JU SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA

TEMA: OVISNOST O INTERNETU

UČENIK : Alma Aljić

Tuzla. Decembar 2012

SADRŽAJ

UVOD

1. VRSTE ONLINE (INTERNET OVISNOSTI)

1.1. Ovisnost o društvenim kontaktima 1.2. Opsjednutost online aktivnostima 1.3. Preopterećenost informacijama 1.4. Pokazatelji internet ovisnosti 1.5. Odvikavanje

2. PRIMJERI OVISNOSTI O INTERNETU

2.1. Korejski primjer ovisnosti 52.2. Mehanizam ovisnosti 6

3. INTERNET OVISNOST OD IDUĆE GODINE MENTALNI POREMEĆAJ

4. NAUČNA ISTRAŽIVANJA (DOKAZIVANJA) OVISNOSTI O INTERNETU

4.1. Ovisnost o internetu – psihološki poremećaj 4.2. Zakačeni ljudi 4.3. Smrt za ekranom 4.4. Naučiti granice 4.5. Ovisnost o internetu: poremećaj bez dijagnoze 4.6. Ovisnost o internetu utječe na mozak poput kokaina i alkohola

ZAKLJUČAK LITERATURA

2

3

34455

556

7

8

8999

1011

1314

1

UVOD

Ovisnost o internetu je jedan oblik ovisnosti o računarima i označava fenomen pretjeranog ili ekstremnog korištenja interneta u tolikoj mjeri da donosi opasnost po zdravlje.

Na engleskom govornom području naziva se "Internet addiction" poremećaj, "patološko korištenje interneta" ili "prinudno korištenje interneta".

Ta ovisnost još nije uvrštena u službenu psihijatrijsku klasifikaciju.

Ovisnici o internetu obično zanemaruju normalne navike života u cilju povećanja vremena koje provode na internetu. U ekstremnim slučajevima, virtualni svijet može služiti kao zamjena za realne socijalne kontakate. Osim toga, često se zanemaruje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (kao što su hrana i spavanje).

Često se može promatrati, da ovisnici sve više vremena moraju provesti na mreži, da bi mogli doći do svojeg zadovoljstva. Dolazi do gubitka kontrole, i korisnik više se ne može kontrolirati ili ograničiti vrijeme koje provodi na internetu.

Osim toga, često dolazi do tipičnih obrambenih mehanizama, koji se nalaze kod svih ovisnika: Oni se kreću od poricanja svoje ovisnosti i lažnog opravdanja za vlastito ponašanje. Dodatno mnogi ovisnici o internetu imaju osjećaj krivnje i ne mogu se osloboditi svoje ovisnosti vlastitom voljom.

Prema drugim osobama ovisnici skrivaju svoju ovisnost ili je neće priznati. U slučaju da je PC u kvaru dolazi do lošeg raspoloženja, nervoze razdražljivosti, nesanice i povećanog znojenja. U nekim slučajevima može se pretvoriti u lijenost i dolazi se do "saznanja" da je život bez računala besmislen.

Posebno osjetljive su osobe koje su sklone depresiji i samotnjaštvu. Kada pritisak svakodnevnog života postaje velik, dolazi do bijega u virtualni svijet. Studenti zanemaruju svoje domaće zadaće. Mnogi korisnici surfaju satima po noći pa dolaze iscrpljeni na posao ili u školu. Ponekad odu na bolovanje.

Problematika terapije protiv te vrste ovisnosti je u tome što kompletna apstinencija nije moguća. Računari i drugi elektronski mediji su predmeti svakodnevnog života. Zbog toga se u terapiji pokušava učiti savjesno korištenje medija.

U terapiji ovisnosti o internetu uključuje se buđenje interesa za sportske i druge aktivnosti u slobodno vrijeme.

2

OVISNOST O INTERNETU

Internet je mnogima nezaobilazno sredstvo za rad, zabavu ili pak druženje s prijateljima. Ipak, ovaj neograničen izvor informacija i zabave nažalost može dovesti i do pretjerivanja pri upotrebi, čak i do te mjere da se može govoriti o ovisnosti.

Koliko je vremena normalno za provođenje na internetu? Na ovo pitanje je vrlo teško odgovoriti budući da je i upotreba interneta različita – bilo da li se kod osobe radi o poslu koji je vezan uz internet i informacije, potrebi za komunikacijom s velikim brojem udaljenih ljudi i slično.

Uglavnom se svi slažu da se radi o problemu ukoliko vrijeme provedeno online počinje utjecati na vaš “offline” život – neovisno provodite li 2 sata, 8 sati, 16, ili čak i spavate pred računarom. Također, nije samo vrijeme provedeno pred računarom vrijeme na internetu – putem pametnih telefona mnogi komuniciraju s društvenim mrežama, razmjenjuju e-mailove ili se bave ostalim online aktivnostima kao i na računaru.

1. VRSTE ONLINE (INTERNET OVISNOSTI)

1.1. Ovisnost o društvenim kontaktima

Društvene mreže poput Facebooka i Twittera, IM, chat – preko interneta uvijek možete upoznati nove ljude, komunicirati sa starim poznanicima, lakše i brže dijeliti novosti i slike. Upoznavanje je puno brže, uobičajene društvene formalnosti nisu potrebne a u online svijetu svatko može biti kakav se predstavi – česte su lažne slike i izmišljeni identiteti. Gotovo je uvijek moguće naći nekog ko je trenutno dostupan za razgovor, u bilo koje doba dana i noći. Relativno je lako i postati popularan – na internetu su svi jednaki, neovisno o boji kože, starosti i izgledu.

3

1.2. Opsjednutost online aktivnostima

Bilo da se radi o sudjelovanju na aukcijama ili u webshoppingu, potrebe za stalno novim vijestima ili pak igranju zamišljenih uloga na internetu – online aktivnosti ove vrste mogu biti najbolje opisane kao opsjednutost: u ekstremnim slučajevima se stvarni život može početi vrtjeti oko online života – posao, obaveze, društveni kontakti, san – sve se zapostavlja kako bi se provelo više vremena na internetu.

Dok se online kockanje i klađenje često veže uz ovisnosti u stvarnom životu, online igre je malo teže objasniti; uglavnom se radi o osjećaju društvene pripadnosti (klanovi MMORPG igrača) te željom za natjecanjem i pomaganjem drugima (npr. Farmville – igrači pomaganjem jedni drugima omogućuju daljnje napredovanje). Također, za razliku od ostalih igara – većina ovih online igri nema kraj, napredovanje ide unedogled, a cilj igre je skupiti više bodova/odlikovanja/nadograditi svoj lik.

1.3. Preopterećenost informacijama

Osobe koje žude za znanjem na internetu nalaze nepresušan izvor informacija. No, ukoliko želja za znanjem pređe u stanje konstantno pretraživanje, istraživanje nebitnih stvari bez puno zadržavanja na njima već možemo govoriti o ovisnosti o informacijama. Čita se i istražuje sve, neovisno o uobičajenim interesima, svaka nova stranica donosi nove informacije i nove poveznice koje moraju biti dalje istražene. Često se može dogoditi da, kad se i ide “samo kratko pogledati nešto”, ostane par sati na internetu i završi na nekoj totalno desetoj temi bez da su se i našle potpune informacije o početnoj pretragi.

4

1.4. Pokazatelji internet ovisnosti

udaljavanje od porodice i prijatelja gubitak pojma o vremenu kad se nalazite online zanemarivanje izgleda i slabi rezultati u radu (uzrokovani nedostatkom vremena) zanemarivanje sna osjećaj krivice zbog vremena provedenog na internetu zaboravljanje na brige kad ste na internetu

1.5. Odvikavanje

Za razliku od ostalih ovisnosti, potpuna apstinencija nije moguća – internet je postao previše vezan uz naše živote da bi mogli reći bezuvjetno stop njegovoj upotrebi. Također, ni zabrane ne pomažu u ovom slučaju – internet nam je dostupan na svakom koraku, bilo putem pametnih telefona, internet kafića ili pak na prodajnim mjestima operatera.

Odvikavanje od pretjerane upotrebe interneta samo po sebi i ne mora biti težak proces. Štaviše, prema nekim izvorima je, za razliku od ostalih ovisnosti, ovisnost o internetu prolazna stvar – prestaje tj. upotreba interneta se spušta na normalnu razinu već nakon nekoliko mjeseci.

No, nekoliko mjeseci ovisnosti svejedno mogu ostaviti neizbrisive posljedice u životu, stoga je potrebno zainteresirati osobu za druge aktivnosti poput hobija ili aktivnosti u prirodi. Lagano nadziranje također pomaže, ukoliko već ne možemo u potpunosti ukinuti upotrebu interneta, pluginovi za preglednike poput LeechBlock-a (Firefox) ili Chrome Nanny (Chrome) omogućavaju vremenske limite ili potpuno blokiranje za određene stranice koje su dio ovisnosti.

2. PRIMJERI OVISNOSTI O INTERNETU

2.1. Korejski primjer ovisnosti

Korejske zdravstvene vlasti tvrde da je ovim poremećajem zahvaćeno 210.000 djece, od kojih bi 80 posto trebalo primati psihofarmake, lijekove za središnji živčani sistem. Prosječni korejski student provodi 23 sata tjedno igrajući se na internetu, a zapaža se i povećan broj učenika koji napuštaju škole ili radnika koji ostaju bez posla radi provođenja više vremena pred računalom.

I u prosječno slabije umreženoj Kini procjenjuju da je 13,7 posto tinejdžera, oko 10 milijuna, ovisno o internetu.

“Povećana dostupnost širokopojasnog pristupa internetu prvi je put u povijesti omogućila dobivanje trenutačnih odgovora, a od galaksije informacija dijeli nas samo pritisak na tipku ili ikonu.

5

“Nepovezanost s internetom osobito je stresna kad su ljudi u pokretu jer su suočeni s potrebom donošenja brojnih kratkoročnih odluka. Smatraju da nemaju dovoljno aktualne podatke te da nisu u stanju donijeti ispravne odluke ako ne pristupe internetu. Potreba za kontinuiranim praćenjem novosti i održavanjem kontakta s bližnjima i jest razlog goleme popularnosti uređaja poput Blackberryja, iPhonea i drugih “smartphoneova” i dlanovnika opremljenih tehnologijama za bežično spajanje.

2.2. Mehanizam ovisnosti

Poremećaj prekomjernog boravka “online” kolokvijalno je prozvan internetskom ovisnošću zbog sličnosti s pušenjem, pijenjem i kockanjem.

Nekoliko se psihijatara javno zalaže za uvrštenje te ovisnosti u službenu psihijatrijsku klasifikaciju, dok većina zasad robovanje internetu smatra podvrstom obuzeto-prisilnog poremećaja. Iako se stručnjaci još nisu dogovorili, izvjesno je da znatnom broju ljudi računar zauzima velik udio vremena u životu.

Svi izvori ovisničke stimulacije prvo izazivaju snažan ugodan osjećaj, navodeći osobu da traži nastavak stimulacije radi pribavljanja te ugode na redovnoj osnovi.

U kasnijoj fazi dolazi do pojave tolerancije, pri čemu je potrebna sve jača stimulacija da bi proizvela jednako ugodan učinak. Srodan fenomen apstinencijske krize nastaje kad prekid stimulacije dovodi do neugodnih, katkad upravo nepodnošljivih osjećaja. Ovisnike obuzima patnja, koja može poprimiti oblik depresije, tjeskobe ili gnjeva. S vremenom cilj prestaje biti postizanje ugode, već samo ublažavanje patnje. Internet je taj koji omogućuje konstantno pribavljanje potrebne stimulacije, , po čemu je kao medij jedinstven.

Budući da se internetom mnogo ljudi koristi u sklopu obavljanja poslova i obrazovanja, teško je odijeliti prekomjerno od normalnog korištenja. Mogući je kriterij upravo patnja koju izaziva odvojenost od interneta u slobodno vrijeme. Ako nema apstinencijske krize, nema ni ovisnosti jer zdravi korisnici koliko god vremena provodili online ne pate kad nisu na netu. Ovisnosti se može pristupiti lijekovima, razgovornom terapijom ili kombinacijom.

Jedan cilj terapije mora biti ublažavanje neugodnih osjećaja koji se javljaju u sklopu apstinencijske krize, dok je istovremeno potrebno osobu voditi prema smanjenju izloženosti internetu do razumne mjere. Smanjenje broja sati provedenih na internetu postaje moguće čim odvojenost od kompjutera prestane biti izrazito bolna.

6

3. INTERNET OVISNOST OD IDUĆE GODINE MENTALNI POREMEĆAJ

OVISNOST o internetu iduće će se godine naći na međunarodnoj listi mentalnih poremećaja.

Prema posljednjem istraživanju, čak 50 posto korisnika Facebooka ulogira se čim ustane iz kreveta, a njih 28 posto doslovno čim otvori oči. Dovoljno da se čovjek, ako već ništa ne poduzima, barem zamisli.

Posljednjih se godina počelo sve glasnije raspravljati o ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa mnoge ljude, posebno mlađu populaciju kojoj su društvene mreže i drugi internetski sadržaji postali način života. Ipak, od korištenja interneta kao pomoćnog sredstva pa do ovisnosti dalek je put, ističe psihologinja Ana Karlović iz Foruma za slobodu odgoja. Odluku da se internetska ovisnost svrsta na međunarodnu listu s jedne strane stoga drži pretjeranom, no s duge strane i opravdanom.

"Samo provođenje sati i sati u sjedećem položaju za ekranom je već vrlo, vrlo nezdravo, a pogotovo kad počinjemo s tom elektroničkom komunikacijom zamjenjivati sve više onu nekakvu dnevnu, uobičajenu komunikaciju uživo, licem u lice; kada umjesto da provedemo slobodno vrijeme negdje vani postajemo zombiji koji zure u ekran. Tu možemo prepoznati zametke prave ovisnosti", rekla je Karlović.

"Bez interneta se danas ne može, ali treba znati odrediti granicu"

Stručnjak za internetsku tehnologiju Ivan Brezak Brkan ističe da pružatelji usluga danas na brojne načine potiču korisnike da što dulje ostanu online, no i zaključuje kako se više i ne trebaju mnogo truditi s obzirom na to da su ljudi preko raznih tableta i pametnih telefona praktički konstantno na mreži. Ne čudi ga stoga pojam ovisnosti o internetu, no uvjeren je da se bez interneta danas ne može. Ipak, kako kaže, treba znati odrediti granicu.

"U velikoj mjeri slučajeva koji su se pokazali negativnima, znači pretjerano igranje igara ili bilo kojeg drugog servisa koji se može protumačiti kao ovisnost, radi se o pojedincima koji su internetom zamijenili nešto što je mogla biti bilo koja druga ovisnost. Mislim da je jako bitno da se mladi ne straše internetom i da bi roditelji sami trebali biti prvi koji će aktivno koristiti internetske servise kako bi zapravo znali gdje se njihovi klinci danas druže", smatra Brezak Brkan.

No ako vas virtualni život počne sve više odvlačiti od stvarnog, tu polako nastaje problem, upozorava psihologinja Karlović.

"Ta osoba se počinje više povlačiti u sebe, postaje odsutna, nezadovoljna, može čak ta vrijednost boravka za računalom i na internetu postati važnija od nekakvih privatnih kontakata u stvarnom životu, a to može utjecati i na naše radno mjesto", rekla je Karlović.

7

Stručnjaci stoga poručuju da i kod interneta, kao i kod drugih stvari, ne treba pretjerivati je on tu kako bi nam olakšao život, a ne - preuzeo kontrolu nad njim.

4. NAUČNA ISTRAŽIVANJA (DOKAZIVANJA) OVISNOSTI O INTERNETU

4.1. Ovisnost o internetu – psihološki poremećaj

O ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa mnoge ljude, a posebno djecu, govori se već godinama. Dok je nekima od nas teško »odlogirati« se s društvenih mreža, pojedinci koji pate od internetske ovisnosti imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje. Općenito, internetska ovisnost – kažu stručnjaci – ima osnovne značajke kao i bilo koja druga ovisnost. Osoba s ovim poremećajem, prema tumačenju Američkog psihijatrijskog društva, osjetit će »preokupiranost« internetom ili internetskim igricama, što podrazumijeva pojavu određenih simtoma, poput pada koncentracije i emocionalne zatvorenosti kad internet nije dostupan. Kod osobe ovisne o internetu granica tolerancije raste, pa mora provoditi sve više i više vremena na internetu da bi postigla osjećaj zadovoljstva. Uz to, javlja se gubitak interesa za ostale aktivnosti, internet se koristi da bi se popravilo loše raspoloženje, a svaki pokušaj odvikavanja završava neuspjehom. Iza ove loše navike, kao moderna dijagnostika, mogle bi zapravo stajati neurološke promjene u mozgu.

8

4.2. Zakačeni ljudi

Sve se više znanstvenih istraživanja bavi time kakvi su neurološki putevi internetske ovisnosti i kako je uopće liječiti. Prema pisanju časopisa Forbes, znanstvenici su u tim istraživanjima pokazali da osobe koje pate od internetske ovisnosti imaju jasno vidljive promjene u mozgu, i to upravo u područjima mozga koja kontroliraju pažnju, upravljanje i emocije. Mnoge od ovih promjena u mozgu jednake su onima koje se događaju u mozgu ovisnika o kokainu, heroinu i drugim supstancama.

Znanstvenici su ustanovili da kod ljudi »zakačenih« za internet postoje određene promjene u funkcioniranju sustava dopamina. Dopamin je zaslužan za to kako doživljavamo užitak i nagradu. Osobe ovisne o internetu, pokazale su studije, u nekim područjima mozga imaju manje receptora dopamina. Smatra se da bi i određene genetske varijante mogle biti krivci koji pogoduju razvoju ovisnosti o internetu.

4.3. Smrt za ekranom

Mediji su prepuni priča o stravičnim posljedicama internetske ovisnosti, od roditelja koji su ostavili dijete da umre za internetskim igrama, do djece koja su sama počinila ubojstvo pod utjecajem takvih igrica, ili zato što su im ih oduzeli. Ne radi se, međutim, samo o sjedenju za računalom i ovisnosti o internetskim igricama i društvenim mrežama. Pod lupom psihologa su svi gadgeti, uključujući i pametne telefone, tablete i druge tehnološke novitete koji omogućuju konstantan boravak »na mreži«.

4.4. Naučiti granice

Australija je bila među prvim zemljama u kojima su otvorene klinike za liječenje ovisnosti o videoigricama. Hoće li tako uskoro biti i kod nas? Psiholozi i psihijatri morat će se pozabaviti sustavnim liječenjem nove ovisnosti, a još uvijek je neizvjesno kakav bi medicinski tretman trebalo primijeniti. Postoji bojazan da liječenje ovisnosti o internetu neće biti jednostavno jer većina od nas mora se dnevno služiti internetom. Stoga stručnjaci smatraju da će liječenje ove ovisnosti biti slično liječenju ovisnosti o hrani koju se smatra najteže izlječivom. Za razliku od drugih ovisnosti, rješenje ne može biti u odbacivanju predmeta ovisnosti, već pacijenta treba naučiti kako da se njime služi u normalnim granicama. Za mnoge, upravo je to daleko teže nego se nečega jednostavno riješiti.

Neke su studije došle do zaključka da je kognitivno behavioralna terapija dobra metoda za liječenje ovog oblika ovisnosti. Ova vrsta psihoterapije poučava ljude tome kako zamijeniti štetne radnje zdravijim i produktivnijim aktivnostima. Oni koji su probali kognitivno bihevioralnu terapiju, osjetili su napredak i imali manje negativnih simptoma zbog korištenja interneta. Znanstvenici najavljuju da će se idućih mjeseci intenzivno baviti traganjem za receptom za razumno korištenje interneta i najboljim načinom liječenja ovisnosti koju je čovječanstvu donio.

9

4.5. Ovisnost o internetu: poremećaj bez dijagnoze

Internetska ovisnost tek je poremećaj u razmatranju, tj. ne može se kao takva dijagnosticirati. Radi se o skupini sindroma povezanih s opsesivno-kompulzivnim ponašanjima, u što se ubrajaju patološko kockanje, opsesivno pranje ruku i slično

Koliko često ostajete on-line dulje nego što ste planirali? Koliko često preferirate uzbuđenje koje nudi internet od onog koje vam nudi partner? Koliko često iščekujete trenutak kad ćete se uključiti on-line? Koliko često ste depresivni, razdražljivi, nervozni dok ste off-line, što prolazi kada se uključite u mrežu? Ovo su neka od pitanja iz testa (Internet Addiction Test, dostupan i na: http://counsellingresource.com/lib/quizzes/net-addiction-testing/internet-addiction / koji je razvila dr. Kimberly Young s njujorškog Sveučilišta St. Bonaventure, za koji se test tvrdi da je prvi validan i pouzdan indikator ovisnosti o internetu. Test sadrži 20 pitanja, a ponuđeni odgovori boduju se u šest kategorija - od »ne odnosi se na mene« do »uvijek«.

Test sam po sebi nije dovoljan za dijagnozu, no problemi s dijagnozom idu i dalje od testa. Ovisnost o internetu, naime, nema svoju dijagnostičku kategoriju. No i bez obzira na to, nedavno u hrvatskom medijskom prostoru aktualizirani događaji s tragičnim ishodima koji se mogu povezati uz ovisnost o internetu, nukaju barem na ponovni pogled prema tom problemu. Priznanje dvadesetdvogodišnje Alexandre V. Tobias na sudu da je tresla svoje tromjesečno dijete zbog toga što je plakalo dok je igrala FarmWille na facebooku, time ga u konačnici ubivši, ili slučaj južnokorejskog bračnog para koji je odgajajući virtualno dijete zanemario vlastito, također sa smrtnim ishodom, možda ulaze u najekstremnije oblike poremećaja, no pitanje utjecaja interneta ovdje ipak nije zanemarivo.

10

4.6. Ovisnost o internetu utječe na mozak poput kokaina i alkohola

Kod mozga korisnika interneta koji su pretjerali s 'virtualnim životom' zabilježene su promjene baš kao i kod ovisnika o alkoholu ili kokainu.

Znanstvenici su skenirali mozgove mladih ljudi ovisnih o internetu i usporedili ih s njihovim vršnjacima te su pronašli oštećenja u mozgu koja utječu na emocije, pažnju i donošenje odluka. Slične promjene uočene su i u mozgovima ovisnika o alkoholu i kokainu.

Ovo je istraživanje na tragu otkrića znanstvenika sa Sveučilišta u Worcesteru koji su utvrdili da su smartphonovi toliko 'zarazni' da mnogi korisnici čuju 'fantomske vibracije' jer su jednostavo očajni da dobiju neku novu poruku, piše The Telegraph. Znanstvenici se nadaju da će im ovo novo otkriće pomoći u tretiranju ovisnika o internetu.

Među simptome internetske ovisnosti spadaju preokupacija s internetom i online igrama, gubitak interesa za druge stvari, nemogućnost kontrole vremena koje se provodi online, osjećaj povlačenja kada nije dostupan internet itd.

Na infografici koja je objavljena na Mashabelu objašnjeno je zbog čega ljudi postaju ovisni o internetu i društvenim medijima pa tako kažu da svaka obavijest koju primimo putem Facebooka utječe na povećanu razinu dopamina – neurotransmitera u mozgu koji je povezan s osjećajima motivacije i nagrađivanja, a razina dopamina povećava se i tijekom seksa i konzumiranja droge.

11

'Riječ je o snažnom efektu kojem se teško oduprijeti', komentirala je ove podatke Judith Donath s Harvarda. Koliko je opasna ovisnost o internetu i Facebooku najbolje pokazuje podatak da je od 2000. godine do danas 'kolektivno vrijeme pažnje' u SAD-u smanjeno s dvanaest na osam sekundi, dakle zbog ovisnosti o internetu smanjena je pažnja i fokus ljudi za 40 posto, a korištenje sličnog testa pokazalo je da vrijeme fokusa, odnosno pažnje zlatnih ribica iznosi devet sekundi, dakle više nego kod ljudi.

U istom razdoblju vrijeme koje tinejdžeri provode ispred ekrana povećalo se za čak 104 posto – s 3,43 na 7 sati dnevno, a danas ljudi prosječno provode 8,5 sati ispred raznih ekrana (mobiteli, tablet, televizori, računala), dok količina vremena koje se dnevno potroši na čitanje novina i drugih tiskanih medija iznosi samo dvadeset minuta.

Na Tweetsmarteru posebno ističu kako smo posljednjih godina postali 'internetski zombiji' te osobe koje su ovisne o internetu imaju 10-20 posto manja područja u mozgu zadužena za emocije, govor, pamćenje i motoričke kontrole, a zanimljivo je da korisnici Facebooka s većim brojem prijatelja na ovoj društvenoj mreži (prosječno 229) imaju razvijenije područje u mozgu za emocije i društveno ponašanje.

Dr. Aboujaoude sa Stanforda koji godina proučava ovisnost o internetu upozorava na još jednu alarmantnu činjenicu – rezultati testiranja koje je proveo na ovisnicima o internetu slični su rezultatima osoba koje pate od poremećaja višestrukih ličnosti!

Liječenje ove ovisnosti iznimno je teško jer je internet postao naša svakodnevnica te veliki broj ljudi ne može zamisliti svoj poslovni i privatni život bez interneta, a jedan od preporučenih tretmana za liječenje je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT). Njen je cilj 'preuzimanje kontrole nad korištenjem računala', povećanje motivacije, društvenih aktivnosti, seksualnih funkcija i povećanje offline aktivnosti.

12

ZAKLJUČAK

Iz priloženog se da zaključiti da ovisnost o internetu je jedan oblik ovisnosti o računarima i označava fenomen pretjeranog ili ekstremnog korištenja interneta u tolikoj mjeri da donosi opasnost po zdravlje.

Činjenica je da Internet mnogima predstavlja nezaobilazno sredstvo za rad, zabavu ili pak druženje s prijateljima. Ipak, ovaj neograničen izvor informacija i zabave nažalost može dovesti i do pretjerivanja pri upotrebi, čak i do te mjere da se može govoriti o ovisnosti.

Uglavnom se svi stručnjaci slažu da se radi o problemu ukoliko vrijeme provedeno online počinje utjecati na vaš “offline” život – neovisno provodite li 2 sata, 8 sati, 16, ili čak i spavate pred računarom. Također, nije samo vrijeme provedeno pred računarom vrijeme na internetu – putem pametnih telefona mnogi komuniciraju s društvenim mrežama, razmjenjuju e-mailove ili se bave ostalim online aktivnostima kao i na računaru.

Bilo da se radi o sudjelovanju na aukcijama ili u webshoppingu, potrebe za stalno novim vijestima ili pak igranju zamišljenih uloga na internetu – online aktivnosti ove vrste mogu biti najbolje opisane kao opsjednutost: u ekstremnim slučajevima se stvarni život može početi vrtjeti oko online života – posao, obaveze, društveni kontakti, san – sve se zapostavlja kako bi se provelo više vremena na internetu.

Odvikavanje od pretjerane upotrebe interneta samo po sebi i ne mora biti težak proces. Štaviše, prema nekim izvorima je, za razliku od ostalih ovisnosti, ovisnost o internetu prolazna stvar – prestaje tj. upotreba interneta se spušta na normalnu razinu već nakon nekoliko mjeseci.

13

LITERATURA

1. www.proprofs.com 2. www.lepoglava.net 3. https://sites.google.com/site/opasnostnainternetu/ 4. www.amoic.hr/OVISNOST-O-INTERNETU 5. www.dugirat.com 6. www.bug.hr 7. www.tehnografija.net 8. www.hr.wikipedia.org/wiki/Ovisnost_o_Internetu

14