jul-avgust 2014

Zoran RadonjićHemomontIzvozedevedeset odstoproizvoda

Tamara PelevićpreduzetnicaStrast prema dizajnu pretočena u biznis

Milan Stojovićnekadašnji urednik GlasnikaGlasnik je ogledalo privrede

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 7 -

8

Jul -

Avg

ust 2

014. Dragan Purko Ivančević,

predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva PKCG

Ka tržištima koja obezbjeđuju puni

turistički razvoj

IMPR

ESU

M

24 Dragan Purko IvančevićKa tržištima koja obezbjeđuju puni turistički razvoj

The Conference in Berlin on Support to Western BalkansGermany wants to open the EU doors to the Region

Dragan Purko Ivancevic, The President of the CEM Board of TourismLet’s turn to markets which provide full tourist development

Zoran Radonjic, Regional Manager, Hemofarm MontenegroTwo decades of continuous development

Milan Stojovic, former chief editor of GlasnikInformation is important precondition for good business

Tamara Pelevic, producer of female shoes and accessoriesPassion towards design embodied in the originals

EurochambresReindustrijalizacija - preći sa riječi na djela

12

26

34

50

58

59

Broj 7 - 8Jul - Avgust 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 7-8 Jul - Avgust 2014.

Efekti Svjetskog prvenstva u fudbalu

Korist ili recesija za petu ekonomiju svijeta

Konferencija podrške zapadnom Balkanu u BerlinuNjemačka želi da regionu otvori vrata Evropske unije

Priznanje iz RusijeRuska nagrada Komori

Zoran RadonjićDvije decenije kontinuiranog razvoja

Tamara PelevićUnikati sa mirisom Italije Milan Stojović

Informisanje je sve bitniji preduslov dobrog biznisa

7

62

6

32

5648

5

Broj 7-8Jul - Avgust 2014.

Listajući Glasnik...

1993.Slobodne zone šansa za razvoj

Zamisao o Crnoj Gori kao slobodnoj ekonomskoj oblasti pominje se već nekoliko godina. Postoji niz snažnih i svaka-ko strateških razvojno-ekonomskih motiva koji čine svrsishodnim rad na ovom projektu i u ovim izuzetno teškim vremenima, kada se u skorijem dolasku stranog kapitala ne može govoriti, objavio je Glasnik 1993. godine, u uslovi-

ma međunarodnih sankcija prema tadašnjoj SR Jugoslaviji.

S obzirom na veličinu, geografski položaj i mogućnosti Crne Gore, ovaj koncept bi, svakako omogućio brzo aktiviranje, valorizovanje i unapređenje svih njenih potencijala. U pogledu prirodnih i geografskih potencijala, radi se o pogodnom i atraktivnom jadransko-mediteranskom položaju na kome se mogu ukrštati putevi kapitala, naročito u pravcu zemalja bliskog istoka. Crna Gora kao bescarinsko područje privukla bi mnoge investitore. Omogućilo bi se ubrzano zapošljavanje velikog broja nezaposlenih, što je resurs za povećanje nacionalnog dohotka i savladavanje bilansnih teškoća, navodi se u našem listu.

1998.Energija kočnica razvoja

U Crnoj Gori posljednjih dvadesetak godina traje deficit električne energije, koja je postala ozbiljna kočnica njenom bržem razvoju, jer intenzivan rast potrošnje nije pratila izgradnja novih energetskih izvora, pisalo je u Glasniku 1998. godine.

Od 1982. godine, kada je na elektroenergetski sistem uključena TE „Pljevlja“, nije započeta izgradnja ni jednog energetskog objekta u Republici, iako za pojedine elektroenergetske izvore postoje idejni projekti (HE na Morači, 1987.) ili čak glavni projekat (HE „Koštanica“, 1974.), jer, kako je objasnio ministar energetike, industrije i rudarstva u Vladi RCG dr Miodrag Gomilanović, Crna Gora nema sopstvenih sredstava za izgradnju tako krupnih energetskih objekata, a sa druge strane, dugo vremena postoje i različiti prilazi o njihovom izboru.

Uz pedesetogodišnji jubilej

6


Priznanje za jačanje veza naše zemlje i Rusije

Ruska nagrada Komori

Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje otvara velike mogućnosti koje bi mogle da budu značajno više korišćene, rekla je potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, primajući Nagradu.

Privrednoj komori Crne Gore, na sve-čanosti održanoj 10. avgusta u Hotelu Splendid u Budvi, dodijeljena je Ru-

ska nagrada - priznanje doprinosu koji je ova institucija dala snaženju ekonomskih veza sa Ruskom Federacijom.

Ovu nagradu, jednu od najprestižnijih međunarodnih koje se dodjeljuju na Balka-nu, ustanovila prije četiri godine fondacija „Ruski mir“ i podržana je od strane mini-starstava vanjskih poslova obije zemlje, kao i ambasada. Njome se odaje priznanje dostignućima poznatih stvaralaca u oblasti umjetnosti, kulture, religije i biznisa koji podržavaju prijateljstvo i saradnju dva ve-lika naroda – ruskog i crnogorskog. Ovogo-dišnja ceremonija bila je posvećena istorij-skim vezama dinastija Petrović i Romanov i prisustvovao je princ Nikola Petrović Nje-goš.

Rusku nagradu je u ime Privredne komore primila potpredsjednica Ljiljana Filipović koja je, zahvalivši, istakla da ova asocijacija privrednika njeguje višedecenijske veze sa

komorama Ruske Federacije i Moskve. To, prema njenim riječima, doprinosi kvalitetu podrške crnogorskim i ruskim kompani-jama kada je riječ u pružanju adekvatnih poslovnih informacija i međusobnom po-vezivanju. Potpredsjednica je istakla i sara-dnju u oblasti spoljnotrgovinske arbitraže, naglašavajući dugu tradiciju koju Komora Federacije baštini u ovoj oblasti, a čija su nam iskustva dragocjena. Bila je to prilika da podsjeti i o značaju Sporazuma o slobo-dnoj trgovini koji imaju naše dvije zemlje, a koji Crnoj Gori otvara velike mogućno-sti, koje bi, prema njenim riječima, mogle biti značajno više korištene. Ona je istakla važnost što su proizvodi Plantaža pronašli pravo mjesto na ponudi tako velikog trži-šta kao što je rusko, kao i da je crnogorska turistička ponuda veoma cijenjena i visoko rangirana kod turističkih poslenika Rusije, kao i turista iz ove zemlje, koji nas svake godine u sve većem broju posjećuju.

- Nagrada će biti podsticaj u osmišljavanju i realizaciji daljih aktivnosti Privredne ko-more Crne Gore usmjerenih na povezivanje

ekonomija dvije zemlje – kazala je Filipo-vić.

U sklopu svečanosti dodjele nagrada, otvo-rena je i izložba maketa brodova u boci „Vladimir“, autora Dragana Markovića, pre-zentacija projekta skulptura Petra Strnskog – „Anđeo čuvar Dobra i Mira“, te izložba pod nazivom „Rusija i Crna Gora – saveznici u Prvom svjetskom ratu“. Nakon dodjele Na-grada upriličen je bogat kulturno umjetnič-ki program uz učešće ansambala iz Crne Gore i Rusije.

Pored Privredne komore, Rusku nagradu za 2014 godinu dobili su Marijana Papić, direkorica OŠ „Pavle Rovinski“, Dušan Ra-dović, društveni aktivista i biznismen u Cr-noj Gori i Rusiji, Žarko Radulović, suvlasnik kompanije „Montenegro stars“, Jurij Bičk-ov, predsjednik Društva rusko-crnogorskog prijateljstva, Kiril Borodin Stanislavović, iz Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije, Arhimandrit Hrizostom iz ma-nastira Reževići i Radiša Šćekić, direktor podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović”.

7


Konferencija podrške zapadnom Balkanu u Berlinu

Njemačka želi da regionu otvori vrata Evropske unije Kandidovani regionalni infrastrukturni projekti prema EU, među kojima i revitalizacija pruge Beograd Bar te izgradnja Jadransko-jonskog auto puta.

8


Konferencija o zapadnom Balkanu, pod pokroviteljstvom Vlade Savezne Republike Njemačke, održana je u Berlinu 28. avgusta 2014. Predsjedavala je njemačka kancelarka

Angela Merkel, a učestvovali su predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednici vlada zemalja regiona, ministri vanjskih poslova i privrede, te predstavnici Austrije koja će nare-dne godine organizovati sličan skup, kao i Francuske.

Evropske integracije, usaglašavanje spoljnopolitičkih pozicija i privreda - tri su glavne teme koje su bile pred regionalnim lideri-ma na konferenciji koja je, prema procjenama analitičara, poslala jasan signal da Njemačka želi da bude prisutna na Balkanu, eko-nomski ga podigne i otvori mu vrata EU.

Region je prema EU kandidovao infrastrukturne projekte među kojima i revitalizaciju pruge Beograd-Bar, izgradnju Jadransko--jonskog autoputa, pruga Podgorica-Skadar, Beograd-Sarajevo... S tim u vezi, Barosso je ocijenio da je potrebno ubrzati investiranje u „nedostajuće karike”, odnosno u projekte poput putne, željezničke ili energetske mreže, koji su regionalno koordinisani, ali da se to ne može finansirati samo novcem iz fondova EU i da treba iskori-stiti kredite Evropske investicione banke i drugih međunarodnih institucija.

U okviru skupa organizovana je ekonomska konferencija „Preko trgovine, investicija i regionalne saradnje do nove dinamike”, kojoj su prisustvovali i predstavnici Privredne komore Crne Gore.

Dogovoreno je da se konferencije poput berlinske održavaju svake godine do 2018.

Riječ učesnika

Njemačka kancelarka Angela Merkel je objasnila da je konferenci-ja o zapadnom Balkanu nastala na razmišljanjima vlade te zemlje kako da na odgovarajući način obilježi stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata, ali i godišnjice početka Drugog svjetskog rata i završetka Hladnog rata.

- Činjenica da su danas svih osam premijera, ministri spoljnih poslova i privrede sjedjeli zajedno je dokaz toga da je posljednjih godina puno napredovano u regionu, a EK i članice EU žele dalje da pomažu. Želim da proces širenja EU na ovaj region teče brzo, ali to zavisi od samih zemalja - poručila je ona.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je predložio da Evropska komisija kreira širok investicioni paket prema zemlja-ma Zapadnog Balkana, kako bi mogle da ostvare napredak koji bi ih približio Evropskoj uniji.

- Moj predlog je bio da se razmisli o tome da li bi EK možda mogla kreirati jedan širi investicioni paket prema zemljama Zapadnog Balkana i prije svega pretendovala boljem infrastruktrunom pove-zivanju unutar rergiona i boljem uvezivanju regiona sa ključnim evropskim koridorima. Sa tom pretpostakom je jasno da ćemo stvoriti uslove za ekonomski razvoj i otvaranje radnih mjesta a samim tim i za napredak u demokratskom razovoju koji će nas približiti punopravnom članstvu u EU – rekao je premijer nakon skupa.

Prema njegovim riječima, veoma je važno da je tokom ove konfe-rencije pokazana jedna nova inicijativnost Njemačke i EK u odno-su na zemlje Zapadnog Balkana. Budući da je projektovan kontinu-itet ovakvih konfrecija to bi trebalo da doprinese bržoj integraciji

zemalja Zapadnog Balkana – rekao je Đukanović.

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je na skupu iznio glav-ne infrastrukturne projekte čiji je cilj oživljavanje i povezivanje regiona i predložio uspostavljanje carinske unije između zemalja Jugoistočne Evrope.

- Predstavili smo projekte od značaja za ceo region. To su pruge Beograd - Sarajevo i Beograd - Bar, kao i izgradnja auto-puta Niš - Priština. To je veoma važno za nas jer bismo time, posle izgradnje brze pruge Beograd - Budimpešta, bukvalno „pokupili« ceo saob-raćaj koji vodi iz centralne Evrope u sve ove zemlje i ka jugu Bal-kana – kazao je Vučić.

Ekonomija

Deficit proizvodnje električne energije prisutan je u većini zemalja zapadnog Balkana, zbog čega postoji jasna potreba za poveziva-njem ovih tržišta i zajedničkim nastupom, zaključeno je na inve-sticionoj konferenciji u Berlinu, čiji je domaćin bio vicekancelar, ministar ekonomije i energetike Njemačke Sigmar Gabriel, a koja je okupila ministre ekonomije zapadnog Balkana.

Ministri su razgovarali o regionalnoj saradnji, investicijama, ener-getici, jačanju malih i srednjih preduzeća, kao i podsticajima za

9


zapošljavanje.

- Učesnici konferencije izrazili su spremnost i potrebu za regional-nom saradnjom u oblastima energetike i saobraćaja, posebno u ra-zvoju energetske i putne infrastrukture. U skladu sa tim, posebno je istaknut značaj projekta izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP) i izazovi koje taj projekat donosi - saopšteno je iz Ministar-stva ekonomije.

Crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić je predstavio najznačajnije projekte od regionalnog značaja iz ovih oblasti. Bilo je riječi i o projektu povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim energetskim kablom, kao i o izgradnji Jadransko-jonskog i auto-puta Bar-Boljare.

Zaključeno je da je regionalna saradnja ključna kako bi se privukle strane direktne investicije i doprinijelo smanjenju nezaposlenosti. Zemlje regiona su predstavile mjere i rezultate u razvijanju povolj-ne biznis klime za privlačenje investicija, administrativnim refor-mama, suzbijanju korupcije, edukaciji i sličnom.

Odjeci

Konferencija u Berlinu imala je veliki odjek u medijima i stručnoj javnosti regiona. Profesor ekonomije, nekadašnji diplomata Mi-

hailo Crnobrnja smatra da je riječ o ozbiljnom nastojanju da se re-gion bolje poveže infrastrukturno i ekonomski i politički.

- Mislim da je najveći benefit berlinskog sastanka ne toliko eko-nomski koliko činjenica da Njemačka i EU signaliziraju da Balkan nije skrajnut. Realizacija projekata koje su regionalni lideri stavili na sto berlinske konferencije je dosta realna, samo treba biti opre-zan sa očekivanjima u smislu vremena jer radi se o velikim in-frastrukturnim projektima - kazao je Crnobrnja za Radio Slobodna Evropa.

Sa njim nije saglasan ekspert beogradskog Instituta za evropske studije Goran Nikolić, koji smatra da je konferencijom zapadni Balkan malo toga dobio. On je ocijenio da kandidovani projekti, izuzev revitalizacije pruge Beograd-Bar nemaju ekonomskog smi-sla.

- Pruga Beograd-Sarajevo je ekonomski potpuno neracionalna. Pruga od Podgorice ka Skadru, preko Bojane do Drača je potpuno besmislena, kao i pruga koja se u Crnoj Gori odvaja do Peći. Čak i revitalizacija pruge Beograd-Bar generalno nema profita, već je samo strateški bitno za obje zemlje da imaju transport. Kredite u suštini možemo dobiti, ali ne znam da li ih treba više uzimati jer smo svi prezaduženi, posebno za infrastrukturu. Dobro je kada vam neko da kredit za prerađivačku indistriju, pa da to može da brzo isplati. Za infratrukturu vam treba 100 godina da biste otplatili put, ako se ikada i može otplatiti - kazao je Nikolić.

Njemačka je konferencijom dokazala, prema riječima direktora Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušana Janjića, da kao ključna država EU, vjeruje u evropske i evroatlantske integracije i pokušava da svoje iskustvo regionalnog povezivanja prenese na Zapadni Balkan.

- Uspješno je konstituisan jedan zajednički niz od država kandida-ta Zapadnog Balkana i nastalo je udruživanje koje može da ponudi zajedničke projekte. Poenta je da ako države Zapadnog Balkana žele da više sarađuju međusobno onda prvo moraju da naprave autoputeve, pruge i aerodrome. Naravno na drugom mjestu je energetika jer je nakon prve gasne krize sa Ukrajinom iz 2008. go-dine cilj Njemačke i EU što više samostalnih lokalnih energetskih izvora - navodi Janjić.

Države regiona su u procesu pristupanja EU jedna drugoj podrška, nikako teret, smatra glavni crnogorski pregovarač Aleksandar An-drija Pejović. On objašnjava konferencija u Berlinu i slični skupovi dokazuju čvstu riješenost EU da pomogne Balkanu.

- Za nas je veoma dobro da su države članice pokrenule ove sku-pove jer to predstavlja potvrdu stalne i stabilne posvećenosti EU daljoj integraciji država Zapadnog Balkana. Ovogodišnji skup u Berlinu, kao i naredni koji je će se održati u Beču u fokus stavljaju pitanja koja su od vitalnog interesa za države regiona infrastruk-turno povezivanje i ekonomski rast. Ovi skupovi pokazuju čvrstu riješenost Evropske komisije i država članica da pomognu zemlja-ma Zapadnog Balkana u sprovođenju reformskih procesa i inten-ziviranju procesa pristupanja EU. Takođe, konferencija u Berlinu pokazuje zrelost, ozbiljnost i istinsku posvećenost država regiona u građenju zajedničke evropske budućnosti. Ona se ogleda u zaje-dničkom sagledavanju pitanja od suštinskog značaja za ekonom-ski i ukupni društveni razvoj regiona i definisanju zajedničkih pristupa i prioriteta koji će doprinijeti intenziviranju reformskih procesa i unapređenju kvaliteta života građana ovog dijela Evrope - naveo je Pejović.

Značaj septembarske konferencije u

SplendiduNa konferenciji je zaključeno i da će regionalni skup „Ekono-mija – osnov povezivanja Zapa-dnog Balkana”, koji će se u orga-nizaciji Privredne komore Crne Gore i Istočnog odbora njemačke privrede 24. i 25. septembra odr-žati u Crnoj Gori, biti od izuzetne važnosti, s obzirom na to da će to biti prilika da predstavnici nje-mačkih kompanija razgovaraju sa ministrima ekonomije iz regi-ona o postojećim mogućnostima za ulaganje i izazovima koji se odnose na regionalnu saradnju.

10


1. Svi se slažemo da ova današnja konfe-rencija treba dati podsticaj periodu od četi-ri godine, u kojem ćemo se zajednički više truditi kako bi postigli daljnje konkretne napretke u procesu reformi prilikom rješa-vanja otvorenih bilateralnih i unutrašnjih državnih pitanja, kao i pomirenja unutar i između društava regiona.

Mi takođe dijelimo zajedničku želju za ja-čanjem regionalne ekonomske saradnje i postaviljanje osnove za održiv rast.

2. Zajedno smo odlučili da se u naredne četiri godine, do 2018, sastajemo godišnje u ovom obliku, kako bi dogovorenu agendu danjašnjeg susreta implementirali i da se ista potkrijepi daljnjim konkretnim projek-tima.

Austrijski savezni kancelar je danas za 2015. pozvao na prvu narednu konferenciju u Austriji; to će biti prilika za prvi bilans.

Na narednim konferencijama želimo kon-tinuirano nastaviti naš rad o ključnim pi-tanjima za budućnost zapadnog Balkana.

3. Još prije 15 godina vijesti iz regije su bile obilježene ratom, progonom i uništava-njem. Danas je jasno da je region napravio ogorman napredak u uspostavljanju stabil-nosti, izgradnje dobrosusjedskih odnosa i modernizacije države, društva i ekonomije.

4. Politika proširenja Evropske unije je zna-tno doprinijela tim napretcima. Sve zemlje zapadnog Balkana su uvjerene da je njiho-va budućnost u Evropskoj uniji.

5. Savezna vlada izričito naglašava svoju opredijeljenost evropske perspektive za dr-

Završna Deklaracija konferencijeKancelarka Njemačke Angela Merkel je,na kraju konferencije, pročitala završnu deklaraciju čiji prevod prenosimo u cjelosti.

žave zapadnog Balkana.

Sve zemlje zapadnog Balkana će imati mo-gućnost da pristupe Evropskoj uniji, kada ispune preduslove za pristup.

Njemačka je svjesna svoje odgovornosti za mirnu, stabilnu, demokratsku i pravno-dr-žavnu budućnost zapadnog Balkana i dalje će podržavati region na tom putu.

6. Svi učesnici vide potrebu da u smislu dobrosusjednih odnosa i povećanja stabil-nosti u regionu otvorena bilateralna pitanja riješe što prije.

Premijeri Srbije i Kosova su ponovo potvr-dili svoju odlučnost da ubrzaju proces nor-malizacije odnosa

Ovo se takođe odnosi na rješavanje proble-ma oko imena između Bivše jugoslovenske Republike Makedonije i Grčke.

Učesnici su se složili da se ovaj spor mora riješiti hitno kompromisom na svim stra-nama.

Tamo gdje dobar uticaj regionalnih susje-da može olakšati savladavanje unutrašnjih političkih izazova, mora se i koristiti.

Ovo se u posebnoj mjeri odnosi na oživlja-vanje procesa reformi u Bosnii Hercegovi-ni.

7. Države zapadnog Balkana se slažu da međusobno jače sarađuju.

U tome će regionalne organizacije kao što je Regional Cooperation Council imati va-žnu ulogu.

8. Regionalna saradnja treba obuhvatiti i

nivo civilnog društva.

Zemlje učesnice potvrđuju svoju usaglaše-nu želju da izgrade transnacionalnu raz-mjenu, prije svega za mlade generacije.

9. Daljnje unapređenje ostaje poseban iza-zov za mlade demokratije zapadnog Balka-na.

10. Zemlje učesnice se slažu da se moraju preduzeti daljnje mjere za borbu protiv ko-rupcije i organizovanog kriminala.

Države zapadnog Balkana su potvrdile svoju volju da poduzmu daljnje reforme za povećanje pravne sigurnosti u svojim zemljama, da očuvaju i jačaju nezavisnost pravosuđa, kao i da intenzivnije sarađuju prekogranično u regionalnim i bilateral-nim strukturama.

11. U pluralističkoj demokratiji i opozicija mora takođe imati svoju ulogu u parlamen-tarnoj strukturi i iskoristiti je.

Međutim, i politički aktivno civilno društvo može na konstruktivan način dodatno po-držati društvo u zemljama zapadnog Bal-kana, a time i njihovo približavanje Evrop-skoj uniji.

11


To, između ostalog, podrazumijeva plura-listički medijski prostor, nezavisne sin-dikate i ekonomiju, koji su oslobođeni od uticaja politike kako bi mogli ispuniti svoju ulogu kao dio društva.

Njemačka se smatra i dalje obaveznom da podrži slobodu medija u regionu.

U tu svrhu ministarstvo vanjskih poslova u okviru programa današnje konferencije or-ganizuje radionicu za 12 vodećih novinarki i novinara iz svih država regiona.

12. Održiv ekonomski rast, a time i dugo-ročno povećanje prosperiteta za dobrobit naroda moguć je samo s otvorenim tržišti-ma i stranim ulaganjima.

Posebno je za angažman malih i srednjih preduzeća presudna pozitivna investici-ona klima. Pri tome su pravna sigurnost i nulta politika tolerancije prema korupciji u fokusu.

Države učesnice žele poboljšati saradnju sa investicionim agencijama i razmjenu isku-stava sa Germany Trade and Invest.

13. Države zapadnog Balkana bi trebale po-jačati svoje napore za prevladavanje posto-

jećeg deficita uvoza-izvoza.

Njemačka ekonomija će u proljeće 2015. podržati dalje jačanje izvoznog kapaciteta regije putem pokretanja kupovne inicijati-ve za zapadni Balkan.

14. Putem regionalnog iskorištavanja lana-ca vrijednosti mora se dalje povećati kon-kurentnost. Inicijativa njemačke privrede za jednom regionalnom konferencijom u septembru 2014. u Crnoj Gori i aktivnosti-ma Regional Corporation Council-a će kon-kretno doprinijeti tome.

15. Države učesnice se slažu da evropska energetska politika za države zapadnog Balkana dobija na značaju. Posebno u po-gledu sigurnosti snadbijevanja energijom, energetske efikasnosti i zaštite klime, re-gionalna saradnja je važan sastavni dio u okviru energetske zajednice jugoistočne Evrope.

Države zapadnog Balkana će intenzivno sudjelovati u daljnjem razvoju energetske zajednice i premostiti propuste implemen-tacije.

16. Države učesnice dijele mišljenje da sao-

braćajna zajednica za zapadni Balkan kroz poboljšanje logističke povezanosti regiona prema jakoj potražnji evropskog tržišta može dati pozitivne impulse za ekonomski razvoj.

Isto se odnosi i na izgradnju informacione i komunikacione infrastrukture uz pouzda-ne okvirne uslove.

17. Države učesnice su mišljenja da je za smanjenje stope nezaposlenosti mladih neophodno akademsko i stručno obrazo-vanje u skladu s potrebama.

Projekti njemačke privrede imaju za cilj da podrže stručno obrazovanje u državama zapadnog Balkana.

18. Njemačka je spremna da u okviru po-stojećeg programa ekonomske saradnje i razvoja sprovede dodatne mjere kako bi po-držali države regiona da efektivno koriste evropska sredstva za približavanje EU iz “Instrument for Pre-Accession Assistance” (IPA). Već 25 godina je njemačka razvojna saradnja pouzdan partner državama zapa-dnog Balkana. Ona je integralni sastavni dio njemačkih napora da zemlje dovedu ka EU i evropskim standardima.

12


The Conference on the Western Balkans, hosted by the Fe-deral Republic of Germany, was held in Berlin on 28 Au-gust 2014. The conference was presided by the Chancellor

of Germany, Angela Merkel, and attended by: the President of the European Commission, Jose Manuel Barroso, heads of the regio-nal countries, ministers of foreign affairs, ministers of economy, the representatives of Austria, which will organise a similar event next year, as well as French representatives.

European integrations, harmonisation of foreign policy positions and economy – these were the three main topics set before the re-gional leaders at the conference which, according to the analysts’ estimations, has sent a clear signal that Germany wants to be pre-sent in the Balkans, to help raise it economically and to open for it the door of the EU.

The region has candidated several projects for EU assistance, among them: the revitalisation of the railway Belgrade – Bar, the construction of the Adriatic – Ionian highway, the highway Podgo-rica – Shkodra, Belgrade – Sarajevo, etc. In line with this, Mr Bar-roso has estimated that there is a need to speed up investments in the “missing parts”, i.e. in the projects like: road, railway or energy

The Conference in Berlin on Support to Western Balkans

Germany wants to open the EU doors to the Region

Regional infrastructure projects candidated for EU assistance, among them the revitalisation of the railway Belgrade – Bar and the construction of the Adriatic – Ionian highway.

13


infrastructure, which are regionally coordinated. However, this ca-nnot be financed from the EU funds exclusively but also utilising the loans from the European Investment Bank and other interna-tional institutions.

The economic conference “Through trade, Investments and Regi-onal Cooperation to New Dynamics was held as part of the Confe-rence on the Western Balkans. It was attended by the representa-tives of the Chamber of Economy of Montenegro.

It has been agreed that the conferences such as the one in Berlin should be held each year until 2018.

The Words of Participants

The Chancellor of Germany, Angela Merkel, has explained that the conference on the Western Balkans has been the result of this country’s deliberations as to what is the best way to mark the 100th anniversary of the start of the WWI but also the start of the WWII and the end of the Cold War.

- The fact that all eight prime ministers, the ministers of foreign

affairs and economy, respectively, were sitting together today is a proof that the Region has achieved a lot of progress in the recent years, as well as that the EC and the EU members want to provide them with further assistance. I want the EU enlargement process to this Region to be fast but that depends on the countries them-selves, she has added.

The Montenegrin Prime Minister, Milo Djukanovic, proposed that the European Commission should establish a wide investment package for the Western Balkan countries so that they could achi-eve progress which would help them get closer to the European Union.

- I proposed to the EC to consider the possible establishment of a wider investment package for the Western Balkan countries. Above all, there is a need for improved infrastructure networking within the region, as well as for the improved networking of the region with the key European corridors. It is clear that this would create conditions for economic development and the creation of new jobs, which would lead to progress in the democratic deve-lopment and bring the region closer to the full EU membership – the Prime Minister has said for the media.

The significance of the September conference in SplendidOne of the outcomes of the Berlin conference is the agreement on the organisation of the regional conference “Economy – Basis for Western Balkans Regional Cooperation” on 24 – 25 September 2014. The conference will be organised in Montenegro by the Chamber of Economy of Montenegro and the Committee on Eastern European Economic Relations. This will be a high scale conference given the fact that it will provide an opportunity for talks between the representatives of German companies and the ministers of economy of the regional countries on the current investment opportunities and challenges regarding regional cooperation.

14


He has also stated that this conference has shown a new initiative of Germany and the EC with respect to the Western Balkan co-untries. Given the fact that there are plans to continue with the organisation of this type of conferences, this should contribute to a faster integration of the Western Bal-kan countries – Mr Djukanovic has said.

The Serbian Prime Minister, Aleksandar Vucic, has used this occasion to state the main infrastructure projects, which aim is to animate and connect the region, and to propose the establishment of the Customs Union between the South-East European countries.

- We have presented the projects which are of significance for the whole region. These are the railways Belgrade – Sarajevo and Belgrade – Bar, as well as the construc-tion of the highway Nis - Pristina. This is very important for us because, following the construction of a fast railway Belgra-de – Budapest, we would literally “pick”the whole transport which leads from Central Europe to all these countries and towards the southern Balkans – Mr Vucic has said.

Economy

The majority of the Western Balkan coun-tries suffer the deficit in the production of electricity. That is why there is a clear need for networking of these markets and their joint appearance on the market – this has been the conclusion of the Investment Conference in Berlin, hosted by Sigmar Ga-briel, German Vice-Chancellor and Federal Minister for Economic Affairs and Energy. The conference was attended by the We-stern Balkan ministers of economy.

The ministers discussed regional coope-ration, investments, energy, enhancing employment and SMEs.

- The participants at the conference have expressed the readiness and need for re-gional cooperation in the area of energy and transport, especially the development of energy and road infrastructure. In line with this, they have emphasized the signi-ficance of the construction of the Adriatic – Ionian pipeline and the challenges this project will face – this has been stated by the Ministry of Economy.

The Montenegrin Minister of Economy, Vladimir Kavaric, has presented the most significant projects of regional importance for these areas. There were also talks about

the undersea power cable link between Montenegro and Italy, as well as about the construction of the highways: Adriatic – Ionian and Bar – Boljare.

It has been concluded that regional coo-peration is key to attract direct foreign in-vestments and contribute to the reduction of unemployment. The regional countries have presented the measures and results pertaining to the development of a favo-urable business climate to attract invest-ments, implement administrative reforms, reduce corruption, extend education, etc.

Echoes

The Berlin conference has had a strong echo in the regional media and expert pu-blic. Professor of economy and a former diplomat, Mihailo Crnobrnja, says that it presents a serious effort to make better infrastructure, economic and political con-nections.

- I think that the most important benefit of the Berlin meeting is not so much econo-my as it is the fact that Germany and the EU have sent the signal that the Balkans have not been put aside. The realisation of the projects put forward at the Berlin conference is quite realistic. One only ne-eds to be cautious with the expectations regarding the deadlines given the fact that these are huge infrastructure projects – Mr Crnobrnja has stated for Radio Free Europe.

The expert from the Belgrade Institute for European Studies, Goran Nikolic, does not agree with him. He thinks that the Western Balkans has not profited much from the conference. He has estimated that the can-didated projects, with the exception of the revitalisation of the Belgrade – Bar railway, do not make economic sense.

- The railway Belgrade – Sarajevo is eco-nomically absolutely non-profitable. The railway from Podgorica to Shkodra via the Bojana to Durres is a totally senseless idea, as well as the part of the railway from Mon-tenegro to Pec. Even the revitalisation of the Belgrade – Bar railway generally does not bring profit. It is only strategically im-portant in the sense that both countries need to have transport connection. We can obtain loans but I am not sure if we should take any more loans as we are already hea-vily indebted, especially for the infrastruc-ture. It is good when you receive the loan for processing industry as it can be paid back fast. You need 100 years to pay back

the loan for infrastructure, if it can ever be paid back – Mr Nikolic has said.

According to Dusan Janjic, Manager of the Ethnic Relations Forum from Belgrade, with this conference Germany, as the key EU country, has proved that it believes in the EU and NATO integrations and that it is trying to tranfer its experience of regional networking to the Western Balkans.

- A joint series of Western Balkan candida-te states has been established successfully and the countries have joined in an asso-ciation which can offer joint projects. The point is that if the Western Balkan states want to cooperate more, they need to con-struct roads, railways and airports. Of cour-se, energy is in the second place because, following the experience with Ukraine in 2008, Germany and EU need more inde-pendent local sources of energy – Mr Ja-njic has stated.

Chief Negotiator for Negotiations over Montenegro’s Accession to the European Union, Aleksandar Andrija Pejovic, says that in the EU accession process regional countries provide support to one another, not create a burden. He explains that the conference in Berlin and similar gatherin-gs prove the firm stance on the EU side to provide assistance to the Balkans.

- The fact that the member states have la-unched these meetings is a good sign for us because it signifies the confirmation of their constant and stable dedication to-wards the integration of the Western Bal-kan states. This year’s meeting in Berlin, as well as the next one which will be held in Vienna, focus on the issues of vital interest for the regional countries – infrastructure networking and economic growth. These gatherings indicate the firm decision of the European Commission and member states to assist the Western Balkan countries in the implementation of reform processes and in the intensifying of the EU accessi-on processes. In addition, the conference in Berlin shows maturity, seriousness and true dedication of the regional countries in building a joint European future. It also reflects in the joint analysis of the issues of crucial importance for economic and overall social development of the region, as well as in defining the joint attitudes and priorities which shall contribute to the intensifying of the reform processes and improvement of the quality of life of the citizens in this part of Europe – Mr Pejovic has said.

15


Final Declaration of the Conference

At the end of the conference, Chancellor of Germany, Angela Merkel, read the final declaration. Below you will find the full version of the declaration.

1. We agree that today’s conference should provide a framewor k for a period of four years, during which we will further our endeavours to make additional real pro-gress in the reform process, in resolving outstanding bilateral and internal issues, and in achieving reconciliation within and between the societies in the region. We are also united in the aim of enhancing regi-onal economic cooperation and laying the foundations for sustainable growth.

2. We have jointly decided to meet in the same format each year during the next four years in order to implement the agen-da agreed at today’s meeting and to support this aim through other specific projects. The Federal Chancellor of Austria has of-fered to host the first follow-up conference in his country in 2015. This will provide an opportunity to evaluate the initial results. We plan to continue our work on questions of key importance to the future of the We-stern Balkans on an ongoing basis during further conferences to be held until 2018.

3. Just fifteen years ago, the news from the region was dominated by war, expulsions and destruction. It is now apparent that the region has already made great achie-vements as regards creating stability, de-veloping good neighbourly relations, and modernising government, society and the economy.

4. The European Union’s enlargement policy has played a crucial role in these achievements. All of the countries in the

Western Balkans firmly believe that their future lies in the European Union.

5. The German Government expressly un-derlines its support for the prospect of Eu-ropean integration for the countries of the Western Balkans. All of the countries of the Western Balkans will have an opportunity to join the European Union if they meet the conditions for accession. Germany is awa-re of its responsibility for a peaceful, stable and democratic future based on the rule of law, and will continue to support the region on its path to this future.

6. All of the participants underline the need to resolve outstanding bilateral questions as quickly as possible in the interests of good neighbourly relations and increased stability in the region. The prime mini-sters of Serbia and Kosovo reiterated their determination to revitalise the process of normalising relations. The naming dis-pute between the FYR of Macedonia and Greece is one of the outstanding bilateral issues. The participating States agreed that this dispute must urgently be resolved by a willingness to compromise on all sides. Where possible, the countries should make use of the positive influence of regional ne-ighbours on overcoming internal political challenges. This applies in particular to the revitalisation of the reform process in Bo-snia and Herzegovina.

7. The countries of the Western Balkans therefore stress their willingness today to increase their cooperation among one

16


me their current account deficits. German business will support the enhancement of the region’s export strength by launching a purchasing initiative for the Western Bal-kans in 2015.

14. Competitiveness must be further incre-ased via regional value chains. In this con-text, the initiative by the German business community to hold a regional conference in Montenegro in September 2014 and the activities by the Regional Cooperation Co-uncil in this area will make a concrete con-tribution.

15. The participating States agree that Eu-ropean energy policy is of increasing im-portance to the countries of the Western Balkans. Regional cooperation within the framework of the Energy Community for South East Europe is an important compo-nent, particularly as regards energy secu-rity, energy efficiency targets and climate protection. The countries of the Western Balkans will continue to work intensively on further developing the Energy Commu-nity and on overcoming shortcomings in implementation.

16. The participating States share the view that a transport community for the Western Balkans could provide a positive impetus for economic development by im-proving the region’s logistical connections to the European markets where demand is high. This is also the case as regards the expansion of information and communi-cations technology infrastructure under reliable conditions.

17. The participating States believe that needs-based academic and vocational tra-ining is essential in order to reduce youth unemployment. Projects by the German business community to support vocational training in the countries of the Western Balkans are helping to meet this aim.

18. Germany is willing to carry out further measures within the framework of existing programmes on economic cooperation and development in order to support the region’s countries in making the most ef-fective use of European measures for brin-ging them closer to the EU via the Instru-ment for Pre-Accession Assistance (IPA). German development cooperation has provided reliable support to the countries of the Western Balkans for 25 years and is an integral part of German endeavours to bring the countries closer to the EU and Eu-ropean standards.

another. Regional organisations such as the Regional Cooperation Council will play an important role in this.

8. Regional cooperation shall also inclu-de the civil society level. In this context, the participating States underlined their unanimous wish to expand transnational exchange, particularly among young peo-ple

9. Further improving governance remains a particular challenge for the young de-mocracies of the Western Balkans.

10. The participating States agree that further measures must be taken to tackle corruption and organised crime. The co-untries of the Western Balkans reiterated their willingness to carry out further re-forms aimed at increasing legal certainty in their countries, to uphold and reinforce the independence of their judiciary, and to work more intensively together across bor-ders in regional and bilateral structures.

11. In a pluralistic democracy, the oppositi-on must also be able to play its role in the parliamentary framework, and it must also want to do so. A politically active civil soci-ety can also provide constructive support as regards the further strengthening of democratic communities in the countries of the Western Balkans, thus also bringing these states closer to the EU. The prerequi-sites for this include a pluralistic media landscape, independent trade unions, and an economy that can fulfill its role as part of the community, free from political inter-ference. Germany remains committed to fostering freedom of the media in the regi-on. To this end, the Federal Foreign Office is holding a workshop for twelve leading journalists from all countries of the region as part of the conference framework pro-gramme.

12. Sustainable economic growth and thus the sustainable increase of prosperity for the good of citizens will only be possible via open markets and foreign investment. A positive investment climate is particu-larly crucial to the activities of small and medium-sized enterprises. Legal certainty and a zero-tolerance policy on corruption are vital in this context. The participating States aim to improve cooperation among the investment agencies, as well as the way they communicate with Germany Tra-de & Invest

13. The countries of the Western Balkans shall reinforce their endeavours to overco-

17


Kineski investicioni forum u Pragu

Unapređenje ekonomske saradnje

i podsticaj ulaganja

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, sa šefovima delegacija država učesnica, potpisao zajedničko Pismo namjera o saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

U Pragu je 28. i 29. avgusta 2014. godine održan sastanak lo-kalnih lidera i Kineski investicioni forum 16 zemalja Cen-tralne, Istočne Evrope i Narodne Republike Kine. Događaj

je, povodom 65. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa NR Kine i Češke Republike, a pod pokroviteljstvom predsjednika Češke Republike Miloša Zemana, organizovalo češko Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sekretarijat za saradnju 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope i NR Kine i Češko-kineska privredna komora.

Pored Aleksandra Bogdanovića gradonačelnika Prijestonice Ce-tinje na sastanku lokalnih lidera, u delegaciji Crne Gore bili su predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, te predstavni-ci Luke Bar i Montenegro Bonusa. Učešće crnogorske delegacije predstavlja dodatan doprinos unapređenju bilateralnih ekonom-skih odnosa izmedju Crne Gore i NR Kine, kao i 16 zemalja Central-ne i Istočne Evrope.

Sastanak lokalnih lidera i Kineski investicioni forum, otvorili su predsjednik Vlade Češke Bohuslav Sobotka i zamjenik predsje-dnika Vlade NR Kine Zhang Gaoli, koji su istakli značaj saradnje NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Glavne teme su bile usmjerene na unapređenje ekonomske saradnje, zaštitu životne sredine i podsticaj investicija.

Pored crnogorskih, u radu su učestvovali i predstavnici iz Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke Republike, Esto-nije, Mađarske, Litvanije, Letonije, Makedonije, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke i Slovenije, kao i blizu 700 kineskih predstavnika.

Tokom Investicionog foruma održane su panel diskusije koje su

bile posvećene poslovanju i zajedničkim investicijama; vazduho-plovstvu i vazduhoplovnoj industriji; transportu, infrastrukturi i izgradnji; teškoj industriji i inženjeringu; turizmu i direktnim avio konekcijama; automobilskoj industriji; poljoprivredi i prehrambe-noj industriji; energetskom sektoru, finansijskom sektoru, infor-macionim tehnologijama i telekomunikacijama; maloprodaji, ro-bama i uslugama; zdravstvenoj zaštiti; nauci, istraživanju i novim tehnologijama i nekretninama i poslovanju sa nekretninama.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović govo-rio je na panel diskusiji u okviru sastanka regionalnih lidera, čija tema je bila Razvoj zapadnog dijela Kine i saradnja sa zemljama Centralne i Istočne Evrope.

Tokom izlaganja Bogdanović je predstavio ekonomski sistem Crne Gore, kao i investicione mogućnosti. Podsjetio je i na sadržajne i tradicionalno prijateljske odnose Crne Gore i Kine, što je već rezul-tiralo izuzetno dinamičnom ekonomskom saradnjom tokom po-sljednjih godina. Uvjeren je da praški forum predstavlja podstrek jačanju saradnje i ekonomskih odnosa izmedju centralnih i istoč-noevropskih država sa NR Kinom.

Gradonačelnik Bogdanović je, zajedno sa šefovima delegacija ostalih država učesnica, potpisao zajedničko Pismo namjera o sa-radnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Ovaj dokument predviđa uspostavljanje Kinesko - CEEC (države Centralne i Istoč-ne Evrope) asocijacije, u skladu sa smjernicama o saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, utvrđenih prošle godine u Bukureštu.

18


Sjednica Upravnog odbora

Upravni odbor, na sjednici održanoj 4. jula 2014. godine, razmatrao je šestomjeseč-ni Izvještaj o radu Privredne komore Crne Gore i pozitivno ocijenio dinamiku realiza-cije programskih aktivnosti.

Članovi Upravnog odbora izrazili su ne-zadovoljstvo intezitetom sprovođenja reformi u oblastima koje definišu uslove poslovanja a naročito privrednog i radnog zakonodavstva. Naglašena je i potreba za istinskim uključivanjem predstavnika Komore u proces izrade akata. Pozitivan primjer predstavlja normativno uređenje arbitražnog rješavanja sporova. Privredna komora Crne Gore inicirala je donošenje Zakona o arbitraži, i uz podršku Ministarsta pravde, izradila Nacrt Zakona.

Upravni odbor je donio odluke o izboru predsjednika, potpredsjednika i arbitara Spoljnotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore, Stalnog izbranog i Suda časti.

Na sjednici je istaknuto da su članice Pri-vredne komore iskazale veliku solidarnost sa stanovništvom regiona nedavno po-gođenim poplavama, pridružujući se ve-likoj humanitarnoj akciji koja je trajala u cijeloj zemlji. Poslovna zajednica je, preko posebnih računa koji je otvorila Privredna komora, uplatila značajna sredstva i doni-rala materijalnu pomoć, čime je iskazala humanost i društvenu odgovornost.

Predstavljen Zakon o građevinskim proizvodima

Odboru Udruženja građevinarstva, indu-strije građevinskih materijala i komunalne privrede, na sjednici održanoj 1. jula 2014. godine, predstavljen je Zakon o građevin-skim proizvodima. Razmatrane su izmje-ne Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, a tema je bila i „Stvaranje uslova za uspješnu realizaciju IPA projekta 2010, koji se odnose na usklađivanje načina do-stavljanja i obrade statističkih podataka sa regulativom Evropske unije (br. 1503/2006)

za potrebe obračuna građevinskih aktivno-sti u BDP-u”.

Samostalna savjetnica u Direkciji za strate-ški razvoj građevinarstva Svetlana Vuksa-nović je kazala da je Zakon o građevinskim proizvodima usvojen u martu 2014, ali će njegova primjena početi od januara 2017. godine. U Zakon je djelimično transpono-vana direktiva EU koja se odnosi na stavlja-nje građevinskih proizvoda na tržište te u upotrebu, i biće potrebno da se pripremi in-frastruktura za njegovu primjenu, u smislu donošenja podzakonskih akata, imenova-nja tijela za ocjenu svojstava građevinskih proizvoda, obuke tržišnih i građevinskih inspektora za kontrolu na tržištu, odnosno gradilištima. Potrebno je, prema njenim ri-ječima, u tom vremenu, informisati privre-dne subjekte o njihovim obavezama koje proizilaze iz Zakona.

-Zakonom se uređuje ocjena i provjera postojanosti svojstava i dokazivanje upo-trebljivosti građevinskog proizvoda kao uslova za njegovo stavljanje na tržište i u upotrebu u mjeri potrebnoj za ispunjenje osnovnih zahtjeva za objekte i druga pita-nja od značaja za građevinske proizvode – kazala je Svetlana Vuksanović.

Građevinski proizvod može se staviti na tr-žište i upotrebljavati samo ako je njegova upotrebljivost dokazana (izjavom o svoj-stvima i znakom usaglašenosti, ukoliko je građevinski proizvod obuhvaćen usaglaše-nim crnogorskim standardom ili tehničk-om ocjenom kojom je preuzeta evropska tehnička ocjena), propisno je označen u skladu sa usaglašenim crnogorskim stan-dardom ili tehničkom ocjenom i prati ga tehničko uputstvo.

Vuksanović je govorila i o označavanju CE znakom, te istakla neophodnost upotrebe standarda u građevinarstvu, naročito u su-sret najavljenoj gradnji autoputa.

Oznaka CE se stavlja na one građevinske proizvode koji su obuhvaćeni harmonizo-vanim standardom ili usaglašeni sa evrop-skom tehničkom ocjenom koja je za njega izdata i za koje je proizvođač sačinio izjavu

o svojstvima u skladu sa zahtjevima Regu-lative br. 305/2011, a kako bi bili stavljeni na tržište EU.

Ukoliko proizvođač nije sačinio izjavu o svojstvima u skladu sa zahtjevima Regula-tive, oznaka CE se ne smije stavljati.

Time što stavlja oznaku CE ili što se po-staraju da ona bude stavljena, proizvođa-či ukazuju da preuzimaju odgovornost za usaglašenost građevinskog proizvoda sa objavljenim svojstvima kao i za usagla-šenost sa svim primjenjljivim zahtjevima koji su definisani Regulativom br. 305/2011 i relevantnim zakonodavstvom Unije kojim je takvo označavanje predviđeno.

Vuksanović je kazala da je intencija da se napravi registar proizvođača u sektoru građevinarstva.

- Za to još nemamo precizne podatke, pa nam je potrebna pomoć Privredne komore i drugih organizacija koje okupljaju privre-dnike. Od tih podataka zavisi, recimo, koje standarde u vezi sa ovom oblašću treba prevesti (što je jako skup proces) i koja su nam sertifikaciona tijela potrebna u Crnoj Gori, a koja ćemo koristiti iz Evropske unije – kazala je Vuksanović.

Samostalna savjetnica u Direkciji za stra-teški razvoj građevinarstva Dragana Fi-lipović govorila je o reformama u Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata donijetom 2008. godine, koji je nekoliko puta mijenjan u pravcu povećanja tran-sparentnosti i smanjenja procedura, te vre-mena potrebnog za dobijanje građevinske dozvole. Misija Svjetske banke je utvrdila da prosječan rok za izdavanje građevinske dozvole na lokalnom nivou iznosi 40 dana, a na državnom 47,5 (zbog ocjene uticaja na životnu sredinu). Cijena komunalnog opre-manja lokacije i dalje čini najveći trošak za investitore. Prema riječima Filipović, preporuka je da naknada za komunalno

Komoravijesti

19


opremanje građevinskog zemljišta presta-je da postoji 1.januara 2016. godine, što neće važiti za objekte koji treba da se legalizuju nakon tog datuma.

Novi tekst ovog zakona planiran je za če-tvrti kvartal 2014, i novina je, između osta-log, uvođenje elektronskog sistema poslo-vanja.

- Cilj je praćenje cjelokupnog procesa od podnošenja zahtjeva, prosljeđivanja nadle-žnim institucijama, izdavanja saglasnosti na tehničku dokumentaciju, do izdavanja same dozvole. Na ovaj način omogućiće se transparentnost u svakoj fazi procesa obra-de zahtjeva – rekla je Filipović.

Zavod za statistiku Crne Gore, u okviru nacionalnog projekta IPA 2010, planira u novembru pilot istraživanje sa ciljem pro-izvodnje indeksa „Construction Output Pri-ce“ (izlazna cijena građevine). Indeks će se koristiti za obračun građevinske aktivnosti u BDP, za nacionalne potrebe i mjerenje približne vrijednosti za varijable troškova građenja. Ovo istraživanje će se raditi kvar-talno od 2015. godine.

Predstavnica MONSTATA Suzana Gojčaj pozvala je građevinske kompanije da ovom zavodu dostave podatke o aktivnostima koje najčešće obavljaju i njihovom procen-tualnom učešću u ukupnoj cijeni koštanja izgradnje objekta. Najavila je da će građe-vinarima upitnike o ovome poslati u sep-tembru, no članovi Odbora su predložili da to bude ranije da bi imali više vremena da prikupe tražene podatke.

Jačanje konkurentnosti kroz razvoj klastera

U okviru projekta „Jačanje konkurentnosti MSP u Crnoj Gori kroz razvoj klastera”, za-početog u januaru ove godine, koji finansira EU a implementiraju UNIDO i UNDP i kojim je predviđena izrada Studije o mogućim iz-vorima finansiranja klastera u Crnoj Gori, u ponedeljak, 21. jula, Privrednu komoru posjetili su Sean John Burke, međunarodni konsultant za izradu studije, Ivan Jovetić nacionalni konsultant, Dženana Šćekić, koordinator projekta i Miriam Gandini, sa-radnica.

Naime, ovaj EU program za istraživanje i inovacije predviđa 80 miliona eura investi-cija u periodu između 2014. i 2017. godine. U pitanju je platforma kojom se objedinjuju potrebe malih i srednjih preduzeća, a pozi-vom za podnošenje projekata podsticaće se javno-privatna partnerstva. Ovaj projekat

ima za cilj da olakša pristup finansijama za mala i srednja preduzeća, njihov tržišni na-stup i stvori povoljne uslove za rast i razvoj preduzetništva u Crnoj Gori.

Cilj sastanka bio je prikupljanje podataka o mogućnostima za razvoj klastera, proble-mima udruživanja u klastere i izradi prav-nog okvira za razvoj klastera u Crnoj Gori.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović ukazala je na pro-blem nedostatka fondova koji bi bili do-voljni da kompanijama koje se odluče na udruživanje u klastere pomognu da una-prijede svoje poslovanje, ali i na nedostatak neophodnog povjerenja između kompanija koje bi udružile svoju ponudu. Potencijalna forma klastera takođe je bila predmet raz-govora kao i pravni okvir koji bi obezbijedio njegovu realizaciju.

Mišljenja relevantnih institucija u Crnoj Gori biće objedinjena u Studiji.

Ergil želi da ulaže u energetiku

Predstavnik turske konsultantske kuće OMC Advisory Okan Hemşinlioğlu i Udru-ženja iseljenika Crne Gore u Istanbulu Re-cep Sancaktar (Redžep Grlić) posjetili su 11. jula 2014. godine Privrednu komoru da bi dobili informacije o poslovnom ambijentu i mogućnostima za investiranje prije svega u sektor energetike.

Sa gostima iz Turske razgovarali su sekre-tari odbora udruženja Privredne komore Milenko Perović (energetika i rudarstvo, metalurgija i metaloprerada), Novica Iva-nović (bankarstvo), Sanja Marković (turi-zam) i Goran Popović (šumarstvo i drvo-prerada).

Okan Hemşinlioğlu je kazao da zastupa interese Ergil grupe koja želi da ulaže u ru-darstvo i energetiku.

- Zainteresovani smo za investicije u ru-dnik Maoče. Želimo da u vezi sa tim uspo-stavimo saradnju. Realni smo i imamo jake finansije – kazao je Hemşinlioğlu.

Sekretar Perović je, govoreći o aktuelnim i budućim enertgetskim projektima, obja-snio da se u Maoču nalazi veliko nalazi-šte kvalitetnog visokokaloričnog lignita. Predstavio je planirane projekte izgradnje hidroelektrana na Morači i Komarnici, koje čekaju investitore, a govorio je i o drugom bloku Termoelektrane u Pljevljima, kao i o planovima vezanim za vjetroelektrane, što je kod gostiju pobudilo interesovanje.

On je ukazao na dobra iskustva saradnje sa turskim investitorima, navodeći kao pri-mjere Toščelik i Gintaš i podsjetio da je rob-na razmjena između dvije zemlje iz godine u godinu sve veća.

Pored energetike, investitori iz Turske su zainteresovani, prema riječima gostiju Komore, za ulaganje u bankarski sektor, turizam i preradu drveta u vezi sa čim će imati razgovore sa zvačnicima iz resornih ministarstava.

Odbor bankarstva

Odbor Udruženja banaka i drugih finansij-skih organizacija i osiguranja, na sjednici održanoj 3. jula 2014. godine, razmotrio je Izvještaj o analitičkom pregledu usklađe-nosti zakonodastva Crne Gore sa prego-varačkim Poglavljem 9 EU - Finansijske usluge. Članovima Odbora predstavljeni su Informacija o makroekonomskim kreta-njima u Crnoj Gori iz aprila 2014.god, kao i novi proizvod Lovćen životnog osiguranja AD - Stipendijsko osiguranje života.

Ana Vlahović, savjetnica viceguvernera Centralne banke Crne Gore i šefica radne grupe za pregovaračko poglavlje 9, kazala je da je ono veoma kompleksno i značajno, te da je naša zemlja strateški opredijeljenja da ima jedinstveno finansijsko tržište har-monizovano sa EU. Očekuje se da će pre-govori po ovom poglavlju biti otvoreni do kraja 2014. godine i to bez početnih mjerila.

Prema njenim riječima, benefiti Poglavlja 9 su veliki i za korisnike i za pružaoce uslu-ga. Do ulaska u EU, prema njenim riječima,

20


Komoravijesti

očekuje se razvoj konkurentnosti i pojava novih proizvoda finasijskih usluga.

- Ključne ocjene iz Izvještaja Evropske ko-misije jesu da je Crna Gora dostigla viši nivo usklađenosti kada je u pitanju regu-latorni okvir finansijskih usluga sa tekovi-nom EU, ali da predstoji veliki posao – re-kla je Vlahović.

Administrativni i institucionalni kapaciteti su, kazala je, trenutno zadovoljavajući, ali u narednom periodu je neophodno usavrša-vati kadar ili zapošljavati nove ljude.

U Izvještaju EK, bankarski sektor ima umjereno napredan nivo usklađenosti sa regulativom EU, sektor osiguranja umjere-ni, a dobar tržište kapitala.

Predsjednik Odbora Goran Knežević, oci-jenio je da je cijelom sektoru u interesu da se pregovori odvijaju planiranom dinami-kom i kvalitetom i da ovo poglavlje što prije bude zatvoreno. On smatra da bi bilo dobro ubrzano krenuti u implementaciju standar-da Bazel 3 u Crnoj Gori, koji se odnose şu-perviziju i upravljanje rizikom likvidnosti.

- Predlog bi bio da se kroz ovaj Odbor ko-munikacija sa bankama o efektima imple-mentacije standarda EU pojača – rekao je Knežević.

Predstavnik Centralne banke Crne Gore Bratislav Vukčević je predstavio informa-ciju o makroekonomskim kretanjima. U aprilu je 1,7 odsto povećan BDP, a projekcija rasta prema Ministarstvu finansija izno-si do 3,5 odsto do kraja godine. Neto priliv stranih direktnih investicija, prema pre-liminarnim podacima, u periodu januar--maj iznosile su 124 miliona eura, što je 6,6 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Na kraju aprila javni dug je iznosio 1.990 miliona eura ili 56,6 odsto BDP-a. De-ficit budžeta iznosio je 58,4 miliona eura, odnosno 1,7 odsto procijenjenog BDP, naveo je, između ostalog, Vukčević.

Stipendijsko osiguranje života, novi proi-zvod Lovćen životnog osiguranja AD, pred-

stvila je Dobrila Otović. Riječ je o kombina-ciji životnog osiguranja i štednje, sa ciljem da se od dogovorenog dana i za dogovoreni period korisniku obezbijedi mjesečna is-plata stipendije. Stipendijsko osiguranje se može zaključiti samo tako da su kori-snik i osiguranik različita lica. Ugovorom o stipendijskom osiguranju života mogu biti osigurana dva osiguranika (uzajamno stipendijsko osiguranje). Premija se plaća ugovoreni broj godina i time se ostvaruju sredstva koja će se kroz dogovoreni vre-menski period djetetu- korisniku osigura-nja isplaćivati kao mjesečna stipendija.

Ako za vrijeme plaćanja premije jedna od osiguranih osoba umre, prestaje dalja oba-veza plaćanja premije. U tom slučaju osigu-ravač djetetu obezbjeđuje mjesečnu isplatu stipendije u ugovorenom iznosu i periodu primanja stipendije. Ako se smrt osigura-nog lica desi u prvih šest mjeseci trajanja osiguranja a polisa je zaključena bez ljekar-skog pregleda, obaveza osiguravača prema korisniku biće 50% ugovorenog iznosa.

Korisnik može biti dijete a i odrasla osoba, što znači da njegova starost ne utiče na osi-guranje.

Za sklapanje osiguranja ne mora postojati srodstvo između osigurane osobe i korisni-ka.Korisnik stipendije ne može biti istovre-meno i osigurana osoba po polisi. Korisnika osiguranja određuje ugovarač osiguranja, po imenu, ili ako su kao korisnici osigura-nja djeca (potomci), iznos će se dijeliti na jednake djelove. Uključena su i djeca koja su kasnije rođena. Korisnik – dijete ima pravo na stipendiju bez obzira da li nasta-vlja školovanje ili ne. Korisnik može biti promijenjen za vrijeme uplaćivanja premi-je ali ne i za vrijeme isplaćivanja stipendije.

Delegacija Kine u Komori

U okviru trodnevnog boravka u Crnoj Gori, delegacija Kine posjetila je Privrednu ko-moru 8. jula 2014. i razgovarala sa predsje-dnikom Velimirom Mijuškovićem. Na čelu sedmočlane delegacije Kine bio je zamje-nik načelnika odeljenja CK KP Kine za veze sa inostranstvom Zhou Li, a sastanku je prisustvovao i novoimenovani ambasador ove zemlje u Crnoj Gori Cui Zhiwei.

Predsjednik Komore je predstavio aktuelne trendove crnogorske ekonomije, kao i ak-tivnosti ove asocijacije privrednika. Goste je upoznao sa prirodnim potencijalima ko-jima raspolaže Crna Gora.

- Crna Gora raspolaže potencijalima koji

mogu biti interesantni kineskim investito-rima, kao što su turizam, energetika i poljo-privreda - istakao je Mijušković i podsjetio na planiranu izgradnju dionice auto puta Bar – Boljare, čija je vrijednost 809 miliona eura.

Kina je treći najznačajniji spoljnotrgovin-ski partner Crne Gore. Tokom pet mjeseci 2014. godine, uvoz iz te zemlje činio je 8,1% od ukupnog.

Predsjednik Komore je ocijenio da je po-trebno zajedničkim snagama doprinijeti unapređenju saradnje dvije zemlje da bi ona u budućnosti bila još bolja.

Vođa delegacije Zhou Li zahvalio je na pri-jateljskoj dobrodošlici, uz očekivanje da će saradnja ovih država biti sve intenzivnija.

Veće mogućnosti za to vidi naročito u tu-rizmu, no ističe problem viznog režima koji, smatra, treba liberalizovati. Istakao je da je potrebna bolja i češća komunikacija između turističkih organizacija dvije drža-ve.

Ambasador Zhiwei je izrazio želju i spre-mnost da češće sarađuje sa Privrednom komorom Crne Gore kako bi bili most koji će povezivati buduće investitore i jačati partnerstvo privrednika. I on je ukazao na problem viznog režima, te da je neophodno i kvalitetnije garantovati bezbjednost inve-sticija.

-Uz zajedničke napore, sve više investitora će ulagati u vašu zemlju. Nadam se da će sljedeće godine Kina biti među prvih deset investitora u Crnoj Gori – kazao je Zhiwei.

Revitalizacija kroz dugoročne mjere

Preduzeća iz tekstilne, kožarsko-prerađi-vačke, gumarske i hemijske industrije suo-

21


čavaju se sa velikim teškoćama - mali broj njih ima zaključene poslove i perspektivu, dok brojna ne rade ili to čine sa veoma ni-skim procentom korišćenja kapaciteta. Dugoročne mjere su neophodne za njiho-vu revitalizaciju, navodi se u Informaciji o privrednim kretanjima tokom prvih pet mjeseci 2014. godine, razmotrenoj 04. jula 2014. godine na sjednici Odbora Udruženja tekstila, kože, gume, obuće hemijske i far-maceutske industrije.

Na sjednici je predstavljen i Akcioni plan za implementaciju Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća za 2014. godinu.

Povećanje produktivnosti temelji se na povećanju stepena racionalizacije poslo-vanja, poboljšanju tehnološke opremlje-nostii, specijalizaciji proizvodnje i tržišno konkurentnijoj proizvodnji proizvoda sa višim udjelom doradne vrijednosti, zatim kadrovskom osposobljavanju iprilagođava-nju novim tržištima .

Članovi Odbora su ukazali na veliki pro-blem sive ekonomije, posebno na prijetnju za poslovanje koju predstavljaju neregi-strovani proizvođači tekstila. Uvođenje sistema kojim bi se ispitivalo prisustvo šte-tnih materija u garderobi jedina je garan-cija kvaliteta, kako domaće odeće i obuće, tako i one markirane iz uvoza, jer i oni u koje imamo najviše poverenja sa velikom reputacijom o ovim stvarima ne vode do-voljno računa.

Ukazano na problem uvoza tekstila po ne-realno niskim fakturisanim cijenama, pa je zaključeno da Privredna komora kroz komunikaciju sa Upravom carina ukaže na potrebu rješavanja ovog problema.

Na sjednicama je ukazano na malo intere-sovanje mladih za posao šivača (šnajdera) u konfekciji. Ocijenjeno je potrebnim da se država odredi o budućnosti tekstilne indu-strije, uz konstataciju da je teško očekivati da ona dobije status strateške grane.

Proces realizacije Strategije je vezan za ostvarivanje Okvirnog akcionog plana 2011-2015, kroz godišnje akcione planove. Njih usvaja Koordinacioni tim koji jednom

godišnje podnosi izvještaj o implementa-ciji Strategije Vladi CG radi informisanja i sagledavanja ostvarenih efekata politike razvoja MSP. Na tim osnovama se, po po-trebi, predlažu i sprovode korektivne mjere kako bi se na najefikasniji način obezbije-dilo sprovođenje politike MSP. Finansiranje Strategije je obezbijeđeno, iz budžeta jav-nih institucija, donatora, kao i sredstava poslovnih udruženja na projektnom prin-cipu.

Jedna od institucija javnog i privatnog sek-tora, koje učestvuju u procesu kreiranja i sprovođenja različitih vidova podrške MSP i direktno u kreiranju i implementaciji ovog dokumenta (kroz učešće u radu Koordina-cionog tima za izradu i implementaciju “Strategije razvoja MSP 2011-2015”) je i Pri-vredna komora Crne Gore.

- Za sprovođenje Akcionog plana za imple-mentaciju Strategije razvoja MSP za ovu godinu obezbijeđeno je 62,2 miliona eura. Planirane aktivnosti Akcionog plana su razvrstane po strateškim ciljevima defini-sanim Strategijom razvoja MSP i odnose se na poboljšanje poslovnog okruženja, ja-čanje finansijske podrške i konkurentnosti MSP, promociju izvoza i podršku početnici-ma u biznisu - kazala je Nataša Batrićević iz Direkcije za razvoj MSP.

Odbor udruženja MSP

Odbor udruženja malih i srednjih predu-zeća Privredne komore Crne Gore razmo-trio je, na sjednici održanoj 8. jula 2014. godine, informacije o pregovorima za pri-stupanje naše zemlje Evropskoj uniji u vezi sa poglavljem 20 - Preduzetništvo i indu-strijska politika, te o poslovnom ambijentu u sektoru.

Predstavnica Ministarstva ekonomije Maja

Jokanović je kazala da je pregovaračko po-glavlje 20 Crna Gora otvorila 18. decembra 2013. Ono obuhvata sljedeća potpoglavlja: industrijska politika, mala i srednja predu-zeća (MSP) i preduzetnička politika, politi-ka inovacija, programi Unije, bankarstvo i finansije, Direktiva o suzbijanju zakašnje-lih isplata u komercijalnim transakcijama, turistička industrija, građevinarstvo, čelik, metali i ostali materijali, drvna industrija i vazdušna i pomorska industrija.

Prema njenim riječima, ključno je stvara-nje ambijenta za poslovanje malih i sre-dnjih preduzeća radi jačanja njihove kon-kurentnosti u duhu dobre prakse Evropske unije.

Crna Gora nije tražila trajna izuzeća niti prelazne periode primjene pravne tekovine EU. Razlog tome je što je predviđeno samo transponovanje u naše zakonodavstvo Di-rektive o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama, sa kojim već ima dobar nivo usaglašenosti.

- Crna Gora treba da izradi i implemetira sveobuhvatnu industrijsku strategiju, uz podršku sistema evaluacije indikatora i mjerila, kao što je predloženo u industrij-skoj politici EU. To je mjerilo za okončanje pregovora po ovom poglavlju – kazala je Jokanović.

Crna Gora je pokrenula aktivnosti na planu izrade Industrijske politike. Pripremljen je predlog Projektnog zadatka za ekspertsku podršku u smislu jačanja administrativnih kapaciteta za kreiranje dokumenta Indu-strijska politika do 2020, i otpočinjanje nje-gove realizacije je najavljeno za septembar ili oktobar. Izrada finalnog dokumenta je planirana za četvrti kvartal 2015.

U skladu sa smjernicama EU u oblasti in-dustrijske politike, u fokusu su industrijska konkurentnost, dostupnost finansijskih sredstava, jačanje povoljnog poslovnog okruženja, jednostavan pristup proizvo-dnim inputima i uključivanje u unutrašnje tržište EU i internacionalizacija.

Potpredsjednica Privredne komore Ljilja-na Filipović je kazala da privreda treba da obezbijedi dobre inpute da bi Vlada kvali-tetnije pregovarala sa EU. Ona je predloži-la, da prije usvajanja Finalnog dokumenta, Odbor razmotri Nacrt industrijske politike, čime će doprinijeti njegovom unapređenju.

- Od nas se očekuju inicijative i predlo-zi kako bi se oni uvrstili u značajan do-kument kakav je Industrijska politika do 2020, čime bi se unaprijedio razvoj malih i

22


Komoravijesti

srednjih preduzeća – rekao je predsjednik Odbora Rajko Bujković.

Informaciju o poslovnom ambijentu u sek-toru malih i srednjih preduzeća predstavio je sekretar Odbora Veselin Dragićević. Pre-ma podacima Poreske uprave, ukupan broj malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori u 2013. iznosio je 21.463, što je za 10,9% više u odnosu 2012, dok je broj zaposlenih, u istom periodu, u ovom sektoru povećan za 20% i iznosio je 134.590.

Stvaranje konkurentnog ekonomskog sis-tema, koji će, na dugi rok, obezbijediti od-rživ ekonomski rast i razvoj, uslovljeno je sprovođenjem započetih strukturnih refor-mi i realizacijom odgovarajućih sektorskih politika. Ekonomske reforme se odvijaju u tri pravca: unapređenje poslovnog ambi-jenta kroz mjere kreiranja jednostavnijih uslova za poslovanje, regulatorne reforme usmjene kreiranju efikasnije administacije i uređenog regulatornog okvira, kao i struk-turne reforme usmjerene prilagođavanju određenih oblasti modernim standardima razvijenih zemalja. Unapređenje poslov-nog ambijenta imalo je fokus na oblastima značajnim za obavljanje poslovnih aktiv-nosti, a istovremeno ove oblasti predmet su analiza međunarodnih izvještaja. Sa druge strane regulatorne reforme rezultat su dugoročnih procesa sa posebnim osvr-tom na reorganizaciju javnog sektora i iz-mjene propisa sa ciljem kreiranja javnih i transparentnih regulatornih rješenja.

U narednom periodu, sprovodiće se aktiv-nosti koje se odnose na nastavak imple-mentacije one stop shop-a za izdavanje građevinskih dozvola; rješavanje problema nelikvidnosti; dalje pojednostavljivanje procedura i skraćenje rokova za registra-ciju obveznika; unapređivanje sistema oporezivanja dobiti pravnih lica; prošire-nje baze za oporezivanje dohotka fizičkih lica; unapređenje sistema PDV-a i akcizne politike, kao i kreiranje efikasnijeg sistema oporezivanja nepokretnosti; utvrđivanje adekvatnih kriterijuma za procjenu vrije-dnosti državne imovine, što direktno utiče na stepen povjerenja investitora i kvalite-tno upravljanje, a zahtijeva uspostavljanje zakonskog okvira, uz primenu međunaro-dnih standarda u ovoj oblasti; dalje jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti i, u to smislu, izradu novog Zakona o opštem upravnom postupku, izradu Zakona o arbi-traži i izmjene Zakona o stečaju; sagleda-vanje i implementaciju reformi u oblasti turizma i održivog razvoja i, u tom kon-tekstu, sprovođenje reformi koje treba da

omoguće razvoj visokokvalitetne turističke ponude, kao i razvoj pratećih sadržaja istog nivoa, uz povećanje saobraćajne dostupno-sti Crne Gore kao prestižne turističke desti-nacije.

Predstavnica Investiciono razvojnog fon-da Mira Trebješanin kazala je da za 2014. nude 14 kreditnih linija, vrijednih od 10.000 do pet miliona eura. Fond je realizovao 142 projekta, a Trebješanin je istakla značajnu podršku Evropske i Svjetske banke. Nagla-sila je da sredstva plasiraju po povoljnim uslovima, te da Fond nastoji da svake godi-ne proširi lepezu proizvoda kojim obuhvata podršku sjeveru Crne Gore, nerazvijenim područjima, početnicima i ženama u bizni-su.

Edukacijom poboljšati sajber bezbjednost

Odboru Udruženja informacionih i komu-nikacionih tehnologija, na sjednici 2. jula 2014. godine, predstavljen je TEMPUS pro-jekat ECESM – „Unapređenje sajber obra-zovnog sistema Crne Gore”.

Koautorka projekta doc. Ivana Ognjano-vić, sa Fakulteta informacionih tehnologi-ja Univerziteta Mediteran, kazala je da je njegova realizacija počela u januaru 2014, trajaće tri godine, a da je Privredna komora jedan od partnera. Koordinator projekta je Univerzitet u Mariboru.

Projekat je dizajniran sa ciljem da pobolj-ša opštu poziciju Crne Gore u oblasti saj-ber bezbjednosti, kroz širenje dostupnosti obrazovanja i specijalističkih obuka kreira-nih sa ciljem da poboljšaju sajber ponaša-nje, vještine i znanja stanovnika.

Osnovni cilj projekta je da se poboljšaju, razviju i implementiraju standardi, smjer-nice i procedure na nacionalnom nivou u Crnoj Gori, kako bi se omogućilo stvaranje agilnih i visoko obučenih kadrova, sposob-

nih da odgovore na dinamične i brzo ra-stuće e-prijetnje.

ECESM projekat će obezbijediti opsežne radionice, prezentacije i promocije nami-jenjene građanima i zaposlenim u širokoj sferi privrede, kao i pojedinačnim akteri-ma, predstavnicima organizacija, itd., u ci-lju povećanja svijesti o rizicima sajber bez-bjednosti i razumijevanja specijalizovanih domena sajber bezbjednosti; specijalizova-ne obuke za posebne grupe radnika, koje se odnose na spektar njihovih odgovornosti i nadležnosti, počev od državnih i lokal-nih uprava, privatnog sektora, vlasnika/operatera kritične infrastrukture, velikih kompanija, malih preduzeća, akademskih institucija i drugih zainteresovanih stra-na; akreditaciju master programa, prepo-znatog i podržanog od strane relevantnih međunarodnih akademskih institucija, za kontinuiranu edukaciju budućih viso-ko kvalifikovanih stručnjaka u određenim oblastima sajber bezbednosti, i podsticanje okruženja za dalji istraživački rad u oblasti sajber bezbednosti.

Vlasnik kompanije Čikom Vladan Tabaš je kazao da je riječ o projektu koji je trebalo da se desi Crnoj Gori jer je kod nas, naglašava, minimiziran značaj sajber bezbjednosti. Edukacija je, prema njegovim riječima, ne-ophodna „kao preventiva za zapušteno in-formatičko zdravlje”.

Milan Marić, S&T-Crna Gora, istakao je zna-čaj toga što je partner na projektu Tehnolo-ški univerzitet u Talinu, odnosno tamošnji NATO centar izvrsnosti. Edukacija, nagla-šava. mora da posluži da bismo zaštitli dru-ge od nas, odnosno spriječili da naši raču-nari budu iskorišćeni za sajber napade. On se založio za standardizovanje identifikaci-je korisnika informacionih sistema.

Predsjedavajući sjednicom Aleksandar Prelević, Jugodata, kazao je da obrazovanje u oblasti informacionih tehnologija od ne-mjerljivog značaja za društvo.

Odbor je usvojio Izvještaj sa okruglog stola „Informacione tehnologije u Crnoj Gori – stanje i perspektive“, održanog početkom juna, kao i Informaciju o poslovnom ambi-jentu u ICT sektoru.

23


Odbor Udruženja saobraćaja

Odboru Udruženja saobraćaja, na sjednici održanoj 10. jula 2014. godine, pored Infor-macije o poslovanju u ovoj oblasti, predsta-vljene su inicijative za donošenje posebnih propisa koji bi regulisali poslove agentira-nja brodova u crnogorskim lukama, predlo-zi Uredbe o bližim kriterijumima, postupku i načinu raspodjele i korišćenja dozvola za slobodni prevoz putnika i Pravilnika o tehničkim zahtjevima i uslovima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori. Članovi odbora su jednogla-sno usvojili zaključke kojima se podržava stav Ministarstva saobraćaja i pomorstva da minimalni ekološki standard prilikom uvoza korišćenih vozila bude EURO 3, ini-cijativu za regulisanje poslova agentiranja brodova i inicijativu za organizovanje sa-stanka svih relevantnih subjekata po pita-nju tarifiranja usluga pomorskog servisa.

Na sjednici je predstavljena Informacija o poslovanju u oblasti saobraćaja u prvom kvartalu 2014. godine, koja je urađena na bazi podataka iz MONSTAT-a i izvještaja privrednih društava za pomenuti period. Sektor saobraćaja je u dosadašnjem toku godine u prosjeku zapošljavao 5,7% od ukupnog broja zaposlenog stanovništva Crne Gore. Prosječne bruto zarade u peri-odu januar-april tekuće godine u sektoru saobraćaja iznosile su 758 eura što je za 13 eura manje u odnosu na uporedni period iz prošle godine. Broj prevezenih putnika porastao je u vazdušnom (5,7%), željezničk-om (49,4%) i drumskom saobraćaju (31,2%), dok je u pomorskom saobraćaju zabilježen pad (13,7%) u odnosu na uporedni period iz 2013. godine. U istom uporednom periodu prevoz tereta je u porastu u pomorskom sa-obraćaju (55,4%), u vazdušnom saobraćaju (5,1%), dok je u željezničkom i drumskom saobraćaju promet robe porastao za 49,1% odnosno 55,1%.

Direktorica Direktorata za drumski saob-raćaj, gospođa Mirel Radić Ljubisavljević, predstavila je na sjednici predlog Uredbe

o bližim kriterijumima, postupku i načinu raspodjele i korišćenja dozvola za slobodni prevoz putnika, kao i predlog Pravilnika o tehničkim zahtjevima i uslovima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori. Gospođa Radić Ljubisavljević je, nakon diskusije u kojoj je učestvovao ve-liki broj članova Odbora, upoznala prisutne sa aktivnostima Ministarstva saobraćaja i pomorstva po pitanjima suzbijanja nele-galnog prevoza putnika, izmjenama Pravil-nika o utvrđivanju daljinara i određivanju minimalnog vremena trajanja vožnje, kao i o predlogu Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o akcizama.

Predstavnici pomorske privrede su podni-jeli inicijativu za donošenje posebnih pro-pisa koji bi regulisali poslove agentiranja brodova u crnogorskim lukama. U ime pre-dlagača inicijativu je obrazložio Vojo Ba-nović, izvršni direktor privrednog društva Jadroagent d.o.o. iz Bara. Naime, potrebno je donijeti propise kojima bi se zakonski regulisala djelatnost pomorskih agena-ta kao i uslovi koje jedna agencija mora da ispunjava. Pored pomenute inicijative, privredni subjekti koji se bave poslovima u pomorskoj privredi iznijeli su probleme sa kojima se susrijeću u svom poslovanju. Posebno je apostrofirano pitanje monopoli-stičkog položaja i visokih cijena pojedinač-nih usluga privrednog društva koje oba-vlja poslove pomorskog servisa (pilotaža, privez, odvez, remorkiranje, snadbijevanje brodova). Ovakvom tarifnom politikom, ci-jene usluga u Luci Bar su značajno veće od konkurentskih luka u okruženju, što u veli-koj mjeri utiče na poslovanje domaćih pre-duzeća iz pomorske privrede. U raspravi na pomenute teme učestvovali su, predstav-nica Ministarstva saobraćaja i pomorstva Snežana Đurković i direktor Lučke uprave Crne Gore Mladen Lučić. Nakon iscrpne ra-sprave podržana je inicijativa za donošenje zakonskih propisa koji bi regulisali poslove agentiranja brodova i usvojen je zaključak o neophodnosti održavanja zajedničkog sastanka svih relevantnih subjekata po pi-tanju tarifiranja usluga pomorskog servisa.

Na sjednici je takođe izvršena prezentacija privrednog društva CVS Mobile.

Kadar glavni problem proizvođačatekstila

Nedostatak radnika i nelojalna konkuren-cija glavni su problemi koji ugrožavaju proizvođače tekstila u Crnoj Gori. Tim po-vodom, u Privrednoj komori Crne Gore je 16. jula 2014. godine organizovan sastanak na kojem su predstavnici ove asocijacije privrednika, zatim proizvođača tekstila, Zavoda za zapošljavanje i Uprave carina razgovarali o mogućim rješenjima ovih problema.

Predstavnici tekstilnih preduzeća naglasili su alarmantnost situacije u vezi sa defi-citarnim kadrom riječima da ukoliko se nešto ne preduzme, ova industrija za pet godina neće postojati. Kazali su da tržište za njih nije problem i da kod njih ne kasne plate, ali da zbog svoje veličine i nedovolj-nog broja radnika ne mogu konkurisati na tenderima.

Dogovoreno je da će Privredna komora objediniti zahtjeve proizvođača (koliko im je radnika potrebno i kojih profila) i do-staviti ih Zavodu za zapošljavanje da bi se napravila selekcija zainteresovanih za obuku kod potencijalnih poslodavaca. Kao dugoročno rješenje, inicirano je da se uče-nicima srednjih stručnih škola omogući obrazovanje i kod poslodavca, čime bi kroz školovanje stekli potrebna znanja za rad u tekstilnoj industriji.

Proizvođači tekstila su ukazali na problem uvoza po nerealnim fakturisanim cijena-ma, što, ističu, šteti i državi, zbog naplate manjeg iznosa PDV-a. Uprava carina je prepoznala problem uvoza tekstila po ne-realnim cijenama, zbog čega daje na prov-jeru fakture zemljama porijekla, rečeno je na sastanku. Ovo je oblast u kojoj Uprava carina i kroz naknadne kontrole vrši prov-jere i na taj način doprinosi konkurentnosti domaćih proizvođača.

24


Dragan Purko Ivančević,predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva

Ka tržištima koja obezbjeđuju puni turistički razvoj

Krajnje je vrijeme da se Crna Gora usredsrijedi na tržišta koja mogu obezbijediti ne samo njeno turistič-

ko preživljavanje, već puni turistički razvoj – kazao je Glasniku predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privre-dne komore Crne Gore Dragan Purko Ivan-čević, pojašnjavajući da je riječ o tržištima Francuske, Skandinavije, Velike Britanije i Njemačke.

Prema njegovim riječima, sezona je podba-cila zato što je, smatra, izgubljeno najveće turističko tržište.

- Uvijek se treba boriti za svako tržište, pa i za rusko, naravno. Ali, pogrešna je logika i politika u turizmu da se vežete za jedno tr-žište, ma koje bilo, sa preko 50% kapaciteta. To je, zapravo, opasno, jer nikada ne znate kad će na nekom tržištu doći do poremeća-ja, da li iz bezbjednosnih, političkih ili eko-nomskih razloga – ističe on.

Glasnik: U vrijeme ovog intervjua, glavna turistička sezona broji posljednje dane. Kako ocjenjujete njenu uspješnost?

D. Ivančević: Svi znamo da ova sezona nije dala očekivane rezultate, da nije dobra ni

Potrebno je da hotelijeri i ostali davaoci usluga podignu njihov kvalitet, ali i da redefinišu cjenovnu politiku koja nije konkurentna drugim mediteranskim destinacijama.

25


za jednog direktnog učesnika u turističkom prometu i da je pod-bacila jer smo izgubili naše najveće tržište, odakle je, u špicu se-zone, dolazilo i više od 55% gostiju naših objekata. Niko nije toliko nerazuman da umanji značaj ruskog tržišta u Crnoj Gori. To nije sporno i uvijek se treba boriti za svako tržište, pa i za rusko, na-ravno. Ali, pogrešna je logika i politika u turizmu da se vežete za jedno tržište, ma koje bilo, sa preko 50% kapaciteta. To je opasno, jer nikada ne znate kad će na nekom tržištu doći do poremećaja, da li iz bezbjednosnih, političkih ili ekonomskih razloga, koji mogu dovesti u pitanje i ugroziti odvijanje sezone. Pametnom politikom u turizmu moramo da se učinimo više dostupnim i animiramo sva ona tržišta koja su za nas tradicionalna i važna, ali treba i vratiti tržišta bez kojih ni jedna zemlja na Mediteranu ne može da planira sezonu i turistički promet. A za nas je najvažnija ta šestomjesečna sezona, o kojoj pričamo već godinama.

Glasnik: Pojasnite - o kojim tržištima je riječ?

D. Ivančević: Mi moramo prije svega animirati tržišta Francuske, Skandinavije, Velike Britanije i Njemačke. Krajnje je vrijeme da se usredsrijedimo na tržišta koja nam mogu obezbijediti ne samo turističko preživljavanje, već puni turistički razvoj. U tom smislu, treba da redefiišemo cjenovnu politiku koja nije korespondirala sa kvalitetom usluga i niti je bila konkurentna drugim mediteran-skim destinacijama. Ovo je vrijeme kada svi mi - hotelijeri i ostali davaoci usluga, vlasnici restorana i turističkih agencija - moramo da razmislimo o njihovom kvalitetu, podignemo im nivo i upodo-bimo cjenovnu politiku kvalitetu i konkurenciji, kako bismo mogli da zahvatimo onaj dio kolača koji očekujemo sa tržišta na koja že-limo da se vratimo. Takođe, to treba da bude praćeno i onim što je obaveza državnih nadzornih organa: da se i dalje nastavi razvoj infrastrukture koji zadovoljava taj turistički kvalitet. Dakle, da se pređe sa riječi na djela kada su turizam i njegov razvoj u pitanju, te da u budžetu planiramo značajno veća sredstva za promociju crnogorskog turističkog proizvoda.

Glasnik: Koji su, po Vašem mišljenju, limiti daljeg razvoja ove stra-teške privredne grane?

D. Ivančević: Crna Gora kao turistička destinacija ima nekoliko ozbiljnih limita za dalji razvoj. Pored sive ekonomije koja razara tkivo crnogorskog turizma, tu su ograničenja postojeće saobraćaj-ne infrastrukture, kao i strukture naših kapaciteta, što predstavlja jako značajne probleme.

Mi nemamo dovoljan broj kvalitetnih hotelskih kapaciteta kojim bismo mogli da zadovoljimo velike evropske turoperatore i činimo ozbiljan dio njihovih programa, međutim oni su zainteresovani da Crna Gora bude dio njihove ponude. Osnovni smještaj kod nas čini ispod 15% ukupnih kapaciteta. To je najlošija struktura kapaciteta na bilo kojoj turističkoj destinaciji Mediterana, jer gotovo da niko nema ispod 50% kapaciteta u osnovnom smještaju. Kipar, na pri-mjer, ima i preko 90% kapaciteta u osnovnom turističkom smje-štaju. Mi moramo da hitno popravimo strukturu naših smještajnih kapaciteta. Hitno su nam potrebni veliki hoteli na kojima se bazi-raju programi evropskih turoperatora.

Glasnik: Ograničenje je i neadekvatna saobraćajna dostupnost...

D. Ivančević: Limit koji svakako treba riješiti je i avionska, odno-sno, saobraćajna dostupnost. Mi smo u saobraćajnom i turističkom smislu ostrvo i još dugo će avionska dostupnost naše zemlje biti najvažniji segment komunikacije sa turističkim tržištima. Svaka-ko da je svaki oblik saobraćajne dostupnosti naše destinacije po-

željan. Turizam nijesu samo hoteli, restorani, agencije… Turizam je infrastruktura. Turizam je i poljoprivreda i svakako saobraćaj i, da ne zaboravimo, naša avio kompanija. Bez dobrog avio prevoza ne može se razvijati turistička destinacija kakva je Crna Gora.

U ovom momentu je od nemjerljivog značaja i za svaku pohvalu odluka naše nacionalne avio kompanije da prioritetno radi za tu-rizam i poveže turistička tržišta sa našom destinacijom. Podrža-vamo tu odluku da iduće godine Montenegro Airlines leti iz Nje-mačke sa četiri aerodroma. To će biti Frankfurt, Dizeldorf, Minhen i Berlin. Jako nas raduje i što će ova kompanija biti oficijalni prevo-znik najvećeg turoperatora Scandinavia Apolo. Skoro svi francuski turoperatori će „uzeti” našu nacionalnu avio kompaniju, uključiti čartere iz Francuske. Očekujemo da će se na sličan način urediti aranžmani i sa Velikom Britanijom. I to su tržišta bez kojih ni je-dna država na Mediteranu ne može planirati šestomjesečnu turi-stičku sezonu. Mi kao država i privreda treba da subvencioniramo i pomognemo održavanje i razvoj kapaciteta naše nacionalne avio kompanije, te da je osnažimo kao osnovni i najvažniji most prema turističkim tržištima. A onda kao otvorena privreda, ekonomija i zemlja, pogotovo u turizmu, moramo da omogućimo prisustvo i stvorimo uslove i interes za dolazak što većeg broja avio prevozni-ka i time omogućimo dolazak što većeg broja turista svih kategori-ja - visoke platežne moći, ali i srednje i niske.

Mislim da je bitno za našu ukupnu turističke ponude animiran-ti niskobudžetne avio kompanije koje su jako važne i koje svaku turističku destinaciju na Jadranu veoma dobro razvijaju. Imamo primjer Hrvatske koja se, poslije svih onih ratnih dešavanja, sa tr-žištima povezala preko svoje nacionalne avio kompanije, a onda su se, sa razvojem kapaciteta, stekli uslovi i razvio interes da se prema jugu i središtu Hrvatske kreću niskobudžetni avio prevozni-ci. Generalni direktor dubrovačkog aerodroma Roko Tolić smatra da bi bez niskotarifnih letova teško bilo planirati dobru turističku sezonu, jer su to prevozi koji su potrebni za sve segmente smje-štaja. Crna Gora treba da se bori za slično, i stvori uslove da ni-skobudžetni prevoznici imaju interesa i dovoljan broj kapaciteta i volumena za isplative aranžmane prema našoj zemlji. Moramo prioritetno razvijati naše resurse i kapacitete, ali i stvoriti uslove da i svi drugi nađu interes da lete prema Crnoj Gori. Tako bi naša ponuda bila u punoj mjeri dostupna turističkom tržištu.

Glasnik: Turistička privreda se i dalje suočava sa sivom ekonomi-jom. Šta je potrebno da bi se ovaj problem riješio?

D. Ivančević: Siva ekonomija je maligno tkivo u crnogorskom tu-rizmu. Nema ni jedne turističke destinacije na svijetu koja je sivu ekonomiju u turizmu dovela na nulu. Svugdje je siva ekonomija prisutna, ali to su ozbiljne zemlje i uređene turističke destinacije dovele na podnošljivi nivo. Naša siva ekonomija je na nivou koji jednostavno nije više podnošljiv. Najizraženiji stepen sive ekono-mije je u smještajnom dijelu i on, nažalost, po svim procjenama iznosi preko 60%. To je ogromni stepen sive ekonomije. Moramo, ipak, reći da postoje određeni pomaci i određeni pokušaji da se snizi siva ekonomija, ali je to, po svemu sudeći, nedovoljno i još je na nivou pionirskog pokušaja. Za to je potrebna široka i opšte-društvena akcija. Dosta je bilo da se najvećim brojem smještajnih kapaciteta raspolaže i upravlja van Crne Gore, a da naša država nema od toga ništa. To je porazno. Jedini je „benefit” da, možda, su-permarketi imaju veće prihode. Na tome se sve završava. Ovakav stepen sive ekonomije destimuliše sve potencijalne velike investi-ture, koji prate situaciju kod nas.

26


Konstituisati nacionalnog turoperatera

D. Ivančević: Mislim da je krajnje vrijeme da u crnogorskom turizmu podvučemo crtu i da kažemo: prekinimo sa izvozom poluproizvoda! To je, kao što znate, boljka naše ukupne privre-de. Mi smo zemlja koja je naučila da je najvažnije da izvozi-mo trupce ili aluminijske ingote. To smo svih proteklih godina radili i u turizmu! Imamo sve što je potrebno da bi zaokružili naš turistički proizvod i da se sa novom ponudom pojavimo na turističkim tržištima. Zašto bismo nekome davali poluproizvod i time bukvalno poklanjali profit drugima? Zašto bi neko drugi „skidao kajmak”? Jedini put ka ostvarenju cilja u turizmu koji već duže zagovaramo mi iz turističke privrede, a u posljednje vrijeme smo podržani i od nekih nadležnih ljudi u državnim strukturama, jeste da Crna Gora u najkraćem roku konstituiše svog nacionalnog turoperatora koji će biti u stanju da domaći turistički proizvod promoviše, direktno ga ponudi i prodaje kli-jentima na svim tim tržištima.

Master plan

D. Ivančević: Crnogorski turizam mora da dobije novi „master” plan, koji bi trebalo da zaštiti sve što se može zaštiti. Jer već smo derogirali i uništili veliki broj lokacija važnih za turističku valorizaciju. Crna Gora mora da kaže stop kolektivnoj gradnji za tržište, jer nam je neophodna afirmacija hotelskih i smještaj-nih kapaciteta i komercijalnih proizvoda.

Krilatica kaže „Trošimo naše, zapošljavajmo naše!”. Ako turi-zam ne obezbijedi tu osnovnu komplementarnost da razvijamo ljudske resurse, osposobljavamo naše građane da pruže najveći stepen usluga i ne obezbijedimo standardizaciju i kvalitet na-ših, prije svega poljoprivrednih proizvoda koje bismo „izvozi-li” u sopstvenoj državi - preko turizma, onda on ne ispunjava željeni cilj koji mora biti projektovan od ozbiljnih struktura za planiranje i razvoj resursa. U ovom momentu, čini mi se, ne-dovoljno se vodi računa o tom segmentu. Mislim da nam treba nešto što je godinama zanemarivano, a to je da afirmišemo turi-zam kao modernu struku i ogroman resurs za radni angažman naših mladih generacija.

Redovno informisati javnost

D. Ivančević: Smatram da o problemima u turizmu treba re-dovno informisati crnogorsku javnost. Zašto bi to bio problem? Treba da slobodno razgovaramo o problemu. Imamo puno kompetentnih ljudi, čiju riječ treba čuti. Ne razumijem situa-ciju đe se svaka kritička riječ doživljava kao napad na nekoga ko je odgovorniji od drugih za oblast turizma. Nijedan ozbiljni turistički poslenik ne govori o problemima javno da bi nekog napao ili unizio. Naša je motivacija drukčije prirode: želimo da doprinesemo razvoju. Mi iz turističke privrede smo ovih dana optuživani da kritikujemo, neosnovano optužujemo, da se bu-nimo. Mi smo sudbonosno vezani za ovu oblast. Nema zain-teresovanijih ljudi na svijetu da se ova oblast razvija i da bude kvalitetna nego što smo mi. Zbog toga sve ove probleme mo-ramo da potenciramo i otvaramo – ali ne sa željom da bi rušili bilo koga, već sa željom da se ti problemi rješavaju u interesu crnogorskog turizma kao prioritetne grane privrednog razvoja naše zemlje.

Dragan Purko Ivancevic,The President of the Chamber’s Board of Tourism

Let’s turn to markets which provide full tourist development

27


It is high time that Montenegro should turn towards the markets which could provide not only its tourist survival but

full tourist development – Dragan Purko Ivancevic, President of the Board of To-urism and Hospitality of the Chamber of Economy of Montenegro has stated for Glasnik. He has clarified that the markets in question are: France, Scandinavia, Great Britain and Germany.

According to him, the problem with the less successful tourist season lies in the fact that Montenegro has lost its biggest tourist market.

- We should always fight for each market, including Russian, of course. However, it is a wrong logic and policy in tourism to fo-cus on one market only, any market at that, with over 50% of your capacities. Actually, that is dangerous because you can never know when there will be fluctuations at a market, from security, political or econo-mic reasons – he has emphasized.

Glasnik: At the moment this interview is held, the main tourist season is almost at the end. What would you say about its re-

sults?

D. Ivancevic: We all know that this season has not given the expected results, that it has not been good for any direct partici-pant in the tourism turnover and that it has failed because we lost our biggest market from where we had more than 55% of gue-sts at our facilities during the high season. No one is so unreasonable to undermine the significance of the Russian market in Montenegro. That is not an issue. We sho-uld always fight for each market, including Russian, of course. However, it is a wrong logic and policy in tourism to focus on one market only, any market at that, with over 50% of your capacities. Actually, that is dangerous because you can never know when there will be fluctuations at a mar-ket, from security, political or economic reasons, which may endanger your tourist season. We have to make smart tourism policies and make ourselves more availa-ble. We have to animate all those markets which are traditional and important for us but we also need to get back those markets without which no country in the Mediter-ranean can plan the season and turnover from tourism. And for us the most impor-tant is to achieve the six-month season of which we have been talking for years.

Glasnik: Could you clarify which markets you have in mind?

D. Ivancevic: First of all, we have to ani-mate the markets of France, Scandinavia, Great Britain and Germany. It is high time we focused on the markets which can bring us not only mere survival but a full development in tourism. In that respect, we need to redefine the price policy which ne-ither corresponds to the quality of services nor is competitive to other Mediterranean destinations. This is the time when all of us – hotel managers and other service pro-viders, owners of restaurants and tourist agencies – have to think of quality, to raise the level of services and adapt the price po-licy to the quality and competition in order to get that piece of cake we expect from the markets to which we want to return. Also, this should be followed by the state super-visory bodies’ control: to further continue the development of the infrastructure whi-ch should be such as to satisfy the needed quality level. Therefore, we need to support our words with deeds when it comes to to-urism and its development so that we can plan much higher budgets for the promoti-on of the Montenegrin tourist product.

Glasnik: In your opinion, what are the de-velopment limitations of this strategic branch of economy?

D. Ivancevic: Montenegro as a tourist de-stination has several serious limitations when it comes to its further development. Apart from grey economy, which destroys the tissue of Montenegrin tourism, there are also limitations related to the current transport infrastructure, as well as to the structure of our capacities. All of them pre-sent very serious problems.

We do not have a sufficient number of good quality hotel capacities which could satisfy big European tour operators and make a se-rious share of their programmes. However, these operators have expressed interest that Montenegro should be a part of their offer. Basic accommodation in our coun-try makes 15% of total capacities. That is the worst capacity structure in any tourist destination of the Mediterranean given the fact that no one has below 50% of capaci-ties in the basic accommodation. Cypress, for example, has even over 90% in the basic tourist accommodation. We have an ur-gent need to improve the structure of our accommodation capacities. We urgently need big hotels as the programmes of Eu-ropean tour operators are based on them.

Glasnik: One of the limitations is inadequa-te transport availability ...

D. Ivancevic: The limitation which cer-tainly requires solution is airplane, i.e. transport availability. In the transport and tourism sense, we are an island and the air availability of our country shall be the most important segment of communicati-on with tourist markets. For sure each se-gment of our destination’s transport avai-lability is most welcome. Tourism does not refer only to hotels, restaurants, agencies ... Tourism is infrastructure. Tourism is also agriculture and it is certainly transport and, let’s not forget it, our air company. Wi-thout good airlines we cannot develop a to-urist destination like Montenegro.

At this moment, the decision of our natio-nal air company to set tourism as its pri-ority and to link tourist markets with our destination, is of utmost importance and it should be praised. We support the deci-sion that next year Montenegro Airlines shall fly from four German airports: Fran-kfurt, Duseldorf, Munich and Berlin. We are also very happy that this company shall be the official air operator for the tour opera-tor Scandinavia Apollo. In addition, almost

28


National tour operator

D. Ivancevic: I think it is high time to sum up the situation in Montenegrin tourism and say: let’s stop with the export of half-products! As you know, that is the weakness of our overall economy. We are the country which is used to the export of logs or alu-minum ingots. This is what we were doing all these years in tourism, as well! We have everything that is needed to round up our tourism product and to appear on new tourist markets with a new offer. Why would we give someone the half-product and thus lite-rally enable others to get our profit? Why would anyone else profit from us? The only way to achieve this goal in tourism, which we have been advocating for a long time and only recently received the support from some relevant state authorities, is that Montenegro should establish its national tour operator as soon as possible. The task of the tour operator would be to promote, offer and sell the domestic tourism product to clients on all those markets.

Master plan

D. Ivancevic: Montenegrin tourism has to get a new master plan which should protect everything that can be protected because we have already derogated and destroyed a large number of locations important for tourism valorisation. Montenegro must say stop to the construction of collective accommodation for the market because we need an affirmation of hotel and accommodation capacities and commercial products.

The motto says: “Let’s spend ours, let’s hire ours”! If tourism does not provide this basic complementarity to develop human resources, if it does not enable our citizens to offer the highest level of services and if we do not secure the standardisation and quality of our products, primarily agricultural products which we would “export” in our own country - via tourism, then we cannot say that it fulfills the desired goal, which has to be set by serious planning and resource development structures. It seems to me that at this moment we have not paid enough attention to this segment. I think we should do something we have neglected for years and that is to promote tourism as a modern profession and a huge resource for the engagement of our young generations.

Provide timely information to the public

D. Ivancevic: I think that the Montenegrin public should receive timely information about the problems in tourism. Why would that be a problem? We need to speak freely about problems. We have many competent people whose words need to be heard. I don’t understand those situations when any criticism is understood as an attack on the per-son who is more responsible than others for the area of tourism. No serious employee in the tourism industry speaks publicly about problems in order to attack or undermine someone. The nature of our motivation is different: we want to contribute to its deve-lopment. We from the tourism industry were accused for unfounded criticism, accuses and rebellion. Our lives depend on this branch of industry. There are no persons who are more interested that this industry should see development and better quality. That is why we need to open and emphasize all these problems, however, not with an aim to destroy anyone but to solve those problems, which is in the interest of Montenegrin tourism as a priority branch for the economic development of our country.

all French tour operators shall use our air company, including charters from France. We expect to make similar deals with Great Britain, too. And these are the markets wi-thout which no state in the Mediterranean can have a six-month tourst season. We, as a state and economy, need to provide sub-sidies and help the maintenance and deve-lopment of our national air company. We need to strengthen it as the basic and most important bridge towards tourist markets. And then, as an open economy and count-ry, especially in tourism, we have to create conditions and interest for the arrival of as many other air companies as possible, which would enable the arrival of a great number of tourists of all categories – high, middle and low class, respectively.

I think that it is important for our overall tourism offer to animate low cost air com-panies, which are very important and whi-ch have developed very well each tourist destination on the Adriatic. We have the example of Croatia which, following the re-cent war, used its national air company to connect with other markets. Then, with the development of capacities, the conditions were met and the interest developed to use low cost air operators to reach southern and central Croatia. General manager of the Dubrovnik airport, Mr Roko Tolic, has said that it would be difficult to plan a good tourist season without low cost flights be-cause these are the types of flights which are necessary for all segments of accom-modation. Montenegro should strive to-wards similar goals and create the conditi-ons for low cost operators to have interest and sufficient capacities and volume for profitable arrangements towards our co-untry. It should be our priority to develop our resources and capacities and to create conditions that other operators can also find the interest to fly towards Montenegro. That would make our offer fully available towards the tourist market.

Glasnik: Tourism as a branch of economy still faces grey economy. What needs to be done to solve this problem?

D. Ivancevic: Grey economy is a malignant tissue in the Montenegrin tourism. The-re is no tourist destination in the world which has managed to reduce to zero the grey economy in tourism. Grey economy is omnipresent. However, serious countri-es and organised tourist destinations have brought it down to some reasonable level. Our grey economy is simply on a level whi-ch is no longer bearable. The most serious

level of grey economy is in the accommo-dation segment and, unfortunately, all esti-mations show that it has reached over 60%! That is a very high level of grey economy. Still, we must say that certain efforts have been made to reduce grey economy altho-ugh they seem to be insufficient and still on a level of pioneer activities. It requi-res a wide action of all segments of soci-ety. It is high time to stop that the largest

number of accommodation capacities are owned and managed from abroad and that our state has no benefit from it. That is a catastrophe. The only „benefit” achieved is maybe that of supermarkets which receive higher incomes and that is it. This level of grey economy destimulates all potential big investors who monitor the situation in our country.

29


Trodnevni konsultativni seminar „Svjetska trgovinska organizacija - procjena usklađenosti nacionalnih

propisa sa Sporazumom o trgovinskim ola-kšicama” održan je od 16. do 18. jula 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Učestvovali su predstavnici državnih orga-na odgovornih za realizaciju prekogranič-ne trgovine i trgovačkih preduzeća. Uvo-dna obraćanja imali su Snežana Vučković iz Uprave carina, Paul Fekete, USAID, Vio-lane Konar Leacy, IFC i Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore.

Sporazum o trgovinskim olakšicama predviđa pojednostavljivanje procedura za obavljanje međugraničnih poslova, što uključuje carinske olakšice i ograničavanje nepravednih subvencija u poljoprivredi. Aneks Sporazuma je Tabela usklađenosti, koja ima obavezujući karakter. Ovaj aneks popunjava svaka zemlja - članica STO, na način što će po svakom članu Sporazuma upoređivati nacionalno zakonodavstvo i usaglašavati ga u dijelu gdje postoje razli-ke.

Seminar je dio tehničke pomoći Svjetske trgovinske organizacije Crnoj Gori, u cilju dobijanja preciznih informacija i obezbje-đivanja odgovarajuće primjene trgovinskih olakšica. Shodno oblastima koje pokriva

Seminar u Privrednoj komori

Usklađenost propisa sa Sporazumom o

trgovinskimolakšicama

Sporazum, učesnici su, radom u tri grupe, procjenjivali potrebe i obaveze u cilju nje-gove pune implementacije i identifikovali oblasti koje je potrebno unaprijediti. Na osnovu prezentovanog stanja, biće pripre-mljen plan usaglašavanja kojeg će imple-mentirati nadležni organi.

Za Komoru kao asocijaciju privatnog se-kora, od izuzetnog značaja je da se nađe realna mjera prilikom popunjavanja Ta-bela usklađenosti. Potrebno je da se nađe balans zahtjeva koje postavlja Sporazum i mogućnosti kako državnih organa, tako i privrednih subjekata. U tom smislu, ova radionica je od velike važnosti kao i rezul-tati koje ćemo imati za budući razvoj i una-pređenje prekogranične trgovine.

Svih 160 članica STO je ovu oblast usva-janjem Sporazuma prepoznalo kao vrlo važnu za unapređenje trgovine. Poslovna zajednica kroz djelovanje u okviru Među-narodne trgovinske komore (ICC) poziva vlade da se fokusiraju na alternativne poli-tike koje će povećati konkurentnost njiho-vih ekonomija i privući poslovne zajednice iz cijelog svijeta da investiraju i posluju u njihovim zemljama. ICC, čiji je Privredna komora Crne Gore član, podstiče vlade da eliminišu politike lokalizacije i da se odu-pru njihovom donošenju.

Hotel managers and other service providers need to raise their quality but also to redefine the price policy which is not competitive with other Mediterranean destinations.

30


Vlada Crne Gore je, na sjednici 24. jula 2014. godine, usvoji-la Informaciju o statusu priprema za organizaciju nastupa naše zemlje na svjetskoj izložbi EXPO Milano koja će se

održati od 1. maja do 31. oktobra 2015. godine. Konstatovano je da pripreme teku u skladu sa planiranom dinamikom, pa se očekuje da će naša zemlja potpuno spremna dočekati početak Izložbe.

Medijima se, ovim povodom, u svojstvu Generalnog komesara Crne Gore za EXPO, obratio potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić. On je iznio informacije o organizaciji i značaju Svjetske izložbe (Exposicion Mondial), istorijatu, osnovnom konceptu na kojem je zasnovan EXPO 2015 Milano i o našem učešću.

Saveljić je podsjetio da je prvi EXPO organizovan u Londonu 1851, dok je Crna Gora premijerno nastupila 1905. u Liježu, a nakon toga 2010. u Šangaju. Prvobitno je EXPO bio mjesto predstavljanja teh-ničkih inovacija od svjetskog značaja i značajnih građevinskih poduhvata, kao što su telegraf, solarni panel, Ajfelov toranj i Ato-mijum. Svaki EXPO ima određenu temu, pa je u Milanu to hrana.

- Okvir za naš nastup čini tema izložbe „Hraniti planetu. Energija za život“. Crna Gora nastupa u okviru Biomediteranskog klastera, čija je poruka: „Zdravlje, harmonija i ljepota“, pod motom: „Mala zemlja velikih mogućnosti“. Naša tematska izjava u fokus stavlja zdravu hranu, ekologiju i turizam – rekao je Saveljić.

Crna Gora je za potrebe predstavljanja na EXPO-u iznajmila pavi-ljon od 500 m2. Ukupni izložbeni prostor zauzima površinu od 1,1 miliona m2, na kojem će izlagati 147 zemalja.

Potpredsjednik Komore se osvrnuo na do sada realizovane aktiv-nosti u okviru priprema za nastup u Milanu. Formirana je Kancela-rija za pripremu nastupa, odabren je koncept idejnog rješenja koji je izradio Atelje Marko Brajović iz Brazila, pokrenute su aktivnosti u vezi sa organizacijom restorana sa nacionalnom kuhinjom u okviru našeg paviljona, odabran je jedan broj suvenira sa nacio-nalnim motivima, razgovarano je sa renomiranim umjetnicima iz

EXPO 2015

Spremni ćemo dočekati početak izložbeGeneralni komesar Crne Gore za EXPO, Ivan Saveljić saopštio je medijima da će narednih mjeseci fokus biti na detaljnoj razradi sadržaja nastupa koji podrazumijeva predstavljanje kulturnih, istorijskih, turističkih i drugih specifičnosti naše zemlje.

Crne Gore u vezi sa njihovim učešćem u kulturnim dešavanjima u okviru EXPO (Marinom Abramović i Milošom Kardaglićem). Kan-didovani su datumi 21. maj i 13. jul za održavanje posebnog Dana države na EXPO-u, otpočeo je proces odabira informatora za Pavi-ljon (a to će biti naši studenti koji se školuju u Italiji), kao i uniformi za osoblje.

- Sa Ministarstvom zdravlja Italije započeli smo proces dobijanja dozvola za izvoz crnogorskih karakterističnih prehrambenih proi-zvoda u vrijeme i za potrebe Izložbe, koji inače nemaju izvozni broj za zemlje EU – rekao je Saveljić.

Prema procjenama organizatora, nastup Crne Gore na Svjetskoj iz-ložbi će koštati 1,8 miliona eura, od čega je 500.000 namijenjeno za iznajmljivanje paviljona. Dosadašnji rad i pripreme finansiraju se od sredstava preostalih sa EXPO-a u Šangaju i donatorskih sred-stava koje smo dobili od Vlade Italije. Vlada je obezbijedila sred-stva za najam izložbenog prostora i po programu je uplaćena prva tranša. Trošenje sredstava, pored Generalnog komesara, kontroli-še Privredna komora Crne Gore, koja je odlukom Vlade određena za nosioca aktivnosti, uz Vladu i Ministarstvo finansija.

- Nedostajući iznos sredstava za realizaciju ovog projekta biće pri-kupljen kroz učešće crnogorskih privrednih društava i već sada imamo naznake o zatvaranju kompletne finansijske konstrukcije našeg nastupa – kazao je Saveljić

On je kazao da će tokom narednih devet mjeseci, preostalih do otvaranja izložbe, fokus biti na detaljnoj razradi sadržaja crnogor-skog nastupa koji podrazumijeva predstavljanje kulturnih, istorij-skih, turističkih i drugih specifičnosti naše zemlje.

- Očekujemo da kroz susrete, koji će biti organizovani tokom tra-janja Izložbe, doprinesemo prepoznatljivosti Crne Gore kao desti-nacije koja pruža velike mogućnosti za investicije u turizmu, po-ljoprivredi i drugim sektorima – rekao je potpredsjednik Komore.

31


Odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 11. jula 2014. godine, predstavljeni su Predlog zakona o efikasnom

korišćenju energije, te Nacionalna strategija upravljanja hemikali-jama sa Akcionim planom za period 2015-2018.

Od zakona o efikasnom korišćenju energije očekuje značajno smanjenje: neracionalne energetske potrošnje u svim energet-skim sektorima, negativnog uticaja korišćenja energije na životnu sredinu, zavisnosti i troškova uvoza energije te spoljnotrgovinskog deficita, energetskih troškova domaćinstava i poboljšanje komfo-ra, zdravlja i bezbjednosti stanovništva, troškova energije u komer-cijalnom sektoru i industriji i povećanje njihove konkurentnosti, odnosno visokog energetskog intenziteta po privrednim granama, troškova energije u javnom sektoru i samim tim smanjenje javnih rashoda. Očekuju se kao posljedice i razvoj preduzetništva, uvođe-nje novih djelatnosti i otvaranje radnih mjesta, uvođenje savreme-nih energetski efikasnih tehnologija, transfer znanja i povećanje opšte svijesti o značaju i efektima primjene mjera energetske efi-kasnosti, rasterećenje elektroenergetskog sistema i drugo.

Predstavnica Ministarstva ekonomije Dragica Sekulić kazala je da se očekuje da će Predlog zakona o efikasnom korišćenju energije biti pred poslanicima tokom jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore. Podsjetila je da od maja 2011. u našoj zemlji važi Zakon o energetskoj efikasnosti međutim da je potrebno njegovo inovira-nje jer je u međuvremenju značajno revidiran i ojačan pravni okvir EU o ovoj oblasti, sa kojim je potrebno uskladiti naše zakonoda-vstvo.

- Transponovanje zahtjeva inoviranih direktiva uslovilo je zna-čajne intervencije na većem broju odredbi Zakona o energetskoj efikasnosti, što je uslovilo izradu novog zakona - o efikasnom korišćenju energije. Preimenovanje je urađeno kako bi se jasnije iskazao predmet Zakona, energetska efikasnost na strani finalne potrošnje energije – kazala je Sekulić.

Kao drugi razlog za donošenje novog zakona, ona je navela potrebu poboljšanja implementacije, odnosno uspješniju primjenu i razvoj podzakonskih akata.

Zakon o efikasnoj potrošnji energije, u odnosu na aktuelni, pro-pisuje dodatne obaveze među ostalima Vladi, organima državne uprave koji upravljaju objektima u državnoj svojini, Ministarstvu ekonomije, jedinicama lokalne samouprave, javnim službama, ve-likim potrošačima energije i potencijalnim, snabdjevačima, ovla-šćenom licu za energetske preglede, investitorima gradnje odno-sno rekonstrukcije zgrada, organima nadležnim za inspekcijeske

Vrlo malo je dodatih obaveza iz Zakona o efikasnom korišćenju

energije koje se odnose na privredu, pa on neće predstavljati biznis

barijeru.

Odbor za energetsku efikasnost

Novi zakon i usklađenost sa direktivama EU

poslove i drugim.

- Zakon o efikasnom korišćenju energije prepoznaje veći broj su-bjekata relevantnih za njegovu implementaciju, kojima propisuje obaveze vršenja uglavnom obimnih i složenih aktivnosti, kao što su: analiza potrošnje energije i uspostavljanje sistema energet-skog menadžmenta; obavljanje energetskih pregleda zgrada i sis-tema za klimatizaciju, grijanje i hlađenje; planiranje, sprovođenje i praćenje EE mjera; utvrđivanje postignutih ušteda u energiji i drugih pratećih benefita; izvještavanje nadležnih subjekata o pre-duzetim mjerama i postignutom progresu; postizanje minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti kod izgradnje, rekonstrukcije i sanacije zgrada; sertifikovanje energetskih karakteristika zgrada, energetsko označavanje proizvoda i drugih resursa povezanih sa potrošnjom energije, uspostavljanje informacionih sistema potro-šnje energije i drugo – navela je Sekulić.

Prema njenim riječima, vrlo malo je dodatih obaveza iz ovog za-kona koje se odnose na privredu, pa on neće predstavljati biznis barijeru. Podsjetila je da je Privredna komora uputila sugestije u vezi sa tekstom zakona koje su prihvaćene.

Od Odbora je potekla inicijativa da se na jesen organizuje okrugli sto, na kojem bi pored privrednika učestovali predstavnici Inže-njerske komore, te Instituta za standardizaciju Crne Gore.

Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Dragana Ra-onić predstavila je Nacionalnu strategiju upravljanja hemikalija-ma sa Akcionim planom za period 2015-2018.

Ciljevi strategije su analiza i stanje hemijske bezbjednosti, uspo-stavljanje racionalnog, efektnog, dinamičkog sistema hemijske bezbjednosti, međuresorna saradnja, nadogradnja postojećeg sis-tema zaštite.

Strategija sadrži procjenu stanja i problema u oblasti upravljanja hemikalijama; prioritetne aktivnosti i mjere za očuvanje životne sredine i zdravlja ljudi; srednjoročne i dugoročne nacionalne stra-teške ciljeve; prioritetne zadatke na svim područjima hemijske bezbjednosti; akcione planove za sprovođenje Nacionalne strate-gije, sa utvrđivanjem prioriteta i mogućih izvora finansiranja.

Strateški ciljevi i mjere su zaštita od mogućih štetnih efekata hemikalija u hrani, vodi za piće i predmetima opšte upotrebe po zdravlje ljudi predstavlja vrlo važan aspekat hemijske bezbjedno-sti Pravci upravljanja hemijskom bezbjednošću su zaštita od šte-tnih efekata hemikalija u hrani, vodi za piće i predmetima opšte upotrebe.

32


Najveći dio proizvodnje, 85-90%, oddeset miliona pakovanja proizvedenih

godišnje, Hemomont izvozi na inostrana tržišta, pa su već godinama prisutni u

Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Rusiji, Ukrajini i Albaniji.

Zoran Radonjić,Regionalni menadžer Hemofarma za Crnu Goru

Dvije decenije kontinuiranog razvoja

33


Crnogorska farmaceutska fabrika Hemomont je u 2014. godi-ni odabrana da proizvodi sterilne nazalne sprejove za nje-mačku STADA Grupu, u obimu od 17 do 44 miliona pakova-

nja namijenjenih tržištima Rusije i Evropske unije, čime će samo u prvoj godini ostvariti rast proizvodnje od najmanje 170%, kazao je u intervjuu Glasniku regionalni menadžer Hemofarma za Crnu Goru Zoran Radonjić, predsjednik Udruženja proizvođača tekstila, hemijskih i farmaceutskih proizvoda Privredne komore Crne Gore.

U razgovoru za naš list, Radonjić govori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ove kompanije koja slavi jubilej – 20 godina uspješnog rada.

Glasnik: Hemomont, crnogorska farmaceutska fabrika, koja je u sastavu vršačkog Hemofarma, ove godine obilježava dvije dece-nije rada. Po čemu ćete, gospodine Radonjiću, pamtiti ovaj period? Da li su u razvoju kompanije prevladavali uzlazni trendovi?

Z. Radonjić: Kompanija Hemomont u Podgorici počela je rad 1994. godine kao prva farbika za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i u novembru mjesecu obilježićemo dvije decenije postojanja. Iz da-našnje perspektive, smatram da prethodni period najbolje odlikuje kontinuirani razvoj, zato što se Hemomont razvijao i rastao u veo-ma izazovnim i promjenljivim okolnostima, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu.

Zahvaljujući menadžmentu matične kuće Hemofarm i podgorič-kog Hemomonta, uspjeli smo da se uspješno prilagođavamo če-stim promjenama okolnosti. Kao rezultat naših poslovnih odluka, od kompanije koja je u prvoj godini poslovanja, sa tridesetak za-poslenih, proizvodila infuzione rastvore za potrebe zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, danas govorimo o kompaniji koja najveći dio proizvodnje, 85-90%, od deset miliona pakovanja proizvedenih godišnje, izveze iz Crne Gore.

Glasnik: Koliko je to što ste poslovna cjelina Hemofarma prednost, a koliko izazov, naročito kada se zna da je Hemofarm član njemač-ke STADA Grupe?

Z. Radonjić: Kada je osnovana, kompanija Hemomont je bila jeda-naesta zavisna firma u sastavu Hemofarm grupe. Hemofarm je, i tada i danas, bio i ostao lider na farmaceutskom tržištu Srbije, pro-izvođač lijekova sa ogromnim, višedecenijskim iskustvom, uvijek najveći ili među najvećim izvoznicima u Srbiji. Kad imate nekog sa takvim renomeom, iskustvom, kvalitetom i poslovnom vizijom, sa bezrezervnom podrškom svake vrste onda vam je mnogo lakše da se borite sa onim čestim promjenama i nestabilnošću koje sam spomenuo.

Ulazak Hemofarma u njemačku STADA grupu je doneo samo do-datni kvalitet, koji je doveo do prilagođavanja visokim njemačkim, evropskim standardima ne samo u proizvodnji nego u cjeloku-pnom poslovanju. STADA grupa je jedan od najvećih proizvođača generičkih lijekova u svijetu i posluje na pet kontinenata. Tako je odgovor na Vaše pitanje, pripadnost Hemofarmu i STADA grupi je za Hemomont istovremeno velika prednost i veliki izazov.

Glasnik: Molim Vas da predstavite Hemomont, sa proizvodnog aspekta, plasmana medikamenata, tehnologije, kadrova… Odno-sno, da li ste svaki segment izgradili, na nivou visokih standarda koji važe za farmaceutsku industiju?

Z. Radonjić: Proizvodni portfolio kompanije Hemomont danas obuhvata različite farmaceutske forme, od infuzionih rastvora, preko kapi kao otalmoloških preparata za dijagnostiku i liječenje

bolesti oka do sirupa i kapsula – cefalosporinskih antibiotika.

Pravila, standardi i uslovi rada u farmaceutskoj industriji važe za najstrožije i najzahtjevnije u svim vrstama proizvodnih procesa. Propisani su osim nacionalnim i normama Evropske unije i Sv-jetske zdravstvene organizacije i sumirani su u vodiču o dobroj proizvođačkoj praksi (GMP - Good Manufacturing Practice). Strogi zahtjevi ove prakse podrazumijevaju odvijanje proizvodnje i testi-ranja na način kojim se obezbjeđuje odgovarajući kvalitet proizvo-da, a kao kompanija čiji je imperativ vrhunski kvalitet proizvoda, Hemomont ih dosljedno primjenjuje i poštuje u cijelom ciklusu nastajanja i trajanja svakog proizvoda.

Glasnik:: U koje zemlje izvozite medikamente?

Z. Radonjić: Kao što sam već kazao najveći dio proizvodnje, 85-90%, od deset miliona pakovanja proizvedenih godišnje, izvozimo na inostrana tržišta. Proizvodi Hemomonta su već godinama pri-sutni na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Rusije, Ukrajine i Albanije.

Glasnik: I još jedno pitanje u vezi sa prethodnim. „Kvalitet se ne može kontrolisati u proizvodu, već se u njega mora ugraditi” po-stulat je koji se prvenstveno odnosi na farmaceutsku industriju. S tim u vezi, budite ljubazni prokomentarišite nedavno dobijanje GMP sertifikata?

Z. Radonjić: Hemomont teži i kontinualno brine o usavršavanju svojih prozvodnih procesa i prostora u skladu sa smjernicama Do-bre proizvođačke prakse, što dokazuju sertifikati izdati od Agenci-je za lijekove Crne Gore, Ministarstava zdravlja Srbije i Ukrajine. Prvi EU GMP sertifikat, koji je su izdale njemačke vlasti („RP Darm-stadt“) za proizvodnju u Hemomontu, potvrdjuje rezultate stručnih ljudi u Hemofarmu i Hemomontu, a predstavlja i svojevrstan poka-zatelj orijentacije prema sistemu upravljanja kvalitetom na nivou STADA Grupe.

Navedenom sertifikacijom postignut je strateški cilj usaglašavanja sa najvišim standardima evropske regulative u oblasti farmaceut-ske proizvodnje. Dozvola za proizvodnju lijekova za izvoz u zemlje EU daje mogućnost izvoza u zemlje EU a održavanje uspostavlje-nog nivoa kvaliteta osigurava prisustvo na prestižnim tržištima.

Glasnik: Što možete reći o planovima Hemomonta? Pomenuli ste, u pripremi razgovora, da su predviđene investicije čijom će reali-zacijom biti znatno povećana proizvodnja, ali i asortiman medi-kamenata?

Z. Radonjić: Planovi vezani za Hemomont su više od ambicioznih. Naime, Hemomont je u 2014. godini odabran kao proizvođač na nivou Hemofarma za proizvodnju sterilnih nazalnih sprejeva za STADA Grupu. Obim proizvodnje će se kretati od 17 do 44 miliona pakovanja za tržišta Rusije i Evropske unije, čime će se samo u prvoj godini ostvariti rast proizvodnje od najmanje 170%. Za reali-zaciju posla neophodne su rekonstrukcije, nova tehnologija, novo takozvano „mobile racking“ skladište i potpuna usklađenost sa smjernicama EU GMP. Ukupna investicija će iznositi oko pet mili-ona eura. Investicija je sama po sebi potvrda povjerenja u menadž-ment i zaposlene u Hemomontu.

Glasnik:: A kada bi kratko predstavili matičnu kompaniju Hemo-farm – što bi kazali?

Z. Radonjić: Hemofarm predstavlja vodeću generičku farmaceut-sku kompaniju u Srbiji ali i na zapadnom Balkanu. Mi zaista govo-

34


rimo o farmaceutskom gigantu koji je danas prisutan u više od 30 zemalja, i istovremeno jedan od najvećih poslodavaca i izvoznika u regionu. Kvalitet proizvoda kome se vjeruje, stručnost zaposle-nih, kao i potencijal koji kompanija nosi, upravo su glavni impe-rativi koje je prepoznala STADA grupa prilikom akvizicije 2006. godine. Danas pričamo o kompaniji čiji je sektor istraživanja i razvoja prepoznat kao kompetitivni centar razvoja novih generič-kih lekova za sva STADA tržišta, a upravo kombinacija domaćeg i međunarodnog iskustva doprinose da se najbolja svjetska praksa primjenjuje i u našem regionu. Biti dio takvog sistema je zaista prestiž u današnje vrijeme.

Glasnik:: Da li poslovni ambijent u Crnoj Gori ide na ruku razvoju farmaceutske industrije?

Z. Radonjić: Tokom našeg dvadesetogodišnjeg razvoja, suočili smo se uspješno sa brojnim izazovima koje nosi naše tržište i poslov-ni ambijent. Naša parola je da izgovora nema, ma kakve god da su prepreke. Međutim, dosadašnjim poslovanjem i rezultatima Hemomonta, uz internu posvećenost i predanost rastu i razvoju

kompanije, kao i najavljenim investicijama, očekujemo prepozna-vanje realnog potencijala farmaceutske industrije u Crnoj Gori, čime bi se stekli uslovi da isti bude još dinamičniji i korisniji za sve koji su na bilo koji način uključeni od vlasnika, zaposlenih, do države Crne Gore.

Glasnik:: Želite li da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanji-ma?

Z. Radonjić: Volio bih da istaknem dva značajna priznanja koja je kompanija Hemomont dobila u toku svog poslovanja, i to upravo od Privredne komore Crne Gore, na javnim konkursima za dodje-lu nagrada. Na njih smo veoma ponosni. U pitanju su Nagrada za najbolje poslovne rezultate, koju smo dobili 2002. godine, kao i na-grada za društveno odgovorno poslovanje, koju smo osvojili 2008. godine kao prva firma u Crnoj Gori sa takvim priznanjem. Na nju smo zaista posebno ponosni, jer je ona potvrda našeg strateškog opredjeljenja da budemo prepoznati kao kompanija koja kontinui-rano doprinosi unapređenju sredine u kojoj poslujemo i koja će i u segmentu korporativne odgovornosti biti primjer drugim kompa-nijama na našem tržištu.

Zoran Radonjic,Regional Manager, Hemofarm Montenegro

Two decades of continuous development

35


The major part of the production, 85-90% out of ten million packages produced on an annual level, are exported to foreign markets. Therefore, for years they have been present in Serbia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Russia, Ukraine and Albania.

The Montenegrin pharmaceutical factory, Hemomont, was selected in 2014 to produce sterile nasal sprays for the Ger-man STADA group in the volume of 17 to 44 million packages

for the markets of Russia and the EU. This will lead to a production growth of at least 170% in the first year only. These are the words of the regional manager of Hemofarm, Zoran Radonjic, the President of the Montenegrin Chamber of Economy Board for Textile, Che-mical and Pharmaceutical Products.

In his interview for our magazine, Mr Radonjic speaks of the past, present and future of this company, which now celebrates its 20th anniversary .

Glasnik: Hemomont, the Montenegrin pharmaceutical factory, has marked two decades of activities. What is it that you will remem-ber most from this period? Was the company’s development mar-ked by the increasing trends?

Z. Radonjic: The company Hemomont in Podgorica started its work in 1994 as the first factory for the production of pharmaceu-tical products. In November we will celebrate two decades of exi-stance. From the current perspective, I think that the past period

could best be described as continuous development because He-momont grew and developed under very challenging and change-able conditions, both in the economic and political sense.

Thanks to the management of the Hemofarm main office and He-momont from Podgorica, we have managed to adapt to frequent changes of conditions. As a result of our business decisions, we have grown from a company with thirty employees which produ-ced infusion solutions for the needs of health insitutions in Mon-tenegro, to a company which exports the major part of its annual production, 85-90% out of ten million packages.

Glasnik: To what extent does the fact that you are a business unit of Hemofarm present a challenge, especially given the fact that Hemofarm is a part of the German STADA Group?

Z. Radonjic: When it was founded, the company Hemomont was the eleventh daugher company of the Hemofarm Group. As it was the case at its beginnings, Hemofarm has remained the leader on the pharmaceutical market of Serbia, the producer of medicine with decades of experience, always the biggest or among the bi-ggest exporters in Serbia. When you have a company with such

36


a reputation, experience, quality and bu-siness vision, and its unreserved support of any kind, it is much easier to fight aga-inst frequent changes and the instability I mentioned. The entry of Hemofarm into the German STADA Group has brought ad-ditional quality, which has led to the har-monisation with high German and Euro-pean standards not only in the production segment but the overall business. STADA Group is one of the biggest producers of ge-neric medicines in the world. It is active on all five continents. Therefore, the answer to your question is that the membership in STADA Group presents both a great advan-tage and a great challenge for Hemomont.

Glasnik: Could you, please, make a brief presentation of Hemomont’s production, placement of medicines, technology, staff ... Actually, we would like to know if you have constructed each segment of your business following the high standards whi-ch are characteristic for pharmaceutical industry?

Z. Radonjic: The production portfolio of the company Hemomont today includes diffe-rent pharmaceutical forms, from infusion solutions to eye drops as ophthalmological substances used for diagnostics and cu-ring of illnesses, to syrups and capsules – cephalosporin antibiotics.

The rules, standards and work conditions in the pharmaceutical industry are among the strictest and most demanding of all types of production processes. They are defined by national, European and World Health Organisation normatives and sum-med up in the Good Manufacturing Prac-tice Guide. The strict GMP requirements refer to the production process and testing in a way which provides a certain level of product quality. Since Hemomont is a com-pany which has the top quality of products as its imperative, we strictly follow these rules in all segments of the production cycle.

Glasnik: Where do you export your medici-nes?

Z. Radonjic: Like I said, the major part of our annual production, 85-90% out of ten million packages, is exported to foreign markets. For years, the Hemomont pro-ducts have been present on the markets of: Serbia, Bosnia and Herzegovina, Macedo-nia, Russia, Ukraine and Albania.

Glasnik: And one more question related to the previous one. „The quality cannot be

controlled in a product but one has to build into it“ – this is a postulate which refers to the pharmaceutical industry primarily. Related to this, would you be so kind as to make a comment on the fact that Hemo-mont has recently received the GMP cer-tificate?

Z. Radonjic: We in Hemomont continuou-sly try to improve our production processes and facilities in line with the GMP Guide, which is proved by various certificates is-sued by the Agency for Medicines and Me-dical Devices of Montenegro, Serbian and Ukrainian Ministry of Health, respectively. The first EU GMP Certificate issued by the German authorities („RP Darmstadt“) for the Hemomont production confirms the re-sults of Hemofarm and Hemomont experts and is an indicator of the orientation to-wards the quality management system on the STADA Group level. With the said certification we have achieved our strate-gic aim of harmonisation with the highest standards of the EU regulations in the area of pharmaceutical production. This license has enabled us to export our products in the EU countries. Furthermore, the mainte-nance of our production quality level secu-res our presence on prestigeous markets.

Glasnik: What can you tell us about the Hemomont plans? In the preparation for this interview you mentioned investments which are supposed to lead to a significant increase of production and the range of medicine products.

Z. Radonjic: Hemomont plans are more than ambitions. Namely, in 2014, on a He-mofarm level, Hemomont was selected for the production of sterile nasal sprays for STADA Group. The volume of production shall be between 17 and 44 million packa-ges for the markets of Russia and Europe-an Union, which will lead to a production growth of at least 170% only in the first year. For the realisation of this business idea we need reconstructions, new techno-logy, new so-called „mobile racking“ ware-house and full harmonsation with the EU GMP guidelines. The total investment shall amount at cca five million EUR. In itself the investment is a confirmation of the trust placed in the Hemomont management and employees.

Glasnik: And how would you briefly descri-be the mother company Hemofarm?

Z. Radonjic: Hemofarm presents a leading generic pharmaceutical company in Ser-bia but also in the Western Balkans. We are

really speaking about the pharmaceutical giant present in more than 30 countries and at the same time one of the biggest employers and exporters in the region. The quality of trusted products, the experts and the company’s potentials are the main imperatives recognised by STADA Group during the 2006 acqiusition. Today we are speaking about the company with the re-search and development sector recognised as a competitive development center for the development of new generic medici-nes for all STADA markets. It is exactly this combination of domestic and international experience that contributes to the imple-mentation of the best world practice in our region as well. To be a part of this system is really something prestigeous today.

Glasnik: Is the Montenegrin business cli-mate favourable for the development of the pharmaceutical industry?

Z. Radonjic: During the twenty years of our development we have faced nume-rous challenges intrinsic for our market and business environment. Our motto is that there are no excuses regardless any obstacles. However, we expect that our business activities and results, as well as our internal dedication to work and grow-th along with the announced investments, will be recognised as a realistic potential of the pharmaceutical industry in Monte-negro. This would provide conditions for a more dynamic and useful development for all involved in this industry, from owners, employees to the state level.

Glasnik: Is there anything you would like to add to this interview that was not covered by our questions?

Z. Radonjic: I would like to emphasize two significant awards which the company He-momont has received during its business life. Both are from the Chamber of Econo-my of Montenegro received at the public award competition and we are very pro-ud of them. One is the award for the best business results from 2002 and the other one is for social responsibility from 2008. We were the first company in Montenegro to receive the latter award. We are especi-ally proud of it because it represents the recognition of our strategic orientation to be recognised as a company which conti-nuously contributes to the improvement of the environment in which we operate and which shall set an example in the corpora-te responsibility segment for other compa-nies on our market.

37


Ključ uspjeha domaćih proizvoda na tržištu koje im daje ravnopravan tretman sa inostranim, jeste u jačanju njiho-ve konkurentnosti i boljoj prepoznatljivosti kako kod trgo-

vaca i hotelijera, tako i u domaćinstvima.

Krunu uspjeha u plasmanu domaćih proizvoda, osim kvaliteta i cjenovne konkurentnosti, opredjeljuju djelotvorne marketinške aktivnosti proizvođača. To je oblast kojoj treba posvetiti posebnu pažnju, što je potvrdio i nedavni susret proizvođača i hotelijera. Konstatujući da domaći proizvodi još uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljeni u turističkoj ponudi, tom prilikom je saopšteno da kod hotelijera postoji nedostatak informacija o ponudi poljo-privrede i prehrambene industrije. Naglašena je potreba organi-zovanja distributivnih centara koji bi objedinili ponudu, posjedo-vanje sertifikata o ispravnosti i kvalitetu proizvoda, dosljednost u isporuci, kao i unapređenja ambalaže. Konstatovano je da su u mnoštvu mogućnosti, hrana i piće, uz prirodne resurse, oduvijek predstavljali neizostavan element uspješne turističke ponude, te da ju je apsolutno nezamislivo lišiti tipičnih nacionalnih i lokal-nih specifičnosti i unikatnosti, gastronomije, kulturno-istorijskog nasljeđa, običaja. Crna Gora u tom segmentu ima jasan potencijal, pri čemu, da bismo došli do opipljivih benefita, moramo imati više spremnosti i sposobnosti u formiranju složenih proizvoda i uslu-ga, ulaska u partnerske projekte, klastere i druge oblike obezbje-đivanja dodatih vrijednosti osnovnom proizvodu, u ovom slučaju turističkoj usluzi.

Godinama su se kod nas u trgovinama preporučivali uvezeni pro-izvodi, kako zbog naše velike otvorenosti i gostoprimstva, tako i sužene ponude. Sada u Crnoj Gori imamo proizvodnju kvalitetnih proizvoda, posebno poljoprivredno prehrambenih, koji zbog svih karakteristika (cjenovna konkurentnost, dostupnost, sastav….) uspješno nalaze put do domaćih kupaca. Osim toga, sve više su naši građani svjesni da dajući povjerenje domaćim proizvodima stvaraju prostor za veće zapošljavanje, doprinose izgradnji proi-zvodnih kapaciteta i uopšte razvoju domaće ekonomije. To uosta-lom rade i velike zemlje, moćne ekonomije, kod kojih je ta svijest posebno u uslovima krize veoma naglašena.

U cilju jačanja konkurentske snage domaćih proizvođača, uspje-šnijeg pozicioniranja kvalitetnih proizvoda i povoljnijeg bilansa u robnim tokovima sa inostranstvom Komora već šest godina rea-lizuje projekat “Dobro iz Crne Gore”. Pravo korišćenja ovog kolek-tivnog žiga sada ima 79 proizvoda od 17 proizvođača. Rezultati istraživanja o stavovima potrošača u kupovini domaćih proizvo-da, pokazuju rast povjerenja (sa početnih 37% na 58% prema po-slednjem istraživanju) i opredijeljenosti za kupovinu domaćih brendova. Građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način nego za industrijske proizvode. Poslednjih godina raste i broj građana koji smatraju da domaći proizvodi daju najbolji odnos vrijednosti i datog novca.

Da postoji još puno prostora za unapređenje plasmana domaćih prozvoda potvrđuju i podaci o bilansima, odnosno pokrivenosti uvoza izvozom koja je u poljoprivredi oko 15 odsto. U uvozu su najzastupljeniji svježe meso, žitarice i proizvodi od žitarica, mli-jeko i mlječni proizvodi, voće i povrće. Za šest mjeseci ove godine kod svih grupa proizvoda, osim kod mesa i raznih proizvoda za ishranu (puding, šlag, majonez… ono što Crna Gora ne proizvodi) došlo je do pada uvoza. Povećani uvoz mesa je rezultirao i poveća-nim izvozom mesa i mesnih prerađevina za više od četiri puta, što je rezultat korišćenja prednosti važećih trgovinskih bilateralnih sporazuma.

Plasman domaćih proizvoda

Ključ uspjeha

kvalitet i konkurentnost

Moramo imati više spremnosti i sposobnosti u formiranju složenih

proizvoda i usluga i ulaska u partnerske projekte i klastere.

38


Rast broja građevinskih dozvola

U Crnoj Gori je u drugom kvartalu izdato 239 građevinskih dozvola, 0,4 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, poka-zuju podaci Monstata.

Broj građevinskih dozvola veći je 5,3 odsto u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal.

Od ukupnog broja izdatih dozvola na građa-ne se odnosi 184, a na preduzeća 55.

Ukupan broj stanova za koje su izdate građevinske dozvole u drugom kvartalu manji je 34,5 odsto u odnosu na isti prošlo-godišnji kvartal, dok je 30,1 odsto manji u odnosu na prvi kvartal ove godine.

Više kompanija blokiranih računa

Centralna banka Crne Gore objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima na dan 31. jula 2014. godine.

Prema novom spisku, najzaduženija kom-panija sada je Vektra Boka biznismena Dragana Brkovića koja je povećala dug sa 8,39 miliona eura na 9,51 miliona eura.

Dužnike je do prošlog mjeseca predvo-dila kompanija Zavala invest, sa dugom od 41,27 miliona eura. Te kompanije nije bilo na avgustovskom spisku jer su, zbog uvođenja stečaja u kompaniju, povučeni nalozi blokade.

Početkom jula su po zahtjevu Hypo Alpe Adria banke povučeni nalozi blokade iz baze blokade, zato što je nad tom kompa-nijom pokrenut stečajni postupak. Stečaj je pokrenut rješenjem podgoričkog Privre-dnog suda u Podgorici od 20. juna.

Navedene podatke Centralna banka obja-vljuje jednom mjesečno, sa presjekom sta-nja na posljednji dan u mjesecu.

Ove podatke Centralna banka objavljuje na svojoj internet stranici prvog radnog dana po isteku mjeseca, po azbučnom redu nazi-va pravnih lica i preduzetnika.

Objavljivanje podataka počelo je od jula 2012. godine, prenosi Bankar.me.

Križaj posjetio Plantaže

Kompaniju Plantaže je u avgustu posjetio nekadašnji jugoslovenski skijaški as Bojan Križaj, i to sa prijateljima koji Crnu Goru obilaze Harley Davidson motorima.

Gosti su obišli vinograde na Ćemovskom polju, vinski podrum Šipčanik i degustirali vina autohtonih sorti.

- Oni su bili oduševljeni novim vinom „Vla-dika”, nastalim u čast jubileja 50 godina po-stojanja kompanije i povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša – sa-opšteno je iz kompanije.

Križaj je bivši jugoslovenski skijaš iz Slo-venije, jedan od najboljih svjetskih speci-jalista za slalom i veleslalom 80-tih godina prošlog vijeka.

Neće biti rebalansa budžeta

Rebalans državnog budžeta ove godine neće biti potreban, procijenili su iz Central-ne banke Crne Gore.

- Mislimo da rebalans budžeta u ovoj godi-ni neće biti potreban imajući u vidu tekuće kretanje javnih prihoda i nivoa budžetskog deficita - kazali su za Pobjedu iz Centralne banke.

U ovoj godini u CBCG očekuju rast BDP-a od dva odsto.

„Očekujemo rast BDP-a oko dva odsto, nivo priliva stranih direktnih investicija sličan prošlogodišnjem, budžetski deficit značaj-no niži od prošlogodišnjeg, pad industrij-ske proizvodnje, deficit tekućeg računa platnog bilansa na prošlogodišnjem nivou“, ocijenili su iz Centralne banke.

Podsjećamo da je Skupština Crne Gore kra-jem decembra prošle godine usvojila je bu-džet za ovu godinu koji iznosi 1,5 milijardi eura.

Budžetom je predviđen maksimalni nivo deficita do dva odsto, odnosno preciznije 1,98 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ka-pitalni budžet, kao najvažnija razvojna komponenta, iznosi nešto više od 90 mili-

ona eura. Budžet se temelji na planiranom rastu ekonomskih aktivnosti od 3,6 odsto, izvornim prihodima od 1,257 milijardi eura ili 35,8 odsto procijenjenog BDP-a.

Dobit preko 310 hiljada eura

Kotorska kompanija Daido metal ostvarila je u prvoj polovini godine neto dobit u izno-su od 310,21 hiljadu eura, što je 1,8 puta više nego u istom periodu prošle godine.

Prema izvještaju o poslovanju, objavljenom na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), poslovni prihodi preduzeća na kra-ju juna porasli su 18,9 odsto na 4,85 miliona eura.

Poslovni rashodi su se na kraju drugog kvartala povećali 13,5 odsto na 4,49 milio-na.

Troškovi materijala iznosili su 2,28 miliona eura, naknada, zarada i ostali lični rasho-di 1,41 milion, a amortizacije i rezervisanja 357,96 hiljada. Ostali poslovni rashodi su dostigli 438,49 hiljada.

Ukupna aktiva kompanije iznosila je 22,83 miliona eura, što je 3,3 odsto više nego u uporednom periodu. Dugoročne obaveze i rezervisanja Daido metala iznose 712,06 hiljada, kratkoročne 5,1 milion, dok je aku-mulirani gubitak 16,08 miliona.

Vlasnik kotorske kompanije je Daido me-tal iz Nagoje, koji posjeduje preko 99 odsto akcija.

Japanska kompanija Daido metal kupila je u januaru 2002. godine 51 odsto akci-ja nekadašnje Industrije ležajeva Kotor. Industrija ležajeva Kotor je prije dolaska japanskog vlasnika proizvode uglavnom plasirala na tržište rezervnih djelova bivših jugoslovenskih republika, Egipta, Mađar-ske i Rusije, a sada je njen proizvodni pro-

Crna Goravijesti

39


gram namijenjen uglavnom kompanijama Honda, Ford i Volvo.

Ria Money u Crnoj Gori

Novi servis za brzi transfer novca - Ria Mo-ney, prvi put je u ponudi na crnogorskom tržištu od kraja avgusta.

Ponudila ga je Hipotekarna banka koja je saopštila da se servisom obezbjeđuje pouz-dana i kvalitetna globalna usluga transfera novca, od korisnika do korisnika, po naj-konkurentnijim cijenama na tržištu.

- Prednosti korišćenja servisa transfera novca Ria Money su mnogobrojne. Prije svega, najniže provizije prilikom slanja novca, potom brzina, jer je novac dostupan već deset minuta nakon uplate, u zavisno-sti od radnog vremena isplatnih mjesta i vremenskih zona - navedeno je u saopšte-nju.

Servis je, kako se dodaje, jednostavan, jer je za podizanje novca dovoljan samo PIN broj od 11 cifara i indentifikacioni dokument korisnika - lična karta ili pasoš. Primalac ne popunjava nikakve obrasce prilikom po-dizanja novca što cijelu proceduru isplate čini izuzetno brzom i komfornom.

- Transfer novca putem Ria Money servisa je siguran jer kompanija koristi najnovija kompjuterska sigurnosna rješenja i tehno-logije i sarađuje samo za provjerenim par-tnerima na taj način štiteći lične podatke korisnika. Servis je dostupan na preko 155 hiljada uplatnih/isplatnih lokacija u preko 130 zemalja - kazali su iz banke.

Konkurentnost crnogorske ekonomije

Crna Gora je u izvještaju Svjetskog eko-nomskog foruma (WEF) za 2014.-2015. go-dinu na 67. mjestu, s prosječnom ocjenom 4,23, i nalazi se ispred Hrvatske, Slovenije i Srbije.

U izvještaju se konkurentnost definiše kao „skup institucija, politika i faktora koji od-ređuju stepen produktivnosti neke zemlje”, a ono sadrži i rezultate ankete među po-

slovnim ljudima o rezultatima rada vlasti i transparentnosti.

Među 10 najkonkurentnijih zemalja u svije-tu ove godine se nalaze sve zemlje koje su i prošle bile tako visoko plasirane, ali drugim redosljedom. Švajcarska je zadržala titulu najkonkurentnije svjetske ekonomije šestu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovi-tosti, inovativnosti i makroekonomskoj stabilnosti. Kao rizik konkurentnosti Švaj-carske, u izvještaju se navode poteškoće kompanija i institucija u pronalaženju ta-lentovanih ljudi nužnih za zadržavanje vi-soke inovativnosti.

Kao i lani, iza Švajcarske slijedi Singapur, dok su se na treće mjesto probile Sjedinje-ne Američke Države, koje su prošle godine bile na 5. mjestu. Finska je pala sa 3. na 4. mjesto, a slijedi Njemačka, koja je skliznu-la s lanjskog 4. mjesta, dok je na 6. mjestu Japan, koji je napredovao tri mjesta. Hong Kong je zadržao 7., a Holandija 8. mjesto, dok je Velika Britanija napredovala s lanj-skog 10. na 9. mjesto. Na 10. mjestu ove je godine Švedska, koja je prošle godine bila na 6. mjestu.

Kad je riječ o zemljama regiona, nakon prošlogodišnjeg napredovanja, susjedna Hrvatska pala je za dva mjesta. Nakon što je prošle godine napredovala sa 81. na 75. mjesto, na novoj listi je skliznula na 77. mjesto, s prosječnom ocjenom od 4,13.

Makedonija je napredovala za čak deset pozicija, pa je sa prošlogodišnjeg 73. skoči-la na 63. mjesto, dok je Slovenija pala sa 62. na 70. mjesto liste.

Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, dok Bosne i Hercegovine, koja je lani bila na 87. mjestu, nema na najnovijoj listi Sv-jetskog ekonomskog foruma.

Opredijeljeno 270 miliona eura

Crna Gora iz IPA fondova (IPA II), od 2014. do 2020. godine, može računati na oko 270,5 miliona eura, ne uključujući novac za regi-onalnu saradnju, pokazuju zvanični podaci Vlade i Evropske komisije.

Evropska komisija je u Strategijskom doku-mentu Crne Gore za IPU II, u okviru finan-sijske perspektive 2014-2020, alocirala oko 270,5 miliona od čega je najviše opredije-ljeno za reforme u procesu pripreme Crne Gore za članstvo u EU 99,2 miliona eura, za socio-ekonomski razvoj i regionalni razvoj opredijeljeno je 90,8 miliona eura dok je za zapošljavanje, socijalne politike, obrazo-

vanje, jednakost polova i razvoj ljudskih resursa opredijeljeno 28,1 miliona eura. Po-ljoprivrednici u Crnoj Gori, iz IPA fondova, mogu računati na 52,4 miliona eura.

Koliko će novca biti povučeno od opredi-jeljenih 270,5 miliona eura, zavisi isključi-vo od nas samih, a praksa pokazuje da su ostale zemlje u procesu priključenja, povla-čile oko 50 odsto opredijeljenog novca.

U okviru odjela “Reforme u procesu pripre-me Crne Gore za članstvo” za projekte iz oblasti demokratije i upravljanja opredi-jeljeno je 46,9 miliona eura, za vladavinu prava i temeljnih prava ukupno 52,3 mi-liona eura. Iz oblasti socio-ekonomskog razvoja najviše je izdvojeno za životnu sredinu i klimatske akcije – 37,5 miliona eura, za saobraćaj – 32,1 miliona eura, a za konkurentnost i inovacije – 21,2 miliona eura, navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici na predlog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Evropska komisija je krajem juna ove go-dine. usvojila Strategijski dokument za višekorisničku IPU 2014-2020. Tome je pre-thodilo dostavljanje komentara relevan-tnih crnogorskih institucija na dva nacrta pomenutog dokumenta u koordinaciji Kan-celarije nacionalnog koordinatora za IPA. Evropska komisija je, na osnovu procjene potreba država regiona, pripremila nacrt akcijskih dokumenata za program višeko-risničke IPE za 2014. godine. Pripremljeni predlozi su dostavljeni državama korisni-cama 8. avgusta na komentare, nakon čega slijede međusektorske konsultacije unutar Evropske komisije. Očekuje se da program za 2014. bude usvojen do kraja godine, na-vodi se u dokumentu.

Projekti iz višekorisničke IPA se priprema-ju centralizovano tj. od strane Evropske komisije, a konačnu odluku o odobrava-nju predloga projekata donosi IPA komitet kojeg čine predstavnici zemalja članica. Odluku IPA komiteta o predloženim projek-tima prati razmjena pisama kojima zemlja korisnik potvrđuje učestvovanje u datom programu i na taj način odobrava realizaci-ju projekata u okviru programa.

40


Luksuzni hotel Regent Porto Monte-negro, u čiju izgradnju je uloženo 55 miliona eura, otvoren je 27. avgusta

2014. godine u Tivtu.

Prvi objekat svjetski poznate franšize Re-gent Hotels and Resorts u ovom dijelu Evro-pe, površine je od oko 20 hiljada kvadratnih metara, a urađen je u venecijanskom arhi-tektonskom stilu po idejama dizajnerskog studija ReardonSmith Architects. U ponudi ima 51 prostranu i bogato opremljenu sobu sa pogledom na Bokokotorski zaliv ili na planine i 35 apartmana i rezidencija. Uz niz luksuznih sadržaja gostima su na raspo-laganju kafei, eksluzivni restorani sa spo-ljašnjim terasama uz more, otvoreni bazen dug 20 metara, salon za prijeme i vjenčanja i spa centar.

Crvenu vrpcu su makazama istovremeno presjekli predjsednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, glavni investitor Porto Monte-negra Peter Munk, njegov partner lord Ja-cob Rothschild i predsjednik korporacije

Otvoren hotel Regent Porto Montenegro

Nova faza razvoja hotelske industrije

U luksuzni hotel, površine od oko dvadeset hiljada kvadratnih metara, prvi sa pet zvjezdica u Tivtu, uloženo je preko 55 miliona eura.

„Regent Hotels & Resorts“ Steven Pan.

Uzor

Sa Regent hotelom Porto Montenegro otva-ra se nova faza razvoja hotelske industrije u Crnoj Gori kojom se eliminiše nedostatak visoko-kvalitetnog hotelskog smještaja, što je do sada bio limitirajući faktor, ocijenio je premijer Đukanović na otvaranju prvog ho-tela sa pet zvjezdica u Tivtu.

- Regent Porto Montenegro je napravio prvi korak, a ubijeđen sam da će ga dinamično slijediti One&Only, novi Aman u Miločeru, novi hoteli na Luštici, Dubovici i na drugim destinacijama u Boki, na crnogorskim pri-morju i u planinama - rekao je Đukanović.

On je kazao da su pred Crnom Gorom zna-čajni izazovi, prije svega pred njenim turiz-mom i ekonomijom.

- Vjerujem da su realni prioriteti dalje unaprijeđenje poslovnog ambijenta i sao-

braćajne povezanosti sa evropskim okru-ženjem i ključnim emitivnim turističkim destinacijama. Kada kažem unaprijeđenje poslovnog ambijenta imam u vidu da tu Vlada pokazuje izvjesnu dozu fleksibilnosti i kreativnosti i rezultat toga je Regent Porto Montenegro - rekao je predsjednik Vlade.

Ocijenio je da je kanadski biznismen Peter Munk investitor koji je donio specifičnu novu vrijednost Crnoj Gori.

- Ovdje nije samo veliki novac Petera Mun-ka i njegovih partnera, nije samo izuzetan kvalitet upravljanja i menadžmenta, ovdje je u pitanju posebna emocija koju Munk ima prema ovom projektu i Crnoj Gori. Kao rezultat svega toga možemo reći da Porto Montenegro nije samo početak ra-zvoja nautičkog turizma u Crnoj Gori, nije samo najljepša destinacija za megajahte na Mediteranu. To je mnogo više od toga, to je novi standard za Crnu Goru - kazao je Đukanović.

41


Zaključio je da je Porto Montenegro jedno drvo u budućoj šumi razvijene turističke i ekonomske destinacije, ali sa vrlo poseb-nom vrijednošću, okosnica oko čega će se okretati mnogo toga u budućem turističk-om razvoju Crne Gore.

Volja i vizija

Munk je saopštio da je Porto Montenegro još u početnoj fazi razvoja, ali je simbol onoga šta se može učiniti u Crnoj Gori i na Jadranu kada postoji volja i vizija da se na-pravi jedan transformacioni projekat.

- Danas u Porto Montenegru imamo 400 jahti. Zatekli smo ovdje Arsenal sa 450 ra-dnika, industrijom koja je gajila stogodi-šnju tradiciju bez budućnosti. Danas ima-mo direktno zaposleno 550 radnika, 300 u partnerskim kompanijama. I to je samo početak – rekao je Munk.

On smatra da Crnoj Gori treba vizija koju predvodi kapital i pozvao da se ne tjeraju i ne plaše investitori, već da im se obezbijedi sve što oni traže.

- Veoma se rijetko dešavaju ovakvi veliki i uspješni projekti. Mislim da imamo takav projekat ovdje i zaista je čudo -rekao je je-dan od većinskih vlasnika projekta Porto Montenegro, lord Jacob Rothschild.

Predsjednik borda direktora Regent grupe Steven Pan je rekao da je hotel Regent Por-to Montenegro sagrađen prije svega zala-ganju izvršnog direktora Olivera Corlettea koji je u Tajpeiju predstavio viziju razvoja nautičke destinacije bez premca.

- Tu smo da budemo svjedoci vizije i gosti veličanstvenog broda. Ovaj hotel je jahta dizajnirana u modernom ali takođe i vene-cijanskom stilu. Regent je ponosan što je dio ove velike i simbolične zajednice kakva je Crna Gora - rekao je Pan.

Ambasador Kanade Roman Waschuk is-takao je da se o Porto Montenegru mnogo govori u regionu.

- Takav opipljiv uspjeh u regionu u kome vlada skepsa i nevjerica za velike projekte predstavlja veoma važan signal – istakao je on.

Zvanice su nakon ceremonije otvaranja za-bavljali gitarista Miloš Karadaglić i pjeva-čica Aleksandra Radović. U novom hotelu je posebno za ovu priliku otvorena galerija slika bivšeg Arsenala, od vojnog brodogra-dilišta do Porto Montenegra.

42


Direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Saša Radović održao je 14. avgusta 2014. godine na Žabljaku, sa-stanak sa direktorima lokalnih turističkih organizacija op-

ština na sjeveru naše zemlje. Sastanku su prisustvovali direktori LTO Žabljak, Pljevlja, Mojkovac, Andrijevica, Berane, Plužine, Bijelo Polje, RTO Bjelasica i Komovi. Na sastanku je analizirana aktuelna ljetnja turistička sezona, razmatrani su problemi i modeli njihovog prevazilaženja.

Turističke organizacije na sjeveru zadovoljne su ljetnjom turistič-kom sezonom. Kada je u pitanju sjever najveći broj turista boravi na Žabljaku, dok i ostale opštine na sjeveru, ovog ljeta bilježe dobru posjećenost. Sezona koja je počela puna neizvjesnosti, što zbog krize na pojedinim ključnim tržištima, što zbog neuobičajeno lo-šeg vremena, sada prolazi kroz svoj puni zenit.

Najmlađi crnogorski nacionalni park Prokletije, iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetilaca, tako da u Plavu trenutno boravi za 40% više turista u odnosu na isti period prethodne godine, a tokom jula ostvareno je oko 2200 noćenja.

Turizam

Sjever počeo pripreme za zimsku sezonu

U cilju kvalitetne pripreme zimske sezone neophodno obezbijediti adekvatan budžet Nacionalnoj turističkoj organizaciji.

Prve sedmice avgusta Nacionalne parkove Crne Gore posjetilo je preko 15 000 turista, što je za 3% više u odnosi na uporedni period prethodne godine Od početka godine NP Durmitor posjetilo je pre-ko 60 000 turista, što je na nivou prethodne godine. U NP Biograd-ska gora zabilježena je posjeta na prošlogodišnjem nivou, a 85% su gosti iz inostranstva, dok ostalih 15% čine tranzitni gosti, većinom oni koji tuda prolaze na putu ka pimorju.

U etno selima zadovoljni su posjetom naročito tokom jula i avgu-sta, a najveći broj gostiju dolazi iz Francuske, Njemačke, Austrije, Holandije i Belgije. Istaknuto je da ovu ponudu treba brendirati kao posebnu ponudu sjevera Crne Gore, raditi ka razvoju ekskluziv-nih etno sela i kampova u pravcu planinskih rizorta sa ponudom i za visokoplatežni segment tržišta. Sezona sve popularnijeg ka-njoninga počela je 1. avgusta, a očekuje se da će i ove godine ova svojevrsna turistička atrakcija privući značajan broj posjetilaca. Kada su u pitanju ostale avanturističke turističke atrakcije, poseb-no interesovanje turisti su pokazali i za ture splavarenja Tarom, na kojima je od 1. maja do danas evidentirano 17 121 turista, (što je

43


nešto više nego prethodne godine), zatim Zip Line na Đurđevića Tari, džip safari.

Ističući da je na Žabljaku regulisan problem vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, čime je unaprijeđen kvalitet turističke ponude direktor LTO Žabljak Boro Nikolić je ukazao i na nedostat-ke u infrastrukturi. Još uvijek nisu počeli radovi na remontu žičare na Žabljaku, te je veliki nedostatak što žičara nije u funkciji tokom ljetnje turističke sezone, s obzirom na veliko interesovanje turista za taj vid ponude. Radović je informisao da je u toku javni poziv za ponude za ovaj posao, koji je vrijedan 800.000 eur i da se otvaranje ponuda i odabir izvođača očekuje početkom septembra.

Na sastanku je ocijenjeno je da je novi put od Žabljaka ka Risnu, kojim dnevno pređe preko 2 000 vozila, značajno poboljšao po-vezanost sjevera sa primorjem, a očekuje se da će se izgradnjom autoputa ta veza dodatno i na najbolji način unaprijediti, što je od vitalnog značaja, između ostalog, i za turizam Crne Gore.

Istaknuto je da je i ove godine nedostatak što hotel „Lipka“ nije bio

u funkciji tokom ljetnje sezone i da se očekuju od nadležnih in-stitucija da preduzmu potrebne korake kako bi hotel bio otvoren tokom predstojeće zimske turističke sezone.

Brojne manifestacije koje organizuju lokalne turističke organiza-cije tokom ljetnje sezone upotpunjuju turističku ponudu sjevera. I ove godine uz finansijsku podršku NTO CG i Ministarstva održi-vog razvoja i turizma održana je Limska regata koja povezuje pet opština (Plav, Andrijevicu, Berane, Bijelo Polje i Prijepolje), koja je okupila značajan broj posjetilaca. Održane su i manifestacije “Dani borovnice” u Plavu, “Šlaufijada” I “Thunder fest”u Beranama, “Dani malina” u Andrijevici, “Dani pljevaljskog sira” i “Festival tam-buraške muzike” u Pljevljima, “Ušće fest”, “Jazz festival”, “Festival folklora” u Bijelom Polju, “Međunarodni kup u skokovima sa starog mosta”, “Čorbijada” i “Džipijada” u Mojkovcu, maifestacija “Udahni Kolašin” i mnoge druge.

Direktori lokalnih turističkih organizacija sa sjevera složili su se da, kada je u pitanju finansijska podrška manifestacijama od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, a koja se odnosi na manifestacije koje se organizuju nakon 1. oktobra kako bi se produžila turistička sezona, taj model ne odgovara opštinama na sjeveru kojima bi bila od značaja podrška za održavanje manife-stacija upravo tokom ljetnje turističke sezone.

Ocijenjeno je da manifestacije manjeg obima koje se oslanjaju na tradiciju i kulturu, kao što je npr. nedavno održana „Crnogorska olimpijada- takmičenje u izležavanju“ u Plužinama, uz skroman budžet ostvaruju značajne promotivne efekte, te da bi ih država trebala podržati i procijeniti koje od njih imaju potencijal da budu posebna atrakcija.

Predstavnici lokalnih turističkih organizacija ukazali su na potre-bu da se unaprijedi saradnja sa Nacionalnim parkovima, koja treba da bude zasnovana na partnerskom odnosu ovih institucija, kao jednom od ključnih nosioca turističke ponude. Upućene su i po-hvale lokalnim službama zaštite i spašavanja s obzirom na obuče-nost i efikasnost koju pokazuju prilikom intervencija u planinama.

Takođe, razgovarano je i o zajedničkim promotivnim aktivnosti-ma u susret zimskoj i narednoj ljetnjoj turističkoj sezoni. Istaknut je problem finansiranja turističkih organizacija na sjeveru. Kon-statovano je da je u cilju kvalitetne pripreme zimske turističke se-zone u promotivnom i sadržajnom smislu, neophodno obezbijediti adekvatan budžet Nacionalnoj turističkoj organizaciji, na način što će joj se omogućiti da raspolaže svim pripadajućim sredstvima po osnovu naplate boravišne takse, kako bi bila u prilici da iz svog budžeta opredijeli sredstva za podršku aktivnostima nerazvije-nih turističkih opština, što je i praksa drugih zemalja. Kao dobar primjer navedeno je učešće četiri lokalne turističke organizacije sa sjevera Crne Gore (Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Rožaje) ove godine, na sajmu turizma u Istanbulu, Turska, EMITT, pod pokrovi-teljstvom NTO CG.

Pored toga, ukazano je da na potrebu da se opštine na lokalnom nivou više angažuju na planu destinacijskog menadžmenta kroz uključivanje i realizaciju projekata koji povezuju turizam, poljopri-vredu i zdravu hranu, sport i sl. Zaključeno je da lokalne turisticke organizacije treba jačati u kapacitetu da postanu jaka veza između opštine i lokalne privrede i na taj način rukovode određenim pro-cesima i aktivnostima koje grad čine atraktivnijim kako za život građana tako i za boravak gostiju, saopšteno je iz NTO Crne Gore.

44


Ministar finansija Radoje Žugić oče-kuje da crnogorska ekonomija u srednjoročnom periodu raste po

stopi koja će prelaziti nivo od pet odsto.

On je u uvodniku Biltena koji objavljuje Ministarstvo finansija kazao da su kroz procese koji su snažno započeti početkom 2013. stvorili pretpostavke za ostvarivanje visokih stopa rasta i razvoja i ocijenio da Crna Gora i region imaju izvanredne šanse da postanu izuzetno dinamičan dio evrop-skog kontinenta, piše Pobjeda.

- Kroz procese, koji su snažno započeti početkom 2013. i jednako efikasno traju i sada, unaprijedili smo stanje javnih finan-sija. Ovim smo, takođe, uz snažan inve-sticioni ciklus koji je iniciran u sektorima turizma, energetike, infrastrukture, stvorili pretpostavke za ostvarivanje visokih stopa rasta i razvoja. Prema našim projekcijama, prosječna stopa rasta u srednjem roku biće u nivou od 3,7 odsto, što su zvanični podaci. Naša očekivanja su da će stope rasta, u sre-dnjoročnom periodu, prelaziti nivo od pet odsto - ocijenio je ministar.

Žugić u uvodniku podsjeća da se Crna Gora, kao i zemlje našeg regiona, nalazi u fazi ekonomskog ciklusa u kojoj ekonomska teorij a i praksa moraju dati adekvatne od-govore na brojna razvojna pitanja.

On je podsjetio da je strateški cilj Crne Gore povećanje kvaliteta života svih građana.

Očekivanja ministra finansija Radoja Žugića

Srednjoročni rast ekonomije prelaziće pet odstoU budućem periodu lokomotive rasta i razvoja biće turizam, energetika, poljoprivreda i prerađivačka industrija.

- U tom pravcu vodimo konzistentnu eko-nomsku politiku u okviru koje definišemo prioritetne sektore razvoja, koji će u bu-dućem periodu biti lokomotive rasta i ra-zvoja, i to u oblastima turizma, energetike, poljoprivrede i prerađivačke industrije - is-takao je on.

Žugić je naglasio da je uspostavljanje dugo-ročne finansijske stabilnosti i s tim u vezi, stabilnosti javnih finansija, preduslov uku-pne ekonomske stabilnosti i dugoročnog ekonomskog rasta.

- Stoga fiskalnu politiku moramo bazira-ti na implementaciji odgovarajućih mje-ra konsolidacije. S tim u vezi sprovodimo aktivnosti usmjerene na: smanjenje nivoa sive ekonomije, smanjenje poreskih potra-živanja, sprovođenje mjera štednje, poseb-no u dijelu neproduktivne potrošnje, stva-ranje regulatornog okvira za razvoj biznisa i nove investicije i dr. Istovremeno realizu-jemo odgovarajuće mjere podsticaja koje su u funkciji harmoničnog i ravnomjernog razvoja. Osim toga, u funkciji konsolidacije javnih finansija je i sprovođenje struktur-nih reformi koje su usmjerene na jačanje konkurentnosti ekonomskog sistema, kroz unapređenje poslovnog ambijenta, finan-sijski i institucionalnu podršku razvoju preduzetništva, unapređenje radnog zako-nodavstva, penzijskog sistema, zdravstva, obrazovanja, te postizanja veće efikasnosti i produktivnosti državne uprave - zaključio je Žugić.

45


Crna Gora je u posljednje četiri godine uložila skoro 30 miliona eura u obno-vu pruge Beograd – Bar, i to za dioni-

cu koja prolazi kroz našu zemlju.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva sa-opšteno je da je riječ o novcu koji smo kroz kredite dobili od raznih međunarodnih fi-nansijskih institucija.

- Iz kredita EBRD uloženo je 11,3 miliona eura (za sanaciju pet tunela, šest kosina i tri klizišta). Iz kredita EIB Banke uloženo je sedam miliona eura (za remont pruge Bije-lo Polje – Kruševo – Mijatovo Kolo i elek-trifikaciju šestog i sedmog kolosjeka u ST. Bijelo Polje). Iz IPA fondova uloženo je 11,5 miliona eura – navode iz Ministarstva sa-obraćaja.

Prema ranijim procjenama italijanske kompanije Italferr, modernizacija pruge Beograd-Bar, kojom bi se povećala njena prosječna brzina do 100 kilometara na sat, košta 337 miliona eura. Prema toj studiji, koja je urađena još 2010. godine, a koju je platila italijanska vlada, za rekonstrukciju dijela pruge koji prolazi kroz Srbiju, treba 198 miliona eura, dok je za crnogorski dio pruge neophodno oko 140 miliona eura, prenosi Atlas televizija. Još tada se pomi-njalo da bi dvije države kod finansijskih in-stitucija mogle zajedno da traže novac za rekonstrukciju, ali u međuvremu, koliko je poznato, po tom pitanju nije ništa urađeno. Profesor Saobraćajnog fakulteta iz Beogra-

Pruga Beograd – Bar

U obnovu uloženo 30 miliona euraModernizacija pruge Beograd-Bar, kojom bi se povećala njena prosječna brzina do 100 kilometara na sat, košta 337 miliona eura.

da, Milan Vujanić vjeruje da će Podgorica i Beograd, ukoliko zajedno budu tražile no-vac, i prije doći do njega.

- To nije projekat koji je od vitalnog značaja za Evropu. Moraće i naše zemlje da ulože određena sredstava s obzirom da se na taj način rješava regionalni problem, ali oče-kujemo značajna ulaganja EU u ovu prugu – rekao je on za Atlas TV.

Vujanić nema dilemu ima li smisla obna-vljati prugu koja je izgrađena u doba SFRJ.

- Čuo sam da se od izgradnje neke pruge odustane, ali nijesam čuo da se neki put baci da bi se pravio drugi. Mislim da će pru-ga biti popravljena iako ima prijedloga da se pravi nova što je prilično skupo - ocije-nio je on.

Ukoliko se to desi, naglašava Vujanić, svi su na dobitku. Vujanić dodaje da EU ima interes da finansijski podrži obnovu pru-ge Beograd – Bar, ne samo zbog evropskih ambicija Crne Gore i Srbije, već i zbog svo-jih aktuelnih članica.

- Kad građani EU krenu iz Švedske u Grčku ili Crnu Goru na more, oni hoće da se voze na isti način i bezbjedno kao što to rade u svojim zemljama koje su članice EU – kaže Vujanić.

Pruga Beograd-Bar je dugačka 476 kilome-tara. Izgradnja je trajala 25 godina: od 1951. do 1976. godine.

46


Energetika

Elektroprivreda - 104 godine postojanja

Elektroprivreda je danas stabilna kompanija, koja kontinuirano podiže standarde u proizvodnji i distribuciji električne energije.

Elektroprivreda Crne Gore obilježava 104 godine postojanja i kontinuiranog razvoja. Crnogorski suveren Nikola ozvaničio je početak rada prve električne centrale za javne namjene

na Cetinju, 19. avgusta 1910. godine, kada je prijestonica dobila osv-jetljenje za dvor kralja Nikole, dvor prijestolonasljednika Danila, dvor kneza Mirka, sve vladine institucije, Zetski dom, Djevojački institut, bolnicu “Danilo I”, poslanstva, uličnu rasvjetu sa oko sto-tinu svjetiljki i šezdesetak privatnih kuća. Prva centrala je proi-zvodila trofaznu struju, a ukupna dužina visokonaponske mreže iznosila je 3.500 metara.

Električna energija u Crnoj Gori, danas se distribuira posredstvom 4573 trafo-stanice različitih napona transformacije (110/10 kV, 35/10 kV, 10/0,4 kV) i različite snage, i preko 20 hiljada kilometara vazdušnih kablovskih vodova različitih napona, na koje se direk-tno vezuje najveći dio kupaca. Elektroprivreda Crne Gore, danas, godišnje proizvodi 2.656 GWh električne energije, dok je naša dr-žava jedna od rijetkih zemalja u svijetu koje su u potpunosti elek-trificirane. Crna Gora, i pored malog stepena iskorišćenosti hidro potencijala, spada među rijetke zemlje u svijetu koje 60 odsto ele-ktrične energije proizvode iz obnovljivih, hidro-izvora, koji imaju minimalni negativni uticaj na životnu sredinu.

EP CG svoj rodjendan obilježava radno, kao stabilna kompanija, koja svakim danom, podiže standarde u proizvodnji i distribuci-ji električne energije. U toku su pripreme za projekat prevođenja viška vode Zete u hidroakumulacioni sistem “Perućica”, radi se na evaluaciji ponuda projekta izgradnje drugog bloka TE “Pljevlja”, uspješno je realizovana prva faze projekta “Unapređenje mjerenja u distributivnom sistemu Crne Gore”, tako da distributivni sistem sada raspolaže sa više od 175 hiljada modernih multifunkcional-nih brojila posljednje generacije.

EPCG i u budućnosti nastojati da unapređenjem energetskog siste-ma odgovori zahtjevima kupaca i pruži još kvalitetnije i savreme-nije usluge, navodi se u saopštenju iz Elektroprivrede.

Potencijal za uštedu energije primjenom mjera energetske efikasnosti u Crnoj Gori je ogroman u svim sektorima potrošnje.

Energetska efikasnost je jedan od prioriteta nove energetske politike u Crnoj Gori i šire, a potencijal za uštedu energije primjenom tih mjera je ogroman u svim sektorima potro-

šnje, saopštila je generalna direktorica u Ministarstvu ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je za list Elektroprivreda kazala da energetska efikasnost na-stavlja da dobija na značaju u ambijentu koji karakterišu velika uvozna zavisnost, visoke cijene energije i evidentna zabrinutost u pogledu sigurnosti snabdijevanja energijom i klimatskih promje-na.

- Energetska efikasnost je prepoznata kao ekonomičan i brz način za povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom i za smanjenje emisija gasova staklene bašte odgovornih za klimatske promjene - rekla je Sekulić.

Sa druge strane, energetski efikasnija privreda ima pozitivan uti-caj na ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Potencijal za uštedu energije primjenom mjera energetske efikasnosti u Cr-noj Gori je ogroman u svim sektorima potrošnje, kao što su zgrade, saobraćaj i industrija.

- To je uglavnom uslovljeno zastarjelošću tehnologija, neadekva-tnim održavanjem objekata i postrojenja, kao i niskom sviješću korisnika. Nivo postignutih ušteda u narednom periodu će, prije svega, zavisiti od kvaliteta implementacije uspostavljenog regula-tornog okvira, dostupnosti finansijskih mehanizama za primjenu mjera energetske efikasnosti, ali i nivoa svijesti i znanja relevan-tnih učesnika i krajnjih korisnika - objasnila je Sekulić.

Prema njenim riječima, značajan potencijal za uštedu energije leži

47


Energetska efikasnost

Energetska efikasnost

prioritet

u sektoru domaćinstava, koje na godišnjem nivou ima značajan udio u ukupnoj potrošnji energije u Crnoj Gori. Racionalnim kori-šćenjem električne energije crnogorska domaćinstva mogu u veli-koj mjeri da doprinesu smanjivanju potrošnje energije.

- Ukoliko bi se više pažnje posvetilo načinu korišćenja električne energije unutar domaćinstava i primjenom krajnje jednostavnih mjera, građani bi, pored uštede energije i novca, zadržali isti nivo komfora - kazala je Sekulić.

Na pitanje koliko su ljudi svjesni pozitivnih efekata energetske efikasnosti i da li se pridržavaju tih principa, posebno prilikom gradnje novih objekata, Sekulić je odgovorila da je nivo svijesti građana o značaju i pozitivnim efektima energetske efikasnosti i dalje na niskom nivou.

- Ministarstvo ekonomije se, u prethodnom periodu, kroz projekte koje realizuje, ali i kroz podršku projektima koji su realizovali drugi subjekti iz javnog i privatnog sektora, trudilo da temu energetske efikasnosti nametne različitim ciljnim grupama - podsjetila je Se-kulić.

Međutim, ono na čemu treba raditi u narednom periodu je, kako smatra, sprovođenje kampanja za podizanje svijesti u sklopu kon-kretnih projekata i programa podrške. Iskustva pokazuju da su efekti takvih ciljanih kampanja mnogostruko veći, jer su rezultati primjene mjera energetske efikasnosti na konkretnim primjerima vidljiviji, a posebno ako su građani u isto vrijeme i korisnici pro-grama podrške.

- Naš cilj će i u narednom periodu biti da radimo na promociji efi-kasnih tehnologija i rješenja, kao i na uspostavljanju određenih

podsticajnih mehanizma u oblasti energetske efikasnosti i kori-šćenja obnovljivih izvora energije - najavila je Sekulić.

Prema njenim riječima, Zakon o energetskoj efikasnosti, između ostalog, uvodi određene obaveze po pitanju energetske efikasnosti zgrada, a što je bliže uređeno kroz pravilnike propisane tim zako-nom.

- Odredbe zakona i relevantnih podzakonskih akata predstavljaju transponovanje zahtjeva EU Direktive o energetskim karakteristi-kama zgrada. Ministarstvo ekonomije je u saradnji sa Ministar-stvom održivog razvoja i turizma donijelo set od pet pravilnika koji bliže uređuju ovu oblast - navela je Sekulić.

Ona je ocijenila da je uspješna implementacija usvojenog regula-tornog okvira u narednom periodu ključna za unaprijeđenje stanja po pitanju energetskih karakteristika zgrada, kako kod izgradnje novih, tako i kod rekonstrukcije, odnosno održavanja postojećih objekata.

Na pitanje kakvi su evropski standardi i šta očekuje Crnu Goru u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, Sekulić je odgovorila da je kompletna politika u oblasti energetske efikasnosti u Crnoj Gori bazirana na EU pravnom okviru.

- Važeće EU direktive i regulative koje se odnose na različite se-gmente potrošnje energije su transponovane u domaće zakono-davstvo i proces dalje harmonizacije će biti nastavljen i u nare-dnom periodu. Sa druge strane neophodno je obezbijediti uslove za implementaciju propisanih obaveza, a to je vrlo kompleksan i zahtjevan posao - zaključila je Sekulić.

48


Milan Stojović, nekadašnji glavni i odgovorni urednik Glasnika

Informisanje je sve bitnijipreduslov dobrog biznisaAko želite izbliza da upoznate Privrednu komoru otvorite njen Glasnik. Želim da taj list bude još bolji, da još dugo izlazi i bude u službi bržeg privrednog razvoja naše države…

49


Milan Stojović je cio radni vijek proveo u novinarstvu, pisao za medije SFRJ, radio u televiziji, radiju i novinama. Ima dvije akademske diplome: završio je Fakultet političkih

nauka - žurnalistiku i Filološki fakultet - književnost. Istaknuti je crnogorski i jugoslovenski novinar, dobitnik je najvećih priznanja u profesiji – Nagrade za životno djelo Saveza novinara Srbije i Crne Gore, Nagrade Udruženja novinara Crne Gore, prve nagrade fabrič-ke štampe Jugoslavije, Nagrade oslobođenja Nikšića. Utemeljivač je i prvi urednik Radio Nikšića i Televizije Nikšić, lista “Srećno” Ru-dnika boksita Nikšić, a radio je kao dopisnik “Večernjih novosti” iz ovog grada. Autor je desetak zapaženih publicističkih knjiga i antologija, a mnogi ga prepoznaju i kao voditelja osobenog stila. Spada u red onih javnih djelatnika koji mnogo znaju i mnogo pam-te i uvijek imaju šta da kažu. Uspješno je uređivao naš list više od decenije i postavio temelje njegovom savremenom konceptu. Danas je penzioner, kaže da živi ispunjeno, dan provodi u kućnoj biblioteci sa skoro sedam hiljada knjiga ili u vinogradu i voćnjaku.

Glasnik: Najveći dio karijere proveli ste u privredi i pisali o eko-nomskim temama. Koliko je ta oblast, sa novinarskog aspekta, in-teresantna i izazovna?

M. Stojović: Odavno se zna da je u novinarstvu sve lako sem pi-sanja. Danas, možda, mnogo teže nego juče, jer za dobar i anali-tičan tekst na ekonomske teme trebaju i aktuelni i tačni podaci , a do njih se sve teže dolazi. Nedostaju nekadašnji sekretarijati za privredu i Služba društvenog knjigovodstva koji su u svakom tre-nutku imali na jednom mjestu potpunu sliku bilansa svakog pri-vrednog subjekta, tako da se u neko pređašnje vrijeme bilo lakše baviti privrednbim temama nego danas. Sa novinarskog aspekta ta oblast je uvijek bila interesantna i veoma inspirativna. Toliko je toga bilo interesantnog u svakom našem privrednom subjektu, pa su priče o rekordima u proizvodnji nekad zvučale skoro nestvarno, iako su bile istinite. Ali, staro novinarsko pravilo da ništa više ne zapanjuje nego jednostavna istina, da ništa nije egzotičnije nego šira okolina, da ništa nije fantastičnije od stvarnosti i da ništa nema senzacionalnije na svijetu nego što je vrijeme u kojem ži-vimo, danas je aktuelnije nego ikad, a koliko se njega držimo to je drugo pitanje. Naša privreda je i dalje suočena sa mnogo krupnih problema, privredni ambijent je u odnosu na neke ranije godine potpuno izmijenjen, ali oslonac na sopstvene snage i svoju pamet i znanje i dalje je naša najveća uzdanica da će sjutra biti ljepše nego danas, kao što je u nekim privatizovanim kolektivima danas mno-go vedrije nego juče. U tom okviru bi možda, valjalo tražiti teme za još interesantnije predstavljanje domaće privrede.

Glasnik: Bili ste više od decenije glavni i odgovorni urednik Gla-snika, pisali tekstove za list i sajt Komore, rukovodili Službom za informisanje u PKCG. Kako danas vidite taj period Vaše karijere?

M. Stojović: Bila je to, mogu sada da kažem, mirna završnica moje, inače, burne novinarske karijere. U poređenju sa dnevnom šihtom novina, radija i televizije koje sam uređivao, ili za koje sam radio u karijeri, posao u Komori je bio manje stresan, ali je zahtijevao veliku odgovornost i profesionalizam. Istina, uvijek je bilo najteže pisati za čitaoce koji vas poznaju, ali šta je – tu je. Od 600 brojeva “Glasnika”, koliko ih je izašlo u ovih 50 godina , moja malenkost je pripremila i uredila skoro jednu trećinu, ili tačnije 132 broja.To je period od 2001. do 2011. u kojem o privrednoj aktivnosti Crne Gore i posebno njene Komore svjedoči jedna podeblja knjiga od preko sedam hiljada strana, a na svakoj od njih makar po jedna privre-dna tema, ili njen protagonista s vlastitim iskustvom u biznisu.

Moj prvi uvodnik iz januara 2001. nosio je naslov “Od nerada goreg rada nema…” I danas bih komotno takav tekst mogao da potpišem, jer ništa nije izgubio na aktuelnosti. To je još jedan dokaz da su novine kao i sam život uvijek u nastajanju i nikad završene, otuda je uvijek i najbolji onaj broj koji još nije izašao iz štampe.

Glasnik: Kako je tada izgledao Glasnik, sadržinski i vizuelno?

M. Stojović: Najbolji sud o novinama daju čitaoci, a i “Glasnik” je morao kao i privreda kojoj je bio namijenjen da dijeli sudbinu dru-štva. Ja sam ga zatekao u dosta skromnom ruhu. Više je ličio na bilten nego na novinu, da ne kažem na modernu reviju kako, re-cimo, danas izgleda. Sve je mirisalo na sankcije koje su žestoko gušile domaću privredu, ali i društvo u cjelini. Štampao se na ša-pirografskoj tehnici, uglavnom bez fotografija, sa malo ilustacija, prelom je bio klasičan dvostubačni. Bilo je to vrijeme opšteg sivila, velike besparice i problema koje nije bilo lako riješiti. Ali, i pored toga u tim brojevima nalazimo mnogo dragocjenih podataka o ak-tivnostima Komore, posebno njenih odbora koji okupljaju privre-dne subjekte po granama i grupacijama djelatnosti.

Glasnik: A kada bi napravili paralelu sa današnjim Glasnikom, šta bi kazali?

M. Stojović: “Glasnik” je uvijek bio ogledalo privrede kojoj je na-mijenjen, a crno-bijela fotografija je nerijetko ljepša od kolorne. Ako se otvore te zaboravljene stranice jasno se vidi sa kojim je sve problemima domaća privreda morala da se bori, kako da se pro-izvodi uz manje troškove i bude konkurentnim u velikoj tržišnoj utakmici na širokom prostoru starog kontinenta, ali i svijeta, koja još nije završena. I tada i danas privrednici su tražili da se soci-jala i politika izmjeste iz preduzeća, ali smo još uvijek daleko od najboljih rješenja. Takođe, sporost administracije i još uvijek ne-fleksibilna pravna regulativa za mnoga pitanja, a posebno neregu-lisani dužničko-povjerilački odnosi unutar repro-lanaca, aktuelne su teme o kojima se govori u skoro svakom broju našeg glasila u prošlom, ali i ovom vremenu. Mnogi u takvoj situaciji pokušavaju da nas upoređuju sa onima koji bolje ili lošije rade od nas u okru-ženju, ali je možda najbolje upoređivanje sa nama samima iz onih godina kada smo bili u mnogim djelatnostima najbolji i ostvarivali najbolje rezultate.

Glasnik: Da li bi nešto mijenjali u aktuelnom Glasniku?

M. Stojović: To je u prvom redu pitanje za rukovodstvo Komore, jer ono politikom koju vodi utvrđuje i okvire informativnog djelovanja Komore gdje Glasnik u svakom slučaju treba da ima svoju neza-mjenjivu ulogu.

Glasnik: Sarađivali ste sa mnogobrojnim privrednicima o kojima ste pisali u Glasniku. Pretpostavljamo da ste imali priliku da čuje-te njihove komentare o listu koji ste uređivali. Možete li prenijeti neke od njihovih impresija?

M. Stojović: Kao i danas više su nas hvalili nego kudili. Neki od njih su o tome i javno govorili na sjednicama Skupštine, Upravnog odbora ili sjednicama odbora i strukovnih udruženja iz sastava Ko-more. Svi su oni vidjeli naš list kao značajan izvor informacija za svoju poslovnu politiku, a primjedbe ako ih je bilo uglavnom su se odnosile na izbor tema, odabir sagovornika, ili mišljenja zvanični-ka državne politike u vezi sa privredom.

Glasnik: Šta možete reći o tadašnjoj Privrednoj komori Crne Gore?

M. Stojović: Komora je bila i ostala sigurna veza domaćih pri-

50


vrednih subjekata sa spoljnim svijetom. Ljudi koji su upućeni na Privrednu komoru dobro znaju da je ona danas sa mnogo manje “vlasti” nego što je nekada imala, ali je i u protekloj deceninji slo-vila kao pravi privredni parlament gdje se slobodno govorilo o pri-vrednim problemima koje privredni kolektivi sa sobom nose ne svojom krivicom, već kao teret minulih godina naših seoba i dioba.

Glasnik: Pratite li rad Komore danas?

M. Stojović: Pratim, ali ne onako detaljno kao u vrijeme kada sam bio radnik Komore. Raduje me svaki uspjeh njenih organa i tijela, a posebno pojedinaca. Sajt i Glasnik su mi glavni izvori informacija, jer se sa kolegama iz Komore rijetko viđam.

Glasnik: Ne možemo zaobići ni period prije Vašeg dolaska u PKCG. Šta Vam je iz tog vremena ostalo u najljepšoj uspomeni: posao u Boksitima, ili u RTV Nikšić? Ili, pak, nešto, treće?

M. Stojović: O tome bi moglo duže da se govori, ali je jedno sigur-no -velika čast je bila raditi na poslu čiji je smisao borba za isti-nu i pravičnost. Stoga je zadatak novina i novinarstva uvijek bio da bocka uspavane savjesti i uzmenirava misao. U tome sam ja ponekad u karijeri i pretjerivao, ali je teško i lijepo bilo biti prvi: prvi reporter i urednik prve lokalne radio stanice u Crnoj Gori, prvi urednik lista s najljepšim imenom “Srećno”, prvi urednik prve lo-kalne televizije u Crnoj Gori koju sam osmislio i napravio bez ele-ktro - inženjera i to u vremenu kada je bilo ponajmanje novca za ove namjene, prvi izdavač dragocjenih izdanja naše istoriografije kao što su listovi “Nevesinje” i “Onogošt” s kraja XIX vijeka ,itd, itd… Nešto od toga i danas živi, a nešto je ugašeno. Posebno mi je žao lista “Nikšićke novine”. To je bio veliki list koga sam bio doveo do nivoa da sam sebe finansira, ali i donosi značajnu dobit izdava-ču. Neko je prije mene rekao da ako želite da upoznate jedan grad otvorite prvo njegove novine. To bi moglo da se kaže i za Komoru. Ako želite da je upoznate izbliza otvorite njen Glasnik. Želim da bude još bolji, da još dugo izlazi i bude u službi bržeg privrednog razvoja naše države…

Milan Stojovic has spent his whole professional life as a journalist. He wrote for the media of former Yugoslavia and worked on TV and for various newspapers. He is a

holder of two BA diplomas – in journalism from the Faculty of Po-litical Sciences and literature from the Faculty of Philology. He is a distinguished Montenegrin and Yugoslav journalist and a win-ner of the highest awards in the journalist profession – the Life Achievement Award from the Journalist Association of Serbia and Montenegro, the award from the Journalist Association of Monte-negro, the first award of the Yugoslav printing factory, the award of the Niksic municipality. He is the founder and the first editor of Radio Niksic and Niksic TV, as well as the gazette “Srecno” of the bauxite mine Niksic. He was a reporter from Niksic for the new-spaper “Vecernje novosti”. He is an author of ten popular literature books and anthologies and, as considered by many, a TV host of a unique style. He belongs to that kind of public persons who know and remember a lot and who always have something to say. For more than a decade he successfully edited our magazine and set the foundations to its modern concept as we know it today. Today, he is retired but has remained a workaholic. He says that he lives his life to the full and that his working day often lasts no less than 12 hours, in the orchard or home library with almost seven thou-sand titles ...

Glasnik: You have spent most of your career writing about econo-my. From the journalist point of you, to what extent is this area interesting and challenging?

M. Stojovic: It is a well-known fact that in journalism everything is easy except for writing. Today, maybe, it is much more difficult than yesterday given the fact that for a good and analytic article on economic topics you need both valid and accurate data, which is currently more difficult to find. Today there are no more secre-tariates for economy and the Social Accountancy Service, which were able to give a full picture of each economic subject’s balan-ces. Therefore, it was much easier to deal with economic topics at

51


Milan Stojovic, former chief editor of Glasnik

Information is important precondition for good businessIf you want to get a closer look at the Chamber of Economy, open its official magazine, Glasnik. I want this paper to be of even better quality, to have a long future and to contribute to a faster development of our country...

that time than it is today. From a journalist’s aspect, this area has always been interesting and very inspiring. In addition, there were so many interesting facts about each of our economic subjects that the stories about records in the production sometimes soun-ded almost unreal although they were true. However, the old rule of journalism says that there is nothing more astonishing than a plain truth, nothing more exotic than wider environment, nothing more fantastic than reality and nothing more sensational in the world than this moment we live in. Today this rule has been truer than ever. However, how much we stick to it is another story. Our economy still faces many big problems. In comparison to the pre-vious years the economic environment is totally changed. Howe-ver, leaning on one’s own strength, brain and knowledge is still our biggest advantage which gives space for hope that tomorrow will be better than today, as it has proved to be the case with some pri-vatised companies where today is much brighter than yesterday. This should be the area where we should seek topics for even more interesting representation of our economy.

Glasnik: You were the chief editor of Glasnik for more than a de-cade. You wrote articles for this magazine and the Chamber’s web site and managed the PR Department. What would you say about this period of your career?

M. Stojovic: I can say that it was a quiet end of my pretty stormy career as a journalist. In comparison to the daily amount of work at the newspapers, radio, television which I edited, or for which I worked in the course of my career, the work at the Chamber was less stressful although it also requested great responsibility and professionalism. Despite the fact that it is always most difficult to write for the readers who know you, I prepared almost one third or 132 of the Glasnik editions, to be precise. They cover the peri-od from 2001 to 2011 where the economic activities of Montenegro and its Chamber in particular are described on over seven thou-sand pages and each of these pages is dedicated to an economic topic or to its protagonist with his/her own experience in business. My first introduction from January 2001 was titled: “There is no worse type of work than no work at all ...” Even today I could sign under an article with such a title because it has not lost signifi-cance. That is one more piece of evidence that the newspapers, as life itself, are always under construction phase. That is why that which unpublished articles are always the best articles.

Glasnik: What did Glasnik look like back then, in terms of its con-tent and visual identity?

M. Stojovic: The best evaluation of a newspaper is provided by the readers. At the time I became the editor of Glasnik, it was a quite modest newspaper. It resembled more of a bulletin than a new-spaper, let alone of a modern magazine, as it looks today. It smelt of sanctions, which seriously affected domestic economy and the society in general. It was printed using Schapirography technique, mostly without photographs, with little illustrations and with two columns on one page. It was a period of general gloom, poverty and problems which were not easy to solve. However, despite this fact, these editions contain a lot of valuable pieces of information on the Chamber’s activities, especially of the activities of its bo-ards which gather economic subjects by the branches of industry and groups of activities.

Glasnik: If you compare it with the Glasnik as it is today, what would you say?

52


M. Stojovic: “Glasnik” has always been the mirror of economy and the black and white picture is often more beautiful than the co-loured one. If we open these forgotten pages, we can clearly see which problems the domestic economy had to fight, such as how to achieve production by incurring as little costs and how to be competitive in a big market competition on a wide area of the old continent and the world – the competition which has not been finished yet. Like today, the people back then also requested that politics and social politics should be left out of the enterprises but we are still far from the best solutions. Also, the slow administra-tion and inflexible legal provisions on many issues, especially undefined debtor – creditor relations within the production chain,

are topics of concern in almost all editions of the magazine, both in the past and the present period. In such a situation many peo-ple compare us with those in the region who work better or worse than us. Perhaps it would be best if we made the comparison with ourselves from the period when we were the best in many bran-ches of industry and achieved the best results.

Glasnik: Is there anything you would change in Glasnik as it is today?

M. Stojovic: That is mainly the question for the Chamber’s ma-nagement because they are the ones who set up the politics and define the framework of the Chamber’s PR activities. In any case,

Glasnik should have the most prominent role in PR activities.

Glasnik: You cooperated with many entrepreneurs of whom you wrote in Glasnik. We assume that you had an opportunity to note their comments on the magazine you edited. Could you pass us some of their impressions?

M. Stojovic: The same as today, we were more praised than criti-cised. Some people spoke about us in public, at the sessions of the Assembly, Managing Boards or Chamber’s professional associati-ons. All of them saw our magazine as an important source of in-formation for its business policy. Their most frequent suggestions were mainly related to the choice of topics, selection of intervi-ewees or opinions on economy of the state politics representati-ves.

Glasnik: What can you tell us of the Chamber of Economy of Mon-tenegro of that time?

M. Stojovic: Chamber was and has remained a safe bond of dome-stic economic subjects with the outside world. The people who are acquainted with the Chamber’s activities know very well that it used to have more “authority” in the past than it has today. Howe-ver, in the past decade it was considered as a true economic par-liament where people freely talked about their business problems caused not by them but by the wars and forced movements in the past.

Glasnik: Do you follow the work of the Chamber today?

M. Stojovic: I do but not in such a detail as I used to do when I was an employee at the Chamber. I am happy to learn of each of its organs’ and bodies’ successes, and even more of the successes of its employees. I mainly gain the information of its activities from web site and from Glasnik because I rarely meet my ex-colleagues from the Chamber.

Glasnik: We cannot skip the period before you became an emplo-yee at the Chamber of Economy of Montenegro. What do you con-sider as the best memory from that period: the job at bauxite mine or at the RTV Niksic? Or something else?

M. Stojovic: I could give quite a lengthy talk about it but one thing is for sure – it was a great honour to work on a job which goal was fight for truth and justice. Therefore, the task of journalism has al-ways been to poke sleepy consciousness and stir thoughts. Some-times I used to exaggerate in this but it was difficult and nice at the same time to be the first: the first reporter and editor of the local radio station in Montenegro, the first editor of the magazine with the most beautiful name “Srećno” (Good luck), the first Program Editor of the first local TV station in Montenegro which I planned and realised without the help of an electrical engineer in the peri-od when this was very low on the priority list for funding, the first publisher of the valuable editions of our historical records, such as the magazines “Nevesinje” and “Onogost” from the end of the 19th century, etc. Some of it are still functional while some are bare-ly active or closed. I am especially sorry for the “Nikšićke novine” magazine. It was a successful newspaper which I brought to the level that it could provide its own financing and earn significant income to the editor. Someone has said that if you want to get to know one town, you should open its newspapers first. This could hold for the Chamber as well. If you want to have a better look, open its Glasnik. I want it to be of even better quality, to have a long future and to contribute to a faster development of our country...

53


Petsto najboljih kompanija u centralnoj Evropi

Na listi 500 najboljih kompanija u central-noj Evropi, koju je uradila revizorsko-kon-sultantska kuća Deloitte, našle su se 42 kompanije iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, ali nijedna iz Crne Gore, javlja Tanjug.

Najbolje rangirana kompanija u regionu je hrvatski Agrokor biznismena Ivice Todo-rića, koji je prošle godine ostvario prihod od prodaje od 3,97 milijardi eura.

Najbolja kompanija u centralnoj Evropi je, kao i prošle godine, poljski PKN Orlen, a slijede mađarski MOL i Škoda auto. Poljska kompanija je zadržala vodeću poziciju i po-red pada prihoda od 5,8 odsto.

Među 500 najboljih preduzeća u centralnoj Evropi nalazi se i deset kompanija iz Srbi-je, među kojima su najbolje pozicionirane Naftna industrija Srbije (NIS), Elektropri-vreda (EPS) i Fiat Automobili Srbija. NIS se nalazi na 63. mjestu, na osnovu prošlogo-dišnjeg prihoda od 2,29 milijardi eura, EPS na 85. poziciji, a Fiat Automobili Srbija na 115. mjestu.

Posmatrajući region, najviše predstavnika na listi Deloittea ove godine ima Slovenija, njih 16, dok Hrvatska ima 12, Srbija deset, BiH tri, a Makedonija samo jednu.

Regionvijesti

Prema podacima Deloittea, ukupan prihod od prodaje svih 500 vodećih kompanija u centralnoj Evropi iznosio je u prošloj godini više od 712 milijardi eura, ali ukupan pri-hod od prodaje je opao 0,4 odsto u odnosu na 2012.

Države ex Jugoslavije duguju 130 milijardi eura

Državni dug Crne Gore na kraju juna ove godine iznosio je oko 2,02 milijarde eura ili 57,5 posto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, što znači smo najmanje zadužena država na prostoru bivše Jugoslavije.

Spoljnji dug Crne Gore iznosi 1,58 milijar-di ili 45,05 posto BDP-a, a oko 420 miliona eura odnosi se na unutrašnji dug, uglav-nom prema poslovnim bankama.

Među državama nastaalim raspadom Ju-goslavije, nominalno je najzaduženija Hr-vatska – njen ukupni dug sredinom godine premašio je iznos od 53 milijarde eura.

Spoljni dug Slovenije premašio je iznos od 42 milijarde eura, i za 16 milijardi eura je veći od spoljnjeg duga Srbije, koji trenutno iznosi oko 26 milijardi eura.

U grupi najmanje zaduženih država na pro-storu ex Jugoslavije, uz Crnu Goru, nalaze se Makedonija, čiji je trenutni dug 2,6 mili-jardi eura, te BiH s ukupnim dugom od oko 4,7 milijardi eura, od čega na vanjski dug otpada 3,6 milijardi eura.

Mirabank ulaže pet milijardi dolara u Srbiju

Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da arap-ska banka Mirabank planira da investira pet milijardi dolara u Srbiju u roku od tri godine.

Ona je rekla da očekuje da će Mirabank uskoro završiti procedure za osnivanje i početi da radi, a da su planovi banke da u prve dvije godine ne razvija poslove sa sta-novništvom.

- Ta banka ima velika očekivanja od poslo-vanja u Srbiji, a naša su realna – pomoćiće-mo toj banci da se prilagodi poslovanju u Srbiji i da koristi od njenog dolaska ima srpska privreda - rekla je guvernerka NBS.

Izvršni odbor NBS dao je 18. avgusta 2014. preliminarno odobrenje za osnivanje ban-ke koja će poslovati pod imenom Mirabank, a čiji je osnivač dio međunarodne Royal grupe sa sjedištem u Abu Dabiju

54


Slovenački brendovi u stranim rukama

Gorenje više nije „domaće”

Jedna od najpoznatijih slovenačkih kompanija, Gorenje iz Velenja, prešla je u ruke većinskih vlasnika iz inostranstva.

Nakon što je preduzeće uspješno preživjelo tranziciju i tri dokapitalizacije, iskazane kroz ukupnu vrijednost od 36,6 miliona EUR i realizovane u posljednjih godinu i po, sada 51,9 odsto vla-sničkog udjela u Gorenju imaju stranci, piše Poslovni dnevnik.

U velenjskoj kompaniji koja duže od pola vijeka proizvodi kućne aparate pojedinačno najveće udjele iza kojih stoji strani kapital imaju Međunarodna finansijska korporacija (IFC) sa 11,8 odsto i ja-panska grupacija Panasonic s 9,5 odsto, koja je u Gorenje krajem 2012. godine investirala deset miliona EUR.

Iako su Uprava i Nadzorni odbor kompanije u avgustu prošle go-dine Skupštini dioničara iznijeli projekciju da namjeravaju da do-kapitalizacijom u tri kruga temeljni kapital povećaju sa 66 na 129 miliona eura, to nije realizovano.

U izvještaju o poslovanju za prvih šest mjeseci ove godine obja-vljen je podatak da osnovni kapital iznosi 101,9 miliona eura.

Gorenje je u pola godine ostvarilo prihod u visini 601 milion EUR, što je naspram učinka za isto razdoblje prošle godine rast od 1,8

Srpski Nektar preuzeo Fructal, hrvatska Atlantic grupa Drogu Kolinska, dok Mercator postaje dio Agrokora.

odsto. Profit prije oduzimanja kamate, poreza na dobit i amortiza-cija (EBITDA) je skočio znatno više, čak 17,2 odsto, na 43,1 milion EUR, dok je neto dobit iznosila 3,1 milion EUR. S obzirom na to da je u prošloj godini na polugodištu Gorenje iskazalo gubitak od 7,8 miliona EUR, ova godina je zasad donijela pozitivnije trendove.

Slovenci su godinama odolijevali izazovima privatizacije na inter-nacionalnom nivou zadržavajući pod državnim „starateljstvom“ najveće kompanije ili u portfeljima lokalnih tajkuna uprkos njiho-vom posrnulom poslovanju.

Poslovni dnevnik piše da je najbolja ilustracija opiranja dolasku novih vlasnika višegodišnja „saga“ u vezi sa Mercatorom koji po-staje dio Agrokora.

U međuvremenu je iz lepeze nekadašnjih privrednih uzdanica srpski Nektar preuzeo Fructal, a hrvatska Atlantic grupa Drogu Kolinska.

Evropska komisija ovih dana insistira na stečaju Elana zbog ne-zakonitih subvencija, a novog premijera Miru Cerara čeka paket 15 firmi u većinskom vlasništvu države čiju su privatizaciju kratko zakočili nedavni vanredni parlamentarni izbori.

55


Sastanak u Cavtatu

Jadransko - jonski autoput

Jadransko-jonski put će Crnu Goru i Albaniju sa zapadnom Evropom, umjesto preko Dubrovnika, vjerovatno povezivati preko Bosne i Hercegovine, piše hrvatski Jutarnji list.

Izvor lista iz Vladinih krugova naveo je da će se dio Jadransko--jonskog autoputa na južnom Jadranu graditi kao nastavak auto-puta A1, poznatijeg kao Dalmatina, ali vjerovatno ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. On tvrdi da je načelna odluka o tome već donijeta. Prema njegovim riječima, turističke centre, uključu-jući Dubrovnik i aerodrom na Ćilipima, s tim autoputem bi trebalo da povežu brze ceste.

To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU neće biti spojeni autoputem, nego postojećom Jadranskom magi-stralom. Magistrala će, međutim, na nekim mjestima biti pretvo-rena u brzu cestu, odnosno dobiće još jednu traku, dok je na nizu lokacija u planu i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, kako je potvrdio izvor Jutarnjeg, prioritet ostaje i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku, zaobilaženjem Neuma i graničnih prelaza. Postoji i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autoput do Dubrovnika, ali on neće imati karakter međunarodne

Saobraćajnica je, prema navodima hrvatske štampe, planirana kao nastavak autoputa „Dalmatina” i prema Crnoj Gori će se ići preko Počitelja i Trebinja.

saobraćajnice. Stručnjaci smatraju da je nastavak Dalmatine, koja je stigla do Ploča, autoputem preko Popovog polja u BiH najbolje rješenje, s obzirom na konfiguraciju terena i uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj.

„To je zapravo i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatske teritorije bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba obez-bijediti tri spoja na novi autoput“, rekao je profesor na Fakultetu saobraćajnih nauka, Ivan Dadić.

U fokusu EU sada je čvršće povezivanje sa zemljama zapadnog Balkana, a instrument za to je gradnja 1,08 hiljada kilometara dugog Jadransko-jonskog autoputa, od Trsta u Italiji do Patrasa u Grčkoj. Najveći dio autoputa preko hrvatske teritorije već je iz-građen, a preostaje još gradnja dionice od Križišća do Žute Lokve i spoj Rijeke sa Trstom, za šta je potrebno obezbijediti saradnju sus-jedne Slovenije.

Gradnja Jadransko-jonskog autoputa bila je jedna od glavnih tema sastanka premijera Hrvatske, Crne Gore i Albanije, Zorana Mila-novića, Mila Đukanovića i Edija Rame i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Vjekoslava Bevande u avgustu, u Cavtatu.

56


Tamara Pelević, proizvođač ženskih cipela i galanterije

Unikati sa mirisom Italije

Mora se raditi sa dosta strpljenja i koncentracije. Ali kada se radi

sa ljubavlju, nije teško.

57


Kotoranka Tamara Pelević je proi-zvođač unikatnih ženskih cipela i galanterije koje pravi i prodaje u ra-

dnji „Tamara Luma“, smještenoj u podgorič-kom City kvartu.

Strast prema dizajniranju obuće koju je, kako kaže, osjećala oduvijek, pretočila je u biznis, nakon što se za to školovala u Fi-renci i stažirala u Bolonji. Prvu radnju je otvorila u Toskani, a u glavnom gradu Crne Gore klijentkinje su joj dame koje cijene je-dinstveno, drugačije i kvalitetno.

Glasnik: Šta Vas je odvelo u lijepe umje-tničke zanate: talenat, afinitet...?

T. Pelević: Često kažem da nijesam izabra-la posao koji radim, već da je on izabrao mene. Valjda je to neki sudbinski put koji ne možete izbjeći, možda talenat, sigurno afinitet, a iznad svega velika ljubav i strast sa kojom ga radim.

Glasnik: Danas, kada ste poznati proi-zvođač cipela, ocijenite da li je i koliko bio naporan put koji ste prošli da bi stigli tu gdje ste.

T. Pelević: Moj cilj jeste da ostvarim manju proizvodnju kožnih sandala i torbi, i tome konstantno težim. Moj put je uvijek bio na-poran, te i dalje nije lak, ali ja se trudim da na tom svom putu istrajem. Još nigdje nije-sam stigla i još se ne smatram uspješnom. Ali jedva čekam da dođe dan kada će se svi moji napori, trud, ulaganja i odricanja ispla-titi i kada ću sebi reći da sam na kraju ipak uspjela. Živim za taj dan.

Glasnik: Kakva iskustva nosite iz Italije, gdje ste ovaj posao počeli i radili nekoliko godina?

T. Pelević: Moja iskustva iz Italije su bila vrlo pozitivna i ohrabrujuća za dalji nasta-vak u poslu. Imala sam satisfakciju da moj rad bude cijenjen, hvaljen i to mi je davalo sigurnost u samu sebe. Takođe i materijal-na satisfakcija nije nedostajala.

Glasnik: Vratili ste se u Crnu Goru i krenuli sa biznisom ovdje. Zašto? Đe je povoljniji ambijent za poslovanje?

T. Pelević: U Crnu Goru sam se vratila posli-je dugih 14 godina. Osjećala sam želju da se vratim svojoj zemlji, porodici, prijateljima, a takođe i da moja djeca rastu ovdje. Sada ostajem ovdje. Uslovi nisu idealni, ali treba da se trudimo svi zajedno da ih poboljšamo.

Glasnik: Koliko je naporan proces izrade cipela?

T. Pelević: Proces izrade jednog para cipela

je relativno dug. Mora se raditi sa dosta str-pljenja i koncentracije. Ali kada se radi sa ljubavlju,nije teško.

Glasnik: Da li su Crnogorke zahtjevni kup-ci?

T. Pelević: Neke klijentkinje su više zah-tjevne, neke manje, ali na kraju sve izlaze zadovoljne iz radnje, a meni je to najva-žnije. Moj posao jeste da ženama ispunim želje i zaista uživam u tome, a one prepo-znaju ljubav sa kojom radim, pa imaju po-štovanja.

Glasnik: Koliko vremena radite par unika-tnih cipela i po kojoj cijeni?

T. Pelević: Za izradu jednog para cipela potrebno je između tri do šest dana, otpri-like. Radim najviše po narudžbi, ali takođe uvijek ima izloženih, već gotovih modela na policama.Materijal uvozim iz Toskane i dosta je skup. Nije baš jednostavno raditi posao za koji nemate primarnu materiju u zemlji, već sve morate uvoziti. Bez obzira na to, pokušavam da cijene cipela prilago-dim crnogorskim prilikama.

Glasnik: Može li se pristojno živjeti od ovog posla?

T. Pelević: Pa moći će se jednog dana.

Glasnik: Koliko godišnje prodate cipela? Da li iz godine u godinu radite sve više cipela?

T. Pelević: Ne bih znala tačan broj cipela koje uradim za godinu. Ali, što se tiče lje-tnih sandala, uz pomoć mašina, počinjem da povećavam brzinu izrade.

Glasnik: Odnedavno proizvodite kožnu ga-lanteriju – koje artikle i radite li i njih ruč-no?

T. Pelević: Da, takođe radim kožnu galan-teriju. Pokušavam da se usavršim u izradi torbi, koje se takođe dopadaju ženama, a i izazov je probati napraviti nešto novo.

Glasnik: Vjerovatno planirate da proširite asortiman proizvoda. Šta ćete još raditi i kada bi taj posao mogao otpočeti?

T. Pelević: Potrebne su mi još dvije maši-ne sa kojima bih mogla otpočeti proizvo-dnju od oko 10 pari sandala dnevno. U tom momentu bi mi bio potreban neko da mi pomogne u tom poduhvatu. Pošto cijena tih mašina nije velika, ja se nadam da ću ih nabaviti do sljedeće godine, da bih se tako primakla jednom ozbiljnom projektu. Pokušala bih da za cipele i galanteriju koje proizvodim pronađem i inostrano trzište.

Potrebno više pomoći

T. Pelević: Preduzetnicama se ne pomaže dovoljno. Ima dosta žena koje bi započele biznise, ali nemaju nikakvu pomoć za to. Ima slučajeva, kao što je moj, gdje se sama borim za svoj projekat, ali sve se odvija tako sporo jer treba investirati, a to u da-našnjim uslovima nije lako. Preduzetnice su prepuštene da se same snalaze kako znaju. Članica sam Asocijacije poslovnih žena i kao primaran cilj imamo poboljša-nje uslova za ženski biznis. Potrebni su bolji uslovi i bilo bi dosta preduzetnica u malim biznisima, a možda i velikim i zna-čajnim.

58


Entrepreneurs need more assistance

T. Pelevic: Entrepreneurs do not rece-ive enough assistance. There are many women who have started their businesses but who do not receive any assistance for that. There are cases, like mine, where I fight for my project on my own but eve-rything happens so slowly because I need to make investments and it is not easy to do under current conditions. Women entrepreneurs have to find their own way. I am a member of the Association of Women Entrepreneurs. Our primary aim is to improve conditions for women in bu-

siness. We need better conditions and this would result in more women in

business and maybe more women in big and significant businesses.

Tamara Pelevic, from Kotor, is a producer of original fema-le shoes and accessories which she makes and sells at the shop „Tamara Luma“, in the City Kvart of Podgorica.

She has turned into business her long-time passion towards de-signing shoes. But before that, she had finished the appropriate school for it in Florence followed by the apprenticeship in Bologna.

Tamara Pelevic, producer of female shoes and accessories

Passion towards design embodied in the originals

You need to work with a lot of patience and concentration. But when you work with love, it is not difficult.

59


She opened her first shop in Toscana and in the capital of Montenegro her main cli-ents are the ladies who appreciate unique, different and good quality shoes.

Glasnik: What brought you to these beau-tiful artistic handicrafts: talent, affinity ...?

T. Pelevic: I often say that it was not me who has chosen my job but my job has chosen me. I guess it is a kind of destiny you cannot avoid, maybe talent, definitely affinity and above all great love and passi-on with which I am doing it.

Glasnik: Today, when you have become a renowned shoe manufacturer, could you say if the road to your current achieve-ments has been difficult and how difficult?

T. Pelevic: My constant goal has been to achieve a smaller production of leather sandals and bags. My road has always been difficult but I am doing my best. I have not arrived anywhere yet and I still do not con-sider myself successful. But I can’t wait for the day when all my efforts, investments and sacrifices will pay off and when I will tell myself that I am finally successful. I live for that day.

Glasnik: What experiences do you carry from Italy where you started and did this job for a couple of years?

T. Pelevic: My experiences from Italy were very positive and encouraging for further work. I had that kind of satisfaction that my work was evaluated and praised and this has filled me with self-confidence. I also did not lack the money from my bu-siness.

Glasnik: You came back to Montenegro and started your business here. Why? Where is the business climate more favourable?

T. Pelevic: I came to Montenegro after four-teen long years. I wanted to come back to my country, family, friends and I also wis-hed for my children to grow up here. Now I stay here. The conditions are not ideal but all of us need to work hard to improve them.

Glasnik: How hard is the shoe manufactu-ring process?

T. Pelevic: The process for manufacturing of one pair of shoes is relatively long. You need to work with a lot of patience and concentration. But when you work with love, it is not difficult.

Glasnik: Are Montenegrin women deman-ding customers?

T. Pelevic: Some clients are more deman-ding, some less, but at the end of the day all of them leave my shop satisfied and this is the most important thing for me. My job is to fulfill the wishes of these women and the clients see that I do my job with love and they show respect for that.

Glasnik: How much time is needed to make a pair of original shoes and what is the pri-ce of those shoes?

T. Pelevic: To make one pair of shoes you need approximately three to six days. I mostly work at order but there are also re-ady made models on my shelves. I import materials from Toscana and they are very expensive. It is not so easy to do the job for which you cannot find the primary materi-als in your country but you need to import them. Regardless of this fact, I try to adapt the prices of my shoes to the Montenegrin conditions.

Glasnik: Can you earn for a decent life from this job?

T. Pelevic: Well, one day I will be able to.

Glasnik: How many pairs of shoes do you sell on an annual level? Do you increase production as the years go by?

T. Pelevic: I wouldn’t know the exact num-ber of shoes I make in the course of one year. But when it comes to summer san-dals, with the help of machines, I have star-ted to increase the speed of manufacturing.

Glasnik: You have started with the produc-tion of leather accessories – which types of products do you make and are they also handmade?

T. Pelevic: Yes, I make leather accessories, too. I try to perfect my bag manufacturing skills, which women also like. Furthermo-re, it is a challenge to try something new.

Glasnik: I guess you plan to extend the ran-ge of your products. What else will you do and when could you start it?

T. Pelevic: I need two more machines whi-ch would enable me to start the daily pro-duction of cca 10 pairs of sandals. Then I would need to hire someone to help me work on them. Since the price of these ma-chines is not that high, I hope that I will be able to procure them by the beginning of the next year, which would get me closer to such a serious project. I would try to find a foreign market as well for my shoes and accessories.

60


Svijetvijesti

Njemačka treba da podstakne oporavak Evrope

Njemačka bi trebalo da igra značajniju ulo-gu u podsticanju ekonomskog oporavka u Evropi, ocijenila je direktor Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

- Jako je važno da Njemačka intenzivno učestvuje u oporavku, jer ima mogućnosti za tako nešto - kazala je Lagarde u inter-vjuu za švajcarsku stanicu RTS.

Ona smatra da je evropski ekonomski oporavak mukotrpan proces, dok najveća privreda ima manevarskog prostora, što potvrđuju nedavni pregovori o zaradama, prenosi SEEbiz.

- Manevarski prostor pokazao se u prego-vorima sindikata i poslodavaca o zaradama - precizirala je Lagarde i dodala da se nada da će se taj trend proširiti i podstaknuti evropski oporavak.

Guverner njemačke centralne banke Jens Weidmann, u julu je saopštio da bi zarade u Njemačkoj mogle porasti do tri odsto, jer ta zemlja „praktično ima punu zaposlenost”.

Njegov stav je oprečan onom kancelarke Angele Merkel da je upravo politika niskih zarada obezbijedila Njemačkoj prednost u odnosu na konkurenciju.

Slab oporavak u Francuskoj podstakao je talas kritika na račun politike štednje u Evropi, pri čemu je najsvježiji primjer mini-stra ekonomije Arnauda Montebourga koji je izazvao buru ocjenom da je Njemačka

zarobljena u politici štednje koju je name-tnula širom Evrope.

Njegov stav podržava i ministar obrazova-nja Benoit Hamon koji je tražio podsticanje potražnje u Evropi. Zbog njihovih istupa i kritike Vladine politike štednje francuski predsjednik, Francois Hollande, pozvao je premijera Manuela Vallsa da sastavi novu Vladu.

Lagarde je, na pitanje kako bi Evropa treba-lo da balansira između štednje i oporavka, navela da se u prošle tri godine puno šte-dilo i da je u ovoj i narednoj godini proces smanjivanja potrošnje puno slabiji.

- To prilagođavanje za sad je primjereno i nema potrebe za dodatnim mjerama - rekla je Lagarde.

EU: Pao indeks povjerenja potrošača

Povjerenje evropskih potrošača osjetno je pogoršano u avgustu, pokazale su prelimi-narne procjene Evropske komisije.

Indeks povjerenja potrošača u Evropskoj uniji pao je 0,9 bodova u odnosu na jul, na minus 6,4 boda. Time je indeks oslabio drugi mjesec uzastopno i zabilježio najniži nivo od marta.

Indeks povjerenja potrošača na području eurozone još snažnije je pao, 1,6 bodova, na minus deset bodova, što je njegova najniža vrijednost od februara.

Bez e-mailova nakon radnog vremena

Nakon što je Bundestag početkom jula iz-glasao minimalnu platu od 8,50 eura po satu, dokaz da se Njemačka brine za svoje radnike pokazuje i posljednji slučaj u ko-jem njihova ministarka zapošljavanja An-drea Nahles iznosi vrlo zanimljiv prijedlog.

Naime, kako prenosi The Guardian, „anti--stresni” zakon zabranio bi poslovne onli-ne kontakte nakon radnog vremena, u što bi bili uključeni i e-mailovi koji su u dana-šnje vrijeme baza poslovne komunicije, za mnoge i nakon radnog vremena.

Mnoge njemačke kompanije već su uvele ovo pravilo.

Najveći duty free shop na svijetu

Najveći duty free shop na svijetu, trgovački centar površine 72.000 metara kvadratnih, u kojem će više od 300 svjetskih brendo-va prodavati robu oslobođenu svih poreza, otvoren je na ostrvu Hainan, na jugu Kine, prenosi agencija Anadolija.

Trgovački centar se nalazi u zaljevu Ha-itang, u gradu Sanya, a vrijednost ukupne investicije je 814 miliona američkih dolara. Tržnim centrom će upravljati nacionalna kompanija China Duty Free Group.

Kinesko državno vijeće je u aprilu 2011. go-dine odobrilo program trgovine bez poreza u pokrajini Hainan, a novootvoreni centar je sedam puta veći od onog koji je radio protekle tri godine.

Hainan je tropsko kinesko ostrvo, a kine-ska vlada je postavila cilj da do 2020. godi-ne postane prepoznatljiva turistička desti-nacija u svijetu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Pad cijena nafte

Cijene nafte ponovo su u avgustu pale na međunarodnim tržištima, pritisnute obil-nom ponudom i mlakom potražnjom po-vezanom sa slabim rastom svjetske eko-nomije.

Na londonskom tržištu cijena barela je pala 25 centi u odnosu na zatvaranje u srijedu i iznosila je 102,47 USD. Na američkom tr-žištu barel je pojeftinio 40 centi, na 93,48 USD, prenosi SEEbiz.

Analitičari prognoziraju da će ove godine naftno snabdijevanje premašiti potražnju.

- Nafte ima svuda. Snabdijevanje je jedno-stavno prekomjerno, a potražnja grozna - rekao je Tony Nunan iz Mitsubishi Corpa.

Hans Van Cleef iz ABN AMRO banke slaže se s tom ocjenom, dodajući da su cijene nafte u ugovorima s kratkim rokovima is-poruke pale zbog slabe potražnje i preko-mjerne ponude.

61


On je dodao da bi tržište u kraćem roku tre-balo da računa na niže cijene nafte.

U posljednje tri godine je naglo povećanje proizvodnje nafte u Sjevernoj Americi više nego kompenzovalo smanjenu proizvo-dnju povezanu sa sukobima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, izvjestila je ame-rička Vlada.

Izvještaj Vašingtona pokazuje da je proi-zvodnja nafte u Sjedinjenim Američkim Državama porasla više od četiri miliona barela dnevno između januara 2011. i jula ove godine. U istom razdoblju svjetska pro-izvodnja zbog neplaniranih poremećaja u snabdijevanju smanjena je 2,8 miliona ba-rela dnevno.

- Rekordna proizvodnja tekućih goriva u SAD je više nego nadoknadila učestale neplanirane poremećaje u snabdijevanju u proteklim godinama - navodi se u izvje-štaju.

Globalna potražnja za naftom porasla je ispod očekivanja u posljednjih nekoliko godina, a analitičari upozoravaju da bi na potrošnju goriva mogao negativno uticati i trgovinski spor povezan s krizom u Ukra-jini.

Sedmični izvještaj američke Vlade nije značajnije uticao na naftna tržišta, jer je pokazao pad zaliha sirove nafte u prošloj sedmici za 2,1 milion barela dok su zalihe u ključnom naftnom čvorištu u Kušingu po-rasle više od 500 hiljada barela.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) je objavila da je cijena barela njene nafte u srijedu iznosila 100,06 USD, što zna-či da je bila 24 centa viša nego prethodnog dana trgovanja.

Traži se veće prisustvo žena u IT sektoru

Razvoj internet start-up projekata u punom je jeku, ali i pored toga žene čine samo 14 odsto zaposlenih u ovom sektoru.

Samo desetak posto pokretača start-up projekata u svijetu su žene. Bilo da se radi o razvoju aplikacija ili kreiranju internet stranica, žene su u zastupljene u vrlo ma-lom broju, prenosi Deutsche Welle.

Sudeći prema podacima njemačkog Sa-veznog udruženja za informacione teh-nologije, telekomunikacije i nove medije (BITKOM) samo u posljednjih pet godina otvoreno je preko 100 hiljada novih radnih mjesta u sektoru internet tehnologije, a oko 40 hiljada radnih mjesta još nije popunjeno zbog nedostatka kvalifikovanih kandidata.

Američka preduzetnica Jess Erickson uhvatila se u koštac sa ovim problemom. Ona je prošle godine osnovala Geekettes, mrežu žena IT profesionalaca sa sjedištem u Berlinu.

Ta mreža konstantno raste, a već sada ima 700 članova u Berlinu i sedam ogranaka u drugim gradovima svijeta, uključujući Nju-jork i London.

- Geekettes želi kulturološku promjenu. Že-limo da žene odlaze na konferencije i govo-re za medije. Želimo snažno prisustvo žena u tehnološkoj industriji - kaže Erickson.

Članice mreže se redovno sastaju i organi-zuju kurseve i mentorske programe za nove članice. One takođe organizuju žensku verziju značajnih industrijskih događaja, na kojima inače dominiraju muškarci, sa-stanke s potencijalnim investitorima, cje-lodnevna takmičenja u programiranju i ta-kozvane Hackathone neke vrste 24-satnih takmičenja u razvoju softvera.

U julu je mreža Geekettes, bila domaćin Hackatona organizovanog u saradnji sa softverskim gigantom SAP-om, koji je htio povećati udio žena među svojim zapo-slenima. Cilj ove kompanije je da do 2017. godine četvrtinu menadžerskih pozicija u kompaniji zauzmu žene.

- Želimo da pronađemo mlade, talentovane žene i probudimo im zanimanje za SAP - kaže Anka Wittenberg, koja je u kompaniji SAP zadužena za raznovrsnost u kadro-vskoj politici.

Ona je sigirna da ako zaposle više žena u sektoru za razvoj softvera, biće mnogo ino-vativniji.

Erickson je takođe uvjerila i Amazon i Fa-cebook da u saradnji s Geekettesom organi-zuju takmičenje u programiranju softvera. Glavnog operativnog direktora Facebooka Sheryl Sandberg upoznala je na promociji njene knjige u Hamburgu, nakon čega su

ostale u kontaktu.

Oblast informacionih tehnologija je do-minantno muški i u SAD-u, gdje se nalaze sjedišta mnogih najvažnijih svjetskih IT kompanija.

Prema statistikama portala Statista.com, procenat muškaraca zaposlenih u Google--u ili Facebook-u je oko 70 odsto.

- Manjak žena u tehnologiji je posljedica toga što je vrlo mali procenat djevojaka zainteresovan za tehničke i kompjuterske nauke, fiziku ili tehnologiju u školama - tvrdi Stephan Pfisterer, stručnjak za tržište rada u BITKOM-u, zbog čega, kako kaže, samo pojedine od njih upisuju te fakultet-ske smjerove ili odlaze na praksu u neku od IT firmi.

Erickson žali što nije studirala tehnološke nauke. Ona je diplomirala međunarodne odnose, a master studije završila u obla-sti medija i komunikacija, a četiri godine nakon diplomiranja radila je u sektoru za odnose s javnošću i marketingu za tehno-loške start-up projekte u Berlinu i Njujorku. Često je bila suočena s predrasudama da kao žena ne zna mnogo o tehnologiji.

Međutim, danas primjećuje određene po-zitivne promjene. Primjera radi, procenat žena koje upisuju kurseve iz IT sektora na njemačkim univerzitetima se popeo na 20 odsto.

Početne plate u ovom sektoru su između 40 hiljada i 45 hiljada EUR godišnje za one koji imaju završene master studije, odnosno od 38 hiljada do 40 hiljada za one koji imaju prvostepenu diplomu.

Međutim, gotovo polovina njemačkih kom-panija očekuje da će deficit kvalifikovanih tehnoloških radnika u Njemačkoj sljedećih godina biti još veći, tako da izgledi za žene koje imaju odgovarajuće kvalifikacije za posao u IT sektoru u Njemačkoj nikad ni-jesu bili bolji.

62


Efekti Svjetskog prvenstva u fudbalu

Korist ili recesija za petu ekonomiju svijeta

Mundijal je, prema ocjeni analitičara krivac za pad poslovnih aktivnosti, pošto su mnogi gradovi dane odigravanja utakmica proglasili neradnima kako bi spriječili saobraćajne gužve i ostale logističke probleme.

63


Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Brazilu koje je, tokom mjesec dana trajanja, okupilo više od 600.000 posjetila-ca, završeno je 14. jula. Peta ekonomija svijeta je, prema

procjenama analitičara, prije mundijala bila “na raskrsnici”, bremenita usporenjem privrednog rasta i sve većom inflacijom. Očekivanja od ovog hepeninga bila su velika.

Zadovoljstvo

Brazilske vlasti ne kriju zadovoljstvo doprinosom mundijala ekonomiji zemlje. Medjutim, analitičari, koji proučavaju dugo-ročne efekte sportskih hepeninga ovog kalibra, ne dijele taj op-timizam već smatraju da je mundijal skrivio recesiju kroz koju Brazil prolazi.

Šef brazilskog turističkog biroa Embratur Visente Neto ističe da je mundijal upumpao, kako se procjenjuje, 15 milijardi dolara u brazilsku ekonomiju.

- Kada je riječ o efektima, brojke su izvanredne. Stvoreno je mi-lion radnih mesta što 15 odsto od ukupno otvorenih u Brazilu ove godine – navodi Neto.

Brazilska vlada je uložila 11 milijardi dolara u stadione i dru-ge objekte infrastrukture za Svjetsko prvenstvo i dodatne dvije milijarde u obezbjeđenje. Očekuje se da će morati da uloži doda-tne milijarde dolara za pripremu ljetnjih olimpijskih igara 2016.

Analize

Analitičar koji proučava efekte sportskih mega događaja Chris Gafney, sa Federalnog univerziteta Fluminenze u Rio de Žaneiru, smatra da su ove brojke preuveličane:

- Mislim da nijesu uložili dovoljno novca da bi stvorili trajna ra-dna mesta. U brazilskoj ekonomiji to nije mnogo novca. Radi se o ulaganju 30 milijardi dolara u ekonomiju veličine hiljadu milijardi dolara – rekao je Gafney.

Ekspert Lisa Delpi Neiroti sa univeriziteta Džordž Vašington, kaže da bi stvarne ekonomske koristi ovakvih dogadjaja mogle da budu dugoročne prirode i da se neće neposredno osetiti:

- Riječ je o transferu znanja. Ljudi uče više o ugostiteljstvu, upo-znaju se sa novim digitalnim tehnologijama. Dakle, mislim da će biti dosta pozitivnih efekata u hotelijerstvu, medijima, trgovini i marketingu – kaže Neiroti.

Gafney smatra da novac koji je investiran neće donijeti poboljša-nje većini Brazilaca:

- Svjetska prvenstva u fudbalu i olimpijske igre su odraz određe-nog poslovnog modela koji je postavljen odozgo naniže - to jest, on odgovara interesima lokalnih političkih i poslovnih elita i obez-beđuje profite medjunarodnim korporacijama – navodi on.

Lisa Delpi Neiroti nije saglasna sa prethodnim.

- Da, utrošeno je mnogo novca, ali ipak moramo da shvatimo da infrastruktura koja je izgrađena za mundijal ostaje u zemlji – sma-tra ona.

Drugi analitičai ukazuju da će mundijal vjerovatno pomoći brazil-skoj ekonomiji, ali da će takođe povečati inflaciju i javni dug.

Recesija

Prema izvještaju BBC iz Rio de Žaneira, najnovija recesija brazil-ske privrede je posljedica oštrog pada investicija i Svjetskog pr-venstva u fudbalu, koje je narušilo poslovnu aktivnost.

Najveća južnoamerička privreda pala je u drugom tromjesečju 0,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal, kada je bruto domaći proi-zvod oslabio 0,2 odsto, što znači da je zaronila u recesiju, koja se definiše kao pad privrede dva tromjesečja zaredom.

U drugom tromjesečju su investicije pale za oštrih 5,3 odsto, što je njihov najveći pad od 2008. godine, dok je industrijska proizvodnja skliznula 1,5 odsto, već četvrti kvartal zaredom, piše Jutarnji list.

Poslovna aktivnost usporila je, kažu analitičari, i zbog održavanja Svjetskog fudbalskog prvenstva u junu i julu, jer su mnogi gradovi dane odigravanja utakmica proglasili neradnima kako bi spriječili saobraćajne gužve i ostale logističke probleme.

Pojačana potrošnja turista zbog fudbalskog prvenstva nije mogla spriječiti pad privrede.

- U tom periodu je bilo više slobodnih dana nego inače, dok su mnogi tradicionalni brazilski turisti, koji nisu htjeli da svoj odmor provedu u gužvi sa navijačima, izabrali druge destinacije – navode analitičari.

64


Uvriježeno je mišljenje da je za idealno radno mjesto presu-dna samo visoka plata, ali je itekako bitno i kako se ljudi osjećaju na svojoj poziciji.

Ono što je zaista bitno kod preduzetništva je stvoriti za zaposlene radno mjesto na kojem će se osjećati zadovoljno, cijenjeno i aktiv-no, prenosi Bankar.me. Kako piše Fastcompany.com, prošlogodi-šnji Glassdoorov izbor najboljih kompanija za rad uključuje orga-nizacije raznih industrija, a ovo su pet radnih okruženja u kojima se radnici najbolje osjećaju:

Ljudi su bitni

Najuspješniji preduzetnici znaju da će kvalitetnim radnicima pri-vući druge kvalitetne radnike, ali i korisnike. Oni stoga drže visoke standarde zapošljavanja – za poslove angažuju najbolje ljude, a upravo njih dovoljno motivišu kako bi ostali u kompaniji.

Čuti zaposlene

Od zaposlenih treba tražiti ideje i savjete kako bi se i oni osjećali ključni u donošenju važnih odluka. Takođe, bitno je radnike pitati imaju li sve što im je potrebno za ostanak u kompaniji, a naravno da treba i razgovarati o problemima i rješavati ih.

Unapređivanje

Osim što preduzetnik i sama kompanija moraju stremiti ka napret-ku, ista je situacija i s radnicima. Kako zaposleni ne bi stagnirali u karijeri, kompanija ih mora slati na poslovne treninge i radionice da nauče nove stvari, ali i utvrde stare.

Snažno vođstvo

Najbolji poslodavci za vođe u kompanijama postavili su ljude koji su dostupni zaposlenima, a svoju organizaciju vode s vrlo jasnim smjerom rasta. Zadatak vođe je donijeti pravu odluku u pravo vrije-me, te zaslužiti poštovanje radnika čak i ako im odluka i nije draga.

Zaposleni su cijenjeni

Za radnike je potrebno koristiti pogodnosti i održavati prijateljsku atmosferu kako bi se osjećali dobro na radnom mjestu. Postoji mnogo načina za to, a za početak neka to bude iskreno “hvala”.

Goldman Sachs je najavio da se Michael R. Bloomberg, osni-vač Bloomberg L.P, filantrop i gradonačelnik Njujorka od 2002-2013. godine, pridružio predsjedniku Goldman Sachsa

i izvršnom direktoru Lloydu Blankfeinu, Warrenu Buffettu i dr Mi-chaelu Porteru, kao ko-predsjedavajući u savjetodavnom vijeću Goldman Sachsovog programa „10 000 malih preduzeća“. Savjet pomaže u razvoju i ocjeni rada malih preduzeća i cilj im je da po-mognu firmama da se proguraju na tržište.

Gostujući u emisiji na Bloombergovoj televiziji ’Bloomberg West’, Blankfein i Bloomberg su dali nekoliko savjeta vlasnicima malih preduzeća, kao i svima koji tek planiraju da se otisnu u preduze-tničke vode.

„Radite marljivo, a biće vam potrebno i nešto sreće, ali što marljivi-je budete radili imaćete i više sreće. I ako ne uspijete, nije kraj svi-jeta. Ne mogu da pronađem ništa zajedničko sa ljudima koji sjede i kukaju: ’Bilo je užasno’. Bilo pa prošlo, nastavite dalje, započnite novi posao već sjutradan. I budite iskreni, razmislite zašto nešto nije uspjelo, da li je u pitanju nedostatak vještina sa vaše strane, ili vi niste osoba za taj posao, ili jednostavno nije bilo pravo vrije-me. Ali ljudi nisu iskreni sami sa sobom. Ono što ja uvjek radim jeste da uzmem papir, povučem liniju kroz sredinu, sa jedne strane napišem sve pozitivne, a sa druge negativne strane, i ozbiljno pri-stupim tome. Kada završim, pocijepam papir i bacim ga, jer sam do tog momenta već razriješio u svojoj glavi, šta je realno a šta nije, šta mogu da predstavim ljudima, a šta ne“ , rekao je Michael R. Bloomberg.

Pričajući o greškama koje je pravio, Bleinkfein je rekao: „Volio bih da sam dobio savjet da ne budem zastrašen… Ali biti zastrašen i nije tako loša stvar, ukoliko ne dozvolite da vas strah parališe. On će vas natjerati da budete pripremljeni i više nego što je to neopho-dno, da se vratite u nazad i sagledate svoj rad ili ideje još koji put.

Kako zaposleni ne bi stagnirali u karijeri, kompanija ih mora slati na poslovne treninge i radionice da nauče nove stvari, ali i utvrde stare.

Idealno radno okruženje

Osjećati se zadovoljno icijenjeno

Mala preduzeća

Bloombergov savjet preduzetnicima

65


Warren Buffet bez sumnje je najuspješniji svjetski investi-tor, no za razliku od nekih, ovaj 84-godišnjak tajnu svoga uspjeha ne skriva od drugih, piše Business Insider.

Tokom mnogo decenija njegove briljantnosti u poslu, objavio je mnogo korisnih predloga za buduće investitore. Prenosimo neke od njih.

Kupovina dionice predstavlja više od cijene

Bolje kupiti odličnu kompaniju za pristojnu cijenu nego pristojnu kompaniju za odličnu cijenu.

Ne moraš biti genijalac da bi dobro investirao

Nije potrebno biti naučnik. Investiranje nije igra u kojoj pobjeđuje osoba s većim IQ-em.

Nabolje vrijeme za kupovinu kompanije je kada je ona u problemima

Najbolje što nam se događa je kada velika kompanija upadne u pri-vremene probleme. Želimo ih kupiti baš tada.

Dionice uvijek izlaze iz krize

Dugoročno gledano, sve će biti u redu s tržištem dionica. SAD su izdržale dva svjetska rata, mnoge velike sukobe, recesije i mnoge

druge finansijske “katastrofe”, a ipak je dionica Dowa porasla.

Razmišljajte dugoročno

Vaš cilj je da kao investitor racionalno uložite novac u biznis koji će vam zaradu donijeti kroz pet, deset i 20 godina. Ako dionice ne želite posjedovati 10 godina, ne trebate ih imati ni 10 minuta.

Ne treba reagovati na svaku priliku

Tržište dionica nije utakmica u kojoj, fudbalskim rječnikom, svaki put treba pucati na go. Iako “navijači” to traže, nekad treba stati na loptu i čekati novu priliku.

Vrijednost i cijena nisu isto

Cijena je ono što platiš, a vrijednost je ono što dobiješ. Bilo da se radi o dionicama ili nečemu drugom, treba kupovati kvalitetnu robu povoljne cijene.

Vrijeme će pokazati

Vrijeme je prijatelj dobrog poslovanja, a neprijatelj osrednjeg.

Najvažnija stvar

Pravilo broj 1: Nikada ne gubi novacPravilo broj 2: Ne zaboravi pravilo broj 1

Warren Buffet, najuspješniji svjetski investitor

Kako investirati

Tržište dionica nije utakmica u kojoj, fudbalskim rječnikom, svaki put treba pucati na go. Iako “navijači” to traže, nekad treba stati na loptu i čekati novu priliku.

66


Velike kompanije koriste boje kako bi njihov brend bio pre-poznatljiv svuda u svijetu, ali i kako bi kupci stekli osjećaj kvaliteta njihovih proizvoda. U brendiranju, boja ima veliki

značaj. Istraživanja su pokazala kako je čak 80 odsto vizuelnih in-formacija koje se zapamte vezano upravo uz boje. Portal Business insider objašnjava što boja označava i koji brendovi se vežu uz od-ređenu boju.

Kada kompanija koristi crvenu boju znači da želi prezentirati svoj brend moćnim, uzbudljivim i strastvenim. Koriste je Virgin, Coca - Cola i Louboutin. Zelena boja označava mladost, zdravlje i brigu za okolinu. S ovom bojom se povezuju Starbucks i Garnier.

Plava boja predstavlja povjerenje, integritet i komunikaciju. Ovu boju koriste društvene mreže Facebook, Twitter i LinkedIn. Kom-panije koje žele da njihov brend odiše luksuzom i otmjenošću ko-

Zanimljivosti

Što boja govori o vašem brendu?

riste ljubičastu boju. Tako su po ovoj boji prepoznatljivi Cadbury i Milka.

Crnu boju za prepoznatljivost koriste Chanel, Yves Saint Laurent i Gilt grupa. Ova boja označava glamur i ekskluzivnost. Žuta boja predstavlja razigranost i prijateljstvo. Nju koriste McDonald’s i IKEA.

Firme koje koriste narandžastu boju ukazuju na komunikativnost, zabavu i razigranost. Koristi je dječja mreža Nickelodeon i JBL. Roza boja predstavlja nježnost ili seksipil, zavisno o nijansi. Po toj boji je prepoznatljiv brend Victoria’s Secret i Hello Kitty. Smeđa boja predstavlja sigurnost, pouzdanost i toplinu. Koriste je M&M te UPS.

67


Najveće svjetske kompanije i njihovi brendovi su prepoznatljivi po boji svog loga.

Značenje boja

Crvena

- agresivna, energična, provokativna, privlači pažnju- dobra za industrije: hrane, tehnologije, automobila, poljoprivrede- upitna za industrije: proizvoda za domaćinstva, zdravstva- loša za industrije: energetike, finansija, avio industriju, odjeće- poznati brandovi koji je koriste: Coca Cola, Xerox, ATI

Ljubičasta

- kraljevska, sofisticirana, nostalgična, misteriozna, produhovljena- dobra za industrije: finansija, tehnologije, zdravstvo- upitna za industrije: odjeće, hrane, proizvoda za domaćinstvo, automobila

- loša za industrije: energetike, poljoprivrede- poznati brandovi koji je koriste: Orkut, Yahoo!

Plava

- pouzdana, vjerodostojna, sigurna, odgovorna- dobra za industrije: energetike, finansija, tehnologije, zdravstva, poljoprivrede- upitna za industrije: proizvoda za domaćinstvo- loša za industrije: odjeće, hrane, automobila- poznati brandovi koji je koriste: Facebook, Intel, Skype

Zelena

- bogata, zdrava, prestižna, spokojna- dobra za industrije: energetike, finansija, hrane, proizvoda za do-maćinstvo, tehnologije- upitna za industrije: zdravstva, poljoprivrede- loša za industrije: automobila, odjeće- poznati brandovi koji je koriste: Starbucks, NVIDIA

Žuta

- pozitivna, vedra, topla, motivišuća, kreativna- dobra za industrije: energetike, hrane, proizvoda za domaćinstvo- upitna za industrije: zdravstva, poljoprivrede- loša za industrije: finansija, odjeće, automobila, tehnologije- poznati brendovi koji je koriste: McDonald’s, Best Buy

Narandžasta

- vitalna, zabavna, zaigrana, bujna- dobra za industrije: tehnologije, zdravstva- upitna za industrije: hrane, proizvoda za domaćinstvo- loša za industrije: energetike, finansija, automobila, odjeće- poznati brendovi koji je koriste: Blogger, Amazon

Smeđa

- prirodna, jednostavna, izdržljiva, trajna- dobra za industrije: odjeće, automobila, poljoprivrede- upitna za industrije: energetike, hrane, proizvoda za domaćin-stvo, zdravstva- loša za industrije: finansija, tehnologije- poznati brandovi koji je koriste: UPS

Crna

- prestižna, vrijedna, bezvremenska, sofisticirana- dobra za industrije: odjeće, tehnologije, automobila- upitna za industrije: proizvoda za domaćinstvo, poljoprivrede- loša za industrije: energetike, finansija, zdravstva, hrane- poznati brendovi koji je koriste: Disney, Nike, Zara

Bijela

- čista, neokaljana, plemenita, nježna- dobra za industrije: odjeće, zdravstva- upitna za industrije: energetike, tehnologije, automobila, proizvo-da za domaćinstvo- loša za industrije: finansija, hrane- poznati brandovi koji je koriste: Apple, Mercedes

Kako god okrenete, odabir boje je jako bitan, jer ona je ono s čime će povezivati vaš brend. Bilo da se radi o proizvodu ili promotiv-nim materijalima, boja mora biti konzistentna. Boja informiše, po-boljšava memoriju i poziva na učestvovanje.

68


Čelnici Evropske Unije kazali su na najvišem političkom nivou da Evropi prijeti novo potonuće i recesija.

Nakon što su izabrali poljskog premije-ra Donalda Tuska za novog predsjednika Evropskog saveta, premijeri zemalja čla-nica u zajedničkoj su izjavi objavili kako su „ekonomski podaci potvrdili da je opo-ravak, posebno u eurozoni, slab, inflacija izuzetno niska, a nezaposlenost neprihva-tljivo visoka”.

To je političko priznanje na najvišem evropskom nivou problema na koji eko-nomski analitičari upozoravaju već neko vrijeme: Evropi preti novo potonuće u krizu i recesiju.

Iznenađujući pad BDP-a u Njemačkoj u drugom kvartalu ove godine, koliko kod malen bio, uz pad ekonomije Italije i sta-gnaciju francuske privrede vratili su strah u EU od povratka recesije i krize u eurozoni za koju se samo pre tri mjeseca mislilo da je iza njih.

Ove tri države zajedno čine više od dvije trećine ekonomije eurozone i to je razlog zašto su negativni rezultati objavljeni o av-gustu izazvali tako velik strah. Ti su poda-ci stigli i u politički nezgodnom trenutku, kada EU dovršava institucionalnu tranzici-ju i određuje prioritete i smjer kojim će se kretati u sljedećih pet godina.

Tako su se još jednom na suprotstavljenim stranama našli Njemačka, koja insistira na poštovanju strogih pravila fiskalne disci-pline koje sprovodi Evropska komisija, te Francuska i Italija, koje zahtijevaju da se ta

Evropska unija

Evropi prijeti nova recesija Premijeri zemalja članica u zajedničkoj su izjavi objavili kako su “ekonomski podaci potvrdili da je oporavak, posebno u eurozoni, slab, inflacija izuzetno niska, a nezaposlenost neprihvatljivo visoka”.

politika olabavi i dopusti veća zaduženost kako bi se investiralo u podsticanje rasta.

Njemački BDP pao je samo 0,2 odsto i oče-kuje se da će u sljedećem kvartalu rasti. Za samu Njemačku, to i nije neka alarmantna vijest, posebno ako se zna da ta država bi-lježi rekordno nisku nezaposlenost i ulazi u fazu povećanja plata. Međutim, ako nje-mačka privreda izgubi dah, to će se osjetiti u svim drugim državama EU i šire.

U Francuskoj je došlo do stagnacije, što je vladu natjeralo da snizi privredne prognoze za ovu godinu te sada umjesto rasta BDP-a od 1 odsto predviđa skromnih 0,5 posto na godišnjem nivou. “S nultom stopom rasta u drugom kvartalu, dakle stagnacijom, naša državna ekonomija se usporava i neće po-stići rast od 1 odsto kako je predviđeno prije tri mjeseca”, rekao je francuski ministar fi-nansija Michel Sapin.

Analitičari su kritikovali Francusku zbog sporosti u sprovođenju reformi i smatraju da zbog toga nisu stvoreni ni pravi uslovi za održiv rast i otvaranje novih radnih mje-sta. Francuska bi tako mogla da ima deficit od 4 odsto BDP-a i time propustiti ostvare-nje cilja iz postupka prekomjernog deficita ove godine, kako je tražila EU. Zato se mno-ge druge države, koje takođe imaju proble-ma s deficitom, a među njima je i Hrvatska, nadaju da će Evropska komisija biti blaža i imati više razumijevanja ako ne ispune zadate kriterije.

U prosjeku, privreda eurozone je stagnirala bez obzira na pad u Njemačkoj. Mario Drag-hi, šef Evropske centralne banke, upozorio je da je problem nedostatak reformi, a ne

fiskalna politika. Iako su kamate ove cen-tralne banke niže nego ikada prije, čini se da novac za ulaganja do krajnjih korisnika dolazi teško.

„Ako mladim ljudima koji žele pokrenuti neki biznis za to treba osam do devet mje-seci, to sigurno nije problem fiskalne politi-ke”, poručio je Draghi. Problemi u eurozoni imaju uticaja i izvan nje. Stoga i u Velikoj Britaniji, iako nisu njen dio, strahuju da bi nova kriza ili recesija eurozone mogla ugroziti održiv rast koji oni već bilježe. Eu-rozona je, naime, glavni trgovinski partner Velike Britanije.

Ugledni The Economist upozorava kako je uvjerenje da je kriza u eurozoni završila bila iluzija, a kao ozbiljan problem detektuje i nedostatak hrabrih političara koji bi spro-veli teške reforme. Da bi se vidjelo kako će završiti ova godina u evropskoj ekonomiji, treba pričekati, ali glavna je bojazan da bi situacija u Ukrajini i uticaj sankcija koje je EU uvela Rusiji mogli dodatno otežati situ-aciju.

Već ove jeseni vidjeće se kakvu će fiskal-nu politiku voditi Jean Claude Juncker s novom Evropskom komisijom i hoće li Angela Merkel popustiti pritiscima Fran-cuske i Italije za labaviju fiskalnu politiku na nivou EU, pogotovo sada kada se vidi da ni snažna njemačka ekonomija nije imuna na probleme. Kako je i upozorio pri predsta-vljanju izvještaja o ekonomskim kretanji-ma u EU na proljeće tadašnji povjerenik, Oli Ren, „najgore je možda iza nas”, ali opora-vak privrede na nivou cijele Unije toliko je krhak da se ne može reći da je kriza gotova.

69


Zlatari, iako nijesu „nasušna“ potreba poput mesara, obućara, krojača i sličnih zanatlija, za Podgoricu su takođe veoma važni jer, na svoj način, čine glavni grad Crne Gore prepo-

znatljivim. Poput obućarskih radnji o kojima smo pisali u prošlom broju („Sloga“ i „Napredak“), i podgorički zlatari su komšije, jer se većina nalazi u Ulici Miljana Vukova, u centru grada. Njih šest, o kojima je riječ, odolijeva vremenu, iako je proizvodnja nakita svu-da postala industrija, pa zlatarski zanat polako gubi bitku. Podgo-rički zlatari ipak opstaju u ovom poslu, jer ima još zaljubljenika u ručno rađen nakit. Tajne ovog zanata se nasljeđuju od predaka: o interesovanju mladih da se bave ovim poslom suvišno je govoriti, pa je nove majstore moguće „obezbijediti“ uglavnom iz porodice.

Podgorički zlatari (ili kujundžije kako vole za sebe da kažu jer taj izraz ima dužu „tradiciju“), prepoznatljivi su kao ugledne i vrijedne građanske porodice, što posebno dobija na težini ako se zna da ima i došljaka, to jest nemaju ovdašnje „korijene“.

Takav primjer je zlatarska porodica Nuleši, vlasnik najstarije zla-tarske radnje, ne samo u Podgorici nego i u Crnoj Gori. Otac sa-dašnjeg vlasnika Danijela Nulešija, pokojni Mikel Nuleši je iz Peći došao u Podgoricu 1967. godine. Sa suprugom je otvorio zlatarsku radnju i od tada se ova porodica zlatarstvom bavi neprekidno. Zla-tari Nuleši ne prave samo nakit, filigranski urađen njihovim vje-štim rukama, već ukrašavaju i narodne nošnje, kao i ikone (ova zlatara prije šest godina priredila i izložbu ikona ukrašenih filigra-nom). Osim porodice Nuleši, višedecenijski staž u zlatarskom za-

Predstavljamo podgoričke zanatlije sa višedecenisjkim stažom

Zlatari i časovničari opstaju uprkos novim trendovima Podgorički zlatari prepoznatljivi su kao ugledne i vrijedne građanske porodice.

natu imaju i porodice Domnik i Tuna.

I zanat časovničara ili, narodski rečeno, sajdžija je ozbiljno ugro-žen, uprkos tome što je vrijeme odavno postalo novac i što je da-našnjem čovjeku tačno vrijeme (sat) prijeko potrebno. Razlozi su poznati: loši i jeftini časovnici koje je često isplativije zamijeniti novim nego popravljati, kao i satovi na mobilnim telefonima i apa-ratima za domaćinstvo. Zato se sada u glavnom gradu Crne Gore prstima jedne ruke mogu izbrojati časovničari, a ne tako davno bilo ih je tri puta više. Ovim poslom i dalje se bave zaljubljenici poput porodice Stanić. Časovničarska radnja sa najdužim stažom u Podgorici je upravo porodice Stanić, u strogom centru Podgorice, otvorena daleke 1958. godine. Radnja Dušana Pejovića za opravku časovnika, koji je takođe veteran u ovom poslu, radi u od 1978. go-dine, dok se Šukovići ovim zanatom bave više od trideset godina.

Auto servis Dervanovića

Za razliku od zlatara i sajdžija posao auto servisera, zbog velikog broja automobila cvjeta, tako da ih ima svuda u svim djelovima grada pa i na seoskom području, kako legalanih, tako i onih drugih. Pomenućemo onaj koji je sa radom počeo prije više od tri decenije, i sinonim je za dobrog majstora - auto servis Dervanovića u Staroj varoši, tačnije na Brijegu od Morače, za koji su podgoričani kratko govorili „Kod Cana“.

B. Pejović

70


Italijanska La Repubblica objavila je u rubrici „Putovanja” repor-tažu o Kotoru iz pera saradnice Ane Marie De Luca.

- U Crnoj Gori, na otkrivanju Boke Kotorske: prirodna divota iz-među mora i planina… - piše autorka, dodajući da je Kotor pravo blago.

Luca pominje i Lovćen, i Vrmac, i mauzolej i Njegoša… opisujući svoje putovanje jadranskim draguljom.

- Prije Kotora, centar zaliva je bio Risan, zadivljujuće mjestašce koje vrijedi vidjeti: pod zaštitom je UNESCO-a i danas čuva zna-čajna svjedočanstva istorije u hramovima, zdanjima, vilama, ali iznad svega svojim čuvenim mozaicima. Za vidjeti je i Perast, sa pećinama koje čuvaju vrijedna praistorijska svjedočanstva; Lipci sa crtežima još iz bronzanog doba, koji predstavljaju sedam jelena u trku. Na kraju zaliva, evo dakle, božanstvenog grada Kotora, po-litičkog i administrativnog centra Boke Kotorske: pod zaštitom je UNESCO-a i magija kojom obavija je zaista zaprepašćujuća - piše, između ostalog, La Repubblica.

Autorka teksta Ana Maria De Luca crnogorski zaliv opisuje kao prirodnu divotu između mora i planina, blago koje čuva značajna svjedočanstva istorije u hramovima, zdanjima, vilama, pećinama...

Biser Boke u reportaži italijanskog časopisa

Magični Kotor

jul-avgust 2014

Documents