Iz današnjeg čitanja

Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus. Govorili su mu dakle drugi učenici: »Vidjeli smo Gospodina!« On im odvrati: »Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim

svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati.«

I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: »Mir vama!«

Zatim će Tomi: »Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego

vjeran.« Odgovori mu Toma: »Gospodin moj i Bog moj!« Reče mu

Isus: »Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe,

a vjeruju!«

God. XIX Br. 13/2018

9. 4. P BLAGOVIJEST,

Navještenje Gospodinovo

10.4. U Mihovil, Magdalena

11.4. S Stanislav, Stanko, Filip

12.4. Č Sofija, Julije, Zenon

13.4. P Martin I. papa; Ida Bolonjska

14.4. S Valerijan, Maksim, Zdravko

Ovaj tjedan Crkva slavi

Glas Koncila Čišćenje crkve: K. Tomislava (neparna) Vjeronauk - krizmanici u petak u 19:00 sati Prvopričesnici: petak u 17:00 sati Roditelji prvopričesnika – danas iza mise u 11:00 sati

Crkvenu ženidbu žele sklopiti:

Gabriel Gagulić, sin Ive i Ane r. Božić, r. 1994. u Balingenu Mateja Zeba, kći Joze i Delfe r. Burić, r. 1991. u Banja Luci

Njihovo vjenčanje je 2. lipnja o2018. u Taborištu

NE ZABORAVI

Daj, ali ne zaboravi primati!

Govori, ali ne zaboravi slušati!

Razmišljaj, ali ne zaboravi moliti!

Moli, ali ne zaboravi raditi!

Radi, ali ne zaboravi slaviti!

Oslobodi se, ali ne zaboravi poslušati!

Vjeruj u nebo, ali stoj čvrsto na zemlji!

Martin Guti

Župa sv.Terezije Avilske

2. Uskrsna Bijela

08:00 09:30 11:00

Ob. Artuković, Lozuk, Gnand, Fuks, Ibriks, Pavelić, Grdenić, Milinović, Lesić

Borova Suhopolje

Ponedjeljak 18:00 Joso Matovina

Utorak 08:00 Ištoković Vladimir i ob. Ob. Kožar, Engler Branka

Srijeda 18:00 Ana i Ivan Duvnjak

Četvrtak 08:00 Krunoslav Vorgić, ob. Vorgić

Petak 18:00 Vlado Topić

Subota 08:00 Mirko Dizdarević

3. Uskrsna nedjelja

08:00 09:30 11:00

Ljiljana Meršić Pčelić Suhopolje

Duhovni kutak

Obavijesti

Izdaje: Župa Sv. Terezije Avilske u Suhopolju, Trg Sv. Terezije 2, Tel. 771274, e-mail: zupni.ured.svete.terezije.avilske@vt.t-com.hr

Oglasi

Papina poruka

Osmi dan

Sutradan dođe Bog da vidi što je stvorio. Možda bi trebalo nešto popraviti.

Na obalama rijeka bilo je sivog, zelenog i šarenog kamenja. Pod zemljom je također bilo kamenja,

ali ono je bilo skriveno i zatrpano. Bog je dotaknuo to kamenje, a ono se pretvorilo u

milijune dragulja što su zasvjetlucali u dubinama zemlje.

Gospodin pogleda cvijeće, jedno ljepše od drugoga. Tu nešto nedostaje, pomisli, i blago

puhnu u latice: kad, gle, cvijeće se ogrne prekrasnim mirisima.

Siv i tužan ptić sleti mu na ruku. Bog mu nešto zafićuka i ptić počne cvrkutati.

Zatim je Bog prozborio nebu i ono se zarumenilo od radosti. Tako je nastao zalaz sunca.

Ali, što je to Bog šapnuo na uho čovjeku da bi postao čovjekom?

U onaj divni dan, u ono praskozorje, Bog mu je šapnuo samo dvije riječi: «VOLIM TE»

Zanima me može li se katolik i ako da u kojoj mjeri neslagati s učenjem Crkve

Postoje različite razina istina u koje se očekuje da netko vjeruje ako sebe želi smatrati „katolikom“. Apsolutna poslušnost se zahtjeva za istine koje se tiču najvažnijih postavki vjere, tu se radi o svečanim crkvenim dogmama bez kojih se gubi temelj čitavog kršćanstva (npr. da je Isus pravi Bog i pravi čovjek, da je Duh Sveti Bog, da je Bog trojstven itd.). Osoba koja ih uporno niječe upada u herezu. Dakle, postoji skup proglašenih vjerskih istina u koje je doista neophodno vjerovati. Druga skupina istina zahtjeva vjernički posluh, ali o njima može postojati dodatna rasprava. To su primjerice neka disciplinska pitanja koja se izlažu s velikim autoritetom, ali nisu proglašena neopozivima (npr. nastanak čovjeka). Dakle, jedini pravilan stav u svakoj raspravi je biti dobro informiran o stvarima i onda pokušati razumjeti njihov unutarnji smisao. Veliki broj ljudi smatraju Crkvena učenja besmislenima samo iz razloga što im ih nitko nikada nije znao valjano i razumno obrazložiti.

‚Boga ne moraš tražiti ovdje ili ondje, On nije dalje do pred vratima srca; On tamo stoji i čeka, onoga koga nalazi spremnim, (onoga) koji mu otvara i pušta ga (unutra). Ne trebaš Ga zvati iz daleka, On nestrpljivije od tebe čeka da Mu otvoriš; On za tobom daleko više žudi nego ti za Njim. Tvoje otvaranje i Njegov ulazak je stvar jednog trenutka.’

Meister Eckehart (1260-1327)

Naša pitanja

Duhovna pouka

Misao sveca

Šalimo se Možeš složiti moju pogrebnu odjeću, nema

skrivanja i nemoj plašiti žene koje dođu na grob.

Na početku kateheze Papa je podsjetio prisutne hodočasnike da nam uskrsno cvijeće govori o radosti: radosti koju osjećamo u cvjetanju Uskrsloga Krista, u cvjetanju našeg opravdanja, u cvjetanju svetosti Crkve. Slavlje se nastavlja kroz čitavo uskrsno vrijeme, no posebno u ovom tjednu jer se svaki dan slavi poput Nedjelje uskrsnuća Gospodinova. Kao što je misna žrtva započela znakom križa tako euharistijsko slavlje zaključujemo blagoslovom Trojedinoga Boga – napomenuo je Papa i nastavio – Kršćani ne idu na misu kako bi ispunili tjednu dužnost i potom zaboravili sve. Ne! Kršćani idu na misu kako bi sudjelovali u muci i uskrsnuću Gospodinovu i da žive više kao kršćani. Kad misa završi, započinje dužnost kršćanskog svjedočanstva. Izlazimo iz crkve kako bismo „idući u miru“ donijeli Božji blagoslov u svakodnevne aktivnosti, u naše domove, radno okruženje, među zanimanjā zemaljskoga grada, proslavljajući Gospodina svojim životom . Svaki put kad iziđemo s mise, moramo izići „bolji“ nego kad smo ušli: s više života, više snage, više volje za dati kršćansko svjedočanstvo. Putem euharistije Gospodin Isus ulazi u nas, u naše srce, u naše tijelo kako bismo u životu očitovali sakrament primljen u vjeri. To znači dopustiti Kristu da djeluje u našim djelima: da njegove misli budu naše misli, da njegovi osjećaji budu naši osjećaji, da njegovi izbori budu naši izbori. To je kršćanska svetost: činiti kao što je Isus činio. Sveti Pavao to izražava na sljedeći način: „S Kristom sam razapet. Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist.