kako organizirati mali knjigoveŠki obrt sthis. paper is described bookbinding craft which is...
TRANSCRIPT
KAKO ORGANIZIRATI MALI KNJIGOVEŠKI OBRT S
TENDENCIJOM RASTA U FIRMU
HOW TO ORGANIZE A SMALL BOOKBINDING CRAFT WITH
THE TENDENCY OF GROWTH INTO A FIRM
Nina Labetić, Jelena Diklić, Maja Jušić
Grafički Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska
E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]
Mentor: Suzana Pasanec-Preprotić
E-mail: [email protected]
ABSTRACT
In this paper is described bookbinding craft which is developing soft, hard and spiral binding.
Engaged in importing high-school graduation, graduate, doctoral theses, papers and similar
products. Stack is limited to 35 m2 and the number of employees to the owner and one
employee. Within the square footage, devices are arranged so as to ensure smooth operation.
Also, the paper deals with both the existing machine park to expand product portfolio, as well as
space and staff to arrange the extension of the machine park and the introduction of new
products, for an existing and new markets. Such changes lead to the development of crafts in
the firm.
Key words: bookbinding craft, firm, extention, development
SAŢETAK
U ovom radu obrađen je knjigoveški obrt koji se bavi izradom mekih, tvrdih i spiralnih uveza.
Bavi se uvezom maturalnih, diplomskih, doktorskih radova, zbornika radova i sl. proizvoda.
Prostorno je ograničen na 35 m2 te brojem zaposlenih na vlasnika i jednog zaposlenog.
Unutar prostora raspoređeni su uređaji koje obrt posjeduje, tako da se osigura nesmetan rad i
što manje jalovog hoda. Također, u radu je obrađeno kako s postojećim strojnim parkom
proširiti proizvodni asortiman, te kako prostorno i kadrovski organizirati proširenje strojnog
parka i uvođenje novih proizvoda, za postojeće i novo tržište. Takve promjene vode razvoju
obrta u firmu.
Ključne riječi: knjigoveški obrt, firma, proširenje, razvoj
1 UVOD
Knjigoveški obrt je uslužna djelatnost koja se bavi izradom jednostavnijih uveza. Koristi se
poluautomatskim uređajima, te se također mnoge operacije obavljaju ručno. Tako
organizirana djelatnost namijenjena je isključivo za male naklade. [1]
Ovaj rad je pokušaj prikaza kako od malog obrta, u ovom slučaju knjigoveškog, uz pravilnu
organizaciju, ciljeve i planove napraviti firmu uz maksimalnu isplativost uloženog vremena,
novca i truda. Sam knjigoveški obrt mora jako dobro funckionirati, biti na pravilnoj lokaciji, na
dovoljno kvadrata, kako bi mu samo poslovanje bilo dovoljno dobro da vlasnik ima razloga
proširiti se.
2 OPIS POSTOJEĆEG OBRTA
U ovom radu opisani obrt se kao svojom osnovnom djelatnošću bavi knjigoveškim uslugama.
Lokacija smještaja obrta osigurava većinu obujma posla koji obavlja. Nalazi se u širem
centru grada, u blizini obrazovnih ustanova.
Takva lokacija diktira male naklade te učestalost usluga kao što su uvezi diplomskih,
maturalnih i sl. radova, spiralni uvezi raznih skripti, blokova. Također se često uvezuju školski
časopisi, manje brošure.
Osim usluga uveza nude se usluge razrezivanja, rezanja i žlijebljenja proizvoda kao što su
posjetnice, zahvalnice, pozivnice, čestitke i sl. Otiskivanje se vrši u suradnji s kooperantima.
Također u suradnji s kooperantima izrađuju se blokovi, kolegiji blokovi, NCR blokovi.
Slika 1 Prikaz tehnoloških shema izrade doktorata, rokovnika i zbornika radova (2)
2.1. Poslovni prostor
Poslovi prostor je površine 35 m². Unutar njega su raspoređeni strojevi kao što je prikazano
na slici 2.: računalo (poslovni stol), pisač, brzorezač, uređaj za žljebljenje i perforiranje,
klamerica, uređaj za spiralni uvez, uređaj za spiralni uvez žicom, stroj za tisak folijom i
tampontisak. Strojevi su raspoređeni tako da je omogućen što jednostavniji i brži transport
tiskovnih araka do brzorezača, knjižnih araka do stola na kojem ćemo ih savijati i sakupljati u
knjižne blokove. Kad se formiraju knjižni blokovi počinje se sa procesom klamanja pa zatim
opet dolazimo do brzorezača zbog obrezivanja knjižnih blokova s tri strane. Ako se radi o
izradi nekih manjih proizvoda onda se nakon brzorezača radi na žljebilici ili se na radnom
stolu radi dotiskivanje i pakiranje u pakete te daljnja distribucija do krajnjeg korisnika.[3]
Repromaterijal se nalazi na regalima i policama, ili paletama u slučaju veće pošiljke.
DOKTORAT Tvrdi uvez
ROKOVNIK Klamani uvez
ZBORNIK RADOVA Meki uvez
Slika 2 Shematski prikaz poslovnog prostora obrta
2.2. Organizacija poslova
Nakon ugovorene narudžbe kreće se u proizvodnju naručenog proizvoda. Ne postoji nikakva
posebna podjela rada tj. specijalizacija. S obzirom da je obujam narudžbi sezonski
uvjetovan, potrebno je terminski uskladiti rad na pojedinim uređajima te time osigurati
poštivanje dogovorenog roka isporuke.
Kontinuirani poslovi tijekom cijele godine su meki i spiralni uvez te tvrdi uvez. Takvi poslovi su
jako malih naklada, najčešće od jednog do pet komada ako su u pitanju diplomski, doktorski i
slični radovi, a do 500 komada ako se izrađuju časopisi ili neki drugi manje zahtjevni poslovi
kao što je žljebljenje, perforiranje ili pak dotiskivanje.
Isporuka tiskovnih araka od strane kooperanata je prema dogovoru.
Radno vrijeme obrta je od 7h do 19h. Smijene vlasnika i zaposlenog se preklapaju u udarnim
terminima tj. od 11h do 16h. Prema potrebi sezonski se zaposli još jedan pomoćni djelatnik.
Efikasnost i kvaliteta rada djelatnika su od vrlo značajne uloge, stoga se nastoji što više
motivirati djelatnike kroz što ugodniju atmosferu rada, prisan odnos s vlasnikom, novčane
stimulacije s obzirom na obujam i kvalitetu odrađenog posla, te ovisno o situaciji, i fleksibilno
radno vrijeme.
S obzirom na strojni park obrta te činjenicu da se većina poslova obavlja ručno,
racionalizacija organizacije rada i radnog vremena čini obrt konkurentnim.
Kada dođu tiskovni arci, odmah se ide u proces proizvodnje zbog ograničenja prostorne
kvadrature. U iznimnim situacijama, kada zbog veće zahtjevnosti posla prethodni nije
završen, posao se organizira tako da se ispoštuju rokovi isporuke.
3 ŠIRENJE FIRME
Prateći karakter poslova i vrijeme utrošeno na određene segmente ručne, odnosno polu-
automatske proizvodnje, sljedeći korak u razvoju ovog obrta je nabava stroja za meki uvez. [4]
S obzirom da takav uređaj zahtijeva određeni prostor, kako bi se moglo njime nesmetano
koristiti, potrebno je proširiti poslovni prostor. Proširenje površine prostora knjigoveške
proizvodnje na postojećoj lokaciji predstavlja privremeno rješenje. Ako se odluči za potpuno
novi prostor, takav prostor bi po svojoj površini trebao zadovoljiti potrebe razvoja obrta/firme
predviđene višegodišnjim planom razvoja (skica 3.). [5]
Osim zahtijeva za povećanjem radne površine prostora, ovakvo ulaganje zahtijeva i
povećanje broja zaposlenih. Ovakav stroj zahtijeva najmanje dvoje radnika, knjigovežu i
pomoćnog radnika jer ulaz sirovina i izlaz poluproizvoda moraju biti kontrolirani.
Takve promjene početni obrt sada čine manjom firmom.
Slika 3 Shematski prikaz poslovnog prostora male firme
4 ZAKLJUČAK
Kako bih se postigao napretka u poslovanju, potrebno je mnogo truda, rada i discipline. Da bi
se naraslo iz malog obrta u veliku firmu nezaobilazne su godine rada i usavršavanja te
ulaganja u znanje radnika, ali i veliko iskustvo. Sve nabrojeno vodi k velikom ugledu obrta
kod korisnika knjigoveških usluga, te nam je to garancija za uspostavljanje više poslova.
Za ovakav obrt također je bitno i pozicioniranje samog prostora obrta, jer kao takva, lokacija
obrta predstavlja jedan od faktora konkurentnosti. Obrt se nalazi na pristupačnom mjestu u
blizini mogućih potrošača kao što su učenici, studenti ili poslovni ljudi.
Osim navedenog, faktori konkurentnosti obrta su racionalizacija proizvodnje, kvaliteta
proizvoda i cijena.
Bitan segment je raspodjela strojeva u prostoru kako bi organizacija rada bila što
ekonomičnija i kvalitetnija.
Strojevi su smješteni tako da prate tok proizvodnje kako bi nakon neke radnje stroj za
sljedeću radnju bio najbliži prethodnoj. Time se ostvaruje što je moguće kraći transportni put
između pojedinih strojeva te se uklanjaju jalovi hodovi.
5 LITERATURA
1. Babić, D. (1998). Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar za ispitivanje i projektiranje,
Zagreb
2. Kipphan, H. (2001). Handbook of print media, Heidelberger Druckmaschinen
AG, Heidelberg
3. T. J. Tedesco; Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburg
4. http://www.stroj.hr/strojevi.html (lipanj 2011.)
5. Juri, B. (2000). Osnove planiranja i organizacije grafičke proizvodnje, Acta Graphica,
Zagreb