uključuje umjetnička djela i povijesni dokumen pohranjeni u muzejima, galerijama i knjižnicama, te spomenički i kulturni objek kako u središnjom tako i u lokalnoj državi. Naslijeđe-na imovina u javnom sektoru ne isključuje i neke druge oblike imovine, odnosno ne ograničava se samo na prethodno navedene.

6. Australija / AASB14

AASB 116:Property, Plant and Equipment15

AAS 29 i AAS 31 se eksplicitno bave pitanjem naslijeđene imovine u jav-nom sektoru i zajedničke imovine. Među m, ne navode zasebne defi nicije.

Kao primjeri naslijeđene baš ne navode se povijesne građevine i znamenitos , a kao primjeri zajedničke imovi-ne navode se parkovi i rekreacijski centri. Prirodni resursi ubrajaju se u javnu imovinu.

6  ASB – Accoun ng Standards Board (Odbor za računovodstvene standarde Velike Britanije).7  FRS 15– Financial Repor ng Standard 15 (Standard fi nancijskog izvještavanja 15): Tangible Fixed Assets (slobodni prijevod s engl.: Dugotrajna materijalna imovina).8  Izvorni tekst standarda fi nancijskog izvještavanja – FRS 30 dostupan je na: h p://frc.org.uk/Our-Work/Publica ons/ASB/FRS-30-Heritage-Assets-(June-2009)-File.pdf . Radna verzija ovog standarda do 2006. godine bio je FRED 40 – Accoun ng for heritage assets (Računovodstveno praćenje naslijeđene imovine). 9  HM Treasury – Riznica Ujedinjenog Kraljevstva.10  Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (engl. Interna onal Public Sector Accoun ng Standards Bo-ard – IPSASB) djeluje kao jedan od stalnih odbora Međunarodne federacije računovođa. Osim Standarda, Odbor kon nuirano publi-cira i svoje prak čne studije kojima je svrha prenošenje iskustava pojedinih zemalja u primjeni suvremenih trendova u razvoju dr-žavnog računovodstva kao glavne sastavnice reforme fi nancijskog upravljanja u javnom sektoru.11  Slobodan prijevod autora: Međunarodni računovodstveni stan-dard za javni sektor 17: Nekretnine, postrojenja i oprema.12  Svi do sada objavljeni Međunarodni računovodstveni stan-dardi za javni sektor i reizdanja is h dostupna su javnos u elek-

troničkom obliku na web-stranici Odbora: h p://www.ifac.org/publica ons-resources/2014-handbook-interna onal-public-se-ctor-accoun ng-pronouncements. Standardi se na godišnjoj razini publiciraju u jedinstvenoj publikaciji: Priručnik (engl. Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements), kao skup izjava u vezi s međunarodnim računovodstvom javnog sektora. Spomenuta publikacija izdaje se u dva sveska.13  FRSB – Financial Repor ng Standards Board, FRS 3 – Financial Repor ng Standard 3.14  AASB – The Australian Accoun ng Standards Board.15 AASB – Australian Accoun ng Standard 116 – Australian Equi-valent to Interna onal Financial Repor ng Standard 16. Australija je također zemlja koja je razvila svoje nacionalne standarde kao ekvivalente Međunarodnim standardima fi nancijskog izvještava-nja. U svrhe izvještavanja o naslijeđenoj imovini u javnom sektoru primjenjuje se AASB 116, osim u slučaju kada je u konfl iktu sa AAS 27 – Financial repor ng by local governments (slobodan prijevod s engl.: Financijsko izvještavanje za jela lokalne države), s AAS 29 – Financial repor ng by government departments (slobodan prijevod s engl.: Financijsko izvještavanje za Ministarstva i državne urede) i s AAS 31 –Financial repor ng by government (slobodan prijevod s engl.: Financijsko izvještavanje konsolidirane države).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

45

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

• se imovina nalazi pod kontrolom izvještajnog po-duzeća, što je rezultat prošlih transakcija i događa-ja

• postoji vjerojatnost da će buduće ekonomske kori-s povezane s imovnom pritjeca subjektu i

• fer vrijednost ili trošak nabave imovine mogu se pouzdano izmjeri .

Kada je riječ o pojavnim oblicima naslijeđene imovi-ne u javnom sektoru, is če se određena specifi čnost, a ta je da se is mogu sagledava kao javno dobro. Pritom se vrijednost imovine može procjenjiva izno-som koris koje društvo, zajednica, okolina ima od njezina postojanja i uporabe, a ne samo u fi nancij-skoj koris . U tom pogledu razlikuju se tri modaliteta vrijednosnog iskazivanja pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru. Njihov zbroj čini ukupnu ekonomsku vrijednost naslijeđene imovine u javnom sektoru, a riječ je o 16:

• Op on value, koja ukazuje na spremnost zajednice da fi nancira očuvanje imovine zbog svojih izraženih preferencija ili pak da je prepus propadanju.

• Existence or non-use value, koja ukazuje na spre-mnost zajednice da fi nancira očuvanje imovine ne-ovisno o tome hoće li uživa generirane koris ili ne.

• User value, koju čini kvan fi cirani iskaz koris koju zajednica ima od ovoga oblika imovine.

Računovodstveni tretman naslijeđene imovine u jav-nom sektoru, kao što je to vidljivo iz podataka siste-ma ziranih u tablici 2., na međunarodnoj razini uveli-ke varira. Međunarodni računovodstveni standard za javni sektor 17: Nekretnine, postrojenja, oprema7, ne zahtjeva ni zabranjuje priznavanje ovoga oblika imovine. Ako se državna jedinica odluči za priznava-nje ovog oblika imovine, tada se ona eviden ra po trošku nabave, ili po fer vrijednos na dan procjene. Priznavanje se preporuča posebice, ako se radi o po-vijesnim građevinama koji se koriste kao uredi držav-nih jela. Također, planiran je i razvoj nacrta međuna-rodnog računovodstvenog standarda za javni sektor kojima bi se regulirale smjernice za računovodstvo naslijeđene imovine (engl. Heritage assets) i vojne imovine (engl. Military assets).

Iako pojedina strukovna udruženja sumnjaju u izvod-ljivost pouzdane procjene vrijednos pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru, u smislu da je za očekiva da će zbog prethodno navedenih razloga,

16  Wills, P., Eves, C.: Heritage Australia: a review of Australian material regarding the economic and social benefi ts of heritage property – for The NSW Heritage Offi ce, h p://www.heritage.nsw.gov.au/docs/benefi ts_heritage05.pdf.17 Engl. IPSAS 17, Property, Plant, Equipment.

većina naslijeđene imovine u javnom sektoru bi izo-stavljena iz iskazivanja u fi nancijskim izvještajima su-bjekata, brojni stručnjaci, ali i smjernice nacionalnih računovodstvenih standarda za javni sektor (i poseb-no za računovodstveni tretman naslijeđene imovine u javnom sektoru) ukazuju i na moguće načine vred-novanja spomenute imovine.

Anglosaksonske zemlje razmatraju sljedeće pristupe: tržišni pristup, dohodovni pristup, procjena vrijedno-s utvrđivanjem značajnos uloge, koju određeni po-javni oblik naslijeđene imovine u javnom sektoru ima u privlačenju turista na određeno područje, te vred-novanje na temelju procijene ekonomskih troškova zamjene, odnosno vrijednos alterna vne uporabe oblika imovine ako je, primjerice, riječ o povijesnim građevinama. Utvrđena vrijednost može bi i rezul-tat kombinacije različi h pristupa, odnosno modela vrednovanja. I dok se tržišni pristup u vrednovanju temelji na usporedbi određenog oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru s vrijednos ma drugih slič-nih oblika imovine s kojima se nedavno trgovalo na tržištu (ako is postoje), dohodovni pristup usmjeren je na alokaciju iznosa ulaznice, kojom se korisnicima omogućuje pristup baš ni, kao i ostalih općih troško-va, na mjesta troškova i nositelje troškova.

Pri dohodovnom pristupu pretpostavlja se da će veći dio troškova bi alociran na glavna mjesta troš-kova (sami pojavni oblici naslijeđene imovine u jav-nom sektoru), a ne na sporedna (popratne sadržaje u muzejima, galerijama i sl.). Na osnovi prethodno rečenog, a sukladno posebnos ma poli čkih sustava, povijesnih i kulturoloških okružja u pojedinim regija-ma i zemljama, ne čudi pojava varijantnih sustavnih rješenja i prak čnih postupaka kojima se odgovara na pitanja priznavanja te dvojbi u vezi s odabirom prikladnih metoda za utvrđivanje (procjenu) vrijed-nos pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru. Rješenja koja nudi međunarodna literatura su brojna, pa se drži važnim osvrnu se na neke od njih. Odabrana rješenja sistema zirana su u tablici 2. u nastavku.

46

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Tablica 2. Priznavanje i vrednovanje naslijeđene imovine u javnom sektoru te dodatni zahtjevi u pogledu objavljivanja informacija o naslijeđenoj imovini u javnom sektoru

Zemlja / nadležna ins tucija

Izvor(Standardi/Studije/

Priručnici)Priznavanje

Mjerenje (vrednovanje)

Informacije za objavu

1. Velika Britanija / ASB

FRS 15:Tangible Fixed Assets, 2000

U slučaju kada se vrijednost naslijeđene imovine u javnom sektoru može pouzdano izmjeri i ako troškovi koje mjerenje iziskuje nisu značajni u iznosu, zahtjeva se priznavanje ove imovine.

Razmjerno trošku stjecanja priznaje se samo imovina stečena od dana kada je standard stupio na snagu (travanj, 2001. godine).

Zahtjeva se objavi razloge zbog kojih se pristupilo specifi čnom tretmanu naslijeđene imovine u javnom sektoru, te podatke o staros , prirodi i uporabi pojedinih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru.

FRS 30: Heritage assets, 2009.18

Sukladno smjernicama FRS 30 naslijeđena imovina u javnom sek-toru priznavala bi se i vrednovala kao i sva ostala imovina koja ispunjava kriterije priznanja, ako se ocjeni da je priznavanje i vred-novanje iste moguće izves . Ako je to moguće ovi oblici imovine eviden raju se u bilanci kao dugotrajna materijalna imovina. Pro-mjene koje proizlaze kao rezultat permanentne procjene vrijed-nos ili kao rezultat otuđenja moraju se iskaza u računu dobi i gubitka. Npr. ako se određeni dio imovine naslijeđene imovine u javnom sektoru, koja je procijenjena troškovima nabave ili tr-žišnim vrijednos ma može istroši , postupni gubitak vrijednos također treba prikaza u fi nancijskim izvještajima.

Naglašava se retroak vna kapitalizacija pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru, a ne samo od dana kada standard stupi na snagu. Vred-novanje razmjerno povijesnom trošku ne drži se da bi rezul rao značajnim informacijama s obzirom na dugi vijek uporabe. Različi pristupi u pogledu vrednovanja još su u procesu razmatranja. Posebno se razmatra tržišni pristup u pogledu vrednovanja.

Zahtjeva se obradi sljedeće informacije: zapreke zbog kojih se vrednovanje nije bilo u mogućnos proves datum provođenja vrednovanja, metode korištene u procesu vrednovanja te podat-ke o izvodljivos procjene. Kako bi se ovim organizacijama olak-šao proces vrednovanja, Odbor dopušta is ma da za određene oblike imovine, a posebno za imovinu koja je donirana organi-zacijama i koja je dio kolekcije određenog donatora, ne provode pojedinačnu procjenu svakog elementa imovine, već da provedu skupno vrednovanje cijele kolekcije. Također, Odbor dopušta organizacijama da vrednovanje provedu sami uz pomoć vlas h internih stručnjaka ili uz pomoć nezavisnih revizora.

2. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor

IPSAS 17: Property, Plant and Equipment19, IPSASB (2014):

Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements20,

Volume I (pp. 1-847)

Priznavanje pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sek-toru se ne zabranjuje, ali i ne zahtjeva osim ako is ne odgo-varaju u potpunos defi niciji ovog standarda, a koja se odnosi na nekretnine, postrojenja i opremu (npr., ako se radi o povi-jesnim građevinama čije se prostorije koriste kao uredi pa se njihov uslužni potencijal ne ograničava samo na njihov povijesni značaj)

Ako dođe do priznavanja pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sektoru ista se može, ali i ne mora vrednova sukladno metodama koje se primjenjuju za mjerenje nekretnina, postrojenja i opremu, odno-sno po tekućoj (tržišnoj) vrijednos ili po ekonom-skom trošku zamjene (posebice ako je riječ o povije-snim građevinama koje se koriste u poslovne svrhe)21

Ako se pojavni oblici naslijeđene imovine u javnom sektoru priznaju i pristupi li se njihovom mjerenju potrebno je objavi informacije koje se navode u IPSAS-u br. 17: informacije o me-todi vrednovanja i metodi amor zacije (ako se na primjer radi o povijesnim građevinama). Ne obrazlaže se tretman onih pojav-nih oblika naslijeđene imovine koji nisu predmet priznavanja.

3. SAD / FASAB

SFFAS 29: Heritage assets and stewardship land22 Standard zahtjeva da se trošak stjecanja, izgradnje, obnove ili

nekog drugog vida poboljšanja stanja naslijeđene imovine, pri-zna kao rashod. Donacije se ne priznaju. Zahtjeva se da se oni oblici naslijeđene imovine čiji se uslužni potencijal ne ograniča-va samo na njihov povijesni značaj, u potpunos kapitaliziraju23.

Razmjerno trošku stjecanja. Donirana imovina čiji se uslužni potencijal ne ogra-ničava samo na njihov povijesni značaj kapitaliziraju se po fer vrijednos .

Zahtjeva se objava informacija o sljedećem: koliko su odre-đeni oblici naslijeđene imovine u javnom sektoru značajni za ak vnost samog subjekta koji ih drži, informacije o upravljanju istom: stjecanje, održavanje, uporaba i otuđenje), kvan fi kacija fi zičkih jedinica za svaku pojedinu kategoriju, stanje u kojem se imovina nalazi, te tržišna vrijednost, ako se radi o donacijama.

4. Canada / CICA

CICA Handbook Sec on PS 4440: Collec on held by not-for profi t organiza ons Priznavanje kolekcija nije obvezujuće iako nije ni isključeno.

Naime, imovina koja je dio zbirki nije defi nirana kao kapitalna imovina.

Nije u potpunos specifi cirano Standardom. No, iz Standarda se može zaključi da se umjetnička dijela i povijesno blago koja nisu dio kolekcija vrednuju po povijesnom trošku, ako is postoji ili po fer vrijedno-s ukoliko povijesni trošak nije poznat.

Zahtjeva se objava informacija o sljedećem:• Opis pojavnih oblika u kolekciji• Primjenjene računovodstvene poli ke• Podaci o svim važnim promjenama na imovini• Rashodi koje povezujemo s održavanjem imovine• Namjensko korištenje primitaka od prodaje, ako je ista na-

stala.

5. Novi Zeland / FRSB

• Do 2014. godine: FRS 3 Accoun ng for property, plant and equipment, NZ IAS 16 Property, plant and equipment

• Od 2014. godine: u primjeni Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor – IPSAS

• Zahtjeva se priznavanje cjelokupne kulturne imovine i nasli-jeđene imovine u javnom sektoru koja zadovoljava defi nici-ju nekretnine, postrojenja i oprema i čija se vrijednost može pouzdano izmjeri .

• Vidje prethodni dio u tablici koji se odnosi na IPSAS 17.

• Inicijalno priznavanje vrši se po trošku stjecanja. Revalorizaciju je dozvoljeno provodi po fer vrijednos , vrijednos ma drugih sličnih oblika imovine s kojima se nedavno trgovalo na tržištu (ako is postoje) ili temeljem procijene ekonom-skih troškova zamjene. Donacije se inicijalno vrednuju po fer vrijednos .

• Vidje prethodni dio u tablici koji se odnosi na IPSAS 17.

• Nema naroči h zahtjeva.

• Vidje prethodni dio u tablici koji se odnosi na IPSAS 17.

18 Izvorni tekst standarda fi nancijskog izvještavanja – FRS 30 dostupan je na: h p://frc.org.uk/Our-Work/Publica ons/ASB/FRS-30-Heritage-Assets-(June-2009)-File.pdf . Radna verzija ovog standarda do 2006. godine bio je FRED 40 – Accoun ng for herita-ge assets (Računovodstveno praćenje naslijeđene imovine). 19 Slobodan prijevod autora: Međunarodni računovodstveni stan-dard za javni sektor 17: Nekretnine, postrojenja i oprema.20 Svi do sada objavljeni Međunarodni računovodstveni stan-dardi za javni sektor i reizdanja is h dostupna su javnos u elek-troničkom obliku na web-stranici Odbora: h p://www.ifac.org/publica ons-resources/2014-handbook-interna onal-public-se-ctor-accoun ng-pronouncements. Standardi se na godišnjoj razini publiciraju u jedinstvenoj publikaciji: Priručnik (engl. Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements), kao skup izjava u vezi s međunarodnim računovodstvom javnog sektora. Spomenuta publikacija izdaje se u dva sveska.

21 IPSASB je 2006. godine objavio savjetodavnu studiju pod na-zivom: Accoun ng for Heritage Assets under the Accrual Basis of Accoun ng, u kojoj se referira na iskustva Velike Britanije, odnosno na studiju ASB: Heritage Assets: Can Accoun ng Do Be er? Oče-kuje se da će se za potrebe defi niranja, priznavanja i vrednovanja naslijeđene imovine u javnom sektoru pristupi izradi zasebnog standarda ili će se pristupi daljnjim promjenama i dopunama u IPSAS 17.22 SFFAS 29 – Statement of Federal Financial Accoun ng Standard 29: Heritage assets and stewardship land (Naslijeđena imovine u javnom sektoru i uprava za zemlju).23 Riječ je o onim oblicima naslijeđene imovine koja se prvotno koris u obavljanju djelatnos Opće države – primjerice povijesne građevine koje služe za uredske prostore (engl. Mul -use heritage assets).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

47

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

3.2. Uputa Ministarstva fi nancija RH

Sukladno članku 104. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) procjena vrijednos imovine, temelj-no se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. To znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čes -ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi, imovina prikaza po raspoloživim knjigovodstvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku nabave (na-bavna vrijednost i ispravak vrijednos ). Imovinske če-s ce koje do sada nisu bile eviden rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međuna-rodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi.

Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tome može li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ), na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom. Postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine obveza je svih vlasni-ka/korisnika imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osi-guranja realnos svojih fi nancijskih izvješća.

Postupak procjene vrijednos do sada neeviden ra-ne imovine provodit će se:

• Internom procjenom – po radnom povjerenstvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika na te-melju aproksima vne usporedne metode (koriste-ći dostupne informacije s tržišta, Porezne uprave, katastra i dr.).

• Po ovlaštenom procjenitelju – u iznimnim slučaje-vima, ako je imovina u postupku otuđenja, zamje-ne, pred otuđenjem i sl.

• U iznosu jedne novčane jedinice (1 kn) – za svaku pojedinu imovinsku čes cu, čiju vrijednost zbog njezinih specifi čnih obilježja nije opravdano, ni moguće procjenjiva . Radi se isključivo o specifi č-nim vrstama imovine koja spada u kategoriju kul-turno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bo-gatstava, nekih infrastrukturnih objekata i jednom novčanom jedinicom24.

4. Umjesto zaključkaProblema ka računovodstvenog priznavanja i vred-novanja naslijeđene imovine u javnom sektoru drži se veoma aktualnom. Naime, priznavanje cjelokupne naslijeđene imovine u javnom sektoru značilo bi uka-zivanje korisnicima da ista postoji, odnosno značilo bi izgradnju informacijskog sustava za ovaj oblik imovi-ne. To bi nadalje impliciralo ustrajanje na pos zanju veće razine odgovornos u smislu poš vanja onog što se naziva naslijeđena imovina u javnom sektoru i svjetska baš na. Time bi se zasigurno omogućilo i učinkovi je upravljanje ovim oblikom imovine, kao i s njome povezanih obveza, prvenstveno po osnovi permanentnog održavanja i očuvanja iste.

Republiku Hrvatsku karakterizira nezanemariv udio specifi čne imovine, pa tako i pojavnih oblika naslije-đene imovine u javnom sektoru, u odnosu na ukupnu imovinu javnog sektora. Sukladno iskustvima razvi-jenih zemalja, potreba za učinkovi m upravljanjem istom dobit će još više na važnos po završetku pro-cesa priva zacije drugih, od strane poli čara često spominjanih zdravih, pa me i interesantnijih oblika imovine. Razvoj informacijske infrastrukture nameće se kao nužan zahtjev učinkovitom upravljanju.

S obzirom na započete reforme hrvatskog državnog računovodstva i njegovo usklađivanje s međunarod-nim preporukama i standardima fi nancijskog izvješta-vanja u javnom sektoru na cr približavanja, primje-ni računovodstvenog koncepta nastanka događaja, pregled međunarodnih trendova: dos gnuća i dvojbi, u pogledu defi niranja, eviden ranja i vrednovanja pojavnih oblika naslijeđene imovine u javnom sek-toru – može posluži kao smjernica pri utvrđivanju prikladnog računovodstvenog tretmana naslijeđene imovine u javnom sektoru u RH.

24  Navedeni način utvrđivanja vrijednos dan je Uputom Mini-starstva fi nancija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo fi nancija RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna, proračun-skim i izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te ostalim korisnicima državne imovine kao obveznicima fi nancijskog izvještavanja i dostavljanja podataka o imovini.

48

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. UvodZakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13; Rješenje USRH 99/13, 143/14; dalje u tek-stu: Zakon o PDV-u) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14; dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u) utvrđivanjem područja primjene i predmeta oporezivanja te defi ni-ranjem poreznog obveznika koji obavlja gospodarsku djelatnost, ukazuju da se ubiranjem poreza, primje-nom mehanizma obračunavanja i odbitka pretpore-za, neutralizira porezna obveza poreznih obveznika, te se u konačnici porez na dodanu vrijednost preva-ljuje na krajnjeg potrošača. Porezni obveznici tako plaćaju porez na ostvarenu dodanu vrijednost koju su stvorili u fazi proizvodnog ciklusa, radi čega je, u pravilu, obveza PDV-a veća od pretporeza.

Pravo na odbitak pretporeza povezuje se uvijek s is-porukom koja proizlazi iz obavljanja gospodarske dje-latnos . Kako bi se prethodnom analizom potvrdilo pravo na odbitak pretporeza u trenutku zaprimanja računa, bitno je utvrdi porezni status subjekta koji obavlja djelatnost, te je li primljena isporuka u funk-ciji obavljanja gospodarske djelatnos . Kada porezni obveznik obavlja gospodarsku djelatnost utvrđuje se nastanak oporezivog događaja čime se potvrđuje da su ispunjeni pravni uvje potrebni za nastanak obve-ze obračuna PDV-a. Nastanak oporezivog događaja bitan je, dakle, za utvrđivanje porezne obveze. Za-konom o PDV-u je propisano da oporezivi događaj i

obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra ispo-ručena ili usluge obavljene.

Kako među jelima državne vlas , jelima državne uprave, jelima i jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, komorama i drugim jelima s javnim ovlas ma ( jela iz čl. 6., st. 5. Zakona o PDV-u) postoje registrirani porezni obveznici radi obavljanja gospodarske djelatnos te radi poreznih obveznika koji obavljaju mješovite isporuke (porezni obvezni-ci koji uz oporezive isporuke obavljaju i oslobođene isporuke od javnog interesa bez prava na odbitak pretporeza iz članka 39. Zakona o PDV-u), potrebno je razmotri kada u određenom slučaju nastaje opo-rezivi događaj, odnosno, obveza obračuna PDV-a, te s me u vezi i pravo na odbitak pretporeza. Ispravno analiziranje mogućnos prava na pretporeza, zah je-va određivanje nastanka prava na pretporez, utvrđi-vanje uvjeta za odbitak pretporeza, utvrđivanje mo-gućnos ograničenja prava na pretporez, mogućnost podjele pretporeza te ispravak pretporeza.

2. Nastanak oporezivog događaja i prava na pretporez

Pravo na pretporez uvjetovano je s isporukom do-bara i obavljanjem usluga pri čemu nastaje oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a. Prema članku 57. Zakona o PDV-u, pravo na odbitak PDV-a (pretporez) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbi . Trenutak nastanka porezne obveze razlikuje se ovisno o tome je li isporuka doba-ra i usluga obavljena u tuzemstvu ili se radi o transak-cijama s inozemstvom, odnosno, o isporukama u ko-jima porezni obveznik iz Hrvatske stječe dobra, uvozi dobra ili prima usluge poreznih obveznika iz drugih

Nastanak prava i uvje za odbitak pretporezaAnamaria Ester Galinec *

U ovom broju nastavljamo s repe torijem temeljnih zakonskih rješenja iz sustava oporezivanja PDV-om. Jedno od ključnih pitanja primjene PDV-a jest pravo na priznavanje pretporeza, što autorica sustavno pre-zen ra u članku. Budući da je pravo na pretporez uvjetovano s isporukom dobara i obavljanjem usluga, pri čemu nastaje oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a, u tekstu se razmatraju različite situacije nastanka oporezivog događaja i u vezi s m, uvje za odbitak pretporeza. Kako bi se ispravno razmotrila mogućnost odbitka pretporeza potrebno je odredi trenutak nastanka prava na pretporez, utvrdi uvjete za odbitak pretporeza, mogućnost ograničenja prava na pretporez, mogućnost podjele pretporeza te eventualni ispra-vak pretporeza.

* Mr. sc. Anamaria Ester Galinec voditeljica Odjela u Direkciji raču-novodstva HNB, Zagreb. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne pred-stavljaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju.)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

49

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

zemalja članica ili poreznih obveznika iz trećih zema-lja. Kako bi se razmotrili slučajevi nastanka oporezi-vog događaja, a s me i prava na pretporez, razlikuju se isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu, stjecanje dobara unutar Europske unije, primljene us-luge iz inozemstva, uvoz dobara te nastanak porezne obveze i prava na pretporez kod predujmova.

2.1. Isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu

Prema članku 4., stavku 1. Zakona o PDV-u, predmet oporezivanja je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Porezni obveznik je za isporu-ku dobara i usluga obvezan izda račun s obračuna-nim PDV-om, jer je nastao oporezivi događaj. Tako utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Porezni obveznik koji primi račun za isporučeno dobro ili obavljenu uslugu ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbi , ako su ispunje-ni uvje propisani člancima od 58. do 62. Zakona o PDV-u.

Ako porezni obveznik koji obavlja mješovite isporuke koris dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomič-no za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbi samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Kada jela iz članka 6., stavka 5. Zakona o PDV-u koja su porezni obveznici, koriste dobra i usluge koje su im obavljene, djelomično za gospodarsku i djelomično za djelatnost u okviru svoje ovlas , tada mogu odbi samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na obavljanje gospodarske djelatnos . PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje jelo obavlja u okviru ovlas ili djelokruga rada prema posebnim propisima koje ne podliježu oporezivanju, ne može se uopće odbi . Tijelo mora odredi udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno, pretporez treba podijeli- prema svrsi uporabe na dio koji se može odbi i na

dio koji se ne može odbi . Takav način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito po-kretnim dobrima, koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod ko-rištenja usluga.

Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza, bilo djelomično ili u cijelos , u obračunskom raz-doblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun s podacima iz članka 79. Zakona. Ako je porezni obveznik primio dobro ili mu je izvršena

usluga, a nije primio račun do roka za podnošenje prijave PDV-a, nema uvjete za odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili uslugu, nego u obračunskom razdoblju u kojem je primio račun, jer je tada ostvario pravo na odbitak pretporeza – 1. primljeno je dobro ili mu je obavljena usluga i 2. primljen je račun. Isto tako, ako porezni obveznik nije izdao račun, ne znači da nije došlo do obveze obračuna PDV-a, jer se oporezivim događa-jem u tuzemstvu smatra isporuka dobara i obavljanje usluga. U navedenom slučaju nastaje porezna obveza u obračunskom razdoblju u kojem je nastao oporezivi događaj, ali ne i pravo na pretporez, jer do roka za podnošenje prijave nije primljen račun.

Pravo na pretporez kod primatelja računa ne posto-ji ni u slučaju, ako je porezni obveznik izdao račun s obračunanim PDV-om iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene. Izdavatelj računa iskazani iznos PDV-a na računu mora iskaza u prijavi PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33., stavkom 7. Zakona o PDV-u.

Primjer: Kazalište je porezni obveznik koji obavlja mješovite isporuke i kojem je tuzemni porezni obve-znik obavio uslugu popravka namještaja 30. 5. 2015. godine, za što je izdan račun 30. 5. 2015. godine, ali je primljen tek 23. 6. 2015., nakon roka za podnošenje prijave PDV-a za svibanj. Usluga je obavljena u svib-nju kada i nastaje obveza PDV-a, a pretporez kojeg kazalište može prizna u dijelu ili u cijelos , ovisno je li primljena usluga u funkciji obavljanja njenih opore-zivih isporuka, može prizna tek u lipnju, jer je usluga obavljena u svibnju, a račun nije primljen do roka za podnošenje porezne prijave za svibanj nego za lipanj.

Kod isporuka dobara i obavljanja usluga za koje se kon nuirano izdaju računi ili se kon nuirano obavlja-ju plaćanja, oporezivi događaj i porezna obveza na-staju po proteku razdoblja na koja se računi ili plaća-nja odnose, kako je propisano člankom 30., stavkom 2. Zakona o PDV-u, u kojem razdoblju nastaje i pravo na pretporez, ako je primljen račun. Primjer kon nu-irane isporuke je zakup ili najam dobra na određeno vrijeme ili isporuka vode ili plina u duljem razdoblju, pri čemu oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje po isteku razdoblja na koja se računi ili plaća-nja odnose. Porezni obveznik koji koris uslugu zaku-pa ili uslugu isporuke vode ili plina ostvaruje pravo na odbitak pretporeza kada je nastao oporezivi događaj uz uvjet da je i primljen račun do roka za podnošenje porezne prijave.

Prema Mišljenju Porezne uprave (broj klase: 410-19/14-01/51, Ur. br.: 513-07-21-01/14-1 od 1. 4. 2014., dalje u tekstu: Mišljenje PU) u slučaju kada porezni

50

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

obveznik daje licencu na razdoblje od godine dana ili više, pri čemu se odmah naplaćuje naknada za cije-lo razdoblje korištenja, oporezivi događaj i porezna obveza nastaju u obračunskom razdoblju u kojem je izdan račun na ukupan iznos naknade. Pretporez se za tako primljeni račun može odbi neovisno o tome što će se licenca koris za razdoblje od godinu dana ili više. Isporuka dobara i obavljanje usluga koja je među poreznim obveznicima u tuzemstvu obavljena nakon primljenog predujma ne smatra se oporezivim događajem. Za nastanak oporezivog događaja bitan je trenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke dobara ili obavljanja usluga. Isto tako pravo na odbi-tak PDV-a nastaje u trenutku plaćanja predujma.

Prema članku 30., stavku 5. Zakona o PDV-u za pri-mljene predujmove obveza obračuna PDV-a na pri-mljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma. Porezni obveznik koji je primio predujam za koji će isporuči dobro ili obavi uslugu, obvezan je izda račun. Prema članku 134. Pravilnika o PDV-u pret-porez se može odbi , u slučaju danih predujmova, u obračunskom razdoblju u kojem je predujam plaćen, pri čemu porezni obveznik koji je pla o predujam ima račun, neovisno o tome što dobro nije isporučeno ili usluga obavljena. Ako pla telj predujma ima račun do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pra-vo na odbitak pretporeza u onom obračunskom raz-doblju u kojem je pla o predujam. Ako pla telj pre-dujma nema račun za plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDV-a, tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun.

Oporezivi događaj i nastanak obveze obračuna PDV-a nastaje u trenutku isporuke dobra ili obavljanja uslu-ge ili po primljenom predujmu, što znači da je u odno-su poreznih obveznika u tuzemstvu, najčešće porezni obveznik onaj koji isporučuje dobra i obavlja usluge i prima predujmove. U slučaju obavljanja građevinskih usluga i isporuke rabljenog materijala iz članka 75., stavka 3. Zakona o PDV-u, obveza plaćanja PDV-a pre-lazi s poreznog obveznika isporučitelja na poreznog obveznika kojem je obavljena građevinska usluga i is-poruka rabljenog materijala.

Ovisno o tome je li građevinska usluga obavljena po-reznom obvezniku ili osobi koja to nije razlikuje se i porezni obveznik koji je u trenutku isporuke obve-zan obračunani PDV – je li to osoba koja obavlja ili osoba koja prima građevinsku uslugu? Naime, ako je građevinska usluga obavljena poreznom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a, tada je pore-zni obveznik koji je obvezan obračuna i pla PDV onaj kojemu je obavljena građevinska usluga. Na-stanak oporezivog događaja i obveze obračuna je u

obračunskom razdoblju u kojem je usluga obavljena neovisno o tome kada je situacija ovjerena. U sluča-ju da je građevinska usluga obavljena osobi koja nije porezni obveznik, ne može doći do prijenosa porezne obveze, pa je porezni obveznik koji pruža građevinsku uslugu obvezan obračuna PDV. Obveza obračuna u tom slučaju nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim gra-đevinskim radovima od strane nadzornog jela.

Ako nadzorno jelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom di-jelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Kada je građevinska usluga obavljena primatelju koji nije regi-strirani porezni obveznik tada nema ni pravo na od-bitak obračunanog PDV-a. Kod poreznog obveznika na kojeg je došlo do prijenosa porezne obveze kada mu je obavljana građevinska usluga, pravo na odbitak pretporeza nastaje u istom obračunskom razdoblju u kojem je iskazana obveza PDV-a.

2.2. Stjecanje dobara unutar Europske unije

Oporezivi događaj kod kretanja dobara između pore-znih obveznika unutar Europske unije je trenutak stje-canja dobara. Stjecanje dobara unutar Europske unije smatra se da je obavljeno jednako kao što se smatra da je obavljena isporuka sličnih dobara u tuzemstvu, odnosno stjecanje je obavljeno kada je omogućeno pravo raspolaganja dobrom. Predmet oporezivanja PDV-om je stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi porezni obveznik uz nakna-du. Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar Europske unije nastaje, prema odredbi članka 31., stavka 2. Zakona o PDV-u, u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78., stavka 4. Zako-na o PDV-u, ako račun do tada nije izdan. Rok koji je propisan Zakonom i do kojeg se račun mora izda je najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj. Izdavanje raču-na kod stjecanja dobara je, dakle, bitno za obračun PDV-a.

Primjer: Bolnica je porezni obveznik i primila je me-dicinski uređaj iz Francuske 14. 3. 2015. godine, a ra-čun je izdan sa datumom 30. 4 .2015. godine, kada je i primljen. Stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno je u trenutku raspolaganja dobrom, dakle, u ožujku. Ali, kod stjecanja dobara bitan je trenutak izdavanja računa i datum primitka računa. Budući da se porezna obveza za ožujak sastavlja na PDV obras-cu do 20. 4. 2015. godine do kojeg datuma bolnica nije imala račun, pa porezna obveza ne može bi u trenutku izdavanja računa, porezna obveza nastaje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

51

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj, odnosno 15. 4. 2015. go-dine.

Tuzemni porezni obveznik koji PDV treba pla na stjecanje dobara unutar Europske unije ima pravo na odbitak pretporeza koje ostvaruje u obračunskom razdoblju u kojem mu je nastala obveza obračuna PDV-a, ako su ispunjeni uvje za odbitak pretporeza. Članak 38., stavak 1. Pravilnika o PDV-u propisuje, ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja doba-ra unutar Europske unije, ne nastaje obveza obraču-na PDV-a. Na dane predujmove za stjecanje dobara unutar Europske unije ne obračunava se PDV.

2.3. Primljene usluge unutar Europske unije

Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a kada se usluge obavljaju unutar Europske unije, nastaje kada je usluga obavljena. Prema članku 30., stavku 1. Zako-na o PDV-u, oporezivi događaj nastaje kada su usluge obavljene, pa u slučaju obavljanja usluga za trenutak nastanka oporezivog događaja nije bitno je li usluga obavljena u tuzemstvu, državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji, nego da je usluga obavljena. Pre-ma članku 133., stavku 3. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji prema članku 75., stavku 1., točki 6., te članku 75., stavcima 2. i 3. Zakona treba pla PDV na primljene isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obve-za obračuna PDV-a za te isporuke. Ako su ispunjeni svi uvje za odbitak pretporeza, porezni obveznik u obračunskom razdoblju u kojem je iskazao obvezu PDV-a, ima i pravo na odbitak pretporeza.

Primjer: Škola je porezni obveznik i obavljena joj je konzultantska usluga od strane poreznog obveznika iz Slovenije 14. 4. 2015. za što je izdan račun 14. 5. 2015. godine, koji je tada i dobila. Konzultantska usluga se oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika prima-telja usluge, dakle u Hrvatskoj, a nastanak oporezivog događaje je 14. 4. 2015. godine. Obračunana porezna obveza prikazuje se u prijavi PDV za travanj, neovisno o tome što je račun primljen u idućem obračunskom razdoblju. Pretporez se može prizna u dijelu ili u ci-jelos , ovisno o tome je li u funkciji oporezive ispo-ruke, ako je usluga primljena i ako je primljen račun do roka za podnošenje porezne prijave. Kako je račun primljen 14. 5. 2015., a rok za podnošenje prijave za travanj je 20. 5. 2015., pretporez se može odbi .

U slučaju kada tuzemni porezni obveznik primi licen-cu od poreznog obveznika iz druge države članice na razdoblje od godinu dana ili više, koja je za cijelo razdoblje korištenja odmah plaćena, prema Mišljenju PU, obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je primljen račun. U istom obra-

čunskom razdoblju porezni obveznik primatelj licence ima pravo na odbitak pretporeza neovisno o tome što će licencu koris godinu dana ili više. Jednako kao što na dane predujmove u vezi sa stjecanjem dobara unutar Europske unije ne nastaje obveza obračuna PDV-a, isto vrijedi i za predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV obvezan pla primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu, što je propisa-no člankom 38. Pravilnika o PDV-u.

2.4. Uvoz dobara

Prema članku 32., stavku 1. Zakona o PDV-u, oporezi-vi događaj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu dobara nastaje u trenutku uvoza dobara. PDV koji je obra-čunan pri uvozu, uvoznik može odbi kao pretporez, ako porezni obveznik ima jedinstvenu carinsku de-klaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara u kojoj je iskazan iznos PDV-a, koji pri uvozu treba pla ili je omogućeno njegovo izračunavanje i da je dobro uvezeno za svrhe obavljanja gospodarske djelatnos uvoznika. Kako je kod uvoza dobara PDV osiguran bankovnom garancijom čime je osigurano plaćanje PDV-a, pretporez se može odbi u obračun-skom razdoblju u kojem je porezni obveznik primio carinsku deklaraciju u kojoj je iskazan iznos PDV-a, neovisno o tome je li PDV stvarno i plaćen. Sukladno članku 76., stavku 7. Zakona o PDV-u, uvoznik je ob-vezan PDV pri uvozu pla u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima.

Ako porezni obveznik unaprijed izvrši plaćanje u vezi s uvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Navedeno se odnosi i na usluge povezane s uvozom dobara, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s člankom 45., stavkom 1., točkom 4. Zakona, kako je propisano člankom 39. Pravilnika o PDV-u.

3. Uvje za odbitak pretporezaPorezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak pretporeza, ako je isporuka poreznom obvezniku obavljena u svrhe njegove gospodarske djelatnos . Porezni ob-veznici iz članka 90. Zakona, odnosno, mali porezni obveznici, kao i porezni obveznici koji obavljaju ispo-ruke dobara i usluge oslobođene PDV-a (iz čl. 39. i 40. Zakona o PDV-u) nemaju pravo na odbitak pretpore-za. Članak 60. Zakona o PDV-u propisuje da porezni obveznik može odbi pretporez za isporuku dobara ili usluga, ako su ispunjeni sljedeći uvje :

a) Odbitak pretporeza nije isključen prema članku 58. stavcima 4. i 8., članku 61. stavku 1. te članku 62. stavku 1. Zakona o PDV-u, a odbitak pretporeza je

52

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

isključen za obavljanje oslobođenih isporuka od javnog interesa (čl. 39. Zakona o PDV-u) i za obav-ljanje fi nancijskih usluga (čl. 40. Zakona o PDV-u), te za nabavu i najam plovila za razonodu i za naba-vu dobara i usluga za reprezentaciju.

b) Ima račun u vezi s isporukama dobara i usluga iz-dan u skladu s odredbama članaka 78., 80. i 81. ovoga Zakona, dakle račun izdan sa svim propisa-nim elemen ma.

c) Da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku de-klaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara, te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba pla ili je omogućeno njegovo izračunavanje, pri čemu nije važno je li PDV pri uvozu plaćen za ostva-rivanje prava na pretporez.

d) Kada je obvezan pla PDV temeljem prijenosa po-rezne obveze prema članku 75., stavku 1., točkama 3., 6. i 7. te članku 75., stavcima 2. i 3. ovoga Zako-na, odnosno, u slučaju prijenosa porezne obveze prilikom stjecanja dobara unutar Europske unije i primljenih usluga od poreznih obveznika iz inozem-stva, kao i kod prijenosa porezne obveze u tuzem-stvu.

e) Da iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar Eu-ropske unije iskaže u prijavi PDV-a koju podnosi za obračunsko razdoblje i da ima račun.

f) Kod plaćenog predujma pretporez može odbi , ako je primljeni račun izdan u skladu s člankom 78., stavkom 1. ovoga Zakona, što se odnosi na preduj-move plaćene poreznom obvezniku u tuzemstvu.

Porezni obveznik odbija pretporez tako da od uku-pnog iznosa PDV-a, koji je obvezan pla za razdoblje oporezivanja, odbije ukupni iznos pretporeza za koji su u razdoblju oporezivanja ispunjeni uvje za odbi-tak pretporeza.

4. Ograničenje prava na odbitak pretporeza

Pravo na odbitak pretporeza u izravnoj je vezi s gos-podarskom djelatnošću koju obavlja porezni obve-znik. Kada se radi o nabavama koje porezni obveznik ne koris isključivo za poslovne svrhe, primjenjuje se ograničenje prava na odbitak pretporeza. Članak 61. Zakona o PDV-u i članak 136. Pravilnika o PDV-u propisuju u kojim slučajevima je pravo na odbitak pretporeza ograničeno. Porezni obveznik ne može odbi pretporez u cijelos u slučaju nabave i najma plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osob-nih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s m dobrima, kao i za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije.

Iako porezni obveznik u poslovanju ostvaruje poslov-ne odnose s poslovnim partnerima u kojima dolazi do obavljanja gospodarske djelatnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostavi , izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, smatraju se reprezentacijom za čiju se nabavu primjenjuje ograničenje prava na od-bitak pretporeza. S druge strane, reprezentacijom se ne smatra davanje poklone u vrijednos do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnos , uz uvjet da se daju povremeno i ne is m osobama.

Isto tako, ako se radi o davanju za koje postoji toč-no određena protuusluga primatelja, tada se ne radi o reprezentaciji već o isporuci uz naknadu sukladno odredbama članka 4., stavka 1. Zakona o PDV-u.

Kod nabave plovila i zrakoplova kojima se obavlja dje-latnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te, ako se radi o osob-nim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, tes ranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju, tada se ne primjenjuje ograničenje prava na odbitak pretporeza, jer se radi o gospodarskoj djelatnos .

5. Podjela pretporezaPorezni obveznik koji nabavljena dobra i usluge ko-ris za obavljanje gospodarske djelatnos ima pravo na odbitak pretporeza uz uvjet da se ne radi o naba-vama za koje postoji ograničenje prava na pretporez. Porezni obveznik koji obavlja djelatnos od javnog interesa obavlja isporuke za koje je isključen odbitak pretporeza. U slučaju obavljanja isključivo djelatnos od javnog interesa (čl. 39. Zakona o PDV-u), porezni obveznik ne podnosi poreznu prijavu.

Ako porezni obveznik koris dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i uslu-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

53

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

ga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obav-ljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbi samo onaj dio pretporeza, koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

Kako bi se utvrdio iznos pretporeza koji se može odbi , a to je iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke do-bara i usluga za koje je dopušten odbitka pretporeza, pristupa se izračunu razmjernog dijela prema formuli tako da se u brojnik uključi ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, a u nazivnik ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik uvećan za transakcije za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos sub-vencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga. U vrijednost nazivnika ne uključuju se subvencije koje su izravno povezane s ci-jenom isporuka dobara ili usluga, jer su one uključene u poreznu osnovicu kod oporezivanja, te su kao takve već sadržane u vrijednos brojnika i nazivnika.

Kod izračuna postotka prava na odbitak pretporeza ne uzimaju se u obzir:

a) Iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospo-darskih dobara koja porezni obveznik koris za obavljanje svoje gospodarske djelatnos .

b) Iznos prometa koji se odnosi na povremene isporu-ke nekretnina.

c) Iznos prometa koji se odnosi na povremene fi nan-cijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama od b) do g), a to se odnosi na davanje kre-dita, usluge platnog prometa, transakcije u vezi s valutama i sl.

Tako izračunani postotak utvrđuje se na godišnjoj razini kao pro-rata i zaokružuje se naviše do sljede-ćeg cijelog broja temeljem vrijednos transakcija iz prethodne godine radi čega se smatra privremenim izračunom. Istekom kalendarske godine, kada su po-znate konačne vrijednos transakcija za koje je do-pušten odbitak pretporeza te transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza, izračunava se konačni postotak prava na odbitak pretporeza. Porezni obve-znik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napravi sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu.

Ako ne pristupa izračunu razmjernog dijela pretpo-reza prema formuli, porezni obveznik može dio pret-poreza koji može odbi , utvrđiva odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da za svaki dio vodi od-vojeno knjigovodstvo. Ako porezni obveznik izabe-re takav način utvrđivanja dijela pretporeza o tome mora izvijes nadležnu ispostavu Porezne uprave

prije početka razdoblja oporezivanja u kojem poči-nje primjenjiva ovakav način podjele pretporeza. Radi pojednostavljenja primjene podjele pretporeza, propisano je da porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnos obavlja mješovite isporuke, te na temelju izračuna pro-rate utvrdi pravo na od-bitak pretporeza najmanje u iznosu od 98 %, tada pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjiva podjelu pretporeza.

Primjer: Vrijednost oporezivih isporuka koje je ka-zalište ostvarilo u 2014. godini iznosi 250.000,00 kn bez PDV-a, a vrijednost oslobođenih isporuka iznosi 1.000.000,00 kn. Na ulazne račune koji su u funkciji obavljanja i oslobođenih i oporezivih usluga, pretpo-rez se ne priznaje u cijelos nego se primjenjuje po-stotni udio kako bi se priznao pretporez u dijelu koji je jednak udjelu oporezivih usluga u odnosu na ukupne usluge. Izračun svote pretporeza: (250.000,00 kn / (250.000,00 + 1.000.000,00)) * 100 = 20%

Postotak od 20 % je konačni razmjerni dio pretporeza koji se može odbi za 2014. godinu. Također, posto-tak od 20 % primjenjuje se na iskazani PDV po ulaznim računima jekom 2015. godine kao privremeni, kako bi se izračunao pretporez koji se može prizna , a ula-zni računi odnose se npr. na režijske troškove, naba-vu uredskog materijala, održavanje uredske opreme, održavanje zgrade, odnosno, na sve primljene robe i usluge koje se ne mogu izravno pripisa oslobođenoj ili oporezivoj usluzi.

Pretpostavimo da je od ukupnog pretporeza u 2015. po ulaznim računima 5.000,00 kn iznos pretpore-za koji se odnosi na mješovite isporuke, pa je iznos pretporeza primjenom formule: 5.000,00 kn * 20 % = 1.000,00 kn. Privremeno izračunani postotak je 20 %, koji se stvarno utvrđuje istekom godine i po prilici je utvrđeni stvarni postotak 22 %, tada se stvarni iznos pretporeza za mješovite usluge ispravlja u obrascu za posljednje razdoblje oporezivanja. Izračunava se stvarni iznos pretporeza 5.000,00 * 22 % = 1.100,00 kn, te se za 100,00 kn uvećava pretporez.

6. Ispravak odbitka pretporezaPorezni obveznik mora ispravi odbitak pretporeza, ako je odbitak viši ili niži od onoga na koji je pore-zni obveznik imao pravo, te ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promjene čimbenici na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza. Ispravci odbit-ka pretporeza moraju se obavi u razdoblju opore-zivanja u kojem je promijenjena porezna osnovica. Porezni obveznik nije obvezan ispravi odbitak pret-poreza u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi, kao i kod davanja poklona male vrijednos do 160,00 kn bez PDV-a i uzoraka.

54

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Potreba za ispravkom odbitka pretporeza može na-sta uočavanjem pogrešnog izračuna iznosa pretpo-reza ili kada se promijene uvje na temelju kojih je već priznat pretporez, kao npr. kod naknadno odo-brenih rabata kada se mora ispravi ranije prizna pretporez tako da se umanji odbitak pretporeza ili u slučaju kada porezni obveznik koji obavlja mješovite isporuke ispravlja pretporez radi utvrđene razlike iz-među stvarnog i privremenog postotka pretporeza. Ako se u vezi s nekim gospodarskim dobrom u roku od pet godina, uključujući kalendarsku godinu u ko-joj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno, promjene uvje koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena h uvjeta, koja je dovela do ve-ćeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno.

Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto raz-doblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 go-dina, pa godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza, koji je bio zaračunan za gospodarsko dobro, pri čemu se ispravak odbitka pretporeza provodi odjednom za cijelo preostalo raz-doblje. Ispravak pretporeza nije potrebno obavlja , ako pretporez koji bi se trebao ispravi iznosi manje od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru. U slučaju prijelaza s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zakona o PDV-u (izlazak iz sustava PDV-a radi obav-ljanja isporuka čija je vrijednost u prethodnoj godini manja od 230.000,00 kn) i obrnuto, porezni obveznik mora ispravi odbitak pretporeza za zalihe dobara, ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.

Primjer: Fakultet je porezni obveznik koji je u 2013. godini nabavio uredsku opremu za koju je priznat pretporez u iznosu od 30.000,00 kuna. Fakultet izlazi iz sustava PDV-a 1. siječnja 2015. godine zbog čega je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza te ima pravo prizna pretporez za 2013. i 2014. godinu i ispravi iznos pretporeza za preostale tri godine. Iznos pretporeza od 30.000,00 kuna od-nosi se na petogodišnje razdoblje, a za poduzetničku djelatnost ono se koris lo dvije godine, pa se provodi ispravak pretporeza za razdoblje od tri godine, odno-sno 3/5. Iznos ispravka računamo: 30.000,00 * 3/5 = 18.000,00. Iznos od 18.000,00 kuna je iznos isprav-ka pretporeza, koji se knjigovodstveno eviden ra i iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, kada je potrebno napravi sva usklađenja i ispravke za tu ka-lendarsku godinu.

organizira interak vnu radionicu na temu:

Aplikacija Specifi kacija nepovezanih uplata - SNU

9. srpnja, Zagreb, Trinom centar, 10.00 h do 13.00 h

Sukladno zakonskim odredbama, Porezna uprava je nadlež-na za povezivanje zaduženja i uplata kao i raspored uplata na stjecatelje primitaka odnosno dohodaka za porez i prirez na dohodak, doprinose za zdravstveno osiguranje i doprinose za zapošljavanje. Stoga, Porezna uprava je pripremila po-sebnu aplikaciju Specifi kacija nepovezanih uplata – SNU koja omogućava uvid u razne preglede te kreiranje i slanje zahtjeva za povezivanje nepovezanih uplata. Specifi ciranje nepovezanih uplata, te kon nuirano praćenje stanja obve-za je svih poslodavaca. Na ovoj prak čnoj, interak vnoj ra-dionici, kompetentni stručnjaci iz Porezne uprave proći će kompletan prikaz rada putem aplikacije SNU te odgovori na vaša pitanja iz prakse.

PROGRAM SEMINARA: 1. Uvodno izlaganje o aplikaciji Specifi kacija nepoveza-

nih uplata – SNU• obveza podnošenja specifi kacije rasporeda uplata koje

nisu vezane uz oznaku izvješća obrasca JOPPD • povezivanje zaduženja i uplata na temelju oznake izvje-

šća (stavke zaduženja) i oznake u pozivu na broj odo-brenja određene uplate, po svim obrascima, po vrsta-ma poreza i doprinosa, po računima poreza i prireza na dohodak (po gradu/općini)

• raspored uplata pojedine vrste poreza i doprinosa po stjecateljima

2. Primjeri korištenja aplikacije po mogućim situacijama• promjena oznake izvješća (kod iste vrste prihoda)• promjena OIB-a (kod iste vrste prihoda)• promjena vrste prihoda ili općine (uz moguću promje-

nu oznake izvješća)• povrat više uplaćenog iznosa• zatvaranje naplaćenih kamata3. Pitanja i odgovori

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi 550,00 kn (uključen PDV, radni materijal, prezentacije preda-vača, TIM4PIN magazin).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

55

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodU Narodnim novinama broj 26/15. od 9. ožujka 2015., objavljene su izmjene i dopune Općeg poreznog za-kona koje su stupile na snagu od 17. ožujka 2015., a najznačajnije promjene odnose se na:

• Mogućnost Poreznog jela za izdavanjem obve-zujućih mišljenja o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnih doga-đaja, a na pisani zahtjev poreznog obveznika i uz podmirivanje određenih troškova.

• Mogućnost ispravka porezne prijave na poziv i u roku kojeg odredi Porezno jelo.

• Mogućnost sklapanja porezne nagodbe između Poreznog jela i poreznog obveznika u postupci-ma poreznog nadzora, i to do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru.

• Mogućnost sklapanja upravnog ugovora radi na-mirenja dospjelog poreznog duga u cijelos ili djelomično.

• Obvezu podnošenja sta s čkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, a radi pravilnog utvrđivanja porezne obveze.

• Osobnu dostavu poreznih akata kojima se odluču-je o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno dužničkog odnosa elektroničkim putem, i to bez zahtjeva ili izričitog pristanka poreznog obveznika, a koja odredba stupa na snagu 1. siječnja 2016.

2. Ins tut upravnog ugovoraIns tut upravnog ugovora uveden je novim odredba-ma članaka 91.b., 91.c. i 91.d. Općeg poreznog zako-na, a podrazumijeva isključivo način plaćanja dospje-log poreznog duga na više mjesečnih rata uz daljnji obračun zakonskih zateznih kamata. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora mogu podnije porezni obveznici – fi zičke ili pravne osobe koje u anali čkim evidencijama Porezne uprave imaju iskazana nepod-mirena javna davanja. Prema članku 91.b., stavku 5. OPZ-a, upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom između Porezne uprave i poreznog obveznika, a is ne smije bi pro van prinudnim propisima, javnom interesu, ne smije bi sklopljen na štetu trećih osoba kao ni pro van izreci rješenja kojim je porezna ob-veza utvrđena.

Ako je predmet upravnog ugovora sporni porezni dug radi kojeg je porezni obveznik možda pokrenuo upravni, parnični i sličan postupak, potrebno je od navedenih postupaka odusta kao uvjet za sklapanje upravnog ugovora. Daljnji značajni uvje za postupa-nje po prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora koje moraju ispuni poduzetnici, su:

• Uredno podmirivanje novih obveza nastalih nakon sklapanja upravnog ugovora, koje u anali čkim knjigovodstvenim evidencijama pra ispostava Po-rezne uprave.

• Ne postojanje blokade od strane drugih vjerovnika (npr. banaka, dobavljača, leasing društava).

• U cijelos podmiren porezni dug s osnove dospje-lih, a neplaćenih novčanih kazni i troškova postup-ka koje izriče, zadužuje i pra Porezna uprava na šiframa vrste prihoda 6025 i 4448.

Plaćanje dospjelog poreznog duga sklapanjem upravnog ugovoraMirjana Mahović Komljenović *

Izmijenjenim odredbama Općeg poreznog zakona koji se primjenjuje od 17. ožujka 2015., uveden ja novi ins tut upravnog ugovora, sklapanjem kojeg je poreznim obveznicima omogućeno plaćanje dospjelog pore-znog duga najviše na 24 mjesečne rate. Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-duž-ničkog odnosa, između Poreznog jela i poreznog obveznika. Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a može se odnosi na namirenje poreznog duga u cijelos ili djelomično. U nastavku članka pročitajte, kako se provodi postupak usklađivanja stanja poreznog duga za koji se predlaže sklapanje upravnog ugovora, koje odredbe sadrži upravni ugovor, koja sredstva osiguranja naplate može ponudi porezni obveznik, te koji posebni uvje još moraju bi ispunjeni kako bi savjetodavno vijeće prilikom ocjenjivanja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora donijelo pozi vnu odluku.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec, Porezna uprava, Novi Zagreb.

56

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Radi ujednačene i pravilne primjene izmijenjenih odredbi OPZ-a koji obvezuju na primjenu Poreznu upravu, o postupku, načinu i uvje ma sklapanja upravnog ugovora kojeg podnosi fi zička ili pravna osoba nadležnom Poreznom jelu, Ministarstvo fi -nancija izdalo je posebnu Uputu pod brojem Kl:410-01/15-01/840; Ur.br: 513-07-21-06/15-1 od 17. ožuj-ka 2015. te dopunu Upute od 31. ožujka 2015. pod brojem Ur.br: 513-07-21-06/15-2. Upravni ugovor s poreznim obveznikom sklapa čelnik poreznog jela, a is se sklapa u pisanom obliku.

2.1. Rok na koji se može sklopi upravni ugovor i kamatna stopa

Upravni ugovor može se sklopi za namirenje pore-znog duga u cijelos ili djelomično, najdulje na rok od 24 mjeseca. Namirenje poreznog duga u cijelos po-drazumijeva plaćanje cijelog iznosa glavnice i kamata, koji je iskazan kao dug na knjigovodstvenoj kar ci u Poreznoj upravi, dok za djelomično namirenje pore-znog duga, porezni obveznik može zatraži sklapanje upravnog ugovora samo za obveze koje su utvrđene primjerice po PDV Obrascu za veljaču 2015., čiji je rok plaćanja do kraja ožujka 2015. ili po predujmu pore-za na dobitak za travanj 2015., koji se plaća do kraja svibnja 2015., u visini 1/12 utvrđene obveze po pre-danom PD Obrascu za prošlu godinu.

Prema Upu o postupanju, na rješenjem utvrđenu reprogramiranu glavnicu poreznog duga primjenjuje se zakonska zatezna kamatna po stopi od 12 %, koja se i inače obračunava na sva javna davanja koja nisu podmirena u zakonski propisanim rokovima, a čiju anali čku knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava. Posebno se napominje da je za razliku od re-programa duga on se postupak provodio prema rani-je donesenim Zakonima o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom te postupka predstečajne nagodbe, koji se provodio prema Zako-nu o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br., 108/12., 144/12, 81/13., i 112/13.,) a prema kojim zakonskim odredbama je poreznim obveznici-ma također bilo omogućeno plaćanje poreznog duga na rate, na reprogramiranu glavnicu duga obračuna-vala se povoljnija kamatna stopa i to najniža od 4,5 %, a najviša od 10,24 %. Među m, sklapanjem upravnog ugovora omogućeno je namirenje poreznog duga po zakonskoj kamatnoj stopi od 12 %, a koja se obraču-nava na cijeli iznos reprogramirane glavnice duga.

3. Što se smatra poreznim dugom?Porezni dug za koji se može sklopi upravni ugovor čine: glavnica duga iskazana u Prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora i kamata sa stanjem na dan sastav-

ljanja Potvrde o stanju poreznog duga, te pripadaju-će zatezne kamate obračunane na glavnicu duga do dana prije sklapanja upravnog ugovora. Prema tome, poreznim dugom smatra se dospjeli i nenaplaćeni porezni dug sa stanjem na dan sastavljanja Potvrde o stanju poreznog duga, koji se sastoji od glavnice i kamata, a uključuje i daljnji obračun kamate na glav-nicu duga ovisno od broja mjesečnih anuiteta na koji je upravni ugovor sklopljen.

Porezni dug može nasta po osnovi:

• Poreza – koji su vlas prihod državnog proračuna te županijskih i gradskih odnosno općinskih prora-čuna (kao što su PDV, porez na dobit, porez i prirez na dohodak, porez na tvrtku ili naziv, porez na po-trošnju, porez na kuće za odmor, porez na cestov-no motorno vozilo, porez na promet nekretnina, porez na nasljedstva i darove).

• Doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos i doprinosa za mirovinskog osiguranje za starost na temelju indi-vidualne kapitalizirane štednje.

• Doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, do-prinosa za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu, te doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučaju nezaposlenos , a koji se od 1. siječnja 2015. uplaćuje na posebne račune.

• Drugih javnih davanja – dug s osnove spomeničke rente, doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, do-prinosa i članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori, članarine turis čkim zajednicama.

Osim: →obveza na računima po osnovi novčanih kazni za prekršaje, oduzetu imovinsku korist i troškove po-stupka koje izriče Porezna uprava ili ih prisilno napla-ćuje prema zahtjevima dugih jela, te →doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidar-nos i doprinosa za mirovinskog osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje, za oso-be koje su same za sebe obveznici doprinosa i obvezni-ci plaćanja doprinosa (kao što je primjerice produženo mirovinsko osiguranje), jer prema članku 18. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13 i 151/14) pra-vo na staž po toj osnovi prestaje, ako doprinosi nisu plaćeni u roku od tri mjeseca od dana dospijeća.

Iz navedenog proizlazi da se pisani prijedlog za skla-panje upravnog ugovora može podnije za porezni dug nastao po osnovi poreza, doprinosa za MO (I. i II. stup), doprinosa za ZO, te drugih javnih davanja s osnove poreza na dohodak i poreza na promet ne-kretnina, lokalnih poreza, osim doprinosa za MO (I i II stup), za osobe koje su same za sebe obveznici doprinosa, te duga po osnovi neplaćenih novčanih kazni za prekršaj i troškova prekršajnog postupka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

57

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

4. Tko se smatra poreznim obveznikom?Prema članku 91.c. OPZ-a, prijedlog za sklapanje Upravnog ugovora podnosi porezni obveznik koji u poreznim evidencijama ima iskazan porezni dug, a poreznim obveznikom smatraju se:

a) Pravne osobe, udružene osobe ili imovinske mase bez pravne osobnos :• koje gospodarsku djelatnost obavljaju samostal-

no i trajno a radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobi ili drugih gospodarski procijenjenih kori-s , te

b) Fizičke osobe:• koje obavljaju registriranu samostalnu djelat-

nost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak ili dobit temeljem poslovnih knjiga i evidencija

• koje su prestale obavlja djelatnost, a čiji je dug nastao za vrijeme obavljanja djelatnos

• koje su obveznici poreza na dohodak od imovi-ne, a iznajmljivanje obavljaju samostalno i traj-no, kao uslugu koju razmjenjuju na tržištu

• koje obavljaju registriranu djelatnost poljopri-vrede i ribarstva ili su obvezno osigurane oso-be koje poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao jedino i glavno zanimanje, a upisane su upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana tog gospodarstva

• građani koji ne sudjeluju u razmjeni dobara i usluga na tržištu

• nasljednici koji su prema rješenju o nasljeđivanju iza ostavitelja naslijedili porezni dug.

Naime, u slučaju smr poreznog obveznika s kojim je Porezno jelo sklopilo upravni ugovor o plaćanju po-reznog duga na rate, nasljednici ne mogu stupi na mjesto ostavitelja i dalje nastavi plaća porezni dug za koji je sklopljen upravni ugovor. Među m, nakon što se prema rješenju o nasljeđivanju utvrdi položaj pravnih slijednika, te provede prijenos utvrđenog di-jela duga s ostavitelja na nasljednike, i to do vrijedno-s naslijeđene imovine, sukladno odredbama OPZ-a, nasljednici imaju ponovo mogućnost Poreznom jelu podnije prijedlog za sklapanjem upravnog ugovora za naslijeđeni porezni dug.

4.1. Porezni dug za koji se ne može sklopi upravni ugovor

Porezni obveznici ne mogu podnije prijedlog za sklapanje Upravnog ugovora za porezni dug koji je već bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dospjele a neplaćene rate iz sklopljenog uprav-nog ugovora, kao i dospjele, a neplaćene anuitete iz ranije odobrenog reprograma poreznog duga. Radi

sprječavanja učestalos podnošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora te sprječavanja da pore-zni obveznik ima na snazi u isto vrijeme više upravnih ugovora, Porezno jelo će odbi sklapanje upravnog ugovora u slučajevima kada porezni obveznik uredno podmiruje rate iz sklopljenog upravnog ugovora, od-nosno mjesečne anuitete iz odobrenog reprograma, ako u knjigovodstvenim evidencijama postoje tekuća nepodmirena dugovanja.

Prema tome, ako porezni obveznik ima na snazi uprav-ni ugovor ili rješenje o reprogramu, ne može sklopi novi upravni ugovor za namirenje tekućih poreznih obveza sve dok ne isteknu rješenja prema ranije sklo-pljenom upravnom ugovoru odnosno odobrenom reprogramu. Podneseni prijedlog za sklapanje uprav-nog ugovora neće se razmatra ni u slučaju, ako po-rezni obveznik ima blokiran račun od strane drugih vjerovnika, a što Porezno jelo provjerava uvidom u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje FINA-e.

4.2. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora za prioritetne tražbine

Prema odredbama Zakona o fi nancijskom poslova-nju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. od 108/12 do 112/13), poreznim obveznicima s poteškoćama u poslovanju, omogućeno je fi nancijsko restrukturira-nje radi uspostavljanja likvidnos i solventnos u du-žem vremenskom razdoblju. Ako prioritetne tražbine koje obuhvaćaju tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika (koje su nastale do dana otvaranja postup-ka predstečajne nagodbe iz radnog odnosa u bruto iznosu), i otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolek vnim ugovorom, te tražbine po os-novi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne boles , a koje su nužne za redovno poslovanje poreznog obveznika, nisu dio postupka predstečajne nagodbe, porezni obveznik može po pravomoćnos rješenja trgovačkog suda o skloplje-noj predstečajnoj nagodbi, podnije Poreznom je-lu prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, samo za prioritetne tražbine.

Nadalje, u slučaju kada porezni obveznik – pravna ili fi zička osoba, podmiruje porezni dug prema rješenju trgovačkog suda o sklopljenoj predstečajnoj nagod-bi, a koji uključuje i prioritetne tražbine, koje nisu dio anuitetnog plana (jer prioritetne tražbine nisu treba-le bi i ne smiju bi predmetom primjene Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi), i u tom slučaju porezni obveznik može nadležnoj ispo-stavi Porezne uprave, podnije prijedlog za sklapanje upravnog ugovora samo za dio duga koji se odnosi na prioritetne tražbine. Među m, upravni ugovor ne može se sklopi za porezni dug, koji se odnosi na te-

58

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

kuće obveze dospjele nakon otvaranja postupka pred-stečajne nagodbe, sve dok se porezne obveze prema Ministarstvu fi nancija, Poreznoj upravi, dogovorene predstečajnom nagodbom, ne ispune u cijelos .

5. Provođenje postupka usklađenja i izdavanje potvrde o stanju poreznog duga

Kako bi se utvrdila visina poreznog duga za koji prav-ne i fi zičke osobe mogu podnije zahtjev za sklapanje upravnog ugovora, potrebno je proves postupak usklađenja stanja s poduzetnikom po osnovi zaduženja i uplata na pojedinim anali čkim kon ma. Postupak usklađenja s poduzetnikom, obuhvaća raščišćavanje dugovnih odnosno preplatnih salda, kontrolu knjiženja na knjigovodstvenim kar cama, te usklađenja vlas h evidencija s anali čkim evidencijama po svim oblicima poreza. Postupak usklađenja najčešće se provodi po osnovi: zaduženja i uplata poreza na dobit koja se vode na računu 1651 po PD Obrascu, te mogućem rješenju Porezne uprave kojim se na zahtjev poreznog obvezni-ka izmijenila visina mjesečnog predujma poreza na do-bit koji se plaća jekom obračunskog razdoblja do kra-ja tekućeg za prethodni mjesec, uplatama PDV-a koje se vode na računu 1201 i 1228, te zaduženjima prema mjesečnim i tromjesečnim PDV Obrascima te PDV-K Obrascu kojim se utvrdio konačan obračun za 2014. kao porezno razdoblje, uplatama predujma poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada, uplata-ma doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uplatama i zaduženjima poreza na promet nekretnina, a koje se vode na računu 2848 na temelju kupoprodaj-nih ugovora, sudskih presuda i sl.

Usklađivanje stanja poreznog duga s poduzetnikom, provodi se na temelju zahtjeva poduzetnika ili na po-ziv nadležne ispostave Porezne uprave.

Za usklađeno stanje poreznog duga, nadležna ispo-stava Porezne uprave izdaje potvrdu o stanju pore-znog duga, u kojoj je iskazano stanje poreznog duga na dan sastavljanja potvrde.

U potvrdi o stanju duga, iskazuje se podatak o visini duga zbrojno za sve račune, te posebno po računima, i to odvojeno za iznos duga s osnove glavnice te iznos duga po osnovi obračunane a nenaplaćene kamate. Izdana potvrda o stanju poreznog duga mora bi ovjerena potpisom voditelja ispostave te poreznog obveznika, koji je obavio postupak usklađenja stanja te podnio prijedlog za sklapanje upravnog ugovora. Iznos poreznog duga po osnovi poreza na promet ne-kretnina i drugih lokalnih poreza, potrebno je utvrdi za svaki grad, općinu ili županiju gdje je porezni dug za koji se traži sklapanje upravnog ugovora iskazan.

Posebno se is če da je prije ovjere potvrde o stanju duga, nadležna ispostava Porezne uprave dužna, kao prethodno pitanje, riješi zastaru prava na utvrđi-vanje porezne obveze i kamata, ako je radi naplate poreznog duga za koji se traži sklapanje upravnog ugovora, porezni obveznik istaknuo prigovor zastare, sukladno odredbi članka 94. OPZ-a.

6. Sadržaj prijedloga za sklapanje upravnog ugovora

Porezni obveznici podnose prijedlog za sklapanje upravnog ugovora ispostavi Porezne uprave nadlež-noj prema sjedištu za pravne osobe, te prema pre-bivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe te građane, gdje se i vode dosje o njihovom poslovanju te knjigovodstvene evidencije na anali čkim kon ma o stanju poreznog duga. Radi jednoobraznos u pro-vođenju postupka za sklapanje upravnog ugovora, člankom 91.c. OPZ-a, propisano je da pisani prijedlog poreznog obveznika – pravne ili fi zičke osobe – osim općih podataka o podnositelju (OIB, naziv, adresa, os-novna djelatnost koju podnositelj prijedloga obavlja u najvećem obimu, pri čemu nije bitno koja se djelat-nost navodi kao osnovna u registru nadležnog jela te broja zaposlenih na dan podnošenja prijedloga) osobito treba sadržava :

• Prijedlog načina namirenja dospjelog poreznog duga – u cijelos ili djelomično, za što se u pred-viđeno mjesto na Obrascu prijedloga upisuje ozna-ka x); porezni dug mora bi prethodno usklađen s poreznim jelom, te ovjeren pečatom i potpisom ovlaštenih osoba poreznog jela i poreznog obve-znika.

• Prijedlog rokova za namirenje poreznog duga, naj-dulje do 24 mjesečna obroka.

• Razloge zbog kojih je nastao porezni dug s fi nan-cijskim pokazateljima (nenaplaćena potraživanja, smanjena likvidnost, pad poduzetničke ak vnos radi gospodarske krize, povećanje troškova poslo-vanja, povećanje zaliha gotove robe, smanjenje ukupnog prihoda i sl.).

• Podatke o strukturi vlasništva poreznog obveznika te OIB društva, naziv i % vlasništva za osnivača/čla-na društva, a podaci se navode prema stanju u trenutku podnošenja prijedloga.

• Podatke o povezanim društvima odnosno podatke o trgovačkim društvima u kojima se pravna osoba javlja kao osnivač, pri čemu poduzetnik fi zička oso-ba upisuje podatke o obr ma, zajedničkim obr ma te trgovačkim društvima u kojima se fi zička osoba javlja kao osnivač.

• Podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poduzetnika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

59

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

• Prijedlog sredstava osiguranja naplate te do sada dano sredstvo osiguranja naplate istog duga, ako takvo sredstvo postoji.

• Popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji obračunski datum.

• Popis ključnih dobavljača i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji obračunski datum.

• Popis dokumentacije koja se prilaže uz obrazac pri-jedloga.

Obrazac prijedloga za sklapanje upravnog ugovo-ra radi naplate poreznog duga može se preuze s web-stranice: www.porezna-uprava.hr ili se može besplatno dobi u nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve. Obrazac prijedloga kreiran je u skladu sa Zakon-skim odredbama, a formom je prilagođen posebno za pravne osobe, a posebno za fi zičke osobe te građane.

6.1. Instrumen osiguranja plaćanja

Instrumen osiguranja plaćanja koji se mogu prihva- prema članku 122. OPZ-a, a koji mogu utjeca na

povoljnije rješavanje prijedloga za sklapanjem uprav-nog ugovora su: • Neopoziva garancija banke – koja se daje u pisa-

nom obliku i obvezuje na plaćanje određenog izno-sa na temelju pisanog zahtjeva korisnika, a može se ak vira ako porezni obveznik prema sklopljenom upravnom ugovoru ne pla porezni dug. Ako pore-zni obveznik podmiri dug prema sklopljeno uprav-nom ugovoru, garancija se vraća banci.

• Založno pravo na nekretnini – pri čemu je uz za-htjev potrebno priloži i procjenu tržišne vrijednos nekretnine izrađenu od ovlaštenog procjenitelja, ne stariju od godine dana. Porezno jelo s poreznim obveznikom sklapa Ugovor o dobrovoljnom založ-nom pravu na nekretnini, kojeg je porezni obveznik dužan preda nadležnom Općinskom sudu i o tome dostavi dokaz Poreznoj upravi.

• Bjanko zadužnica – koja mora bi izdana u skladu s odredbama Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN, br. 115/12), ovjerena kod javnog bi-lježnika i potpisana od strane jamca platca koji je bonitetan, a što se odlučuje prema prometu evi-den ranom na njegovom žiroračunu – dokazom o bonitetu. Original bjanko zadužnice, ostaje u ispo-stavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obve-znika, dok se savjetodavnom vijeću na postupanje dostavlja njena preslika.

• Jamstvo druge osobe – čija se vrijednost imovine procjenjuje najmanje u visini vrijednos poreznog duga, pri čemu se jamac obvezuje podmiri obvezu dužnika, ako to dužnik ne učini nakon isteka roka odobrene odgode naplate poreznog duga.

Ako porezni obveznik u prijedlogu za sklapanjem upravnog ugovora, kao sredstvo osiguranja naplate

navede poreznog jamca – platca koji svojom imovi-nom jamči za porezni dug, koji je predmet upravnog ugovora, tada je porezni jamac – platac dužan su-potpisa upravni ugovor. Zadnju stranicu prijedloga za sklapanje upravnog ugovora, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potpisuje porezni obveznik koji je odgovoran i za is nitost i vjerodostojnost iska-zanih podataka. Uz prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, poduzetnik može priloži jedno ili kombina-ciju više sredstava osiguranja plaćanja.

U nastavku se daje popunjeni Obrazac prijedloga za sklapanjem upravnog ugovora za pravnu osobu: Pegaz d.o.o. iz Samobora, koja traži u cijelos plaćanje po-reznog duga u svo od 150.000,00 kn na 24 rate. Kao sredstvo osiguranja naplate, a sukladno članku 122. OPZ-a pravna osoba predlaže založno pravo na nekret-nini, za koju je od strane ovlaštenog vještaka priložena i procijenjena tržišna vrijednost u svo od 100.000,00 kn, te ovjerenu bjanko zadužnicu kod javnog bilježnika na iznos od 50,000,00 kn koju je potpisao bonitetan jamac platac, te koji u knjigovodstvenim evidencijama Porezne uprave nema iskazanih poreznih dugova.

organizira

interak vnu radionicu na temu:

Aplikacija Specifikacija nepovezanih uplata - SNU

9. srpnja, Zagreb, Trinom centar, 10.00 h do 13.00 h

Detaljnije na str. 54. i na

www.tim4pin.hr

60

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Prilo

g 1.

a. –

Obr

azac

Pri

jedl

oga

za s

klap

anje

upr

avno

g ug

ovor

a za

pra

vne

osob

e

PRAV

NA

OSO

BAM

INIST

ARST

VO FI

NANC

IJAPO

REZN

A UP

RAVA

PODR

UČNI

URE

DSr

edišn

ja Hr

vatsk

a sa s

jedišt

em u

Karlo

vcu

PORE

ZNO

MJE

STO

ISPOS

TAVA

Sam

obor

MJE

STO

I DAT

UM

Sam

obor

, 05.0

5.201

5.

PRIJE

DLOG

ZA SK

LAPA

NJE U

PRAV

NOG

UGOV

ORA

1.POD

ACI O

PODN

OSITE

LJU PR

IJEDL

OGA

1. OI

B22

2222

2222

3

Pe

gaz d

.o.o.

1.2. N

AZIV

1.3. A

DRES

AM

.Lang

a 12

1.4. D

JELAT

NOST

izrad

a alum

inijsk

ih pr

ofi la

61.4

.1. BR

OJ ZA

POSL

ENIH

1.5. O

SOBE

OVL

AŠTE

NE ZA

ZAST

UPAN

JE1.6

. OSN

IVAČ/ČL

AN D

RUŠT

VAOI

BIM

E I PR

EZIM

E OV

LAŠT

ENJE

OIB

IME I

PREZ

IME/

NAZIV

% VL

AS.

3333

3333

334

Ivan C

ardir

ekto

r44

4444

4444

5An

tun K

ralj

prok

urist

1.7. P

OVEZ

ANA

DRUŠ

TVA

– POR

EZNI

OBV

EZNI

K KAO

OSN

IVAČ

OIB D

RUŠT

VANA

ZIV%

VLAS

NIŠT

VA

1.8. S

UDSK

I POS

TUPC

I OD

UTJEC

AJA

NA PO

SLOV

ANJE

PORE

ZNOG

OBV

EZNI

KA ( B

ROJ S

PISA,

SUDA

, KRA

TKI O

PSI)

2.

PODA

CI O

PORE

ZNOM

DUG

UII.

1. IZN

OS D

UGA

ZA KO

JI SE P

REDL

AŽE S

KLAP

ANJE

UPR

AVNO

G UG

OVOR

A15

0.000

,00II.

2. PR

IJEDL

OG N

AČIN

A NA

MIRE

NJA

DOSP

JELOG

PORE

ZNOG

DUG

AU

CJEL

OSTI

X

DJ

ELOM

IČNO

II. 3.

ROK N

AMIRE

NJA

DOSP

JELOG

PORE

ZNOG

DUG

A (D

O 24

MJE

SEČN

A OB

ROKA

) 2

4 jed

naka

mjes

ečna

obro

ka II. 4.

RAZL

OZI Z

BOG

KOJIH

JE N

ASTA

O PO

REZN

I DUG

-KRA

TKI O

PISPo

veća

nje tr

oško

va pr

oizvo

dnje,

otka

zivan

je ug

ovor

enih

poslo

va, p

roble

mu u

napla

pot

raživ

anja

II.5. P

OPIS

IMOV

INE U

VLAS

NIŠT

VU PO

REZN

OG O

BVEZ

NIKA

Sklad

išni p

rosto

r i po

slova

n zgr

ada o

d 100

m2.

Knjig

ovod

stven

a vrij

edno

st 31

.12.20

14. iz

nosi

2,7 m

il. kn

.

II. 6.

PODA

CI O

DOSP

JELIM

OBV

EZAM

A PR

EMA

SVIM

VJER

OVNI

CIMA

AI pr

ofi l d

.o.o.

Suse

dgra

d – do

spjel

e obv

eze 9

5.000

,00 kn

II. 7.

POPIS

KLJUČN

IH D

OBAV

LJAČA

I VJER

OVNI

KASta

nogr

ad d.

o.o. Z

agre

b, Sa

mobo

rski v

rtovi

d.d. S

amob

or

II. 8.

BLOK

ADA

OD ST

RANE

DRU

GIH

VJER

OVNI

KAne

ma

2.9. P

ODAC

I O PO

NUĐE

NOM

SRED

STVU

OSIG

URAN

JA N

APLA

TE PO

REZN

OG D

UGA

BANK

ARSK

A GA

RANC

IJA - P

ODAC

I

ZALO

ŽNO

PRAV

O NA

NEK

RETN

INI (P

ODAC

I O N

EKRE

TNIN

I, PRO

CJEN

A OV

LAŠT

ENOG

VJEŠ

TAKA

, OPT

EREĆ

ENOS

T)Ne

kret

nina k

oja je

u na

ravn

i sta

n – pr

ocije

njena

vrije

dnos

t izno

si 10

0.000

,00 kn

BJAN

KO ZA

DUŽN

ICA

POTP

ISANA

OD

STRA

NE SO

LVEN

TNOG

JAM

CA PL

ATCA

Roto

plas

t d.o.

o. Sa

mob

or, O

IB: 55

5555

5555

7

JAM

STVO

DRU

GE O

SOBE

(VRI

JEDNO

ST ČI

JE IM

OVIN

E ODG

OVAR

A VI

SINI D

UGA)

II. 10

. POP

IS PR

ILOGA

Bjank

o zad

užnic

a pot

pisan

a od b

onite

tnog

jamc

a plac

a na i

znos

od 50

.000,0

0 kn

Proc

jena t

ržišn

e vrij

edno

s ne

kret

nine o

d ovla

šteno

g vješ

taka

na iz

nos o

d 100

.000,0

0 kn

Iv

an C

arPO

TPIS

IZJA

VA: Z

A IS

TIN

ITO

ST I

VJER

OD

OST

OJN

OST

PO

DATA

KA K

AO O

VLAŠ

TEN

A O

SOBA

OD

GO

VARA

M P

OD

MAT

ERIJA

LNO

M I

KAZN

ENO

M O

DG

OVO

RNO

ŠĆU

xx

xxxx

xxxx

POTP

IS

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

61

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

7. Sastavljanje očitovanja o obradi prijedloga za sklapanje upravnog ugovora

Uvidom u dosje poreznog obveznika provjeravaju se podaci iz prijedloga za sklapanje upravnog ugovora, nakon čega nadležna ispostava Porezne uprave sa-stavlja očitovanje o obradi prijedloga za sklapanje upravnog ugovora. Naime, uz prijedlog za sklapanje upravnog ugovora i potvrdu o stanju poreznog duga na dan sastavljanja potvrde, nadležna ispostava Po-rezne uprave, dostavlja nadležnom Područnom ure-du i očitovanje o prijedlogu za sklapanjem upravnog ugovora, u kojem je za poreznog obveznika potrebno utvrdi sljedeće činjenice:

• Podnošenje obrazaca – podnosi li porezni obveznik propisane porezne prijave i obrasce (uredno, neu-redno, po pozivu ili sa zakašnjenjem), te jesu li is eviden rani na knjigovodstvenoj kar ci poreznog obveznika?

• Podaci o nadzorima – jesu li kod poduzetnika u postupku nadzora bile utvrđene nepravilnos u poslovanju, te je li porezni obveznik prekršajno ka-žnjavan?

• Podatak o poreznom dugu kako je i kada nastao.• Evidencija poduze h mjera ovrhe – opomena, blo-

kada žiroračuna, ostale mjere prisilne naplate i koji iznosi su po is ma naplaćeni.

• Kon nuitet plaćanja poreznih obveza – je li porezni obveznik uredno plaća porezne obveze za koje nije podnio prijedlog za sklapanje upravnog ugovora.

• Je li porezni obveznik blokiran od strane drugih vje-rovnika?

• Je li pro v poreznog obveznika pokrenut postupak zlouporabe prava u poreznodužničkom odnosu?

• Podatak o ponuđenim sredstvima osiguranja na-plate poreznog duga za koji se predlaže sklapanje upravnog ugovora.

Nakon što na opisani način obradi zaprimljeni pri-jedlog za sklapanje upravnog ugovora, ispostava Po-rezne uprave će is zajedno sa potvrdom o stanju duga te očitovanjem o obradi prijedloga za sklapanje upravnog ugovora, (a prema podacima iz dosjea po-reznog obveznika), proslijedi na rješavanje Savjeto-davnom vijeću nadležnog Područnog ureda odnosno Središnjeg ureda Porezne uprave, a ovisno o visini ukupnog poreznog duga utvrđenog na dan sastavlja-nja potvrde. Ako je porezni obveznik prema poreznim evidencijama zadužen u više ispostava Porezne upra-ve koje se nalaze i izvan mjesno nadležnog područnog ureda, o zahtjevu će rješenjem odluči Područni ured mjerodavan prema sjedištu za pravne osobe, odno-sno prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe.

7.1. Odlučivanje o prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora

O prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora odlučuje Savjetodavno vijeće imenovano od strane ravnatelja Porezne uprave. Savjetodavno vijeće ima pet člano-va, a za donošenje odluke o sklapanju upravnog ugo-vora, potrebna je suglasnost od najmanje tri člana. O prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora za porezni dug do 2.000.000,00 kn, odlučuje Savjetodavno vi-jeće nadležnog Područnog ureda, a o prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora za porezni dug veći od 2.000.000,00 kn, odlučuje Savjetodavno vijeće Sre-dišnjeg ureda. Prema tome, zaprimljene prijedloge za sklapanje upravnog ugovora od ispostava Porezne uprave, obrađuje Savjetodavno vijeće na razini Po-dručnog ili Središnjeg ureda. Pri ocjeni prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, Savjetodavno vijeće će razmotri sve podatke o poreznom obvezniku, njego-vom poreznog dugu, podacima o poslovanju i fi nan-cijskim pokazateljima te predloži sklapanje ili odbi-janje upravnog ugovora, o čemu Savjetodavno vijeće sastavlja zapisnik.

Upravni ugovor neće se sklopi , ako Savjetodavno vijeće razmatranjem prijedloga utvrdi da porezni ob-veznik nije podmirio tekuće obveze koje nisu pred-met sklapanja upravnog ugovora, ako je blokiran od strane drugih vjerovnika, ako nije ponudio odgovara-juća sredstva osiguranja naplate poreznog duga.

U takvim slučajevima Savjetodavno vijeće će dopisom obavijes poreznog obveznika da se prijedlog za sklapanje upravnog ugovora odbija zbog neispunje-nja zakonom propisanih uvjeta. Među m, ako Savje-todavno vijeće odobri sklapanje upravnog ugovora, sastavlja se upravni ugovor kojeg su obvezni potpi-sa čelnik Poreznog jela te porezni obveznik. Prema sklopljenom upravnom ugovoru, nadležna ispostava Porezne uprave izrađuje anuitetni plan na osnovu ko-jeg će se porezom obvezniku odredi mjesečne rate za plaćanje poreznog duga.

8. Sadržaj upravnog ugovora

Prema članku 91.d Općeg poreznog zakona, radi nami-renja dospjelog poreznog duga, Upravni ugovor mora sadržava najmanje odredbe kojima se uređuje:

• svrha i predmet ugovora• visina poreznog duga i način namirenja (u cijelos

ili djelomično)• rok na koji je ugovor sklopljen• posljedice neispunjenja ugovornih obveza• prestanaka ugovora• prava, obveze i odgovornost ugovornih strana.

62

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Sukladno navedenom, Upravni ugovor kojeg s pore-znim dužnikom sklapa čelnik poreznog jela može ima sljedeći sadržaj:

Ministarstvo fi nancija, Porezna uprava zastupana po pročelniku Područnog ureda______, temeljem ovlaštenja Kl:_______, Ur.br.________ od 7. 5. 2015. (dalje u tekstu: Porezna uprava)

i

porezni obveznik __________________kojeg za-stupa ovlaštena osoba _______________ (dalje u tekstu: porezni obveznik), na temelju članka 91.b. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 26/15), zaključuju dana ______________

Upravni ugovor o namirenju poreznog duga

Članak 1.

Prema prijedlogu poreznog obveznika od _______, a na temelju članka 91.b. OPZ-a, sudionici pore-zno-dužničkog odnosa, Porezna uprava i porezni obveznik radi namirenja dospjelog poreznog duga, slobodnom voljom sklapaju ovaj Upravni ugovor.

Članak 2.

Ovim Upravnim Ugovorom utvrđuje se iznos pore-znog duga koji Porezna uprava potražuje od pore-znog obveznika na dan sastavljanja Potvrde o stanju duga _______, način namirenja i uvje otplate, kao i instrumen osiguranja plaćanja predmetnog poreznog duga.

Članak 3.

1. Postupak usklađivanja stanja poreznog duga s po-reznim obveznikom provela je nadležna ispostava Porezne uprave, Ispostava______.

2. Stranke su suglasne da porezni obveznik na dan sastavljanja Potvrde o stanju duga, duguje vjerov-niku iznos glavnice u iznosu od _______kn, te do tada obračunanu zakonsku zateznu kamatu u iznosu od ________kn, što ukupno iznosi __________kn (slovima:_____kn).

3. Porezni dug u iznosu od __________ iz točke 2. ovog članka, dospio je i nenaplaćen odnosno nepla-ćen, te se odnosi na potraživanja po osnovu niže na-vedenih poreza i doprinosa:(na primjer – za visinu poreznog duga u iznosu od 150.000,00 kn)

RB Šifra vrste prihoda

Naziv računa Glavnica Kamata

Ukupno glavnica i kamate

1. 1201 - PDV Državni proračun 135.000,00 15.000,00 150.000,00

4. Na iznos glavnice iz točke 2. ovog članka, obraču-nat će se zakonska zatezna kamata od dana izdava-nja Potvrde o stanju duga do dana sklapanja ovog upravnog ugovora, koja će se smatra predmetom ovog Upravnog ugovora.

Članak 4.

1. Dužnik se obvezuje pla porezni dug iz članka 3. ovog Upravnog ugovora u ___ jednakih mjesečnih anuiteta. Za vrijeme trajanja Upravnog ugovora, na iznos reprogramirane glavnice duga primjenjuje se zakonska zatezna kamatna stopa od 12 % godišnje.

2. Sastavnim dijelom ovog Ugovora smatra se plan otplate reprogramiranih obveza, a koji će po skla-panju ovog Ugovora, izradi i uruči poreznom ob-vezniku nadležna ispostava Porezne uprave.

3. Kamate na glavnicu poreznog duga iz članka 3. ovog Upravnog ugovora do dana sklapanja Uprav-nog ugovora te daljnje kamate koje teku za vrije-me trajanja ovog Upravnog ugovora, obračunavaju se na temelju članaka 116. i 117. OPZ-a (NN, br. od 147/08 do 26/15).

Članak 5.

1. Porezni obveznik se obvezuje uplaćiva mjesečni iznos anuiteta prema planu otplate reprogramira-nih obveza na redovne uplatne račune propisane naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje dru-gih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 148/14).

2. Za vrijeme trajanja Upravnog ugovora, a sve dok dužnik uredno podmiruje mjesečne anuitete utvr-đene planom otplate reprogramiranih obveza, Porezna uprava neće poduzima ovršne mjere radi naplate duga koji je predmet Upravnog ugovora.

3. Za dospjele, a nepodmirene anuitete utvrđene planom otplate reprogramiranih obveza, Porezna uprava može pokrenu ovrhu radi naplate is h.

Članak 6.

1. Radi osiguranja tražbine iz ovog Upravnog ugovo-ra, dužnik je priložio instrumente osiguranja plaća-nja__________ .

2. Ovim Upravnim ugovorom kao porezni ja-mac-platac poreznog obveznika pristupa i ovaj Upravni ugovor supotpisuje _________________OIB:______________________. Potpisom ovog Upravnog ugovora, porezni jamac-platac suglasan je da, u slučaju da porezni obveznik po dospijeću ne podmiri dospjeli anuitet, porezno jelo radi naplate predmetnog duga pokrene ovrhu na svim njegovim računima kod banaka odnosno na drugim predme- ma ovrhe.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

63

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

Članak 7.

1. U znak prihvata svih prava i obveza i ovog Uprav-nog ugovora, stanke is potpisuju.

2. U ime Porezne uprave ovaj Upravni ugovor pot-pisuje čelnik poreznog jela ili za to ovlaštena oso-ba, koji se dostavlja na potpis poreznom obveznik. Upravni ugovor smatra se sklopljenim danom zapri-manja oba primjerak Upravnog ugovora u Poreznoj upravi, potpisanih od strane poreznog obveznika.

3. Ako porezni obveznik u roku od 30 dana od dana zaprimanja oba primjerka Upravnog ugovora, ne potpiše i Poreznoj upravi ne dostavi potpisane pri-mjerke, smatrat će se da je odustao od podnesenog Prijedloga za sklapanje Upravnog ugovora.

Članak 8.

Ovaj sklopljeni Upravni ugovor ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku sukladno članku 91.b., stavku 5. OPZ-a

Članak 9.

U slučaju nepoš vanja odredaba ovog Upravnog ugovora od strane poreznog obveznika, Porezna uprava će Rješenjem is jednostrano raskinu . Pro v navedenog Rješenja porezni obveznik može tužbom pokrenu upravni spor. Podnijeta tužba ne odgađa izvršenje Rješenja te dostavom Rješenja poreznom obvezniku, dospijeva na naplatu cjeloku-pni do tada neplaćeni porezni dug iz članka 3. ovog Upravnog ugovora.

Članak 10.

Po raskidu ovog Upravnog ugovora, a prije pokre-tanja postupka ovrhe, neplaćeni porezi dug iz član-ka 3. ovog Upravnog ugovora, može se napla iz danih sredstava osiguranja plaćanja poreznog duga opisanog u članka 5. ovog Upravnog ugovora.

Članak 11.

Stranke suglasno utvrđuju da ovaj Ugovor prestaje podmirenjem duga u cijelos prije isteka roka, iste-kom roka na koji je sklopljen, smrću dužnika, pra-vomoćnim rješenjem trgovačkog suda o otvaranju stečajnog postupka, te pravomoćnim rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe.

Članak 12.

Ovaj ugovor sastavljen je u dva (2) istovjetna pri-mjerka, po jedan (1) primjerak za svaku stanu.

Klasa:Ur. broj:

Čelnik poreznog jela Porezni obveznik

9. Knjigovodstveno eviden ranje upravnog ugovora

Porezni dug za koji je sklopljen upravni ugovor i kojim je poreznom obvezniku odobreno plaćanje poreznog duga u više jednakih mjesečnih rata, isknjižit će se u poreznom knjigovodstvu Porezne uprave na postoje-ćim računima (posebno glavnica, a posebno kamate), te zaduži na m is m računima posebnim IKA-ma, vodeći računa o datumima valute knjiženja. Stoga je porezni obveznik dužan mjesečne anuitete utvrđene upravnim ugovorom, s osnove poreza i prireza na do-hodak, poreza na promet nekretnina, prihoda župa-nijskih i gradskih, odnosno općinskih proračuna, čla-narina turis čkim zajednicama i spomeničke rente, uplaćiva na uplatne račune državnog proračuna, te na uplatne račune gradova i općina gdje postoji dug, o čemu se uskoro očekuje posebna uputa Središnjeg ureda Porezne uprave. Posebno se napominje da za vrijeme trajanja upravnog ugovora ne teče zastara, te da je porezni obveznik dužan redovito podmiriva tekuće obveze.

10. Jednostrani raskid i prestanak ugovoraU slučaju nepridržavanja rokova i načina plaćanja mjesečnih anuiteta ugovorenih upravnim ugovorom, porezni službenik u nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve, koji je zadužen za predmetnog poreznog obvezni-ka, upu t će poziv za plaćanje dospjele rate te će u slučaju neplaćanja, a ovisno od visine duga, predloži nadležnom Područnom uredu ili Središnjem uredu, raskid Upravnog ugovora. Naime, odredbama članka 91.b. stavka 3. OPZ-a, propisana je mogućnost pre-ma kojoj će u slučaju nepoš vanja odredbi upravnog ugovora, porezno jelo jednostrano raskinu uprav-ni ugovor, donošenjem rješenja. Pro v rješenja kojim se raskida upravni ugovor, porezni obveznik može po-krenu upravni spor, dok se postupak naplate pore-znog duga iz raskinutog upravnog ugovora, nastavlja prema odredbama OPZ-a i Stečajnog zakona.

Ali, ako je upravni ugovor raskinut donošenjem rje-šenja, a porezni obveznik je dostavio sredstvo osigu-ranja naplate, tada je nakon raskida upravnog ugo-vora a prije pokretanja ovršnog postupka, potrebno porezni dug napla iz dostavljenih sredstava osigu-ranja prema članku 123. OPZ-a, ako je tako naplata poreznog duga izglednija. Upravni ugovor prestaje: podmirenjem poreznog duga u cijelos prije isteka roka, istekom roka na koji je sklopljen, smrću dužni-ka, pravomoćnim rješenjem trgovačkog suda o otva-ranju stečajnog postupka te pravomoćnim rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Porezni referen su u slučaju prestanka upravnog ugovora, za dio poreznog duga koji nije plaćen ili je plaćen prije

64

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

roka, obvezni proves odgovarajuća knjiženja u knji-govodstvenim evidencijama.

10.1. Usporedna primjena drugih zakonskih propisa

Prema članku 91.b., stavku 7. OPZ-a, sklapanjem upravnog ugovora ovrha će se obustavi po služ-benoj dužnos samo za iznos poreznog duga koji je obuhvaćen upravnim ugovorom. O obustavi ovrhe odlučuje rješenjem porezno jelo koje je pokrenulo postupak ovrhe. Ako je porezni obveznik pro v rješe-nja o ovrsi koje se obustavlja na temelju sklopljenog upravnog ugovora, izjavio žalbu koja je dostavljena na rješavanje drugostupanjskom jelu, potrebno je o tome obavijes drugostupanjsko jelo radi obusta-ve daljnjeg postupka po žalbi. Poreznim obveznicima koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete i podnije-li su prijedlog za sklapanju upravnog ugovora, te su dobili sklopljen upravni ugovor o namirenju poreznog duga, a kojima je ranije izdano rješenje o ovrsi plje-nidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika koje ima na računu kod banke, za koji je dug Državno odvjetništvo podnijelo Zahtjev i prijedlog za ovrhu na nekretnini, ako provedba ovrhe još nije započela, na temelju članka 66. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) može se sudu predloži odgoda ovrhe.

Među m, kada je upravni ugovor ukinut prije isteka roka na koji je sklopljen, sudu će se predloži nasta-vak ovrhe. Postupci za stjecanje založnog prava na nekretninama, provodit će se neovisno o tome je li upravni ugovor sklopljen, a upisana založna prava koja glase na porezni dug, neće se brisa sve dok se predmetni dug upravnog ugovora ne podmiri u cijelos . U slučaju provođenja postupka ovrhe plje-nidbom pokretnina, pokretna imovina će se popisa

te procijeni njena vrijednost radi stjecanja založnog prava na zaplijenjenoj imovini, ali se nakon sklapanja upravnog ugovora, postupak javne prodaje radi na-plate duga za koji je sklopljen upravni ugovor, neće provodi , za vrijeme dok je upravni ugovor na snazi.

Posebno se is če da se za sva dospjela a nepodmire-na dugovanja za tekuće obveze nastale nakon pod-nošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora, te po raskidu odnosno prestanku upravnog ugovora, provodi daljnji postupak ovrhe prema odredbama OPZ-a. Nadalje, sklopljeni upravni ugovor ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku, te u slučaju neplaćanja dospjelog anuiteta, Porezna uprava može radi naplate istog, pokrenu ovršni po-stupak.

11. ZaključakPrijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi fi -zička ili pravna osoba nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Upravni ugovor može se sklopi za iskazane dugove: s osnove poreza koji su prihod državnog pro-računa, s osnove poreza na dohodak i poreza na pro-met nekretnina, te za lokalne poreze koji su prihod općina ili gradova. Radi utvrđivanja visine poreznog duga za kojeg porezni obveznici mogu podnije pri-jedlog za sklapanje upravnog ugovora, potrebno je proves postupak usklađenja stanja s poreznim ob-veznikom. Ako je porezni obveznik sklopio upravni ugovor s poreznim jelom, obvezan je pridržava se rokova i načina plaćanja mjesečnih obroka utvrđenih ugovorom, a u slučaju nepridržavanja rokova, uprav-ni ugovor će se jednostrano raskinu .

U svrhu sklapanja upravnog ugovora, porezni obve-znik je dužan u cijelos podmiri porezni dug s osno-ve neplaćenih novčanih kazni i troškova postupka, te ne smije bi blokiran od strane drugih vjerovnika. Upravni ugovor je ovršna isprava i u slučaju neplaća-nja dospjelih mjesečnih anuiteta, porezno jelo može pokrenu ovršni postupak radi naplate poreznog duga. Savjetodavno vijeće na nivou Središnje ureda odlučuje o ispunjenju zakonom propisanih kriterija i prijedlogu za sklapanje upravnog ugovora za porezni dug koji prelazi 2,0 mil. kn, a Savjetodavno vijeće na nivou Područnog ureda, odlučuje o prijedlog za skla-panje upravnog ugovora za porezni dug do 2,0 mil. kn. Upravni ugovor može presta , ako je podmiren porezni dug u cijelos prije isteka roka ili ako je iste-kao rok na koji je upravni ugovor sklopljen.

pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

65

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

1. UvodZakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14, dalje u tekstu: Zakon), defi nira okvirni spora-zum kao sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata svrha kojega je utvrdi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori je-kom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. Zakon kao po-stupke koji prethode sklapanju okvirnog sporazuma propisuje: otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak (s i bez prethodne objave), natjecateljski dijalog i natječaj. Uz postupke nabave, Zakon kao način (tehniku zbirne nabave) predviđa okvirni sporazum.

Naime, nove direk ve o javnoj nabavi EU, koje regu-liraju područje klasične javne nabave (Direk va br. 2014/24/EU) te nabave subjekata koji djeluju u po-dručju vodnog gospodarstva, energetskom i promet-nom sektoru i sektoru poštanskih usluga (Direk va br. 2014/25/EU – sektorska direk va), stupile su na snagu 17. travnja 2014. Države članice, među kojima i RH, moraju ih transponira u nacionalna zakonodav-stva najkasnije do 18. travnja 2016., uz mogućnost odgode primjene određenih odredbi.

2. Vrijednost javne nabave u 2013. godiniIz Sta s čkog izvješća o javnoj nabavi u RH za 2013. godinu, koje je objavljeno na internetskoj stranici: h p://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3425, proizlazi da je ukupna vrijednost javne nabave u 2013. godini iznosila 39.485.757.201,00 kuna. Od toga, ukupna vrijednost ugovora i okvirnih sporazuma objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) iznosi 33.148.035.625,00 kuna. Uz to, vrijednost eviden -rane bagatelne nabave je 6.335.248.494,00 kuna, te

vrijednost nabave za diplomatsko-konzularna pred-stavništva RH iznosi 2.473.082,00 kuna. Naručitelji su najčešće koris li otvoreni postupak javne nabave (84,22 %) za nabavu roba/usluga/radova.

U 2013. godini sklopljeno je 3.743 okvirna sporazuma, u ukupnoj vrijednos od 12.683.367.179,00 kuna. Od toga, 2.477 sklopljena okvirna sporazuma sklopi-li su javni naručitelji (66,18 %, odnosno vrijednosno 6.909.174.138,00 kuna), a 1.266 okvirnih sporazu-ma sektorski naručitelji (33,82 % odnosno vrijedno-sno 5.774.187.041,00 kuna). Istodobno, sklopljeno je 18.282 ugovora o javnoj nabavi ukupne vrijednos od 20.464.674.446,00 kuna.

3. Okvirni sporazum – prednos Sta s čko izvješće o javnoj nabavi pokazuje veliko značenje ins tuta okvirnog sporazuma u praksi jav-ne nabave. Rezultat je to značajnih prednos koje donosi okvirni sporazum, prvenstveno za naručite-lje, ali i za gospodarske subjekte – strane okvirnog sporazuma. Najznačajnije prednos su: 1) fi nancij-ske uštede zbog nabave objedinjenih količina, 2) smanjenje troškova provedbe postupaka nabave, 3) smanjenje administra vnog opterećenja kod naru-čitelja (nema potrebe za višekratnim provođenjem postupaka nabave za is predmet nabave koji bi inače naručitelj ponavljao više puta), 4) sigurnost u pogledu realizacije nabave. U većini slučajeva, sklo-pljeni okvirni sporazum za naručitelja predstavlja sigurnu realizaciju nabave u duljem razdoblju, što je osobito značajno za naručitelje kao što su bol-nice i druge zdravstvene ustanove (hrana, lijekovi, i sl.); studentski centri (hrana), dječji vr ći (hrana), domovi za starije, i sl., ali i 5) osiguran posao za gos-podarske subjekte koji su uključeni u okvirni spo-razum u određenom razdoblju, u kojemu oni mogu planira svoje poslovanje, inves cije, te prihode i rashode (osobito ako je u pitanju obvezujući okvirni sporazum).

Okvirni sporazumAnte Loboja *

Okvirni sporazum pokazao se kao prak čno rješenje za nabavu uobičajenih roba/radova/usluga koje se ponavljaju u određenom vremenskom periodu no također u praksi postoje nedoumice kod samog ugova-ranja nakon sklapanja okvirnog sporazuma. Autor ovim člankom detaljnije pojašnjava norma vna rješenja i praksu u vezi s okvirnim sporazumima te daje kraći osvrt na odredbe novih direk va EU u području javne nabave, u dijelu koji se odnosi na okvirni sporazum.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb.

66

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

4. Za koje predmete nabave se najčešće sklapa okvirni sporazum

U dosadašnjoj praksi povezanoj za sklapanjem okvir-nog sporazuma kao predme nabave najčešće se po-javljuju: hrana, gorivo, uredski i potrošni materijal, prijevoz učenika, kupnja i održavanje informa čke i druge uredske opreme, fi ksna i mobilna telefonija, usluge interneta i prijenosa podataka, održavanje po-strojenja, nabava loživog ulja, održavanje vozila, za-š tna odjeća i obuća, nabava guma za vozila, usluge čišćenja poslovnih prostora, licence, i sl.

5. Svrha okvirnog sporazumaDakle, okvirni sporazum kao tehnika za zbirnu na-bavu primjenjuje se u pravilu za uobičajene nabave roba, usluga odnosno radova, koje se ponavljaju u određenom razdoblju. Kada naručitelj u određenom razdoblju treba sklopi više iden čnih ugovora, okvir-ni sporazum je prak čno rješenje. Naručitelj tada provodi postupak javne nabave, s namjerom sklapa-nja okvirnog sporazuma, u kojem bira gospodarskog subjekta (ili više njih), s kojim(a) će sklopi okvirni sporazum. Kasnije, kada nastane konkretna potreba za robama/uslugama/radovima, naručitelj će sklopi- ugovor, na način kako je to određeno sklopljenim

okvirnim sporazumom. Ovdje treba napomenu da postupak sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB Zakona, propisan člankom 44. Zakona, nije namije-njen za sklapanje okvirnih sporazuma.

Primjer iz prakse (Mišljenje Ministarstva Gospo-darstva, listopad 2014.): Mora li naručitelj sklopi ugovor na temelju okvirnog sporazuma skloplje-nog na razdoblje od če ri godine, ako su preostala sredstva od planiranog iznosa nedostatna za pod-mirenje obveze po četvrtom ugovoru?

U dopisu naručitelja navodi se da je sklopljen okvir-ni sporazum za predmet: telekomunikacijske usluge (…). Navodi se da su planirana sredstva za izvršenje okvirnog sporazuma u iznosu od 865.000,00 kuna s PDV-om, te da je člankom 2. predmetnog okvir-nog sporazuma predviđeno sklapanje če ri godišnja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, ovisno o osiguranim sredstvima naručitelja. U odnosu na upit naručitelja, koji se odnosi na pitanje obveze sklapa-nja četvrtog ugovora na temelju okvirnog sporazu-ma, s obzirom na nedostatna fi nancijska sredstva za izvršenje ugovora, cijeni se da, uzimajući u obzir pravnu prirodu okvirnog sporazuma sklopljenog na temelju Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07, 125/08), te također odredbe samog okvirnog spo-razuma u kojem je određeno sklapanje godišnjih ugovora na temelju sklopljenog okvirnog sporazu-

ma ovisno o osiguranim sredstvima naručitelja za izvršenje pojedinog ugovora, mišljenja smo da pod navedenim uvje ma, naručitelj nije obvezan sklopi (četvr ) godišnji ugovor na temelju okvirnog spora-zuma.

6. Poziv na nadmetanjeNeovisno o tome koji postupak javne nabave provodi, naručitelj u pozivu na nadmetanje (standardni obra-zac objave br. 2. za javne i standardni obrazac br. 5 za sektorske naručitelje) sukladno Uredbi o objavama javne nabave i Dodatku V.C (t. 3 (c) Zakona), navodi uključuje li poziv na nadmetanje sklapanje ugovora ili sklapanje okvirnog sporazuma.

Primjer iz prakse: Naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje za sklapanje okvirnog sporazuma nije naveo rok izvršenja usluge.

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-skim subjektom (broj: 2012/S 002-0010884), na rok od dvije godine, za predmet: cjelokupno telekomu-nikacijsko rješenje u nepokretnoj komunikacijskoj mreži. Na dokumentaciju za nadmetanje, žalbu je izjavio žalitelj XY d.o.o. Zagreb. Žalitelj u žalbi izme-đu ostaloga navodi da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje nije propisao rok izvršenja usluge. Su-kladno odredbi članka 3., stavka 1., točke 2. Ured-be, dokumentacija za nadmetanje sadrži i podatke o predmetu nabave, među kojima i rok završetka radova, isporuke robe, pružanja usluga ili trajanje ugovora odnosno okvirnog sporazuma, te početak radova, isporuke robe, ili pružanja usluga, ako je moguće.

Uvidom u poziv na nadmetanje te u dokumenta-ciju za nadmetanje, utvrđeno je da je u is ma na-vedeno da se provodi otvoreni postupak nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom, na razdoblje od dvije go-dine. Dakle, naručitelj je u dokumentaciji za nad-metanje naveo podatak o trajanju okvirnog spora-zuma sukladno Uredbi o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, te je žalbeni navod neosnovan (Rješenje: UP/II-034-02/12-01/467).

7. Određivanje količine predmeta nabave kod okvirnog sporazuma

Naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje kod okvir-nog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom, bilo da jesu određeni svi uvje (okvirni ugovor) ili da nisu određeni svi uvje za sklapanje ugovora o jav-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

67

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

noj nabavi (okvirni ugovor, ako to naručitelj odredi u dokumentaciji za nadmetanje) određuje: a) točnu ko-ličinu predmeta nabave, ili b) okvirnu količinu pred-meta nabave.

Okvirna količina predmeta nabave određuje se u slučaju robe ili usluga za koje naručitelj, zbog njihove prirode ili drugih objek vnih okolnos (npr. režijski troškovi), ne može unaprijed odredi točnu količinu. Stvarna nabavljena količina robe ili usluga na teme-lju sklopljenog okvirnog sporazuma može bi veća ili manja od okvirne. Kod okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom, u kojem nisu određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, a koji ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, na-ručitelj u dokumentaciji za nadmetanje određuje predviđenu količinu predmeta nabave. Kod okvirnih sporazuma s više gospodarskih subjekata naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje određuje predviđenu količinu predmeta nabave.

Primjer iz prakse: Provedba zajedničke nabave, za predmet nabave: uredski i potrošni materijal, koju provodi jedinica lokalne samouprave, za korisnike – ustanove i tvrtke kojima je osnivač i vlasnik (Mi-šljenje Ministarstva gospodarstva).

Jedinica lokalne samouprave, kao središnje tije-lo za javnu nabavu u smislu članka 8., stavka 6. Zakona, provodi postupak javne nabave radi skla-panja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-skim subjektom, u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi i koji obve-zuje na sklapanje ugovora, za pojedinačne kori-snike – ustanove i tvrtke, kojima je osnivač i vla-snik. Procijenjena vrijednost nabave utvrđena je zbrajanjem pojedinačnih procijenjenih vrijednosti nabave koje je odredio svaki od proračunskih ko-risnika u svom planu nabave. Određene su okvir-ne količine predmeta nabave, sukladno članku 5. Uredbe. Kako postupiti u slučaju kada pojedini proračunski korisnik (pojedinačni naručitelj), pri-likom izvršenja pojedinog ugovora sklopljenog na temelju okvirnog sporazuma realizira iznos procijenjene vrijednosti nabave iz njegovog pla-na nabave, a povezano s okvirnim sporazumom koji je još uvijek na snazi te u odnosu na ostale pojedinačne naručitelje. Člankom 5., stavcima 3. i 6. Uredbe, propisano je da stvarno nabavljena količina robe ili usluga na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma može biti veća ili manja od okvirne količine, ali da ukupna plaćanja bez PDV-a na temelju svih ugovora, sklopljenih na temelju tog okvirnog sporazuma ne smiju prelaziti proci-jenjenu vrijednost nabave.

Dakle, ukupna plaćanja bez PDV-a po svim ugovo-rima sklopljenima na temelju okvirnog sporazuma ograničena su ukupnom procijenjenom vrijednošću nabave, a ne procijenjenom vrijednošću nabave iz pojedinog ugovora. Pojedini korisnik, kao pojedi-načni naručitelj, može sklopi ugovore u vrijednos većoj od predviđene, ako su ostali korisnici svojom realizacijom ostavili prostora za povećanje. Među- m, pri realizaciji okvirnog sporazuma središnje -

jelo (jedinica lokalne samouprave) mora pazi da izvršavanje okvirnog sporazuma bude ravnomjer-no, sukladno uvje ma iz okvirnog sporazuma, od-nosno to središnje jelo za jelo mora osigura da pojedini korisnici ne povećaju vrijednost svojih ugo-vora na štetu drugih korisnika.

8. Jamstvo za ozbiljnost ponude i jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma

U postupku javne nabave koji se provodi s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma naručitelj može od gospodarskih subjekata traži jamstvo za ozbiljnost ponude za slučaj: 1. odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku valjanos , 2. dostavljanja neis ni h podataka (lažni dokumen ), 3. nedostavljanja izvorni-ka ili ovjerenih preslika prilikom provjere ponuditelja, 4. odbijanja potpisivanja okvirnog sporazuma. Tako-đer, naručitelj može od gospodarskih subjekata traži jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma, u sluča-jevima kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora (okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem su određeni svi uvje za sklapa-nje ugovora – okvirni ugovor, te okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem nisu odre-đeni svi uvje za sklapanje ugovora, ali je naručitelj odredio da okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora).

Primjer iz prakse: Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje kod sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, tražio jamstvo za oz-biljnost ponude i za slučaj da odabrani ponuditelj odbije potpisa ugovor o javnoj nabavi

Naručitelj je objavio otvoreni postupak javne naba-ve s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, na rok od če ri godine, broj objave: 2013/S 002-0039182), za predmet: teleko-munikacijske usluge. Okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Na dokumen-taciju je žalbu izjavio žalitelj XY d.o.o.

Žalitelj is če da je točkom 6.6. dokumentacije za nadmetanje traženo jamstvo za ozbiljnost ponude između ostaloga i za slučaj da odabrani ponuditelj odbije zaključi ugovor o javnoj nabavi. Budući da

68

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

se radi o okvirnom sporazumu s tri gospodarska su-bjekta koji ne obvezuje na sklapanje ugovora, jam-stvo za ozbiljnost ponude može bi traženo samo za slučaj odbijanja potpisivanja okvirnog sporazuma, a ne i za slučaj odbijanja potpisivanja ugovora.

Odredbom članka 76., stavka 1. Zakona propisano je za koje slučajeve naručitelj može traži jamstvo za ozbiljnost ponude. Dakle, u konkretnom sluča-ju naručitelj namjerava sklopi okvirni sporazum, a ne ugovor o javnoj nabavi, a dokumentacijom za nadmetanje je traženo jamstvo za ozbiljnost ponu-de, između ostaloga za slučaj odbijanja potpisivanja okvirnog sporazuma ili ugovora o javnoj nabavi. Bu-dući da se u konkretnom postupku radi o sklapanju okvirnog sporazuma, stoga je i jamstvo za ozbiljnost ponude trebalo traži za slučaj odbijanja potpisi-vanja okvirnog sporazuma, a ne za slučaj odbijanja potpisivanja ugovora. Stoga je žalbeni navod ocije-njen kao osnovan. (Rješenje Državne komisije: UP/II-034-02/13-01/699).

9. Postupci javne nabave koji prethode sklapanju okvirnog sporazuma

Zakon određuje da za potrebe sklapanja okvirnog sporazuma naručitelj provodi otvoreni, ograničeni, pregovarački postupak s prethodnom objavom ili na-tjecateljski dijalog sukladno odredbama Zakona. Na-ručitelj prije sklapanja okvirnog sporazuma mora po-š va sva formalna pravila koja se odnose na izabrani postupak javne nabave (rokovi, tehničke specifi kaci-je, razlozi isključenja, uvje i dokazi sposobnos , kri-teriji za odabir ponude, i sl.). Okvirni sporazum se ne može sklopi provedbom pregovaračkog postupka bez prethodne objave. Naručitelji uglavnom provode otvoreni postupak javne nabave s namjerom sklapa-nja okvirnog sporazuma, a rjeđe provode ograničeni ili pregovarački s prethodnom objavom.

10. Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata

Ako naručitelj sklapa okvirni sporazum s više gospo-darskih subjekata dokumentacija za nadmetanje tre-ba sadržava podatke o broju gospodarskih subje-kata koji će bi strane okvirnog sporazuma (Uredba; čl. 3., st. 1., t. 6., podtoč. 3.). Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata sklapa se s najmanje tri gos-podarska subjekta. Ako naručitelj ne dobije unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda koje zadovoljavaju kriterije za odabir ponude, smije sklopi okvirni sporazum i s manjim brojem sposobnih gospodarskih subjekata od predvi-đenog broja, odnosno i s jednim. Ali, Zakon daje mo-

gućnost naručitelju, da nakon isteka roka za dostavu, poniš postupak javne nabave, ako nije dobio unapri-jed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda za sklapanje okvirnog sporazuma (čl. 100., st. 3., t. 2. Zakona).

Pri tome treba ima u vidu i odredbu članka 38., stavka 9. Zakona, koja obvezuje naručitelja da u do-kumentaciji za nadmetanje odredi postupak sklapa-nja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma. Druga rečenica istoga stavka određuje da u slučaju kada: naručitelj u postupku javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata dobije samo jednu valjanu ponudu, smije sklopi okvirni sporazum s jednim gos-podarskim subjektom, pod uvjetom da je u dokumen-taciji odredio i jedan od postupaka sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma iz članka 39., stavaka 1. ili 2. Zakona.

Odredbe članka 39. Zakona propisuju način sklapanja ugovora na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma, kada je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospo-darskim subjektom i u njemu: 1. su određeni svi uvje- za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, 2. nisu odre-đeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Prema tome, ako naručitelj želi koris mogućnost koju mu pruža Zakon, da prilikom provedbe postup-ka nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, u slučaju kada je do-stavljena samo jedna valjana ponuda, sklopi okvirni sporazum samo s jednim gospodarskim subjektom, tada mora u dokumentaciji odredi , osim postupka sklapanja ugovora s više gospodarskih subjekata i po-stupak sklapanja ugovora s jednim gospodarskim su-bjektom. Dakle, ako naručitelj ne bi predvidio takvu mogućnost, bio bi obvezan poniš takav postupak javne nabave, na temelju članka 100., stavka 3., točke 3. Zakona.

Primjer iz prakse: Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje kod sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata umjesto termina pred-viđene količine koris o termin okvirne količine.

Naručitelj je objavio otvoreni postupak javne naba-ve radi sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospo-darska subjekta, na rok od če ri godine, (broj obja-ve: 2013/S 002-0039182, za predmet: telekomuni-kacijske usluge). Na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj XY d.o.o., navodeći da je ista nezakonita, te predlaže poniš - istu u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću.

Žalitelj is če da je točkom 2.3. dokumentacije za nadmetanje propisano da je količina predmeta na-bave određena okvirno, čime je naručitelj postupio

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

69

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

pro vno odredbi članka 6. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i po-nudama, jer je navedenom odredbom propisano da naručitelj mora odredi predviđenu, a ne okvirnu količinu predmeta nabave.

Točkom 2.3. dokumentacije određeno je da je količi-na predmeta nabave propisana u tehničkoj specifi -kaciji. Količina predmeta nabave, navodi se, određe-na je okvirno, za če ri godine, zbog prirode usluge, te točnu količinu nije moguće unaprijed odredi . Odredbom članka 6., stavka 1. Uredbe propisano je da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje kod okvirnih sporazuma s više gospodarskih subjekata određuje predviđenu količinu predmeta nabave. Či-njenica je da je ci ranom odredbom propisano da naručitelj određuje predviđenu količinu predmeta nabave, a naručitelj je propisao da je količina pred-meta nabave određena okvirno.

Naime, iz točke 2.3. dokumentacije za nadmetanje je nedvojbeno da nije određena točna količina pred-meta nabave, a što je u skladu sa svrhom odred-be članka 6., stavka 1. Uredbe. Korištenje termina okvirno za količinu predmeta nabave koja nije točno određena u konkretnom slučaju nije od utjecaja na zakonitost dokumentacije za nadmetanje, pa je žal-beni navod neosnovan (Rješenje Državne komisije: UP/II-034-02/13-01/699).

11. Razdoblje na koje može bi sklopljen okvirni sporazum

Zakon o javnoj nabavi donosi odredbe koje se ču razdoblja (roka) na koje se može sklopi okvirni spo-razum. Kad je u pitanju okvirni sporazum s više gospo-darskih subjekata – is se smije sklopi na razdoblje do če ri godine, dok se okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom smije sklopi na razdoblje do dvije godine. Okvirni sporazum se, iznimno, može sklopi na dulje razdoblje ako postoje opravdani ra-zlozi u vezi s predmetom nabave okvirnog sporazuma koje javni naručitelj mora obrazloži u pozivu na nad-metanje i dokumentaciji za nadmetanje (Uredba; čl. 3., st. 1., t. 6., podtoč. 4.).

Primjer iz prakse: Naručitelj je u troškovniku na-veo da se iskazuju cijene za 12 mjeseci, a iz objave poziva te dokumentacije je razvidno da se sklapa okvirni sporazum na 24 mjeseca.

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-skim subjektom (broj: 2012/S 002-0010884), na rok od dvije godine, za predmet: cjelokupno telekomu-

nikacijsko rješenje u nepokretnoj komunikacijskoj mreži. Na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj XY d.o.o. Žalitelj u žalbi između ostaloga navodi da je u naručitelj do-kumentaciji za nadmetanje, u troškovniku govornih usluga i HD TV usluge, predvidio iskazivanje cijene u svim tablicama samo za 12 mjeseci, a da se postu-pak provodi radi sklapanja okvirnog sporazuma na 24 mjeseca.

Sukladno odredbi članka 78., stavaka 1. i 2. Zakona, dokumentacija za nadmetanje mora bi jasna, ra-zumljiva i nedvojbena te izrađena tako da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Dokumentacija za nadmetanje mora omogući izračun cijena bez pre-uzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsež-nih predradnji ponuditelja. Uvidom u dokumentaci-ju za nadmetanje (ponudbeni troškovnik), Državna komisija je utvrdila da je kao broj mjeseci za koje se iskazuju cijene navedeno 12 mjeseci, dok je iz obja-ve poziva te dokumentacije za nadmetanje razvidno da se radi o provođenju postupka javne nabave s na-mjerom sklapanja okvirnog sporazuma na razdoblje od dvije godine (24 mjeseca).

Dakle, žalitelj je u pravu kada tvrdi da je u ponudbe-nom troškovniku predviđeno iskazivanje cijena samo za razdoblje od 12 mjeseci, a da se postupak provodi radi sklapanja okvirnog sporazuma na razdoblje od 24 mjeseca. Slijedom navedenoga žalbeni navod je osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/12-01/467).

Primjer iz prakse: Naručitelj pita može li, na teme-lju okvirnog sporazuma sklopljenog na određeni iznos za 2013. i 2014. godinu, sklopi ugovor do ukupnog iznosa predviđenog okvirnim sporazu-mom, iako bi se izvršenje ugovora sklopljenog na temelju okvirnog sporazuma, proširilo i na 2015. godinu, dakle, i nakon isteka okvirnog sporazuma (Mišljenje Ministarstva gospodarstva, iz prosinca 2014.)?

Okvirni sporazum je sporazum svrha kojega je utvr-di uvjete pod kojima se sklapaju ugovori jekom određenog razdoblja, posebno u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina.

Ako je naručitelj jekom trajanja okvirnog sporazuma ugovorio, odnosno nabavio usluge u vrijednos ma-njoj od ukupnog iznosa predviđenog okvirnim spora-zumom, mišljenja smo da u vremenu trajanja, odno-sno važenja okvirnog sporazuma, tj. prije isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen, može pod uvje- ma određenima okvirnim sporazumom sklopi poje-

dinačni ugovor o javnoj nabavi, čije je izvršenje duže od razdoblja trajanja samog okvirnog sporazuma.

70

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Dakle, trajanje pojedinačnih ugovora sklopljenih na temelju okvirnog sporazuma može bi dulje ili kraće od roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali uz napomenu da is ugovori moraju bi sklopljeni pri-je isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, dakle u vrijeme važenja samog okvirnog sporazuma.

12. Slučajevi kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi

Tijekom primjene prethodnog Zakona o javnoj nabavi (NN. br. 110/07, 125/08) okvirni sporazum nije imao snagu ugovora. Važeći Zakon u vezi s okvirnim spora-zumom donosi određenje da okvirni sporazum, koji je sklopljen s jednim gospodarskim subjektom i u koje-mu su određeni svi uvje za sklapanje ugovora o jav-noj nabavi, obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju tog okvirnog sporazuma. S dru-ge strane okvirni sporazum koji je sklopljen s jednim gospodarskim subjektom i u kojemu nisu određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju tog okvirnog sporazuma, ako je naručitelj to odredio u dokumentaciji za nadmetanje (Uredba; čl. 3., st. 1., t. 6., podtoč. 6.).

Ostale vrste okvirnog sporazuma ne obvezuju strane okvirnog sporazuma na sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma (okvirni spo-razumi sklopljeni s više gospodarskih subjekata).

Primjer iz prakse: Naručitelj pita treba li za svaki okvirni sporazum napravi godišnji ugovor s dobav-ljačem. Radi se o dobavljačima lijekova za bolnice. Naime, postupak nabave je provodila druga bolnica koja je sklopila okvirni sporazum za područje cijele Hrvatske pa tako i za bolnicu naručitelja. Naručitelj nije napravio ugovor s dobavljačem već robu na-bavlja putem narudžbenica koje vežu za taj okvirni sporazum. Među m, dobavljač ne poštuje cijenu iz okvirnog sporazuma već ispostavlja robu po dru-goj cijeni. Naručitelj je dobavljaču vraćao račune sa zahtjevom njihova ispravka no dobavljač odbija is-poručiva robu po cijeni iz okvirnog sporazuma jer nemaju sklopljen godišnji ugovor.

Okvirni sporazum je, prema defi niciji iz Zakona, spo-razum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata svrha kojega je utvrdi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori jekom odre-đenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina.

Zakon ne obvezuje naručitelja da u svakom slučaju u objavi postupka (Poziv na nadmetanje) i u samoj Do-

kumentaciji za nadmetanje, navede etape sklapanja ugovora temeljem sklopljenog okvirnog sporazuma (Dodatak V.c., u kojem je određen sadržaj poziva na nadmetanje u otvorenom ograničenom postupku javne nabave, pregovaračkom postupku s prethod-nom objavom i natjecateljskom dijalogu, točka: 7 a) alineja 3.: određuje da „u slučaju okvirnog sporazu-ma, navodi se planirano trajanje okvirnog sporazu-ma, ukupna procijenjena vrijednost radova za cijelo vrijeme trajanja okvirnog sporazuma i, ako je mogu-će, vrijednost i učestalost ugovora koji će se sklapa na temelju okvirnog sporazuma“).

Dakle, ako naručitelj nije znao koliko će ugovora o javnoj nabavi sklopi temeljem nekog okvirnog sporazuma, onda on nije morao naves da će (npr., temeljem okvirnog sporazuma, sklopljenog na dvi-je godine s jednim gospodarskim subjektom, koji sukladno članku 39. stavku 1. Zakona, obvezuje na sklapanje ugovora, jer su u njemu određeni svi uvje- za sklapanje tog ugovora), sklopi dva (godišnja)

ili više ugovora jekom razdoblja važenja okvirnog sporazuma. U tom smislu, u konkretnom slučaju, ako nije bilo predviđeno da će temeljem sklopljenog okvirnog sporazuma bi sklopljeni godišnji ugovori – nema ni obveze za sklapanje is h. Dakle, takvo nešto treba bi određeno u samom okvirnom spo-razumu, u kojem su sadržani uvje propisani doku-mentacijom za nadmetanje.

Ako je predmetnim okvirnim sporazumom bilo pro-pisano da će se sklopi godišnji ugovori, onda je to uvjet iz okvirnog sporazuma koji bi trebalo pošto-va , naravno ako je okvirni sporazum obvezujuće naravi.

No, ako nije bilo predviđeno sklapanje godišnjih ugo-vora temeljem okvirnog sporazuma, već primjerice, ako je u konkretnom slučaju okvirnog sporazuma koji obvezuje na sklapanje ugovora, bilo predviđe-no da će se is realizira putem narudžbenica, koje sukladno članku 39. stavku 8. Zakona, imaju snagu ugovora (citat: Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a is učinak može ima i narudžbenica, nalog, zaključ-nica, zahtjevnica i sl. ako sadrži sve bitne sastojke ugovora, onda se is treba realizira na navedeni način.

U svakom slučaju, ako se radi o okvirnom sporazu-mu sklopljenom s jednim gospodarskim subjektom, koji sukladno članku 39. stavku 1. Zakona, obvezuje na sklapanje ugovora, jer su u njemu određeni svi uvje za sklapanje tog ugovora, te ako je u njemu određeno da je cijena za cijelo razdoblje trajanja okvirnog sporazuma nepromjenjiva, odabrani po-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

71

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

nuditelj, jekom izvršenja okvirnog sporazuma ne može mijenja navedeni uvjet propisan dokumen-tacijom za nadmetanje i samim okvirnim sporazu-mom. Dapače, navedeni uvjet se ne može mijenja ni dogovorom strana okvirnog sporazuma (naruči-telja i odabranog ponuditelja s obzirom na to da je člankom 38. stavkom 10. Zakona propisano da „Pri sklapanju ugovora koji se temelje na okvirnom spo-razumu strane ne smiju mijenja bitne uvjete okvir-nog sporazuma“.

13. Tipovi okvirnog sporazumaZakon regulira dva osnovna pa okvirnog sporazuma:

1. okvirni sporazum u kojemu su određeni svi uvje , i 2. okvirni sporazum u kojem nisu određeni svi uvje

za sklapanje ugovora.

Za prvi p okvirnog sporazuma značajno je da on unaprijed određuje sve uvjete pod kojima će se skla-pa i izvršava budući ugovori koji se temelje na tom okvirnom sporazumu (predmet nabave; količina predmeta nabave – točna ili okvirna; uvje pod ko-jima se sklapaju pojedinačni ugovori o javnoj nabavi jekom određenog razdoblja i cijena; mjesto izvo-đenja radova, isporuke robe ili pružanja usluga; rok, način i uvje plaćanja).

Takav p okvirnog sporazuma ne zah jeva nikakve naknadne dogovore između strana okvirnog sporazu-ma (dopunjeni uvje , drugi uvje ) već su svi uvje određeni u samom okvirnom sporazumu. Takav se okvirni sporazum u praksi koris za nabavu detaljno specifi cirane robe/radova/usluga, čije se tehničke specifi kacije s protekom vremena ne mijenjaju, i koje se plaćaju na temelju unaprijed odredivih parameta-ra (npr. nabava goriva za motorna vozila; usluge čišće-nja, i sl.). Kao što je naprijed navedeno, ovaj p okvir-nog sporazuma, ako je sklopljen s jednim gospodar-skim subjektom, prema važećem Zakonu obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi (okvirni ugovor).

Drugi p okvirnog sporazuma ne određuje sve uvje-te budućih ugovora o javnoj nabavi koji će se teme-lji na tom okvirnom sporazumu, već samo postavlja okvir unutar kojeg će se oni sklapa i izvršava . Okvir-ni sporazum tog pa je po svojoj prirodi nepotpun i pretpostavlja da neki uvje nisu određeni ili da svi uvje nisu određeni na obvezujući način, tako da će strane okvirnog sporazuma neke uvjete za sklapanje budućih ugovora o javnoj nabavi koji se temelje na njemu, dogovori naknadno. U takvim slučajevima, iz dokumentacije za nadmetanje mora bi razvidno da će pojedini uvje za sklapanje ugovora na teme-lju okvirnog sporazuma bi naknadno, prije sklapanja ugovora, određeni.

Pri sklapanju ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu, strane ne smiju mijenja bitne uvjete okvirnog sporazuma (čl. 38., st. 10. Zakona). Ako je takav okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, za svaki pojedini ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma gospodarski subjek- koji su uključeni u okvirni sporazum će treba po-

novo međusobno konkurira . U praksi će se ovaj p okvirnog sporazuma primjenjiva za nabavu robe i/ili usluga, čiji su tehnički opisi i/ili cijene podložni čes m promjenama na tržištu (npr. proizvodi na području in-formacijske tehnologije, hrana, i sl.).

U vezi s činjenicom da se okvirni sporazum može sklo-pi s jednim ili više gospodarskih subjekata, moguće su če ri različite kombinacije okvirnog sporazuma, i to:

1) Okvirni sporazum koji je sklopljen s jednim gospo-darskim subjektom i u njemu su određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi (okvirni ugo-vor).

2) Okvirni sporazum koji je sklopljen s jednim gos-podarskim subjektom i u njemu nisu određeni svi uvje za sklapanje ugovora (obvezuje na sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma, ako je naručitelj tako odredio).

3) Okvirni sporazum koji je sklopljen s više gospo-darskih subjekata i u njemu su određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi (nije obve-zujući). U slučaju da najpovoljniji gospodarski su-bjekt nije u mogućnos izvrši predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o javnoj nabavi za predmet, grupu ili dio predmeta nabave, može se sklopi sa sljedećim najpovoljnijim gospodarskim subjektom iz okvirnog sporazuma).

4) Okvirni sporazum koji je sklopljen s više gospodar-skih subjekata i u kojemu nisu određeni svi uvje za sklapanje ugovora. Ovaj okvirni sporazum nije obvezujući (ugovor se sklapa nakon ponovljenog poziva na dostavu ponuda gospodarskim subjek- ma).

Za svaku od navedenih mogućih kombinacija okvir-nog sporazuma, Zakon propisuje različito postupanje naručitelja kada sklapa ugovore na temelju tako sklo-pljenog okvirnog sporazuma. U tom smislu naručitelj u dokumentaciji mora odredi postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma (Uredba; čl. 3., st. 1., t. 6., podtoč. 5.).

Primjer iz prakse: Naručitelj nije u dokumentaciji za nadmetanje naveo podatke o postupku skla-panja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, te nije naveo obvezuje li sklopljeni okvirni sporazum na sklapanje ugovora.

72

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmeta-nje u otvorenom postupku javne nabave s namje-rom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gos-podarskim subjektom (broj: 2012/S 002-0010884), na rok od dvije godine, za predmet: cjelokupno telekomunikacijsko rješenje u nepokretnoj komu-nikacijskoj mreži. Na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj XY d.o.o. Zagreb. Žalitelj u žalbi između ostaloga navodi da u dokumentaciji za nadmetanje nije naznačeno na koji način se sklapaju ugovori na temelju okvirnog sporazuma, koliko ugovora se sklapa i u kojem tra-janju, kao i podatak obvezuje li okvirni sporazum na sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Žalitelj tvrdi da u dokumentaciji nisu navedene određene odredbe Zakona o javnoj nabavi i Uredbe, koje se odnose na okvirni sporazum.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrđeno je da je navedeno da se u predmetnom postupku radi o sklapanju okvirnog sporazuma s jednim gos-podarskim subjektom na razdoblje od dvije godine. Nadalje, člankom 39., stavkom 9. Zakona propisa-no je da javni naručitelj mora u dokumentaciji za nadmetanje odredi postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog spo-razuma. Člankom 3., stavkom 1., točkom 6., alineja-ma 5. i 6. Uredbe, propisano je da dokumentacija za nadmetanje sadrži i podatke o postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog spora-zuma, ako je primjenjivo te navod obvezuje li okvirni sporazum na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ako je primjenjivo.

Dakle, sukladno navedenom, naručitelj je bio obve-zan u dokumentaciji za nadmetanje odredi postu-pak sklapanja ugovora na temelju okvirnog spora-zuma, te sukladno odabranom postupku sklapanja ugovora, naves obvezuje li okvirni sporazum na sklapanje ugovora. Slijedom navedenoga, žalbe-ni navod žalitelja je osnovan (Rješenje: UP/II-034-02/12-01/467).

Primjer iz prakse: Naručitelj je u troškovniku dva puta naveo istu stavku: ukupna cijena po pozivi-ma; iako je traženo iskazivanje cijene po pozivima i po sekundama, pa bi i ukupna cijena trebala bi iskazana po pozivima i po sekundama.

U otvorenom postupku javne nabave radi sklapa-nja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, na rok od če ri godine, broj objave: 2013/S 002-0039182, za predmet: telekomunikacijske usluge, koji ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj naba-vi), na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Držav-noj komisiji izjavio žalitelj XY d.o.o. Žalitelj is če da

je u troškovniku (tablica 4) naručitelj dva puta naveo stavku: ukupna cijena po pozivima; iako je traženo iskazivanje cijene po pozivima i po sekundama, pa bi i ukupna cijena trebala bi iskazana po pozivima i po sekundama.

Uvidom u tablicu 4 troškovnika utvrđeno je da za tražene stavke ponuditelji trebaju ispuni stavke: ci-jena po pozivu i ukupno po pozivu, te stavke: cijena po sekundi i ukupno po pozivu. Naručitelj u odgovo-ru na žalbu za navedene stavke troškovnika navodi da se radi o očitoj omašci u pisanju te predlaže ispra-vak navedenog propusta. Slijedom navedenoga, jer je među strankama žalbenog postupka nesporno da je potrebno ispravi tablicu 4 troškovnika tako da je za stavke cijena po sekundi potrebno upisa ukupnu cijenu po sekundi, a ne ukupnu cijenu po pozivima, žalbeni navod je ocijenjen kao osnovan (Rješenje Dr-žavne komisije: UP/II-034-02/13-01/699).

14. Trenutak nastanka okvirnog sporazuma

Sukladno članku 99., stavku 2. Zakona: izvršnošću od-luke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi odno-sno okvirni sporazum. Dakle, u postupku javne nabave radi sklapanja okvirnog sporazuma, okvirni sporazum nastaje u trenutku izvršnos odluke o odabiru. Tako-đer, ako je nastanak okvirnog sporazuma uvjetovan suglasnošću mjerodavnog jela, okvirni sporazum nastaje u trenutku pribavljanja suglasnos . Naručitelj ne smije sklopi okvirni sporazum ni pristupi nje-govu izvršenju prije izvršnos odluke o odabiru.

15. Odluka o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma

Kako će se sklapa ugovori na temelju okvirnog spo-razuma, s jedne će strane ovisi o uvje ma koje odre-đuje okvirni sporazum (jesu li svi uvje za sklapanje ugovora određeni u okvirnom sporazumu ili ne), a s druge strane o broju gospodarskih subjekata s kojima je okvirni sporazum sklopljen (jedan ili više). Sklapa-nje pojedinih ugovora na temelju okvirnog sporazu-ma dopušteno je samo između onoga, odnosno onih naručitelja, i onoga odnosno onih gospodarskih su-bjekata, koji su strane okvirnog sporazuma.

Kod okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjeka-ta: u kojem su određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, te u kojem nisu određeni svi uvje za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, prilikom sklapanja ugovora naručitelj donosi odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, koju u roku sedam dana od sklapanja ugovora na temelju

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

73

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

okvirnog sporazuma (ako se ugovor sklapa sukladno čl. 39., st. 3. Zakona) odnosno 15 dana od dana sklapanja ugovora (ako se ugovor sklapa nakon ponovljenog po-ziva na dostavu ponuda), dostavlja svim gospodarskim subjek ma iz okvirnog sporazuma.

Nakon postupka sklapanja ugovora na temelju okvir-nog sporazuma, naručitelj može odmah sklopi ugo-vor. Na odluku o sklapanju ugovora na temelju okvir-nog sporazuma nezadovoljni ponuditelj može uloži žalbu Državnoj komisiji. Rok za žalbu u navedenim slučajevima iznosi 30 dana od primitka odluke o sklapanju ugovora na temelju okvirnog sporazuma, u odnosu na postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i ugovor.

16. Obavijest o sklopljenim ugovorimaNaručitelj je obvezan za svaki sklopljeni okvirni spora-zum posla na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije 48 dana od dana sklapanja okvir-nog sporazuma. U slučaju pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi sklopljenih na temelju okvirnog spora-zuma, naručitelj nije obvezan posla na objavljivanje obavijest o sklopljenim ugovorima. Ako naručitelj ne pošalje na objavljivanje u Elektronički oglasnik javne nabave RH obavijest o sklopljenom ugovoru, isto je sukladno članku 182. stavku 1. točki 9. Zakona sank-cionirano kao prekršaj za pravnu osobu ili jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, te za odgovornu osobu.

17. Okvirni sporazum prema novim direk vama EU-a

U odnosu na ins tut okvirnog sporazuma nove di-rek ve sadrže slična rješenja kakva su i u važećim direk vama Europskog parlamenta i Vijeća: Direk -va 2004/18/EZ i Direk va 2004/17/EZ od 31. ožujka 2004., s kojima je usklađen važeći Zakon o javnoj nabavi RH, ali i zakonodavstva u području javne nabave ostalih država članica EU. Nove direk ve EU donose iden čnu defi niciju pojma okvirni spora-zum.

17.1. Pravila koja se primjenjuju kod dodjele ugovora na temelju okvirnog sporazuma

Nove direk ve, klasična u članku 33., a sektorska u članku 51,. reguliraju način dodjele ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu. Pri tome, direk ve is ču neka pravila koja se ču dodjele takvih ugovora:

1) Navedeni se postupci dodjele ugovora mogu pri-mijeni samo između onih javnih naručitelja koji su u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na potvrdu interesa jasno naznačeni, i onih gospodarskih su-

bjekata koji su potpisnici sklopljenog okvirnog spo-razuma.

2) Nova klasična Direk va, u članku 33., donosi odred-bu prema kojoj: ugovori koji se temelje na okvir-nom sporazumu ne smiju ni pod kojim uvje ma za sobom povlači izmjenu bitnih uvjeta okvirnog sporazuma, posebno u slučaju navedenom u stav-ku 3. istoga članka (koji se odnosi na okvirni spora-zum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, u kojem slučaju se ugovori na temelju tog sporazuma dodjeljuju u granicama uvjeta utvrđenih u okvir-nom sporazumu).

Navedeno pravilo propisano je i važećim Zakonom o javnoj nabavi, a odnosi se na javne i sektorske naručitelje. Također, za klasični, odnosno javni sektor važna je uputa iz uvodnog dijela direk ve, da se okvirni sporazumi ne bi trebali koris na neodgovarajući način ili na način kojim bi se spri-ječilo, ograničilo ili narušilo tržišno natjecanje. Takvu odredbu poznaje i važeći Zakon o javnoj na-bavi. Nova sektorska Direk va, u članku 51. stavku 2. točki 3. donosi odredbu, prema kojoj sektorski naručitelji ne smiju okvirni sporazum primjenjiva- nepravilno ili na način kojim bi onemogućavali,

ograničavali ili narušavali tržišno natjecanje. Isto načelo propisano je važećim Zakonom o javnoj na-bavi, i za javne i za sektorske naručitelje.

3) U uvodnom dijelu nove klasične Direk ve se na-vodi da javni naručitelji ne bi trebali bi obvezni nabavlja radove, robu ili usluge koji su obuhva-ćeni okvirnim sporazumom, na temelju tog okvir-nog sporazuma. Iz navedenoga proizlazi da države članice, prilikom transponiranja odredbi Direk ve, koje se odnose na ins tut okvirnog sporazuma u nacionalne propise, ne bi trebale nameta obve-zu naručiteljima da sklapaju obvezujuće okvirne sporazume, već prepus samim naručiteljima da u dokumentaciji za nadmetanje sami odrede ob-vezuje li okvirni sporazum strane okvirnog spora-zuma na njegovo izvršenje, odnosno na sklapanje ugovora za njegovo izvršenje.

4) Nove direk ve donose jedno vrlo važno pojašnje-nje, povezano sa samom prak čnom primjenom okvirnih sporazuma, a to je da se: ugovori koji se temelje na okvirnom sporazumu trebaju dodijeli- prije završetka trajanja samog okvirnog spora-

zuma, dok se trajanje pojedinih ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu ne treba (dakle, nije obvezno) podudara s trajanjem tog okvir-nog sporazuma, nego bi moglo, po potrebi bi kraće ili dulje.

Ovdje treba naglasi da rečeno određenje iz novih direk va, da izvršenje ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu može bi dulje ili kraće od raz-

74

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

doblja na koje je sklopljen sam okvirni sporazum, korespondira i s praksom javne nabave na temelju važećeg Zakona o javnoj nabavi u Republici Hrvat-skoj, kako je naprijed i istaknuto u ovom tekstu. Ovo je u praksi vrlo značajno određenje, imajući u vidu samu svrhu okvirnih sporazuma, a to je da se oni u pravilu sklapaju za uobičajene nabave robe/usluga/radova (predme nabave, kao što su: hrana, gorivo, uredski i potrošni materijal, kupnja i održavanje in-forma čke i druge uredske opreme, fi ksna i mobilna telefonija, usluge interneta i prijenosa podataka, li-cence, i sl.), koji su potrebni naručitelju za njegovo funkcioniranje.

Dakle, ako naručitelj sklopljenim ugovorima na teme-lju okvirnog sporazuma nije realizirao sve predviđe-ne količine robe/usluga/radova iz okvirnog sporazu-ma, on može prije isteka samog okvirnog sporazuma sklopi ugovor čije će izvršenje traja i dulje od sa-mog okvirnog sporazuma. Također, ako je dinamika realizacije okvirnog sporazuma brža od one koja je predviđena u samom okvirnom sporazumu, može se dogodi da naručitelj sklopljenim ugovorima realizira okvirni sporazum i brže nego što je predviđeno, pri-mjerice, ako su na temelju okvirnog sporazuma sklo-pljenog na dvije godine bila predviđena dva godišnja ugovora, a naručitelj predviđene količine robe (npr. informa čke opreme) nabavi već u prvoj godini traja-nja okvirnog sporazuma.

17.2. Trajanje okvirnog sporazuma

Nova klasična Direk va predviđa mogućnost da tra-janje okvirnog sporazuma ne može bi dulje od če ri godine, osim u iznimnim valjano opravdanim sluča-jevima posebno povezanima s predmetom okvirnog sporazuma. Ista direk va predviđa da se iznimno može dopus sklapanje okvirnih sporazuma na rok dulji od če ri godine. Takvi slučajevi, koji bi treba-li bi valjano opravdani, osobito predmetom okvir-nog sporazuma, mogli bi se na primjer pojavi kada je gospodarskom subjektu potrebna oprema za koju je razdoblje amor zacije dulje od če ri godine i koja mora bi dostupna u svakom trenutku jekom cijelog trajanja okvirnog sporazuma.

Rok na koji se sklapa okvirni sporazum navodi se u Obavijes o nadmetanju: U slučaju okvirnog spora-zuma, naznaka o planiranom trajanju okvirnog spo-razuma u kojoj se, prema potrebi, navode razlozi za svako trajanje duže od če ri godine; koliko je mogu-će, naznaka vrijednos ili opsega ili učestalos ugovo-ra, broj i, prema potrebi, predloženi maksimalni broj gospodarskih subjekata koji će sudjelova – (Prilog V Direk ve, dio C, t. 10.a). Prema novoj sektorskoj Di-rek vi, članak 51. stavak 1. točka 3.: trajanje okvirnog

sporazuma ne može bi dulje od osam godina, osim u iznimnim valjano opravdanim slučajevima posebno vezanima uz predmet okvirnog sporazuma.

17.3. Postupci koji prethode sklapanju okvirnog sporazuma

Člankom 33., stavkom 1. nove klasične Direk ve 2014/24/EU propisano je da: javni naručitelji mogu sklopi okvirne sporazume pod uvjetom da primje-njuju postupke predviđene istom Direk vom. Po va-žećem Zakonu o javnoj nabavi, sukladno članku 38. stavku 2. Zakona: Za potrebe sklapanja okvirnog spo-razuma javni naručitelj provodi otvoreni, ograničeni, pregovarački postupak s prethodnom objavom ili na-tjecateljski dijalog sukladno odredbama ovoga Zako-na. Dakle, važeći Zakon o javnoj nabavi ne dozvoljava korištenje pregovaračkog postupka bez prethodne objave radi sklapanja okvirnog sporazuma.

Nova „klasična“ Direk va propisuje kao postupke na-bave: otvoreni postupak; ograničeni postupak; par-tnerstvo za inovacije; natjecateljski postupak uz pre-govore; natjecateljski dijalog i pregovarački postupak bez prethodne objave. S obzirom na odredbu članka 33. iste Direk ve, prema kojoj javni naručitelji mogu sklopi okvirne sporazume pod uvjetom da primje-njuju postupke predviđene istom Direk vom, nema zapreke da država članica EU, pa tako i RH, omogući sklapanje okvirnog sporazuma ne samo provedbom otvorenog i ograničenog postupka, partnerstva za inovacije, natjecateljskog postupka uz pregovore i natjecateljskog dijaloga već i provedbom pregovarač-kog postupka bez prethodne objave.

Nova sektorska Direk va kao postupke nabave propi-suje: otvoreni postupak; ograničeni postupak; prego-varački postupak s prethodnim pozivom na nadme-tanje i pregovarački postupak bez prethodne objave, te partnerstvo za inovacije i natjecateljski dijalog, kao nove postupke za sektorske naručitelje. U tom smi-slu, sukladno članku 51., stavku 1. nove sektorske Direk ve: Naručitelji mogu sklopi okvirne sporazu-me, pod uvjetom da primjenjuju postupke predviđene istom Direk vom.

17.4. Postupci dodjele ugovora na temelju okvirnog sporazuma, po novoj klasičnoj direk vi

U članku 33., stavku 2. nove klasične Direk ve (Di-rek va 2014/24/EU) propisano je da se ugovori na temelju okvirnog sporazuma dodjeljuju u skladu s po-stupcima propisanima is m člankom Direk ve. Nave-deni se postupci mogu primijeni samo između onih javnih naručitelja, koji su u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na potvrdu interesa jasno imenovani u ovu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

75

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

svrhu i onih gospodarskih subjekata koji su potpisnici sklopljenog okvirnog sporazuma.

1) Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospo-darskim subjektom, ugovori na temelju tog spora-zuma dodjeljuju se u granicama uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu. Za dodjelu h ugovora javni naručitelji mogu se obra gospodarskom subjektu, stranci okvirnog sporazuma, u pisanom obliku, tražeći da dopuni svoju ponudu, ako je to nužno.

2) Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodar-skih subjekata, taj se okvirni sporazum provodi (iz-vršava) na jedan od sljedećih načina:a) Prema uvje ma okvirnog sporazuma, bez po-

novne provedbe nadmetanja, ako su u navede-nom okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvje za izvođenje radova, pružanje usluga odnosno za isporuku robe, kao i objek vni uvje za odabir onog gospodarskog subjekta koji ih, kao stranka iz okvirnog sporazuma, izvodi. Rečeni se uvje odabira gospodarskog subjekta navode u doku-mentaciji o nabavi za okvirni sporazum.

b) Ako se okvirnim sporazumom utvrđuju svi uvje za izvođenje radova, odnosno pružanje usluga koji su predmet okvirnog sporazuma, dijelom bez ponovne provedbe nadmetanja u skladu s točkom (a), a dijelom s ponovnim otvaranjem nadmetanja među gospodarskim subjek ma koji su stranke u okvirnom sporazumu u skladu s točkom (c), ako tu mogućnost po ču javni naru-čitelji u dokumentaciji o nabavi za okvirni spora-zum.

c) Ako u okvirnom sporazumu nisu utvrđeni svi uvje za izvođenje radova, pružanje usluga i za isporuku robe, ponovnom provedbom nadme-tanja među gospodarskim subjek ma.

Ponovljena nadmetanja temelje se na is m uvje ma koji se primjenjuju pri dodjeli okvirnih sporazuma i, ako je nužno, na preciznije defi niranim uvje ma i ako je potrebno, drugim uvje ma iz dokumentacije o na-bavi za okvirni sporazum.

17.5. Dodjela ugovora na temelju okvirnog sporazuma, prema novoj sektorskoj Direk vi

Nova sektorska Direk va 2014/25/EU, u članku 51. stavku 2., sadrži odredbe koje su relevantne za do-djelu ugovora na temelju sklopljenog okvirnog spora-zuma, za sektorske naručitelje. Direk va ne regulira detaljno pitanje procedure dodjele navedenih ugo-vora, već primarno upućuje na to da sam naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje određuje objek vna

pravila i kriterije dodjele ugovora na temelju okvir-nog sporazuma (npr. provedba mini nadmetanja, i sl.), poštujući pri tome načelo jednakog tretmana prema svim gospodarskim subjek ma, koji su uklju-čeni u okvirni sporazum, kao i načela tržišnog na-tjecanja.

U tom smislu ista Direk va navodi da se ugovori koji se temelje na okvirnom sporazumu dodjeljuju na te-melju nepristranih pravila i kriterija koji mogu uklju-či ponovnu provedbu nadmetanja među gospodar-skim subjek ma koji su potpisnici okvirnog sporazu-ma, kako je sklopljen. Ta pravila i kriteriji navode se u dokumentaciji za nadmetanje. Objek vna pravila i kriteriji na koje se upućuje moraju osigura jednako postupanje prema gospodarskim subjek ma, koji su stranke sporazuma.

seminari i radionice u najavi

rujan 2015.

JAVNA NABAVA

E-nabava

Javna nabava za škole, vr će i domove

Javna nabava za fakultete i ins tute

Javna nabava za zdravstvo i socijalnu skrb

Javna nabava za JLP(R)S

Uskoro detaljnije na našim web stranicama

www.tim4pin.hr

76

PLAĆE I NAKNADE UDK 349.22 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. UvodMaterijalna prava državnih službenika i namještenika kao što su pravo na regres i pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni rad u državnim jelima, nisu prava koja su propisana zakonom, već su to prava koja pripadaju službeniku i namješteniku temeljem autonomnih izvora prava. Za državne službenike to je pravo ugovoreno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/2013), zaklju-čenim 3. kolovoza 2013. godine između Vlade Repu-blike Hrvatske i sindikata državnih službi na rok do 1. kolovoza 2016. Istog dana zaključen je i Dodatak I Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 104/13), kojim su ograničena i sma-njena materijalna prava utvrđena novim Kolek vnim ugovorom, kao što je pravo na isplatu regresa i sma-njenje osnovice za isplatu jubilarne nagrade u 2013. U prosincu 2013. zaključen je i Dodatak II Kolek v-nom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13, 153/13 – isprav.), kojim su navedena materijalna prava ograničena i smanjena za vrijeme važenja tog Kolek vnog ugovora.

U odnosu na visinu osnovice za isplatu jubilarne na-grade (u iznosu od 1800,00 kn), prema ranije važe-ćem Kolek vnom ugovoru (NN, br. 89/12) i Dodatku I ranije važećeg Kolek vnog ugovora (NN, br. 89/12) osnovica za jubilarnu nagradu iznosila je 900,00 kuna u 2013. godini, a pravo na isplatu jubilarne nagrade nije se primjenjivalo za službenike koji navrše 5, 15,

25 i 35 godina neprekidne službe u 2013. godini. Pot-pisivanjem Dodatka I sada važećeg Kolek vnog ugo-vora smanjena je osnovica za isplatu jubilarnih nagra-da na iznos od 500,00 kn u 2013., dok se ostvarene godine neprekidnog staža za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu nisu ograničavale kao u ranije va-žećem Dodatku I Kolek vnog ugovora. Dodatkom II Kolek vnom ugovoru također je osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosila 500,00 kn do kraja važenja tog Kolek vnog ugovora.

Osnovica u iznosu od 1.800,00 kn za izračun jubilarne nagrade utvrđena je i Temeljnim kolek vnim ugovo-rom za službenike i namještenike u javnim služba-ma (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU), odnosno Do-datkom II TKU-u (NN, br. 153/13), smanjena na iznos od 500,00 kn, koji se trebao primjenjiva na sve služ-benike i namještenike zaposlene u javnim službama, iako ga nisu potpisali svi potpisnici TKU-a. S obzirom na to da je TKU-om ugovoreno da će njegove izmjene i dopune bi važeće samo ako ih potpišu svi potpisni-ci TKU-a, sudska odluka u svim do sada pokrenu m pojedinačnim sporovima o visini jubilarne nagrade je, da je jubilarnu nagradu trebalo izračuna i ispla uz primjenu osnovice ugovorene TKU-om, odnosno osnovice u visini od 1.800,00 kn.

Stoga je Vlada RH, radi ujednačavanja materijalnih prava državnih službenika i namještenika s materijal-nim pravima službenika i namještenika u javnim služ-bama na svojoj 232. sjednici održanoj 11. lipnja 2015. godine donijela Zaključak, kojim se prihvaća prijed-log sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubi-larne nagrade za državne službenike i namještenike i Odluku o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade

Regres i jubilarna nagrada u 2015. u državnim i javnim službamaVesna Šiklić Odak *

Maja Butorac **

U članku se daje pregled prava na isplatu regresa u 2015. za državne i javne službenike i namještenike, pre-gled Sporazuma o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike i način obračuna i visine iznosa jubilarne nagrade državnim službenicima i namještenicima s obzirom na ostvarenu neprekidnu službu, odnosno rad u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, te pregled načina isplate razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim služ-bama i visini osnovice za isplatu jubilarne nagrade sukladno Odluci o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama.

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.** Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savje-tovanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

77

UDK 349.22 PLAĆE I NAKNADE

službenicima i namještenicima u javnim službama (NN, br. 65/15).

2. Pravo na regres Pravo radnika na regres nije uređeno ZOR-om (NN, br. 93/14), ali može bi uređeno autonomnim izvorima radnog prava odnosno ugovorom o radu, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu i odlukom poslodavca. Dakle, ako pravo na regres nije utvrđeno nekim od navedenih akata radnik to pravo ne može ostvari ni prema članku 13., stavku 2., točki 11. Pravilnika o porezu na dohodak, kojim je propisano da poslo-davac može ispla regres kao prigodnu nagradu do visine 2.500,00 kn godišnje neoporezivo. Za radnika koji radi kod dva ili više poslodavaca, porezni propisi ne postavljaju nikakva ograničenja, što znači da svaki poslodavac svome radniku može ispla regres kao prigodnu nagradu, kao i sva druga materijalna prava neoporezivo primjenom svih propisanih uvjeta. Rad-nicima koji rade samo dio godine kod poslodavca ta-kođer se mogu ispla prigodne nagrade, jer porezni propisi ne ograničavaju isplatu u tom smislu.

Pri tome treba naglasi da se regres može ispla samo radniku koji ima pravo na korištenje godiš-njeg odmora i koji koris godišnji odmor neovisno o tome je li u toj godini stekao pravo na puni ili raz-mjerni dio godišnjeg odmora. Naime, svrha regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku na-staju kao povećani troškovi odmora, putovanja i sl., i to upravo u razdoblju korištenja godišnjeg odmo-ra. Dakle, radnik ima pravo na regres, ako je propi-san gore navedenim autonomnim izvorima radnog prava te, ako će stvarno koris godišnji odmor. Ako radnik nije koris o godišnji odmor, tada ni nema pravo na regres za godišnji odmor.

2.1. Pravo na regres državnih službenika i namještenika

Člankom 50. Kolek vnog ugovora defi nira da su ugo-vorne strane sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku ispla regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja go-dišnjeg odmora, a o visini regresa Vlada i sindika pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, a ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata1.

1  Posljednji Sporazumom o visini regresa koji su sklopili Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi je od 29. lipnja 2007. godine, kojim je utvrđen regres za 2007. godinu u iznosu od 1.250,00 kn.

Među m, Dodatkom II Kolek vnom ugovoru utvrđe-no je da se članak 50. neće primjenjiva za vrijeme važenja KU.

Dakle, državni službenici i namještenici za vrijeme važenja ovog Kolek vnog ugovora, na temelju Do-datka II KU-a neće ostvari pravo na regres koji je ugovoren člankom 50. Kolek vnog ugovora u 2015. (osim ako se ne pos gne drugačiji dogovor između Vlade RH i sindikata državnih službi), s ob-zirom na to da je is sklopljen na određeno vrije-me do 1. kolovoza 2016. godine.

2.2. Pravo na regres javnih službenika i namještenika

Sukladno članku 60. TKU-a zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora. O visini re-gresa Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Držav-nog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugo-vora između Vlade i sindikata. Regres se isplaćuje jed-nokratno najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i sl., nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije sedam dana prije početka korištenja go-dišnjeg odmora. Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koris makar i razmjerni dio go-dišnjeg odmora.

Među m, u odnosu na korištenje godišnjeg odmo-ra u 2015. godini Vlada je donijela Zakon o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojim se uskraćuje isplata po-jedinih materijalnih prava, koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolek vnim ugovori-ma ili drugim sporazumima, čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske. Člankom 2. istog Zakona za-poslenima u javnim službama uskraćuje se pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015. godinu.

3. Pravo na isplatu jubilarne nagrade 3.1. Pravo na jubilarnu nagradu u državnim i

javnim službama (nova osnovica)

Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi (Sindikat državnih i lokalnih službenika i namješteni-ka RH, Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova) sklopili su dan 17. lipnja 2015. Sporazum o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike.

78

PLAĆE I NAKNADE UDK 349.22 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Cilj Sporazuma je ujednačenje materijalnih prava u državnim i javnim službama, kako bi se jednako pri-mjenjivala ista osnovica za izračun jubilarne nagrade (1.800,00 kn), koja je uređena člankom 62. Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike, odnosno člankom 5. Dodatka II Kolek vnog ugovora. Sporazumom je brisan članak 5. Dodatka II Kolek v-nom ugovoru, kojim je bilo utvrđeno da osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosi 500,00 kn do kraja važenja tog Kolek vnog ugovora.

Također se, navedenim Sporazumom Vlada RH ob-vezala da će se svim državnim službenicima i na-mještenicima, koji su u 2014. i 2015. godini ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, ispla razlika između iznosa jubilarne nagrade, koji je isplaćen prema umanjenoj osnovici od 500,00 kn i iznosa jubilarne nagrade utvrđene prema osnovici od 1.800,00 kn.

Što se če javnih službi, Temeljnim kolek vnim ugo-vorom za službenike i namještenike u javnim služba-ma utvrđena je osnovica za izračun jubilarne nagra-de u visini od 1.800,00 kuna, te je Dodatkom II TKU smanjena osnovica za izračun jubilarne nagrade na 500,00 kuna. Dodatak II TKU se trebao primjenjiva na sve službenike i namještenike zaposlene u javnim službama, iako ga nisu potpisali svi potpisnici TKU-a.

Među m, obzirom da je TKU-om ugovoreno da će izmjene i dopune TKU-a bi važeće samo ako ih pot-pišu svi potpisnici TKU-a, sudski pravorijek u većini do sada pokrenu h pojedinačnih sporova o visini jubilarne nagrade je da je jubilarnu nagradu trebalo izračuna i ispla uz primjenu osnovice ugovorene TKU-om, odnosno osnovice u visini od 1.800,00 kn2. Prema podacima kojima sada raspolažemo, donijeto je oko 50-tak pravomoćnih presuda za isplatu razli-ke jubilarne nagrade, pokrenuto je nešto manje od 1.000 sudskih postupaka s is m tužbenim zahtje-vom, a dio zaposlenih je tek najavio podizanje sud-skih tužbi.

Obzirom na to da sudski postupci i njihovi troškovi mogu nanije dodatne, visoke i nepotrebne troško-ve za državni proračun, Vlada RH je na 232. sjednici dana 11. lipnja 2015. donijela: Odluku o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namješteni-cima u javnim službama, koja je stupila na snagu da-nom donošenja.

2  Prema podacima Vlade RH, donijeto je oko 50-tak pravomoć-nih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade, pokrenuto nešto manje od 1.000 sudskih postupaka s is m tužbenim zahtjevom, a dio zaposlenih je najavio podizanje sudskih tužbi (vidi obrazlože-nje Prijedloga odluke – t. 10.a dnevnog reda 232. sjednice Vlade) h ps://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2015/232%20sjednica%20Vlade//232%20-%2010a.pdf, 18. lipnja 2015.

Prema Odluci, službenicima i namještenicima u javnim službama, koji su jekom 2014. i 2015. godine ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, a kojima je jubilarna na-grada isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500,00 kn, ispla t će se razlika između isplaćenog iznosa jubi-larne nagrade i iznosa jubilarne nagrade po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800,00 kn, na temelju prethodnoga pisanog sporazuma s poslodavcem, s kojim će se uredi pitanja sudskih sporova i troškova te pripadajućih kamata. Odlukom je propisana i dina-mika isplate razlike jubilarne nagrade, ovisno u kojem razdoblju je stečeno pravo na isplatu.

Osnovica za izračun jubilarne nagrade u iznosu od 1.800,00 kn primjenjivat će se od dana donošenja ove Odluke, odnosno od 11. lipnja 2015. do prestanka va-ženja TKU-a, odnosno do 12. prosinca 2016. godine.

U pogledu ostvarivanja prava na jubilarnu nagradu s osnova ostvarenih godina neprekidnog staža u javnim službama primjenjuju se odredbe članka 69. TKU-a, dakle bez ograničenja i umanjenja iz članka 4. Dodatka II TKU-a, te će se jubilarna nagrada ispla-ćiva na temelju osnovice od 1800,00 kn za svakih pet godina neprekidnog staža u javnim službama do prestanka važenja TKU-a.

I u državnim i u javnim službama, dakle sukladno Odluci i Sporazumu, razlike iznosa jubilarne nagrade ispla t će se u če ri navrata do kraja 2015. godine, i to tako da će se isplata vrši prema vremenu ostvari-vanja prava na isplatu jubilarne nagrade, i to:

• Prva isplata izvršit će se službenicima i namještenici-ma koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2014. godi-ne, najkasnije do 30. srpnja 2015. godine.

• Druga isplata izvršit će se službenicima i namješte-nicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. svibnja do 31. kolovoza 2014. godine, najkasnije do 30. rujna 2015. godine.

• Treća isplata izvršit će se službenicima i namješte-nicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2014. godine, najkasnije do 30. studenog 2015. godine.

• Četvrta isplata izvršit će se službenicima i namje-štenicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja 2015. godine do 30. travnja 2014. godine do potpisivanja Sporazu-ma, najkasnije do 30. prosinca 2015. godine.

3.1.1. Visina iznosa jubilarne nagrade u državnim i javnim službama

U državnim službama, prema članku 62. Kolek vnog ugovora, službeniku i namješteniku pripada pravo na

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

79

UDK 349.22 PLAĆE I NAKNADE

isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu od-nosno rad u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u jav-nim službama, prema članku 69. TKU-a zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvje ma utvrđenim člankom 49. Ugovora (čl. 49., st. 1. TKU-a – kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu po-slodavca), kada navrši:

• 5 godina – u visini 1 osnovice • 10 godina – u visini 1,25 osnovice • 15 godina – u visini 1,50 osnovice • 20 godina – u visini 1,75 osnovice • 25 godina – u visini 2 osnovice • 30 godina – u visini 2,50 osnovice • 35 godina – u visini 3 osnovice • 40 godina – u visini 4 osnovice • 45 godina – u visini 5 osnovica.

O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindika javnih i državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Dr-žavnog proračuna s me da, ako se dogovor ne po-s gne osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1800,00 kn neto.

U pogledu ostvarivanja prava na jubilarnu nagradu s osnova ostvarenih godina neprekidne službe od-nosno rada u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuju se odredbe članka 62., stavka 1. Kolek vnog ugovo-ra, dakle bez ograničenja i umanjenja iz članka 5. Dodatka II Kolek vnom ugovoru, te će se jubilarna nagrada isplaćiva na temelju osnovice od 1800,00 kn za svakih pet godina neprekidne službe.

U javnim službama, jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu. U državnim službama, jubilar-na nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu. Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u držav-nom jelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se ispla službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po pre-stanku službe ili rada.

4. Obavijest o provedbi isplata razlika jubilarnih nagrada

Ministarstvo zdravlja poslalo je svojim korisnicima 26. lipnja 2015. obavijest o postupku provedbe ispla-ta razlika jubilarnih nagrada radnicima koji su ispla-te jubilarnih nagrada jekom 2014. i 2015. dobili po umanjenoj osnovici od 500,00 kn. Obavijest sličnog

sadržaja očekuje se i od nadležnih ministarstava dru-gim djelatnos ma.

Njom je defi nirano da će se razlike isplata vrši pre-ma dinamici utvrđenoj Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a temeljem obveznog sklapanja sporazu-ma između radnika i poslodavca i to onog radnika koji nije u sporu s poslodavcem radi isplate razli-ke iznosa jubilarne nagrade te onog radnika koji je pokrenuo spor s poslodavcem radi isplate razlike iznosa jubilarne nagrade. Dakle, potpisivanje spo-razuma predstavlja uvjet za isplatu jubilarnih na-grada, odnosno oni radnici koji sporazum ne pot-pišu, razliku će moći ostvari jedino kroz sudski postupak.

Obavijest nalaže poslodavcima da do 10. srpnja stupe u kontakt sa svim radnicima kao i onima kojima je u međuvremenu prestao radni odnos, a koji ostvaruju pravo na isplatu razlike jubilarne nagrade, te im do roka 17. srpnja 2015. ponude sklapanje sporazuma. Rok korisnika za obavještavanje Ministarstva zdravlja o broju radnika koji su odbili potpisivanje, odnosno onih koji su potpisali navedeni sporazum je 20. srpnja 2015.

5. Porezni status isplata razlika jubilarnih nagrada

Sljedećom tablicom prikazani su iznosi jubilarnih na-grada isplaćivani jekom 2013., 2014. i u 2015. do donošenja Odluke i Sporazuma, te iznosi jubilarnih nagrada prema uvećanoj osnovici s predočenim ne-oporezivim iznosima.

80

PLAĆE I NAKNADE UDK 349.22 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima i JLP(R)S /

javnim službamaUgovoreno pravo

Državne službe i javne službe3

Nova osnovica propisana Odlukom i

SporazumomNeoporezivi iznosi jubilarnih nagrada

osnovica: 500,00 kn osnovica: 1.800,00 kn

5 1 osnovica 500,00 1.800,00 u cijelos oporezivo

10 1,25 osnovice 625,00 2.250,00 1.500,00

15 1,5 osnovice 750,00 2.700,00 2.000,00

20 1,75 osnovice 875,00 3.150,00 2.500,00

25 2 osnovice 1.000,00 3.600,00 3.000,00

30 2,5 osnovice 1.250,00 4.500,00 3.500,00

35 3 osnovice 1.500,00 5.400,00 4.000,00

40 4 osnovice 2.000,00 7.200,00 5.000,00

45 5 osnovica 2.500,00 9.000,00 5.000,00

dina do 2.000,00 kn. Obzirom na nove odredbe, na-vedeni radnik ostvario je pravo na jubilarnu nagradu u iznosu od ukupno 2.700,00 kn (osnovica 1.800,00 kn, a isplata za 15 godina neprekidne službe iznosi 1,5 osnovice). Prema pretpostavljenom rješenju, isplata razlike od 1.950,00 kn bit će u cijelos neoporeziva.

Posebno je zanimljivo pitanje poreznog statusa ispla-ta razlika jubilarnih nagrada obzirom da se razlike koje se odnose na 2014. (i na 2015.) isplaćuju u 2015. godi-ni. Stoga, javljaju se dvojbe vezano uz to ulazi li isplata te razlike u zbroj radnikovih neoporezivih isplata go-dine u kojoj je isplata izvršena ili u zbroj isplata one godine kada je pravo ostvareno?3

Prema obavijes koju je Ministarstvo zdravlja 26. lip-nja 2015. slalo svojim korisnicima, do 15. srpnja 2015. sve zdravstvene ustanove dobit će potpunu obavijest o odgovarajućoj primjeni posebnih poreznih propisa vezanih uz obračun i isplatu radnicima razlike iznosa jubilarnih nagrada. Dakako, navedena uputa se oče-kuje i u drugim sektorima.

Prema našem mišljenju, a prema dosadašnjoj prak-si i neformalnim informacijama kojima raspolažemo, pretpostavlja se da će se neoporezive isplate koje su učinjene u 2015. promatra u kumula vu u toj go-dini kada su i isplaćene, dakle bez obzira radi li se o ispla razlike jubilarne nagrade ostvarene u 2014. ili u 2015. godini. Po konačnoj upu Porezne uprave koja je u pripremi, a koja će se odnosit na sve korisnike na koje se primjenjuje isplata navedene razlike, potvrdit ćemo navedenu pretpostavku.

Prema tome, osoba koja je u 2014. ostvarila pravo isplate jubilarne nagrade po osnovici od 500,00 kn, za 15 godina neprekinute službe, ukupan iznos koji je dobila bio je 750,00 kn (obzirom na isplatu 1,5 osnovice) što je u cijelos bilo isplaćeno neoporezivo kako je Pravilnikom o porezu na dohodak propisano da je neoporeziv iznos jubilarnih nagrada za 15 go-

3 Pojedini korisnici javnih službi koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a su isplaćivali jubilarnu nagradu po uvećanoj osnovici od 1.800,00 kn, no većina je ipak isplaćivala po osnovici od 500,00 kn.

ZA PRORAČUNSKE SUBJEKTE

Polugodišnji financijski izvještaji i aktualna financijska i porezna pitanja

10.00 h do 13.00 h

ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Polugodišnji izvještaji, financijsko poslovanje i aktualnosti u isplati plaća

12.00 h do 15.00 h

Zagreb, Hotel Palace, 1. srpnja 2015.Osijek, Osječko-baranjska županija, 3. srpnja 2015.

Split, Hotel Park Split, 6. srpnja 2015.Rijeka, Hotel Bonavia, 7. srpnja 2015.

Pula, Dom Sportova Mate Parlov, 8. srpnja 2015.

Detaljnije informacije o radionicama i prijavi možete pronaći na www. m4pin.hr

organizira interak vnu radionicu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

81

UDK 336.2–339.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Za društveno poduzetništvo je karakteris čno da različi pravni oblici mogu poslova kao društveni poduzetnici (npr. udruge, zadruge, d.o.o., samostalni umjetnici), a njegovi ključni elemen su misija stva-ranje društvene vrijednos , fi nancijska održivost, praćenje društvenog utjecaja (društvena revizija), ekološka i društvena odgovornost i inova vnost. U skladu sa Strategijom, društveno poduzetništvo je poslovanje temeljeno na načelima društvene, oko-lišne i ekonomske održivos , kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednos u cijelos ili većim dijelom inves ra za dobrobit zajednice.

Društveno poduzetništvo prepoznato je još u 18. i 19. stoljeću kada su se počeli osniva prvi povi organi-zacija, koji su preteča današnjih udruga i zadruga, a radi rješavanja pitanja socijalno marginaliziranih sku-pina, a vrijednos koje su se njima promicale postale su temelj moderne socijalne ekonomije. U Europi je nakon Drugog svjetskog rata značajno opao interes u vezi sa socijalno-poduzetničkim pothva ma, a već od kraja 80.- h godina prošlog stoljeća, kada je po-stalo vidljivo da kapitalizam u svojoj punini ne pru-ža zadovoljavajuće mogućnos kojima bi se fokus s profi ta prebacio na povećani doprinos profi ta/viška vrijednos za rješavanje vidljivih problema u zajedni-ci – posebice s aspekta socijalne uključenos , ova vr-sta poduzetništva doživljava svoj procvat, da bi se od 2000.- h intenziviralo njegovo promicanje i od tada

socijalno ili društveno poduzetništvo doživljava svoj ponovni procvat. Danas se procjenjuje da je gotovo 11 milijuna ljudi u Europi uključeno u socijalno podu-zetničke pothvate.

Kada promatramo EU kontekst nužno je spomenu Inicija vu za društveno poslovanje (Social Business Ini a ve) pokrenutu u listopadu 2011. godine radi poduzimanja akcija koje će osigura poboljšanje pri-stupa fi nanciranju, povećanje vidljivos društvenog poduzetništva i unaprjeđivanje zakonodavnog okvi-ra. U siječnju 2014. godine usvojena je Strasburška deklaracija, koja je defi nirala da je potrebno proširi ak vnos Inicija ve za društveno poslovanje, razvi-ja suradnju na svim razinama (EU, nacionalnoj, regi-onalnoj i lokalnoj) u stvaranju javnih poli ka namije-njenih društvenim poduzetnicima, razvijanje fi nancij-skih instrumenata, kako bi bili prilagođeni potrebama društvenih poduzetnika, potaknu istraživanja i pri-kupljanja podataka za bolje razumijevanje i vidljivost sektora.

U Hrvatskoj su se prvi društveni poduzetnici pojavili prije više od 20 godina, a nastali su iz inicija va udru-ga civilnog društva koje su tako pokušale doprinije rješavanju problema u zajednici s kojima su se susre-tali u svakodnevnim ak vnos ma, a za koje najčešće nije bilo dovoljnih fi nancijskih sredstava, te su udruge pronalazile načine kako osigura te dodatne prihode, kako bi mogli poveća kako svoje ak vnos tako i broj osoba uključenih u iste. Isto tako moramo spo-menu pitanje zadrugarstva u Hrvatskoj, koje uis nu

Financiranje projekata u okviru društvenog poduzetništva iz ESF-a 2014. – 2020.Katarina Ivanković Knežević *

Društveno poduzetništvo je oblik poslovanja koji se prvenstveno vodi društvenim ciljevima. Često se za druš-tveno poduzetništvo koris , gotovo kao sinonim, izraz socijalno poduzetništvo, među m u kontekstu novo usvojene Strategije razvoja društvenog poduzetništva 2015. – 2020. (dalje u tekstu: Strategija) pojam druš-tveno obuhvaća sve one aspekte ovog poduzetništva u smislu ak vnos usmjerenih na rješavanje određenih socijalnih fenomena i problema, ali obuhvaća i društvo u cjelini, dakle izlazi iz okvira socijale i prelazi u sferu zajednice. Većina ak vnos navedenih u strategiji fi nancirat će se sredstvima Europskog socijalnog fonda u Opera vnom programu: Učinkovi ljudski potencijali 2014. –2020., a prve ak vnos krenut će se provodi od rujna 2015. godine. Autorica u tekstu detaljnije piše o ak vnos ma koje će se fi nancira u okviru ESF, a odnose se na projekte društvenog poduzetništva, kao i o fi nancijskim alokacijama i korisnicima sredstava.

* Katarina Ivanković Knežević, Ministarstvo rada i mirovinskog su-stava, Zagreb.

82

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2–339.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

ima dugu tradiciju, posebice u kontekstu rješavanja socijalnih problema, te gotovo 150-godišnju tradiciju učeničkog zadrugarstva.

Glede nacionalnog konteksta važno je spomenu Nacionalnu strategija stvaranja po cajnog okruženja za razvoj civilnog društva (2012. – 2016.), koja sadr-ži mjeru za osnaživanje uloga organizacija civilnoga društva za socijalne inovacije i društveno poduzet-ništvo. Ovo pitanje bilo je adresirano i u prethodnoj strategiji usmjerenoj na razvoj civilnog društva, a u najvećoj mjeri odnosilo se na promicanje koncepta društvenog poduzetništva. Isto tako Strategija bor-be pro v siromaštva i socijalne isključenos (2014. – 2020.) navodi po canje društvenog poduzetništva kao stratešku ak vnost u području zapošljavanja.

Kako je i istaknuto u tekstu Strategije hrvatski zako-ni ne prepoznaju društveno poduzetništvo kao spe-cifi čan pojam. Ipak, nužno je istaknu kako zakonski okvir ne sprječava razvoj i poslovanje društvenih po-duzeća, a najvažniji zakoni u ovom području su Zakon o zadrugama, Zakon o udrugama, Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakon o javnoj nabavi i Zakon o po ca-nju razvoja malog gospodarstva.

Pojavom europskih fondova, posebno IV. Komponen-te Instrumenta predpristupne pomoći IPA dolazi do prave ekspanzije socijalno poduzetničkih projekata i poduhvata, najviše u području uključivanja skupina u nepovoljnom položaju na tržište rada ili rješavanja nekog socijalnog problema u zajednici. Danas govori-mo o gotovo tri milijuna eura i 30-tak projekata pro-vedenih u okviru IPA-e i Europskog socijalnog fonda (ESF) koji imaju obilježja društvenog poduzetništva. Upravo je to bio po caj i posljednjih godina intenziv-no promišljalo kako pristupi ovom pitanju i kako ga unaprijedi . Stoga se i pristupilo izradi sveobuhvatne Strategije, koja osim strateškog dijela ima i detaljno razrađen plan implementacije pojedinih mjera i ak- vnos .

Strategijom su defi nirani sljedeći kriteriji prepoznava-nja društvenih poduzetnika:

1) Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu druš-tvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.

2) Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvod-nje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unaprjeđenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

3) Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osi-gurava fi nancijsku održivost tako da u trogodiš-

njem razdoblju poslovanja najmanje 25 % prihoda planira ostvari ili ostvaruje obavljanjem svoje po-duzetničke djelatnos .

4) Društveni poduzetnik najmanje 75 % dobi , odno-sno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje dje-latnos ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslo-vanja, odnosno djelovanja.

5) Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, od-nosno djelovanja.

6) Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave ili jelo javne vlas ne može bi isključivi osnivač društvenog poduzetnika.

7) Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski na-čin odlučivanja (uključenost dionika u transparen-tno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo povezano s vlasničkim udjelima ili članskim ulogama, već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te surad-ničke organizacije.

8) Društveni poduzetnik pra i vrednuje svoje druš-tvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koris u planiranju svog daljnjeg poslovanja te vodi računa o njihovu po-boljšanju.

9) Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obav-lja djelatnost, svojim općim ak ma ima defi niranu obvezu svoju imovinu prenije u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s is m ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebi za razvoj društvenog poduzetništva.

U skladu s prethodno navedenim kriterijima defi niran je i pojam društvenog poduzetnika:

Društveni poduzetnik je svaka pravna ili fi zička osoba koja kon nuirano obavlja registriranu gos-podarsku djelatnost i svojim trogodišnjim stra-teškim poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ako posluje dulje od tri godine, dosadaš-njim rezulta ma može dokaza da djeluje u skla-du s kriterijima za prepoznavanje društvenih po-duzetnika navedenim od točke 1. do točke 9.

Opći cilj Strategije je uspostava po cajnog okruženja za promicanje i razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenos , te pravednija raspodjela društvenog bogatstva. Također su defi nirana i če ri specifi čna cilja, koja odgovaraju mjerama Strategije, i to:

1) Uspostava i unaprjeđenje zakonodavnog i ins tuci-onalnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva.

2) Uspostava fi nancijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

83

UDK 336.2–339.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

3) Promicanje važnos i uloge društvenog poduzet-ništva u svim oblicima obrazovanja.

4) Osiguranje vidljivos uloge i mogućnos društve-nog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informi-ranje opće javnos o temama u vezi s društvenim poduzetništvom.

Mjera 1 Uspostava i unaprjeđenje zakonodavnog i ins tucionalnog okvira za razvoj društvenog po-duzetništva

U prvoj mjeri koja se odnosi na uspostavu i una-prjeđenje zakonodavnog i ins tucionalnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva, predviđena je provedba niza ak vnos poput uspostava ins tuci-onalne jedinice i suradničkih odnosa s drugim ins -tucijama radi učinkovite pripreme i provedbe javnih poli ka namijenjenih razvoju i praćenju društvenog poduzetništva (navedena ins tucionalna jedinica us-postavljena je u lipnju 2015. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava), dubinske analize po-treba postojećih društvenih poduzetnika, dubinske analize postojećeg zakonodavnog okvira kao podloga za iniciranje usklađenih zakonodavnih promjena radi stvaranja po cajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva, razvoja sustava po caja i olakšica za društvene poduzetnike na temelju preporuka pro-izašlih iz analize zakonodavnog okvira i analize po-treba, uspostave jedinstvene evidencije društvenih poduzetnika, razrada kriterija i pravila prepoznavanja društvenih poduzetnika, osiguranja povoljnih uvjeta za korištenje neiskorištenih javnih prostornih resur-sa (poslovnih, građevinskih, poljoprivrednih) diljem Republike Hrvatske, te osiguranjem odgovarajućih izvora fi nanciranja za potrebe prilagodbe, uređenja i opremanja infrastrukture za društveno-poduzetničke ak vnos , razvoj i sustavna podrška djelovanju naci-onalnih potpornih mehanizama za razvoj društvenog poduzetništva, potpora za kvan ta vna i kvalita vna znanstvena i stručna istraživanja društvenog podu-zetništva te razvoj i primjena metodologije za praće-nje i vrednovanje društvenog, ekonomskog i okoliš-nog utjecaja društvenog poduzetništva.

Mjera 2 Uspostava fi nancijskog okvira za učinko-vit rad društvenih poduzetnika

Mjerom Uspostava fi nancijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika, predviđen je razvoj i uspostava jedinstvenog jamstvenog mehanizma/fon-da, kojim bi se ulagačima smanjili rizici, a društvenim poduzetnicima olakšao pristup tržištu kapitala, osi-guranje sustavne fi nancijske potpore razvoju sektora društvenog poduzetništva po europskim fondovima i programima, uz proračunsko sufi nanciranje, uspo-stava okvira za fi nanciranje društvenog poduzetniš-

tva, osiguranje podrške razvoju sustava inova vnih fi nancijskih instrumenata za po canje društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija, te dodjela bespo-vratnih sredstava društvenim poduzetnicima za za-pošljavanje teže zapošljivih skupina, razvoj i unaprje-đenje socijalnih usluga, ulaganja u socijalne inovacije, su-upravljanja javnim dobrima u lokalnoj zajednici i razvoja solidarne razmjene.

Mjera 3 Promicanje važnos i uloge društvenog poduzetništva u svim oblicima obrazovanja

U trećoj mjeri usmjerenoj na promicanje važnos i uloge društvenog poduzetništva u svim oblicima ob-razovanja predviđeno je fi nanciranje ak vnos po-drške obrazovnim ustanovama koje provode različite oblike društvenog poduzetništva (učeničko zadru-garstvo, vježbeničke tvrtke, projek u partnerstvu s provoditeljima društvenog poduzetništva), po canje projekata koji promiču cjeloživotno učenje pomoću obrazovnih programa temeljenih na ishodima učenja, među kojima je i društveno poduzetništvo, potpora promociji društvenog poduzetništva po natječajima za ustanove obrazovanja na svim razinama, potpore razvoju, uvođenju i replikaciji/skaliranju inova vnih obrazovnih programa radi po canja razvoja društve-nog poduzetništva i socijalnih inovacija u ustanovama obrazovanja, potpore za skano i mul medijsko/web informiranje za potrebe izobrazbe u području druš-tvenog poduzetništva, pružanje potpore stručnom usavršavanju nastavnika u stjecanju kompetencija za društveno poduzetništvo, po canje osposobljavanja odraslih za potrebe društvenog poduzetništva, razvoj i provedba informiranja i izobrazbe djelatnika javnog i civilnog sektora (državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, HZZ-a, CZSS-a, LPZ/, LAG-ova, Sveučilišta) o mogućnos ma i modelima razvoja i podrške društvenog poduzetništva na nacionalnim, županijskim i lokalnim razinama i posebno važno fi -nancijsko i porezno opismenjavanje za društvene po-duzetnike.

Mjera 4 Osiguranje vidljivos uloge i mogućnos društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj

Četvrtom mjerom usmjerenom osiguranju vidljivo-s uloge i mogućnos društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informiranje opće javnos o te-mama u vezi s društvenim poduzetništvom fi nancirat će se ak vnos informiranja medija i javnos o mo-gućnos ma i važnos razvoja društvenog poduzet-ništva, promocija primjera dobre prakse društvenih poduzetnika po organizaciji javnih događanja, osigu-ranju potpore inicija vama i projek ma koji promiču društveno poduzetništvo u zajednici (su)fi nancira-njem troškova produkcije promo vnih materijala i

84

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2–339.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

mul medijalnog prikaza društvenog poduzetništva, po canje pojedinačnih i zajedničkih nastupa druš-tvenih poduzetnika na tržištu te potporu izgradnji za-jedničkih proizvoda i usluga te promocija deklaracija i oznaka na proizvodima i uslugama s dodatnom druš-tvenom i okolišnom vrijednos (ekooznake Europske unije Ecolabel, EMAS).

Mjera 5 Praćenje provedbe Strategije

Petom mjerom pod nazivom: Praćenje provedbe Strategije, defi nirano je osnivanje i rad Savjeta za razvoj društvenog poduzetništva, praćenje pro-vedbe Programa fi nanciranja društvenog podu-zetništva iz ESF-a i evaluacije provedbe Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hr-vatskoj 2015. – 2020. Glede fi nancijskog aspekta za provedbu pojedinih mjera predviđeno je ukupno 270.650.000,00 kn, i to 17.900.000,00 za proved-bu prve mjere namijenjene zakonodavnom i ins -tucionalnom okviru, 160.850.000,00 za osiguranje fi nancijskog kapitala, 75.000.000,00 za obrazovne ak vnos , 75.000.000,00 za promicanje koncepta, te 400.000,00 za pitanja u vezi s praćenjem i vredno-vanjem Strategije.

Većina ak vnos navedenih u strategiji fi nancirat će se sredstvima Europskog socijalnog fonda u Opera- vnom programu: Učinkovi ljudski potencijali 2014.

– 2020., a prve ak vnos započet će se provodi od rujna 2015. godine.

Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj svakako pru-ža velike mogućnos svima onima koji žele poslova- u skladu s njegovim načelima. Kako su se postoje-ći društveni poduzetnici u najvećoj mjeri uspostav-ljali projek ma, koji osiguravaju uspostavu i poče-tak ak vnos , ali ne i dugoročnu održivost, nužno je osigura dostupnost kapitala, što će se i učini po tzv. fi nancijskim instrumen ma (poput povoljni-jih kreditnih linija, osiguranja garancija i sl.), koji će ipak u puno većoj mjeri moći osigura razvoj novih proizvoda i usluga radi osiguranja njihove konku-rentnos na tržištu. Uspostavom Evidencije druš-tvenih poduzetnika osigurat će se transparentnost pojavnos i poslovanja društvenih poduzetnika, a posebice u kontekstu razrade poreznih ili nekih drugih olakšica.

U svakom slučaju društveni ili socijalni poduzetnici i dalje će se odlikova svojim radom za lokalnu zajed-nicu, rješavanje bitnih društveno-ekonomskih pro-blema i unaprjeđivanje društva u cjelini.

seminari i radionice u najavi

rujan 2015.

EU FONDOVI

Metodologija izrade lokalnih strategija razvoja ljudskih potencijala

Mogućnos fi nanciranja projekata iz Europskog socijalnog fonda

Financijsko i računovodstveno upravljanje EU projek ma

Priprema projekata iz Erasmus + programa

Uskoro detaljnije na našim web stranicama

www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

85

UDK 351.1 JAVNA UPRAVA

1. Pretpostavke za prijam u službuZa prijam u službu u upravna jela lokalne jedinice potrebno je prethodno ispunjenje sljedećih pretpo-stavki:

• da postoji slobodno radno mjesto utvrđeno pravil-nikom o unutarnjem redu (čl. 4., st. 1. Zakona)

• da je popunjavanje radnog mjesta predviđeno pla-nom prijma u službu, osim u slučaju potrebe prijma na određeno vrijeme i popune radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon donošenja plana za te-kuću godinu (čl. 8. Zakona)

• da su osigurana sredstva u proračunu lokalne jedi-nice (čl. 19., st. 3. Zakona).

U slučaju prijma u službu bez ispunjenja navedenih pretpostavki, pročelnik upravnog jela, odnosno oso-ba ovlaštena za donošenje rješenja sukladno odred-bama članka 5. Zakona, odgovorna je za prekršaj iz članka 121., stavka 1., točaka 1., 2. i 5. Zakona, i kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna.

2. Uvje za prijam u službuPored općih uvjeta za prijam u službu (punoljetnost, hrvatsko državljanstvo i zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima), koje moraju ispunjava sve osobe koje se primaju u službu, neovisno o tome na koje se radno

mjesto primaju, zakonom, propisom donesenim na temelju zakona ili pravilnikom o unutarnjem redu propisuju se posebni uvje za prijam u službu i ras-pored na radno mjesto (određena stručna sprema i struka, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit, znanje određenog stra-nog jezika, posebna znanja, sposobnos i vješ ne, posebna zdravstvena sposobnost i dr.)2.

Uredbom o klasifi kaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 74/10 i 125/14) za radna mjesta utvrđena unutar svake ka-tegorije i potkategorije propisana je potrebna razina standardnih mjerila za klasifi kaciju, uključujući struč-no znanje, koje je iznimno značajno, jer predstavlja uvjet za raspored na radno mjesto (stupanj obrazo-vanja, potrebno radno iskustvo na odgovarajućim po-slovima i dr.). Pravilnici o unutarnjem redu moraju bi u skladu s navedenom Uredbom.

Za svako radno mjesto u upravnom jelu, kod opisa standardnog mjerila potrebnog stručnog znanja, mo-raju bi propisani: stupanj obrazovanja i određena ili odrediva struka potrebna za obavljanje poslova rad-nog mjesta, potrebno radno iskustvo na odgovaraju-ćim poslovima i dr. uvje iz Uredbe ili posebnog zako-na, a mogu se propisani i dodatni uvje (npr. položen pravosudni ispit, stručna izobrazba za zvanje ovlašte-nog unutarnjem revizora u javnom sektoru, dodatna znanja, sposobnos i vješ ne potrebna za učinkovito obavljanje poslova radnog mjesta).

2  V. prekršaj iz članka 121., stavka 1., točke 6. Zakona – ako se ras-poredi službenika ili namještenika na radno mjesto za koje ne ispu-njava propisane uvjete.

Postupak prijma u službu u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupraviSanda Pipunić *

Poslove u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici. Način i postupak njihovog zapošljavanja, te njihova prava, obveze i odgovornos uređena su Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11; dalje u tekstu: Zakon). U ovom članku, autorica obrađuje pitanja u vezi sa zapošljavanjem službenika, ali se sve navedeno na odgovarajući način odnosi i na namještenike, osim vježbeničkog staža i obveze polaganja državnog stručnog ispita prema članku 116. Zakona1.

* Sanda Pipunić, dipl. iur., načelnica Sektora za službenički sustav, Ministarstvo uprave, Zagreb.1 U članku se koriste izrazi upravna jela i lokalna jedinica gdje se izraz upravna jela odnosi na upravne odjele i službe te izraz lokal-na jedinica koji se odnosi na jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

86

JAVNA UPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Iako je položen državni stručni ispit jedan od uvje-ta za prijam u službu i raspored na radno mjesto, osoba koja ima potrebno radno iskustvo na odgova-rajućim poslovima, a nema položen državni stručni ispit, može se primi u službu i rasporedi na radno mjesto, pod uvjetom da ispit položi u roku godine dana od prijma u službu. Osobe bez radnog iskustva u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci, kao i osobe s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, mogu se primi u službu i raspo-redi isključivo kao vježbenici, prema člancima od 85. do 91. Zakona.

3. Zapreke za prijam u službuU Zakonu su propisane okolnos koje priječe prijam određenih osoba u službu (čl. 15. i 16. Zakona) te prekršaj u slučaju prijma u službu osobe za koju se znalo ili moglo zna da postoje zapreke za prijam u službu sukladno odredbama ovoga Zakona (čl. 121., st. 1., t. 3. Zakona). Također je u članku 115. stavku 1. točki i) Zakona predviđen prestanak službe po sili zakona kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam u službu propisana Zako-nom – danom saznanja za to3. U službu ne može bi primljena osoba pro v koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 15. Zakona.

Radi se o kaznenim djelima pro v života i jela, pro v slobode i prava čovjeka i građanina, pro v Republike Hrvatske, pro v vrijednos zaš ćenih međunarod-nim pravom, pro v spolne slobode i spolnog ćudo-ređa, pro v braka, obitelji i mladeži, pro v imovine, pro v sigurnos pravnog prometa i poslovanja, pro- v pravosuđa, pro v vjerodostojnos isprava, pro v

javnog reda ili pro v službene dužnos .

Navedene zapreke postoje neovisno o vrs i visini propisane odnosno izrečene kazne, a ne odnose se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom.

Pored toga, u službu ne može bi primljena osoba kojoj je prestala služba u upravnom jelu lokalne je-dinice:

• zbog teške povrede službene dužnos , u razdoblju od če ri godine od prestanka službe

• zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od če ri godine od prestanka službe.

3  Ako službenik jekom službe bude osuđen za kazneno djelo iz članka 15. Zakona (kazneno djelo koje predstavlja zapreku za prijam u službu) služba mu prestaje po sili zakona danom pravomoćnos presude (čl. 115., st. 1., t. e) Zakona).

4. Javni natječaj – pravilo i izuzeci U službu u upravna jela lokalne jedinice prima se po javnom natječaju, ako Zakonom nije drukčije propi-sano, čime se osigurava dostupnost ove javne službe svim građanima pod jednakim uvje ma4.

Natječaj se obvezno objavljuje u Narodnim novinama, a može se objavi i u dnevnom ili tjednom sku. Na-tječaj za prijam u službu raspisuje pročelnik upravnog jela, a natječaj za imenovanje pročelnika upravnog jela raspisuje općinski načelnik, gradonačelnik, od-

nosno župan. Obvezni sadržaj javnog natječaja utvr-đen je u članku 19. Zakona.

Natječaj nije obvezan:

• kod prijma u službu na određeno vrijeme, osim kod prijma vježbenika prema članku 29., stavku 1. i članku 86. Zakona

• kod zadržavanja u službi vježbenika koji je položio državni stručni ispit prema članku 91. Zakona

• kod prijma u službu osobe koja je na temelju ugo-vora o s pendiranju ili školovanju u obvezi radi određeno vrijeme u službi u upravnom jelu lokal-ne jedinice.

Natječaj se također ne provodi u slučaju prijma u služ-bu osobe zaposlene u državnom jelu, pravnoj osobi s javnim ovlas ma ili upravnom jelu iste ili druge lo-kalne jedinice, nego se u tom slučaju prijam u službu provodi na temelju pisanog sporazuma između pro-čelnika upravnog jela u koje se osoba prima u službu i pročelnika upravnog jela, odnosno čelnika držav-nog jela ili ovlaštenog predstavnika pravne osobe u kojoj je osoba do tad radila, uz njezin prethodni pri-stanak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano5.

Navedeni izuzeci od pravila obveznos javnog natječa-ja ne odnose se na imenovanje pročelnika upravnog jela, jer je u članku 53.a stavku 1. Zakona o lokalnoj

i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13) izrijekom propisano da se pročelnik upravnog jela imenuje na temelju javnog natječaja.

5. Postupak provedbe javnog natječaja do donošenja rješenja

U članku 17., stavku 3. Zakona propisano je da postu-pak provedbe javnog natječaja do donošenje prijma

4  V. prekršaj iz članka 121., stavka 1., točke 4. Zakona – ako pročel-nik upravnog jela odnosno osoba ovlaštena za donošenje rješenja primi u službu bez raspisanoga javnog natječaja, osim u slučaju kad je ovim Zakonom propisano da se natječaj ne provodi. 5  V. članak 108. Zakona – premještaj za vrijeme raspolaganja u dru-go upravno jelo iste ili druge lokalne jedinice, ako mjesto rada nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja službenika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

87

UDK 351.1 JAVNA UPRAVA

u službu nije upravni postupak u smislu zakona ko-jim se uređuje opći upravni postupak, bez obzira na to što se na temelju rezultata tog postupka donosi rješenje.

Ovom odredbom isključuje se primjena Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09; dalje u tekstu: ZUP) kod postupanja povjerenstva za pro-vedbu javnog natječaja u vezi s obradom prijava, prethodnu provjeru znanja i sposobnos , implikaci-je neodazivanja na provjeru te utvrđivanje i dostavu rang-liste.

Prema našem mišljenju, razlog za isključenje primjene ZUP-a je intencija zakonodavca da se iz natječajnog postupka eliminira primjena odredaba ZUP-a u svim pitanjima prijma u službu u kojima primjena ZUP-a nije svrhovita (kao npr. pozivanje podnositelja prijave na dopunu, način pozivanja kandidata na prethodnu provjeru znanja i sposobnos i sl.).

Među m, navedeno generalno isključivanje odreda-ba upravnog postupka iz dijela natječajnog postup-ka je pravno vrlo problema čno, jer dovodi u pita-nje pravnu zaš tu osoba koje su podnijele prijavu na javni natječaj, a povjerenstvo za provedbu javnog natječaja ocijeni da njihove prijave nisu pravodobne i uredne ili da te osobe ne ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja te se njihove prijave ne upućuju u daljnju proceduru.

5.1. Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja

Natječaj za prijam u službu provodi povjerenstvo koje imenuje pročelnik upravnog jela, a natječaj za ime-novanje pročelnika upravnog jela provodi povjeren-stvo koje imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Povjerenstvo za provedbu natječaja mora ima neparan broj, a najmanje tri člana.

Sastav povjerenstva nije propisan Zakonom, nego je ostavljeno osobi koja imenuje povjerenstvo da odlu-či iz kojih će redova imenova članove povjerenstva. Imajući u vidu važne i odgovorne zadaće povjeren-stva, u njegovom sastavu treba osigura stručne osobe, koje će proves zakonit postupak i valjano

rangira kandidate s obzirom na njihovo znanje i spo-sobnos .

Naša je preporuka da se u manjim jedinicama, koje nemaju stručne osobe za provedbu postupka javnog natječaja, u sastav povjerenstva uključe vanjski čla-novi, u suradnji s drugim lokalnim jedinicama ili udru-gama lokalnih jedinica. Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

• utvrđuje koje su prijave na natječaj pravovremene i potpune

• utvrđuje listu kandidata prijavljenih na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete propisane natječajem

• kandidate s liste poziva na prethodnu provjeru znanja i sposobnos

• provodi postupak provjere znanja i sposobnos • podnosi izvješće o provedenom postupku, uz koje

prilaže rang-listu kandidata, s obzirom na rezultate provedene provjere znanja i sposobnos .

5.2. Prijave koje nisu pravodobne i uredne ili osoba ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja

Prema članku 21. Zakona, osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni natječaj. Toj se osobi dostavlja pisana obavijest u kojoj se navode razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom prijavljenim na javni natje-čaj, a pro v navedene obavijes nema pravo podno-šenja pravnog lijeka. Urednom prijavom smatra se: prijava koja sadržava sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju (čl. 19., st. 8. Zakona). U tekstu javnog natječaja mora bi navedeno što se smatra urednom prijavom.

U vezi s utvrđivanjem formalnih uvjeta iz javnog na-tječaja, može se pojavi pitanje koji je dan mjeroda-van za utvrđivanje ispunjava li osoba uvjete iz javnog natječaja (npr. ima li potrebno radno iskustvo na od-govarajućim poslovima, položen stručni ispit i dr.). U vezi s navedenim pitanjem upućujemo na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske, prema kojem je

88

JAVNA UPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

za utvrđivanje uvjeta iz javnog natječaja mjerodavan posljednji dan roka za podnošenje prijava na natječaj, a ne dan objave javnog natječaja odnosno oglasa u Narodnim novinama6.

5.3. Prethodna provjera znanja i sposobnos

Prethodnoj provjeri znanja i sposobnos kandida-ta mogu pristupi samo kandida koji ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja. Smatra se da je kandidat, koji nije pristupio prethodnoj provjeri zna-nja, povukao prijavu na natječaj. Prethodna provjera znanja i sposobnos kandidata obavlja se pisanim te-s ranjem i intervjuom, a po potrebi i provjerom prak- čnog rada na određenim poslovima.

Način i sadržaj tes ranja i intervjua nije propisan Za-konom, već je povjerenstvu ostavljena mogućnost izbora najprimjerenijeg oblika utvrđivanja znanja i sposobnos kandidata. Za svaki dio provjere znanja i sposobnos kandida ma se dodjeljuje određeni broj bodova od 1 do 10, s m da se intervju provodi samo s kandida ma koji su ostvarili najmanje 50 % bodova iz svakog dijela provjere znanja i sposobnos kandi-data na provedenom tes ranju i provjeri prak čnog rada, ako je ta provjera provedena7.

Prema tome, za pristup intervjuu nije dovoljno da je kandidat ostvario najmanje 50 % ukupno mogućeg broja bodova (računajući ukupno za sve prethodno provedene dijelove provjere znanja i sposobnos ), nego je potrebno najmanje 50% bodova iz svakog di-jela provjere. Stoga, ako je prije intervjua npr. prove-deno pisano tes ranje, provjera znanja stranog jezika i provjera rada na računalu (tri provjere), na kojima je moguće ostvari ukupno 30 bodova (za svaki dio provjere po 10 bodova), pravo na pristup intervjuu ima kandidat koji je u svakoj od h provjera ostvario najmanje po pet bodova.

Ako nijedan kandidat ne stekne pravo na pristup in-tervjuu, jer nije ostvario najmanje 50 % bodova u svakom dijelu provjere znanja i sposobnos , javni natječaj treba poniš sukladno članku 24., stavku 5. Zakona.

Nakon prethodne provjere znanja i sposobnos kan-didata, povjerenstvo za provedbu natječaja utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju ostva-

6  V. odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-III-1626/2005 od 13. srpnja 2005. godine.7 Preporuka je provedba strukturiranog intervjua (s unaprijed utvr-đenim pitanjima, jednakim za sve kandidate) i vođenje zapisnika o tome, što u slučaju žalbe odnosno upravnog spora omogućuje jasne i usporedive informacije u obrazloženju izbora kandidata i razlozima neizbora kandidata koji su izjavili žalbu, odnosno pokrenuli upravni spor.

renih bodova. Izvješće o provedenom postupku i rang-listu kandidata povjerenstvo dostavlja pročel-niku upravnog jela, a kod natječaja za imenovanje pročelnika upravnog jela izvješće i rang-listu dostav-lja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu (čl. 23., st. 2. Zakona).

6. Donošenje rješenja 6.1. Rješenje o prijmu u službu

U Zakonu nije izrijekom navedeno da pročelnik upravnog jela (odnosno općinski načelnik, grado-načelnik ili župan kod imenovanje pročelnika) obav-lja izbor kandidata. Među m, to proizlazi iz članka 23., stavka 2. i članka 24., stavka 1., a u vezi s član-kom 5., stavcima 1. i 2. Zakona. Za izabranog kan-didata donosi se rješenje o prijmu u službu, a kod natječaja za imenovanje pročelnika upravnog jela rješenje o imenovanju.

Sukladno članku 5. Zakona, rješenje o prijmu u služ-bu donosi pročelnik upravnog jela ili službena osoba kojoj je rješavanje o tome utvrđeno opisom poslova radnog mjesta, sukladno pravilniku o unutarnjem redu, a rješenje o imenovanju pročelnika donosi op-ćinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Pitanje je li pročelnik upravnog jela (odnosno op-ćinski načelnik, gradonačelnik ili župan kod imeno-vanje pročelnika) vezan redoslijedom kandidata na rang-lis koju mu je dostavilo povjerenstvo, za sada ostaje bez pravog odgovora. Odgovor na ovu dvojbu dat će sudska praksa, ali nesporno je da izbor mora bi valjano obrazložen u smislu ZUP-a i da je najlakše obrazloži izbor kandidata, koji je ostvario najbolje rezultate na prethodnoj provjeri znanja i sposobnos kandidata.

Među m, valja razmisli je li kod izbora kandidata, pored ispunjavanja formalnih uvjeta za prijam u služ-bu i raspored na radno mjesto, dovoljan samo krite-rij ukupnog broja bodova ostvarenih na provedenoj prethodnoj provjeri znanja i sposobnos kandidata, ili bi pak trebalo uze u obzir i dosadašnje radno isku-stvo kandidata na određenim poslovima, rezultate ostvarene u dosadašnjem radu, posebna znanja i vje-š ne (koji nisu navedeni kao formalni uvje za raspo-red, ali mogu bi korisni pri obavljanju poslova rad-nog mjesta koje se popunjava), te izabra kandidata koji stvarno ima najbolje reference.

U tom bi slučaju u obrazloženju rješenja trebalo nave-s valjane razloge zbog kojih je izabran kandidat koji nije prvi na rang-lis . Ipak, mišljenje je da izabrani kandidat mora bi pri vrhu rang-liste, jer u pro vnom prethodna provjera znanja i sposobnos ne bi imala smisla.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

89

UDK 351.1 JAVNA UPRAVA

U rješenju o prijmu u službu obvezno se navode po-daci o kandidatu koji se prima u službu (ime i prezi-me, stručna prema i struka, ukupni radni staž, radni staž u struci8), radno mjesto na koje se prima, vrije-me trajanja službe, trajanje probnog rada, podatak o položenom državnom stručnom ispitu, odnosno roku za polaganje državnoga stručnog ispita, ako ispit nije položen.

Na sadržaj rješenja o imenovanju pročelnika uprav-nog jela odgovarajuće se primjenjuju odredbe o sadržaju rješenja o prijmu u službu i rješenja o ras-poredu na radno mjesto, te stoga, pored podataka iz rješenja o prijmu u službu9, treba naves i datum početka rada te podatke o plaći10.

Rješenje o prijmu u službu, odnosno rješenje o ime-novanju pročelnika, donosi se najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava. Nakon raspisanog natječaja ne mora se izvrši izbor, ali se

8  Prema mišljenju da se pod radnim stažem u struci iz članka 24. stavka 2. Zakona podrazumijeva radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (defi nirano u članku 13. Zakona). 9  Kod rješenja o imenovanju pročelnika, s obzirom na odgovarajuću primjenu odredbe članka 24., stavka 2. Zakona (kojom je propisan sadržaj rješenja o prijmu u službu), neće se navodi da se osoba prima u službu na određeno radno mjesto, nego da se imenuje pro-čelnikom upravnog jela. 10  Za razliku od provedbe javnog natječaja za prijam u službu (gdje se donose dva rješenja za izabranog kandidata – rješenje o prijmu u službu i, po njegovoj izvršnos , rješenje o rasporedu na radno mjesto), kod provedbe javnog natječaja za imenovanje pročelnika upravnog jela donosi se samo jedno rješenje – rješenje o imeno-vanju, pro v kojeg žalba nije dopuštena (rješenje je izvršno), ali se može pokrenu upravni spor. Upravo iz tog razloga rješenje o ime-novanju sadrži elemente i rješenja o prijmu u službu i rješenja o ras-poredu na radno mjesto.

u tom slučaju donosi odluka o poništenju natječaja u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje pri-java, a pro v te odluke nije dopušteno podnošenje pravnih lijekova. Odluka se dostavlja svim kandida -ma prijavljenim na natječaj. Odluka o poništenju na-tječaja donosi se i u slučaju kada se na natječaj ne prijavi ni jedan kandidat.

Rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata, odnosno rješenje o imenovanju pročelnika uprav-nog jela, dostavlja se kandida ma prijavljenim na natječaj. Među m, rješenje se ne dostavlja podno-siteljima prijava koje nisu pravodobne i/ili uredne te podnositeljima koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja11. Iz odredbe članka 22., stavka 2. Zakona (prema kojoj se smatra da je kandidat, koji nije pri-stupio prethodnoj provjeri znanja, povukao prijavu na natječaj) može se zaključi da rješenje ne treba dostavlja ni kandida ma koji nisu pristupili prethod-noj provjeri znanja.

Pro v rješenja o prijmu u službu kandidat koji nije primljen u službu može podnije žalbu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Žalba odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu. Pro v rješenja o imenovanju pročelnika upravnog jela žalba nije dopuštena, ali se može pokrenu uprav-ni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješe-nja o imenovanju.

11  Rješenje ne treba dostavlja osobama koje su podnijele nepra-vodobne i neuredne prijave na natječaj, jer je u članku 21. Zakona izrijekom navedeno da se te osobe ne smatraju kandida ma prijav-ljenim na natječaj.

90

JAVNA UPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

6.2. Rješenje o rasporedu na radno mjesto

Po izvršnos rješenja o prijmu u službu donosi se rje-šenje o rasporedu. U rješenju o rasporedu navode se podaci o kandidatu primljenom u službu (ime i prezi-me, stručna sprema i struka, ukupni radni staž, radni staž u struci), radno mjesto na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, datum početka rada, podaci o plaći, podatak o položenom državnom stručnom ispitu, odnosno rok za polaganje državnog stručnog ispita, ako ga nije položio. Kan-didat primljen u službu postaje službenik i počinje ostvariva prava u vezi sa službom danom početka rada, utvrđenim rješenjem o rasporedu. Dan početka rada može se posebnim rješenjem iz opravdanih ra-zloga odgodi za određeno vrijeme.

Ako osoba primljena u službu ne počne radi odre-đenog dana, smatra se da je odustala od prijma u službu i rasporeda na radno mjesto. U tom slučaju može se primi u službu nekog drugog kandidata s rang-liste kandidata prijavljenih na is natječaj. Me-đu m, ako je primljeni kandidat otkazao službu na-kon početka rada, makar radio samo jedan dan, na njegovo mjesto ne može se primi drugi kandidat s rang-liste u istom natječajnom postupku. Ako se želi popuni radno mjesto, mora se proves novi natje-čajni postupak.

7. Prijam u službu na određeno vrijeme Posebnos postupka prijma u službu na određeno vrijeme, u odnosu na prijam u službu na neodređe-no vrijeme, proizlaze iz potrebe žurnog popunjavanja radnog mjesta odnosno obavljanja određenih poslo-va12. Posebnos postupka prijma u službu na određe-no vrijeme su sljedeće:

• nije uvjetovan planom prijma u službu• probni rad je propisan samo u slučaju predvidivog

trajanja službe od najmanje šest mjeseci • probni rad traje dva mjeseca• prijam se obavlja po oglasu, koji se obvezno objav-

ljuje po nadležnoj službi za zapošljavanje, a može se objavi i u jednom dnevnom ili tjednom listu

• rok za podnošenje prijava na oglas je osam dana od dana objave oglasa kod nadležne službe za za-pošljavanje

• žalba pro v rješenja o prijmu u službu ne odgađa izvršenje rješenja13.

12  V. razloge za prijam u službu na određeno vrijeme (čl. 28., st. 1. Zakona) 13  V. članak 133., stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku: ako žalba nema odgodni učinak, prvostupanjsko rješenje postaje izvršno dostavom stranci (u konkretnom slučaju, rješenje o prijmu u

Prema tome, postupak prijma u službu na određeno vrijeme (oglasom), računajući od donošenja odlu-ke o popunjavanju radnog mjesta do početka rada primljenog službenika, može se proves u mnogo kraćem vremenu nego postupak prijma u službu na neodređeno vrijeme (po javnom natječaju), i to zbog načina objave oglasa, kraćeg roka za prijave kandida-ta te stoga što žalba u tom postupku nema odgodni učinak.

U pogledu sadržaja i provedbe postupka oglasa, do-nošenja i dostave rješenja o prijmu u službu odgo-varajuće se primjenjuju odredbe Zakona o prijmu u službu po natječaju. Mišljenje je da se pod odgova-rajućom primjenom odredaba Zakona o postupku prijma u službu po natječaju podrazumijeva i ob-veznost prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, koja se obavlja pisanim tes ranjem i in-tervjuom, a po potrebi i provjerom prak čnog rada na određenim poslovima (čl. 22. Zakona). Služba na određeno vrijeme ne može posta služba na neo-dređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukčije određeno14.

8. Prijam vježbenika

Osobe bez radnog iskustva u odgovarajućoj struč-noj spremi i struci, kao i osobe s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, mogu se primi u službu i rasporedi isključivo kao vježbenici. Prema članku 86. Zakona, vježbenici se primaju u službu po javnom natječaju, na određeno vrijeme u trajanju vježbeničkog staža.

Vježbenički staž traje 12 mjeseci. Sukladno članku 91. Zakona, vježbeniku koji položi državni stručni is-pit služba se može produži na neodređeno vrijeme, ako u upravnom jelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete. Ovo je, dakle, izu-zetak od pravila da služba na određeno vrijeme ne može posta služba na neodređeno vrijeme.

9. Zaključak Javni natječaj za prijam u službu u upravna jela lo-kalne jedinice osigurava dostupnost ove javne službe svim građanima pod jednakim uvje ma, a njegova provedba prema opisanom postupku omogućuje pri-jam u službu kandidata, koji imaju najbolje kompe-tencije za obavljanje poslova radnog mjesta koje se popunjava i element subjek vnos pri izboru kandi-data svodi se na minimum.

službu na određeno vrijeme postaje izvršno dostavom kandida ma prijavljenim na oglas). 14  V. zadržavanje vježbenika u službi nakon položenog državnog stručnog ispita (čl. 86. i 91. Zakona).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

91

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

1. UvodUsluge zdravstvenih ustanova ljudi koriste iz brojnih razloga: za liječenje ili prevenciju boles , smanjenje boli, povećanje kvalitete života ili samo za informira-nje o zdravstvenom stanju i mogućnos ma koje im se pružaju. Razvoj tehnologije i društva u cjelini te opće povećanje svijes o važnos kvalitetne zdravstve-ne zaš te za blagostanje ljudi, stavljaju pred sustav zdravstva brojne izazove u poslovanju. Pacijen su sve bolje informirani o mogućnos ma koje im zdrav-stveni sustav pruža i ak vno se uključuju u medicin-ske procese. Zdravstvene ustanove, na globalnoj ra-zini, sve više se nalaze pod pri skom pružanja većeg broja kvalitetnih, vrlo često skupih usluga korisnici-ma1. Troškovi zdravstvene zaš te rastu2, a potreba za odgovornim upravljanjem poslovanjem zdravstvenih ustanova se povećava3.

* Dr. sc. Verica Budimir, Veleučilište u Požegi, Republika Hrvatska (vbudimir@vup.hr).** Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, Ekonomski fakultet – Zagreb, Republi-ka Hrvatska (idrazic@efzg.hr).1  Bosa, I. & Althaus, R. (2014). Accoun ng in healthcare: what re-ality are we really measuring? Paper in progress, Proceeding of the 8th interna onal EIASM Public Sector Conference, Edinburgh, 2. – 4. rujna 2014, University of Edinburg, Business School, str. 1.2 OECD (2014) OECD Health Sta s cs 2014. Dostupno na: h p://stats.oecd.org/index.aspx?DataSetCode=HEALTH_STAT. Pristup: (04-02-2015); Canadian Ins tute for Health Informa on (2014). Na- onal Health Expenditure Trends, 1975 to 2014: Report, CIHI, ISBN

978-1-77109-316-3 (PDF), O awa, str. 13.3  Shaw, R. P. (2004). New Trends in Public Sector Management in Health: Applica ons in Developed and Developing Countries. The Interna onal Bank for Reconstruc on and Development / The World Bank, ISBN 1-932126-76-7, Washington, DC, str. 7; John-son, J. H. et al. (2006). The Crucible of Public Health Prac ce: Ma-

Dok su medicina i tehnologija vrlo brzo napredovale u proteklom razdoblju, sustav za pružanje zdravstvenih usluga često nije u mogućnos osigura dosljedno visoku kvalitetu skrbi svim korisnicima4. Istovremeno povećanje kvalitete usluga, smanjenje troškova, po-boljšanje rezultata i povećanje zadovoljstva korisni-ka, predstavljaju najveće izazove u sustavu zdravstva današnjice5. Upravljanje zdravstvenim ins tucijama u ovakvim uvje ma iznimno je složeno i zahtjevno. Me-nadžeri zdravstvenih ins tucija moraju odgovorno slijedi zadane ciljeve vodeći brigu o kvalite , uspješ-nos i dostupnos usluga i informacija svim zaintere-siranim dionicima6.

Financiranje zdravstvenog sustava može bi privat-no ili javno. Javnim fi nanciranjem država osigurava zdravstvenu zaš tu za sve ili većinu stanovnika (ze-mlje Europe, Australija, Kanada) po nacionalnom zdravstvenom osiguranju7. Privatno fi nanciranje zna-

jor Trends Shaping the Design of the Management Academy for Public Health. Journal of Public Health Management and Prac ce. 12(5), str. 423, Dostupno na: h p://www.maph.unc.edu/jphmp/PHH12_5_03_419-425.pdf. Pristup (05-02-2015).4  Bangoa, R. et al. (2006). Quality of Care: A process for making strategic choices in health systems, WHO, ISBN 92-4-156324-9, ISBN 978-92-4-156324-6, Geneva, str. 4.5  AHA Board of Trustees (1999). Accountability – The Pathway to Restoring Public Trust and Confi dence for Hospitals and other Health Care Organiza ons. AHA, str. 2.; Dubnick M. J. (2005). Accountabil-ity and the Promise of Performance: In Search of the Mechanisms, Public Performance and Management Review, 28(3) str. 380.6  Reginato, E. et al. (2011). Modern public internal control systems and accountability in health care organisa ons. Economia Azienda-le Online, 2(4), str. 382., ISSN 2038-5498.7  Kovačić, N. (2013). Financiranje zdravstva – situacija u Hrvatskoj, Ekonomski vjesnik, 26(2), str. 552., ISSN 0353-359X

Razvoj pokazatelja uspješnos za potrebe upravljanja bolnicamaVerica Budimir * Ivana Dražić Lu lsky **

Kako bi bolnice mogle pra i unaprjeđiva us pješnost i kvalitetu važno je razvi adekvatne i usporedi-ve pokazatelje uspješnos . Da bi pokazatelji bili usporedivi potrebno je proves detaljnu analizu mjerenja uspješnos srodnih bolnica u Hrvatskoj i Europi. Podloga za mjerenje uspješnos su informacije koje bolnice posjeduje, prikuplja i obrađuje. Da bi pokazatelji bili relevantni mora postoja kvalitetna informacijska pod-loga za njihovo mjerenje. Na temelju istraživanja autorice u radu prikazuju postojeće pokazatelje uspješnos izabranih modela mjerenja uspješnos bolnica Hrvatske i Europe. Na osnovu provedene analize, nadalje, predlažu pokazatelje uspješnos jedne bolnice u Hrvatskoj.

92

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

či da pojedinac samostalno plaća zdravstvenu zaš tu. Javna potrošnja za zdravstvo u Hrvatskoj iznosi oko 7 % BDP-a godišnje8, čime spada u skupinu zemalja s najvišom zdravstvenom potrošnjom u Europi9. Pri-vatnim sredstvima pokriva se 16 % troškova zdrav-stvene zaš te10. S obzirom na visinu javnih izdvajanja za zdravstvo i potrebe korisnika koje su znatno veće od ograničenih proračunskih mogućnos , jasna je potreba za odgovornim i učinkovi m upravljanjem zdravstvenim ustanova. Kompleksnost zdravstvenog sustava, različi interesi dionika i brojna unutarnja i vanjska ograničenja pri tome djeluju otežavajuće na proces odlučivanja11.

Za donošenje uspješnih odluka, javni menadžeri zdravstvenih ustanova se trebaju snažnije oslanja na poduzetničke principe poslovanja, mjerenje uspješ-nos i praćenje troškova12. Pod pojmom mjerenja uspješnos u zdravstvu podrazumijeva se praćenje, vrednovanje i informiranje u kojoj mjeri različi as-pek zdravstvenog sustava ispunjavaju svoje ključne ciljeve13. Područja mjerenja razlikuju se ovisno o cilje-vima, informacijskim potrebama dionika i razvojnim mogućnos ma zdravstvenog sustava i države u cje-lini. Najčešće obuhvaćaju područje kvalitete, učinko-vitos , zadovoljstva i fi nancija14. Kao alat za mjerenje i praćenje uspješnos koriste se pokazatelji uspješ-

8  World Health Organiza on (2015). Croa a: Sta s cs. Dostupno na h p://www.who.int/countries/hrv/en/. Pristup (06-02-2015)9  Dye, C. at al. (2013). Research for Universal Health Coverage. WHO, ISBN 978-92-4-069083-7, Luxembourg, str. 83.10  Barić, V. & Smolić, Š. (2011). Stabilnost zdravstvenog sustava u re-cesiji. Zbornik radova s 90 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Obadić, A., Šimurina, J. & Tica, J. (ur.), str. 48., ISBN: 978-953-6025-41-1, Zagreb, 23. studeni 2010. Biblioteka Ekonomika i razvoj, Zagreb.11  Smith, P. C. (2008). Performance measurement for health system improvement: experiences, challenges and prospects, Background documents prepared for the WHO. European Ministerial Conferen-ce on Health Systems – Health Systems, Health and Wealth, Tallinn, 25.–27. lipnja 2008, WHO, str. 1.12  Soares, T. at al. (2014). Good Governance Prac ces and Infor-ma on Disclosure in Portuguese Public Enterprise En ty Hospitals. Proceeding of the 8th interna onal EIASM Public Sector Confer-ence, Edinburgh, 2. – 4. rujna 2014, University of Edinburg, Business School; AHA Board of Trustees (1999). Accountability – The Path-way to Restoring Public Trust and Confi dence for Hospitals and oth-er Health Care Organiza ons. AHA; Mar nez, J. (2001). Assessing quality, outcome and performance management. WHO, Dostupno na h p://www.who.int/hrh/documents/en/Assessing_quality.pdf. Pristup (07-02-2015), str. 10.13  Smith, P. C. (2008). Performance measurement for health system improvement: experiences, challenges and prospects, Background documents prepared for the WHO. European Ministerial Conference on Health Systems „Health Systems, Health and Wealth”, Tallinn, 25.–27. lipnja 2008., WHO, str. 2.14  Nerenz, D. R. & Neil, N. (2001). Performance Measures for Health Care Systems. Commissioned Paper for the Center for Health Ma-nagement Research. Dostupno na: www.hret.org/chmr/resources/cp19b.pdf. Pristup: (10-02-2015), str. 6.–9.

nos . Izbor i defi niranje pokazatelja je složen proces ovisan u unutarnjim (razvijenost ins tucije, strategi-ja, dostupnost podataka) i vanjskim (korisnici, zadani standardi kvalitete, usporedivost, razvijenost sustava zdravstva i dr.) čimbenicima.

2. Uloga mjerenja uspješnos u praćenju kvalitete zdravstvenog sustava

Prva mjerenja uspješnos u zdravstvu pojavljuju se još prije 250 godina15. No, puni razvoj i primjenu ovaj sustav je dobio u posljednjih 25 godina. Razlozi za to su brojni: potreba obuzdavanje troškova, informira-nje korisnika o njihovim mogućnos ma i izborima, kontrola, odgovornost i kvaliteta pojedinaca i ins -tucija, napredak u tehnologiji koji omogućuje jedno-stavnije prikupljanje i diseminaciju informacija16. U zdravstvenom sustavu današnjice, mjerenje uspješ-nos ima iznimnu važnost u procesima osiguravanja kvalitete i praćenja učinkovitos .

Razlike u kvalite zdravstvenih postupaka i rezultata u sličnim ins tucijama stvorile su potrebu za osigura-vanjem učinkovite, djelotvorne, jednako visokokvali-tetne i jednako dostupne zdravstvene zaš te u svim zdravstvenim djelatnos ma, na svim razinama zdrav-stvene zaš te u zemlji17. Brigu o osiguravanju i una-prjeđivanju kvalitete zdravstvene zaš te vode za to osnovana jela u zemlji (u Hrvatskoj: Agencija za kva-litetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi) i na svjetskoj razini (OECD, WHO). Osiguravanje kvalitete predstavlja skup ak vnos koje se provode u skladu sa standardima, a radi praćenja i poboljšanja uspješ-nos te osiguravanja najveće učinkovitos i sigurnos zdravstvenih usluga koje se pružaju18. Kvaliteta zdrav-stvenog sustava najčešće se mjeri u nekoliko dimenzi-ja: djelotvornost, sigurnost, odgovornost, dostupnost, pravičnost i učinkovitost19. Uspješnost ostvarivanja

15  McIntyre D. et al. (2001). Overview, history and objec ves of per-formance measurement. Health Care Financing Review, 22(3), str. 7–21, Dostupno na: h p://www.cms.gov/Research-Sta s cs-Da-ta-and-Systems/Research/HealthCareFinancingReview/Download-s/01Springpg7.pdf. Pristup: (10-02-2015), str. 9.16  Smith, P. C. et al. (2005). Performance Measurement for Heal-th System Improvement: Experiences, Challenges and Prospects, WHO, Dostupno na: h p://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_fi le/0007/135970/E94887_Part_I.pdf. Pristup: (10-02-2015), str. 3.17  NCQA (2015). The essen al guide to health care quality. NCQA, Dostupno na: h p://www.ncqa.org/Portals/0/Publica ons/Resour-ce%20Library/NCQA_Primer_web.pdf, Pristup (11-02-2015), str. 6.; Zakon o kvalite zdravstvene zaš te, (NN, br. 124/2011), čl. 6.18  Brown, L. D. (1998). Quality assurance of health care in develo-ping countries. Quality Assurance Methodology Refi nement Series, Dostupno na: h p://pdf.usaid.gov/pdf_docs/Pnabq044.pdf. Pristup (11-02-2015), str. 12.19  Kelley, E. & Hurst, J. (2006). Health care quality indicators proje-ct: Conceptual framework paper, OECD, str. 13.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

93

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

zadanih ciljeva i postavljenih standarda kvalitete mjeri se pokazateljima uspješnos (kvalitete).

Prema Donabedianu20 zaključci o kvalite zdravstve-nog sustava mogu se dobi na temelju informacija svrstanih u tri skupine:

• Struktura: karakteris ke povezane s postavkama u kojima zdravstveni sustav djeluje, kao što su ma-terijalni (npr. zgrade, oprema, fi nancije) i ljudski resursi (npr. kvalifi cirani kadrovi), te organizacijska struktura (npr. organizacija medicinskog osoblja).

• Proces: is če ak vnos koje su poduzete u pruža-nju (od strane stručnog osoblja koje vrši dijagnozu i određuje terapiju) i primanju (od strane pacijenata koji primaju usluge) zdravstvenih usluga.

• Rezultat (outcome): ukazuje na efekte koje pružena usluga ima na zdravstveno stanje pacijenta i šire javnos (npr. zadovoljstvo pacijenata, povećanje znanja javnos ).

S obzirom na važnost i složenost zdravstvenog susta-va interesi dionika snažno utječu na uspostavu susta-va za mjerenje uspješnos i defi niranje pokazatelja uspješnos . Pojedinaca i organizacija na koje sustav zdravstva utječe ili ih interesira je mnogo: pružatelji i fi nancijeri zdravstvenih usluga, javnost i individual-ni pacijen , interesna udruženja, regulatorna jela, kreatori zdravstvenih poli ka, zaposlenici, mediji21. Njihovi interesi su različi , a često i suprotstavljeni. Solberg22 is če kako je potrebno razlikova mjerenje uspješnos za potrebe unapređivanja zdravstvenih usluga, istraživanja i odgovornos prema korisnici-ma. Za uspješnu uspostavu sustava mjerenja uspješ-nos stoga je važno razluči : koga i koje ak vnos se želi vrednova , što se želi pos ći m ak vnos ma (strategija), koje standarde kvalitete se želi dos ći i koji podaci su dostupni23.

Stalne i brze promjene u okruženju, praćene proce-sima globalizacije i rasta konkurencije te ograniče-nost resursa iznimno otežavaju procese odlučivanja menadžera u zdravstvu. Istraživanja pokazuju kako trenutno najveće probleme zdravstvenim menadže-

20  Donabedian, A. (1988). The quality of care: how can it be asses-sed? JAMA, 260(12), str. 1745.21  AHA Board of Trustees (1999). Accountability – The Pathway to Restoring Public Trust and Confi dence for Hospitals and other Health Care Organiza ons, AHA, str. 3.; Donabedian, A. (1988). The quality of care: how can it be assessed? JAMA, 260(12), str. 1744.22  Solberg, L. I. (1997). The Three Faces of Performance Measure-ment: Improvement, Accountability, and Research. Journal on Qua-lity Improvement, 23(3), ISSN 2050-1315.23  Donabedian, A. (1988). The quality of care: how can it be asses-sed? JAMA, 260(12), str. 1745.; Loeb, J. M. (2004). The current state of performance measurement in health care. Interna onal Journal for Quality in Health Care, 16(1), str. i7, ISSN 1464-3677.

rima stvaraju fi nancijski izazovi (učinkovita raspodjela resursa, prihodovni ciklus, pronalaženje novih izvora fi nanciranja i sl.), odnosno potreba za ravnotežom iz-među zdravstvenih i fi nancijskih ciljeva (kako unapri-jedi fi nancijsku uspješnost bez nega vnog utjecaja na kvalitetu usluga)24. Kako bi uspješno odgovorile postavljenim izazovima zdravstvene ustanove uvode strateško planiranje i upravljanje poslovanjem. Za do-nošenje kvalitetnih strateških odluka menadžerima zdravstvenih ustanova potrebne su kvalitetne fi nan-cijske i nefi nancijske informacije.

Na nacionalnoj razini pak, jedno od ključnih prora-čunskih pitanja predstavlja izbor modela fi nanciranja zdravstva. U zemljama Europske unije zdravstvo se fi nancira po javnim (doprinosi za socijalno osiguranje i/ili porezi) i privatnim (privatno osiguranje i/ili plaća-nje po izvršenoj usluzi) mehanizmima. Sredstva pri-kupljena u proračun, zdravstvenim ustanovama se dodjeljuju ugovorima sklopljenim između nacionalnog centra za socijalno osiguranje i zdravstvene ustano-ve ili prijenosom po regionalnim (lokalnim) vlas ma. Metode fi nanciranja zdravstva se također razlikuju u europskim zemlja. Prospec v-metode koje se zasniva-ju na defi niranom proračunu i uključuju plaće i glava-rine. Retrospec v-metode koje se temelje na proviziji za zdravstvene usluge u obliku naknade za uslugu ili plaćanja po slučaju25. Nedostatak ovih metoda je slaba transparentnost između fi nanciranja i djelatnos . Sto-ga je u posljednjih 10 godina glavni mehanizam isplate u europskim bolnicama postala metoda ABC26.

Sustav fi nanciranja na temelju ak vnos (ABC) pove-ćava učinkovitost, poboljšava kvalitetu usluga i tran-sparentnost fi nanciranja, omogućuje pokriće troško-va i uspostavu veze ak vnos s uslugama27. Primjena metode ABC stvara kvalitetnu podlogu za mjerenje fi nancijske uspješnos zdravstvenih organizacija. Na-čin dodjele proračunskih sredstava utječe na učinko-vitost organizacije zdravstvenih usluga, njihovu do-stupnost i kvalitetu, omogućuje kontrolu troškova i fi nancijsku održivost zdravstvenog sustava u cjelini.

24  Gabenski, L. C. & Pink, G. H. (2007). Understanding healthcare fi nancial management: fi h edi on. Health Administra on Press, ISBN-13: 978-1-56793-264-5, Chicago, str. 8.25  Thomson, S. et al. (2009). Financing health care in the European Union: Challenges and policy responses. The European Observatory on Health Systems and Policies, ISBN 978-92-890-4165-2, Copenha-gen, str. 41.26  Dražić Lu lsky, I. & Bešenić, D. (2014). Iskustvo u primjeni meto-de ABC u nekim europskim zemljama. TIM4PIN magazin, 2(11), str. 108., ISSN 1848-7610.27  O’Reilly, J. et al. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European coun-tries. Health Economics, Policy and Law 7(1), str. 78., Cambridge University Press.

94

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

3. Analiza relevantnih modela mjerenja uspješnos bolnica

Uspješnost je pojam koji se često spominje u sustavu zdravstva posljednjih godina. Budući da je misija bol-nica povezana s pružanjem specifi čnih zdravstvenih usluga koje mogu riješi zdravstvene probleme paci-jenata (djelotvornost) na najbolji mogući način (kva-liteta) i s najnižim troškovima (učinkovitost), uspješ-nost zapravo mjeri njeno ostvarenje28. No, uspješnost nije jednoznačan pojam i nije ju jednostavno mjeri .

28  Barliba, I. (2012). Relevance of Key Performance Indicators (KPIs) in a Hospital Performance Management Model. Journal of Eastern Europe Research in Business & Economics. Dostupno na: h p://

Kako bi defi nirali model mjerenja uspješnos primje-njiv na bolnici koja posluje u Hrvatskoj, a u skladu sa svjetskim standardima, istraženi su postojeći modeli u okruženju. Rezulta istraživanja su pokazali kako postoji mnoštvo modela primjenjivih na sektorskoj i ins tucijskoj razini. Budući da se karakteris ke nekih modela međusobno preklapaju, relevantnim je ocije-njeno 10 modela koji su prikazani u tablici 1. Za svaki model navedeno je: područje relevantnos – sektor-ski (internacionalni/nacionalni) ili ins tucijski, pod-ručja mjerenja koje obuhvaća te primjeri pokazatelja uspješnos .

www.ibimapublishing.com/journals/JEERBE/2012/674169/674169.pdf. Pristup (17-02-2015), str. 1.

Tablica 1. Modeli mjerenja uspješnos bolnica

Izvor Model Područje mjerenja Pokazatelji uspješnos OECD (Kelley & Hurst;2006, 15)

Health Care Quality Indicators (HCQI) – internacionalno

Kvaliteta: učinkovitost, sigurnost, odgovornost/usre-dotočenost na pacijentePristup: dostupnostTroškovi: potrošnja

Pokazatelji strukture: inpu (kvalifi ciranost liječnika, opremljenost bolnice i dr.)Pokazatelji procesa: prikladnost (provedeno redovito cijepljenje djece, rizični pacijen uredno pregledani i dr.)Pokazatelji rezultata: unaprjeđenje (stopa preživljavanja godinu dana nakon akutnog infarkta mio-karda i dr.

Cercone & O’Brien; 2010, 31

World Health Organi-za on – Performance Assessment Tool for Quality Improvement in Hospitals(PATH ) – internacionalno

Klinička djelotvornost i sigurnostUsredotočenost na pacijenteUčinkovitost procesaUsmjerenost osobljaOdgovorno upravljanje

Klinička djelotvornost i sigurnost (smrtnost i dr.)Učinkovitost (dužina ostajanja u bolnici i dr.)Usmjerenost osoblja i sigurnost (troškovi usavršavanja i dr.) Odgovorno upravljanje (prijelazi u zdravstvu i dr.)Usredotočenost na pacijente (očekivanja pacijenata)

Cercone & O’Brien; 2010, 26

Hospital Compare – SAD ProcesRezultatIskustvo bolničkih pacijenata Medicare plaćanje i opseg

Akutni infarkt miokarda (aspirin po primitku i dr.)Otkazivanje srca (savje za prestanak pušenja i dr.)Upala pluća (vrijeme primitka an bio ka i dr.) Projekt poboljšanja kirurške skrbi (izbor an bio ka)Dječja astma (uporaba lijekova za ublažavanje astme i dr.)Postotak smrtnos u 30 dana prilagodbe (upala pluća i dr.)Zadovoljstvo pacijenata (istraživanje zadovoljstva pacijenata bolničkim iskustvom)

Cercone & O’Brien; 2010, 29 - 30

Health Consumer Power-house – EU

Prava pacijenata i informacijeVrijeme čekanjaRezulta Darežljivost javnog zdravstvenog sustavaLijekovi

Prava pacijenata i informacije (pravo na drugo mišljenje i dr.)Vrijeme čekanja (direktan pristup specijalis čkom pregledu i dr.)Klinički rezulta (smrtnost od srčanog udara u roku kraćem od 28 dana od primitka u bolnicu i dr.)Darežljivost javnog zdravstvenog sustava (cijepljenje djece za 4 boles i dr.)Lijekovi (pristup novim lijekovima i dr.)

CIHI; 2013

CIHI; 2014a

Health indicators – Ca-nada

Uspješnost zdravstvenog sustava: prihvatljivost, pristupačnost, prikladnost, sposobnost, kon nuitet, učinkovitost, djelotvornost, sigurnostPokazatelji fi nancijske uspješ-nos bolnica

Uspješnost zdravstvenog sustava: stopa hospitalizacije zbog akutnog infarkta miokarda, stopa hospitalizacije zbog ozljeda, stopa hospitalizacije zbog samoozljeda, smrtnost od akutnog infarkta miokarda u roku 30 dana, ponovna hospitalizacija unutar 30 dana, smrtnost od moždanog udara, uvje za ambulantnu njegu i dr. Financijska uspješnost: ukupna marža, trenutna likvidnost, udio administra vnih troškova u uku-pnim troškovima, udio troškova informiranja u ukupnim troškovima, sa rada sa nepokretnim osoba po ponderiranoj jedinici, sa rada dijagnoze po ponderiranoj jedinici, sa rada u laboratoriju po ponderiranoj jedinici, prosječna starost opreme i dr.

NHPA; 2014 Hospital Performance and Healthy Communi- es – Australija

Uspješnost zdravstvenog su-stava: učinkovitost, sigurnost, kon nuitet, dostupnost, odgovornost, djelotvornost i održivost

Učinkovitost – sigurnost i kvaliteta (stopa smrtnos , neplanirana ponovna hospitalizacija i dr.)Učinkovitost – iskustvo pacijenata (pokazatelji iskustva pacijenata s bolničkim uslugama)Pravičnost i učinkovitost – pristup (pristup uslugama po vrstama usluga u odnosu na potrebu, vrije-me čekanja na hitni prijem u odnosu na hitnost i dr.)Učinkovitost – učinkovitost i fi nancijska uspješnost (indeks dana boravka za pacijente koji borave više dana u bolnici, troškovi po ponderiranoj jedinici, fi nancijski rezultat u odnosu na budže rane ak vnos i dr.)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

95

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

HZZO; 2014 Pokazatelji rada bolnica – Hrvatska

KvalitetaUspješnost

Pokazatelji kvalitete (broj rehospitalizacija unutar 30 dana od otpusta bez obzira na dijagnozu, opća stopa smrtnos , stopa smrtnos zbog akutnog infarkta miokarda, stopa smrtnos zbog moždanog inzulta, postotak liječenja u dnevnoj bolnici, postotak prijema u hitnom prijemu i dr.)Pokazatelji uspješnos (udio zdravstvenog osoblja u ukupnom broju zaposlenih u bolnici, broj zapo-slenih po postelji, broj zdravstvenih radnika po postelji, popunjenost postelja , obrtaj pacijenata po postelji i dr.)

Northco & Llewellyn; 2004, 7

Balanced Scorecard (BSC) – ins tucijski

FinancijeProces i učinkovitostPacijen i kvalitetaZdravlje organizacije i učenje

Pokazatelji fi nancija (povrat na utrošena neto sredstva, opera vna marža u odnosu na prihode, prihodi u odnosu na neto utrošena sredstva, udio obveza u izvorima vlasništva)Pokazatelji procesa i učinkovitos (postotak iskorištenja resursa, uspješnost u odnosu na ugovore-no, prosječni broj dana hospitalizacije pacijenta x stopa ulaza pacijenata, postotak prihvatljivos izabrane dnevne kirurgije)Pokazatelji pacijenata i kvalitete (opće zadovoljstvo pacijenata, bolnička infekcija krvotoka, vrijeme trajanja hitne trijaže, postotak riješenih pritužbi)Pokazatelji zdravlja organizacije i učenja (obrtaj zaposlenika (dobrovoljni), stopa stabilnos zaposle-nika, stopa bolovanja, ozlijede na radu)

Caballer Ta-razona et al.; 2010, 1097

Data Envelopment Analysis (DEA) – ins tucijski

Učinkovitost Pokazatelj 1: prijemi/liječniciPokazatelj 2: intervencije/liječnici

CRH, 2014 Chesterfi eld Royal Hospi-tal – ins tucijski

KvalitetaUspješnostFinancijeZaposlenici

Pokazatelji kvalitete (njega zbog moždanog udara, stopa smrtnost, iskustvo pacijenata i dr.)Pokazatelji uspješnos (vrijeme provedeno u hitnoj službi, odgođeno primanje skrbi i dr.)Pokazatelji fi nancija (povrat na imovinu, EBITDA marža i dr.)Pokazatelji zaposlenika (postotak odsutnos zbog bolovanja, dobni profi l, spol i vrsta zaposlenja i dr.)

4. Razvoj pokazatelja uspješnos na primjeru bolnice u Hrvatskoj

4.1. Izbor i defi niranje pokazatelja uspješnos

Na osnovu provedene analize potreba za mjerenjem uspješnos u funkciji praćenja kvalitete i učinkovitog upravljanja poslovanjem, te analize trenutnog stanja praćenja uspješnos u sektoru zdravstva, u nastavku se prikazuje izbor i defi niranje pokazatelja uspješno-s za jednu bolnicu u Hrvatskoj. Pretpostavke na koji-ma se temelji izbor pokazatelja su sljedeće:

• bolnica posluje kao javna ins tucija u Hrvatskoj• bolnica se bavi poslovima zdravstvene njege (dija-

gnos ka, interna, kirurgija, dječje boles i dr.)• izvršena je analiza unutarnjih i vanjskih čimbenika• defi nirane su misija, vizija i strategija bolnice• fi nanciranje se provodi po dijagnos čko-terapij-

skim skupinama (DTS) i po cijeni za dan bolničkog liječenja (DBL) za stacionarno liječenje

• informacije potrebne za izračun pokazatelja su do-stupne na razini bolnice

• ključni pokazatelji uspješnos upotrebljavaju se za praćenje kvalitete i strateško upravljanje poslova-njem bolnice

• prikupljene informacije prezen raju se unutarnjim (pacijen , zaposlenici, uprava) i vanjskim (agencija, ministarstvo, javnost) dionicima sustava

• rezulta mjerenja upotrebljavaju se za donošenje poslovnih odluka različi h interesnih skupina, no nisu jedini izvor informacija, te ih treba dopuni po-trebnim kvan ta vnim i kvalita vnim podacima.

Na temelju provedene analize izabranih ins tucijskih i sektorskih modela mjerenja uspješnos može se za-ključi sljedeće:

• Pokazatelji uspješnos zdravstvenog sustava (sek-torski pokazatelji) su razvijeni i prezen rani u izvje-štajima na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

• Bolnice u Hrvatskoj, kao i na međunarodnoj razini, nemaju razvijenu praksu mjerenja i izvještavanja o ključnim pokazateljima uspješnos .

• Bolnice koje defi niraju pokazatelje uspješnos naj-češće ih povezuju sa sektorskim pokazateljima i projek ma u sklopu kojih djeluju.

• Izbor pokazatelja i područja mjerenja ovisan je o potrebama korisnika informacija.

• Rezulta mjerenja koriste se za različite potrebe: akreditaciju, vrednovanje kvalitete, rangiranje, us-poređivanje (benchmarking), fi nanciranje, poslov-no odlučivanje, izvještavanje.

• U sklopu zdravstvenog sustava defi niraju se fi nan-cijski i nefi nancijski pokazatelji uspješnos .

• Broj pokazatelja uspješnos na razini ins tucija je prevelik (poželjno defi nira 20-ak ključnih pokaza-telja).

• Pokazatelji se svrstavaju u područja praćenja, pri čemu se najčešće kao područja defi niraju: kvali-teta procesa, učinkovitost, iskustva pacijenata i fi nancije.

Navedeni zaključci će se koris prilikom izrade vla-s tog modela na primjeru bolnice u Hrvatskoj.

96

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Kako bi praćenje uspješnos pokrilo širok spektar po-slovanja bolnice predlaže se defi niranje pokazatelja u če ri područja: proces zdravstvene njege, pacijen , zdravlje organizacije i usavršavanje, resursi. Osigura-vanje kvalitete i učinkovitost kao komponentne pra-ćenja uspješnos protežu se u sva če ri područja.

Tablica 2. Područja mjerenja i pokazatelji uspješnos na hipotetskom primjeru bolnice u Hrvatskoj

Područje mjerenja Pokazatelji uspješnos Proces zdravstvene njege:kvaliteta izvedbe bolnič-kih procesa, dostupnost i učinkovitost iskorište-nja resursa

1. Stopa smrtnos 2. Broj rehospitali-

zacija unutar 30 dana

3. Broj intervenci-ja po liječniku

4. Vrijeme čekanja na uslugu

5. Obrtaj pacijenata po postelji

6. Postotak izlje-čenja (remisija u roku godine dana)

Pacijen :zadovoljstvo korisnika, kvaliteta i sigurnost pruženih usluga

1. Zadovoljstvo pacijenata

2. Postotak riješe-nih žalbi

3. Kvaliteta pruže-nih informacija

4. Postotak bolnič-kih pogrešaka u liječenju

Zdravlje organizacije i usavršavanje:kvaliteta i osposoblje-nost zaposlenika, mo -viranost za usavršavanje i napredovanje

1. Kvalifi ciranost zdravstvenih djelatnika

2. Stopa stabilno-s zaposlenika

3. Broj napredova-nja u struci

4. Broj nagrađenih zdravstvenih djelatnika

5. Postotak ostva-renja plana usavršavanja zdravstvenih djelatnika

Resursi: fi zičkih (prostor, opre-ma, fi nancijska sredstva i dr.) i kadrovski (liječni-ci, sestre, administracija i dr.).

1. Stopa opremlje-nos bolnice

2. Broj zaposlenih po postelji

3. Postotak izvrše-nja proračuna

4. Marža 5. Trošak po ak v-

nos

Izvor: autori

Na primjeru bolnice izabrano je 20 ključnih pokazate-lja uspješnos koji pružaju zainteresiranim korisnici-ma informacije o kvalite i učinkovitos . Broj poka-zatelja može se razlikova , kao i područja mjerenja, ovisno o interesima dionika. Kako bi mjerenje bilo uspješno potrebno je opisa svaki pokazatelj, njego-vu svrhu i cilj, način izračunavanja, način prikupljanja i izvore informacija, rokove izvještavanja, dostupnost i način prezen ranja rezultata. Za potrebe upravljanja važno je naznači mjere koje će se poduze radi po-većanja uspješnos bolnice.

Način defi niranja prikazat će se na primjeru pokaza-telja: zadovoljstvo pacijenata.

• Opis pokazatelja: prikupljaju se informacije o zado-voljstvu pacijenata zdravstvenim uslugama i oso-bljem (liječnicima, sestrama i ostalim osobljem).

• Svrha pokazatelja: istraži zadovoljstvo pacijenata radi praćenja prednos i slabos bolničkih progra-ma (zdravstvenih usluga) i kvalitete rada bolnice u cjelini.

• Izvori podataka: provedena bolnička anketa paci-jenata.

• Način prikupljanja podataka: prikupljanje infor-macija web-servisima i/ili unosom u predviđene anketne obrasce od strane pacijenata, obrada i analiza zadovoljstva pacijenata uslugama, progra-mima, liječnicima, sestrama i ustanovom u cjelini.

• Rokovi: anke ranje u lipnju i prosincu, izvještava-nje na polugodišnjoj i godišnjoj razini.

• Odgovorne osobe: anke ranje provodi pravna služba, obrađuje informa čka služba, izvještava službenik za informiranje.

• Dostupnost rezultata: uprava, svi zainteresirani di-onici.

• Način prezen ranja rezultata: rezulta zadovolj-stva pacijenata zdravstvenim uslugama i osobljem objavljuju se na web-stranici ustanove po provede-nom anke raju, te u godišnjem izvještaju o ključ-nim pokazateljima uspješnos ustanove.

• Mjere za povećanje zadovoljstva zdravstvenim uslugama: nabava nove opreme, poboljšanje higi-jenskih uvjeta, zapošljavanje medicinskog osoblja i drugo po potrebi.

• Mjere za povećanje zadovoljstva medicinskim osobljem: edukacije osoblja (povezane s odnosom prema pacijen ma i dr.), nagrađivanje najboljih djelatnika i drugo u skladu s mogućnos ma.

4.2. Primjena pokazatelja uspješnos

Jednom kada su defi nirani, pokazatelji uspješnos se mogu primijeni u više područja koja doprinose kvali-te zdravstvenog sustava na ins tucionalnoj i sektor-skoj razini. Primjena pokazatelja naročito je korisna u: akreditaciji i vrednovanju kvalitete, uspoređivanju (benchmarkingu) kvalitete ins tucija, rangiranju, fi -nanciranju, poslovnom odlučivanju i izvještavanju. Značaj, način uporabe i interpretacija pokazatelja u navedenim postupcima se razlikuje, a ovise o cilje-vima i zadacima samog postupka kao i nacionalnim ciljevima i vrijednos ma zdravstva. Akreditacija je postupak vanjskog, nezavisnog, vrednovanja kvalite-te rada bolnica na osnovi ocjene sukladnos njihova rada s utvrđenim op malnim standardima za djelat-nost koju obavljaju29.

Postupak akreditacije u Hrvatskoj provodi Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi,

29  Zakon o kvalite zdravstvene zaš te (NN, br. 124/11), čl. 2.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

97

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

na temelju zakonskih i podzakonskih propisa30. U po-stupku vrednovanja, procjenjuje se kvaliteta bolnica u nizu pokazatelja uspješnos , kao što su: kvalifi ci-ranost zdravstvenih djelatnika, vrijeme čekanja na uslugu, zadovoljstvo korisnika i dr. Usporedbom re-zultata vrednovanja sa zadanim standardima i drugim sličnim ins tucijama akreditacijsko jelo može doni-je ocjenu o razini kvalitete koju je ins tucija pos -gla. Bolnice koje kon nuirano prate svoje pokazatelje uspješnos mogu na vrijeme uoči slabos i provo-đenjem mjera za poboljšanje osigura udovoljavanje zadanim standardima kvalitete.

Pokazatelji uspješnos su važan instrument u uspo-ređivanju (benchmarkingu) kvalitete bolnica među-sobno, s rezulta ma zdravstvenog sustava u cjelini, ciljnim veličinama i rezulta ma pos gnu m u pret-hodnim razdobljima. Usporedba pokazatelja kao što su: postotak izlječenja, broj nagrađenih zdravstvenih djelatnika, trošak po ak vnos i dr. pružaju bolnica-ma mogućnost procjene vlas te kvalitete, kao i uvid u područja slabos , prednos i mogućih poboljšanja. Pokazatelji uspješnos omogućuju benchmarking bolnica na (inter)nacionalnoj i ins tucionalnoj ra-zini. Na (inter)nacionalnoj razini benchmarking-om uspješnos omogućeno je vrednovanje i rangiranje bolnica. Na ins tucijskoj razini uspoređivanje kvalite-te po če natjecanje i konkurentnost među bolnicama

30  Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove (NN, br. 31/11); Pravilnik o standardima kvalitete zdrav-stvene zaš te i načinu njihove primjene (NN, br. 79/11).

što predstavlja snažan alat za promjene i unapređiva-nje kvalitete ins tucija.

Javni menadžeri bolnica dužni su osigura pružanje visokokvalitetnih zdravstvenih usluga pacijen ma, uz najniže troškove za obveznike (engl. value for mo-ney). Na državnoj razini važno je izvrši prikladnu i op malnu alokaciju ograničenih fi nancijskih i fi zičkih resursa vodeći brigu o kon nuiranom unapređivanju zdravstvene njege pacijenata. Pokazatelji uspješnos kao što su: trošak po ak vnos , postotak izvršenja proračuna, broj zaposlenih po postelji i dr. pružaju menadžerima bolnica kvalitetne informacije potreb-ne za uspješno i uravnoteženo upravljanje bolnicama, te učinkovitu raspodjelu proračunskih resursa.

Pokazatelji vremena potrebnog za čekanje na uslugu, ranga zadovoljstva pacijenata, stope smrtnos i dr. predstavljaju dobru osnovu za sastavljanje i prezen- ranje izvještaja o uspješnos . Navedeni izvještaji

mogu se prezen ra različi m skupinama unutarnjih i vanjskih dionika, kao podloga za donošenje poslov-nih odluka ili promociju uspjeha ins tucije. Mjerenje i izvještavanje o uspješnos bolnica naročito je važ-no zbog dobrog informiranja: pacijenata o moguć-nos ma koje im se pružaju kako bi donijeli kvalitet-ne odluke i bolje se uključili u zdravstvene procese; zdravstvenih djelatnika o područjima mogućih una-pređivanja i mo vaciji za poboljšanjem; fi nancijera, poreznih obveznika i pacijenata o razini odgovornos kojom učinkovito upravljaju značajnim resursima, koji se ulažu u sustav zdravstva.

5. ZaključakMjerenje uspješnos u zdravstvenom sustavu Hrvat-ske postaje važno zbog potrebe osiguravanja jedna-ke kvalitete pruženih zdravstvenih usluga na razini cijele zemlje, razvoja strategije unapređivanja kva-litete, velikih proračunskih izdvajanja za zdravstvo i posljedično tome potrebe učinkovitog upravljanja zdravstvenim ins tucijama. Pacijen današnjeg doba očekuju (imaju pravo na) razumljive informacije po-vezane s procesom zdravstvene njege, mogućnost iz-bora i sudjelovanja u donošenju odluka koje su u vezi s njihovim zdravstvenim tretmanom. Porezni obve-znici, obveznici plaćanja doprinosa i fond zdravstve-nog osiguranja žele bi sigurni da je novac potrošen učinkovito i u skladu s njihovim očekivanjima. Vlada i regulatorna jela imaju obvezu š sigurnost i dobrobit pacijenata, osigura zdravlje nacije i uspo-stavi zdravstvenu poli ku države. Bolnice i druge zdravstvene ins tucije trebaju nadzira i unaprjeđi-va pružene zdravstvene usluge.

Zdravstveni djelatnici moraju bi u korak s najnovijim dos gnućima zdravstvene prakse te ima moguć-

98

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

nost kon nuiranog unapređivanja vlas te uspješno-s . Javnost želi bi sigurna kako će, u slučaju potre-be, ima adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaš tu. Kako bi uspješno zadovoljili interese i potrebe brojnih unutarnjih i vanjskih dionika sustava, zdravstvene in-s tucije trebaju defi nira pokazatelje uspješnos kao osnovu za mjerenje i praćenje uspješnos svih orga-nizacijskih procesa. Primjena pokazatelj uspješnos u zdravstvu na nacionalnoj i organizacijskoj razini je široka. Pokazatelji omogućuju vrednovanje i una-pređivanje kvalitete zdravstvenih ustanova, njihovo međusobno uspoređivanje, rangiranje i natjecanje, uočavanje prednos i slabos u poslovanju, donoše-nje učinkovi h poslovnih odluka, transparentnost i odgovornost prema javnos .

Unatoč jasnoj nužnos defi niranja pokazatelja uspješ-nos , njihovi kreatori nemaju jednostavan zadatak.

Defi niranje pokazatelja otežano je: složenošću zdrav-stvenog sustava, različi m interesima dionika, razli-kama u praćenju uspješnos za potrebe odlučiva-nja i odgovornos , slabom dostupnošću informacija potrebnih za mjerenje, okolnim uvje ma te brojnim drugim unutarnjim i vanjskim čimbenicima sustava. Model mjerenja uspješnos bolnice predložen u radu nastao je kao rezultat analize relevantnih modela iz okruženja i potreba dionika hrvatskog zdravstvenog sustava. Prikazani model predstavlja okvirni prijed-log koji mogu koris bolnice za razvoj pokazatelja i mehanizama mjerenja uspješnos u skladu s vlas m mogućnos ma i uvje ma poslovanja. Važno je nagla-si kako je za cjelovitu ocjenu kvalitete i uspješno-s , osim rezulta ma ključnih pokazatelja, potrebno uvaži brojne druge kvan ta vne i kvalita vne infor-macije, ovisno o potrebama interesnih skupina. Bu-dući da ključni pokazatelji uspješnos nisu defi nirani na razini bolnica u Hrvatskoj, a u radu je prikazana potreba za me, očekuje se da će rad pridonije ra-spravama o mjerenju uspješnos na organizacijskoj i nacionalnoj razini.

Literatura:

• AHA Board of Trustees (1999). Accountability – The Path-way to Restoring Public Trust and Confi dence for Hospi-tals and other Health Care Organiza ons. AHA.

• Bangoa, R. et al. (2006). Quality of Care: A process for making strategic choices in health systems. WHO, ISBN 92-4-156324-9, ISBN 978-92-4-156324-6, Geneva.

• Barić, V. & Smolić, Š. (2011). Stabilnost zdravstvenog sus-tava u recesiji. Zbornik radova s 90 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Obadić, A., Šimurina, J. & Tica, J. (ur.), str. 47–58., ISBN: 978-953-6025-41-1, Zagreb, 23. studeni 2010. Biblioteka Ekonomika i razvoj, Zagreb.

• Barliba, I. (2012). Relevance of Key Performance Indica-tors (KPIs) in a Hospital Performance Management Model. Journal of Eastern Europe Research in Business & Eco-

nomics, Dostupno na: h p://www.ibimapublishing.com/journals/JEERBE/2012/674169/674169.pdf. Pristup (17-02-2015).

• Bosa, I. & Althaus, R. (2014). Accoun ng in healthcare: what reality are we really measuring? Paper in progress, Proceed-ing of the 8th interna onal EIASM Public Sector Conference, Edinburgh, 2. – 4. September 2014, University of Edinburg, Business School.

• Brown, L. D. (1998). Quality assurance of health care in developing countries, Quality Assurance Methodology Refi nement Series. Dostupno na: h p://pdf.usaid.gov/pdf_docs/Pnabq044.pdf. Pristup (11-02-2015).

• Caballer-Tarazona, M. et al. (2010). A model to measure the effi ciency of hospital performance, Mathema cal and Computer Modelling. Elsevier, 52(2010), str. 1095–1102, Dostupno na: h p://www.sciencedirect.com/science/ar- cle/pii/S089571771000124X. Pristup (22-02-2015).

• Canadian Ins tute for Health Informa on (2013). Health Indicators 2013. CIHI, ISBN 978-1-77109-186-2 (PDF), Ot-tawa.

• Canadian Ins tute for Health Informa on (2014a). Ca-nadian MIS Database: Hospital Financial Performance Indicators, 2008–2009 to 2012–2013 – Methodological Notes. CIHI, ISBN 978-1-77109-284-5 (PDF), O awa.

• Canadian Ins tute for Health Informa on (2014b). Na onal Health Expenditure Trends. 1975 to 2014: Report, CIHI, ISBN 978-1-77109-316-3 (PDF), O awa.

• Cercone, J. & O’Brien, L. (2010). Benchmarking Hospital Performance in Health. Sanigest interna onal.

• Chesterfi eld Royal Hospital (2014). Performance Cen-ter. Dostupno na h ps://www.chesterfi eldroyal.nhs.uk/about/perf-centre/index?_ts=1. Pristup (22-02-2015).

• Donabedian, A. (1988). The quality of care: how can it be assessed? JAMA, 260(12), str. 1743-1748.

• Dražić Lu lsky, I. & Bešenić, D. (2014). Iskustvo u primjeni metode ABC u nekim europskim zemljama. TIM4PIN mag-azin, 2(11), str. 108-113., ISSN 1848-7610.

• Dubnick M. J. (2005). Accountability and the Promise of Performance: In Search of the Mechanisms. Public Perfor-mance and Management Review, 28(3) str. 376–417.

• Dye, C. at al. (2013). Research for Universal Health Cover-age. WHO. ISBN 978-92-4-069083-7, Luxembourg.

• Gabenski, L. C. & Pink, G. H. (2007). Understanding health-care fi nancial management: fi h edi on. Health Adminis-tra on Press, ISBN-13: 978-1-56793-264-5, Chicago.

• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2014). Poka-zatelji rada bolnica, HZZO, Dostupno na: h p://www.hzzo.hr/hzzo-predstavio-pokazatelje-kvalitete-i-ucinkov-itos -za-bolnicke-zdravstvene-ustanove. Pristup (21-02-2015).

• Johnson, J. H. et al. (2006). The Crucible of Public Health Prac ce: Major Trends Shaping the Design of the Manage-ment Academy for Public Health. Journal of Public Health Management and Prac ce, 12(5), str. 419–425, Dostupno na: h p://www.maph.unc.edu/jphmp/PHH12_5_03_419-425.pdf. Pristup (05-02-2015).

• Kelley, E. & Hurst, J. (2006). Health care quality indicators project: Conceptual framework paper, OECD.

• Kovačić, N. (2013). Financiranje zdravstva – situacija u Hr-vatskoj. Ekonomski vjesnik, 26(2), str. 551–563, ISSN 0353-359X

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

99

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

• Loeb, J. M. (2004). The current state of performance mea-surement in health care. Interna onal Journal for Quality in Health Care, 16(1), str. 15-19., ISSN 1464-3677.

• Mar nez, J. (2001). Assessing quality, outcome and per-formance management. WHO, Dostupno na h p://www.who.int/hrh/documents/en/Assessing_quality.pdf. Prist-up (07-02-2015)

• McIntyre D. et al. (2001). Overview, history, and objec ves of performance measurement. Health Care Financing Re-view, 22(3), str. 7–21, Dostupno na: h p://www.cms.gov/Research-Sta s cs-Data-and-Systems/Research/Health-CareFinancingReview/Downloads/01Springpg7.pdf. Prist-up: (10-02-2015).

• Na onal Health Performance Authority (2014). Perfor-mance Indicator Repor ng. NHPA. Dostupno na h p://www.nhpa.gov.au/internet/nhpa/publishing.nsf/Con-tent/Performance-Indicator-Repor ng. Pristup (21-02-2015).

• NCQA (2015). The essen al guide to health care quality. NCQA, Dostupno na: h p://www.ncqa.org/Portals/0/Publications/Resource%20Library/NCQA_Primer_web.pdf. Pristup (11-02-2015).

• Nerenz, D. R. & Neil, N. (2001). Performance Measures for Health Care Systems. Commissioned Paper for the Center for Health Management Research. Dostupno na: www.hret.org/chmr/resources/cp19b.pdf. Pristup: (10-02-2015).

• Northco , D. & Llewellyn, S. (2004). The balancing act in hospital performance measurement: A comparison of UK and New Zealand approaches, Research execu ve sum-maries series, 5(2), ISSN 1744 -7038 (online), CIMA.

• OECD (2014). OECD Health Sta s cs 2014. Dostupno na: h p://stats.oecd.org/index.aspx?DataSetCode=HEALTH_STAT. Pristup: (04-02-2015).

• O’Reilly, J. et al. (2012) Paying for hospital care: the ex-perience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Health Economics, Policy and Law 7(1), str. 73–101., Cambridge University Press.

• Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdrav-stvene ustanove (NN, br. 31/11).

• Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaš te i na-činu njihove primjene (NN, br. 79/11).

• Reginato, E. et al. (2011). Modern public internal control sys-tems and accountability in health care organisa ons, Econo-mia Aziendale Online, 2(4), str. 381-396, ISSN 2038-5498.

• Shaw, R. P. (2004). New Trends in Public Sector Manage-ment in Health: Applica ons in Developed and Develop-ing Countries. The Interna onal Bank for Reconstruc on and Development / The World Bank, ISBN 1-932126-76-7, Washington, DC.

• Smith, P. C. et al. (2005). Performance Measurement for Health System Improvement: Experiences, Challenges and Prospects. WHO. Dostupno na: h p://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0007/135970/E94887_Part_I.pdf. Pristup: (10-02-2015)

• Smith, P. C. (2008). Performance measurement for health system improvement: experiences, challenges and pros-pects. Background documents prepared for the WHO, European Ministerial Conference on Health Systems „Health Systems, Health and Wealth”, Tallinn, 25–27 June 2008, WHO.

• Soares, T. at al. (2014). Good Governance Prac ces and Informa on Disclosure in Portuguese Public Enterprise En ty Hospitals, Proceeding of the 8th interna onal EI-ASM Public Sector Conference, Edinburgh, 2–4 Septem-ber 2014, University of Edinburg, Business School.

• Solberg, L. I. (1997). The Three Faces of Performance Measure-ment: Improvement, Accountability, and Research, Journal on Quality Improvement, 23(3), str. 135–147., ISSN 2050-1315.

• Thomson, S. et al. (2009). Financing health care in the Eu-ropean Union: Challenges and policy responses. The Euro-pean Observatory on Health Systems and Policies, ISBN 978-92-890-4165-2, Copenhagen.

• World Health Organiza on (2015). Croa a: Sta s cs. Dos-tupno na h p://www.who.int/countries/hrv/en/. Pristup (06-02-2015).

• Zakon o kvalite zdravstvene zaš te (NN, br. 124/11).

100

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. Uvod Fakulte u svom poslovanju imaju različite vrste po-traživanja. Riječ je o potraživanjima koja imaju prema zaposlenicima, studen ma te prema drugim fi zičkim i pravnim osobama po različi m osnovama, a na te-melju svog poslovanja. Za razliku od ostalih proračun-skih korisnika, fakulte imaju i jednu specifi čnu vrstu potraživanja. To su potraživanja po osnovi školarina i drugih naknada, koje su se studen ugovorom obve-zali plaća nakon upisa na određeni fakultet. Kada je riječ o organizaciji naplate potraživanja, osnovno je pitanje od kuda krenu tj. koji su uopće početni kora-ci u procesu organizacije naplate potraživanja. S dru-ge strane, postavlja se i pitanje što s potraživanjima koja se ni nakon primjenjenih procedura ne mogu napla . Pritom je upitno mogu li se uopće, odnosno na koji način se potraživanja mogu otpisiva , ali i što učini sa zastarjelim potraživanjima, te koji se rokovi zastare primjenjuju. U nastavku ukazujemo na neko-liko bitnih činjenica.

2. Odgovornost za naplatu potraživanjaOdgovornost za naplatu potraživanja fakulteta, su-kladno odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) u nadležnos je dekana. Član-kom 47. Zakona o proračunu defi nirana je odgovor-nost za naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava. Proračunski korisnici, a to su i fakulte , odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu pri-hoda i primitaka iz svoje nadležnos , za njihovu upla-tu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Uz članak 47., dodatno je u članku 95. Zakona o proračunu navedeno da je čelnik proračunskog korisnika odgovoran za:

a) planiranje i izvršavanje fi nancijskog planab) prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležno-

s i njihovo uplaćivanje u proračunc) preuzimanje obveza, verifi kaciju obveza, izdavanje

naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava jela koje vodi i utvrđivanje prava naplate, te za

izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava

d) zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomič-no raspolaganje proračunskim sredstvima.

Kako bi se i sve proračunske korisnike potaknulo na ak vnije promišljanje o napla svojih prihoda, u Upit-niku o fi skalnoj odgovornos 1 u području izvršava-nja, jedno od pitanja (pitanje 20.) glasi: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnos i uplatu u proračun. Uz to, o značaju navedenih odredaba govori i činjenica da su Zakonom o proračunu propisane novčane kazne u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna za kr-šenje predmetnih odredaba, a također su propisane i novčane kazna za prekršaj odgovornih osoba pro-računskih korisnika, i to u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

1  Upitnik o fi skalnoj odgovornos je jedan od temelja za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos , koji su obveznici dužni popuni prije davanja iste. Izjava o fi skalnoj odgovornos je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika držav-nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcio-niranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredsta-va utvrđenih u proračunu odnosno fi nancijskom planu. U hrvatski pravi sustav uvedena je Zakonom o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), a osim na temelju Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos daje se i na temelju raspoloživih informacija o radu jela, re-zultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlas te procjene.

Naplata i otpis potraživanja fakulteta Ana Zorić *

Učestalim pitanjima korisnika vidljivo je da postoji još uvijek dosta dvojbi o organizaciji naplate potraživa-nja, kao i o procedurama otpisa potraživanja proračunskih korisnika. U ovom se tekstu autorica posebno osvrće na potraživanja fakulteta, no problema ka se univerzalno odnosi i na druge subjeke. Bez obzira na različite osnove, sa svim bi se potraživanjima trebalo u pravilu postupa jednako. U tekstu se predlaže što učini u pogledu bolje organizacije osiguranja i naplate potraživanja, te otpisa kada je mogućnost njihove naplate iscrpljena.

* Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

101

UDK 336.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Općenito, uvijek je čelnik taj koji je odgovoran za pre-uzimanje obveza i za naplatu potraživanja u korist proračunskih sredstava, ali i za zakonitost, svrhovi-tost, učinkovitost te ekonomično raspolaganje pro-računskim sredstvima. U tom smislu, važno je uvijek poduze sve moguće radnje kako bi se potraživanje uspjelo napla i svako je takvo poduzimanje radnje potrebno na odgovarajući način i dokumen ra /evi-den ra .

U svim je takvim slučajevima potrebno postupa u skladu s načelima ekonomičnos , učinkovitos i djelotvornos . Među m, ne smije se zaboravi ni načelo jednakog tretmana koje je jedno od osnov-nih načela europskog prava. Postupanje u skladu s načelom jednakog tretmana zahtjeva da se u slič-nim situacijama postupa jednako, odnosno da se u različi m situacijama postupa različito. To bi kon-kretno u praksi značilo da se prema dužnicima po is m osnovama postupa jednako, odnosno da se na ista/slična potraživanja primjenjuju iste mjere na-plate. Dakle, kršilo bi se načelo jednakog tretmana, ako bi se postupak prisline naplate školarine prema jednom studentu pokrenuo npr. tek nakon proteka dvije godine od dospjelos potraživanja, a prema drugom nakon proteka svega dva mjeseca od do-spjelos potraživanja.

U tom smislu, defi nirana interna procedura napla-te prihoda koristan je instrument. Naime, u takvom bi se dokumentu, ovisno o okolnos ma poslovanja svakog fakulteta, utvrdilo postupanje koje prethodi napla potraživanja, kako bi se isto ujednačilo i kako bi se u is m ili sličnim situacijama postupalo na is način. Tako je najlakše izbjeći situaciju da se dekanu ili zaposlenicima koji rade na određenim poslovima usko povezanima s naplatom potraživanja stavi na teret da su svojim činjenjem, ili što je puno češće ne-činjenjem, ošte li fakultet tj. da se zbog njihovih po-stupanja određeno potraživanje nije uspjelo napla (npr. zbog toga što je nastupila zastara, o čemu de-taljnije govorimo u nastavku).

3. Pisana procedura naplate potraživanjaProcedura utvrđivanja i naplate potraživanja jedna je od procedura koju bi proračunski korisnici trebali ima , a čije postojanje za sada ne traži izrijekom ni jedan od zakonskih, odnosno podzakonskih propisa. Među m, u svojim nalazima i mišljenjima Državni ured za reviziju u posljednje vrijeme inzis ra na po-stojanju takve procedure. Temelj za donošenje pro-cedure u svakom slučaju može bi načelo dobrog fi nancijskog upravljanja, koje je jedno od osnovnih proračunskih načela navedenih u člancima 4. i 11. Za-kona o proračunu.

Kako smo već ranije naveli, činjenica je, da je naplata potraživanja prilično zahtjevan zadatak koji ne do-vodi uvijek do željenog cilja. Ipak, potrebno je uvijek poduze sve radnje kako bi se potraživanja napla la. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate. Jed-na od takvih radnji može bi i sklapanje nagodbe o obročnoj otpla ili odgodi plaćanja, a sve radi toga da potraživanje u konačnici bude naplaćeno.

Pisanom procedurom o napla prihoda bi trebalo utvrdi , između ostalog, mjere naplate, koje će po-duzima , vremensko razdoblje nakon kojeg se pokre-će pojedina mjera naplate, praćenje naplate po po-duze m mjerama i osobe, koje će obavlja navedene poslove. Pokazalo se korisnim razradi proceduru ovisno o vrs potraživanja. Uz to se za svaku vrstu potraživanja, na jednom mjestu i na sustavan način utvrđuje zakonska osnova za naplatu, ali i zastarni rokovi koji se uz pojedinu vrstu potraživanja povezu-ju. Sljedeći korak je utvrđivanje ovlas za postupanje tj. tko je na fakultetu zadužen za utvrđivanje obveze plaćanja pojedine vrste potraživanja. U praksi će se u ovom dijelu procedure utvrdi i prenije na papir stvarno postupanje, odnosno postupanje koje se pri-mjenjivalo i prije utvrđivanja i donošenja predmetne procedure.

Nakon što bude izdana isprava na temelju koje se potraživanje naplaćuje (najčešće je riječ o različi m vrstama ugovora), izdaju se i računi odnosno drugi dokumen , koji po suš ni predstavljaju račun (npr. uplatnice s potrebnim elemen ma), ovisno o vrs potraživanja te se potraživanja eviden raju u po-slovnim knjigama. Redovi m i ažurnim knjiženjem naplate potraživanja omogućuje se lakše i točno praćenje naplate i utvrđivanje otvorenih potraživa-nja. S većim dužnicima i onima čiji se dugovi odnose na dulje vremensko razdoblje potrebno je i uskladi- salda. U slučajevima kada se prekoračuju rokovi

dospijeća, zaračunavaju se zatezne kamate u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno u skladu s odredbama ugovora koji je temelj za naplatu odre-đenog potraživanja.

Što se če postupanja koja će se poduzima radi na-plate potraživanja, nakon proteka roka plaćanja nije uputno, ali ni ekonomično, odmah po proteku roka plaćanja poduzima najstrože mjere, odnosno pokre-ta postupak prisilne naplate. Prije nego se pristupi poduzimanju te, najstrože i krajnje mjere, potrebno je pokuša napla potraživanje primjenjujući blaže mjere. Te blaže mjere su slanje opomena odnosno usmeno opominjanje dužnika i pozivanje na uplatu u primjerenom roku s pojašnjenjem posljedica, ako se uplata ne izvrši. Redovi sustav opominjanja se tako-

102

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

đer pokazao kao dobar i koristan instrument naplate. Važno je istaći da za prekid zastare nije dovoljno do-stavi dužniku samo opomenu. To je i izrijekom nave-deno u članku 244. Zakona o obveznim odnosima u kojemu stoji da za prekid zastare nije dovoljno da vje-rovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Zastara se prema članku 241. Zakona o obve-znim odnosima prekida samo u slučaju kada dužnik prizna dug, odnosno podnošenjem tužbe ili svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom pro v duž-nika pred sudom ili drugim nadležnim jelom, radi utvrđivanja osiguranja ili ostvarenja tražbine.

Ako se usmeno poziva dužnika na ispunjenje njegovih obveza, preporuka je uvijek o tom postupanju sasta-vi službenu zabilješku, bilo da je riječ o telefonskom pozivu, bilo sastanku s dužnikom. Također je mogu-će dužnika pozva na plaćanje i e-poštom, iako na-vedeno postupanje nema utjecaja na prekid zastare. U takvim se slučajevima poslane e-pošte trebaju ili pohrani elektronički u sustavu, ili ih je potrebno is-pisa i arhivira na uobičajeni način, radi dokazivanja kako i kada su poduzimane mjere naplate, odnosno pokazivanja načina na koji se određeno potraživanje pokušalo napla . Najčešće, fakulte upravo e-po-štom jekom godine redovito studente obavještava-ju o obvezi uplate dijela školarine, sukladno obvezi iz potpisanih ugovora o studiranju, a također redovito se i javno – na oglasnim pločama objavljuju izvodi otvorenih stavki. Opisana su se postupanja donekle u praksi pokazala kao učinkovita, jer se tako ipak moglo napla određeni dio potraživanja od obveznika pla-ćanja.

Nakon što u određenom roku nije naplaćen dug za koji je poslana opomena, pristupa se najstrožim mjerama i pokreću se postupci prisilne naplate. Prvi korak je iz-davanje isprave koja se smatra osnovom za plaćanje, ako ista već nije izdana u ranijim fazama utvrđivanja obveze. Utvrđuje se knjigovodstveno stanje dužnika i komple ra se dokumentacija, koja je podloga za postupak prisilne naplate prema određenom dužni-ku. Ako se u konačnici ne pokrene postupak prisilne naplate potraživanja, moguće je da u međuvremenu nastupi zastara o čemu detaljnije u nastavku teksta.

4. Zastara4.1. Pojam i rokovi zastare

Kako je i ranije navedeno, vrlo zanimljivo pitanje koje se otvara prilikom razmatranja pitanja naplate potra-živanja je i pitanje zastare. Time što se pravodobno poduzimaju propisane mjere za naplatu prihoda, vo-deći računa o dospjelos potraživanja, izbjegava se zastara. Stručna defi nicija zastare kaže da ona pred-stavlja gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja su-

bjek vnog prava u zakonom određenom vremenu. Primjena ovoga ins tuta zorno pokazuje kako vrije-me utječe na ostvarivanje prava.

Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zah jeva ispu-njenje obveze. Propisima kojima su uređeni obvezni odnosi (Zakon o obveznim odnosima; NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) utvrđeni su rokovi zastare, a defi nira-ju se kao određena vremena nakon proteka kojih se pravo više ne može ostvari prisilnim putem.

• Opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim od-nosima iznosi pet godina i primjenjuje se samo u onim slučajevima kada nije propisan posebni za-starni rok.

• Trogodišnji zastarni rok je propisan za primjerice međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovo-ra o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine itd.

• Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, kao i za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate zastaruju također za godinu dana.

• Za 10 godina zastaruje tražbina utvrđena pravo-moćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog jela, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagod-

bom pred nadležnim državnim jelom te javnobi-lježničkim aktom.

Kada je riječ o školarinama, mišljenja smo da se na njih primjenjue opći zastarni rok iz članka 225. Zako-na o obveznim odnosima tj. rok od pet godina, jer za-konom nije određen neki drugi rok zastare.

4.2. Učinak zastare

Što se če učinka zastare, važno je naglasi da se nastupom zastare u pravilu ne gasi samo subjek v-no pravo. Zastarom prestaje pravo zah jeva ispu-njenje obveze, i to znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno putem suda ostvari . Prema tome, dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao bi dužnikom, jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato ako dužnik nakon proteka zastarnog roka ipak pla , ne može plaćeno više traži natrag. On nije pla o nedug, nego svoj dug. Posljedica zastare je samo ta da se njegova obveza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgo-vornos dužnika tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuni . Ova je činjenica vrlo važna radi toga što se potraživanje ne može otpisiva samo zato što je

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

103

UDK 336.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

u međuvremenu nastupila zastara, jer bi fakultet mogao pokuša napla svoje potraživanje, iako je svjestan da je zastara nastupila.

Tek nakon što se, primjerice po slanju opomene, duž-nik pozove na zastaru, potraživanje se može otpisa , jer je u tom slučaju izvjesno da bi se na zastaru pozvao i u postupku prisilne naplate. Ako dužnik ne izjavi pri-govor zastare važno je zna i da fakultet nema obvezu tj. ne mora upozori dužnika da je nastupila zastara, a ni će u postupku sud pazi na zastaru po službenoj dužnos , nego isključivo na prigovor tuženika.

Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, fakultet bi mogao uspje- napla svoje potraživanje ili bi mogao uspje sa

svojim tužbenim zahtjevom. Među m, u najvećem broju slučajeva stranka će istaknu prigovor zasta-re, što će za posljedicu ima nemogućnost naplate potraživanje, i u tom slučaju će se takva potraživanja otpisa kao nenapla va.

5. Otpisi potraživajna Što se če nenapla vih potraživanja, mogu se ot-pisa potraživanja prema pravnim osobama i trgov-cima pojedincima koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije temeljem pravomoćnog rješenja nadlež-nog trgovačkog suda brisani iz sudskog registra. Na taj način, odnosno nakon što budu brisana iz sud-skog registra trgovačka društva i dr. osobe za koje je upis u taj registar propisan zakonom prestaju po-stoja . Samom tom činjenicom nema više ni duž-nika tj. ne postoji onaj tko bi bio obvezan određeno potraživanje pla pa se potraživanje prema istom otpisuje.

U praksi se također zna dogodi da se uvidom u do-kumentaciju utvrdi kako potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice naknadno je u sudskom postupku utvrđeno da je ugovor na temelju kojega je potraživanje nastalo ništetan. Potraživanje će se i u tom slučaju moći otpisa . Osim toga, u praksi se mogu pojavi i drugi slični slučajevi u kojima bi se pri-mjenjivalo isto postupanje.

U svim navedenim slučajevima odlučivanje o potra-živanjima može bi , osim u nadležnos dekana, i u nadležnos fakultetskog vijeća, ako je tako utvrđeno primjerice u statutu. Naime, statutom bi moglo bi utvrđeno da o raspolaganju imovinom fakulteta, pod čim bi se podrazumijevalo i otpisivanje, odlučuje do određenog iznosa dekan, a iznad toga iznosa ovlast

može bi dana fakultetskom vijeću, a isto tako uo-bičajena je i odredba prema kojoj fakultetsko vijeće daje dekanu prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad fakulteta.

Često pitanje koje postavljaju korisnici povezano je sa situacijom kada su troškovi pokretanja postupka ovrhe i pokrića sudskih troškova nerazmjerni visini potraživanja. Preduvjet postupanju u takvim sluča-jevina jesu postavljeni pisani kriteriji prema kojima bi se odlučivalo kada nije opravdano pokreta po-stupak prisilne naplate. Na temelju takvih kriterija bi trebalo utvrdi i do kojega iznosa potraživanja dekan donosi odluku o otpisu potraživanja, a kada fakultetsko vijeće, na prijedlog dekana. Svakako će bi potrebno u pojedinom slučaju obrazloži zašto se takva odluka donosi, odnosno koliki bi bili troš-kovi prisilne naplate, radi kojih ne bi bilo fi nancijski ispla vo vodi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja), a preporuka je opisa i koji su postupci naplate pret-hodno poduze .

Dekan ili fakultetsko vijeće će nakon toga odlučiva o otpisu. Izuzev odluke o otpisu potraživanja, koja ne bi bilo ispla vo naplaćiva u postupku prisilne naplate, u većini slučajeva će bi riječ o odlukama deklarator-ne naravi tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog jela (npr. suda). Nakon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, ista će se na temelju navedene ispra-ve isknjiži iz poslovnih knjiga.

6. Zaključno Dobra organizacija naplate i kontrole naplate po-traživanja je zahtjevan zadatak. Među m, kada se jednom takav sustav uspostavi, is ima značajan utjecaj na razinu i stalnost, te stabilnost naplaćenih potraživanja. Ipak valja naglasi da je uspostava za-htjevan posao u kojem nema jednoznačnog pristu-pa. Nije ga moguće preslika od nekog drugog ma kako slično poslovanje bilo, a nije ni preporučljivo izradu organizacijske strukture povjeri nekome tko je izvan sustava. Naime, organizacija koja na jednom fakultetu jako dobro funkcionira mogla bi na dru-gom fakultetu ima znatno slabije rezultate. Bitno je prilikom promišljanja uvijek ima na umu osnov-na proračunska načela, te činjenicu da je potrebno uspostavi sustav, koji će u najvećoj mogućoj mjeri doves do naplate i uplate svih onih potraživa nja, čija se naplata očekuje.

104

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. UvodSloboda pružanja usluga jedna je od če ri temeljnih tr-žišnih sloboda koje se smatraju stupovima unutarnjeg tržišta Europske unije (dalje u tekstu: EU) – unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica te se osigurava slobodno kretanje roba, osoba, usluga i ka-pitala u skladu s odredbama članka 14., stavka 2. Ugo-vora o EU. EU poštuje jednakost država članica, kao i njihove nacionalne iden tete, koji su neodvojivo pove-zani s njihovim temeljnim poli čkim i ustavnim struk-turama, uključujući regionalnu i lokalnu samoupravu. Ona poštuje njihove temeljne državne funkcije, uklju-čujući osiguranje teritorijalne cjelovitos države, oču-vanje javnog poretka i zaš tu nacionalne sigurnos .

Na temelju načela supsidijarnos , u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnos , EU djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelo-vanja države članice ne mogu dostatno ostvari na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvari na razini EU-a. Za vodnokomu-nalni sektor, koji je u državama članicama pretežno organiziran od strane lokalnih javnih vlas , to znači da je na lokalnim jedinicama odlučivanje kako će osi-gura opskrbu vodom. Protokol o javnim uslugama potvrđuje esencijalnu ulogu i široko diskrecijsko pra-vo nacionalnih, regionalnih i lokalnih javnih vlas u opskrbi i organizaciji usluga od općeg gospodarskog interesa u uskoj svezi s interesima korisnika, kao i vi-soku različitost između usluga i razlika u potrebama korisnika koje proizlaze iz različi h geografskih, soci-jalnih ili kulturnih uvjeta.

Stoga, Ugovor o EU ne stvara nikakvu poli čku ili prak čnu obvezu ili pravo za komercijalizaciju ili liberalizaciju vodnog sektora. Svaka lokalna, regio-nalna ili državna vlast ima pravo izbora oblika uprav-ljanja i pravnog statusa isporučitelja kojeg smatraju najboljim u odnosu na nacionalnu, regionalnu i lokal-ne okolnos (bilo osnivanje vlas tog jela ili vlas tog trgovačkog društva (in-house), ili zaključenjem ugo-vora o koncesiji s privatnim isporučiteljom. Izbor: pri-vatni ili javni isporučitelj, uvijek ostaje na nadležnim javnim vlas ma.

Europska poli ka ostaje neutralna u odnosu na pi-tanje vlasništva vode i vodnih usluga. Europski par-lament je 2004. godine usvojio rezoluciju u kojoj je iskazao kako se ne bi smjela dozvoli liberalizacija vodnih usluga zbog izrazi h regionalnih osobitos h usluga i odgovornos lokalnih vlas u obavljanju

ovih usluga, kao i zbog različi h drugih karakteris -ka vode za piće, ali smatra da, isključivši liberalizaci-ju, sektor vodnih usluga mora bi osuvremenjen na temelju ekonomskih, kvalita vnih i okolišnih načela i zahtjeva efi kasnos (čl. 3). Kako je voda zajedničko dobro čovječanstva, upravljanje vodnim resursima ne smije bi predmet odredbi o unutarnjem tržištu (čl. 5), a priva zaciji u sektoru vodnih usluga potreb-no je pristupi oprezno: … s obzirom na iskustva u liberalizaciji u sektoru električne energije i željeznica, uvažavajući usporavanje ekonomije, taj eksperiment ne bi smio bi primijenjen na vodne usluge bez vidlji-vih dokaza o prednos ma, utoliko što preusmjerava pažnju sa stvarnih problema i moglo bi doves u opa-snost sigurnost opskrbe. (čl. 10)1.

1  Risoluzione del Parlamento europeo sulla comunicazione della Commissione al Consiglio, al Parlamento europeo, al Comitato eco-

Položaj javnih vodnih usluga na jedinstvenom unutarnjem tržištu Europske unijeDesanka Sarvan *

Vodne usluge kao usluge od općeg gospodarskog interesa još uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se primjenjuju opća pravila o unutarnjem tržištu, tržišnom natjecanju i državnim potporama, razlikuju se od usluga od općeg gospodarskog interesa koje se obavljaju po velikim mrežnim industrijama (opskrba električnom energijom, opskrba plinom, telekomunikacije i dr.) u kojima je izražena sloboda tržišnog nadme-tanja. O položaju ovih usluga u EU piše autorica u nastavku.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

105

UDK 351.1 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

2. Vodne usluge kao druge usluge od općeg gospodarskog interesa

WFD određuje opskrbu vodom kao djelatnost od općeg interesa, kako je to defi nirano u priopćenju Europske Komisije o službama od općeg interesa u Europi2. U pravu EU usluga od općeg gospodarskog interesa obuhvaća: svaku gospodarsku djelatnost koja je u posebnom društvenom interesu – koje vlas označe kao službe od općeg interesa i koje su podložne posebnim obvezama. To je usluga kojom se izvršava posebna zadaća u društvenom interesu pro-pisana posebnim propisom u kojem je precizno nave-dena priroda posebne zadaće prema točki 15., stavka 1., članka 4. Zakona o uslugama (NN, br. 80/11).

S obzirom na značenje koje usluge od općeg gospo-darskog interesa imaju kao dio zajedničkih vrijedno-s EU-a, kao i na njihovu ulogu u promicanju socijal-ne i teritorijalne kohezije, EU i države članice, svaka u okviru svojih ovlas i u okviru područja primjene Ugovora, vode računa o tome da se takve usluge od-vijaju na temelju načela i uvjeta, osobito gospodar-skih i fi nancijskih, koji im omogućuju ispunjavanje nji-hovih zadataka. Europski parlament i Vijeće, uredba-ma, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrđuju ta načela i postavljaju te uvjete, ne dovodeći pritom u pitanje nadležnost država članica da, u skla-du s Ugovorima pružaju, naručuju i fi nanciraju takve usluge. Protokol br. 26. o uslugama od općeg intere-sa uz Ugovor o funkcioniranju Europske Unije (čl. 1.) is če zajedničke vrijednos EU u pogledu usluga od općeg gospodarskog interesa osobito uključuju: a) ključnu ulogu i široko diskrecijsko pravo nacionalnih, regionalnih i lokalnih jela u pružanju, naručivanju i organiziranju usluga od općeg gospodarskog interesa u najvećoj mogućoj mjeri povezanih s potrebama ko-risnika, b) raznolikost različi h usluga od općeg gos-podarskog interesa te razliku potreba i sklonos ko-risnika koje mogu proizlazi iz različi h geografskih, socijalnih i kulturnih okolnos , te c) visoku razinu kvalitete, sigurnos i fi nancijske dostupnos , jednak tretman i promicanje univerzalnog pristupa i prava korisnika.

Odredbe Ugovora ni na koji način ne utječu na nad-ležnost država članica za pružanje, naručivanje i orga-niziranje negospodarskih usluga od općeg interesa3.

nomico e sociale europeo e al Comitato delle regioni – Strategia per il mercato interno – Priorità 2003 – 2006 (COM(2003) 238 – C5-0379/2003 – 2003/2149 (INI)).2  Communica on from the Commission to the European Parlia-ment, the Council, the European Economic and Social Commi ee and the Commi ee of the Regions of 12 May 2004. White Paper on services of general interest (COM 2004 374 fi nal).3  h p://www.mvep.hr/.

Usluge od općeg interesa u EU obuhvaćaju: a) uslu-ge od općeg gospodarskog interesa koje obavljaju velike mrežne industrije, b) druge usluge od općeg gospodarskog interesa (npr. zbrinjavanje otpada, opskrba vodom za piće, odvodnja otpadnih voda), koje još uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se primjenjuju opća pravila o unutarnjem trži-štu, tržišnom natjecanju i državnim potporama, te c) ne-gospodarske usluge tj. usluge koje ne podliježu razmjeni, koje nisu podređene posebnoj sektorskoj regulaciji ni regulaciji unutarnjeg tržišta, tržišnog na-tjecanja i državnih potpora, kod kojih je naglasak na obavljanju društveno-prihvatljivih i opravdanih dje-latnos bez izričite namjere stjecanja dobi . Obavlja-nje službi od općeg gospodarskog interesa organizira se u pravilu po trgovačkim društvima, a obavljanje službi negospodarskih interesa po javnim društvima ili ustanovama.

Zbog posebnih uvjeta obavljanja, smatra se da nije moguće tržišna pravila u potpunos primijeni za djelatnos usluga od općeg gospodarskog intere-sa4. Zajednička načela obavljanja usluga od općeg interesa navode se: univerzalnost (universal services) i jednakost pristupa (equality of acces), kon nuitet obavljanja (con nuity), sigurnost (security) i prila-godljivost (adaptability) kvaliteta usluga (quality of services), efi kasnost (effi ciency) i prihvatljivost cijena usluga (aff ordability), te zaš ta ugroženih kategorija građana (protec on of disadvantaged groups), tran-sparentnost (transparency), zaš ta korisnika, potro-šača i okoliša (protec on of user and consumer and the environment) i osiguravanje par cipacije građana (pa cipa on of ci zens)5.

Usluge od općeg gospodarskog interesa nisu podlož-ne primjeni pravilima Ugovora EU u mjeri u kojoj je to nužno da bi ispunile svoju misiju, koja je od općeg interesa. To znači da učinkovito obavljanje poslova od općeg interesa ima prednost pred pri-mjenom pravila o slobodi tržišnog natjecanja. Sma-tra se kako je za obavljanje ovih usluga potrebno osi-gura ujednačenu kombinaciju tržišnih mehanizama i svrha usluga od općeg interesa6. Poduzeća kojima

4  Točka 2. 1. podtočka 29. Commision Green Paper of 21. May 2003 on services of general interest (COM 2003 270 fi nal – Offi cial Journal: C 76 of 25. 3. 2004.5  Communica on from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Commi ee and the Commi ee of the Regions of 12 May 2004. White Paper on services of general interest (COM 2004 374 fi nal).6  Takvo je stajalište zauzeto u rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-2777/2004 od 8. studenoga 2005. godine. Sud smatra: da su JLS ovlaštene autonomno odluči , u skladu s ustavnim i zakonskim ovlas ma, kome će povjeri obavljanje ... komunalne djelatnos u skladu s člankom 4. stavkom 1. ZOKG-a, vodeći pri tome

106

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

je povjereno obavljanje usluga od općega gospodar-skog interesa ili koja su po svojoj naravi monopoli koji ostvaruju prihod, podliježu pravilima sadržanima u Ugovorima, a osobito pravilima o tržišnom natjeca-nju, i to u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne sprječava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaća koje su im povjerene prema stavku 2. članka 106 (prije čl. 86.) Ugovora o EU.

Vodne usluge kao druge usluge od općeg gospodar-skog interesa koje još uvijek nisu podređene sektor-skoj regulaciji, za koje se primjenjuju opća pravila o unutarnjem tržištu, tržišnom natjecanju i državnim potporama, razlikuju se od usluga od općeg gospo-darskog interesa koje se obavljaju po velikim mrež-nim industrijama (opskrba električnom energijom, opskrba plinom, telekomunikacije i dr.) u kojima je izražena sloboda tržišnog nadmetanja. Poseban polo-žaj javnih vodnih usluga kao drugih usluga od općeg gospodarskog interesa, koje su ograničene prirodnim monopolom na lokalnom tržištu, iskazuje se u fi nan-ciranju javnih vodnih usluga, kao najznačajnijem pita-nju u svezi s mogućim ugrožavanjem načela slobode tržišnog nadmetanja, kao jedne od temeljnih sloboda na kojima se zasniva unutarnje tržište. Za fi nancira-nje javnih vodnih usluga vrijede pravila o državnim potporama, koje su oblik državne intervencije, a cilj im je po canje neke ekonomske ak vnos , sektora ili poduzeća, s me da se potpore smatraju dopu-štenima ako ne narušavaju zajedničko tržište7. Fi-nanciranje javnih vodnih usluga može se izvrši : a) neposrednom fi nancijskom potporom iz proračuna, b) dodjelom posebnih ili isključivih prava, c) izraču-navanjem srednjih tarifa, fi nanciranjem zasnovanom na principu solidarnos i obveznog udruživanja (fond univerzalnih službi).

Uvjet za fi nanciranje je da dotacije poduzećima koji-ma je povjereno obavljanje javnih vodnih usluga mo-raju bi proporcionalne stvarnim troškovima služ-bi i ne smiju prelazi određene granice. Subvencije (naknade) za ove djelatnos mogu dava državne ili lokalne vlas iz njihovih proračuna pod uvje ma: a) da se me ne narušava slobodno tržišno nadmetanje i b) da su primjerene potrebi osiguranja dostupnos

računa o zahtjevima učinkovitos i ekonomičnos , s jedne strane, ali i o ostvarenju javnog interesa, utjelovljenog u svakoj javnoj službi, s druge strane. Komunalna djelatnost ... ne može se razmatra is-ključivo sa stajališta poduzetničkih i tržišnih sloboda u smislu članka 49. Ustava ... 7  Točka c), stavak 3. članka 107. Ugovora o UE (bivši čl. 87.), mogu smatra spojivima s unutarnjim tržištem potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnos ili određenih gospodar-skih područja, ako takve potpore ne utječu nega vno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

usluga javnih službi svim korisnicima8. Za vodne us-luge kao druge usluge od općeg gospodarskog inte-resa važe: načelo tržišnog natjecanja, načelo jedna-kog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernos i načelo transparentnos .

3. Dopuštena ograničenja slobodnog kretanja usluga na jedinstvenom tržištu EU

Europsko pravo omogućuje derogacije slobode pruža-nja usluga – Europski Sud Pravde (dalje u tekstu: ESP), u svojim pravorijecima u vezi s člancima 43. i 49. Ugovo-ra razvio je dva koncepta razloga za derogaciju slobode pružanja usluga: a) koncept prioritetnih razloga poveza-nih s javnim interesom i b) koncept javne poli ke.

Koncept prioritetnih razloga povezanih s javnim in-teresom, obuhvaća najmanje sljedeće osnove za izu-zeće od slobode pružanja usluga: javnu poli ku, jav-nu sigurnost i zdravlje, u smislu članaka 46. i 55. Ugo-vora; održavanje reda u društvu; smjernice socijalne poli ke; zaš tu primatelja usluga; zaš tu potrošača; zaš tu radnika, uključujući socijalnu zaš tu radnika; dobrobit živo nja; očuvanje fi nancijske ravnoteže sustava socijalnog osiguranja: sprječavanje prijevare; sprječavanje nepravednog natjecanja; zaš tu okoliša i urbanog okoliša, uključujući gradsko i ruralno plani-ranje; zaš tu vjerovnika; očuvanje zakonskog provo-đenja pravde; cestovnu sigurnost; zaš tu intelektual-nog vlasništva; smjernice kulturne poli ke, uključuju-ći očuvanje slobode izražavanja različi h elemenata, posebice društvenih, kulturnih, vjerskih i fi lozofskih vrijednos društva; potrebu za osiguranjem visokog stupnja obrazovanja, održavanje raznolikos ska i promicanje državnog jezika; očuvanje državne povi-jesne i umjetničke baš ne; te poli ku veterinarstva (čl. 40.). Prema pravorijecima ESP-a, javno zdravlje, zaš ta potrošača, zdravlje živo nja i zaš ta ur-banog okoliša, čine prioritetne razloge povezane s javnim interesom (čl. 56, 1.). Koncept javne poli ke kao osnove za izuzeće od slobode pružanja usluga, prema tumačenju ESP-a, obuhvaća zaš tu od stvarne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja utječe na jedno od temeljnih interesa društva i može uključiva pitanja u vezi s ljudskim dostojanstvom, zaš tom maloljetnika i ranjivih odraslih osoba, te dobrobi živo nja. Slično tome, koncept javne sigurnos uključuje pitanja jav-ne sigurnos (čl. 41).

Direk va 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutar-

8  Commision Green Paper of 21. May 2003 on services of general interest (COM 2003 270 fi nal – Offi cial Journal: C 76 of 25. 3. 2004.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

107

UDK 351.1 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

njem tržištu kao dodatne derogacije od slobode pru-žanja usluga određuje usluge od općeg gospodarskog interesa koje se pružaju u drugoj državi članici, inter alia, usluge distribucije i snabdijevanja vodom i us-luge povezane s rješavanjem otpadnih voda (čl. 17., t. d)9. To znači da vodne usluge kao druge usluge od općeg gospodarskog interesa ne podliježu pravilima tr-žišnog natjecanja na jedinstvenom europskom tržištu, jer se javne vodne usluge ne mogu razmatra isključi-vo sa stajališta poduzetničkih i tržišnih sloboda vodeći pri tome računa o zahtjevima učinkovitos i ekonomič-nos , već je potrebno osigura i ostvarenje javnog interesa, utjelovljenog u svakoj javnoj službi.

Pa ipak, osjetljivo pitanje priva zacije vodnih usluga izvor je nesporazuma s javnos i u samoj EU. Europ-ska Komisija je 2011. godine izradila prijedlog Direk -ve o dodjeli ugovora o koncesiji10, kojom je predlagala uspostavu jedinstvenog pravnog okvira za postupak dodjele koncesija za javne usluge u EU, koje pravno područje nije regulirano osim zahtjevima transparen-tnos i jednakog postupanja prema Ugovoru o funk-cioniranju EU, što predstavlja moguću ozbiljnu distor-ziju unutarnjeg tržišta izravnim ugovaranjem konce-sija o javnim uslugama bez prethodnog postupka na-tječaja, koje, povezano s nacionalnim pogodovanjem, prijevarama i korupcijom, generira značajnu neefi ka-snost 11,12. Europska Komisija je is cala kako europska

9  Do donošenja Direk ve 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vi-jeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu, za ograničavanje slobode kretanja vodnih usluga važila su pravila Di-rek ve 2004/17/EC o dopuštenim ograničenjima slobodnog kreta-nja usluga, koja su omogućavala nacionalne mjere koje otežavaju ili onemogućavaju ostvarenje temeljnih sloboda, uz sljedeće uvjete: a) mjere se moraju primjenjiva na nediskriminirajući način (između domaćih i stranih državljana), b) mjere moraju bi opravdane općim interesom, c) mjere moraju bi prikladne i potrebne za ostvarenje odgovarajućeg cilja kojem teže, te d) ne smiju ići preko onog što je potrebno za ostvarenje. Prema toj Direk vi, države članice mogle su opravda izravnu ograničavajuću mjeru ograničenja slobodnog kretanja usluga u odnosu na vodne usluge razlozima iz članka 52. Ugovora EU (prije članak 46.) – razlozima javnog poretka, javne si-gurnos i javnog zdravlja. Ako se radi o pravilima koja se jednako primjenjuju na domaće i na strane državljane, zemlje članice mogle su naći i druge razloge za opravdanje10  Proposal for a Direc ve of the European Parliament and tje Council on the award of concessions contracts. COM (2011) 897 fi -nal od 20. 12. 2011.11  Komisija je utvrdila kako je praksa država članica u ugovaranju koncesija javnih usluga različita, te da se načela Ugovora o funkci-oniranju EU različito tumače i primjenjuju, dok neke države članice uopće nemaju propise o koncesijama (Njemačka, Belgija, Estoni-ja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Grčka, Irska i Nizozemska). Radi stvaranja koherentnog pravnog okvira javne nabave usluga, robe i radova, u prijedlog navedene Direk ve, Europska Komisija istovre-meno je predložila izmjenu direk va o javnim nabavama (2004/17/EC i 2004/18/EC).12  Direk va 2004/17/EZ Europskoga Parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004., kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji

poli ka ostaje neutralna u odnosu na pitanje vlasniš-tva vode i vodnih usluga, ali je htjela izvrši reviziju zakonodavnih i administra vnih rješenja u sektoru javnih usluga, pa tako i u sektoru voda, uključujući analizu aspekta natjecanja, radi potpunog poš vanja ugovornih jamstava za usluge od općeg ekonomskog interesa i odredbi o zaš okoliša, te uze u obzir sve opcije, uključujući moguće zakonodavne mjere13.

Europska Komisija je upozorila kako prijedlog Direk -ve o dodjeli ugovora o koncesiji ostaje neutralan pre-ma načinu odabira obavljanja javnih usluga od strane javnih vlas – one mogu izabra obavljanje is h uslu-ga bilo po javnom, bilo po privatnom isporučitelju, ali kada se odluče za njihovo obavljanje po koncesiji – isporukom od strane privatnih isporučitelja – tada moraju postupak javnog natječaja proves prema pravilima propisanim navedenom Direk vom, čime bi se osiguralo jednako postupanje država članica kod dodjele koncesija javnih usluga na jedinstve-nom tržištu. Komisija je istakla kako se ista Direk va ne primjenjuje na javne isporučitelje vodnih usluga, pa ipak je prijedlog Direk ve u javnos percipiran kao posredni pri sak Komisije prema vladama država članica za priva zaciju javnih službi, između ostalog i javnih vodnih usluga14.

Pod pri skom javnos 15 Komisija je najavila isklju-čenje vodnih usluga iz prijedloga Direk ve o dodjeli

djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i Direk va Europskoga parla-menta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004., o koordinaciji postu-paka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim op-skrbama te ugovora o pružanju javnih usluga. Komisija je smatrala op malnim predlaganje nove Direk ve o dodjeli koncesija za javne usluge koja se temelji na postojećim odredbama o dodjeli koncesija za javne radove, usklađenim i dopunjenim specifi čnim odredbama. Drugi je mogući pristup bio proširenje odredbi koje se odnose na javne ugovore, ali se takav pristup smatrao nesvrsishodnim, jer bi mogao obeshrabri javne vlas na davanje koncesija. 13  Communica on from the Commission to the Council, the Euro-pean Parliament, the European Economic and Social Commi ee and the Commi ee of the regions Internal Market Strategy - Priori es 2003 – 2006 (COM(2003) 238 fi nal), str. 14.14  Europska Komisija is če kako se od predložene Direk ve očekuje osiguranje transparentnos , poštenja i pravne sigurnos kod dodje-le koncesija, jer 60 % ugovora sa privatnim partnerima u EU su upra-vo koncesijski ugovori. To će se pos ći: a) jasnom defi nicijom ugovo-ra o koncesiji u odnosu na opera vni rizik kojeg preuzima koncesi-onar, b) pobližom defi nicijom povjeravanja obavljanja javnih usluga javnom isporučitelju na kojeg se ne odnose odredbe o koncesijama, c) mogućnost izmjene ugovora o koncesiji jekom njegovog traja-nja, d) te bolji pristup tržištu koncesija koji se ostvaruje objavom natječaja vrijednos veće od 5.000.000 EUR u službenim novinama EU, utvrđivanjem jedinstvenog roka za dostavu ponuda od 52 dana, općih kriterija za odabir i isključenje natjecatelja, uvjeta natječaja, proceduralnih jamstva i sustavom pravnih lijekova.15  Europska građanska inicija va o ljudskom pravu na vodu podne-sena je već 10. svibnja 2012. godine kao treća registrirana europska

108

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

ugovora o koncesiji, ali me se neće ostvari zabra-na priva zacije vodnih usluga, već se samo koncesije javnih vodnih usluga neće povjerava prema uvje -ma i postupku iz navedene Direk ve – svaka će drža-va članica, ako se odluči na povjeravanje obavljanja vodnih usluga davanjem koncesije privatnom isporu-čitelju moći proves taj postupak sukladno nacional-nom zakonodavstvu. U smislu unutarnje kohezije, EU smatra se da je to korak unazad.

Pravo EU neutralno je prema načinu odabira obavljanja javnih usluga od strane javnih vlas – one mogu izabra obavljanje is h usluga bilo po javnom, bilo po privatnom isporučitelju, te u tom smislu u EU ne postoji obveza država članica na priva zaciju javnih isporučitelja u vodnokomunal-nom sektoru, ni izlaganje javnih vodnih usluga tržišnom natjecanju.

4. Tehnički standardi Za dos zanje cilja poli ke EU o vodama – dobre kva-litete površinskih i podzemnih voda posebno su važ-ni jedinstveni tehnički standardi za obavljanje javnih vodnih usluga. Prema Okvirnoj direk vi o vodama (Water Frame Direc ve 2000/60/EZ – dalje u tekstu: WFD)16 osnovna jedinica za upravljanje uslugama odvodnje komunalnih otpadnih voda je aglomera-cija – područje u kojemu su populacija i/ili gospo-darska ak vnost u dovoljnoj mjeri koncentrirani da se komunalne otpadne vode prikupljaju i dovode do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, odnosno do krajnje točke ispusta. Pojam aglomera-cija prije svega se odnosi na dovoljno koncentrirano područje za prikupljanje i provođenje komunalnih otpadnih voda do uređaja za obradu komunalnih ot-padnih voda.

Postojanje aglomeracije neovisno je o postojanju sustava prikupljanja otpadnih voda i nije povezano s postojanjem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, pa stoga koncepcija aglomeracije uključuje i ona po-dručja koja su dovoljno koncentrirana, no gdje sustav prikupljanja otpadnih voda još ne postoji. Pri osmi-šljavanju sustava prikupljanja otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda važno je

građanska inicija va (broj ECI, 2012, 000003), pod nazivom „Voda i sanitarije su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba!“ (Wa-ter and sanita on are a human right! Water is a public good, not a commodity!“16  Direk va 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. li-stopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u područ-ju vodne poli ke (Okvirna direk va o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.), izmijenjena i dopunjena (Direc ve 2000/60/EC of the Eu-ropean Parliament and of the Council establishing a framework for the Community ac on in the fi eld of water policy).

uze u obzir i mogući rast aglomeracije u budućnos , te je planiranje inves cija postaje presudno pitanje u slučaju kada je stopa povezivanja u sustav odvodnje otpadnih voda niska i/ili u slučaju širenja aglomera-cija. WFD zah jeva od država članica da iden fi ci-raju vodene cjeline kao ranjiva područja u skladu s defi niranim kriterijima: a) slatkovodne cjeline, ušća i obalne vode eutrofne naravi, odnosno vode koje mogu posta eutrofne, ako se ne poduzmu zaš tne mjere, b) površinske vode što se koriste za pridobi-vanje vode za piće, a već sadrže, ili vjerojatno sadrže više od 50 mg/l nitrata, c) područja u kojima je po-trebna dodatna obrada kako bi se ispunili zahtjevi iz drugih direk va Vijeća, poput direk va o vodama za ribe, o kakvoći vode za kupanje, o kakvoći vode za školjkaše, o zaš p ca i staništa, itd.

Direk va državama članicama pruža mogućnos da pojedinačna ranjiva područja defi niraju na temelju određenih kriterija, ili da na čitavom svom područ-ju primijene strože mjere. Cilj određenja graničnih i odgovarajućih standarda kakvoće i nadzora voda namijenjenih za ljudsku potrošnju17, kako bi voda bila zdrava i čista, je zaš ta zdravlja potrošača u EU. Stoga, izvori vode za piće ne smiju bi onečišćeni, a upravljanje vodom za piće mora bi regulirano od izvora do krajnjih potrošača. Opće obveze država čla-nica su poduzimanje neophodnih mjera kako bi osi-gurale zdravlje i čistoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Standardi kvalitete vode za piće propisa-ni su Direk vom o kakvoći vode za piće – 98/83/EC18 prema kojoj se smatra da je voda namijenjena za ljudsku potrošnju zdrava i čista, ako: a) je oslobođena bilo kakvih mikroorganizama i parazita, te bilo kakvih tvari koje u određenim brojevima ili koncentracijama čine potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje, te b) udovoljava propisanim minimalnim zahtjevima19, c) te ako države članice poduzimaju sve druge neop-hodne mjere, kako bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju udovoljava zahtjevima Direk ve.

Postavljeni zdravstveni standardi najvećim su dijelom utemeljeni na smjernicama Svjetske zdravstvene or-

17  Obuhvaća svu vodu, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja se koris za piće, za kuhanje, u kućanstvu, za (industrij-sku) proizvodnju hrane, neovisno o njezinu podrijetlu - voda koja se isporučuje iz sustava javne vodoopskrbe, voda koja se upotrebljava u pripremi, čuvanju i distribuciji prehrambenih proizvoda). Mineral-ne vode i ljekovite vode izuzete su iz opsega Direk ve. Još jedna izuzeta skupina su vode iz pojedinačne opskrbe pod uvjetom da je prosječna potrošnja manja od 10m3/danu ili da se opslužuje manje do 50 osoba.18  Direk va Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5. 12. 1998.)19  TJ. minimalni zahtjevi navedeni u Dodatku I., dijelovi A i B. Direk- ve o kakvoći vode za piće – 98/83/EC.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

109

UDK 351.1 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

ganizacije (WHO, 1992) i obuhvaćaju: redovito pra ukupno 48 mikrobioloških, kemijskih, radioloških i organolep čkih parametara, utvrđivanje procedura kontrolnog i revizijskog praćenja. Pri implementaciji Direk ve nacionalno zakonodavstvo, države članice mogu uključi dodatne zahtjeve, npr. regulira do-datne tvari koje su relevantne na njihovu teritoriju ili postavi strože standarde. Među m, zemljama člani-cama nije dozvoljeno da postave niže standarde, jer ra-zina zaš te ljudskog zdravlja mora bi ista u cijeloj EU.

Države članice osiguravaju da mjere koje se poduzi-maju radi provedbe WFD-a ni pod kojim okolnos ma neće izravno ili neizravno dopus bilo kakvo pogorša-nje trenutne kakvoće vode namijenjene za ljudsku po-trošnju u onoj mjeri u kojoj je to relevantno za zaš tu ljudskoga zdravlja ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda, koje se rabe za proizvodnju vode za piće. One imaju obveze: a) defi nira standarde kakvoće za vodu za piće na slavini (s obzirom na mikrobiološke, kemijske i organolep čke parametre), b) redovno pra kakvo-ću vode za piće ondje gdje frekventnost ovisi o opsegu opskrbe, te c) potrošačima učini dostupne adekvatne i ažurirane informacije o kakvoći njihove vode za piće.

Standardi i mehanizmi sukladnos u vezi s prikup-ljanjem, obradom i ispustom komunalnih otpad-nih voda, te pitanje odlaganja kanalizacijskog mulja određeni su Direk vom o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 91/271/EEZ, dopunjena Direk vom Komisije 98/15/EC20 radi smanjenja one-

20  Direk va Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćava-nju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5. 1991.), dopunjena Direk vom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.). Prema WFD-u, države članice će osigura da sve aglomeracije dobiju sustave prikupljanja i transporta komu-nalnih otpadnih voda: a) najkasnije do 31. prosinca 2000. godine za one s više od 15. 000 ekvivalentnih stanovnika (ES), i b) najka-snije do 31. prosinca 2005. za one između 2 000. i 15. 000 ES. Za komunalne otpadne vode aglomeracija s više od 10. 000 ES, koje se ispuštaju u prijamnike koje se smatraju osjetljivim područjima defi niranima države članice će osigura sustave prikupljanja i tran-sporta otpadnih voda najkasnije do 31. prosinca 1998. godine. Ako uspostavljanje sustava prikupljanja i transporta otpadnih voda nije opravdano, bilo stoga što ne bi osiguralo nikakvu korist za okoliš ili stoga što bi predstavljalo prekomjeran trošak, potrebno je koris pojedinačne sustave ili druge odgovarajuće sustave kojima se po-s že ista razina zaš te okoliša. Sustavi prikupljanja i transporta ot-padnih voda moraju ispunjava zahtjeve iz Dodatka I (A) Direk ve. Države članice će osigura da se komunalne otpadne vode iz susta-va prikupljanja i transporta otpadnih voda prije ispuštanja podvrg-nu sekundarnom pročišćavanju ili ekvivalentnom pročišćavanju kako slijedi: a) najkasnije do 31. prosinca 2000. za sva ispuštanja iz aglomeracija s više od 15 000 ES, b) najkasnije do 31. prosinca 2005., za sva ispuštanja iz aglomeracija sa 10. 000 do 15. 000 ES, c) najkasnije do 31. prosinca 2005. za ispuštanja u slatke vode i estu-arije iz aglomeracija s 2.000 do 10, 000 ES. Ispuštanja komunalnih otpadnih voda u vode koje se nalaze u planinskim predjelima (iznad 1. 500 m nadmorske visine), gdje je teško primijeni učinkovito

čišćenja slatkovodnih resursa, ušća i obalnih voda sanitarnim i tehnološkim otpadnim vodama vodom što otječe s urbanih površina. Obveza država članica je osiguranje: odgovarajućega pročišćavanja komu-nalnih otpadnih voda (ovisno o utvrđenoj osjetljivos recipijenta) za sve aglomeracije veće od 2000 ES u kratkim rokovima21: a) osiguranje sustava prikuplja-nja i transporta komunalnih otpadnih voda, b) osigu-ranje sekundarnog ili ekvivalentnog pročišćavanja, komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja iz sustava prikupljanja i transporta, te c) osiguravanje da se ko-munalne otpadne vode iz sustava prikupljanja i tran-sporta otpadnih voda prije ispuštanja podvrgnu od-govarajućem pročišćavanju.

Od država članica se zahtjeva: a) konkretna regula -va za prikupljanje i obradu otpadnih voda, sukladno situaciji s prijamnikom i veličinom aglomeracije; b) konkretne procedure nadzora i evaluacije učinkovito-s uređaja za obradu otpadnih voda i prijamnika; c) kontrola ispuštanja i ponovnog korištenja kanalizacij-skog mulja te ponovno korištenje otpadnih voda gdje god je to prikladno; d) prethodno odobrenje za sve ispuste komunalnih otpadnih voda, odnosno za ispu-štanje otpadnih voda iz prehrambene prerađivačke industrije i industrije u sustave prikupljanja komunal-nih otpadnih voda.

biološko pročišćavanje zbog niskih temperatura mogu se podvrći manje strogom pročišćavanju od onog propisanog, pod uvjetom da se ciljanim studijama dokaže da to ispuštanje nema štetan utjecaj na okoliš. Ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpad-nih voda moraju zadovoljava odgovarajuće zahtjeve iz Dodatka I. B Direk ve. Opterećenje izraženo u ES obračunava se na temelju maksimalnog prosječnog tjednog opterećenja koje ulazi u uređaje za pročišćavanje jekom godine, isključujući neuobičajene situacije poput obilnih kiša.Države članice osiguravaju da se do 31. prosinca 2005. komunalne otpadne vode iz sustava prikupljanja i transporta otpadnih voda prije ispuštanja podvrgnu odgovarajućem pročišćavanju (tj. pro-čišćavanju komunalnih otpadnih voda bilo kojim procesom i/ili načinom ispuštanja kojim se nakon ispuštanja omogućuje da pri-jamnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće i odgovarajuće odredbe ove i drugih Direk va Zajednice za sljedeće slučajeve: a) za ispuštanja u slatke vode i estuarije iz aglomeracija s manje od 2 .000 ES, te b) za ispuštanja u priobalne vode iz aglomeracija s manje od 10. 000 ES.21 Komunalne otpadne vode iz sustava prikupljanja i transporta ot-padnih voda prije ispuštanja u osjetljiva područja podvrgavaju se strožem pročišćavanju za sva ispuštanja iz aglomeracija s više od 10 000 ES. Navedene otpadne vode ispuštene iz uređaja za proči-šćavanje komunalnih otpadnih voda opisane moraju zadovoljava odgovarajuće propisane zahtjeve iz Dodatka I. B Direk ve. Alter-na vno, zahtjevi utvrđeni za pojedine uređaje ne moraju se pri-mijeni u osjetljivim područjima, ako se može dokaza da je mini-malni postotak smanjenja ukupnog opterećenja koje ulazi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u tom području najmanje 75 % za ukupni fosfor i najmanje 75 % za ukupni dušik. Isto se odnosi na ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koja se nalaze u slivovima osjetljivih područja i koja doprinose one-čišćenju h osjetljivih područja.

110

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

5. Nadzor izvršavanja obveza država članica EU

Implementaciju obveza koje za države članice proiz-laze iz direk va EU nadzire Europska Komisija, kojoj su države članice obvezne podnosi izvješća o podu-ze m mjerama. Tužba zbog propusta u ispunjavanju obveza pro v države članice koja je propus la izvrši svoje obveze prema propisima EU može bi podne-sena od strane Europske Komisije ili druge države čla-nice. Kada ESP presudom utvrdi da je bilo propusta u izvršavanju obveza, država članica mora bez odgode postupi sukladno presudi. U slučajevima kada Ko-misija smatra da država članica nije postupila prema presudi, može podnije sljedeću tužbu i zah jeva fi nancijske kazne za tu državu zbog neispunjenja ob-veza. Isto tako, kada država članica o mjerama za im-plementaciju direk va nije obavijes la Komisiju, ESP može, po prijedlogu Komisije izreći fi nancijske kazne i u postupku po inicijalnoj tužbi.

Kako su za neispunjavanje preuze h obveza prema EU odgovorne izravno države-članice, one su obvezne poduze mjere i osigura da lokalne vlas na koje je prenesene ovlas i ostvare. Kako su države člani-ce (tj. središnja državna vlast) odgovorne za pogreške lokalnih i regionalnih vlas , postavlja se zahtjev da središnja vlast država članica osigura instrumente nadzora za izvršavanje obveza prema pravu EU: dr-žave članice moraju osigura da se pogreške lokalnih ili regionalnih vlas utvrde na vrijeme, te nacionalno pravo mora predvidje dovoljne mogućnos da bi se to učinilo. Ovi zahtjevi proizlaze iz temeljnih načela prava EU – načela lojalnos , načela jedinstvene pri-mjene prava, te odgovornost države članice za šte-tu22. Odgovornost središnje vlas , kao rezultat europ-

22  ESP, Odluka od 13. rujna 1991. godine, predmet C-33/90, Ko-misija pro v Republike Italije, Zbirka odluka str. I-5987, točka 24, te Odluka 16. siječnja 2003. godine od C-388/01 Komisija pro v Republike Italije. Sud je utvrdio: …da se Države članice se ne mogu poziva na okolnos njihovog unutarnjeg uređenja kako bi oprav-

skih integracija, vodi k tome da države članice moraju osigura snažnije oblike nadzora u odnosu na lokal-ne i regionalne vlas 23.

Europska Komisija u više je slučajeva pokrenula po-stupke pred ESP-om u kojima je dokazala kako države članice nisu ispunile svoje obveze koje proizlaze iz di-rek va o vodama. Najčešće povrede na koje ukazuje sudska praksa ESP-a je nepoš vanje rokova za imple-mentaciju standarda pročišćavanja urbanih otpad-nih voda prema Direk vi o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 91/271/EEZ, dopunjenoj Direk vom Komisije 98/15/EC, jer dos zanje propisa-nih standarda postupanja s urbanim otpadnim voda-ma zahtjeva značajna fi nancijska ulaganja u izgradnju i opremanje sustava infrastrukture za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda.

U slučaju Europska Komisija pro v Kraljevine Belgi-je, (C-533/11) ESP naredio je Belgiji plaćanje kazne od 10 millijuna EUR zbog neizvršavanja presude ESP-a od 8. srpnja 2004. godine u slučaju Komisija Europskih Zajednica v. Kraljevina Belgija (C-27/03) u odnosu na pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda, u kojoj je sud utvrdio kako je Kraljevina Belgija povrijedila nekoli-ko odredbi Direk ve 91/271, jer 114 aglomeracija u Flamanskoj regiji i 60 aglomeracija u Valonskoj regiji i Regiji Brisel nije uskladila sa zahtjevima iz spome-nute Direk ve. Komisija je utvrdila kako je u vrijeme pokretanja nove tužbe u slučaju C-533/11 neuskla-đenost postojala u jednoj aglomeraciji u Flamanskoj regiji, 21 aglomeraciji u Valonskoj regiji i Regiji Brisel, ali je u jeku postupka utvrđeno kako potrebne mje-re usklađenja pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda iz spomenute Direk ve nisu poduzete samo u pet aglomeracija. ESP je utvrdio kako je zbog isteka roka određenog u mišljenju od 26. lipnja 2009. godine, Belgija propus la izvrši u cijelos presudu ESP-a iz 2004. godine (C-27/03), te da je stoga propus la ispu-ni svoje obveze prema Ugovoru o funkcioniranju EU.

U određivanju visine novčane kazne, sud je istakao kako propust države članice za izvršenje presude suda traje već devet godina (od 2004. godine), što sud sma-tra neprimjerenim i pretjeranim, unatoč činjenicama da je za izvršenje obveza iz navedene presude bilo po-

dale nepoš vanje obveza koje proizlaze iz prava Zajednice. Iako je svaka Država slobodna uredi , na način koji smatra svrsishodnim, nadležnos za donošenje propisa na unutarnjem planu, ona ipak ostaje, prema odredbi članka 226. EU, jedina odgovorna u odno-su prema Zajednici za poš vanje navedenih obveza… Za povredu prava Zajednice koja je počinjena od strane lokalnih ili regionalnih jedinica, odgovorna je Država članica.23  Pravo EU neutralno je prema unutrašnjoj podjeli snage između nacionalnih razina vlas – to je predmet nacionalnog ustavnog prava. U tom smislu, ostavlja se otvorenim mogućnost različitog ustroja državne vlas .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

111

UDK 351.1 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

trebno određeno vrijeme od nekoliko godina, ali kako je izvršenje presude u većini ili u cjelos mora bi iz-vršeno u primjerenom roku. Sud je, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za poduzimanje radnji za usklađenje s Direk vom 91/271, te kako bi se uvažio svaki napre-dak države članice u ispunjavanju svojih obveza, odre-dio šestomjesečno plaćanje obroka kazne u iznosu od 859.404 EUR za svakih šest mjeseci kašnjenja, umanje-nih za postotak broja ekvivalenta stanovnika za koje je usklađeno postupanje sa sanitarnim otpadnim voda-ma sukladno presudi iz 2004. godine24.

U slučaju Europska Komisija pro v Ujedinjenog Kra-ljevstva (C-301/10)25, ESP je utvrdio kako je država članica propustom osiguranja odgovarajućeg priku-pljanje sanitarnih otpadnih voda izgradnjom odgo-varajuće mreže instalacija u aglomeracijama s veći brojem ekvivalent stanovnika od 15.000 gradova Sunderland (Whitburn) i London (sustavi prikupljanja Beckton and Crossness), sukladno odredbama stava-ka 1. i 2. članka 3., te Priloga I(A) Direk ve 91/271/EEC od 21. svibnja 1991. godine u odnosu na proči-šćavanje sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, kao i jer nije osigurala odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda u uređajima za pročišćavanje otpad-nih voda na lokacijama Beckton, Crossness i Mogden, sukladno odredbama članaka 4. i 10., kao i Priloga I B navedene Direk ve nije ispunila obveze sukladno navedenim odredbama.

U listopadu 2009. godine ESP je u slučaju Europska Komisija pro v Irske (C-188/08) utvrdio kako je za-konodavstvo države članice pro vno odredbama Okvirne direk ve o otpadu (Waste Framework Dire-c ve – WFD) 75/442/EC (danas Direk va 2008/98/EC, 91/156/CEE)26, posebno u odnosu na odredbe Di-rek ve koje određuju kako se otpad mora zbrinjava bez utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš (čl. 4.), te da se objek za odlaganje otpada moraju podvrgnu odgo-varajućim periodičnim inspekcijskim pregledima (čl. 8). U kasnijem postupku Europska Komisije pro v Ir-ske (C-374/11)27, utvrđeno je kako Irska još uvijek nije osigurala sukladnost, u postupanju s otpadom, s Eu-ropskim pravom, naročito u odnosu na uvjete dispozi-cije otpadnih voda u ruralnim područjima po brojnim sep čkim jamama i drugim pojedinačnim uređajima

24 h p://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/applica on/pdf/2013-10/cp130133en.pdf.25 lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010C-C0301:IT:HTML.26 h p://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=C-188/08.h p://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/applica on/pdf/2012-12/cp120171en.pdf.27 h p://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&do-cid=133390&pageIndex=0&doclang=IT&mode=req&dir=&occ=-fi rst&part=1.

za zbrinjavanje otpadnih voda, kao i činjenicom kako nisu usvojeni svi zakoni i propisi, kao i na nedostatak planiranja inspekcijskog nadzora. Irska je u postupku ukazivala kako je tužba Komisije preuranjena, te kako je državi potrebno više vremena za ispunjenje obveza naloženih presudom iz 2009. godine.

Sud je istakao naročitu važnost neposredne i jednake primjene prava EU-a, koja podrazumijeva da nakon presude, proces usklađenja mora bi započet odmah i završen u najkraćem mogućem roku, te je stoga za isto odredio rok od 21 mjeseca nakon izricanja pre-sude, iako provedba presude zahtjeva poduzimanje složenih mjera. ESP primijenio široko diskrecijsko pra-vo nalažući da plaćanje kazne mora bi primijenjeno okolnos ma razmjernim utvrđenoj povredi i sposob-nos države članice za plaćanje, uzimajući u obzir vri-jeme trajanja i stupanj ozbiljnos povreda, te privat-ne interese i javni interes koji je u pitanju. U odnosu na trajanje povrede, ESP je ukazao kako obveze pro-izlaze još iz travnja 1993. godine, te da je 19 godina nesukladnos posebno dugotrajan, kao i da je zbog ciljeva zaš te ljudskog zdravlja i okoliša povreda ima ozbiljnu težinu. Uzimajući u obzir u međuvremenu poduzete mjere za ispravnu implementaciju direk ve i mogućnos plaćanja Irske s obzirom na gospodar-sku krizu, ESP je odredio plaćanje kazne 12.000 EUR po danu za svaki dan kašnjenja u usvajanju mjera po-trebnih za potpuno usklađenje sa sudskom presudom C-188/08, počevši od dana izricanja presude u ovom slučaju tj. 19. prosinca 2012. godine28.

28  V. još i presude ESP u slučajevima Europska Komisija v. Repu-blika Italija (C-565/10), Europska Komisija v. Republika Portugal (C-526/09) Europska Komisija v. Veliko Vojvodstvo Luxembourg (C-32/05), Europska Komisija pro v Kraljevine Švedske ( C-438/07) Europska Komisija pro v Republike Finske ( C-335/07).

112

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

1. Uvod

Neprofi tne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. predaju do 30. srpnja 2015. Fi-nancijskoj agenciji – Obrazac: PR-RAS-NPF.

Obrazac: PR-RAS-NPF je dan u prilogu Pravilnikom o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15; dalje u tek-stu: Pravilnik) i razlikuje se od obrasca koji se koris o prethodne godine, ponajprije u dijelu dodatnih poda-taka. Ovaj Pravilnik donesenih je na temelju Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine.

Pravilnikom se, uz oblik i sadržaj fi nancijskih izvješta-ja, razdoblja za koja se sastavljaju i rokovi podnoše-nja, propisuje i oblik te sadržaj izjave o neak vnos , minimalni sadržaj i rokovi dostave izvještaja o po-trošnji proračunskih sredstava te način vođenja, upis, brisanje i promjena podataka u Registru neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Registar). Neprofi tne or-ganizacije već su sastavljale i predavale prvi tromje-sečni Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: S-PR-RAS-NPF sukladno odredbama novog Pravilnika.

Podsjećamo da neprofi tne organizacije neće bi u mogućnos preda fi nancijski izvještaj, ako pret-hodno nisu upisane u Registar i nemaju RNO broj, a Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) neće zapri-ma fi nancijske izvještaje nakon predviđenog roka. Zbog važnos ažurnih podataka u Registru, u drugom dijelu ovoga teksta daje se uputa o načinu informira-nja Ministarstva fi nancija o promjeni podataka koje je neprofi tna organizacija prijavila u Registar.

Uputa o izradi i predaji fi nancijskog izvještaja ne-profi tnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja

do 30. lipnja 2015. bit će objavljena na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija počekom srpnja 2015. godine, a kratki pregled njena sadržaja daje se u nastavku.

2. Obveznici polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja

Pravilnik defi nira obvezu polugodišnjeg fi nancijskog izvještavanja u ovisnos o tome je li neprofi tna or-ganizacija obveznica vođenja dvojnog knjigovodstva ili se odlučila za vođenje jednostavog knjigovodstva.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj predaju neprofi t-ne organizacije koje su obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva. Neprofi tne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo ne sastavljaju polugo-dišnji fi nancijski izvještaj.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja podi-gnuta je od 1. siječnja 2014. godine Izmjenama i dopu-nama Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organiza-cija (NN, br. 1/14) sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Zakonom je predviđeno zadržavanje ove grani-ce za određivanje obveznika dvojnog knjigovodstva. Neprofi tna organizacija kojoj je:

1) vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i

2) godišnji prihod uzastopno u svakoj od prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna godišnje te

3) ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja,

nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primje-ne računovodstvenog načela nastanka događaja.

U godišnji prihod (iz navedenog kriterija) ulaze samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ulazi prene-seni višak iz prethodne godine. Neprofi tna organiza-cija koja zadovoljava ove kriterije može (ali i ne mora) vodi jednostavno knjigovodstvo. Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog ra-

Polugodišnji fi nancijski izvještaj za neprofi tne organizacije Ivana Jakir-Bajo *

Autorica ovim člankom podsjeća neprofi tne organizacije na skore rokove predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja. Važno je napomenu da se kod sastavljanja Izvještaja o prihodima i rashodima koris novi Obra-zac PR-RAS-NPF.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

113

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

čunovodstvenog načela donosi zakonski zastupnik neprofi tne organizacije u roku predviđenom za pod-nošenje godišnjih fi nancijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofi tna organiza-cija zadovoljava propisane uvjete, odnosno do opo-ziva. O ovoj Odluci i promjeni u načinu vođenja ra-čunovodstva izvještava se Ministarstvo fi nancija tako da se dostavi Obrazac: RNO-P, kojim se provode pro-mjene u Registru.

To konkretno znači da je neprofi tna organizacija bila obvezna dostavi Obrazac: RNO-P do 3. ožujka 2015. godine na adresu: Ministarstvo fi nancija (Sektor za izvršavanje državog proračuna), Katančićeva 5, 10 000 Zagreb. Bilo je važno poš va navedeni rok, jer je već u travnju 2015. godine postojala obveza predaje prvih tromjesečnih fi nancijskih izvještaja za one nepro ne organizacije koje su obveznici dvoj-nog knjigovodstva i one koje udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog, ali su se odlučile za dvoj-no knjigovodstvo. Ustrojeni Registar, koji se ažurira uz pomoć obrazaca: RNO-P, služi upravo za provjeru dostavljenih fi nancijskih izvještaja u odnosu na ob-veznike.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj obvezne su pre-da i neprofi tne organizacije, koje su odlučile vo-di dvojno knjigovodstvo iako udovoljava uvje -ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Vjerske zajednice primjenjuju odredbe novog Pravil-nika koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava. Zakonom su vjerske zajedni-ce izuzete obveze sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja i upisa u Registar, te stoga odredbe Pra-vilnika slijede takvo zakonsko određenje. Među m, pravne osobe kojima su osnivači vjerske zajednice, a nisu osnovane radi ostvarivanja dobi (primjerice Caritasi) obveznici su sastavljanja i predaje polugo-dišnjeg fi nancijskog izvještaja (ako ne udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva).

3. Način i rok predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja

Neprofi tna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva i neprofi tna organizacija koja udovolja-va uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva, a nije donijela Odluku o vođenju jednostavnog knji-govodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, sastavlja fi nancijske izvještaje za za poslovnu godinu i za razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. rujna. Financijski izvještaji sastavljaju se i podnose na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova.

Neprofi tna organizacija sastavlja za razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i predaje ga FINA-i do 30. srpnja 2015. Financijski izvještaji dostavljeni FINA-i nakon propisanog roka neće se zaprima .

Polugodišnji fi nancijski izvještaj na propisanom obras-cu i nadalje će prikuplja FINA za potrebe Ministar-stva fi nancija, i to fi nancijski izvještaj u elektroničkom obliku objavljen na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija. Neprofi tna organizacija uz fi nancijski iz-vještaj u elektroničkom obliku predaje i Referentnu stranicu ovjerenu potpisom zakonskog zastupnika i pečatom. Referentna stranica objavljena je u prilo-gu Pravilnika i jednaka je za sve fi nancijske izvještaje. Neprofi tna organizacija može preda FINA-i fi nancij-ske izvještaje i u papirnatom obliku, ali na obrascima propisanim Pravilnikom.

Ministarstvo fi nancija i FINA uvijek preporučavaju predaju fi nancijskih izveštaja u elektroničkom obliku, jer ovi obrasci imaju ugrađene matema čke i logič-ke kontrole što omogućuje brzu kontrolu ispravnos obrazaca i svakako bržu obradu. Financijski izvještaj za polugodišnje razdoblje čuva se do predaje fi nancij-skog izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine.

Kao što je vidljivo iz prethodnog teksta, rokovi predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja nisu se mijenja-li u odnosu na prethodnu godinu, ali su se okolnos u kojima se predaju ovogodišnji fi nancijski izvještaji promijenili. Uredbom o računovodstvu neprofi tnih organizacija nisu bile, ni su mogle bi (s obzirom da je riječ o uredbi, a ne zakonu) propisane prekršajne odredbe. To je svakako utjecalo na činjenicu da jedan dio neprofi tnih organizacija nije sastavljao polugodiš-nje fi nancijske izvještaje ili nije poš vao rokove njiho-ve predaje.

Novim zakonskim rješenjem sustavno se uredilo pi-tanje prekršaja i kazni, poglavito u navedenim sluča-jevima. Člankom 45. Zakona su predviđene novčane kazne, ako se ne sastavi polugodišnji fi nancijski iz-vještaj, odnosno ako se ne preda u zakonom utvrđe-nom roku, i to za neprofi tnu organizaciju koja vodi dvojno knjigovodstvo u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna, a za zakonskog zastupnika u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna.

4. Popunjavanje Obrasca: PR-RAS-NPFZaglavlje i podnožje obrazaca fi nancijskih izvještaja jedinstveno su defi nirana za sve obrasce: BIL-NPF, PR-RAS-NPF i S-PR-RAS-NPF. U odnosu na zaglavlje propisano Uredbom, novo zaglavlje Obrasca: PR-RAS-NPF doživjelo je male kozme čke promjene, ali

114

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

je sadržajno ostalo nepromijenjeno. Obrazac: PR-RAS-NPF mijenjao se u dijelu dodatnih podataka, koji je dopunjen podacima o: 1. prihodu ostvarenom iz sredstva Europske unije (po svim osnovama); 2. broju volontera i 3. broju sa volon ranja.

Svi organizatori volon ranja obvezni su, temeljem Pravilnika o sadržaju izvješća o obavljenim usluga-ma i ak vnos ma organizatora volon ranja (NN, br. 101/08), Ministarstvu socijalne poli ke i mladih podnije godišnje Izvješće organizatora volon ranja

Podatak o broju volontera i sa ma njihova volon ra-nja na razini izvještajnog razdoblja povezan je s defi -nicijom volontera i volon ranja iz Zakona o volonter-stvu (NN, br. 58/07 i 22/13). Volon ranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, zna-nja i vješ na kojima se obavljaju usluge ili ak vnos za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih volonteri bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske ko-ris za obavljeno volon ranje.

Ipak, praksa je pokazala da je važnije naglasi ono što se ne smatra volon ranjem, a to nije:

• Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa uređeno posebnim propisima.

• Obavljanje usluga ili ak vnos za koje postoji uvjet isplate ili potraživanja novčane nagrade odnosno druge imovinske koris , a koje se obavljaju bez za-snivanja radnog odnosa.

• Obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlas poslodavca, imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos.

• Obavljanje usluga ili ak vnos koje je jedna ugo-vorna strana obvezna pruži drugoj ugovornoj strani na temelju ugovora, osim ugovora o volon -ranju.

• Obavljanje usluga ili ak vnos koje je jedna osoba obvezna pruži drugoj osobi na temelju zakona ili drugih propisa.

• Izvršavanje obveza sukladno sudskim odlukama i presudama.

• Obavljanje usluga ili ak vnos koje su uobičajene u obiteljskim, prijateljskim ili susjedskim odnosima.

(Obrazac Izvješća je dan u nastavku teksta). Sadržaj Izvješća je propisan ovim Pravilnikom, ali se pod-nosi Aplikacijom za izvješća organizatora volon ra-nja do kraja veljače za prethodnu godinu.

Među m, podaci prikupljeni tako ne zadovoljavaju potrebe sta s ke zbog svoje nepotpunos s obzi-rom na svi organizatori volon ranja ne izvješćuju na propisani način. Za potrebe popunjavanja dodatnih podataka o broju volontera u Obrascu: PR-RAS-NPF, treba istaknu da se npr. volonter s kojim se jekom ovoga polugodišnjeg razdoblja sklopilo više ugovo-ra o volon ranju u jednoj neprofi tnoj organizaciji, iskazuje kao jedan volonter.

Is obrazac – Obrazac: PR-RAS-NPF Izvještaja o pri-hodima i rashodima popunjava se na polugodištu i za poslovnu godinu. Stoga, neprofi tne organizacije kod popunjavanja Obrasca: PR-RAS-NPF na polugodištu ne treba zbuni nova AOP oznaka 138 Obveza pore-za na dobit po obračunu. Obrazac je sada prilagođen i onim neprofi tnim orgizacijama, koje su u sustavu poreza na dobit. Ovaj AOP će neprofi tne organizaci-je u sustavu dobi popunjava isključivo kod sastav-ljanja Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosin-ca. Jasno, neprofi tne organizacije koje nisu u sustavu poreza na dobit, odnosno one koje jesu, ali nemaju obvezu poreza na dobit po obračunu za poslovnu go-dinu, ovu AOP oznaku ne popunjavaju. Na polugodi-štu se ova AOP oznaka ne popunjava. Navedeno će također bi posebno istaknuto u Upu Ministarstva fi nancija povezanoj sa sastavljanjem i predajom polu-godišnjeg fi nancijskog izvještaja.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

115

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

RB Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN,

br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi – per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u dodatku

uz broj 9/14.III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide

rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i

svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

1  Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14).2  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14), samo na temelju posebnih propisa.3  Sukladno čl. 9., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4  Sukladno čl. 10., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14).

116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fundacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovi-ca) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Prema Dodatku I Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privre-meno ukidanje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i na-mještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službeni-ke i namještenike (dalje u tekstu: KU) u 2012. i 2013. godini. Privremeno ograničenje i privremeno ukida-nje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službe-nike i namještenike u javnim službama i Dodatka II Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno ukinuta materijalna prava su pravo na isplatu božićnice i regresa za godišnji odmor, a pri-vremeno ograničena materijalna prava su dnevnice, jubilarne nagrade i terenski dodatak. Dnevnice (ugo-voreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su ko-lek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzasto-pna tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013., Vlada RH do-nijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, za koje je otkazni rok istekao nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i vi-soko obrazovanje, u primjeni je TKU, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU (u trenutku izdavanja ča-sopisa, GKU još nije zaključen). Od 1. travnja 2014., u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u pri-mjeni od 1. svibnja 2014.

⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

117

TIM4PIN INFO

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek v-ni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primje-njuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu defi nirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog prora-čuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II KU-a, potpisanog od sva tri sin-dikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovara-nje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namje-štenike8, ali je sporna primjena Dodatka II TKU-a, jer su ga potpisali tri od šest sindikata potpisnika TKU-a.

Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Do-datka II TKU-a sindika ma potpisnicima (djelat-nost kulture, socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost znanos i visokog obrazovanja, osnov-noškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2015. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici u javnim službama

Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn**Regres za godišnji

odmor Neće se ispla Neće se ispla

Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn*** 1.800,00 kn***

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sin-dika ma potpisnicima (djelatnost kulture, socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost, znanos i visokog obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako defi nira TKU.** TKU (čl. 65., st. 3.) te tumačenje Komisije za TKU (br. 58/65 od 24. svibnja 2013.) defi niraju da se puni iznos terenskog dodatka ispla-ćuje kako je utvrđeno za državna jela. Pravo na terenski dodatak uređeno je u Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike (čl. 56., st. 4.), kojim se defi nira visina terenskog dodatka u iznosu od najmanje 170,00 kn. Ali, za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora, temeljem Dodatka II Kolek vnog ugovora, ostvaruje se pravo na terenski dodatak u iznosu od od 150,00 kuna i to u 2014. godini, 2015. i do 8. mjeseca 2016.*** Sukladno Sporazumu o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, te Odluci o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u

8  Prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10).

javnim službama (NN, br. 65/15) radnici koji su jubilarne nagrade ostvarili po umanjejoj osnovici od 500,00 kn, jekom 2014. i 2015., zahtjevaju refundaciju do pune osnovice od 1.800,00 kn.

2.3. Jubilarna nagrada

Sve do 11. lipnja 2015. odnosno do sklapanja Odluke o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama (NN, br. 65/15) i 17. lipnja 2015., odnosno do sklapanja Sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, jubilarna na-grada se isplaćivala po umanjenoj osnovici, kako za 2013., tako i za 2014., te 2015. godinu. Naime, danom stupanja na snagu Odluke i Sporazuma, isplaćuju se razlike za 2014., te za 2015. godinu od isplaćene uma-njene osnovice od 500,00 kn, do pune osnovice od 1.800,00 kn. Kako se navedena odredba ne odnosi i na nagrade isplaćene u 2013., smatramo da su se one trebale ispla po umanjenoj osnovici bez naknadne refundacije razlike, kako do takve odluke nije došlo9.

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2015. godini prema dodacima kolek vnih ugovora ugovora do dono-šenja Odluke i Sporazuma

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovore-no pravo

Državni službe-

nici i namje-štenici

Službenici i namještenici

u javnim službama – potpisnici Dodatka II

TKU-a

Službenici i namještenici

u javnim službama – nepotpisnici Dodatka II

TKU-a*

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 1.800,00 kn

5 1 osnovica 500,00 500,00 1.800,00 u cijelos

oporezivo

10 1,25 osnovice 625,00 625,00 2.250,00 1.500,00

15 1,5 osnovice 750,00 750,00 2.700,00 2.000,00

20 1,75 osnovice 875,00 875,00 3.150,00 2.500,00

25 2 osnovice 1.000,00 1.000,00 3.600,00 3.000,00

30 2,5 osnovice 1.250,00 1.250,00 4.500,00 3.500,00

35 3 osnovice 1.500,00 1.500,00 5.400,00 4.000,00

40 4 osnovice 2.000,00 2.000,00 7.200,00 5.000,00

45 5 osnovica 2.500,00 2.500,00 9.000,00 5.000,00

* Mišljenja smo da djelatnost znanos i visokog obrazovanja, osnov-noškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II, kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. Bez obzira

9 Više u članku Regres i jubilarna nagrada u 2015. u državnim i jav-nim službama objavljenom u ovom časopisu.

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

na to, većina službi iz sektora obrazovanja isplaćivala je jubilarne nagrade po osnovici od 500,00 kn, odnosno sada podliježu obvezi isplate razlika do pune osnovice.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14) uskra lo se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015., koje je kolek- vnim ugovorima za državne službenike i namješte-

nike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. Novim Zakonom (NN, br. 36/15), navedena uskrata je produljena do 31. prosinca 2015. godine.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom

kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pra-vilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14) propisan je ne-oporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozem-stvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2015. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14),

minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine iznosi 3.029,55 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-prinosa na obvezna osiguranja za 2015. godinu; NN, br. 153/14).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.658,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.896,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), ne plaća se poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s inva-liditetom, za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 143/14) od 1. siječnja 2015. (za osnovice staža osiguranja koji se odnosi na raz-doblja nakon 31. prosinca 2014.) za sve poslodavce propisana je stopa od 1,7 % za obračun doprinosa za zapošljavanje. Također, zbog navedenih izmjena u Obrascu JOPPD za razdoblja od 1. siječnja 2015. godine, u polje 7.2. stranice B Obrasca JOPPD mo-guće je upisa samo 0.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

119

TIM4PIN INFO

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom10, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno čl. 1, t. 3., te čl. 17, t. 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14).

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• države članice Europske unije• države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2015. godini 2.780,05Stopa 20 %Iznos doprinosa 556,01

* Sukladno čl. 14, st. 3. Zakona o doprinosima (84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni dopri-nos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.

10  Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,29 99,67 89,68Dnevna obveza u kn 19,86 18,53 17,94

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun:

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX).

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigura-nje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14):

a) poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona)

b) poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja do-prinosa na osnovicu, ako 1. siječnja 2015. i nada-lje sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navede-nim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obve-ze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i dopri-nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pore-zu na dohodak (NN, br. 143/14) defi nirani su novi iznosi osnovnih osobnih odbitaka i porezni razredi, koji su u primjeni od 1. siječnja 2015. godine. Novi iznosi osobnih odbitaka i poreznih razreda predo-čeni tablicom 11. odnose se i na obračun zaostalih plaća koje se isplaćuju od 1. siječnja 2015.U tablici 10. prikazani su novi iznosi osobnog odbitka prema faktorima, a u tablici 11. novi porezni razredi.

Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka od 1. siječnja 2015.

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.300

Prvo dijete 0,50 1.300Drugo dijete 0,70 1.820Treće dijete 1,00 2.600Četvrto dijete 1,40 3.640Peto dijete 1,90 4.940Šesto dijete 2,50 6.500Sedmo dijete 3,20 8.320

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 780

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.600

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine,

najviše 3.800 (najmanje

2.600)

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.500II. skupina 3.000područje

Grada Vukovara

3.500

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2015. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 36. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvat-ske, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. (NN, br. 147/14) stječe:

• jedinica područne (regionalne) samouprave razvr-stana u skupinu I. iz članka 34., stavka 1. Zakona

• jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu iz članka 35., stavka 1. Zakona.

Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o ravrstavanju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave prema stupnju ra-zvijenos (NN, br. 158/13). Prema članku 52., stavku

3. Zakona, Odluka ostaje na snazi pet godina od dana stupanja na snagu Zakona (tablica u kojoj su prikaza-ne jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi)Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. siječnja

2015.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 11.000 kn (razlika od 2.200 do 13.200)

132.000 kn (razlika od 26.400 do 158.400)

40 % Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje.Na temelju članka 36., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo pri-mici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:• socijalnih potpora• doplatka za djecu• primitaka za opremu novorođenog djeteta• obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

Tablica 12. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće, te naknade plaće

RB Vrste dohotkaPorez i pri-rez

Dopri-nosi iz plaće

za

Doprinosi na plaću zaUkupno

dopr. na

plaću

Posebni dopri-

nos za zdr. osig.

Miro-vin.

osigu-ranje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

raduZapošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovremeni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.

Plaća upućenih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % 10 %³

4. Plaće – prvo zapošljavanje⁴ da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

121

TIM4PIN INFO

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13. Pravilnika)

ne - - - - - -

11.

Stručno os-posobljavanje bez zasnivanje radnog odno-sa (bez staža osiguranja)

ne

20 % na osno-vicu⁵

- - - - -

12.

Stručno os-posobljavanje bez zasnivanja radnog odno-sa (s eviden -ranim stažom osiguranja)

ne

20 % na osno-vicu⁵

15 % 0,5 % -

15,50 % na

osnovi-cu⁵

-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

² Obračunani porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.5.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn, prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun dopri-nosa za obvezna osiguranja za 2015. godinu (NN, br. 153/14).

Tablica 13. Stope prireza i uplatni računi za gradove i opći-ne, koji su promijenili stopu prireza od 1. siječ-nja 2015. godine

Grad/Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza prije

promjene

Nova stopa

prirezaPrimjena od Objava u

NN, br.

Šifra grada /općine

za JOPPD

BABINA GREDA HR3110010051700312000 - 5 % 1. 1. 2015. 124/14. 00035

BELI MANASTIR HR2410010051701312002 1 % 5 % 31. 12. 2014. 153/14 00132

BIOGRAD NA MORU HR6510010051702212006 - 12 % 1. 1. 2015. 153/14 00221BUZET HR3010010051704312007 6 % 1. 1. 2015 152/14 00434ČEMINAC HR6010010051706412002 3 % 10 % 22. 1. 2015. 4/15 00647

DONJA STUBICA HR8710010051707912009 - 10 % 1. 1. 2015. 139/14 00795

DONJI KUKURUZARI HR8910010051708312001 - 6 % 1. 1. 2015. 146/14 00833DUBROVAČKO PRIMORJE HR2510010051759812005 8 % 10 % 1. 1. 2015. 129/14 05983

DUGA RESA HR2510010051709912004 5 % 10 % 1. 1. 2015. 153/14 00990

ĐURĐENOVAC HR0610010051710612007 8 % 10 % 1. 1. 2015. 156/14 01066

ĐURMANEC HR3910010051710812009 - 10 % 1. 1. 2015. 153/14 01082

HRVATSKA DUBICA HR8210010051714912007 - 3 % 5.3.2015. 22/15 01490

ILOK HR4110010051715412004 10 % 5 % 1.7.2015.136/13 20/15, 25/15

01546

JAKŠIĆ HR0710010051716412007 5 % 10 % 14.3.2015. 25/15 01643

KANFANAR HR4410010051717512000 2 % 5 % 1. 1. 2015. 152/14 01759KARLOVAC HR1310010051717912004 14 % 1. 1. 2015. 149/14 01791

KOMIŽA HR0410010051719712001 5 % 1. 1. 2015. 146/14 01970

KONAVLE HR3110010051719812007 10 % 1. 1. 2015. 152/14 01988

KONJŠČINA HR0510010051720012004 5 % 10 % 1. 1. 2015. 153/14 02003

KULA NORINSKA HR7710010051721912005 10 % 1.1.2015. 36/15 02194

LANIŠĆE HR1410010051722312003 - 3 % 20.5.2015. 51/15 02232

LOVINAC HR4210010051724012006 8 % 1. 1. 2015. 149/14 02402

MILNA HR5810010051726712004 - 3% 1.1.2015. 16/15 02674

OGULIN HR6410010051729712009 - 10 % 1. 1. 2015. 147/14 02976

OKUČANI HR2210010051729912003 - 10 % 1. 1. 2015. 140/14 02992

PISAROVINA HR1310010051733112001 6 % 1. 1. 2015. 157/14 03310

PLOČE HR2010010051733512000 10 % 1. 2. 2015. 4/15 03352

PRESEKA HR7110010051735612005 3 % 5 % 1. 1. 2015. 153/14 03565

PULA HR7210010051735912008 7,5 % 12 % 1. 1. 2015. 151/14 03590

RIJEKA HR8310010051737312005 12 % 15 % 1. 2. 2015. 156/14 03735SENJ HR6710010051738712003 10 % 1. 1. 2015. 146/14 03875

SVETI FILIP I JAKOV HR4510010051742812007 - 10 % 1. 1. 2015. 156/14 04286

ŠTEFANJE HR1610010051745012004 10 % 1. 1. 2015. 6/15 04502VODNJAN - DIGNANO HR7410010051750212003 7,5 % 1. 1.2015. 157/14 05029

VRBOVSKO HR9810010051750912008 10 % 1. 1. 2015. 156/14 05096

VRHOVINE HR4010010051751212006 - 5 % 1. 1. 2015. 139/14 05126

ZADAR HR1110010051752012002 10 % 12 % 1. 2. 2015. 157/14 05027w w w.

tim

4pin.hr

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 14. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/porezaBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688486-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688630-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688168-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688192-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR682283-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR7610010051700035001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR682321-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688753-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sa-stoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza – OIB ispla telja doprinosa/poreza – oznaka izvješća JOPPD-a.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (15), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračunani i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD pod-nosi 15. siječnja 2015. godine, oznaka izvješća će bi 15015.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. (NN, br. 12/15).

Tablica 15. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja pre-ma Uredbi o načinu provedbe plaćanja dopri-nosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa teme-ljem radnog odnosa (NN, br. 49/12 i 31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaćaGG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X

OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja

GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD-a na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe, i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za re-programiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2015. godinu

Tablica 16. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja će bi isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primje-njuje se od 1. travnja 2014. godine

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

123

TIM4PIN INFO

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. u visini od 3.029,55 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Tablica 17. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11-ispr.

60/12 51/13 156/13 151/14

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovo-rom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz ob-vezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 21. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 18. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

-100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

² Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 80/13, 137/13), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na na-knadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obve-znom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o ob-veznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračuna-va, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake ispla-te primitka.

• Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili op-ćinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebi-vališta ili uobičajenog boravišta.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalen-darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporu-ka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka

Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici:

Tablica 19. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju do-prinosi za obvezna osiguranja

Drugi dohodak1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava2. naknada za isporučeno umjetničko djelo

3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja

4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata

5. s pendija učeniku odnosno studentu6. sportska s pendija7. potpora obitelji za slučaj smr radnika

8.potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja

9.stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu

10.

novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva,roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu

11. naknada sportskom sucu i delegatu12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života

13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika

14.novčana naknada koju mobiliziranom, a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu

15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose, i

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravimab) primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave

c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radijom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vo-di poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

125

TIM4PIN INFO

utvrđuju na način propisan za samostalne djelatno-s , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

Tablica 20. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci – ne

Doprinos za MIO – ne

Stopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni

izdaci – 30 %Stopa poreza

– 25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563914,00 1,748251 1,398601 1,249219 1,14711715,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 21. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni

na poseban račun kod banke• naknada troškova za službeno putovanje i nakna-

da troškova prijevoza na posao i s posla do pro-pisanih iznosa do kojh se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne

* izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

126

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada

• naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda

• potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-pisima.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 – 137/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolnič-kog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvr-đenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osigu-ranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

7. Financijske obavijes Tablica 22. Stope zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6.

2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope zatezne kamate (NN,

br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09,

82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna

stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i

83/13,)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 23. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za

isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013. i poslije

od 30. 6. do

31. 12. 2013.

od 1. 1. do 30. 6. 2014.

od 1. 7. do

31. 12. 2014.

od 1. 1. do 30. 6. 2015.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 15 %

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2015.

127

TIM4PIN INFO

Ugovorni odnosi s fi nancijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

15 % 15 % 15 % 15 %

Tablica 24. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

mjesecIznos u kunama

godinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI./2012. – I./2013. 7.983 5.566 I./2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII./2012. – II./2013. 7.910 5.488 II./2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I./2013. – III./2013. 7.941 5.498 III./2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II./2013. – IV./2013. 7.912 5.480 IV./2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III./2013. – V./2013. 7.980 5.525 V./2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV./2013. – VI./2013. 7.951 5.515 VI./2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V./2013. – VII./2013. 7.962 5.523 VII./2013. 7.922 5.504 2008. 7.544 5.178VI./2013. – VII./2013. 7.918 5.501 VIII./2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII./2013. – IX./2013. 7.884 5.482 IX./2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII./2013. – X./2013. 7.882 5.482 X./2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX./2013. – XI./2013. 7.909 5.522 XI./2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X./2013. – XII./2013. 7.979 5.565 XII./2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI./2013. – I./2014. 8.009 5.581 I./2014. 8.007 5.553 2014. 7.953 5.533XII./2013. – II./2014. 7,940 5.512 II./2014. 7.809 5.427I./2014. – III./2014. 7.922 5.494 III./2014. 7.949 5.502II./2014. – IV./2014. 7.893 5.475 IV./2014. 7.919 5.497III./2014. – V./2014. 7.932 5.499 V./2014. 7.927 5.497IV./2014. – VI./2014. 7.957 5.518 VI./2014. 8.024 5.558V./2014. – VII./2014. 7.973 5.529 VII./2014. 7.967 5.530VI/2014. – VIII./2014. 7.976 5.535 VIII./2014. 7.938 5.516VII/2014.-IX/2014. 7.908 5.496 IX./2014. 7.820 5.442 VIII/2014.-X/2014. 7.911 5.497 X/2014. 7.976 5.532IX/2014.-XI/2014. 7.945 5.535 XI/2014. 8.039 5.632X/2014.-XII/2014 8.027 5.626 XII/2014. 8.067 5.716XI/2014.-I/2015. 8.028 5.668 I/2015. 7.977 5.656XII/2014.-II/2015. 7.961 5.646 II/2015. 7.837 5.565I/2015.-III/2015. 7.974 5.648 III/2015. 8.108 5.723II/2015.-IV/2015. 7.985 5.655 IV/2015. 8.011 5.676

8. Ostale informacijeTablica 25. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu;

NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine

neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3

prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja

tri mjeseca prije prekida radnog odnosa

Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena

u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog

odnosa x 6

Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na

radu ili pro-fesionalne

boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je

obolio od profesionalne boles , te nakon

završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od

svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42.

Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 26. Pregled radnih sa po mjesecima u 2015. godini

siječanj 176 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 176 rujan 176travanj 176 listopad 176svibanj 168 studeni 168lipanj 176 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2015. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Aktualno za općine i gradove

organizira

dvodnevnu radionicuo kriterijima, mjerilima i standardima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge

Zagreb, hotel Palace, 15. i 16. srpnja 2015., 9 do 16 h

128

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

015.

Tablica 27. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srpnju 2015.

Datum u

srpnju

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u srpnju

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u

srpnju

Oznaka JOPPD

obrasca 1. 15182 12. 15193 23. 15204 2. 15183 13. 15194 24. 15205 3. 15184 14. 15195 25. 15206 4. 15185 15. 15196 26. 15207 5. 15186 16. 15197 27. 15208 6. 15187 17. 15198 28. 15209 7. 15188 18. 15199 29. 15210 8. 15189 19. 15200 30. 15211 9. 15190 20. 15201 31. 1521210. 15191 21. 1520211. 15192 22. 15203

Tablica 28. Rokovi za podnošenje obrazaca u lipnju 2015. godine za proračune, proračunske korisnike i JLP(R)S

Obrasci u srpnju

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 23. srpnja 2015., za lipanj 2015.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 23. srpnja 2015., za lipanj 2015.

Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. srpnja 2015., za lipanj 2015.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. srpnja 2015.

PR-RAS korisnika državnog proračuna do 10. srpnja 2015.PR-RAS i obveze JLP(R)S i korisnika JLP(R)S do 10. srpnja 2015.

PR-RAS i obveze izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika JLP(R)S

do 20. srpnja 2015.

Tablica 29. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br:

Stupanje na snagu

Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu

148/14 1. 1. 2015.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu

148/14 1. 1. 2015.

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi

151/14 27. 12. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama

151/14 27. 12. 2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

127/14 6. 11. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o klasifi kaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

125/14 4. 11. 2014.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave 125/14 21. 10.

2014.Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu 124/14 24. 10.

2014.Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu 3/15 10.1.2015.

Odluka o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske

124/14

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija

121/14 1. 1. 2015.

Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu 1/15 1. 1. 2015.

Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija

31/15 24.3.2015.

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora fi nancijskog i proračunskog nadzora

57/15 4.6.2015.

Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

114/14 4. 10. 2014.

Odluka o imjenama i dopunama Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama

32/15 28.3.2015.

Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. siječnja 2015. 38/15 11.4.2015.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža 38/15 11.4.2015.

Zakon o radu 93/14 6. 8. 2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona 93/14

1. 9. 2014.(iznimke, čl. 84.)

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini

12/15 -

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

2/15 16. 1. 2015.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

94/14 2. 8. 2014.

SveuËilišna tiskara d.o.o.

• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak •

• Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps •

• Epson • Heidelberg ... •

50 godinaduga tradicija izrade

knjiga, monografi ja,

časopisa, brošura,

mapa, prospekata,

kalendara, letaka,

plakata ...

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14

tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427

IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X

porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323

e-mail: info@sveucilisnatiskara.hr • sveucilisna@net.hr

http://www.sveucilisnatiskara.hr grafi č

ka p

ripre

ma

• d

ig

italn

i tisak •

co

mp

ute

r to p

late • offset tisak • dorada

Naziv ins tucije:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237a

10 000 Zagrebtel: 01/5531-755

faks i tel: 01/5531-335mob: 099/3037-677, (-678)

prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr

www. m4pin.hr

Adresa i poštanski broj:

Ime i prezime naručitelja: Kontakt telefon:Faks:OIB:IBAN:E-pošta:

Narudžbenica broj _____________

Datum:Naziv izdanja Komada Jedinična cijena Ukupno

NAPOMENE: Za naručenih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uključuju PDV.Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” pisa : OIB pravne osobe, model 00

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5Svrha uplate: Kupnja ______________________________

Naručene primjerke izdanja u vrijednos od _________ kn upla t ćemo u roku od 5 dana po primitku.

Potpis: ____________________________

Sjedište: Šumetlička 41; Ured: Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagrebtel.: 01/5531-755; 01/5531-335; e-pošta: centar@ m4pin.hr; prijave@ m4pin.hrIBAN račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 OIB: 83718300522

TIM4PIN Magazin specijalizirani časopis u cijelos usmjeren na aktualne fi nancijske, ekonomske i pravne teme s područja poslovanja javnog i neprofi tnog sektora

godišnja pretplata 1.100,00 kn

polugodišnja pretplata 600,00 kn

Fiskalna odgovornost za sve obveznike – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća 235,00 kn (CD s podlogama za davanje Izjave, obrascima tes ranja i propisima)

Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama 300,00 kn (specifi čna pitanja i službeni stavovi)

Upravljanje EU projektima prak čni priručnik o pripremi i provedbi EU projekata 350,00 kn (sastavni dio priručnika je i CD s propisima i preko 100 primjera dobre prakse)

Računski plan proračuna 2015. 60,00 kn (Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu)

Računski plan za neprofitne organizacije 2015. 50,00 kn (Anali čki računski plan za neprofi tne organizacije i propisi)

Narudžbenica

RSB d.o.o.Bosutska 31 ZagrebWeb: www.rsb.hrMail: info@rsb.hrTel: 01/ 4819-853

Vaš partner od 1991. godine.

Prodaja / najam / servisUredska ispisna rješenja

SPI/POREZ NA KUĆE ZA ODMOR

www.spi.hr

Kako povećati Vaše prihode u proračunu? Rješenje je pred Vama

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ info@spi.hrLC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

U periodu od 01.06. do 01.08.2015. godine, akcijska cijena modula iznosi 2.500,00 kn.Za premium korisnike, prema Općim uvjetima poslovanja, modul je besplatan. Mjesečno održavanje korigira se prema

Vašem statusu održavanja. Za više informacija kontaktirajte Odjel marketinga i prodaje na e-mail prodaja@spi.hr.

ISKORISTITE PRILIKU!

Prema članku 35. stavak 1. Zakona o financiranju jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne no-

vine broj: 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02 i 147/03), porez na kuće za odmor plaćaju

pravne i fizičke osobe, vlasnici kuća za odmor.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili

stana koji se koristi povremeno ili sezonski. Visina poreza

na kuće za odmor određena je Odlukom JLS u rasponu od

5-15 kuna po m2 te se plaća jednom godišnje u roku od

15 dana od dana dostave rješenja. To je lokalni porez, čiji prihod pripada proračunima gradova i općina.

Prema dosadašnjoj praksi, obveznici su nadležnom

poreznom tijelu dostavljali podatke o kućama za odmor. No

budući da je primijećena problematika neažurirane baze

podataka i neadekvatne brige o naplati, JLS su odlučile

preuzeti samostalnu naplatu. Nakon preuzimanja podataka

od porezne uprave te usklađivanja sa stvarnim stanjem na

terenu dolazi do direktnog povećanja vlastitih prihoda.

LC nudi jednostavan način obračuna poreza uz pomoć

modula porez na kuće za odmor (PKO) unutar aplikacije

KOMIS. U okviru ovoga modula izdaju se rješenja, izrađuje

obračun i prati naplata poreza.

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

srp

anj/ko

lovo

z •

2015.