jp elektroprivreda babino selo_esss... · ustavom nisu izriĉito dodijeljene institucijama bih,...

PRELIMINARNA STUDIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ I

DRUŠTVO

5BX249575

Mart 2016

Rev. 3

Lokacija elektrane

JP ELEKTROPRIVREDA Bosna i Hercegovina d.d. Sarajevo

Babino Selo Studija izvodljivosti Konsultantski ugovor.: C31299/WBES-2014-06-01

Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo

BS/EA/0/R/0040-0

HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 1

Copyright © Pöyry Energy GmbH

Kontakt

Pöyry Energy GmbH

Rainerstraße 29

5020 Salzburg

Austrija

Miroslav Marence ili Peter Steyrer

Voditelj projekta Rukovoditelj sektora za hidroinţinjering

Mobile: +43 664 5459553 Mobile: +43 664 5446479

[email protected] [email protected]

Autori

Bijedić Adnan ENOVA

Đug Samir ENOVA

Fejzić Ines ENOVA

Golub Dragojla ENOVA

Lagler Martin PE

Maretić Tiro Maja ENOVA

Silajdţić Fethi ENOVA

Tabaković Lejla ENOVA

Bajrović Samir ENOVA

Weilguni Herbert PE

Zwahlen Robert PE

Tim za podršku

Jaćimovska Maja ENOVA

Mehmedović Ajla ENOVA

RodićAnela ENOVA

Odobrenje Klijenta

Prezime i ime Preduzeće Potpis Datum

Karović Enisa JP EPBiH

Predstavnik JPP JP EPBiH

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]



Predgovor

Ovaj izvještaj pripremilo je preduzeće Pöyry Energy GmbH (“Pöyry”) za JP

Elektroprivredu BiH d.d. Sarajevo (“JP EPBiH”) u skladu sa Ugovorom o

konsultantskim uslugama koji su strane potpisale. Ovaj je izvještaj djelimiĉno zasnovan

na informacijama koje nisu pod kontrolom preduzeća Pöyry.

Sve informacije u ovom izvještaju su povjerljive prirode i Korisnik ih moţe koristiti i

objaviti samo u skladu sa uslovima i pravilima utvrĊenim u Ugovoru.

Sva prava su zadrţana. Ni sam dokument ni dijelovi dokumenta ne smiju se kopirati ili

umnoţavati bez pismenog odobrenja preduzeća



Sadržaj

1 UVOD 6

1.1 Podaci o zemlji 6 1.2 Podaci o Projektu 7 1.3 Procjena utjecaja na okoliš i društvo 8 1.4 Svrha Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo 9

2 OPIS PROJEKTA: ALTERNATIVNA RJEŠENJA PROJEKTA I OPIS ODABRANE

ALTERNATIVE 11

2.1 Odabir Projektnog rješenja 11 2.2 Opis odabrane alternative “1Aa” 12

2.2.1 Lokacija i opis brane 13 2.2.2 Derivacioni tunel 13 2.3 Kratak pregled procesa uĉešća javnosti 14

3 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 16

3.1 Pravni i institucionalni okvir u BiH i FBiH 16 3.2 Okolišna i socijalna politika EBRD-a 16

3.2.1 Postupak pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne dozvole u

FBiH 19

4 IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ I SOCIJALNA PITANJA

20

4.1 Utjecaji na okoliš 20 4.1.1 Utjecaji na kvalitet zraka 20 4.1.2 Utjecaji na mikro klimu 21

4.1.3 Distribucija buke 22 4.1.4 Utjecaj na površinske vode 24

4.1.5 Utjecaji na podzemne vode 26 4.1.6 Rizik od razvijanja geodinamiĉkih procesa 26

4.1.7 Utjecaji na tlo 27

4.1.8 Utjecaji na (polu) kopnenu floru, faunu i staništa 28

4.1.9 Utjecaji na ihtiofaunu i vodena staništa 30 4.1.10 Utjecaj na krajolik i vizualni utisak 34 4.2 Socio-ekonomski utjecaji 35 4.2.1 Otkup zemljišta i fiziĉko raseljavanje 35 4.2.2 Ekonomsko raseljavanje 35

4.2.3 Ograniĉenje korištenja zemljišta i štete na privatnoj imovini 36 4.2.4 Utjecaji na kulturno naslijeĊe 36 4.2.5 Ograniĉenje pristupa 37 4.2.6 Utjecaji na uslove ţivota lokalnih zajednica 37 4.2.7 Oštećenja puteva i utjecaji na saobraćaj 37

4.2.8 Gubitak prirodnih resursa 39

4.2.9 Utjecaji na pristupaĉnost resursa 39

4.2.10 Zapošljavanje i doprinos ekonomiji 41



4.2.11 Utjecaji na zdravlje, liĉnu i opću sigurnost graĊana 41

4.2.12 Utjecaji na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 44 4.3 Kumulativni utjecaji 46 4.4 Utjecaji na regionalnom i nacionalnom nivou 49

4.5 Okolišne i socijalne mogućnosti 50 4.6 Pregled rezultata 50

5 DETALJAN PLAN RADA ZA PROCJENU OKOLIŠNOG I SOCIJALNOG

UTJECAJA 63

5.1 Opis aktivnosti, dodatni podaci koji se moraju prikupiti i ostale neophodne studije 63

5.1.1 OdreĊivanje ekološki prihvatljivog protoka 63 5.1.2 Analiza kvaliteta vode 64

5.1.3 Program geoloških i geotehniĉkih istraživanja 65 5.1.4 Mapiranje flore i faune 66 5.1.5 Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni u slivu rijeke Vrbas 66 5.1.6 Dostupnost resursa – Vodosnabdijevanje 67

5.1.7 Studija procjene socijalnih utjecaja, otkup zemljišta i plan obnavljanja sredstava za

život 67 5.2 Vremenski rokovi za aktivnosti 67

6 ZAKLJUĈCI 70

ANEKSI 71

ANEKS 1 – DETALJAN PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 71

1 INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 71

1.1 PREGLED KLJUĈNIH OKOLIŠNIH I SOCIJALNIH ZAKONA 74 1.1.1 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita okoliša 74

1.1.2 Zakoni kojima se ureĊuje prostorno planiranje, graĊenje i održavanje cesta i

upravljanje 75

1.1.3 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu, radniĉka i socijalna

pitanja 76 1.1.4 Zakoni kojima se ureĊuje otkup zemljišta i preseljavanje 77

1.2 KONKRETNI OKOLIŠNI ZAHTJEVI 78

2 EU DIREKTIVA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ (EIA) I POSTUPAK

IZDAVANJA OKOLIŠNIH DOZVOLA U FBIH 79

2.1 Transponiranje EIA Direktive u zakone FBiH 82 2.2 Analiza razlika izmeĊu EIA Direktive i FBiH zakona 83

2.3 POSTUPCI ZA PRIBAVLJANJE URBANISTIĈKE SAGLASNOSTI,

GRAĐEVINSKE DOZVOLE I UPOTREBNE DOZVOLE U FBiH 86

2.3.1 Relevantni dokumenti neophodni na gradilištima 87

3 MMI POLITIKE I STANDARDI 88

3.1 Okolišna i socijalna politika EBRD-a 88

3.2 Smjernice Grupe Svjetske banke za okoliš, zdravlje i sigurnost 88 3.3 Važeći EU regulatorni okvir 89



3.3.1 EIA Direktiva i Direktive za zaštitu okoliša 89

3.3.2 Direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu (OHS) 89 3.4 Važeći nacionalni, EU i meĊunarodni standardi i smjernice 91 3.5 ICOLD standardi 92

4 LITERATURA I REFERENCE 94

ANEKS 2 – INFORMATIVNI LETAK O PROJEKTU 97

Slike

Slika1: Administrativna organizacija BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu .......................... 6

Slika 2: Lokacija HE Babino Selo (Izvor: Poĉetni izvještaj, Pöyry 2015.) ........................................... 8 Slika3: Tlocrt projekta prema izabranoj alternativi “1Aa” .................................................................. 14 Slika4: LokacijaHE Babino Selo i projekti u podruĉju nizvodno ....................................................... 48 Slika 5.: Lokacije za uzimanje uzoraka za analizu kvaliteta vode ....................................................... 64 Slika 6: EIA proces u FBiH za pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena okolišnog utjecaja

.............................................................................................................................................................. 81

Tabele

Tabela1: Kratka analiza razlika izmeĊu zahtjeva EBRD-a i FBiH ...................................................... 19 Tabela2: Nivoi buke graĊevinske opreme ............................................................................................ 23

Tabela 3: Najvaţniji parametri HE u podslivu rijeke Vrbas, postojeći i planirani .............................. 46 Tabela4: Postojeće i planirane akumulacije u podslivu rijeke Vrbas ................................................... 47

Tabela 5: Tabela sa pregledom rezultata analize (rezultata analize obuhvata utjecaja) ....................... 62 Tabela 6: Rokovi za aktivnosti u ESIA fazi ......................................................................................... 69

Tabela 7: Institucije relevantne za Projekat ......................................................................................... 73 Tabela 8: Stanje transponiranja EIA Direktive u zakone FBiH ........................................................... 82 Tabela 9: EIA postupci prema EIA Direktivi i u skladu sa zakonima FBiH ....................................... 85



1 UVOD

U svjetlu sve intenzivnijih napora Evropske unije da osigura odrţivo, ĉisto i nezavisno

energetsko okruţenje, Bosna i Hercegovina (BiH) ima potencijal da ubuduće znaĉajno

doprinese evropskom energetskom sektoru. Trenutno je iskorišteno manje od 50% hidro

potencijala u BiH.

1.1 Podaci o zemlji

U skladu sa Općim mirovnim sporazumom za BiH, koji je potpisan u Dejtonu 21.

novembra 1995. godine, Bosna i Hercegovina (BIH) se sastoji iz dva entiteta: Federacija

BiH (FBiH). Arbitraţnom odlukom od 5.marta 1999. godine je Brĉko Distrikt (BD)

osnovan kao zasebna administrativna jedinica pod iskljuĉivim suverenitetom drţave.

Slika1: Administrativna organizacija BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu

Centralna vlada na nivou BiH dobila je ograniĉene ovlasti prema Dejtonskom

mirovnom sporazumu iz 1995.g., s obzirom na to da sve funkcije i ovlasti vlade koje

Ustavom nisu izriĉito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima. Uticaj i

ovlasti drţavne vlade ograniĉene su na koordinaciju meĊunarodne saradnje i sliĉne

obaveze, te su trenutno najvaţnije aktivnosti kreiranja politika, ukljuĉujući i energetski

sektor, u nadleţnosti entiteta.

FBiH se sastoji od 10 (deset) kantona od kojih svaki ima svoju vladu i usvaja vlastite

zakone (koji su usklaĊeni sa zakonima FBiH). Opštine u FBiH i RS obiĉno vrše svoje

ovlasti putem razliĉitih općinskih sektora. FBiH je podijeljena na 79 opština, RS ima 62

opštine dok je grad Brĉko zasebna administrativna jedinica - Distrikt .1

1Izvještaj o stanju okoliša u Bosnii Hercegovini iz 2012, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i

Hercegovine



1.2 Podaci o Projektu

U svojoj Odluci od 15. februara 2010.g, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (Vlada

FBiH) je utvrdila prioritetne projekte proizvodnje energije koji bi osigurali dugoroĉnu

odrţivost energetskog sektora u FBiH. Izgradnja hidroelektrane Babino Selo (Projekat)

utvrĊena je kao prioritet i oĉekuje se da će, zajedno sa drugim prioritetnim projektima,

osigurati dugoroĉnu sigurnost snabdijevanje elektriĉnom energijom u smislu pokrivanja

budućeg deficita struje i energije koji će nastati kao rezultat zatvaranja termoelektrana u

FBiH i osigurati poloţaj FBiH na regionalnom i meĊunarodnom trţištu struje.

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (EP BiH) je javno komunalno preduzeće nadleţno

za proizvodnju, distribuciju i prodaju elektriĉne energije. Strategija EP BiH je

usmjerena na: (i) osiguranje kontinuiranog i neprekidnog snabdijevanja elektriĉnom

energijom; (ii) veći udio obnovljive energije u proizvodnji elektriĉne energije u BiH i

(iii) unapreĊenje efikasnosti i pouzdanosti jedinica termalne energije i osiguranje

poštivanja standarda EU o emisijama. Vaţan element strategije EP BiH je efikasno

korištenje vodenih resursa i razvoj novih kapaciteta hidro energije.

Iskorištenost hidro energije sliva rijeke Vrbas analizirana je u razliĉitim studijama.

Prvielaborat je završen 1987.g, a pripremili su gaEnergoinvestd.d. Sarajevo i

Zavodzavodoprivredud.d. Sarajevo. Predloţeno tehniĉko rješenje za HE Babino Selo u

okviru ovog elaborata ostalo je relativno nepromijenjeno sve do danas.

U 2013.g. je završena najnovija studija koju je izradio COWI AS/Norveška, a

finansirala Svjetska Banka. Ova studija je zapravo bila aţurirana verzija elaborata iz

1987.g. Od prethodne studije je prošlo 25 godina tokom kojih je došlo do mnogih

promjena u društvenim, ekološkim, ekonomskim, pravnim i drugim okolnostima. Cilj

ove temeljite analize situacije koju je proveo COWI bio je da se ocijene razliĉite

mogućnosti razvoja za vodne resurse i hidro energiju sliva rijeke Vrbas. Jedan zakljuĉak

studije iz 2013.g. bio je da su prosjeĉni godišnji protok, a time i godišnje generiranje

vjerovatno manji nego što se pretpostavljalo u prethodnoj studiji. Drugo, kao

potencijalni problem je istaknuto brţe nakupljanje sedimenata u planiranim

akumulacijama.

Kao sljedeći korak u razvoju HE Babino Selo,EP BiH je odluĉila da sa konsultantskom

kućom ugovori pripremu sveobuhvatne Studije izvodljivosti projekta, ukljuĉujući

ocjenu o utjecaju na okoliš i socijalna pitanja u skladu sa standardima EU. Studiju

izvodljivosti podrţava Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Nakon provedenog postupka tendera, EP je za izradu Studije izvodljivosti odabrala

Pöyry Energy Gmbh (Pöyry).

Planirana lokacija za HE Babino Selo se nalazi blizu grada Donji Vakuf, nekih 7 km

uzvodno, na rijeci Vrbas, koja je jedna od najvaţnijih pritoka rijeke Save.

Rijeka Vrbas se cijelim svojim tokom nalazi na teritoriji BiH, a teĉe u pravcu jug-sjever.

Poĉinje blizu Gornjeg Vakufa, a sam izvor je u podruĉju Vranice na planini Sćit (1.949

m n.v.). Rijeka Vrbas je duga oko 239 km i prolazi kroz gradove Bugojno, DonjiVakuf,

Jajce, Banja Luka i blizu sela Srbac se ulijeva u rijeku Savu. Sliv obuhvata oko 6.386

km².2

2Izvor: Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022.(2010.)



Slika 2: Lokacija HE Babino Selo (Izvor: Poĉetni izvještaj, Pöyry 2015.)

1.3 Procjena utjecaja na okoliš i društvo

Pöyry Energy GmbH (Pöyry) je od EP BiH dobio zadatak da provede Studiju

izvodljivosti (SI) za planiranu HE Babino Selo Project. Sastavni dio SI je procjena

utjecaja na okoliš i društvo Projekta koju su proveli konsultanti i inţinjeri konsultantske

kuće Enova, (Konsultant), koja ima konsultantski ugovor sa preduzećem Pöyry.

Procjena utjecaja na okoliš i društvo (engl. Environmental and Social Impact

Assessment - ESIA) je sistematski postupak predviĊanja i procjene mogućih utjecaja

projekta na okolišne, socijalne/socio-ekonomske uslove. Provedbom ove procjene

osigurava se adekvatno postupanje u odnosu na moguće utjecaje na okoliš u najranijoj

fazi odluĉivanja, uzimajući u obzir ekonomske i socijalne faktore.

ESIA se provodi u skladu sa sljedećim propisima:

Zakon o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09);

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na

okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad

samo ako imaju okolišnu dozvolu(Sluţbene novine FBiH, br. 19/04);

Direktiva 2011/92/EUo procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata

na okoliš (EIA Direktiva), koja je izmijenjena i dopunjena Direktiva

2014/52/EU; i

Okolišna i socijalna politika EBRD-a iz 2014.g. i provedbeni zahtjevi.

Konkretni ciljevi provedbe procjene ESIA su:

Osigurati utvrĊivanje mogućih znaĉajnih pozitivnih i negativnih utjecaja na

okoliš i socijalna pitanja;

Iskoristiti pozitivne aspekte i prednosti, ublaţiti negativne utjecaje i izbjeći

ozbiljne i nepopravljive štete za okoliš i ljude;

Pripremiti plan upravljanja i monitoringa okolišnih i socijalnih pitanja za

projekat kako bi se osigurali gore navedeni ciljevi;



Osigurati da se pri odluĉivanju o izgradnji HE uzmu u obzir okolišni i socijalni

faktori;

Upoznati javnost sa predloţenim projektom i osigurati efektivno uĉešće i

ukljuĉenost svih relevantnih zainteresiranih grupa.

U skladu sa pretpostavkama utvrĊenim u Projektnom zadatku, Konsultant će procjenu

okolišno-socijalnog utjecaja provesti u dvije faze:

Faza 1: Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo (engl.

Environmental and Social Scoping Study (ESSS));

Faza 2: Procjena utjecaja na okoliš i društvo (engl. Environmental and Social

Impact Assessment (ESIA)).

Rezultat faze 1 je Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo (ESSS) koja

će ukljuĉivati detaljni plan rada za procjenu ESIA, sa vremenskim rasporedom

aktivnosti i druge neophodne studije kao i prikupljanje podataka koji se pokaţu

neophodnim na osnovu analize neusklaĊenosti. Ovom procjenom će biti utvrĊen

obuhvat okolišno-socijalnog utjecaja, ukljuĉujući opis potrebnih okolišnih i socijalnih

pitanja koja treba uzeti u obzir, metodologiju i model koji će se koristiti, te dodatne

potrebe za prikupljanjem podataka, kao i alternative koje treba uzeti u obzir i mjere

ublaţavanja koje treba ispitati u okviru procjene ESIA.

Rezultat faze 2 je Procjena utjecaja na okoliš i društvo u kojoj će biti utvrĊeni tehniĉki,

socijalni i okolišni parametri i odreĊeni i procijenjeni utjecaji za predloţeni Projekat, te

alternativni scenariji.

Ova faza će ukljuĉivati Plan za upravljanje i praćenje okolišnih i socijalnih pitanja

(ESMMP), utvrĊivanjem neophodnih radnji koje je potrebno provesti s ciljem

ublaţavanja utjecaja na okolišna i socijalna pitanja koje će biti integrirane u idejno

rješenje kao i neophodnih mjera za praćenje. U ovoj fazi će takoĊer biti utvrĊene

odgovornosti za provedbu kao i nadzor za utvrĊene mjere ublaţavanja i praćenja,

ukljuĉujući procjenu ulaganja, odnosno potrebnog operativnog budţeta.

Plan upravljanja otpadom, ukljuĉujući otpad sa gradilišta, izbor deponija i alternativa za

ponovno korištenje takoĊer treba pripremiti u okviru ove faze.

Tokom faze 2, bit će izraĊen Plan otkupa zemljišta i ponovnog uspostavljanja sredstava

za ţivot.

1.4 Svrha Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo

ESSS je prva faza cjelokupnog procesa provedbe procjene. Glavna svrha ove procjene

je da se utvrde potencijalni utjecaji predloţenog projekta koji će biti detaljno ocijenjeni

tokom Faze 2, koji su utjecaji znaĉajni i najvaţniji kao i geografska podruĉja utjecaja

koja će biti uzeta u obzir za sve pojedinaĉne okolišne i socijalne parametre, te

konsultacije sa osobama pogoĊenim projektom i drugim zainteresiranim stranama.

ESSS će koristiti ispitivanje, analizu obuhvatai utvrĊivanje polaznih parametara koji su

znaĉajni za Projekat. Potencijalno znaĉajni utjecaji utvrĊeni tokom Faze 1 bit će

predmet procjeneu procesu provedbe Procjene okolišno-socijalnog utjecaja.

Analiza obuhvataje postupak koji pomaţe u odreĊivanju pravca i teţišta procjene ESIA,

pri ĉemu se odluĉuje o nizu okolišnih pitanja i pojedinosti koje će biti ukljuĉene u

procjenu, u konsultacijama sa svim relevantnim zainteresiranim stranama (EBRD,

EPBiH, nadleţno ministarstvo itd.).



Analizu obuhvataje neophodno provesti kako bi se objektivno utvrdili potencijalni

utjecaji izgradnje HE na brojne okolišne elemente na osnovu konsultacija sa nizom

tijela nadleţnih za okoliš.

Polazne informacije prikupljene tokom faze analize obuhvatapruţaju opis okolišnih,

socijalnih i socio-ekonomskih uslova, ukljuĉujući informacije o korisnicima, za koje se

oĉekuje da će biti izloţeni znaĉajnim utjecajima.

Informacije o polaznim uslovima se pruţaju imajući u vidu sljedeće ciljeve:

Identifikacija okolišnih, socijalnih i socio-ekonomskih kljuĉnih aspekata u

okviru podruĉja koje bi moglo biti obuhvaćeno projektom i ugroţenih uslova i

objekata;

Pruţanje polaznih podataka u svrhu kasnijeg predviĊanja i procjene mogućih

utjecaja;

Potkrepljivanje zakljuĉaka koji se odnose na vaţnosti, vrijednosti,

osjetljivost/ugroţenost prirodnog i društvenog okruţenja i korisnika.



2 OPIS PROJEKTA: ALTERNATIVNA RJEŠENJA PROJEKTA I OPIS

ODABRANE ALTERNATIVE

Predloţena lokacija HE Babino Selo nalazi se u blizini grada DonjiVakuf, na rijeci

Vrbas, jednoj od pritoka rijeke Sava. Rijeka Vrbas se cijelim svojim tokom nalazi na

teritoriji BiH, a duga je oko 239 km, a njeno vodno podruĉje obuhvata 6,386km2.3

Iskorištenost hidroenergije rijeke Vrbas analizirana je putem razliĉitih studija. Najnoviju

studiju koju je finansirala Svjetska Banka proveo je COWI AS4 (Norveška) u 2013.

godini). Ova analiza “Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas”

(COWI, 2013) zapravo je predstavljala aţuriranu analizu elaborata “Osnov upravljanja

vodnim resursima sliva rijeke Vrbas”, koju su u 1987.g. proveli Energoinvest” d.d.

Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo. (U tim studijama je predviĊena

izgradnja velike brane (od teškog betona, duţine 155 m sa vijencem širokim 5 metara, i

ukupnom visinom od 36 m) uzvodno od sela Babin Potok, sa velikom akumulacijom (sa

kapacitetom od 8,1 hm3).

MeĊutim, izgradnja HE prema prijedlogu iz Integralne vodno-energetske studije razvoja

sliva rijeke Vrbas (COWI AS, 2013.) i Osnove upravljanja vodnim resursima sliva

rijeke Vrbas (Energoinvest” d.d. Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, 1987.)

dovela bi do potopljavanja znaĉajnog obuhvata stambenog i poljoprivrednog zemljišta u

dolini rijeke Vrbas, što se smatralo najvaţnijim negativnim utjecajem i potencijalnim

faktorom zbog kojeg projekat ne bi bio odobren. Iz ovog razloga, je u Studiji

izvodljivosti za planiranu HE Babino Selo5identificirano i ocijenjeno nekoliko

alternativa, te ispitana opcija nepoduzimanja nikakvih aktivnosti, koja ne podrazumijeva

izgradnju i rad HE Babino Selo.

2.1 Odabir Projektnog rješenja

Nekoliko alternativa je razmatrano, detaljno analizirano i opisano u MeĊuizvještaju 1,

koji je dostavljen EP BiH u novembru 2015.g. (dostupan po zahtjevu interesnih grupa).

Alternative su razmatrane na osnovu tehniĉkih, ekonomskih, okolišnih i socijalnih

kriterija, kako je opisano u daljem tekstu.

Za ocjenu alternativa sa tehniĉkog i ekonomskog aspekta korištena je matrica

višestrukih kriterija, uzimajući u obzir sljedeće:

1. Najviši nivo proizvodnje energije,

2. Najniţi troškovi ulaganja,

3. Najniţi konkretni troškovi,

4. Elektroenergetska fleksibilnost,

5. Rizici izgradnje, itd.

S ciljem ocjene utjecaja/prednosti na okoliš i društvo razmatranih mogućnosti, analiza

višestrukih kriterija je korištena i za analizu sljedećih aspekata:

3Izvor: Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022. (2010.)

4 COWI AS, Norveška, Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas, 2013.g.

5Ovaj dokument Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo predstavlja prvi dio dokumenta Studije

procjene utjecaja na okoliš i društvo koji se izraĊuje u okviru Studije izvodljivosti za planiranu HE Babino Selo



1. Fiziĉko okruţenje: (klima, kvalitet zraka i mikro klima, kvalitet vode/sedimenti,

krajolik);

2. Biološko okruţenje (ţivot u vodi, kopnena fauna/flora, ugroţena staništa,

zaštićena podruĉja);

3. Ljudski faktor (preseljavanje, gubitak zemljišta, korištenje vode (snabdijevanje

vodom, navodnjavanje, rekreacija, uzgoj ribe, kulturološka pitanja, etniĉka

pitanja);

4. Aspekti vezani za izgradnju (zdravlje i sigurnost (ukljuĉujući zdravlje

stanovništva i oboljenja vezana za vodu, zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te

zaštitu zdravlja i sigurnost zajednice, zaštitu od poplava) rad i zapošljavanje,

buka i vibracije, kvalitet zraka, saobraćaj i infrastrukturu, prihvatanje meĊu

pripadnicima zajednice).

Općenito govoreći, izgradnja HE Babino Selo, naroĉito podizanje brane, donosi

promjene u ekosistemu rijeke Vrbas (cjepkanje staništa).

Dio prirodnog toka bit će pretvoren u akumulaciju (ili umjetno jezero), što će dovesti do

promjena u hidrološkim i ekološkim karakteristikama u ovom dijelu rijeke Vrbas. Sa

okolišnog i socijalnog stanovišta, glavni faktor od kojeg zavisi utjecaj datih alternativa

je nivo akumulacije, a time i veliĉina akumulacije i plavljenog podruĉja

Na osnovu ocjene alternativau odnosu na tehniĉke, finansijske, okolišne i socijalne

kriterije, kako je opširno predstavljeno u MeĊuizvještaju 1, EP BiH je odluĉila da dalje

radi na razvoju alternative“1Aa” u skladu sa Projektnim zadatkom.

Stoga su u pogledu odabrane alternative “1Aa” izraĊena sljedeća poglavlja: Poglavlje 4

– Identifikacija potencijalnih okolišnih i socijalnih utjecaja i Poglavlje 5 – Detaljni plan

rada za procjenu ESIA.

2.2 Opis odabrane alternative “1Aa”

Lokacija brane ostaje nepromijenjena u samom kanjonu u poreĊenju sa prvobitnim

rješenjem iz 1987.g, ali će biti znatno manje visine kako bi se izbjeglo plavljenje

postojeće magistralne ceste M5 (E661) (nivo potpune snabdjevenosti FSL=487m n.v.).

Za odrţavanje kontinuiteta protoka vode predviĊena je riblja staza sa okomitim utorom

kako bi se osigurao protok vode u dijelu rijeke izmeĊu brane i iza brane. Kraj

akumulacije bit će u blizini drvenog mosta uzvodno od kanjona. Lokacija HE ostaje

nepromijenjena u odnosu na rješenje iz 1987.

Za alternativu “1” je planiran gumeni preljev, a moguć je i preljev sa radijalnim

zaklopcima. Za zaštitu od poplava je predviĊen dio ustave širine 35,00 m i sa

lukobranima nagiba 1.1. Maksimalna visina gumenog preljeva je 4,75 m. Ispred preljeva

je planiran betonski temelj duţine 25,00 m, sa injekcijskom zavjesom na uzvodnom

kraju kako bi se izbjeglo curenje ispod preljeva.

Zbog male razlike u visini izmeĊu krune preljeva i donje vode umjesto buĉnice bit će

dovoljno slapište sa kamenom podlogom.

Na temeljima preljeva je planirana kontrolna galerija sa poveznicom sa desnom obalom.

Iz ove galerije će se bušiti rupe za odvod. Odvodne vode će se mjeriti i upumpavati u

donje vode.

Za ĉišćenje akumulacije bit će postavljen ispusni kanal na dnu na lijevoj strani,

neposredno ispred graĊevine vodozahvata. Ispusni kanal je kombiniran sa pristupom

ribljoj stazi sa vertikalnim utorom.



Za povezivanje strojarnice sa elektroenergetskom mreţom, bit će postavljen podzemni

kabl koji će osigurati povezivanje na 20 kV-nu mreţu u Donjem Vakufu. Povezivanje

male jedinice bit će takoĊer provedeno putem podzemnog kabla na obliţnju liniju od 20

kV.

Za alternativu “1Aa” ne bi bilo potrebno izmiještanje magistralne ceste.

Režim rada

HE Babino Selo radit će kao protoĉna hidroelektrana u stalnom pogonu. U periodu

malih voda od jula do oktobra, dolazit će do prekida rada sa umjerenim fluktuacijama

istjecanja iz akumulacije ali bez oscilacija nivoa vode –naglih promjena vodostaja).

Amplituda dnevnih fluktuacija u protoku koji se ispušta iz akumulacije bit će mala (sa

usponima i padovima). Biološki protok će biti stalno osiguran.

S obzirom na planirani reţim rada hidroelektrane, preporuĉuju se turbine vrste Kaplan

(horizontalne“S” ili vertikalne). Predlaţe se plan strojarnice za dvije jedinice

horizontalnih S turbina i vertikalnih Kaplan turbina, a konaĉne dimenzije će biti

odreĊene u Studiji izvodljivosti.

2.2.1 Lokacija i opis brane

Visina linije najvećih dubina na lokaciji brane “A” je izmeĊu 477,00 i 479, 00m

n.v.Magistralna cesta M5 (E661) izmeĊu gradova DonjiVakuf i Jajce na desnoj obali

rijeke Vrbas nalazi se na oko 10 m iznad korita rijeke na visini od oko 488,00 m n.v.

Nekategorizirani pristupni put na lijevoj obali rijeke je na istoj visini kao i magistralna

cesta. Kanjon rijeke ima oblik slova V.

Za alternativu 1 maksimalni nivo akumulacije će ostati sa dovoljnom nadvoĊem ispod

visine magistralne ceste E661 kako bi se izbjeglo izmiještanje puta. Stoga je nivo

potpune snabdjevenosti ograniĉen na 487,00 m n.v. Akumulacija će se protezati na 900

m dok će usporna krivulja dosezati do drvenog mosta u mjestu Krivaĉe uzvodno od

kanjona. Krune brane je na 48,00 m n.v. ĉime je osigurano nadvoĊe od 1,00 m.

Minimalni nivo rada je ograniĉen na minimalni nivo rada (eng. Minimum Operational

Level (MOL)) = 483,00 m n.v. u pogledu dovoljnog preklapanja vode na graĊevini

vodozahvata.

Za ovo projektno rješenje se na betonski temelj priĉvršćuje gumeni preljev na visini

482,25 m n.v. Širina dijela sa preljevom od 35 m garantira puno istjecanje od Q10000 na

postavljenom gumenom preljevu.

2.2.2 Derivacioni tunel

Prema prvobitnom planu projekta u elaboratu iz 1987.g. predviĊen je podzemni

derivacioni tunel (vrste „a“). Sadrţi vodozahvatnu graĊevinu na lijevoj obali, tlaĉni

tunel sa oblogom, vodostan i tlaĉnu cijev sa ĉeliĉnom oblogom. Preliminarno su

usvojeni unutrašnji i iskopni promjer iz elaborata iz 19876.

Za pristup vodostanu potrebno je izgraditi kratki pristupni put. Vodostan će biti iskopan

odozgo prema dole. Nakon svake sekvence bušenja i eksplozije mora se ugraditi

potpora: kombinacija vijaka za kamen, ĉeliĉne mreţe i torket betona. Prije betoniranja

unutrašnje obloge preporuĉljivo je staviti PVC foliju kako bi se sprijeĉio veći gubitak

vode tokom perioda rada.

6Odnosi se na -elaborat o osnovi upravljanja vodenim resursima rijeke Vrbas, Energoinvest Sarajevo i Institut za

upravljanje vodama, Sarajevo, 1987.



Slika3: Tlocrt projekta prema izabranoj alternativi “1Aa”

2.3 Kratak pregled procesa uĉešća javnosti

Faza konsultacije prije preliminarne procjene

Ova faza konsultacija odnosi se na utvrĊivanje kljuĉnih interesnih grupa koje su

posredno ili neposredno pogoĊene Projektom. EP BiH je organizirala nekoliko

sastanaka sa naĉelnikom Donjeg Vakufa (prije i za vrijeme procesa prikupljanja

tenderske dokumentacije za Projekat) kako bi zatraţili prethodnu saglasnost koja se

odnosi na aktivnosti istraţivanja potrebnih za pripremu Studije izvodljivosti. Pored toga,

naĉelnik je obavijestio Općinsko vijeće o pokretanju projekta i planiranim aktivnostima.

U pogledu ovog Projekta u fazi prije analize obuhvata, EP BiH nije provodila ostale

druge sistematske aktivnosti na ukljuĉivanju interesnih grupa koje se tiĉu lokalnih

zajednica, NVO i drugih zainteresiranih strana.



Konsultacije u fazi preliminarne procjene

EP BiH će organizirati sastanak u martu 2016.g. u cilju predstavljanja nacrta

Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo (ESSS) zainteresiranim

stranama i identificiranim interesnim grupamakoji će imati priliku da daju komentare i

preporuke na nacrt ESSS-a bilo tokom sastanka ili naknadno u pisanoj formi, a svi ti

komentari i preporuke bit će razmotreni i ukljuĉeni u konaĉni dokument ESSS.

Faza konsultacija koja se tiĉe ESIA

Nacrt Procjene utjecaja na okoliš i društvo (ESIA) bit će javno objavljen na internet

stranicama EBRD-a i EP BiH u periodu od 120 kalendarskih dana prije nego što

Upravni odbor EBRD bude razmatrao projekat (kako je predviĊeno u Politici

izvještavanja javnosti EBRD PIJ). Interesne grupe će imati priliku da dostave komentare

i preporuke na ESIA-u i ti komentari i preporuke će biti uzeti u obzir i ukljuĉeni u

konaĉni dokument ESIA.

Javni konsultativni sastanci

Javni konsultativni sastanci tokom pripreme i provedbe Projekta bit će redovno

odrţavani, a najmanje svakih 6 mjeseci, tj. prije i za vrijeme graĊevinskih radova. Cilj

ovih sastanaka je da se osigura redovno okupljanje svih interesnih grupa i bit će

otvoreni za sve zainteresirane strane. Tokom ovih sastanaka, uĉesnici će moći iznijeti

svoje mišljenje o Projektu, kao i predloţiti moguća rješenja za pitanja koja se postave,

što će biti dokumentovano i na odgovarajući naĉin obraĊeno u Izvještajima o praćenju

provedbe projekta u pogledu primljenih ţalbi i mjera koje su po njima poduzete, a koje

priprema EP BiH.



3 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

3.1 Pravni i institucionalni okvir u BiH i FBiH

Upravljanje okolišem u BiH je iscjepkano i provodi se na ĉetiri administrativna nivoa:

drţavni, entitetski, kantonalni i općinski nivo. Prema Ustavu FBiH7,politika zaštite

okoliša je zajedniĉka odgovornost FBiH i kantona. Federalno ministarstvo okoliša i

turizma (FMOT) je odgovorno za upravljanje okolišem na entitetskom nivou sa

vlastitim ovlastima i nadleţnostima. Kantonalna ministarstva koja su zaduţena za okoliš

u 10 kantona FBiH odgovorna su za upravljanje okolišem na kantonalnom nivou (u

ovom sluĉaju Ministarstvo prostornog ureĊenja, graĊenja, zaštite okoliša, povratka i

stambenih poslova Srednjobosanskog kantona).

U oblasti prostornog planiranja i gradnje, Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja

(FMPU) je odgovorno za prostorno planiranje i korištenje zemljišta na entitetskom

nivou dok su za prostorno planiranje i korištenje zemljišta u 10 kantona nadleţna

kantonalna ministarstva za prostorno planiranje.

Opširan opis institucijalnog i regulatornog okvira FBiH koji se odnosi na Projekat dat je

u Aneksu.

3.2 Okolišna i socijalna politika EBRD-a

Okolišna i socijalna politika EBRD-a iz 2014. (ESP) je kljuĉni dokument, u kojem su

detaljno navedene obaveze iz ugovora o finansiranju sa Bankom da se ĉitavim nizom

aktivnosti podstiĉe okolišno zdrav i odrţiv razvoj. Oĉekuje se da projekti koje finansira

EBRD poštuju dobre meĊunarodne prakse vezane za odrţivi razvoj. Kako bi pomogla

klijentima, odnosno njihovim projektima da ispune ovaj cilj, Banka je utvrdila

konkretne Provedbene zahtjeve (PZ) za kljuĉne oblasti okolišnih i socijalnih pitanja i

utjecaja koji su navedeni u daljem tekstu:

PZ 1: Procjena i upravljanje okolišnim i socijalnim utjecajima i pitanjima,

PZ 2: Radna snaga i uslovi rada,

PZ 3: Efikasnost resursa, prevencija i kontrola zagaĊenja,

PZ 4: Zdravlje i zaštita na radu,

PZ 5: Otkup zemljišta, nedobrovoljno preseljenje i ekonomsko raseljavanje,

PZ 6: Oĉuvanje biodiverziteta i odrţivo upravljanje ţivim prirodnim resursima,

PZ 7: Autohtoni narodi,

PZ 8: Kulturna baština,

PZ 9: Finansijski posrednici,

PZ 10: Objavljivanje informacija i ukljuĉivanje zainteresiranih strana.

Nova postrojenja ili aktivnosti koje će finansirati EBRD planiraju se tako da od samog

poĉetka ispunjavaju PZ.

7Ustav FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i

88/08)



Ukoliko se predloţena djelatnost koju će finansirati EBRD odnosi na postojeća

postrojenja koja ne ispunjavaju PZ u vrijeme kad Upravni odbor odobrava projekat,

klijent će imati obavezu da usvoji i provede Okolišno-socijalni akcioni plan (ESAP),

koji je zadovoljavajući za EBRD i koji je dostavljen u dogovorenim vremenskim

okvirima (Evropska banka za obnovu i razvoj, Okolišna i socijalna politika, 2014.).

Kratka analiza razlika izmeĊu lokalnih propisa i zahtjeva EBRD-a

Kratak pregled neusklaĊenosti izmeĊu konkretnih provedbenih zahtjeva EBRD-a i

propisa FBiH dat je u nastavku teksta.

Provedbeni zahtjev Nivo usklaĊenosti propisa FBiH sa PZ

PZ 1: Procjena i

upravljanje

okolišnim i

socijalnim

utjecajima i

pitanjima

Zakon FBiH, putem Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je

obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja

mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu

obavezuje projekte da provedu procjenu kojom se utvrĊuju utjecaji na

komponente okoliša, kao i izrade adekvatne mjere ublaţavanja.

Konkretne razlike sa PZ 1 EBRD-a ukljuĉuju:

- Ne postoji obaveza provoĊenja sistema upravljanja okolišnim i

socijalnim pitanjima

- Ne postoji obaveza konkretne procjene utjecaja na socijalna pitanja

PZ 2: Radna snaga i

uslovi rada

Pravni propisi u FBiH kojima su ureĊeni rad i uslovi rada (naroĉito Zakon o

radu FBiH) su u velikoj mjeri usklaĊeni sa PZ 2, kao što je zahtjev koji se

tiĉe djeĉjeg i prisilnog rada, organizacija radnika, politika o ljudskim

potencijalima ili ograniĉivanje troškova. Pored toga, Bosna i Hercegovina je

ratificirala konvencije MeĊunarodne organizacije rada i odredbe tih

konvencija su uspješno transponirane u domaće zakonodavstvo.

Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:

- Ne postoji zakonska obaveza uspostavljanja formalnog ţalbenog

mehanizma za probleme vezane za radno mjesto

- Pitanje radnika koji nisu u radnom odnosu (izvoĊaĉi i podizvoĊaĉi

imaju obavezu da dostave dokaz da su ispoštovane odreĊene

zakonske odredbe kao što je plaćanje poreza, ali nisu ispoštovani svi

zahtjevi PZ 2)

PZ 3: Efikasnost

resursa, prevencija i

kontrola zagaĊenja

FBiH ima ĉitav niz pravnih propisa kojima su ureĊena pitanja prevencije i

kontrole zagaĊenja, ukljuĉujući vodu, zrak i tlo, postavljanjem gornje granice

koja se ne smije preći. Lokalni zakoni sadrţe odredbe o sigurnom upravljanju

otpadom, ukljuĉujući upravljanje opasnim otpadom.


- Ne postoji zakonska obaveza primjene mjera efikasnosti resursa

- Ne postoji konkretna obaveza smanjenja stakleniĉkih gasova vezanih

za projekat




PZ 4: Zdravlje i

zaštita na radu

FBiH ima ĉitav niz pravnih propisa kojima su ureĊena pitanja zdravlja i

zaštite na radu.

Pitanja zdravlja i zaštite na radu su ureĊena Zakonom o zaštiti na radu i

podzakonskim aktima. Zaštita od poţara i opasnih materijala ureĊena je

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu i podzakonskim aktima. Na

gradilištima su pitanja zaštite na radu i zdravlja ureĊena Uredbom o ureĊenju

gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i uĉesnicima u

graĊevinskim radovima. Ova Uredba, zajedno sa Zakonom o osnovama

sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, sadrţi odredbe o saobraćaju i

sigurnosti na putevima. Druga pitanja, kao što su prirodne katastrofe i

pripravnost za vanredne situacije i reagovanje u vanrednim situacijama su

ureĊeni zakonima FBiH.

Nisu utvrĊene konkretne razlike koje se odnose na PZ 4 u pogledu propisa o

zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu FBiH, budući da su navedeni propisi u

velikoj mjeri usklaĊeni sa zahtjevima PZ 4. .

PZ 5: Otkup

zemljišta,

nedobrovoljno

preseljenje i

ekonomsko

raseljavanje

Općenito uzevši, odredbe Zakona o eksproprijaciji FBiH su u odreĊenoj mjeri

usklaĊene sa PZ 5 EBRD-a.


- Ne postoji obaveza izrade planova raseljavanja

- Neformalni posjednici ili korisnici nisu priznati zakonom

- Ne postoji obaveza uspostavljanja ţalbenog mehanizma za osobe

pogoĊene projektom

PZ 6: Oĉuvanje

biodiverziteta i

odrţivo upravljanje

ţivim prirodnim

resursima

U okviru okolišne procjene koja je propisana Pravilnikom o pogonima i

postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgraĊena i puštena u rad

samo ako imaju okolišnu dozvolu, provodi se procjena utjecaja

projekta na biološku raznolikost. BiH je strana potpisnica Konvencije o

biološkoj raznolikost8


- Ne postoji obaveza za ESMS što ukljuĉuje i mjere za oĉuvanje

biološke raznolikost

- Ne postoji zakonska obaveza za praćenje lanca snabdijevanja

PZ 7: Autohtoni

narodi

Nema

8Since November 24 2002




PZ 8: Kulturna

baština

Pravni propisi u FBIH kojima je ureĊeno kulturno naslijeĊe ukljuĉuju:

Sporazum o Komisiji za oĉuvanje nacionalnih spomenika – Aneks ( uz Opći

okvirni sporazum za mir u BIH, Zakon o zaštiti i oĉuvanju kulturnog,

historijskog i prirodnog naslijeĊa iz 1985.g, Zakon o provedbi odluka

Komisije za oĉuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoj u skladu sa

Aneksom 8 uz Opši okvirni sporazum (Sluţbene novine FBiH br. 02/02,

27/02, 6/04, 5 /07). Srednjobosanski kanton nema kantonalne zakone u ovoj

oblasti; stoga je vaţeći Zakon o zaštiti i oĉuvanju kulturnog, historijskog i

prirodnog naslijeĊa iz 1985.g.


- Ne postoji obaveza za provoĊenje konsultacija sa pogoĊenim

zajednicama u kojima projekat moţe imati utjecaja na kulturno

naslijeĊe

- Ne postoji obaveza da se izradi procedura za sluĉajne nalaze

- Ne postoji konkretna obaveza za da se pogoĊenim zajednicama

omogući pristup kulturnom objektu (ukoliko su pogoĊene zajednice

koristile pogoĊeni objekat u dugotrajnom periodu za dugotrajne

kulturne potrebe)

PZ 9: Finansijski

posrednici

Nema

PZ 10: Objavljivanje

informacija i

ukljuĉivanje

zainteresiranih strana

Pravnim propisima u FBiH osiguran je pristup informacijama kao osnovni

princip: Zakon o slobodnom pristupu informacijama u FBiH navodi da svi

javni subjekti moraju dati pristup informacijama svim zainteresiranim

stranama, dok je Zakonom o zaštiti okoliša FBIH predviĊeno da svaka

organizacija mora imati adekvatan pristup informacijama koje se tiĉu okoliša,

a koje su na raspolaganju javnim organima. U posljednjem zakonu je takoĊer

ureĊena procedura za procjenu utjecaja na okoliš i postupak javnih rasprava u

FBiH, te je propisano da se javne rasprave moraju organizirati za projekte za

koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš.


- Ne postoji obaveza izrade Plana ukljuĉivanja interesnih grupa

- Teţište procesa je na objavljivanju informacija umjesto na

angaţovanju i provoĊenju konsultacija sa interesnim grupama u ranoj

fazi

Tabela1: Kratka analiza razlika izmeĊu zahtjeva EBRD-a i FBiH

3.2.1 Postupak pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne

dozvole u FBiH

Izdavanje urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne dozvole ureĊeno je

kako na nivou FBiH tako i na kantonalnom nivou. Federalno ministarstvo prostornog

planiranja (FMPP) je nadleţno za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na

federalnom nivou, dok su kantonalna ministarstva zaduţena za prostorno ureĊenje i

korištenje zemljišta na kantonalnom nivou.



Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljasta na nivouFBiH (Sluţbene

novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) iUredbom o utvrđivanju

zahvata u prostoru i građevina za koje Federalno ministarstvo prostornog uređenja

izdaje urbanističku saglasnost, odnosno lokacijsku informaciju (Sluţbene novine FBiH,

br. 32/14), ureĊen je postupak za pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske

dozvole i upotrebne dozvole. Za ovaj Projekat će urbanistiĉku saglasnost, graĊevinsku

dozvolu i upotrebnu dozvolu izdati FMPP. Detaljan postupak za pribavljanje

urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne dozvole opisan je u Aneksu.

4 IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ I SOCIJALNA

PITANJA

4.1 Utjecaji na okoliš

4.1.1 Utjecaji na kvalitet zraka

Potencijalni utjecaji

Utjecaji na kvalitet zraka utvrĊuju se tokom faze gradnje , rada i prestanka rada.

Općenito se oĉekuje da će utjecaji na kvalitet zraka koje uzrokuju izgradnja i rad HE

Babine Selo biti lokalnog karaktera, kratkoroĉni i neznatni.

Tokom faze gradnje , moţe doći do sljedećih utjecaja na kvalitet zraka:

Nastajanje prašine (PM10) od graĊevinskih radova na infrastrukturi i pristupnim

putevima HE, saobraćaja, transporta, te odlaganja otpadnog materijala na i sa

graĊevinske lokacije. Prašina koja nastane od graĊevinskih aktivnosti moţe se

mehaniĉki ukloniti sa gradilišta vjetrom ili se moţe ponovo suspendirati

djelovanjem vozila, što moţe negativno djelovati na kvalitet zraka u okolini.

TakoĊer moţe nastati od erozije izazvane vjetrom na zalihama materijala i

aktivnostima pomjeranja zemlje;

Emisije koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva i izduvnih gasova iz

mehanizacije. To se odnosi na zagaĊivaĉe kao što su sumpor dioksid, ugljen

dioksid, ugljen monoksid i nestalni organski spojevi. Niska koncentracija ovih

zagaĊivaĉa ne oĉekuje se ako se mašine i oprema dobro odrţavaju, ali ako motor

ne radi dobro (zbog lošeg servisiranja ili starosti mašina i vozila) ove emisije

mogu premašiti dozvoljene vrijednosti (dozvoljene vrijednosti su vezane za

vozila koja se koriste na gradilištu)9.

S druge strane se tokomfaze rada ne oĉekuju znaĉajni dugoroĉni utjecaji. Pristup vozila

ovim lokacijama za potrebe rada bit će minimalan; dakle emisije od tih vozila će biti

zanemarljive. Pored toga, pomoćni izvor energije za HE bit će osiguran iz pomoćnih

generatora i prikljuĉka na glavnu mreţu. Shodno tome će biti korišteni samo u

vanrednim okolnostima i kratkoroĉno, te ih nije potrebno dodatno razmatrati u okviru

ove studije, i nema potencijalno znaĉajnih izvora emisija povezanih sa drugim

operativnim elementima.

9U skladu sa Pravilnikom o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju određene vrste prijevoza

(Sluţbene novine FBiH, br. 51/06,79/06) i Pravilnikom o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o

uređejima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati i oprema u saobraćaju na

putevima (Sluţbene novine FBiH, br. 23/07)



U fazi prestanka rada postoji vjerovatnoća da bi potencijalni utjecaji na kvalitet zraka

bili sliĉni utjecajima u fazi gradnje, budući da se provode sliĉne aktivnosti te se smatra

da bi utjecaj na kvalitet zraka povezan sa ovom fazom bio sliĉne prirode. Shodno tome,

ne oĉekuju se negativni dugoroĉni utjecaji na kvalitet zraka tokom izgradnje i rada HE

Babino Selo.

Dodatne studije koje je potrebno provesti u fazi ESIA

U okviru faze preliminarne procjene, Konsultant je prikupio dovoljno informacija za

izradu sveobuhvatne procjene mogućih utjecaja na kvalitet zraka u fazi ESIA. Budući

da se ne oĉekuju drugi znaĉajni negativni utjecaji na kvalitet zraka koji proistiĉu iz

aktivnosti projekta, nije potrebno dodatno prikupljanje podataka na terenu o kvalitetu

zraka tokom faze ESIA; meĊutim, bit će predloţene mjere ublaţavanja kako bi se

izbjegli, odnosno sveli na minimum potencijalni utjecaji na kvalitet zraka na lokalnom

nivou.

4.1.2 Utjecaji na mikro klimu


Općenito, HE koja ukljuĉuje formiranje akumulacija moţe imati utjecaja na

mikroklimatske uslove zato što uzrokuje:

Porast vlaţnosti zraka na lokalnom nivou u poreĊenju sa trenutnim stanjem

uslijed isparavanje vode iz rezervoara,

Veći broj dana sa maglom u poreĊenju sa trenutnom situacijom uslijed veće

koliĉine aerirane vode i zagaĊenja zraka (za podruĉje izvedbe projekta, ovo se

odnosi na izduvne gasove iz redovnog saobraćaja na magistralnoj cesti M5

(E661)),

Povećanu uĉestalost i veću koliĉinu kišnih padavina na lokalnom nivou,

Manji stepen izolacije u odnosu na trenutno stanje uslijed povećanog nivoa

naoblake.

tokom faze gradnje Projekta se ne oĉekuju utjecaji na mikroklimatske uslove.

Utjecaji na mikroklimu bi se mogli oĉekivati tokom faze rada HE, budući da ova faza

Projekta podrazumijeva formiranje akumulacije. Opseg utvrĊenih utjecaja bit će

neposredno odreĊen koliĉinom vode u akumulaciji.

Pojava intenzivnog isparavanja tokom toplijih mjeseci u godini (maj do septembra) bit

će razliĉita u zavisnosti od koliĉine vode u akumulaciji, zasićenja zraka vodenom parom

i temperature zraka. Uslijed ĉinjenice da aero zagaĊivaĉi dovode do kondenzacije

vodene pare, izduvni gasovi iz redovnog saobraćaja na magistralnojcestiM5 (E661)

mogu dovesti do povećanja broja dana sa maglom u odnosu na trenutnu situaciju.

Formiranje akumulacije sa ukupnom zapreminom od 147.798 m3u alternativu1A ne

podrazumijeva mogući uĉinak na klimu na naĉin da bi doveo do klimatskih promjena na

regionalnom ili globalnom nivou, ili klimatskih promjena u mjerljivom obimu te je time

utjecaj ocijenjen kao zanemarljiv10

.

Tokom faze prestanka rada Projekta se ne oĉekuju utjecaji na mikroklimatske uslove.

10

U poreĊenju sa velikimHE (od nekoliko stotina MW do više od 20GW) koje formiraju velike akumulacije, ne oĉekuje

se da će utjecaji koji bi bili izazvani izgradnjom HE Babino Selodovesti do mjerljivih pomijeranja u smislu promjene

mikro klime.



Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA

Tokom faze ESIA, neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka koji se odnose na

klimatske i meteorološke uslove. U fazi analize obuhvata, Konsultanti su prikupili

dovoljno podataka za provedbu cjelovite i detaljne procjene mogućih utjecaja na

klimatske uslove u fazi ESIA.

4.1.3 Distribucija buke


Utjecaji izazvani bukom i su sloţeni i zavise od intenziteta. Buka moţe imati psihološki,

psihiĉki i socijalni uĉinak na ţivotnu okolinu i ljude, a vibracije mogu imati negativan

uĉinak na vrste kiĉmenjaka koji ţive u vodi i na tlu, kao i na vrste riba.

Oĉekuje se da će sve faze Projekta izazvati emisiju buke i vibracije; meĊutim, ovi

utjecaji će biti izazvani razliĉitim aktivnostima. U pogledu distribucije buke i povećanja

ambijentalne buke, treba naglasiti da su planirane lokacije brane, vodotoka i strojarnice

rijetko naseljene. Trenutna ambijentalna buka zastupljena je samo u redovnom

saobraćaju na magistralnoj cestiM5 (E661).

U smislu emisije buke i ometanja vibracijama koje se odnose na Projekat, izvori buke i

vibracija se oĉekuju tokom:

Faze gradnje,

Faze rada (u postupku proizvodnje elektriĉne energije),

Faze prestanka rada (moguće rušenje objekata).

Glavni izvori buke i vibracija tokom faze gradnje odnosit će se na izgradnju objekata

HE, kao što su brana, vodotok, strojarnica, itd. Oĉekuje se da će aktivnosti u vezi sa

pravljenjem tunela za izgradnju vodotoka „a“ izazvati viši stepen emisije buke i

vibracija uslijed većeg opsega neophodnih graĊevinskih radova, u odnosu na druge

neophodne graĊevinske radove (izgradnja brane i strojarnice).

Na gradilištu će, s obzirom na predviĊene graĊevinske aktivnosti, buku izazivati

prevozna sredstva (kamioni), mašinerija (utovarivaĉ, buldoţer, bager, itd.). Povremeni

izvori buke (niţeg intenziteta – razliĉitog u zavisnosti od doba dana) pojavit će se tokom

rada teških mašina na gradilištu, te utovara i istovara/prevoza materijala potrebnih za

graĊevinske radove. U Tabeli 2 u daljem tekstu dat je pregled mašina koje se najĉešće

koriste u graĊevinskim aktivnostima i nivoa buke koja se proizvede na referentnoj

udaljenosti od 15 m od izvora (na osnovu podataka iz sliĉnih studija za infrastrukturne

projekte). U sluĉaju upotrebe vozila teške mašinerije, vibracije imaju frekvenciju od 8 –

20 Hz i mogu direktno utjecati na ţivi svijet i objekte putem temelja.

Oĉekuje se da će utjecaji buke i vibracija tokom faze gradnje biti kratkoroĉni.



Izvor Nivo buke na nivou udaljenosti

od 15 m od izvora u dB (A)

Nivo buke na udaljenosti od 1 m

od izvora u dB (A)

Kompresor 87 111

Buldoţer 81 105

Miješalica za beton 85 109

Pumpa za beton 70 94

Vibrirajuća mašina za beton 77 101

Pokretna dizalica 81 105

Kiper 83 107

Tabela2: Nivoi buke graĊevinske opreme11

Tokom faze rada, emisija buke i vibracije će se nastajati iz elektroenergetske

tehnologije. Izvor buke i vibracija tokom rada planirane HE Babino Selo bit će

planirane Kaplan turbine (vertikalna ili horizontalna S turbina), koje će, meĊutim, biti

smještene unutar strojarnice. Pojava kavitacije, koju karakterišu stvaranje pare i

kondenzacija, ĉesta je u hidrauliĉnim mašinama. Uzrokuje vibraciju, povećanje

hidrodinamiĉkog otpora, stvaranje buke i akustiĉnu emisiju. Budući da će turbine biti

smještene unutar strojarnice, tokom rada se ne oĉekuje znaĉajan utjecaj buke van

strojarnice.

U blizini predloţene lokacije strojarnice nema naselja, a najbliţi stambeni objekti su

smješteni uz lijevu obalu rijeke na oko 70-300 m od strojarnice, tako da se ne oĉekuje

da će buka imati negativan uĉinak na stanovnike u normalnim radnim uslovima HE.

MeĊutim, u neposrednoj blizini elektrane se nalazi restoran“Bosnae” koji je trenutno

zatvoren. Nema podataka o tome da li je planirano otvaranje restorana u narednom

periodu, ali se ta mogućnost mora uzeti u obzir i moraju se predloţiti mjere za fazu rada.

Faza prestanka rada će ukljuĉivati rušenje i uklanjanje izgraĊenih objekata. Povećan

nivo buke i vibracija će vjerovatno nastati tokom upotrebe teške mašinerije

(utovarivaĉa, buldoţera, rovokopaĉa, itd.) kao i od prevoznih sredstava (kamioni).

Oĉekuje se da će utjecaji buke i vibracije tokom ove faze biti sliĉni onima iz faze

gradnje.

Distribucija buke vjerovatno će biti povezana sa neposrednom blizinom objekata u

podruĉju izvedbe projekta. UtvrĊeni utjecaji od buke i vibracija nemaju potencijal da

negativno utjeĉu na podruĉja koja se nalaze uzvodno od lokacije brane ili nizvodno od

lokacije strojarnice (relevantno za sve faze Projekta).



buku. U fazi analize obuhvata, Konsultanti su prikupili dovoljno podataka za provedbu

cjelovite i detaljne procjene mogućih utjecaja od distribucije zvuka i procjene nivoa

zvuka za najbliţe stambene objekte u fazi ESIA. Adekvatne mjere ublaţavanja u cilju

izbjegavanja ili umanjenja potencijalnih utjecaja bit će predloţene u dokumentu ESIA.

11

LASOY DOO, Studija o procjeni utjecaja na okoliš za izgradnju brzog puta A1 od mosta na rijeci Raec, Study on

Environmental Impact Assessment for Construction of Express Way A1, from the Bridge of River Raec, Petlja “Drenovo”

za Gradsko (spajanje sa autopotom A1), 2013.



Tokom faze gradnje i faze rada, Operater predloţene HE, Javno preduzeće “JP

Elektroprivreda BiH” bit će u obavezi provoditi periodiĉni monitoring ambijentalne

buke koju proizvode aktivnosti gradnje i rada HE, u skladu sa odredbama okolišne

dozvole koju treba izdati Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Monitoring

ambijentalne buke treba provoditi angaţmanom ovlaštenog preduzeća (treća strana).

4.1.4 Utjecaj na površinske vode


Hidrologija

Ne oĉekuje se da će tokom faze gradnje doći do znaĉajnog utjecaja na prirodni reţim

toka rijeke Vrbas i postojeće HE nizvodno od lokacije Babino Selo: HE Jajce I i II i HE

Boĉac. Izgradnja tlaĉnog tunela moţe imati utjecaj na prirodni reţim protoka površinske

vode. Tokom ove faze ne bi bila formirana akumulacija koja bi imala utjecaja na

prirodni hidrogram. Lokalizirani utjecaji bit će izazvani skretanjem rijeke tokom

izgradnje brane. Ovi utjecaji bit će detaljnije razraĊeni tokom provedbe procjene ESIA.

Tokom faze rada, ne moţe se oĉekivati znaĉajan utjecaj na opći reţim protoka rijeke

Vrbas. Na lokalnom nivou, na dijelu rijeke izmeĊu objekta brane i donje vode nizvodno,

reţim protoka će biti umanjen na okolišni protok, što moţe imati utjecaja na prirodni

proces prihranjivanja površinske vode, što je potencijalni izvor vode za razliĉite potrebe

za okolno podruĉje. Tokom faze ESIA Konsultant će ispitati lokacije i po mogućnosti

izdašnost postojećih izvora površinskih voda koje se koriste za snabdijevanje vodom na

lokalnom nivou.

Faza prestanka rada bila bi sliĉna fazi gradnje, tako da se tokom ove faze ne oĉekuju

mogući negativni utjecaji na hidrologiju. MeĊutim, ovi uĉinci će biti detaljnije obraĊeni

tokom provedbe procjene ESIA.

Kvalitet vode

tokom faze gradnje, mogući negativni utjecaji na kvalitet vode rijeke Vrbas na obliţnjoj

lokaciji nizvodno moţe biti povezan sa hemikalijama, uljem i mazivima iz opreme koja

se koristi za gradnju, uslijed nepravilnog rukovanja i upravljanja. TakoĊer, mogući

neadekvatan postupak proĉišćavanja sanitarnih otpadnih voda sa gradilišta moţe

negativno utjecati na kvalitet vode.

Tokom faze rada, formiranjem akumulacije, površinsko vodno tijelo12

na lokaciji

planirane HE Babino Selo bit će preobraţeno iz prirodnog u „znatno promijenjeno

površinsko vodno tijelo” što ukazuje na posljedice koje se tiĉu obaveznog nivoa

kvaliteta vode, što znaĉi da će minimalno klasa „dobra“ biti promijenjena u „dobar

potencijal“ sa manje zahtijeva.

Akumulacija HE ima okolišni utjecaj na kvalitet površinskih voda i, neposredno, na

odgovarajuće podzemno vodno tijelo.

Uslijed eksploatacije će u akumulaciji doći do razliĉitih fiziĉkih procesa koji se

razlikuju od prirodnih uslova od kojih je najvaţniji promjena sedimentacije i

koncentracije kiseonika po duţini i širini akumulacije. Kvalitet vode, akumulacije sa

nasutom branom moţe se pogoršati uslijed nakupljanja nutrijenata, koje proizvode

12

Plan sliva rijeke za vodno podruĉje rijeke Save Federacije FBiH, sa karakterizacijskim izvještajem nije bio usvojen u

vrijeme pisanja ovog izvještaja (oktobar 2015.g.): Stoga nema provjerenih podataka u pogledu granica vodnih tijela”,

vrsta površinskih voda, kategorija i obaveznih granica za “dobro stanje” što je minimalni zahtjev prema Direktivi o okviru

za vode i Zakonu o vodama (Sluţbene novine FBiH, br. 70/06), za svaku kategoriju.



zagaĊivaĉi uzvodno i oĉekivanih procesa cvjetanja vode. Koncentracija lebdećih ĉvrstih

tvari moţe biti viša, naroĉito u niţim slojevima vodnog tijela. Ovaj negativni uĉinak na

kvalitet vode u akumulaciji moţe se prenijeti i na vodni tok nizvodno, putem

vodozahvatnih objekata, naroĉito ukoliko se nalaze na niţoj visini od akumulacije.

Povećana koncentracija lebdećih ĉestica u akumulaciji doprinijet će nakupljanju

sedimenata na dnu, nakon ĉega obiĉno slijedi truljenje organske materije i negativan

utjecaj na kvalitet vode izraţen u niţoj koncentraciji kisika ili ĉak anaerobnom stanju.

Naselja nizvodno od mjesta Babin Potok, na dionici toka rijeke izmeĊu brane i donje

vode, imat će niţi vodni protok, što će se odraziti u okolišnom toku i slabijem

kapacitetu razblaţivanja zagaĊenja iz razliĉitih izvora.

Formiranje akumulacije takoĊer moţe utjecati na temperaturu vode, u odnosu na njeno

prirodno stanje. Temperatura vode u akumulaciji moţe porasti tokom ranog proljeća, uz

dodatni porast i dugo trajanje tokom ljeta sa svim posljedicama na okoliš koje su vezane

za prirodne vode.

Ne oĉekuje se znaĉajan negativan uĉinak tokom faze prestanka rada. Neće biti

vodozahvata za tlaĉni tunel tako da će se cjelokupan prirodni protok odvijati putem

preljeva na objektu brane.


Hidrologija

Kako je navedeno u poglavlju 4.2.9.1, tokom faze procjene ESIA, Konsultant će ispitati

lokacije i po mogućnosti izdašnost postojećih izvora podzemnih voda koje se koriste za

snabdijevanje vodom na lokalnom nivou.

Nizvodno od brane i objekta vodozahvata, na dionici toka rijeke do donje vode, mora se

osigurati ekološki prihvatljiv protok (EPP). U skladu sa Pravilnikom o načinu

određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine FBiH, No. 4/13) koji je na

snazi u FBiH, ekološki prihvatljiv protok “označava minimalni protok koji osigurava

očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu”.

Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka(Sluţbene novine FBiH,

br. 4/13) navodi da “EPP se određuje za vodna tijela, kao jedna od mjera za zaštitu voda u

Programu mjera iz člana 26. Zakona o vodama”, i “EPP se utvrđuje i u profilu vodotoka

na mjestu zahvata vode, u svim slučajevima zahvatanja vode za koje je, prema

odredbama Zakona o vodama, potreban vodni akt13

”, stoga postoji potreba da

Konsultant tokom faze procjene ESIA provede studiju odreĊivanju EPP-a. OdreĊivanje

EPP-a bit će dio hidroloških ispitivanja za Privremeni izvještaj III i bit će ukljuĉen u

procjenu ESIA.

Kvalitet vode

Druga kampanja analize kvaliteta vode rijeke Vrbas (ukljuĉujući uzorkovanje na dvije

lokacije uzvodno i nizvodno od HE Babino Selo profila), planirana je za mart 2016.

tokom proljetnog visokog vodostaja. Rezultati analize bit će predstavljeni u procjeni

ESIA. Pored toga, će tokom faze procjene ESIA biti prikupljeni neki dodatni podaci o

promjeni temperature vode i posljedicama s tim u vezi.

13

Ĉlan 4. Pravilnika o naĉinu odreĊivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine Federacije BiH, br. 4/13)



Toko faze ESIA, Konsultant će provesti detaljnu procjenu mogućih utjecaja kako na

hidrologiju tako i na kvalitet vode, te predloţiti mjere ublaţavanja kako bi se utvrĊeni

negativni utjecaji izbjegli, odnosno sveli na minimum.

4.1.5 Utjecaji na podzemne vode


Tokom faze gradnje neizbjeţno je smanjenje nivoa nekih lokalnih podzemnih voda

kako bi se izgradile temelji graĊevine. Ovo sniţavanje bit će u vezi sa lokalnom zonom

gradnje, te se stoga moţe oĉekivati utjecaj na postojeće resurse površinskih voda.

Tokom faze rada, oĉekuje se da će doći do znaĉajnih promjena u nivou podzemne vode

u podruĉju nizvodno od brane i vodozahvatnog objekta. Manje promjene se mogu

oĉekivati periodiĉno u aluviju rijeke Vrbas na potezu izmeĊu vodozahvata i donje vode

nizvodno, kao rezultat niţeg nivoa ispuštanja.

U podruĉju uzvodno, oko nasipa akumulacije, nivo površinske vode će porasti, uslijed

porasta podzemne vode u odnosu na prirodno stanje. MeĊutim, ova pojava će biti

ograniĉena na lokalno podruĉje.

Ne moţe se oĉekivati znaĉajan negativan utjecaj tokom faze prestanka rada. Neće biti

zahvata vode za tunel pod pritiskom, tako da će doći do prirodnog protoka preko

preljeva na graĊevini brane. Kapacitet zapremine akumulacije, koji će se vremenom

smanjiti kao rezultat procesa sedimentacije, zabiljeţit će nešto viši nivo nekih

površinskih voda, što će utjecati na nivo okolnih podzemnih voda.


Ne moţe se oĉekivati znaĉajan utjecaj na nivo podzemnih voda u okolnom podruĉju.

Podruĉja uzvodno i nizvodno su naseljena, te ukljuĉuju neke poljoprivredne aktivnosti,

meĊutim nije prepoznato aluvijalno izluĉivanje /zahvaćanje podzemne vode, te stoga

neće biti potrebno provoditi dodatna hidrogeološka ispitivanja u fazi ESIA. MeĊutim, u

fazi ESIA, Konsultant će iskoristiti rezultate Studije izvodljivosti HE – dijela koji se

odnosi na Meteorološku i hidrološku osnovu, s ciljem provoĊenja detaljne procjene

mogućih negativnih utjecaja na podzemne vode.

4.1.6 Rizik od razvijanja geodinamiĉkih procesa


Na osnovu reljefnih uslova u podruĉju nisu identificirani znaĉajni geološki opasni

procesi. MeĊutim, aktivacija tih procesa moţe biti povezana sa aktivnostima gradnje

(kretanje vozila, gradnja brane, privremeni i operativni putni aranţmani i provedbe

drugih graĊevinskih radova).

Provedba predloţenog Projekta moţe ukljuĉivati opasnost od razvijanja geodinamiĉkih

procesa, ukljuĉujući:

Odronjavanje zemljišta (neadekvatno izvoĊenje zemljanih radova tokom faze

gradnje moţe doprinijeti sniţavanju nivoa stabilnosti terena, shodno tome,

nastanku klizišta, utjecaj je ocijenjen kao dugoroĉan),

Odron kamenja (neadekvatno izvoĊenje zemljanih radova tokom faze gradnje

kao što su iskopi i urezivanje, moţe doprinijeti manjoj stabilnosti stijena i,

shodno tome, do odrona kamenja; utjecaj je direktno povezan sa trajanjem

zemljanih radova),



Formiranje krša (neadekvatno izvoĊenje zemljanih radova tokom faze gradnje

kao što su iskopi, pozajmišta i urezivanje, moţe doprinijeti manjoj stabilnosti

stijena i, shodno tome pojavi pukotina; utjecaj je direktno povezan sa trajanjem

zemljanih radova; meĊutim, ocijenjen je kao dugoroĉan),

Slijeganje/spuštanje terena (moguće u okolnostima izgradnje teških objekata na

terenu sa niskim kapacitetom nosivosti, slijeganje tla je moguće; utjecaj se

ocjenjuje kao dugoroĉni utjecaj koji se moţe pojaviti tokom faze rada).

Poremećaj toka podzemnih voda uslijed pritiska izgraĊenih objekata na tlo (u

okolnostima izgradnje teških objekata na terenu sa niskim kapacitetom

nosivosti;neposredno, stalni pritisak moţe dovesti do poremećaja podzemnog

toka) utjecaj se ocjenjuje kao dugoroĉan utjecaj koji se moţe pojaviti tokom faze

rada).

Rizik od seizmiĉke opasnosti sadrţan je u trenutnim seizmiĉkim i tektonskim

karakteristikama i to moţe biti problem tokom faze rada Projekta. Treba naglasiti da su

naselje Krivaĉe i nekoliko pravnih subjekata u podruĉju izvedbe projekta izgraĊeni na

pravcu rasjeda rijeke Vrbas (ili Vrbasko-voljevaĉki rasjed). Iako Vrbaski rasjed (ili

Vrbasko-voljevaĉki rasjed) ne pripada seizmo-tektonskom aktivnom rasjedu14

, naselje

Krivaĉe i pravni subjekti u podruĉju izvedbe projekta predstavljaju neposrednu

opasnosti mogućeg seizmiĉkog potresa uslijed seizmiĉkog potencijala. To treba uzeti u

obzir pri planiranju i izgradnji HE Babino Selo.

U pogledu razvoja geodinamiĉkih procesa, utvrĊeni utjecaji se oĉekuju tokom faze

izgradnje i rada Projekta. Tokom faze prestanka rada se ne predviĊaju mogući rizici.

Navedeni identificirani utjecaji vjerovatno neće imati potencijal da negativno utjeĉu na

podruĉja koja se nalaze uzvodno od lokacije brane ili nizvodno od lokacije strojarnice,

uz izuzetak mogućih seizmiĉkih potresa (relevantno za fazu gradnje i fazu rada

Projekta).


U okviru izrade Studije izvodljivosti za HE Babino Selo, planirano je provoĊenje

detaljnog programa geoloških i geotehniĉkih ispitivanja, što će biti zadatak

podugovaraĉa kojeg angaţira Pöyry, u skladu sa opsegom posla dogovorenim sa

Klijentom.

Po izradi sveobuhvatnog geološko-geotehniĉkog izvještaja, potencijalni utjecaji koji se

odnose na razvoj geodinamiĉkih procesa bit će revidirani i detaljnije razraĊeni.

4.1.7 Utjecaji na tlo

Polazne informacije pokazuju da je znaĉajan dio podruĉja izvedbe projekta pokriven a

automorfnim tlom (kambisol/gajnjače na bogatim silikatnim stijenama). Koristi se za

šumarstvo (lišćarske i miješane šume) i za poljoprivredu (poljoprivreda i prirodna

vegetacija). Shodno tome, pripada poljoprivrednim zonama I, II i IV i bonitetnim

kategorijama zemljišta V, VI i VII što znaĉi da zemljište karakteriše mješavina sve tri

vrste teksture tla, strmi nagibi do 45% i više, te da je tlo slabo ocijeĊeno i izloţeno

dugotrajnom plavljenju. Stoga podruĉje izvedbe projekta spada u površinsko tlo

zemljišta koje je pogoĊeno erozijom tla od veoma slabog do jakog intenziteta.


Tokom faze gradnje, postoji mogućnost pojave sljedećih utjecaja:

14

Hrvatović, H., Identifikacija i procjena geoloških hazarda – potresa, 2010.



Zbijanje tla izazvano graĊevinskom mašinerijom (vozila i oprema za gradnju)

koja se kreće na lokaciji. Prisustvo zbijanja tla moţe oštetiti strukturu tla,

smanjiti poroznost, ograniĉiti infiltraciju zraka i vode, povećati otpornost na

prodiranje korijenja i ĉesto dovodi do smanjenja uroda usjeva i povećanog

rizika od poplava;

Uništavanje plodnih slojeva tla/oštećenje kretanjem opreme, zemljanim

radovima i postavljanjem privremene ili trajne infrastrukture. Plodni sloj tla ima

najviši nivo biološke aktivnosti, organskih materija i biljnih nutrienata. Gubitak

ovog gornjeg sloja tla gotovo da oduzima prirodnu sposobnost tla da osigura

nutriente, regulira vodotok, i da se bori protiv štetoĉina i oboljenja;

Erozija tla – skidanje treseta moţe dovesti do opasnosti od erozije izloţenog tla i

povećanog otjecanja vode i siltacije vodotoka. Korištenje teške mašinerije,

naroĉito na strmim padinama radi rašĉišćavanja graĊevinskog koridora takoĊer

za posljedicu moţe imati ozbiljne probleme zbijanja tla i erozije;

Kontaminacija tla uslijed nepropisnog upravljanja otpadom (ĉvrstim i teĉnim),

povreda pravila o skladištenju maziva, ulja i graĊevinskog materijala, kao i

sluĉajnog prolijevanja ulja iz graĊevinske opreme i mašinerije.

Oĉekuje se da će ovi utjecaji na tlo biti lokalnog karaktera i umjereni.

Jedini utjecaj na tlo tokom faze rada moţe se desiti uslijed radova na popravkama

(radovi na odrţavanju). UtvrĊeno je nekoliko mogućih utjecaja u fazi rada:

ZagaĊenje tla – sluĉajno izlijevanje goriva i ulja iz vozila, mašina za odrţavanje

i strojarnice;

Povreda integriteta tla i stabilnosti tla – kretanje vozila i mašina za odrţavanje/

popravke i operacije transporta.

Tokom faze prestanka radova, moguće je da utjecaji na tlo budu sliĉni onima iz faze

gradnje.


Neće doći do znaĉajnog negativnog utjecaja na tlo u podruĉju izvedbe projekta; stoga

neće biti potrebne dodatne studije u oblasti zaštite tla tokom procjene ESIA; meĊutim,

Konsultant će predloţiti mjere ublaţavanja s ciljem da se potencijalni utjecaji izbjegnu

ili smanje na najmanju mjeru.

4.1.8 Utjecaji na (polu) kopnenu floru, faunu i staništa


Jedna od najvaţnijih odlika rijeĉnog ekosistema je protok vode. Ţivotni ciklusi velikog

broja vodenih organizama prilagoĊeni su periodima visoke vode i niţeg protoka vode,

koji obiljeţava novu fazu i njihovom ţivotnom ciklusu. Stoga i male fluktuacije kako u

koliĉini tako i periodu odreĊenog stepena protoka mogu imati znaĉajan utjecaj ne samo

na vodene organizme, nego i na organizme koji ţive u obalnoj zoni, koji bi konaĉnici

mogao imati za posljedicu poremećaj strukture i funkcije mreţa ishrane. Pored

neposrednog kontakta, postoje i utjecaji na organizme u akumulaciji i nizvodno od

objekta. Voda u akumulaciji obiĉno je stajaća voda i zato ima višu uobiĉajenu koliĉinu

nutrienata koji bi mogli stimulirati rast algi i drugih vodenih makrofita.

Tokom faze gradnje hidroelektrane bilo bi neophodno oĉistiti vegetaciju u obalnom

podruĉju, s obzirom da je od kljuĉne vaţnosti za izbjegavanje raspadanja i gubitka

kisika u budućoj akumulaciji.



Vodozemci i gmizavci su organizmi koji pokrivaju mala staništa u odnosu na druge

taksone. Veliki broj pojedinaca ostaje unutar zone od samo nekoliko stotina metara od

mjesta parenja, dok je rasprostranjenje mladih jedinki ograniĉeno na podruĉje manje od

1 km za većinu vrsta. Neke vrste su filantropske, što znaĉi da se većina jedinki vraća na

mjesto roĊenja radi razmnoţavanja.

Budući da alternativa 1A podrazumijeva akumulaciju manje veliĉine, ne oĉekuju se

znaĉajni gubici staništa za identificirane vrste biljaka i ţivotinja. MeĊutim, Okolišna i

socijalna politika (2014.) Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ĉlanu 12.

Provedbenog zahtjeva 6 utvrĊuje prioritetne odlike biološke razliĉitosti što ovdje

ukljuĉuje ugroţene vrste vodozemaca i gmizavaca zelembaća – Lacertaviridis

(Laurenti, 1768.) i vodenu zmiju – Natrixtessellata (Laurenti, 1768.), koje su nabrojane

u Aneksu II Bernske konvencije. Vodena zmija se pojavljuje i u Aneksu IV Direktive o

staništima Evropske Unije (92/43/ECC, dok je zelembać – Lacertaviridis (Laurenti,

1768) naveden u Aneksu IV Direktive o staništima Evropske Unije.

Izgradnja brane bi mogla imati negativan utjecaj na staništa neophodna za njihov

opstanak, kao što su skrovita mjesta (velike stijene i sjenovita mjesta) koja

omogućavaju stabilnu termoregulaciju i opstanak ovih vrsta. Zahtjevi za oĉuvanje

biološke raznolikosti iziskuju donošenje odgovarajućih mjera. Ukoliko se ove vrste

pronaĊu tokom gradnje, treba ih ukloniti ili u prirodno ili umjetno mikro stanište u

širem podruĉju gdje bi mogli ţivjeti bez ometanja. Ovu aktivnost trebaju provesti

struĉnjaci u ovoj oblasti uz finansiranje od strane izvoĊaĉa.

Invazivne vrste biljaka koje su tipiĉne za priobalni pojas vodenih tokova, odnosno za tla

sa visokim nivoom podzemnih voda, imaju najĉešće puteve rasprostranjivanja vodom.

Stoga bi bilo neophodno osigurati praćenje njihovog rasprostranjivanja redovnim

izlascima na teren (na godišnjem nivou). Posebnu paţnju treba posvetiti biljci Fallopia

Japonica koja se širi pucanjem rizomskih djelića i ĉesto formira guste monotipiĉne

skupine koje mogu imati negativan utjecaj na autohtone vrste i vegetaciju. IUCN je ovu

biljku nedavno uvrstio u listu “100 najgorih stranih invazivnih vrsta na svijetu ".

Ove vrste se veoma brzo šire ljeti, kad mogu rasti i do 10 cm dnevno. Budući da samo

jedan komadić rizoma ili biljke moţe proizvesti novu biljku, veoma ih je teško

iskorijeniti. Stoga je od kljuĉne vaţnosti da se sve faze uklanjanja ove vrste provedu

propisno, i da se dijelovi biljke, korijeni i tlo trebaju odvesti i odloţiti na ovlaštenu

deponiju. .

Budući da alternativa“1Aa”podrazumijeva malu akumulaciju i na osnovu gore

navedenih ĉinjenica, moţe se zakljuĉiti da se ne oĉekuje znaĉajan gubitak staništa za

identificirane biljke i ţivotinje. Shodno tome se predstojeće projektne aktivnosti mogu

odvijati po uslovom da se tokom faze gradnje i rada u potpunosti provedu odgovarajuće

mjere ublaţavanja.

Dodatni rad tokom faze ESIA

Tokom faze ESIA neće biti potrebno prikupljati dodatne podatke. Konsultant je tokom

faze preliminarne procjene prikupio dovoljno podataka utjecaja za provoĊenje

cjelokupne procjene mogućih utjecaja na floru i faunu vodozemaca i kopnenih vrsta.

Tokom faze ESIA Konsultant će predloţiti detaljno razraĊene mjere ublaţavanja koje će

ukljuĉivati biološke elemente kvaliteta, moguće utjecaje, radnje/mjere, pokazatelje

uspjeha/monitoringa i raspored/rokove. TakoĊer će na osnovu podataka prikupljenih



tokom faze analize obuhvata utjecaja, Konsultant pripremiti karte rasprostranjenosti

flore i faune.

4.1.9 Utjecaji na ihtiofaunu i vodena staništa


Izgradnja hidroelektrana, naroĉito brana i infrastruktura koje prijeĉe protok vode i

prekidaju njihov prirodni kontinuum utjeĉu na cijeli ekosistem, a naroĉito na vrste ribe

koje migriraju.

Tokom faze gradnje, na ekosistem rijeke bi mogli utjecati kako direktno tako i

neposredno odlaganje otpada, tla i stjenovitih materijala, neadekvatno odlaganje

graĊevinskog materijala, zamućenost vode uzrokovana zemljanim radovima u blizini

vodotoka, poremećena prirodna struktura rijeĉnog korita uzrokovana iskopavanjem, itd.

Tokom faze gradnje, oĉekuju se negativni utjecaji na ribe koji će biti privremenog

karaktera i negativno će se odraziti uglavnom na populaciju nizvodno od gradilišta,

osim u sluĉajevima mnogo većeg utjecaja.

Tokom rada HE,utjecaji na vodeni ekosistem i njegovu faunu, naroĉito ihtiofaunu, koji

se mogu oĉekivati detaljnije su opisani u nastavku teksta.

Imajući na umu utjecaj na ekosistem u cijelosti, pregraĊivanje rijeĉnog toka i formiranje

akumulacije doprinosi promjenama u ekosistemima populacija u njima. Hidrološke,

biološke i ekološke karakteristike se mijenjaju iz onih koje su karakteristiĉne za rijeke u

karakteristike koje odgovaraju stajaćim vodama. Ţivi organizmi koji naseljavaju vodu

prilagoĊavaju se uslovima staništa i te nagle promjene u njihovom okruţenju se imaju

negativne posljedice.

Kada je rijeĉ o ihtiofauni, vrste poput mladice, potoĉne pastrmke i mrene migriraju

uzvodno tokom perioda mriještenja (i u suprotnom pravcu nakon tog perioda) i ta

migracija je kljuĉna za njihov opstanak: Umjetne barijere u rijekama ĉesto dovode do

smanjenog broja ili ĉak potpunog nestanka ribljih vrsta koje migriraju .

U skladu sa njihovim migracijskim navikama, ribe se mogu podijeliti u dvije osnovne

grupe:

potamodromous –ribe ĉije migracije se odvijaju u potpunosti u slatkovodnim

sredinama (tokom cijelog ţivotnog ciklusa ostaju u slatkovodnom okruţenju) i

diadromous –odnosi se na sve ribe koje migriraju izmeĊu mora i slatkovodnih

sredina (u periodima ţivotnog ciklusa, uglavnom radi razmnoţavanja, ove vrste

migriraju u more ili unutrašnje vode).

Sve ribe koje naseljavaju ovaj dio rijeke Vrbas spadaju u grupu potamodromous, a u

zavisnosti od duţine puta koji prevale, mogu se podijeliti u grupe koje karakteriziraju:

kratka migracija–migriraju samo u okviru odreĊenog dijela rijeĉnog toka;

srednja udaljenost migracije – migriraju izmeĊu razliĉitih dijelova rijeĉnog toka

(potoĉna pastrmka, mladica).

Shodno tome, u cilju omogućavanja migracije riba, od kljuĉne je vaţnosti da

infrastruktura hidroelektrane sadrţi funkcionalne riblje staze (puteve ili prolaz za ribe)15

.

15

Nizvodno od planirane HE Babino Selo se nalazi HE (Boĉac) koja nema riblje puteve. Na rijeci Vrbas su planirane i

neke druge HE. Vaţno je naglasiti da neophodnost izgradnje ribljih staza zavisi od udaljenosti izmeĊu planiranih HE.

Ukoliko je udaljenost izmeĊu dvije ili više HE tolika da omogućava funkcioniranje populacija ribe (i pod uslovom da je



Smanjena brzina rijeĉnog toka sa promijenjenim hidro klimatskim karakteristikama

doprinosi negativnom uĉinku na riblje vrste kako uzvodno (smanjenje protoka ,

povećana dubina vode, stratifikacija temperature vode, neujednaĉen nivo vode u

akumulaciji) tako i nizvodno od brane. U drugoj situaciji, povremeno odvodnjavanje za

posljedicu ima privremen protok i koliĉinu vode, kao i razliku u temperaturi ispuštene

vode i recipijenta, u zavisnosti od godišnjeg doba.

U pogledu temperature vode, formiranje akumulacije (kao da se radi o stajaćoj vodi)

moţe dovesti do porasta temperature vode. Viša temperatura moţe uzrokovati smanjeni

nivo kisika, poremećaj ciklusa materije (ispuštanje velikih koliĉina P, N, i C iz

organskog supstrata, što nadalje moţe dovesti do hiperprodukcije fitoplanktona i ubrzati

proces cvjetanja vode), te neki drugi utjecaji koji se mogu posredno ili neposredno

negativno odraziti na ihtiofaunu16

.

U dijelu rijeke nizvodno od brane, negativni utjecaji na ribe se izraţavaju putem:

razliĉitog nivoa vode uslijed zadrţavanja vode i praţnjenja akumulacije u skladu

sa naĉinom rada elektrane;

razlika u temperaturama ispuštene vode i vode recipijenta;

brzine i koliĉine vode koja se ispušta u recipijenta naroĉito tokom perioda

mriještenja;

blokiranja prenosa sedimentarnih materijala vodotokom (vrsta supstrata se

mijenja, a to za posljedicu ima poremećaj staništa u smislu pogodnosti za

mriještenje i ishranu ribe).

Svi ovi faktori koji vode promjenama u ekološkim uslovima rijeĉnog ekosistema imaju

negativan utjecaj na populaciju rijeke u cijelosti, tako što je osiromašuju. Mnogi

predstavnici ovih organizama su hrana za ribe.

Treba naglasiti da promijenjeni uslovi u staništu, kao što su promjena nivoa vode,

brzine protoka i koliĉine hrane takoĊer mogu negativno utjecati na ihtiofaunu (na

primjer niţi nivoi vode i promijenjen hidrološki reţim mogu dovesti do manjeg

prisustva organizama koje ribe koriste za ishranu).

Kako bi se oĉuvali vodeni ekosistemi, neophodno je dakle odrţavati adekvatnu koliĉinu

i kvalitet vode u vodenim tokovima (naroĉito u dijelu od brane do ispusta elektrane), što

se moţe obezbijediti osiguranjem ekološki prihvatljivog protoka (EPP)17

. U skladu sa

Pravilnikom o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine

FBiH, br, 4/13), ekološki prihvatljiv protok predstavlja minimum koji osigurava

oĉuvanje prirodne ravnoteţe i ekosistema u referentnoj vodi.

U skladu se Okolišnom i socijalnom politikom (2014.) Evropske banke za obnovu i

razvoj (EBRD), dio rijeke Vrbas na kojem je planirana izgradnja HE Babino Selo moţe

se svrstati u staništa od velikog znaĉaja za ugroţene ili kritiĉno ugroţene vrste. Glavni

razlog za takvu kategorizaciju jeste ĉinjenica da predstavlja stanište za ugroţene vrste

omogućena povezanost sa pritokama), opstanak date riblje vrste je moguć ĉak iako jedna HE (uzvodno ili nizvodno) nema

postavljenu riblju stazu. 16

Aţuriranje Osnove za upravljanje vodnim resursima bazena rijeke Vrbas, Modul 1 – Upravljanje vodni resursima –

Konaĉni izvještaj, 2013. 17

Prije promjena relevantnih zakonskih procedura (koje su u toku u RS, na snazi u Federaciji BiH) EPP utvrĊena kao

minimalni prosjeĉni mjeseĉni protok od 95% dostupnosti (izvor: Aţuriranje Osnove za upravljanje vodnim resursima

bazena rijeke Vrbas, Modul 3 –Izvještaj o Integrisanom upravljanju – Konaĉni izvještaj, COWI AS, 2013)



ribe, Hucho hucho (mladica) koja je ugroţena na globalnom l18

i nacionalnom19

nivou

(PZ 6, ĉlan 14.).

Pored toga, kako je gore navedeno, planirana HE Babino Selo HE moţe dovesti do:

gubitka staništa (dio rijeĉnog habitata bit će preobraţen u akumulaciju),

degradacija i rascjepkavanje staništa (prekid rijeĉnog toka izgradnjom brane HE)

hidrološke promjene (smanjenje protoka, povećanje dubine vode, stratifikacija

temperature vode, neujednaĉen nivo vode u rezervoaru i nepostojan protok i

koliĉina vode nizvodno od brane),

nagomilavanje nutrienata (akumulacija), i

prekid migracijskih koridora riba (brana elektrane) (PZ 6, Ĉlan 7.).

MeĊutim, postoji niz mjera i rješenja koja treba primijeniti kako bi se negativne

posljedice izgradnje HE Babino Selo HE umanjile ili svele na minimum:

u poreĊenju sa drugima, odabrana alternativa1A ima akumulaciju male veliĉine

(ukupna zapremina 147.798 m3i duţina 900 m) koja podrazumijeva najmanju

moguću promjenu prirodnog ekosistema rijeke u ekosistem kakav imaju stajaće

vode (takoĊer, moţe ublaţiti akumulaciju nutrienata u rezervoaru);

prekid migracijskih koridora riba koje uzrokuje brana HE moţe se djelomiĉno

izbjeći ugradnjom graĊevina kao što su riblje staze, sistema koji ih odvraća od

ulaska u cjevovod i turbina koje su prilagoĊene prisustvu riba;

hidrološke promjene mogu se ublaţiti osiguranjem ekološki prihvatljivog

protoka.


Terensko istraţivanje ihtiofaune provedeno je u novembru 2015.g. u okviru priprema za

ovaj izvještaj. Tokom ove posjete došlo se do saznanja o prisustvu mladice (Hucho

hucho), endemske vrste u slivu Dunava, a prema Crvenoj listi MeĊunarodne unije za

zaštitu prirode (IUCN) i Crvenoj listi faune FBiH sa statusom ugroţenih vrsta. Stoga je

neophodno provesti istraţivanje na terenu (krajem maja ili poĉetkom juna – kako bi se

pokrila sezona mriještenja) radi prikupljanja dodatnih podataka o ihtiofauni i podruĉju

izvedbe projekta.

Prisustvo mladice utvrĊeno je pri pregledu literature u kojoj su autori Freyhof i dr..

(2015.), prikazali samostalna i stabilna populaciju mladice u podruĉju gornjeg Vrbasa

koja se proteţe na duţini od oko 20 km. Elektrana je smještena upravo u središtu ove

lokalne populacije mladica. Prisustvo ove vrste postavlja pitanje kritiĉnog staništa koje

se odnosi na Procjenu kritiĉnog staništa (u skladu sa Provedbenim zahtjevom EBRD-a

br. 6, Provedbenim standardima IFC-a, Smjernice IFC-a GN6, USFWS).

Shodno tome, podruĉje izvedbe projekta se smatra prioritetnim u smislu biološke

raznolikosti, te je stoga neophodna detaljna procjena potencijalnih negativnih utjecaja

na ovo kritiĉno stanište.

Pitanja na koja treba odgovoriti su:

• Da li je lokalna populacija ţivi samostalno ili u jatima?

18

IUCN Crvena lista, dostupna na: http://www.iucnredlist.org/details/10264/0 19

Projekat Šumskih i planinskih zaštićenih podruĉja Broj: BA-FMPAP-TF091919-CQ-21-S-12/FBIH, Izrada crvene liste

ugroţenih biljaka, ţivotinja i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovine; Knjiga 3 CRVENA LISTA FAUNE FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE, Nacrt izvještaja – Prijedlog, Sarajevo, 2013.



• Postoji li neto gubitak za lokalnu populaciju mladice?

• Da li projekat ugroţava lokalnu populacija mladice?

Procjene gubitka staništa ili modeliranje je najnoviji pristup u odnosu na velike ribe kao

što je mladica. Modeliranjem će se utvrditi situacija u pogledu staništa u projektnom

podruĉju pod razliĉitim uslovima prije i poslije provedbe projekta.

Kako bi se procijenile promjene u staništu sa posebnim teţištem na mladici, predlaţe se

niz koraka analize trenutnog stanja i stanja u okviru projekta:

a. Ispitivanje na licu mjesta i mapiranje vrsta staništa i sedimentnih struktura

(hidro morfološke jedinice, kao npr. podruĉja sa konzistentnim

hidrauliĉnim uzorcima, mirna rijeka sa sporim tokom, brzaci, bukovi,

virovi, plitke vode, ţabokreĉina itd; detaljna specifikacija za istraţivanje,

vodna linija itd.)

b. Detaljno profilno i topografsko istraţivanje

c. Mjerenje dubine vode i ispuštanja

d. 2D hidro dinamiĉko modeliranje za trenutno stanje i stanje u okviru

projekta, koje će za rezultat imati prostorno distribuirane dubine, brzine i

naprezanje na smicanje za uobiĉajeno nizak –i srednje nizak scenarij.

e. Dostupno modeliranje abiotiĉkog okruţenja staništa na osnovu rezultata

hidrauliĉkog modeliranja: analiza prostorno rasporeĊenog mezostaništa

(Synergis ArcGIS, model evaluacije meĊustaništa MEM, kao Wipplinger,

2014.) za sadašnje stanje i stanje u okviru projekta (ukljuĉujući ekološki

ispust).

f. Analiza strukture sedimenta

g. Analiza izvora hrane

h. Procjena veliĉine i strukture populacije

Kao rezultat ove analize, bit će izraĊen i dogovoren akcioni plan i plan monitoringa

biološke raznolikosti.

Budući da je ispitivanje alternativnih rješenja za projekat potvrdilo da je trenutna

lokacija projekta najbolja u regiji, potrebno je provesti detaljno ispitivanje projektnog

podruĉja u pogledu utjecaja kako bi se utvrdilo da li su ispoštovani meĊunarodni

zahtjevi.

Nadalje, u cilju obuhvatanja detaljnih podataka o ekološkim i biološkim

karakteristikama svih pronaĊenih vrsta ribe, Konsultant je planirao provoĊenje dodatnog

istraţivanja u uredu tokom faze ESIA. Pored toga, u okviru hidrološkog ispitivanja

tokom faze ESIA, bit će utvrĊen ekološki prihvatljiv protok u skladu sa Pravilnikom o

utvrđivanju načina za određivanje ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine

FBiH, No, 4/13). U fazi ESIA bit će pripremljen niz detaljnih mjera ublaţavanja kako bi

se izbjegao, sprijeĉio ili maksimalno umanjio potencijalni utjecaj na ribe, sa teţištem na

ugroţenim vrstama.

S obzirom na veoma male dimenzije svih graĊevina i malo podruĉje koje je pogoĊeno,

procjena drugih vrsta, ukljuĉujući vodozemce, kiĉmenjake itd. bit će provedena na

osnovu postojećih informacija. Tokom faze ESIA, Konsultant će potvrditi ovu odluku.



4.1.10 Utjecaj na krajolik i vizualni utisak


Projekat će utjecati na krajolik i ambijent time što će uzrokovati:

Promjene krajolika tokom faze gradnje (kao i tokom prestanka radova), koje za

posljedicu mogu imati opadanje trenutnih prirodnih i estetskih vrijednosti uslijed

neophodnih zemljanih radova i graĊevinskih radova, privremenog skladištenja

graĊevinskog materijala i izgradnje neophodnih objekata, prisustva osoblja i

mašinerije, kao i izgradnje graĊevina; utvrĊeni utjecaji su ocijenjeni kao

kratkoroĉan,

Promjene u krajoliku tokom faze gradnje uslijed formiranja akumulacije i

izgradnje neophodnih objekata (brana, strojarnica, izmiještanje puta, tuneli itd.;

utjecaj je ocijenjen kao dugoroĉan.

Aktivnosti tokom faze gradnje dovest će do privremenih promjena krajolika tokom

graĊevinskih radova. Neophodni zemljani radovi dovest će do formiranja kamenoloma i

pozajmišta, kao i do uništavanja vegetacije i zemljanog pokrivaĉa uslijed zemljanih

radova. Neophodni graĊevinski radovi, privremeno skladištenje graĊevinskog materijala

i izgradnja objekata doprinijet će neskladu prirodnog reljefa i morfologije krajolika, a to

će utjecati na strukturu i reţim krajolika. Po završetku gradnje, svo osoblje, mašinerija,

graĊevinski materijali i otpad bit će uklonjeni sa gradilišta, Privremene graĊevine će

takoĊer biti razmontirane i uklonjene, a gradilište će biti potrebno ponovno kultivirati.

Shodno tome, identificirani utjecaji bi trebali biti kratkoroĉni i vezani za graĊevinske

aktivnosti. Oĉekivane vizuelne promjene krajolika tokom faze gradnje bit će teško

uoĉljive za lokalno stanovništvo s obzirom na to da je podruĉje rijetko naseljeno.

MeĊutim, neki objekti infrastrukture (kao pristupni putevi objektima HE) će ostati i bit

će promijenjeni profili terena. Sve ove promjene dovest će do promjena na krajoliku što

je neizbjeţno u svakom sliĉnom projektu.

Glavni utjecaj na krajolik/vizuelni utjecaj u fazi rada bit će povezan sa trajnim

graĊevinama i objektima HE. Formacija akumulacije tokom rada HE moţe dovesti do

potapanja poljoprivrednog zemljišta. Obuhvat utjecaja na krajolik i prizor tokom ove

faze bit će direktno povezan sa potencijalnim potapanjem površina uzvodno od brane

uslijed formiranja akumulacije i koliĉine vode u akumulaciji. Formiranje akumulacije

dovest će do trajnih promjena u krajoliku i prizoru i potencijalnog potapanja

poljoprivrednih površina.

Sliĉno fazi izgradnje, aktivnosti u fazi prestanka rada dovest će do privremenih

promjena u krajoliku i prizoru tokom aktivnosti rušenja i uklanjanja izgraĊenih

objekata. Neophodni radovi na rušenju, privremeno skladištenje graĊevinskog

materijala i upotreba teške mašinerije u radovima rušenja dovest će do nesklada izmeĊu

prirodnog reljefa i morfologije krajolika. Tokom faze prestanka rada projekta, treba

provesti uklanjanje izgraĊenih objekata i ponovno kultiviranje tla u podruĉju, što će

doprinijeti vrijednostima krajolika.

Gore navedeni utjecaji neće biti zamjetljivi u podruĉjima uzvodno od donje vode

akumulacije ili nizvodno od lokacije strojarnice (relevantno za sve faze projekta).



krajolik i prizor. U fazi preliminarne procjene, Konsultanti su prikupili dovoljno



podataka za provedbu cjelovite i detaljne procjene mogućih utjecaja na krajolik i prizor

u fazi ESIA. Bit će predloţene adekvatne mjere ublaţavanja.

4.2 Socio-ekonomski utjecaji

4.2.1 Otkup zemljišta i fiziĉko raseljavanje


Oĉekuje se da će Projekat ukljuĉivati potpuni otkup20

ili nepotpunu

eksproprijaciju21

zemljišta u privatnom vlasništvu za potrebe izgradnje trajnih graĊevina

kao što su derivacioni tunel i strojarnica. Detaljni podaci o konkretnom utjecaju za

svaku graĊevinu bit će osigurani tokom narednih faza Projekta, tj. tokom faze ESIA.

Projektom će biti zahvaćeno 16 katastarskih ĉestica (u dvije katastarske općine)

(naroĉito za potrebe izgradnje: strojarnice, mosta i pristupnog puta, derivacionog tunela,

brane i akumulacije i ekološkog ispusta. Detaljni podaci o pogoĊenim zemljišnim

parcelama bit će osigurani u dokumentu Otkup zemljišta i obnova sredstava za ţivot

(eng. Land Acquisition and Livelihood Restoration Plan – LALRP).

Za potrebe izgradnje strojarnice, moţda će biti neophodno provesti potpunu

eksproprijaciju (utvrĊenu Zakonom o eksproprijaciji FBiH) zemljišnih parcela u

privatnom vlasništvu koje se nalaze na lokacijama planiranih graĊevina prije faze

gradnje. Procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti dugoroĉne prirode.

Za potrebe postavljanja derivacionog tunela, bit će neophodno provesti potpunu

eksproprijaciju utvrĊenu Zakonom o eksproprijaciji FBiH) zemljišnih parcela u

privatnom vlasništvu koje se nalaze u okviru derivacionog tunela tokom faze gradnje.

Ovo podruĉje je svrstano u kategoriju šumskog podruĉja. Procjenjuje se da će utjecaj

biti kako kratkoroĉne (uslijed kratkog trajanja graĊevinskih radova) tako i dugoroĉne

prirode (uslijed uspostavljanja prava sluţnosti).

TakoĊer se moţe oĉekivati da će nekoliko zemljišnih parcela biti privremeno zauzeto za

potrebe izgradnje pristupnih puteva i rasporeĊivanje osoblja, mašina i materijala tokom

faze gradnje. Procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti kratkoroĉne prirode.


Sekundarni katastarski podaci (podaci o: vrsti zemljišnih parcela, poloţaju zemljišnih

parcela, vlasništvu i strukturi zemljišnih parcela) pribavljeni su od Općine Donji Vakuf.

Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju bit će provedena u fazi ESIA. Anketa i popis

će osigurati osnova za izradu dokumenta LALRP.

4.2.2 Ekonomsko raseljavanje


Ekonomsko raseljavanje je uglavnom vezano za izgradnju strojarnice. Utjecaji će tokom

razliĉitih faza Projekta bit drugaĉiji.

20Prema Zakono u eksproprijaciji FBiH (“Sluţbene novine FBiH”, br. 70/07, 36/10 i 25/12), potpunom eksproprijacijom korisnik moţe

dobiti pravni naslov na ekspropriranom zemljištu, dok prava ranijeg vlasnika na nekretnini kao i druga prava prestaju. 21Prema Zakono u eksproprijaciji FBiH, nepotpunom eksproprijacijom korisniku se daje pravo sluţnosti na zemljištu ili graĊevini, kao i

zakupa zemljišta na odreĊeno vrijeme. Po isteku zakupa, pravo korištenja na zemljištu se vraća ranijem vlasniku.



Izgradnjom strojarnice mogao bi biti pogoĊen trenutno zatvoreni Hotel “Bosnae” koji se

nalazi blizu lokacije strojarnice tokom faze gradnje (u sluĉaju da poĉne ponovo raditi).

Procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti dugoroĉne prirode.


U fazi ESIA bit će provedena Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju. Dodatni

podaci o poslovnim subjektima u projektnom podruĉju bit će prikupljeni putem

anketnog ispitivanja i korištenjem upitnika za lokalne poslovne subjekte. Tokom faze

ESIA, bit će izraĊene odgovarajuće mjere ublaţavanja u vezi sa ekonomijom.

4.2.3 Ograniĉenje korištenja zemljišta i štete na privatnoj imovini


Oĉekuje se da će Projekat utjecati na trenutnu praksu korištenja zemljišta u podruĉjima

u okruţenju brane, derivacionog tunela i strojarnice. Utjecaji vezani za ograniĉenje

korištenja zemljišta zavisti će od pitanja vlasništva nad zemljištem, što će biti precizno

utvrĊeno kad bude odreĊen taĉan poloţaj trajnih graĊevina i derivacionog tunela.

Podruĉja oko derivacionog tunela i strojarnice mogla bi biti pogoĊena tokom faze

gradnje.

Oĉekuje se da će biti neophodno privremeno zauzimanje nekoliko parcela u privatnom

vlasništvu za potrebe izgradnje pristupnih puteva, rasporeĊivanje osoblja, mašina i

materijala na lokaciji strojarnice i duţ derivacionog tunela. GraĊevinske aktivnosti

mogu dovesti do oštećenja zemljišnih parcela, ţeljeznih i drugih vrsta ograda uslijed

odlaganja graĊevinskog otpada i parkiranja teške mašinerije. Procjenjuje se da će ovi

utjecaji biti dugoroĉne prirode.

Tokom faze rada, korištenje zemljišta bit će ograniĉeno u okviru koridora radova na

vodotoku i u podruĉju oko strojarnice. Procjenjuje se da će ovi utjecaji biti kratkoroĉne

prirode.

Podruĉja oko lokacija derivacionog tunela i strojarnice bit će zahvaćena ograniĉenjima

korištenja zemljišta tokom faze prestanka rada. Procjenjuje se da će ovi utjecaji biti

kratkoroĉne prirode.


Sekundarni katastarski podaci (podaci o: vrsti zemljišnih parcela, poloţaju zemljišnih

parcela, vlasništvu i strukturi zemljišnih parcela) pribavljeni su od općine Donji Vakuf.

Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju bit će provedena u fazi ESIA. Anketa bi

trebala osigurati detaljne podatke o korištenju zemljišta i privatnoj imovini u

projektnom podruĉju.

4.2.4 Utjecaji na kulturno naslijeĊe


Na osnovu raspoloţivih zvaniĉnih podataka sa Liste proglašenih nacionalnih spomenika

u BiH, koju je usvojila Komisija za oĉuvanje nacionalnih spomenika BiH, ne oĉekuje se

da će Projekat imati utjecaja na kulturno naslijeĊe i arheološka nalazišta.


U fazi ESIA neće biti potrebno provoditi dodatne studije u vezi sa kulturnim naslijeĊem.



4.2.5 Ograniĉenje pristupa


Oĉekuje se da će Projekat dovesti do ograniĉenja pristupa na lokacijama brane,

derivacionog tunela i strojarnice. Utjecaji u smislu ograniĉenog pristupa bit će razliĉiti

od faze do faze Projekta.

Izgradnje brane mogla bi utjecati na lokalni makadamski put i dovesti do ograniĉenog

pristupa za oko 6 kuća u blizini lokacije strojarnice tokom faze izgradnje.Procjenjuje se

da je ovaj utjecaj kratkoroĉne prirode.

Pored toga, uklanjanje brane i derivacionog tunela moglo bi ogranĉiti pristup za oko 6

kuća u blizini lokacije strojarnice u fazi prestanka rada.


U fazi ESIA bit će provedena Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju i popis.Bit će

izraĊene odgovarajući mjere ublaţavanja u odnosu na ograniĉenje pristupa.

4.2.6 Utjecaji na uslove života lokalnih zajednica


Utjecaji na uslove ţivota lokalnih zajednica bit će drugaĉiji u razliĉitim vazama

Projekta. Neki utjecaji koji se odnose na uslove ţivota lokalnih zajednica detaljno su

opisani u drugim poglavljima, kao što su saobraćaj, gubitak prirodnih resursa,

ograniĉenja pristupa i utjecaji na pristupaĉnost resursa, itd.

Utjecaji koji se oĉekuju u fazi gradnje i prestanka rada su poremećaji u okolnim

zajednicama koji se odnose na: (i) povećan nivo buke, (ii) odlaganje graĊevinskog

otpada, (iii) prekidi u snabdijevanju vodom i elektriĉnom energijom, telefonskih veza i

veze za internet, prikupljanja otpada i redovnog javnog prevoza, dostave pošte u

domaćinstva i privredne subjekte. Za ugroţene grupe, kao što su stari i bolesni, te osobe

sa posebnim potrebama u situacijama potrebe za hitnom intervencijom, medicinskom ili

drugom vrstom pomoći, moţe doći do kašnjenja uslijedzagušenja u saobraćaju. Prevoz

djece u škole takoĊer moţe biti oteţan.

Oĉekuje se da će Projekat u fazi rada negativno utjecati u smislu emisije buke oko

elektrane, što je relevantno za 5 domaćinstava.


Dodatni podaci o uslovima ţivota (konkretno za Projekat) bit će prikupljeni

provoĊenjem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba pogoĊenih projektom u

fazi ESIA. Tokom faze ESIA bit će analizirani i utjecaji nizvodno (kao napr. utjecaj na

rekreaciju, plavljenje, sanitaciju i poljoprivredu). Tokom ESIA faze bit će izraĊene

odgovarajuće mjere ublaţavanja u odnosu na uslove ţivota.

4.2.7 Oštećenja puteva i utjecaji na saobraćaj


Oĉekuje se da će Projekat utjecati na puteve i saobraćaj, u razliĉitom obimu u zavisnosti

od faze Projekta.

Gradilište brane se nalazi u neposrednoj blizini lokalnog puta, te bi izgradnja brane

mogla doprinijeti oštećenjima puta (naroĉito prilikom pristupa teškim mašina do

gradilišta) tokom faze gradnje.



Pojaĉan intenzitet saobraćaja u podruĉju dovodi do zagušenja i ometanja što će

vjerovatno biti sluĉaj na magistralnoj cesti i lokalnim putevima tokom faze gradnje i

prestanka radova. Ovo je uglavnom povezano sa dostavljanjem graĊevinskog

materijala i prikupljanjem otpada od graĊevinskih radova u fazi gradnje i uklanjanja

materijala u fazi prestanka rada.


Neće biti potrebno provoĊenje dodatnih studija u fazi ESIA.U fazi ESIA će biti izraĊen

cjelovit obuhvat utjecaja na saobraćaj kao i odgovarajuće mjere ublaţavanja u odnosu

na oštećenja puteva i saobraćaj.



4.2.8 Gubitak prirodnih resursa


Gubitak prirodnih resursa odnosi se na nekoliko parcela poljoprivrednog zemljišta

(njive i pašnjaci) a vezan je za izgradnju strojarnice i derivacionog tunela tokom faze

gradnje. Za potrebe izgradnje strojarnice, oĉekuje se gubitak resursa malog opsega )oko

800 kvadratnih metara). Ovaj utjecaj je dugoroĉni. Izgradnja pristupnih puteva i

rasporeĊivanje osoblja, mašina oko lokacije strojarnice takoĊer će utjecati na pašnjake u

ovom podruĉju na kratkoroĉnoj osnovi.

Izgradnja vodotoka podrazumijeva uklanjanje šume na nekim mjestima vodotokaOvaj

utjecaj je trajan i dugoroĉan.


Neće biti potrebne dodatne studije u vezi sa gubitkom prirodnih resursa u fazi ESIA.

4.2.9 Utjecaji na pristupaĉnost resursa

4.2.9.1 Snabdijevanje vodom


Tokom faze gradnje, snabdijevanje vodom za potrebe graĊevinskih radova, tehnologije

i sanitarnih potreba, trebat će osigurati najvjerovatnije korištenjem izvora podzemnih

voda. Za ovu svrhu se ne moţe koristiti nijedan izvor podzemne vode, koji je već

korišten za snabdijevanje vodom na lokalnom nivou. MeĊutim, izgradnja tlaĉnog tunela

sa temeljima graĊevine brane u stijenama tvrdog kreĉnjaka, korištenjem eksploziva,

moţe se negativno odraziti na okolne podzemne vode – izvore. Dva naselja uzvodno i

nizvodno od lokacije HE mogla bi pretrpjeti negativne posljedice u fazi gradnje

projekta: Babin Potok i Krivaĉe.

Tokom faze rada se ne oĉekuje znaĉajan utjecaj graĊevina HE na postojeće sisteme

vodosnabdijevanja u okolnom podruĉju. Najbliţi organizirani javni sistemi za

snabdijevanje vodom su sistemi za gradove DonjiVakuf i Jajce, uzvodno i nizvodno od

HE Babino Selo. DonjiVakuf se vodom snabdijeva iz dva podzemna izvora koji nisu

direktno povezani sa rijekom Vrbas, dok se Jajce preteţno snabdijeva iz otvorenog

vodozahvata na rijeci Plivi.

Okolna naselja su orijentirana na podzemne izvore vode putem malog lokalnog sistema

za snabdijevanje vodom. U projektnom podruĉju nema podzemnih izvora iz aluvija

rijeke Vrbas koji se trenutno koriste.

Tokom faze prestanka rada se ne oĉekuje da će akumulacija koja bude formirana

branom HE biti korištena kao izvor vodosnabdijevanja, te se stoga ne oĉekuju ni

negativni utjecaji uslijed prestanka rada.


Tokom faze ESIA, Konsultant će provesti ispitivanje lokacija i po mogućnosti

izdašnosti postojećih izvora vode koji se koriste za vodosnabdijevanje na lokalnom

nivou.



4.2.9.2 Navodnjavanje


Uzvodno i nizvodno od gradilišta brane, vodozahvata i tlaĉnog tunela se nalazi

ograniĉeno poljoprivredno podruĉje. Trenutno nema organiziranih aktivnosti

navodnjavanja. Shodno tome se ne moţe oĉekivati znaĉajan utjecaj tokom faze gradnje.

Tokom faze rada se ne oĉekuje ni negativan utjecaj graĊevina HE Babino Selo na

aktivnosti ili potrebe postojećeg sistema za navodnjavanje. Najbliţa poljoprivredna

podruĉja se nalaze u mjestu Babino Selo, nizvodno od lokacije brane, a trenutno nema

organizirane infrastrukture za navodnjavanje. MeĊutim, kontrolirana ispuštanja vode, uz

uraĉunate poljoprivredne potrebe za podruĉje nizvodno (minimalni vodoprivredni

ispust) moţe imati pozitivan utjecaj na potrebe za ovu svrhu.

Moţe se oĉekivati da se akumulacija koja se formira branom HE koristi kao izvor vode

za potrebe navodnjavanja. U fazi prestanka rada, taj izvor vode bi trebalo zamijeniti.


Nema potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka tokom faze ESIA.

4.2.9.3 Sport, rekreacija i turizam


Utjecaji na pristupaĉnost resursa vezani su za rekreaciju, konkretno za aktivnosti

raftinga na rijeci Vrbas. Izgradnjom brane i formiranjem akumulacije ograniĉit će se

aktivnosti raftinga u jednom dijelu rijeke Vrbas. Ovaj utjecaj se oĉekuje tokom faze

gradnje kao i faze rada i smatra se dugoroĉnim.

Ukoliko se akumulacija, koja se formira branom HE, bude koristila za potreba sporta i

rekreacije, taj izvor bi se morao zamijeniti u fazi prestanka rada.


Nema potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka u fazi ESIA.

4.2.9.4 Akvakultura – Uzgoj ribe


Tokom faze gradnje se oĉekuju utjecaji na kvalitet površinske vode, koji se mogu

negativno odraziti na populaciju ribe nizvodno od gradilišta. Lokalna privreda nije

orijentirana na korištenje prirodnih izvora ribe, i nema objekata akvakulture u bliţoj

okolici lokacije HE, tako da se ne moţe oĉekivati utjecaj tokom graĊevinskih radova.

Tokom faze rada se ne oĉekuju utjecaji na objekte akvakulture u podslivu rijeke Vrbas.

Akumulacija koja se oformi objektima HE moţe se koristiti za uzgoj ribe u kavezima, u

kapacitetu koji će biti odreĊen kvalitetom vode u („dobar potencijal“). Proizvodnja ribe

u kavezima moţe imati negativan utjecaj na kvalitet vode i sediment u smislu

razgradnje organskih materija (hrana za ribe, uginule ribe), ili hemikalija koje se koriste

za lijeĉenje riba.

S obzirom na navedeno, postoji mogućnost da se akumulacija, formirana branom HE,

koristi za potrebe akvakulture. U fazi prestanka rada taj izvor bi morao biti zamijenjen.




Budući da se ne oĉekuju znaĉajni potencijalni utjecaji Projekta na postojeće

infrastrukture za uzgoj ribe, nema potrebe za dodatnim prikupljanjem informacija u fazi

ESIA. Konsultant ima dovoljno informacija koje su prikupljene u fazi analize obuhvata

za procjenu potencijalnih utjecaja i predlaganje odgovarajućih mjera.

4.2.10 Zapošljavanje i doprinos ekonomiji


Tokom faze gradnje se u lokalnim zajednicama u blizini gradilišta oĉekuje se priliv

muških radnika, kako kvalificirane tako i nekvalificirane radne snage. Budući da su

gradilišta veliki izvor zapošljavanja, oĉekuje se otvaranje novih poslovnih mogućnosti

za lokalne privredne subjekte kao što su prevoznici, dobavljaĉi i drugi pruţatelji usluga,

te se oĉekuje da će Projekt pozitivno utjecati na lokalno trţište rada, povećati stopu

zaposlenost, a moţda i prosjeĉnog prihoda za lokalno stanovništvo.

Budući da se oĉekuje da će graĊevinski radovi pokrenuti „efekat umnoţavanja“ privrede

– zapošljavanje kuhara, konobara, konobarica itd, u obliţnjim poslovnim subjektima

orijentiranim na pruţanje usluga (restorani i poslovni subjekti za snabdijevanje), postoji

mogućnost ukljuĉivanja i ţenske radne snage. Vremenski opseg ovog utjecaja je

kratkoroĉan i bit će vezan za trajanje faze gradnje.

Pozitivni utjecaji na rad i zapošljavanje mogu se odnositi na osnivanje malih poslovnih

subjekata i zapošljavanje novog osoblja u poslovnim subjektima koji rade u oblasti

turizma, rekreacije na lokaciji akumulacije tokom faze rada. Ovaj je utjecaj dugoroĉne

prirode.

Nisu utvrĊeni nikakvi negativni utjecaji.


Dodatni podaci o stopi zaposlenosti i obrazovanja bit će prikupljeni putem Ankete o socijalnom

i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP). U fazi ESIA bit će analizirani

mogući utjecaji na zajednicu, priliv radnika, upravljanje radnom snagom na privremenom

ugovoru. U ESIA fazi bit će izraĊen niz smjernica i potpun niz mjera ublaţavanja vezanih za

zapošljavanje i ekonomiju.

4.2.11 Utjecaji na zdravlje, liĉnu i opću sigurnost graĊana

4.2.11.1 Zdravlje graĊana


Trenutni kvalitet vode za dio toka rijeke Vrbas unutar projektnog podruĉja svrstan je u

kategoriju II (voda u prirodnom stanju i koja se moţe koristiti za kupanje i rekreaciju,

vodene sportove, uzgajanje vrsta šarana, ili koja se uz primjenu uobiĉajenih metoda

proĉišćavanja vode moţe koristiti za piće i prehrambenu industriju).



Utjecaji na zdravlje zajednice mogući su tokom:

Faze gradnje,

Faze rada,

Faze prestanka rada.

Utjecaji na zdravlje zajednice tokom faze gradnje (kao i u sluĉaju mogućeg prestanka

rada) mogući su u sluĉaju nesreća kao što su curenje opasnih supstanci, koje moţe

negativno utjecati na zajednice nizvodno od projektnog podruĉja putem sistema za

navodnjavanje na kopnu ili vodi koji koriste vodu iz rijeke Vrbas. Opseg ovih utjecaja

zavisi od nivoa curenja opasne supstance.

U fazi rada, formiranje akumulacije i redovan rad planirane HE mogu dovesti do

degradacije kvaliteta vode te time neposredno do većeg broja oboljenja uzrokovanih

vodom. Posredni utjecaji su mogući ukoliko se planirana akumulacija bude koristila za

kupanje, u sluĉaju lošeg kvaliteta vode (kategorije III i IV). Ne oĉekuje se neposredni

utjecaj na zdravlje stanovništva kao posljedica oboljenja uzrokovanih vodom, budući da

se voda iz Vrbasa na koristi za snabdijevanje vodom. Formiranje jezera i usporavanje

vodotoka vjerovatno će dovesti do promjene mikrobioloških, fiziĉkih i hemijskih

svojstava vode, izazvati eutrofikaciju vodenog ekosistema i dovesti do promjena

sadašnje namjene ovog dijela rijeke Vrbas. Degradacija kvaliteta vode moţe doprinijeti

većem broju sluĉajeva oboljenja ĉiji je uzroĉnih sadrţan u vodi u projektnom podruĉju.

Akutni enterokolitis je takva bolest i moţe posredno negativno utjecati na zdravlje

populacije u podruĉju izvedbe Projekta nakon formiranja akumulacija tokom faze rada.

Ne oĉekuje se utjecaj na zdravlje zajednice u podruĉju uzvodno od lokacije planirane

HE.


Neće biti potrebno provoditi dodatne studije u fazi ESIA koje se odnose na zdravlje

zajednice.

Tokom faze gradnje i rada operater predloţene HE, javno preduzeće “JP

Elektroprivreda BiH” će imati obavezu da provodi periodiĉni monitoring kvaliteta vode

u skladu sa odredbama Okolišne dozvole koju treba izdati Federalno ministarstvo

okoliša i turizma. Praćenje kvaliteta vode treba provoditi angaţiranjem ovlaštenog

preduzeća (treća strana).

4.2.11.2 Rizici za sigurnost graĊana


Tokom izgradnje, rada i prestanka rada, javna sigurnost moţe biti ugroţena uslijed

radova u projektnom podruĉju. Ovi rizici su posebno povezani za fazu gradnje i

prestanka rada.

Tokom faze gradnje, lokalne zajednice će biti suoĉene sa pojaĉanim intenzitetom teških

vozila i drugim pojavama povezanim sa izgradnjom koje mogu utjecati na sigurnost

saobraćaja. Tokom ove faze graĊevinski radovi mogu dovesti da zastoja i zagušenja

saobraćaja uzrokovanog jaĉim intenzitetom saobraćaja graĊevinskih mašina i vozila, a

sigurnost moţe biti ugroţena kretanjem teških vozila i vangabaritnog tereta.



Još jedan rizik za sigurnost javnosti je mogućnost poţara koja moţe ukljuĉivati štete za

lokalno stanovništvo. Poţari mogu biti izazvani nepropisnim korištenjem zapaljivih

teĉnosti i materijala na gradilištu. U sluĉaju većih poţara, postoji mogućnost povreda

ljudi, nastanka šteta na imovini i negativnog psihološkog utjecaja.

Tokom faze gradnje postoji opasnost od eksplozija koje mogu biti izazvane, korištenjem

razreĊivaĉa i vatrom izazvanom varniĉenjem, statiĉkim elektricitetom, eksplozivnim

nabojem u atmosferi, oštećenjem cijevi koje sadrţe eksplozivne gasove i

neeksplodiranim minsko eksplozivnim sredstvima u tlu. U tim okolnostima velike i

male eksplozije mogu dovesti do psihološkog utjecaja vezanog za sjećanje na samu

eksploziju.

Drugi mogući rizici i negativni utjecaji na sigurnost graĊana mogu biti izazvani

povredama u sluĉaju ulaska neovlaštenih osoba na gradilište. Do ove situacije moţe

doći ukoliko gradilište nije propisno ograĊeno i ukoliko nema ploĉa sa relevantnim

informacijama o graĊevinskim radovima i uĉesnicima u graĊevinskim radovima.

Na gradilištu će biti pojaĉan stepen zagaĊenja zbog graĊevinskih vozila. Javna sigurnost

moţe snositi negativne posljedice izazvane zagaĊenjem tla i vode, prašinom, emisijama

buke i vibracijama. ZagaĊenje tla i vode mogu imati štetne posljedice na lokalne

zajednice u okolnostima kada zagaĊena podzemna voda dospije u izvore koje koristi

lokalno stanovništvo (npr. za potrebe poljoprivrede). Izduvni gasovi i emisija prašine će

biti izazvana mehanizacijom i, uz pojaĉanu brzinu vjetra, naroĉito u sušnim sezonama,

prašina se moţe kretati u mjeri koja će izazvati poremećaje za lokalno stanovništvo i

ĉak pogoršati stanje osoba koje imaju alergije ili su na drugi naĉin ranjive.

Tokom faze rada još uvijek moţe doći do nekih negativnih utjecaja na sigurnost

graĊana, kao što je mogućnost nastanka šteta od poţara ili eksplozija na lokaciji

strojarnice. Te nesreće mogu biti izazvane nepropisnim rukovanjem opremom ili lošim

odrţavanjem opreme. Ove aktivnosti mogu dovesti i do zagaĊenja vode uslijed curenja

maziva.

Kako je već obrazloţeno, tokom faze prestanka rada, utjecaji na sigurnost graĊana bit

će sliĉni utjecajima koji se mogu pojaviti tokom faze gradnje bez dugoroĉnih posljedica

na zdravlje i sigurnost.


Neće biti potrebno provoditi dodatne studije u fazi ESIA koje se odnose na sigurnost

graĊana. Konsultant će predloţiti odgovarajuće mjere ublaţavanja kako za vrijeme

gradnje, tako i rada kako bi se potencijalni utjecaji izbjegli, odnosno sveli na minimum

4.2.11.3 Zaštita od vode


Oĉekuje se da će glavni graĊevinski radovi na graĊevini brane biti provedeni u periodu

malih voda. Shodno tome, tokom faze gradnje se ne oĉekuju znaĉajni utjecaji na

situaciju u pogledu zaštite od poplava najbliţih naseljenih podruĉja.

U sluĉaju da graĊevina brane bude izgraĊena korištenjem privremenih nasipa u periodu

visokih vodostaja, obliţnja podruĉja uzvodno mogu biti izloţena negativnom utjecaju,

kao rezultati niskog profila.

Tokom faze rada, oĉekuje se da će graĊevine HE imati ograniĉen pozitivan utjecaj na

zaštitu od poplava susjednih urbanih i poljoprivrednih podruĉja, imajući na umu



relativno mali kapacitet akumulacije. Ne oĉekuje se utjecaj koji se odnosi na poplave na

postojeće graĊevine u urbanom podruĉju Donjeg Vakufa, uzvodno od lokacije HE.

Akumulacija bi se mogla koristiti kao izvor vode za razliĉite potrebe u vezi sa

smanjenjem utjecaja suše.

Tokom faze prestanka rada, ne moţe se oĉekivati znaĉajan utjecaj na situaciju u pogledu

zaštite od poplava, budući da će formirana akumulacija donijeti odreĊene prednosti u

smislu nivoa zaštite od poplava.


Budući da visina brane i kapacitet zapremine akumulacije mogu imati ograniĉeni utjecaj

na situaciju u pogledu zaštite od poplava, nema potrebe za dodatnim studijama tokom

faze ESIA.

4.2.12 Utjecaji na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu


Tokom faza gradnje, rada i prestanka rada, mogu se oĉekivati rizici u pogledu zaštite

zdravlja i sigurnost na radu (ZZSR). Utjecaji mogu ukljuĉivati:

Neposredne (mogućnost ozljeĊivanja uslijed aktivnosti koje se provode tokom

faze gradnje ili nesreća do kojih moţe doći kako tokom faze gradnje tako i

tokom faze rada (te nesreće mogu biti šireg opsega, ukljuĉivati lokalnu

zajednicu, izazvati moguću opasnosti i oboljenja));

Posredne (emisije, oneĉišćenje tla i vode itd.).

Tokom faze gradnje radnici će biti izloţeni mnogim opasnostima koje su direktno

vezane za aktivnosti koje se provode na gradilištu.UtvrĊeni su sljedeći potencijalni

utjecaji:

Pad s visine:Rizik povezan sa radom na visinama odnosi se na pad radnika i pad

predmeta na one koji rade ispod. Pad s visine je glavni uzrok nesreća koje

ukljuĉuju pogibiju u graĊevinskoj industriji i posljedice su obiĉno teţe što je

veća visina. Do padova moţe doći sa nezaštićenih rubova ili otvora na visinama,

zbog lomljivih materijala, pad moţe biti sa ljestava, u iskope, sa privremenih

platformi, sa mjesta rada na postojećim objektima i stepeništa. MeĊu

opasnostima treba spomenuti i opasnosti vezane za postavljanje skela koje

nastupaju tokom postavljanja, promjene ili rastavljanja skela ili tokom upotrebe

skela.

Saobraćajne nesreće: Opasnosti povezane sa radom u blizini puteva ili na

samim cestama kojima se saobraća zavise od vrste radova koji se izvode.

Uglavnom se radi o sudarima izmeĊu vozila koja rade unutar gradilišta,

sudarima vozila koja prolaze sa mašinerijom sa gradilišta, udarima u opremu

(kao što su skele) i radnike (ukoliko gradilište nije propisno obiljeţeno i fiziĉki

zaštićeno).

Strujni udar:Rad u blizini vodova visokog napona moţe dovesti do ozbiljnih i

smrtonosnih povreda uslijed direktnog kontakta sa vodovima pod naponom i

varniĉenja sa tih vodova na obliţnju opremu. Najveće opasnosti povezane sa

strujom su smrt izazvana strujnim udarom i opekotine koje moţe izazvati

oprema koja se loše odrţava, rad u blizini nadzemnih elektriĉnih vodova,

kontakt sa podzemnim kablovima tokom iskopavanja ili horizontalnog bušenja,

poţari izazvani lošim elektriĉnim instalacijama i neispravni elektriĉni aparati.



Povrede nanesene graĊevinskom mašinerijom: Ove opasnosti zavise od vrste

opreme koja se koristi tokom gradnje i graĊevinskih aktivnosti. Rizik od

prevrtanja opreme ili padanja predmeta na opremu povezan je sa opremom za

pomjeranje zemlje (kao što su bageri, rovokopaĉ-utovarivaĉ, itd., ukljuĉujući

prateću opremu), dok se opasnosti koje podrazumijevaju pad radnika sa visine,

raspad opreme koja se koristi zbog pretjeranog opterećenja, i propuste uslijed

loše tehnike hvatanja odnose na opremu za dizanje (kao što sutoranjska dizalica,

pokretna dizalica itd, ukljuĉujući pripadajuću opremu kao što su sajle).

Nesreće: Nesreće se mogu odnositi na povrede od eksplozija ili poţara. Do

opasnosti od nesrećeobiĉno dolazi pri upotrebi razreĊivaĉa i zapaljivih materija

varniĉenjem, statiĉkim elektricitetom, eksplozivnim nabojem, zbog oštećenja

cijevi koje sadrţe eksplozivne gasove i neeksplodiranih minsko eksplozivnih

sredstava na terenu. Opasnost od poţara moţe biti izazvana korištenjem

zapaljive teĉnosti, varenjem ili tehnikama abrazivnog rezanja na mjestima koja

nisu posebno pripremljena za takve radove, teĉnim gasovima koji se koriste sa

otvorenim plamenom, te zapaljivim materijalima.

Negativni utjecaji na radnike mogu biti uzrokovani i opasnostima vezanim za manuelne

radove koji ukljuĉuju ruĉnopodizanje i premiještanje tereta i druge fiziĉke poslove.

Drugi utjecaji koji mogu pogoditi radnike i lokalno stanovništvo su posredni i vezani su

za opasnosti koje uzrokuje zagaĊenje zraka (prašina), emisija buke i vibracije, te

zagaĊenje vode i tla, kako je opisano u daljem tekstu:

Emisije prašine se stvaraju radovima na gradilištu i radovima koji ukljuĉuju

iskopavanje, kretanje vozila i aktivnosti rezanja i punjenja, i mogu utjecati na

kvalitet zraka u blizini gradilišta. Tokom ĉišćenja gradilišta i aktivnosti

pripreme, prašina moţe prouzrokovati opasnost poput pneumokonioze, astme,

kroniĉnog bronhitisa, odnosno emfizema. Pored emisije prašine, moguće su i

druge emisije u zrak kao rezultat sagorijevanja fosilnih goriva i izduvnih gasova

iz mehanizacije.

Emisije buke i vibracije mogu izazvati neugodnosti kod radnika i u lokalnoj

zajednici.Radnici na gradilištima mogu biti izloţeni izvorima buke visokog

intenziteta koji mogu izazvati trajno oštećenje sluha. Glavni izvori vibracija iz

ruĉnih alata kao što su ĉekići za rušenje, bušilice, udarne bušilice, kutne

brusilice, motorne pile i ruĉne cirkularne pile. Vibracija od rada sa ruĉnim

alatom, opremom ili procesima moţe dovesti do oštećenja šaka i ruku radnika.

ZagaĊenja tla i vode su utjecaji koji mogu imati posljedice kako na radnike

tako i na lokalne zajednice. Ĉak iako su ovi utjecaji prouzrokovani aktivnostima

vezanim za gradnju, mogu imati dugoroĉne posljedice ukoliko se na provedu

odgovarajuće mjere ublaţavanja odnosno uklanjanja posljedica. ZagaĊenje vode

(kako površinske tako i podzemne) i zagaĊenje tla na gradilištima i tokom

odrţavanja strojarnice moţe biti izazvano nepravilnim rukovanjem opasnim

materijama (kao što su dizel gorivo i benzin, boja, razrjeĊivaĉi i druge opasne

hemikalije), nepravilnim zbrinjavanjem otpada (graĊevinski otpad i šuta),

oštećenjima opreme koja mogu dovesti do curenja maziva i goriva (povećani

unos ulja u vodu, tlo i shodno tome i podzemne vode).

Tokom faze rada moţe doći do nekih od opisanih utjecaja. Tokom ove faze će takoĊer

postojati opasnost od pada sa visina, ali u tom sluĉaju uzrok moţe biti i ulazak

neovlaštenih osoba na lokaciju brane. Pored toga, postoji mogućnost nesreća izazvanih

poţarom, odnosno eksplozijom uslijed lošeg odrţavanja opreme u strojarnici što moţe

ugroziti radnike tokom radova odrţavanja.



Uz to će doći i do posrednih utjecaja tokom faze rada ali će oni biti nešto manjeg

intenziteta nego tokom faze gradnje. Emisije prašine su moguće u okolnostima radova

na odrţavanju, ali njihov negativan utjecaj na radnike i lokalnu zajednicu bit će sveden

na minimum provoĊenjem odgovarajućih zaštitnih mjera. Emisije zvuka i vibracije

tokom ove faze će uzrokovati oprema koja se nalazi u strojarnice i one mogu negativno

utjecati na radnike koji su ovlašteni za boravak na lokaciji strojarnice. Ove emisije buke

neće utjecati na lokalnu zajednicu.

Tokom faze prestanka rada utjecaji na zdravlje i sigurnost bit će sliĉni utjecajima u fazi

gradnje budući da će biti potrebno provesti sliĉne aktivnosti. Shodno tome, tokom ove

faze neće doći do dugoroĉnog utjecaja na zdravlje i sigurnost radnika i lokalnog

stanovništva.


Nije potrebno dodatno prikupljanje podataka u oblasti zaštite zdravlja i sigurnosti na

radu tokom faze ESIA.Konsultant će predloţiti odgovarajuće mjere ublaţavanja tokom

faze gradnje i rada kako bi potencijalni utjecaji se umanjili, odnosno sveli na minimum,

i zaštitilo zdravlje radnika.

4.3 Kumulativni utjecaji

Do sada su u podslivu rijeke Vrbas izgraĊene tri velike HE sa odgovarajućim

akumulacijama, Jajce I i Jajce II, koje zapravo koriste vodu iz gornjeg toka rijeke Plive,

i nizvodno HE Boĉac. Kapaciteti postojećih velikih HE22

su sljedeći:

HE Jajce I, izgraĊena na rijeci Plivi 1957.g, sa instaliranom snagom od 60 MW,

HE Jajce II, izgraĊena na rijeci Vrbas 1954.g, sa instaliranom snagom od 30

MW, i

HE Boĉac, izgraĊena na rijeci Vrbas 1981.g, sa instaliranom snagom od 110

MW.

U gornjem dijelu podlsiva rijeke Vrbas je u novije vrijeme izgraĊeno nekoliko HE23

.

Budući da je podsliv rijeke Vrbas veoma atraktivan sa stanovišta proizvodnje

hidroenergije, zajedno sa postojećim postrojenjima, u ovom podruĉju je planirano 60

HE. Ukupna instalirana snaga bi bila 580 MW. Od 60 planiranih, 45 HE bi trebale biti

derivacijske, dok bi preostalih 15 bile pribranske. Osnovni podaci koji se tiĉu ukupnog

utjecaja na prirodni vodni reţim dati su u tabeli 3.

Rijeka Broj HE Instalirana snaga

(MW)

Ukupni kapacitet

akumulacije

(Mm3)

Korisni kapacitet

akumulacije

(Mm3)

Vrbas 29 377,5 414 339

Pliva 4 62,6 22 2

Sokoĉica 1 0,7 0 0

Janj 2 31 83 73

Ugar 4 47,8 120 98

Crna Rijeka 2 4,4 15 11

Vrbanja 18 56,4 167 133

Total 60 580 821 655

Tabela 3: Najvaţniji parametri HE u podslivu rijeke Vrbas, postojeći i planirani24

22

„Velike HE“ odnosi se naHEsa instaliranom snagom od 10MW 23

„Male HE“ odnosi se naHEsa instaliranom snagom manjom od 10 MW 24

Izvor: „Aţuriranje Osnove za upravljanje vodnim resursima bazena rijeke Vrbas “ (2013.)



U pogledu upravljanja vodom, najvaţnija veza za HE je ukupni zapreminski kapacitet

akumulacije. Planirano je da 16 akumulacija formiraju ukupno 655 Mm3korisnog

zapreminskog kapaciteta u podslivu rijeke Vrbas, Kako je predoĉeno u Tabeli 4.

Br. Naziv akumulacije Korisni

zapreminski

kapacitet

(Mm3)

1 Šiprage 54

2 VrletnaKosa 95

3 GornjiVakuf 52,5

4 Han SkelaVisoka 218

5 JanjskeOtoke 72,5

6 Grabovica 35

7 Staro Selo 11,4

8 Ĉelinac 43

9 Boĉac, (izgraĊena 1981.) 42,9

10 Ugarušće 3,2

11 Babino Selo 6,5

12 Banja Luka 7,6

13 Krupa 5,75

14 Jajce II (izgraĊena 1954.) 3,3

15 Novoselija 2,14

16 Jajce I (izgraĊena1957.) 1,7

Ukupno: 655

Tabela4: Postojeće i planirane akumulacije u podslivu rijeke Vrbas

Vaţno je naglasiti da se sve akumulacije nalaze u gornjoj regiji podsliva rijeke Vrbas

(uzvodno od grada Banja Luka), što osigurava bolju priliku za regulaciju protoka.

Akumulacije koje formiraju strukture uvijek su višenamjenske i pruţaju priliku,

uglavnom sektoru hidroenergije, da osigura razliĉite koristi. Za vodeni sektor je

prednost fluktuacija prirodnog protoka primarna i najpoţeljnija. Akumulacija je takoĊer

novi izvor vode iz kojeg se mogu pokriti potrebe za razliĉite namjene: navodnjavanje,

akvakultura, snabdijevanje vodom, turizam itd.

Kumulativni utjecaji 16 akumulacija mogu se odraziti na prirodno i društveno okruţenje

podsliva rijeke Vrbas, ukljuĉujući:

Prednost u pogledu kontrole poplava, dok se formiranje akumulacije ĉesto

preporuĉuje kao mjera. Takva situacija sa planiranim akumulacijama u gornjim

regijama podsliva, uzvodno od gusto naseljenih podruĉja moţe umanjiti

opasnost od poplava.

Akumulacije predstavljaju novi i atraktivan izvor vode i mogu biti od koristi ili

poboljšati situaciju u pogledu korištenja vode za snabdijevanje vodom,

navodnjavanje, sport i turizam.

Formiranjem akumulacija se pokreću neophodne aktivnosti vezane za kontrolu

kvaliteta i zaštitu vode.

U poreĊenju sa tri velike HE, oĉigledno je da HE Babino Selo ima mnogo manju

instaliranu snago (5-10MW), i razmjerno mali okolišni utjecaj. Utjecaji na hidrologiju i

kvalitet vode HE Babino Selo, u vezi sa planiranim HE uzvodno i nizvodno, veoma su

ograniĉeni, znajući vrstu ove HE (derivacijska), malu udaljenost izmeĊu vodozahvata i

donje vode, te imajući na umu da zapremina akumulacije nije znaĉajno velika.



U gornjem toku rijeke je u Studiji o razvoju hidroenergije na rijeci Vrbas (COWI,

2013.) planiran projekat sa velikom branom u blizini Gornjeg Vakufa, ali ne postoji

vjerovatnoća da će biti realiziran.

Nizvodno od lokacije HE Babino Selo, EP BiH je razmatrala još dva projekta (Slika4):

HE Han Skelaniska

HE Vinac

Slika4: LokacijaHE Babino Selo i projekti u podruĉju nizvodno

Tokom faze izgradnje, mogu se oĉekivati sljedeći kumulativni utjecaji:

Emisije buke i vibracije, koje mogu biti uzrokovane poremećajem okolnog

podruĉja i povećanjem stepena postojeće ambijentalne buke koja trenutno

nastaje uglavnom iz redovnog saobraćaja na magistralnoj cesti M5 (E661);

Emisije zagaĊujućih materija (emisije iz atmosfere, ukljuĉujući prašinu, otpad,

curenje opasnih materija i ulja u situacijama nezgoda, itd) koje se mogu

negativno odrazitina kvalitet zraka u lokalnom okruţenju, kvalitet površinskih

voda i tla,a mogu se odraziti i na zdravlje stanovništva u zajednicama nizvodno

od podruĉja izvedbe projekta.



Prema navodima EP BiH projekat HE Vinac je pod velikim znakom pitanja zato što je

Općinsko vijeće Jajce odluĉilo da se mogu graditi samo male HE instalirane snage do

5MW. Za projekat HE Han Skelaniska, - koji je trenutno u fazi izrade studije

izvodljivosti – postoje problemi u pogledu prihvatanja od strane lokalnih organa vlasti.

Shodno tome, još uvijek nije jasno da li će i kako ovi projekti biti provedeni

Oĉigledno je, meĊutim, da se, pod uslovom da sve planirane hidroelektrane budu

puštene u rad, mogu oĉekivati znaĉajna rasparĉavanja staništa i prekidi migracijskih

puteva riba. S druge strane, negativan efekat bi mogao biti djelimiĉno ublaţen u sluĉaju

da sve planirane HE imaju funkcionalnu riblju stazu (riblji put ili prolaz). Udaljenost od

postojeće HE na rijeci Vrbas koja nema riblju (HE Jajce II) do planirane HE Babino

Selo bila bi oko 50 km25

. U pogledu kumulativnog utjecaja, neophodno je dodatno

pregledati literaturu kako bi se taĉnije procijenio potencijal kumulativnog utjecaja na

populaciju riba.

4.4 Utjecaji na regionalnom i nacionalnom nivou

Organizacija sektora nadleţnih za provedbu projekta izgradnje HE Babino Selo je

prvenstveno odgovornost entiteta (FBiH), i drţave (BiH).

Sektor za upravljanje vodama u FBiH je organiziran na kantonalnom i entitetskom

nivou26

. Saradnja sektora nadleţnog za vode u FBiH sa drugim sektorima koji na neki

naĉin koriste vodne resurse, prepoznata je u Strategiji za upravljanje vodama FBiH27

. U

skladu sa operativnim ciljem: “Jaĉanje saradnje sa drugim sektorima u vezi sa vodama“

Strategijom su utvrĊene sljedeće mjere:

Jaĉanje meĊuresorne saradnje i

Promocija principa integrisanog upravljanja u drugim sektorima.

Takvom saradnjom izmeĊu, prvenstveno vodnog i energetskog sektora, ali i sektora za

okoliš, utjecaji na okoliš vezani za vode takvog projekta se mogu bolje opisati i

razumjeti. Provedba mjera ublaţavanja se takoĊer moţe bolje koordinirati.

U pogledu prirodnog vodnog reţima ili kvaliteta vode, nema znaĉajnih utjecaja ovog

projekta na entitetskom nivou. Sa stanovišta korištenja vode, takav projekat moţe imati

neke prednosti, koje se mogu ostvariti boljom koordinacijom aktivnosti vezanih za vode

na entitetskom nivou.

Utjecaji na regionalnom nivou (sliv rijeke Dunav) odnose se na striktniju provedbu

zahtjeva vezanih za vode iz direktiva koje su transponirane u domaće zakone: Okvirna

direktiva o vodama (2000/60/EC) i Direktiva o proĉišćavanju otpadnih urbanih voda

(91/271/EEC).

Planirana HE Babino Selo locirana je u dijelu bazena rijeke Vrbas u kojem su prisutne

neke autohtone i ugroţene vrste ribe koje su kljuĉne kako za vrste tako i za genetsku

raznolikost u BiH. Izgradnja i rad HE mogu ugroziti njihova staništa ukoliko se pravilno

ne utvrde i ublaţe potencijalni utjecaji, a razliĉiti pritisci na te populacijemogu imati

posljedice kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.Teţište bi trebalo biti na

25

Vaţno je naglasiti da potreba izgradnje ribljih staza zavisi od udaljenosti izmeĊu planiranih HE. Ukoliko je udaljenost

izmeĊu dvije i više HE tolika da omogućava funkcioniranje populacija ribe (i pod uslovom da je omogućena povezanost

sa pritokama), onda je opstanak date vrste ribe moguć iako jedna HE (uzvodno ili nizvodno) nema instalirane riblje staze. 26

Upravljanje prirodnim resursima je, prema Ustavu BiH, nadleţnost entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brĉko

Distrikt. 27

„Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022.“ (2010.)



mladici (Huchohucho), koja je endemska vrsta sliva rijeke Dunav i ova populacija se

smanjuje na cijelom prostoru njene rasprostranjenosti, prvenstveno uslijedizgradnje HE.

4.5 Okolišne i socijalne mogućnosti

Sa stanovišta društvenog razvoja, graĊevine HE sa akumulacijama su uvijek u skladu sa

planovima vodnog sektora. Veoma vaţna stavka, nivo osiguranja od poplava i utjecaja

suša, utvrĊena je u Strategiji upravljanja vodama FBiH 2010-2022.pod sljedećim

strateškim ciljem28

: “Smanjenje rizika od pojave ekstremnih hidroloških prilika”. U

skladu sa ovim ciljem, do 2022.g. su planirane aktivnosti na rekonstrukciji i sanaciji

postojećih, te izgradnji i odrţavanju novih sistema objekata za zaštitu s ciljem

povećanja nivoa sigurnosti koji se odnosi na zaštitu od poplava. Ove aktivnosti mogu se

provesti osiguranjem podrške planiranju i uspostavljanju višenamjenskih vodnih sistema

(akumulacija), gdje bi se uĉinak ovih struktura odrazio na širem podruĉju i u većem

broju privrednih i drugih subjekata, prvenstveno u saradnji sa energetskim,

poljoprivrednim sektorom i sektorom prostornog planiranja.

Shodno tome, najvaţnija mogućnost koja bi se otvorila formiranjem ovih

višenamjenskih akumulacija, jasno je naznaĉena u Strategiji za upravljanje vodama

FBiH 2010-2022, imajući na umu da su akumulacije najefektivnija mjera protiv

negativnih utjecaja vode kao i izvor vode u procesu ublaţavanja utjecaja suše.

Druge mogućnosti koje se otvaraju formiranjem takve akumulacije, koje mogu biti

korisne za društveni i okolišni razvoj okoline, odnose se na jednu od namjena

rezervoara – da sluţi kao novi izvor vode za razliĉite društvene potrebe.

Bez obzira na veliĉinu, akumulacije mijenjaju vrstu površinskih vodnih tijela „vodno

tijelo rijeke“ u „jako promijenjeno vodno tijelo“, što znaĉi da nova vrsta vodnog tijela

ima manje zahtjeva u pogledu kvaliteta vode, za koji je predviĊeno da iziskuje “dobar

potencijal” umjesto minimalnog statusa kvaliteta vode status “dobar”.Ipak,

novoformirana vrsta vodnog tijela zahtijeva provoĊenje mjera za kvalitet vode, kako bi

se kvaliteto drţao na nivou koji je potreban da se osigura višenamjensko korištenje

akumulacija.

MeĊu potencijalne društvene prednosti Projekta spadaju:

(i) Razvoj infrastrukture energetskog sektora FBiH (BiH),

(ii) Porast proizvodnje energije FBiH (BiH) i

(iii) Potencijalni porast izvoza energije FBiH (BiH).

(iv) Stimulans privrede na lokalnom nivou,

(v) “Efekat umnoţavanja” privrede (oĉekuje se da će graĊevinski radovi pokrenuti

„efekat umnoţavanja“ privrede–zapošljavanje kuhara, konobara i konobarica itd,

u obliţnjim poslovnim subjektima za pruţanje usluga kao što su restorani i

preduzeća za snabdijevanje i nabavku).

4.6 Pregled rezultata

Na osnovu rezultata analize podataka prikupljanih u fazi analize obuhvata utjecaja i

ocjene potencijalnih utjecaja odabrane alternative saĉinjen je pregled dodatnih zahtjeva i

aktivnosti koje treba provesti u narednim koracima faze ESIA.

28

Izvor: Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022.“ (2010.)



Segment Kljuĉni rezultati analize

Klimatski i

meteorološki

uslovi

Općinu Donji Vakuf karakteriziraju kontinentalna i subplaninska klima na

višim visinama sa mikrolokacijskim varijacijama u dolinama rijeka i na niţim

visinama.29

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, općina DonjiVakuf i

okolno podruĉje pripada vrsti klime Cfb – umjereno topla i vlaţna klima sa

toplim ljetima.

Formiranje predloţene akumulacije nema potencijal da utjeĉe na klimu tako

da da bi doveo do klimatskih promjena na regionalnom ili globalnom nivou,

ili klimatskih promjena u mjerljivom obimu, te je stoga utjecaj ocijenjen kao

zanemarljiv.

Tokom faze ESIA neće biti potrebno prikupljati dodatne podatka vezane za

klimu ili meteorološke uslove. U okviru faze analize obuhvata utjecaja,

Konsultant je prikupio dovoljno podataka da provede kompletnu i detaljnu

procjenu potencijalnih utjecaja na klimatske uslove u fazi ESIA.

Kvalitet zraka Federalni hidrometeorološki zavod ne prati kvalitet zraka u podruĉju izvedbe

projekta. Stanica za praćenje kvaliteta zraka ne postoji i nema

reprezentativnih podataka. MeĊutim, osim saobraćaja na magistralnoj cesti

M5 Jajce – DonjiVakuf, u blizini projektne lokacije nema većih izvora

zagaĊenja zraka.

Konsultant je prikupio dovoljno podataka da provede kompletnu i detaljnu

procjenu potencijalnih utjecaja na zrak u fazi ESIA. Ne oĉekuju se znaĉajni

negativni utjecaji na kvalitet zraka koji bi proizišli iz projektnih aktivnosti, te

shodno tome neće biti potrebno prikupljanje podataka o kvalitetu zraka.

Tokom faze ESIA bit će predloţene mjere ublaţavanja kako bi se umanjili,

odnosno sveli na minimumpotencijalni utjecaji na kvalitet zraka.

Hidrologija Hidrološka analiza zasnovana je na praćenju podataka u dovoljno dugom

periodu da se pribave pouzdani rezultati za odreĊivanje minimalnog,

prosjeĉnog i maksimalnog protoka rijeke Vrbas na mjernim stanicama MS

GornjiVakuf iMS Daljan uzvodno, i MS Han Skela i MS Kozluk, nizvodno

od lokacija strojarniceHE.

Glavni hidrološki pokazatelji za MS Daljan (koja je najbliţa mjerna stanica

uzvodno i najprikladnija) su sljedeći: Qav.monthly95%=4,19 m3/s, and Q1/100=366

m3/s.

Ne oĉekuje se znaĉajan utjecaj graĊevina HE na reţim protoka površinske

vode (rijeka Vrbas) općenito tokom faze izgradnje, rada ili prestanka rada.

MeĊutim, nizvodno od brane i objekta vodozahvata, na potezu rijeĉnog toka

do donje vode, bit će potrebno osigurati ekološki prihvatljiv protok (EPP)

OdreĊivanje EPP-a će biti provedeno u okviru hidroloških istraţivanja i

ukljuĉeno u ESIA-u.

29

Prostorni plan Srednjebosanskog kantona za period 2005-2025, Ministarstvo prostornog planiranja, rekonstrukcije i

povratka, 2005.




Kvalitet vode Kada je rijeĉ o kvalitetu vode rijeke Vrbas analize se provode od 1965g. uz

izuzetak u periodu od 1992.do 1995. godine za lokacije DonjiVakuf

nizvodnoi Jajce uzvodno. Za gotovo sve parametre, osim higijenskih, su

ispunjeni uslovi za kategoriju II vode. Dvije glavne aglomeracije,

DonjiVakuf i Jajce sa oko 10.000 stanovnika, još nisu opremljene adekvatnim

postrojenjima za proĉišćavanje vode.

Tokom faze izgradnje, uslijed graĊevinskih aktivnosti moţe doći do

pogoršanja kvaliteta površinskih voda na lokalnom nivou. Tokom rada se

oĉekuju razliĉiti fiziĉki procesi u akumulaciji HE, koji su drugaĉiji od

prirodnih uslova, od kojih je najvaţniji promjena sedimentacije i

koncentracije kisika po duţini i dubini akumulacije. Nizvodno od profila

brane, do donje vode, bit će potrebno odrţavati ekološki prihvatljiv protok.

Ovu koliĉinu treba utvrditi u narednim aktivnostima ispitivanja, Pored toga,

planirano je da se tokom visokog proljetnog vodostaja provede druga

kampanja analize kvaliteta vode iz rijeke Vrbas (ukljuĉujući uzorkovanje na

dvije lokacije, uzvodno i nizvodno od profila HE Babino Selo). Tokom faze

ESIA, Konsultant će provesti detaljniju procjenu potencijalnih utjecaja kako

na hidrologiju tako i na kvalitet vode, te predloţiti adekvatne mjere

ublaţavanja kako bi se svaki negativni utjecaj izbjegao, odnosno sveo na

najmanju mjeru.

Geomorfologij

a U pogledu porijekla reljefa, u projektnom podruĉju postoje dvije osnovne

vrste reljefnih formacija:

Fluvio-akumulacijski oblici uz rijeku Vrbas (podruĉje lokacije

elektrane u BabinomPotoku), i

Fluvio-denudacijski oblici na okolnim brdima (lijeva i desna strana

od projektnog podruĉje, lokacija brane.)30

Utjecaji koji se mogu pojaviti nemaju potencijal da se negativno odraze na

geomorfološke uslove.

U ESIA fazi neće biti potrebni dodatni podaci koji se tiĉu geomorfologije,

Konsultant je prikupio dovoljno podataka da provede sveobuhvatnu procjenu

potencijalnih utjecaja na geomorfologiju tokom faze EISA.

30

Savez geografskig društava, Geokarta, Geomorfologija Jugoslavije 1:500 000, 1992.g.




Geologija Supstrat projektnog podruĉja je sastavljen od trijaskih vulkanskih (lijeva

strana) i sedimentarnih stijena (desna strana) koje su prošle metamorfozu.

Podruĉje u neposrednoj blizini rijeke Vrbas karakteriziraju savremeni

kvartarni aluvijalni nanosi (Q) razliĉitog porijekla i sastava pijeska i šljunka

(relevantno za lokaciju strojarnice i za obje strane akumulacije). Lijevu i

desnu stranu projektnog podruĉja dijeli duboki rasjed.31

Provedbom predloţenog Projekta moţe se ugroziti odvijanje geodinamiĉkih

procesa, ukljuĉujući:

Odron kamenja (u okolnostima nepropisnog izvoĊenja zemljanih

radova kao što su iskopavanje i pravljenje zasjeka tokom faze

gradnje, što moţe doprinijeti lošijoj stabilnosti stijene i shodno tome

dovesti do odrona kamenja; utjecaj je neposredno odreĊen trajanjem

zemljanih radova), i

Krševite formacije (u okolnostimanepropisnog izvoĊenja zemljanih

radova kao što su iskopavanje, pozajmišta i pravljenje zasjekatokom

faze gradnje, što moţe doprinijeti lošijoj stabilnosti stijene i shodno

tome nastanku pukotina; utjecaj je neposredno odreĊen trajanjem

zemljanih radova.)

U okviru izrade Studije izvodljivosti HE Babino Selo planirano je provoĊenje

detaljnog programa geoloških i geotehniĉkih ispitivanja (Misija G1), što će

biti zadatak podugovaraĉa preduzeća Pöyry, u skladu sa opsegom posla koji

je dogovoren sa Klijentom. Po izradi sveobuhvatnog geološkog i

geotehniĉkog izvještaja, u fazi ESIA će potencijalni utjecajivezani za

odvijanje geodinamiĉkih procesa biti revidirani i detaljnije razraĊeni. Bit će

predloţene odgovarajuće mjere ublaţavanja.

Hidrogeologija U smislu hidrogeoloških uslova, u podruĉju izvedbe projekta se mogu

razlikovati dvije strukturalne jedinice:

Kljuĉ-Raduška navlaka – relevantna za lokaciju brane i obje strane

akumulacije, osim donje vode (nepropusne stijene sa djelimiĉno

poroznim pukotinama), i

Srednjobosanske škriljave planine – relevantne samo za desnu stranu

donje vodeakumulacije (djelimiĉno kraška vodena tijela).

Podruĉje lokacije strojarnice u neposrednoj blizini rijeke Vrbas,

karakteriziraju savremene kvartarne propusne aluvijalne naslage (Q –pijesak i

šljunak).32

Projekat moţe doprinijeti poremećaju protoka podzemnih voda uslijed

pritiska izgraĊenih objekata na tlo (u okolnostima kada se teške graĊevine

izgrade na terenu niskog kapaciteta nosivosti; posredno, stalni pritisak moţe

dovesti do poremećaja protoka podzemnih voda); utjecaj se ocjenjuje kao

dugoroĉni koji se moţe pojaviti tokom faze rada.

U fazi ESIA će biti provedena Misija G1, a bit će dovršena procjena

potencijalnih utjecaja ne geologiju (vidi prethodni tekst). Bit će predloţene

odgovarajuće mjere ublaţavanja.

31

Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Prostorni osnov za prostorni plan FBiH za period 2008-2028, 2010.g. 32

Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Prostorni osnov za prostorni plan FBiH za period 2008-2028, 2010.g.




Klizišta Prema podacima iz Studije o ugroţenosti FBH, teren projektnog podruĉja,

ukljuĉujući lokacije neophodnih objekata, se smatra stabilnim bez aktivnih

klizišta, a rizik od nastanka klizišta na stabilnom terenu je manji od 3%. Na

osnovu pregleda raspoloţive dokumentacije i onoga što je uoĉeno tokom

obilaska terena, u podruĉju izvedbe projekta nisu identificirana klizišta.

Projekat moţe donijeti opasnost od razvoja geodinamiĉkih procesa,

ukljuĉujući klizišta (u okolnostima nepropisne izvedbe zemljanih radova

tokom faze gradnje što moţe doprinijeti slabijoj stabilnosti stijene i shodno

tome dovesti dopojave klizišta).

U fazi ESIA će biti provedena Misija G1, a bit će dovršena procjena

potencijalnih utjecaja ne geologiju i nastanak klizišta (vidi prethodni tekst).

Bit će predloţene odgovarajuće mjere ublaţavanja.

Seizmološki

uslovi Podruĉje izvedbe Projekta obuhvata dolinu rijeke Vrbas izmeĊu gradova

Donji Vakufi Jajce i pripada aktivnim seizmološkim zonama koje

karakteriziraju potencijalni potresi intenziteta od VIII° skale Mercalli-

Cancani-Sieberg (MCS).33

U pogledu seizmološke aktivnosti, rasjed Vrbas

(Vrbasko-voljevaĉki rasjed) ne pripada seizmotektonskom aktivnom rasjedu,

meĊutim, diskontinuitet i zone kontakta sa razliĉitim tektonskim jedinicama

imaju veći potencijal za potrese u odnosu na druge dijelove iste tektonske

jedinice.

Mogući potres moţe predstavljati opasnost za podruĉje tokom faze gradnje i

faze rada.

U fazi ESIA će biti provedena Misija G1 (vidi prethodni tekst).

Kvalitet tla Podruĉju izvedbe projekta je prekriveno automorfnim tlom (kambisol na

bogatim silikatnim stijenama). Koristi se za šumarstvo (lišćarske i miješane

šume) i za poljoprivredu (poljoprivreda i prirodna vegetacija). Stoga pripada

poljoprivrednim zonama I, II i IV i bonitetnim kategorijama zemljišta V, VI i

VII, što znaĉi da zemljište karakterizira mješavina tri vrste teksture tla, strme

padine do 45% i više, a tlo se slabo cijedi i izloţeno je dugotrajnom

plavljenju. Shodno tome podruĉje spada u površinsko tlo zemljišta koje je

zahvaćeno erozijom tla od veoma niskog do visokog intenziteta.

Ne oĉekuju se znaĉajni negativni utjecaji na tlo na podruĉju izvedbe projekta:

shodno tome, nema potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka u oblasti

zaštite tla. Konsultant će predloţiti mjere ublaţavanja u cilju ublaţavanja,

odnosno svoĊenja na najmanju mjeru potencijalnih utjecaja na tlo za sve

svrhe provedbe Projekta.

33

Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Prostorni osnov za prostorni plan FBiH za period 2008-2028, 2010.g.




Flora U podruĉjima koja su ispitana nisu zabiljeţene vrste sa Crvene liste flore

FBiH, niti biljnih zajednice iz Aneksa IV uz Direktivu o staništima.

Identificirane zajednice ne doprinose prirodnim vrijednostima ovog podruĉja.

Veliki broj invazivnih vrsta biljaka je zabiljeţen na razliĉitim lokacijama i u

razliĉitom nivou obilja. Nije zabiljeţeno prisustvo biljnih vrsta koje su

zaštićene na nacionalnom nivou. TakoĊer nije zabiljeţeno pristustvo

populacija biljnih vrsta ili vrsta staništa koji bi iziskivali poseban reţim

zaštite za upravljanje i monitoring, u skladu sa zakonima FBiH i Direktivom

NATURA 2000.

Budući da predloţeno rješenje projekta podrazumijeva akumulaciju manjih

dimenzija – ne oĉekuje se znaĉajan gubitak staništa za identificirane biljne

vrste. MeĊutim, Konsultant će u fazi ESIA predloţiti detaljne mjere

ublaţavanja (sa posebnim teţištem na invazivnim vrstama) koje će

ukljuĉivati i biološke elemente kvaliteta, potencijalne utjecaje, radnje/mjere,

pokazatelje uspjeha/monitoringa i vremenske okvire/rokove.

Fauna Vodozemci i gmizavci: Analiza ove faune ukazuje na prisustvo samo dvije

vrste vodozemaca i ĉetiri vrste gmizavaca u podruĉju u kojem je provedeno

istraţivanje. Zelembać – Lacerta viridis (Laurenti, 1768) i vodena zmija –

Natrix tessellata (Laurenti, 1768.), koji su nabrojane u Aneksu II Bernske

konvencije.

Budući da predloţeno rješenje projekta podrazumijeva akumulaciju manjih

dimenzija – ne oĉekuje se znaĉajan gubitak staništa za identificirane vrste.

MeĊutim, u cilju oĉuvanja identificiranih vrsta zelembaća i vodene zmije,

treba donijeti odgovarajuće mjere, u skladu sa hijerarhijom ublaţavanja, što

ukljuĉuje oĉuvanje staništa neophodnog za njihov opstanak, kao što su

skrovita mjesta (velike stijene i sjenovita mjesta) koja omogućavaju stabilnu

termoregulaciju i opstanak ovih vrsta.

Ornitofauna: Crvena lista ornitofauneFBiH u kategorijama ugroţenih (EU) i

ranjivih (VU) vrsta navodi dvije vrste: Aythyanyroca (Güldenstädt, 1770.)

(EN), Phalacrocoraxcarbo (Linnaeus, 1758.) (VU), Ardeacinerea Linnaeus,

1758 (VU), and Egrettagarzetta Linnaeus, 1766. (VU). Za ove vrste treba

redovno pratiti stanje populacije, što ukljuĉuje prebrojavanje, lociranje

lokacija prezimljavanja i praćenje jedinki tokom leta. Aythyanyroca (patka

njorka) ne gradi gnijezdo u ovom podruĉju (postoje samo tri lokacija

gnijeţĊenja) (Bardaĉa, Hutovo Blato i Livanjskopolje), ali se ne iskljuĉuje

praćenje migracije.

Tokom faze ESIA bit će donesen niz detaljnih mjera ublaţavanja, koje će

ukljuĉivati biološke elemente kvaliteta, potencijalne utjecaje, radnje/mjere

pokazatelje uspjeha/monitoringa i vremenske okvire/rokove.




Ihtiofauna Rijeka Vrbas u podruĉju mjesta DonjiVakuf ima brzi protok vode i prema

hidrološkim i ihtiološkim karakteristikama se nalazi unutar lipljana (regija

lipljana). Ihtiofaunu rijeke Vrbas u podruĉju planirane HE Babino Selo

(DonjiVakuf) predstavljasedam vrsta ribe iz tri porodice. Naroĉito je vaţno

da je jedna od vrsta ribe (mladica) endemska vrsta sliva rijeke Dunav, a

prema Crvenoj listi MeĊunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) i Crvenoj

listi faune FBiH ima status ugroţene vrste (EN).

Shodno tome je podruĉje izvedbe projekta identificirano kao podruĉje koje

ima prioritetne odlike biološke raznolikosti u skladu sa PZ 6 EBRD-

a.Potrebno je provesti detaljnu analizu postojećeg staništa i populacije

mladice (ukljuĉujući analizu sedimenta, prošireni opis staništa, modeliranje

staništa za razliĉite uslove protoka prije i poslije izgradnje strojarnice,

procjenu populacije, analizu izvora hrane) kako bi se osiguralo ispunjavanje

zahtjeva iz PZ 6 EBRD-a i Okolišne politike.

Na osnovu rezultata ove dodatne analize, bit će potrebno izraditi akcioni plan

biološkeraznolikosti(BAP) i plan monitoringa biološke raznolikosti (BMP).

Kako bi se negativni utjecaj planirane HE Babino Selo na ihtiofaunu i vodeni

ekosistem općenito sveo na najmanju moguću mjeru, treba osigurati ekološki

prihvatljiv protok, a HE treba imati tehniĉka rješenja koja će omogućiti

uzvodne i nizvodne migracije za vrste riba koje migriraju (riblje staze, sistem

koji ih odvraća od ulaska u cjevovod i turbine koje nisu opasne za ribe).

Prva istraţivanja o ihtiofauni na terenu provedena su u novembru 2015.g.

tokom pripreme ovog dokumenta. MeĊutim, bila bi potrebna dodatna

ispitivanja u projektnom podruĉju (najranije u junu, budući da je u periodu

april/maj zabranjen ribolov). Dodatno istraţivanje u uredu takoĊer je

planirano tokom faze ESIA, kako bi se obradili detalji o ekološkim i

biološkim karakteristikama svih pronaĊenih vrsta ribe sa posebnim teţištem

na endemskim vrstama. Bit će pripremljen niz mjera s ciljem da potencijalni

utjecaji na ribe se izbjegnu, odnosno smanje na najmanji mogući nivo, sa

teţištem na ugroţenim vrstama.




Krajolik i

vizuelne

vrijednosti

Karakteristike podruĉja izvedbe projekta su:

Prirodni krajolik i prizor (šume – uglavnom lišćarsko drvo i ţbunje,

Rijeka Vrbas i njene pritoke, obalna vegetacije duţ rijeke i njenih

pritoka),

Krajolik i prizor koji su nastali aktivnostima ljudi (putevi i prateće

putne infrastrukture, stambeni objekti, objekti za poljoprivredne

namjene (radionice, štale i ambari), poljoprivredna polja sa sloţenim

usjevima, objekti lokalne privrede (restoran “Šestbraće”).

Projekat će utjecati na krajolik i prizor(i) promjenama u krajoliku tokom faze

gradnje (i tokom faze prestanka rada).

Posljedica toga moţe biti pad trenutnih prirodnih i estetskih vrijednosti

uslijed neophodnih zemljanih radova i graĊevinskih radova, privremenog

skladištenja graĊevinskog materijala iizgradnje neophodnih objekata,

prisustva osoblja i mašina i izgradnje graĊevina; utvrĊeni utjecaji su

ocijenjeni kao kratkoroĉni; (ii)promjene u krajoliku tokom faze gradnje i rada

uslijed formiranja akumulacije i izgradnje neophodnih objekata (brana,

strojarnica, izmiještanje puta, tuneli, itd.); utjecaj je ocijenjen kao

dugoroĉan.

Tokom faze ESIA neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka koji se

odnose na krajolik i prizor. U okviru faze analize obuhvata utjecaja,

Konsultant je prikupio dovoljno podataka za provedbu cjelovite procjene

potencijalnih utjecaja na krajolik i prizor u fazi ESIA.

Buka Nema raspoloţivih podataka o nivou ambijentalne buke na dnevnoj osnovi na

magistralnim cestama obuhvaćenim Projektom. Glavni izvor buke zabiljeţen

u projektnom podruĉju je svakodnevni saobraćaj na magistralnojcesti M5

(E661).

U smislu emisije buke i uznemiravanja vibracijama koje se odnose na

Projekat, izvori buke i vibracije se oĉekuju tokom (i) faze gradnje

(graĊevinske aktivnosti), faze rada (u procesu proizvodnje energije) i faze

prestanka rada (moguće rušenje objekata).

Neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka vezanih za utjecaj od buke

u ESIA fazi. Konsultant će provesti sveobuhvatnu procjenu potencijalnih

utjecaja distribucije buke i procjenu nivoa buke u najbliţim stambenim

objektima. Bit će predloţene odgovarajuće mjere ublaţavanja s ciljem

izbjegavanja/odnosno svoĊenja utvrĊenih utjecaja na najmanju moguću

mjeru.

Demografija Populacija općine Donji Vakuf broji 14.739 osoba. Broj domaćinstava u

općini je 4.221, a broj stambenih jedinica je 5.582. Općina je srednje gusto

naseljena sa 43,33 osobe po kvadratnom km. Nema raspoloţivih podataka o

demografiji u podruĉju izvedbe projekta. Socio-ekonomski podaci

(konkretno, podaci o demografiji u projektnom podruĉju) bit će prikupljeni

putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene

projektom (OPP) u fazi ESIA.




Etniĉka

struktura

Procjenjuje se da stanovništvo općine DonjiVakuf ĉine 98,7 % Bošnjaci, 0,62

% Hrvati i 0,59 % Srbi. Prema informacijama koje su dostavili predstavnici

lokalnih zajednica Vrbas i Babin Potok, stanovništvo u projektnom podruĉju

ĉine Bošnjaci u procentu od 100 %. Utjecaji koji se mogu pojaviti nemaju

potencijal da se negativno odraze na etniĉku strukturu u projektnom

podruĉju. Dodatni podaci o etniĉkoj strukturi (konkretno za Projekat) bit će

prikupljeni putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su

pogoĊene projektom (OPP) u fazi ESIA.

Manjinske

grupe

U općini Donji Vakuf je prisutna mala zajednica Roma (oko 100 osoba) koji

se uglavnom izjašnjavaju kao Bošnjaci. Nisu utvrĊene druge manjinske grupe

u ovom podruĉju. Nema raspoloţivih zvaniĉnih podataka o manjinskim

grupama u projektnom podruĉju. Nisu utvrĊeni utjecaji. Dodatni podaci o

manjinskim grupama u podruĉju izvedbe Projekta bit će prikupljeni putem

Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene

projektom (OPP) kao i u intervjuima sa predstavnicima lokalne zajednice i

izlascima na teren.

Ekonomija U podruĉju dvije lokalne zajednice Vrbas i Babin Potok se nalazi jedno malo

preduzeće i 11 mikro preduzeća: (klasifikacija u skladu sa brojem

zaposlenih), a to su: (i) Pilana i fabrika fasadnih cigli “Udarnikd.o.o.” ima 20

zaposlenih, (ii) Pilana“Bedemd.o.o.” ima 4 zaposlene osobe, (iii) Restoran

“Šestbraće” ima 3 zaposlenih, (iv) u lokalnoj zajednici Vrbas radi oko 9

malih obrtniĉkih radnji.

U blizini infrastrukture planiranog Projekta se nalaze: Restoran “Šestbraće” u

mjestu Krivaĉe i Hotel “Bosnae”i u mjestu Babino Selo koji je trenutno

zatvoren.

Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na ekonomiju u projektnom podruĉju. Dodatni

podaci o poslovnim subjektima u projektnom podruĉju bit će prikupljeni

putem ankete korištenjem upitnika za lokalne poslovne subjekte koji će biti

pripremljen. Tokom faze ESIA bit će izraĊene mjere ublaţavanja koje se

odnose na ekonomiju.

Poljoprivreda Prema posmatranjima prilikom izlazaka na teren, podruĉje izvedbe Projekta

je veoma povoljno za poljoprivrednu proizvodnju, i prisutna su

poljoprivredna polja sa sloţenim usjevima (privatno zemljište).Tokom

izlazaka na teren, zabiljeţena su poljoprivredne njive za potrebe osiguranja

sredstava za ţivot, uglavnom zasaĊene malinama, kukuruzom, kupusom, kao

i voćnjaci (uglavnom jabuka).

Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na poljoprivredu u projektnom podruĉju.

Dodatni podaci o poljoprivredi u podruĉju izvedbe Projekta bit će prikupljeni

putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene

projektom (OPP) kao i u intervjuima sa predstavnicima lokalne zajednice i

izlascima na teren.

Sredstva za

ţivot

Intenzivni uzgoj malina je u projektnom podruĉju prisutan u proteklih 5

godina. Broj domaćinstava koja su ukljuĉena u uzgoj malina se svake godine

povećava. Trenutno je u lokalnoj zajednici Vrbas se maline uzgajaju na

površini od oko 15 hektara zemljišta.

Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na sredstva za ţivot u projektnom podruĉju.

Dodatni podaci o sredstvima za ţivot (konkretno za Projekat) u podruĉju

izvedbe Projekta bit će prikupljeni putem Ankete o socijalnom i ekonomskom

stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP) u fazi ESIA, bit ćeizraĊene

odgovarajuće mjere ublaţavanja koje se odnose na sredstva za ţivot i bit će

izraĊen Plan otkupa zemljišta i obnavljanja sredstava za ţivot (LALRP).




Zapošljavanje

i radna snaga

Nema raspoloţivih podataka o radu i zapošljavanju na nivou lokalne

zajednice. Shodno tome, nema raspoloţivih zvaniĉnih podataka o radu i

zapošljavanju u projektnom podruĉju. Nisu utvrĊeni negativni utjecaji na

zapošljavanje.

Oĉekuje se da će Projekat imati pozitivan uĉinak na lokalno trţište rada,

povećati stopu zaposlenosti a moţda i visinu prosjeĉnog dohotka za lokalno

stanovništvo. Dodatni podaci o zaposlenosti i nivou obrazovanja lokalnog

stanovništva bit će prikupljeni putem Ankete o socijalnom i ekonomskom

stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP). U fazi ESIA, bit će

provedena analiza potencijalnih utjecaja na zajednicu, priliv radnika,

upravljanje iznajmljenom radnom snagom itd. U fazi ESIA bit će izraĊeni niz

smjernica i cjelovit paket mjera ublaţavanja za zapošljavanje i ekonomiju.

Pitanja rodne

ravnopravnosti

Situacija u oblasti rodne ravnopravnosti se ne prati ni na kantonalnom i ni

općinskom nivou.

Nisu raspoloţivi zvaniĉni statistiĉki podaci o rodnoj ravnopravnosti za općinu

DonjiVakuf ili projektno podruĉje. Neće biti potrebno dodatno prikupljanje

podataka u vezi sa pitanjima rodne ravnopravnosti.

Ugroţene

grupe

Ugroţene grupe u općini DonjiVakuf su:

(i) nezaposlene osobe (naroĉito osobe srednje dobi i ţene),(ii) mladi ljudi,

(iii) osobe sa posebnim potrebama,(iv) penzioneri, i (vi) ţene (naroĉito

samohrane majke).

Nema raspoloţivih podataka o ugroţenim grupama u projektnom podruĉju.

Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na ugroţene grupe u projektnom podruĉju.

Ugroţene grupe meĊu stanovništvom koje je pogoĊeno Projektom bit će

utvrĊene putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su

pogoĊene projektom u fazi ESIA. U fazi ESIA će biti izraĊene ogovarajuće

mjere ublaţavanja u vezi sa ugroţenim grupama.

Obrazovanje U projektnom podruĉju nema obrazovnih institucija, i nema raspoloţivih

zvaniĉnih podataka o broju uĉenika na lokalnom nivou. Prema informaciji

koju je dostavio Predsjednik lokalne zajednice Vrbas, lokalna zajednica ima

oko 150 uĉenika (u osnovnim i srednjim školama).

Prema informacijama koje je dostavio Predsjednik lokalne zajednice Babino

Selo, populacija ovih lokalnih zajednica je uglavnom starije dobi.

Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na obrazovanje u projektnom podruĉju. Neće

biti potrebno provoditi dodatne analize u vezi sa obrazovanjem.

Stambena

pitanja

U podruĉju izvedbe Projekta dominiraju ruralna naselja. Većina nekretnina su

stambene dvospratne kuće. Uglavnom su kuće napravljene od cigle sa

krovovima od crijepa. Većina kuća nema fasadu. Većina kuća imaju vrt uz

kuću ili oko kuće, voćnjake i poljoprivredno zemljište blizu kuće, pomoćne

objekte, šupe, garaţe, i ambare uz kuću ili oko kuće.

Ne oĉekuju se znaĉajni utjecaji na stambena pitanja projektnom podruĉju.

Dodatni podaci o pitanjima stanovanja bit će prikupljeni u fazi ESIA.




Transport Putna mreţa u podruĉju izvedbe Projekta sastoji se od magistralnecesteM5

(Travnik–DonjiVakuf - Jajce) i lokalnih puteva. Magistralna cesta M5

(Travnik–DonjiVakuf - Jajce) karakterizira veliki broj vozila u saobraćaju

(prosjeĉni dnevni saobraćaj na M5 Jajce–DonjiVakuf na godišnjem nivou je

3.054). Na lokalnim putevima saobraća mali broj vozila i koristi ih uglavnom

lokalno stanovništvo. Na pravcu Jajce-Donji Vakuf rade tri preduzeća za

prevoz putnika (od ukupno 9 preduzeća koje rade u općini DonjiVakuf).

Oĉekuje se da će Projekat utjecati na puteve i saobraćaj, s tim što će u

razliĉitim fazama projekta utjecaj biti drugaĉiji.

Lokacija izgradnje brane je u neposrednoj blizini lokalnog puta, a izgradnja

brane moţe dovesti do oštećenja puta (naroĉito prilikom pristupa teških

mašina gradilištu) tokom faze izgradnje. Veći promet saobraćaja moţe

dovesti do zagušenja i ometanja na magistralnoj cesti i lokalnim putevima

tokom faze izgradnje i prestanka rada.Ovo je uglavnom povezano sa

dostavljanjem graĊevinskog materijala na gradilište i prikupljanjem otpada od

graĊevinskih radova u fazi izgradnje i uklanjanjem materijala u fazi prestanka

rada.

Dio lokalnog puta (pristup sporednim putevima u duţini od oko 50 metara)

bit će vjerovatno poplavljen formiranjem akumulacije u naselju Krivaĉe

tokom faze rada. Ovaj utjecaj je dugoroĉne prirode. U fazi ESIA će biti

izraĊena sveobuhvatna analiza obuhvata utjecaja na transport, kao i

odgovarajuće mjere ublaţavanja koje se tiĉu transporta.

Korisnici vode U ovom dijelu podsliva rijeke Vrbas se najviše koristi za potrebe

snabdijevanja vodom stanovništva u gradovima DonjiVakuf i Jajce, uzvodno

i nizvodno od lokacije HE. Izvori vode su podzemne vode dok se grad Jajce

snabdijeva putem otvorenog vodozahvata rijeke Plive, desne pritoke rijeke

Vrbas. Nema znaĉajne upotrebe vode za druge potrebe kao što su privreda,

navodnjavanje, turizam i uzgoj ribe.

Ne oĉekuje se znaĉajan utjecaj graĊevine HE na glavne korisnike vode, s

obzirom na njihovu lokaciju i izvore vode koje koriste. Samo na lokalnom

nivou sistemi za snabdijevanje vodom mogu biti izloţeni negativnom

utjecaju tokom faze izgradnje. Provedba dodatnih istraţivanja predviĊena je

tokom faze ESIA, s ciljem odreĊivanja lokacija ovih sistema za

vodosnabdijevanje.

Rekreacija Općina DonjiVakufse prostire oko rijeke Vrbasi njenih pritoka. Prilikom

sastanaka i konsultacija odrţanih tokom boravka na terenu koji su

organizirani sa tri organizacije identificirane kao interesne grupe u smislu

upotrebe vode: (i) Ribolovno društvo "SRD Vrbas, DonjiVakuf", (ii) Rafting

klub "Dabar", i (iii) Lovaĉko društvo "Semešnica". Tokom faze ESIA neće

biti potrebno dodatno prikupljanje podataka vezanih za rekreaciju; meĊutim,

bit će izraĊene mjere ublaţavanja u pogledu rekreacije.




Trenutno

korištenje

zemljišta i

procjena

vrijednosti

zemljišta

Projektno podruĉje ima veliku vrijednost u smislu obradivog zemljišta i

pripada prvoj zoni prema klasifikaciji zemljišta, sa preteţno zastupljenim

zemljištem bonitetne kategorije IVb. Oĉekuje se da će Projekat utjecati na

trenutnu praksu korištenja zemljišta podruĉjima u okolini brane, vodotoka i

strojarnice. Utjecaji koji se odnose na ograniĉenje korištenja zemljišta će

zavisiti od pitanja vlasništva na zemljištu, što će biti precizno utvrĊeno kada

bude odreĊena taĉna lokacija trajnih graĊevina i pravca vodotoka. Oĉekuje se

da će Projekat dovesti do ograniĉenja pristupa na lokacijama brane, vodotoka

i strojarnice. Utjecaji u smislu ograniĉenog pristupa bit će razliĉiti u

razliĉitim fazama Projekta: Gubitak prirodnih resursa koji se odnosi na

nekoliko parcela poljoprivrednog zemljišta (njive i pašnjaci) povezano je za

izgradnjustrojarnice i vodotoka tokom faza izgradnje i rada. Za potrebe

izgradnje strojarnice, oĉekuje se gubitak prirodnih resursa u manjem obimu

(oko 800 kvadratnih metara). Ovaj utjecaj je dugoroĉne prirode. Izgradnja

pristupnih puteva i rasporeĊivanje osoblja, mašina i materijala oko lokacije

strojarnice takoĊer će imati utjecaja na pašnjake u podruĉju na kratkoroĉnoj

osnovi.

U ESIA fazi će Konsultant provesti Anketu o socijalnom i ekonomskom

stanju Anketa će osigurati detaljne podatke o trenutnom korištenju zemljišta i

imovini u privatnom vlasništvu na projektnom podruĉju. Dodatni podaci o

trenutnom korištenju zemljišta i procjeni vrijednosti zemljišta bit će

prikupljeni putem popisa u fazi ESIA, a bit će izraĊene i mjere ublaţavanja.

Trenutno

zemljište u

privatnom

vlasništvu i

materijalna

imovina

Zemljište na lokaciji strojarnice je privatno vlasništvo koje se sastoji od tri

katastarske ĉestice uglavnom klasificirane kao obradivo zemljište. Planirani

podzemni vodotok u alternativa“a” bi trebao proći kroz zemljište

klasificirano kao šumsko zemljište (uglavnom javno vlasništvo). Shodno

tome, oĉekuje se da će za potrebe Projekta biti neophodan potpuni otkup34

ili

nepotpuni otkup35

zemljišta u privatnom vlasništvu za potrebe izgradnje

trajnih graĊevina kao što su strojarnica i vodotok. Ne oĉekuje se

eksproprijacija stambenih objekata (kuće) ili fiziĉko izmiještanje.

Konsultant će u ESIA fazi provesti Anketu o socijalnom i ekonomskom

stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP).

Kulturno,

historijsko i

arheološko

naslijeĊe

U skladu sa Listom nacionalnih spomenika u BIH koju je usvojila Komisija

za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, u projektnom podruĉju nije

zabiljeţeno prisustvo kulturnog naslijeĊa ili arheoloških nalaza, te nije

utvrĊen utjecaj na kulturno, historijsko i arheološko naslijeĊe. Nema potrebe

za dodatnim istraţivanjem tokom faze ESIA.

34Prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH (“Suţbene novine FBiH”, br. 70/07, 36/10 i 25/12), potpuna eksproprijacija omogućava

korisniku eksproprijacije da dobije pravni naslov na ekspropriranoj imovini, dok prestaju prava ranijeg vlasnika na imvini kao i druga

prava u vezi sa imovinom. 35Prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH, nepotpunom eksproprijacije se korisniku daje pravo korištenja zemljišta i objekata, kao zakup

na zemljištu na odreĊeno vrijeme. Na kraju period zakupa, prava korištenje na zemljištu se vraćaju ranijem vlasniku.




Zdravlje, liĉna

sigurnost i

sigurnost

zajednice

Tokom faze gradnje i rada Projekta, nema potencijalnog negativnih utjecaja

na zdravlje stanovništva, osim situacija nesreća, koje mogu dovesti do

curenja ulja ili maziva (utjecaj na zajednice nizvodno od projektnog podruĉja

na tlo ili sisteme za navodnjavanje koji koriste vodu iz rijeke).

Tokom faze rada, formiranje akumulacije i redovni rad planirane HE moţe

doprinijeti degradaciji kvaliteta vode te time posredno dovesti do većeg broja

oboljenja koja su vezana za vodu. Posredni utjecaji su mogući ukoliko

planirana akumulacija bude korištena za kupanje, u sluĉaju lošeg kvaliteta

vode (kategorije III i IV). Ne oĉekuje se direktni utjecaj na zdravlje

stanovništva, budući da se voda iz rijeke Vrbas ne koristi za snabdijevanje

vodom.

U ESIA fazi neće biti potrebno prikupljati dodatne podataka o zdravlju

zajednice. Druga kampanja za vodu koja će biti provedena u martu 2016.g.

bit će iskorištena za pribavljanje dodatnih podataka o kvalitetu vode u

projektnom podruĉju. Konsultant će predloţiti mjere ublaţavanja kako bi se

potencijalni utjecaji na zdravlje zajednice izbjegli, odnosno smanjili na

najmanju moguću mjeru.

Podruĉja visokog rizika zaštite od poplava prepoznata su u mjestima

GornjiVakuf, Bugojno i DonjiVakuf, uzvodno od lokacija HE. Samo jedan

dio urbanog podruĉja Donjeg Vakufa je zaštićen od utjecaja poplava rijeke

Vrbas nasipima duţine od oko 1 km.

Budući da visina brane i zapreminski kapacitet akumulacije mogu imati

ograniĉen utjecaj na situaciju u vezi sa zaštitom od poplava, nema potrebe za

dodatnim analizama.

Tabela 5: Tabela sa pregledom rezultata analize (rezultata analize obuhvata utjecaja)

Treba naglasiti da će se Projekat provoditi u skladu sa lokalnim zakonima kao i zahtjevima EBRD-a,

te da će se primjenjivati stroţiji od ova dva propisa.



5 DETALJAN PLAN RADA ZA PROCJENU OKOLIŠNOG I SOCIJALNOG

UTJECAJA

5.1 Opis aktivnosti, dodatni podaci koji se moraju prikupiti i ostale neophodne studije

Kao što je utvrĊeno u Poglavlju 4, Projekat će imati utjecaj na sljedeće kljuĉne okolišne

i socio-ekonomske aspekte:

Hidrološki aspekt – ekološki prihvatljiv protok;

Kvalitet vode;

Dostupnost resursa – vodosnabdijevanje;

Obalna flora i vegetacija;

Ihtiofauna i vodena staništa;

Otkup zemljišta i fiziĉko preseljenje;

Ekonomsko raseljavanje;

Ograniĉenja korištenja zemljišta i oštećenje privatne imovine;

Utjecaji na dostupnost resursa;

Utjecaji na zapošljavanje i doprinos privredi.

Ovi aspekti će biti dalje istraţeni i procijenjeni u fazi Procjene utjecaja na okoliš i

društvo (ESIA) putem specijalistiĉkih studija ili prikupljanja dodatnih informacija. Sva

okolišna i socio-ekonomska pitanja će biti utvrĊena, ispitana i sagledana u ESIA

dokumentu kako bi se Klijentu i organima vlasti osigurale dovoljne informacije za

odluĉivanje.

Nakon faze preliminarne procjene moţe se zakljuĉiti da utjecaji Projekta na ostale

okolišne i socijalne aspekte ne bi bili znaĉajni ili se oĉekuje da budu kratkotrajni, s

obzirom na postojeće okolišne i socijalne uvjete i lokaciju Projekta.

Sljedeće specijalistiĉke studije i/ili dodatni radovi se predlaţu za ESIA fazu HE Babino

Selo.

5.1.1 OdreĊivanje ekološki prihvatljivog protoka

Prema Zakonu o vodama (Sluţbene novine FBiH, br. 70/06), ekološki prihvatljiv protok

(EPP) “predstavlja minimalni protok koji obezbjeĊuje oĉuvanje prirodne ravnoteţe i

ekosistema vezanih uz vodu36

. Ova definicija je preuzeta Pravilnikom o načinu

određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine FBiH, br. 4/13).

Prema naprijed navedenom Pravilniku, svrha odreĊivanja ekološki prihvatljivog protoka

je sljedeća: “EPP se određuje radi održanja ili vraćanja strukture i funkcije vodenih i uz

vodu vezanih ekosistema, doprinoseći sprečavanju degradacije stanja voda i ostvarenju

ciljeva zaštite okoliša kroz održivo korištenje vode”.

Pravilnik opisuje metodologiju odreĊivanja EPP-a u odnosu na tip pogoĊenog podruĉja

ili površinsko vodno tijelo. U skladu sa Pravilnikom, Konsultant će uraditi studiju za

preliminarno odreĊivanje EPP-a tokom ESIA faze.

Minimalni protok vode nizvodno od vodozahvata, na dionici rijeke do donje vode, bi se,

pored EPP-a, povećao za druge nizvodne potrebe: ureĊenje pejsaţa, razrjeĊivanje

zagaĊenja ili navodnjavanje. Ovaj protok se moţe nazvati “vodoprivredni minimalni

protok”.

36

Ĉlan 62. Zakona



5.1.2 Analiza kvaliteta vode

Redovne analize vode podsliva rijeke Vrbas se vrše od 1965., uz prekid u periodu

1992.-1995., na prethodno odreĊenim lokacijama od strane institucija iz vodnog sektora.

Rezultati su dati u Poglavlju 4.

U svrhu pripreme ove studije, tokom septembra 2015. izvršena je prva analiza kvaliteta

vode na dvije dionice uzvodno i nizvodno od planirane lokacije hidroelektrane. Ti

rezultati su takoĊer dati u poglavlju 4.

Za sljedeću fazu – Procjena okolišnih i socijalnih utjecaja – Konsultant će izvršiti drugu

analizu vode u martu 2016., tokom visokog protoka vode i odgovarajućeg kvaliteta

vode. Uzimanje uzoraka će se izvršiti na istim lokacijama kao kod prve analize kvaliteta

vode (Slika 5.).

Slika 5.: Lokacije za uzimanje uzoraka za analizu kvaliteta vode



Analizu vode će izvršiti akreditirana laboratorija (BATA37

certifkat), a analizirat će se

sljedeći parametri:

Rastvoreni kiseonik

pH

Suspendirane ĉvrste materije

Provodljivost na 20 °C

Stepen saprobnosti prema Liebmann-u

COD (hemijska potreba kiseonika)

BOD5 (biohemijska potreba kiseonika)

Rastvorljivi reaktivni fosfor (SRP; PO4)

Amonijak (NH4)

Nitriti (NO2)

Nitrati (NO3)

Sulfati (SO4)

Ukupni organski ugljik (TOC)

Ţeljezo (Fe)

Mangan (Mn)

Nikl (Ni)

Cink (Zn)

Bakar (Cu)

Olovo (Pb)

Hrom (Cr)

Arsen (As)

Kadmijum (Cd)

Ţiva (Hg)

Pesticidi (triazinski pesticidi i organohlorni pesticidi)

5.1.3 Program geoloških i geotehniĉkih istraživanja

U sklopu izrade Studije izvodljivosti za HE Babino Selo, predviĊeno je da podizvoĊaĉ

kojeg angaţuje Pöyry uradi detaljan program geoloških i geotehniĉkih istraţivanja, u

skladu sa obimom radova koji je dogovoren sa Klijentom.

Iako ovaj program nije predviĊen u sklopu ESIA procesa, nakon što se izvrši G1 misija,

potencijalni utjecaji vezani za odvijanje geodinamiĉkih procesa i prezentirani u sklopu

ovog izvještaja će biti preispitani i detaljnije razraĊeni u ESIA fazi u skladu sa

rezultatima G1 misije.

Inţenjersko-geološka studija - G1 misija će se izvršiti u skladu sa Pravilnikom o

geotehničkim istraživanjima te organizaciji i sadržaju misija geotehničkog

inženjerstva38

, kao i dogovorenim obimom radova. Tokom G1 misije, teren se ispituje u

cilju kompletne geotehniĉke identifikacije, klasifikacije i utvrĊivanja geotehniĉkih

karakteristika zemlje i stijena na lokaciji objekta, ili dijela objekta koji ima utjecaj na tlo

tokom graĊenja i eksploatacije.

37

Institut za akreditaciju Bosne iHercegovine 38

Sluţbene novine FBiH, br. 60/09



Inţenjersko-geološka studija će dati više informacija o:

vrsta supstrata,

vertikalna podjela / vertikalni profil supstrata,

stabilnost terena i koeficijent nosivosti tla,

propusnost supstrata i koeficijent propusnosti supstrata,

nivoi podzemnih voda.

Prema tome, osnovni uvjeti u vezi sa ESIA fazom kao i potencijalni utjecaji iz ESIA

faze se mogu završiti nakon dostavljanja rezultata G1 misije.

5.1.4 Mapiranje flore i faune

Tokom ESIA faze Konsultant će pripremiti precizne i taĉne mape rasprostranjenosti

flore i faune. GIS mape svih istraţenih grupa organizama će se pripremiti korištenjem

Arc GIS softvera i dostavit će se uz ovaj izvještaj.

5.1.5 Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni u slivu rijeke Vrbas

Prisustvo mladice (Hucho hucho), endemske vrste u slivu Dunava, a prema Crvenoj listi

MeĊunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) i Crvenoj listi faune FBiH sa statusom

ugroţenih vrsta, odreĊuje projektno podruĉje kao podruĉje prioritetnih obiljeţja

biološke raznovrsnosti prema EBRD PZ6.

Prema tome, pored prikupljenih osnovnih podataka, potrebna je opseţna procjena

postojećih staništa i populacije mladice (ukljuĉujući analizu taloga, širi opis staništa,

oblikovanje staništa za razliĉite uvjete protoka prije i poslije izgradnje elektrane,

procjenu populacije, analizu izvora hrane) kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva

EBRD PZ6 i Okolišne i socijalne politike.

Da bi se prikupili dodatni podaci o ihtiofauni projektnog podruĉja, neophodno je izvršiti

drugu seriju terenskog istraţivanja. Ovo istraţivanje će obuhvatiti uzimanje uzoraka

ihtiofaune (rad na terenu) i analizu kvalitativne (odreĊivanje riba) i kvantitativne

strukture (pojedinaĉni broj i biomasa ustaljenih ribljih vrsta) ribljih zajednica.

Uzorkovanje ihtiofaune će se vršiti na nekoliko mjesta (uzvodno i nizvodno od

planirane HE Babino Selo) korištenjem elektro-generatora za uzorkovanje riba i

ribarskih mreţa sa razliĉitim veliĉinama okaca, ako je neophodno. Uzorkovanje će se

izvršiti prema meĊunarodnom standardu DIN EN 14011 kvalitet vode – uzorkovanje

riba elektriĉnom strujom.

Nadalje, da bi se obuhvatili detalji o ekološkim i biološkim karakteristikama svih

utvrĊenih ribljih vrsta sa posebnim fokusom na endemske vrste, planirano je dodatno

uredsko istraţivanje tokom ESIA faze. Pored toga, postojeći zakoni će se analizirati u

pogledu ribljih fondova i zaštite okoliša. Da bi se prikupilo i analiziralo što je moguće

više podataka, Konsultant će prikupiti sve relevantne i dostupne zabilješke o sastavu

ihtiofaune u ciljnom podruĉju (tokom faze Okolišne i društvene studije analize obuhvata

utjecaja Konsultant nije uspio pribaviti elaborat pod nazivom Ribolovno-gospodarska

osnova za područje Srednjobosanskog kantona, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet

Sarajevo (2008.)).

Planirane aktivnosti tokom ESIA faze će se takoĊer fokusirati na mjere i rješenja u cilju

minimiziranja potencijalnih negativnih utjecaja planirane HE Babino Selo na ihtiofaunu

sliva rijeke Vrbas i njenih pritoka.



5.1.6 Dostupnost resursa – Vodosnabdijevanje

Što se tiĉe utjecaja Projekta na dostupnost resursa, u pogledu vodosnabdijevanja, dva

naselja u blizini lokacije hidroelektrane, uzvodno i nizvodno, bi mogla biti pogoĊena

tokom faze graĊenja: Babin Potok i Krivaĉe.

Tokom ESIA faze, planirano je da se uradi detaljniji opis postojećih resursa

vodosnabdijevanja koji se koriste za vodosnabdijevanje navedenih naselja, kao i njihova

moguća osjetljivost na utjecaje tokom graĊenja objekata hidroelektrane.

5.1.7 Studija procjene socijalnih utjecaja, otkup zemljišta i plan obnavljanja sredstava

za život

Sekundarni podaci će se verificirati i potkrijepiti socio-ekonomskom analizom i

popisom direktno pogoĊenih zemljišnih parcela i imovine u projektnom podruĉju.

Analiza će obuhvatiti prikupljanje podataka i informacija o lokalnim zajednicama,

domaćinstvima, poslovnim subjektima i relevantne socio-ekonomske pokazatelje.

Ciljevi procjene socijalnog utjecaja se mogu rezimirati kako slijedi:

Definisati podruĉje pogoĊeno Projektom i stanovništvo povezano sa tim

podruĉjima;

Obezbijediti detaljan opis stanovništva koje ţivi i radi u podruĉju pogoĊenom

Projektom, ukljuĉujući demografske podatke/informacije;

Opisati sve ekonomske aktivnosti i aktivnosti na poboljšanju ţivotnog standarda

u projektom pogoĊenom podruĉju;

Temeljito opisati vlasniĉke strukture na konkretnom zemljištu i korištenje

zemljišta, ukljuĉujući prikaz svih korisnika zemljišta;

Utvrditi broj direktno pogoĊenih domaćinstava koja ţive i/ili rade (formalno i

neformalno) u pogoĊenom projektnom podruĉju;

Uspostaviti i odrţavati bazu podataka domaćinstava/pojedinaca koji će biti

direktno pogoĊeni Projektom;

Prikazati obrazovni status, ukljuĉujući nivo obrazovanja, vještine, pismenost;

Prikazati zdravstveno stanje, ukljuĉujući ĉeste bolesti, uzroke bolesti i vrstu;

Obezbijediti pregled kompletne društvene infrastrukture u projektnom podruĉju;

Utvrditi socijalne i ekonomske utjecaje koji će proizaći iz Projekta;

Predloţiti odgovarajuće mjere ublaţavanja utvrĊenih utjecaja; i

Izraditi Plan otkupa zemljišta i obnavljanja sredstava za ţivot (LALRP).

Metodološki proces će se definirati tako da bude rigorozan, odbranjiv i odgovarajući za

lokalni kontekst, ciljeve studije i anketirano stanovništvo (domaćinstva).

Metod uzorkovanja će obuhvatiti sva domaćinstva/poslovne subjekte koji su direktno

pogoĊeni Projektom.

5.2 Vremenski rokovi za aktivnosti

Određivanje ekološki prihvatljivog protoka

OdreĊivanje ekološki prihvatljivog protoka će se izvršiti u skladu sa zakonima FBiH u

prvom dijelu izrade ESIA (januar/februar 2016.).



Analiza kvaliteta vode

Konsultant će izvršiti drugu analizu kvaliteta vode u martu 2016., tokom visokog

protoka vode i odgovarajućeg kvaliteta vode.

Program geoloških i geotehničkih istraživanja

Aktivnosti u vezi sa G1 misijom će se izvršiti u skladu sa dogovorenim rokovima za

radove od strane podizvoĊaĉa kojeg angaţuje Pöyry. Rezultati G1 misije će se odraziti

na završetak osnovnih informacija i potencijalne utjecaje u pogledu rizika od nastanka

geodinamiĉnih procesa.

Mapiranje flore i faune

Detaljno mapiranje svih istraţenih grupa organizama će se izvršiti tokom prve faze

ESIA - februar 2016.

Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni sliva rijeke Vrbas

Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni će obuhvatiti razne aktivnosti

Uredski pregled dodatne literature (mart/april)

Terensko ispitivanje (juni)

Laboratorijska analiza (juni)

Izrada modela staništa (dodatni, zavisno od mogućnosti kopnenog ispitivanja,

oĉekuje se u junu mjesecu, a i ranije ako uvjeti vodostaja to dozvole)

Analiza staništa (dodatna, poslije kopnenog ispitivanja)

Izrada studije staništa (dodatna, nakon kopnenog ispitivanja)

Studija procjene socijalnog utjecaja, otkup zemljišta i plan obnavljanja sredstava za

život

Socio-ekonomska analiza i popis stanovništva će se izvršiti u skladu sa dogovorenim

vremenskim okvirom Projekta. Rezultati socio-ekonomske analize će biti dostupni u

februaru ili poĉetkom marta 2016. Na osnovu popisa i rezultata socio-ekonomske

analize izradit će se Plan otkupa zemljišta i obnavljanja sredstava za ţivot (LALRP)

krajem aprila 2016.

Detaljni rokovi planiranih aktivnosti za ESIA fazu su dati u Tabela 6.

Mora se obratiti paţnja na ĉinjenicu da na rokove jako utiĉe traţena druga serija

ispitivanja na terenu vodene faune, koja se moţe uraditi najranije u junu mjesecu zbog

zakonskih ograniĉenja ribolova.



Tabela 6: Rokovi za aktivnosti u ESIA fazi

Br. Aktivnost 2016. 2017.

Jan Feb Mart Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Jan Feb

Faza 2– Procjena okolišno-socijalnog utjecaja na okoliš i

društvo

1. Kompletna procjena

1.1 Prikupljanje dodatnih osnovnih podataka

OdreĊivanje prihvatljivog ekološkog protoka

Prikupljanje podataka za detaljan prikaz postojećih

resursa za vodosnabdijevanje

Rezultati G1 misije

1.2 Mapiranje flore i faune

1.3 Socio-ekonomska analiza (preseljenje) za odabrane

naizmjeniĉne i konsultativne sastanke sa lokalnim

zajednicama, već prema potrebi

1.4 Analiza kvaliteta vode – druga serija

1.5 Izrada studije staništa mladice (treba se dogovoriti

sa EP BiH i EBRD)

1.6 Drugo terensko istraţivanje ihtiofaune i

laboratorijski rad

1.7 Procjena (ocjena) utvrĊenih utjecaja

1.8 Uspostavljanje mjera ublaţavanja

2. Izrada ESIA dokumenata

2.1 Izrada Plana okolišnog i socijalnog upravljanja i

monitoringa (ESMMP) (ukljuĉujući plan

upravljanja otpadom, BAP i BMP)

2.2 Izrada Netehniĉkog saţetka (NTS)

2.3 Izrada nacrta ESIA dokumenta

2.4 Izrada LALRP

2.5 Dostavljanje nacrta ESIA EP BiH i EBRD-u

2.6 Prijevod nacrta ESIA i NTS na bosanski jezik

2.7 Objavljivanje

2.8 Finalizacija ESIA izvještaja

2.9 Dostavljanje finalnog ESIA EP BiH i EBRD-u

Oĉekivani rezultati

a) Nacrt ESIA (ukljuĉujući ESMMP, NTS)

b) Finalni ESIA izvještaj



6 ZAKLJUĈCI

Kao što je istaknuto u poglavlju 4.6, zbog male veliĉine elektrane i rezultirajućeg podruĉja utjecaja,

većina utjecaja projekta se smatra kratkotrajnim i umjerenim. Najznaĉajnije pitanje je prisustvo

mladice kao ugroţene vrste ĉime se projektno podruĉje klasificira kao podruĉje prioritetnih obiljeţja

biološke raznovrsnosti prema EBRD PZ6.

Izvršenje projekta zahtijeva poštivanje §16 EBRD PZ6, što obuhvata

Ne postoje druge odrţive alternative unutar regije za realizaciju projekta u staništima koja

imaju manju vrijednost biološke raznovrsnosti

Interesne grupe se konsultiraju u skladu sa PZ 10

Projekat je dozvoljen prema vaţećim zakonima o okolišu, uz priznavanje prioritetnih obiljeţja

biološke raznovrsnosti

Projekat ne dovodi do mjerljivih negativnih utjecaja na ta obiljeţja biološke raznovrsnosti za

koje je kritiĉno stanište odreĊeno, kako je to istaknuto u poglavlju 14

Projekat je uraĊen da pruţi neto dobiti kritiĉnom staništu na koji projekat utiĉe

Ne predviĊa se da će projekat dovesti do neto smanjenja populacije bilo koje ugroţene ili

kritiĉno ugroţene vrste, u razumnom vremenskom periodu

Jasan i adekvatno uraĊen program za dugoroĉno praćenje i ocjenu biološke raznovrsnosti u

cilju procjene stanja kritiĉnog staništa je integriran u program adaptivnog upravljanja Klijenta.

Da bi se garantiralo ispunjavanje naprijed navedenih uvjeta, neophodno je izvršiti temeljitu i opseţnu

procjenu ranjivosti lokalne populacije mladica.



ANEKSI

ANEKS 1 – DETALJAN PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

Ustav BiH, aneks Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski

sporazum) usvojen 1995., definira BiH kao suverenu drţavu sa decentraliziranom

politikom i administrativnom strukturom.

Upravljanje okolišem u BiH je rasparĉano i obavlja se na ĉetiri administrativna nivoa:

drţavni nivo, entitetski nivo, kantonalni nivo i općinski nivo. Prema Ustavu BiH,

politika upravljanja okolišem i korištenje prirodnih resursa je u nadleţnosti dva entiteta

(FBiH i RS) i Brĉko distrikta. MeĊutim, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH je ovlašteno da definira politiku i glavne principe, koordinira aktivnosti i

usklaĊuje planove entitetskih tijela u skladu sa meĊunarodnim obavezama u oblasti

poljoprivrede, energije, zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa i turizma39

1 INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Prema Ustavu FBiH40,

Poglavlje III, ĉlan 2., stav c), politika zaštite okoliša je u

zajedniĉkoj nadleţnosti FBiH i kantona. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je

nadleţno za upravljanje okolišem na entitetskom nivou sa svojim vlastitim ovlaštenjima

i nedleţnostima, dok su kantonalna ministarstva zaduţena za okoliš u 10 kantona FBiH

nadleţna za upravljanje okolišem na kantonalnom nivou. Kljuĉne institucije u pogledu

zaštite okoliša koje su vaţne za ovaj Projekat su navedene u Tabela 7.

Institucija Glavne nadleţnosti

Drţavni nivo

Ministarstvo vanjske

trgovine i ekonomskih

odnosa BiH

(MoFTER)

Definiranje politika, osnovnih principa, koordinacija aktivnosti i

harmonizacija planova entitetskih tijela, vlade i institucija u skladu sa

meĊunarodnim obavezama u oblasti poljoprivrede, energije, zaštite

okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa i turizma41

FBiH nivo

Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

(FMOT)

Administrativni i profesionalni poslovi u pogledu standarda za

zaštitu zraka, vode i tla, praćenje i ekološke standarde, izrade

okolišne strategije i politike, razvoja turizma. Nadleţno za izdavanje

okolišnih dozvola za pogone i postrojenja sa obaveznom procjenom

utjecaja na okoliš. Okolišna dozvola uzima u obzir sveukupno

upravljanje okolišem postrojenja, ukljuĉujući emisije u zrak, vodu i

tlo, generiranje otpada, korištenje sirovina, energetsku efikasnost,

buku, nesreće i obnovu gradilišta nakon zatvaranja pogona.

39Prema odredbama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH (Sluţbeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03,

26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) 40

Ustav FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i

88/08) 41

Ĉlan 9. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH (Sluţbeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04,

45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09)





prostornog ureĊenja

(FMPP)

Odgovorno za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na

entitetskom nivou. Nadleţno za izdavanje urbanistiĉkih saglasnosti,

graĊevinskih dozvola i upotrebnih dozvola za graĊevine i pogone

koji su od vaţnosti za FBiH i graĊevine koje podlijeţu proceduri

pribavljanja okolišne dozvole na osnovu EIA studije.


poljoprivrede,

vodoprivrede i

šumarstva

Usluge vezane za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo: zaštita i

korištenje poljoprivrednog zemljišta, zaštita poljoprivrednih usjeva i

proizvoda; zaštita zdravlja ţivotinja, prehrambena industrija, zaštita

šuma, izvora vode, korištenje vode.


zdravstva

Administrativni, profesionalni i drugi poslovi u pogledu

odgovornosti FBiH u oblasti javnog zdravstva i sanitarnih inspekcija.

Federalna uprava za

inspekcijske poslove

Organizirana u inspektorate koji pokrivaju razliĉite sektore i poslove.

Inspektorati zaduţeni za poslove zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

su Inspektorat rada i Zdravstveni inspektorat koji kontroliraju

poštivanje zakona i podzakonskih akata kojima se ureĊuje

zapošljavanje, radniĉka prava i propise koji osiguravaju zaštitu

zdravlja i sigurnost na radu. Urbanistiĉko-ekološki inspektorat

osigurava propisnu primjenu zakona i propisa u pogledu prostornog

ureĊenja, graĊenja i zaštite okoliša.

Agencija za vodno

podruĉje rijeke Save

Upravlja vodnim podruĉjem rijeke Save: organizira, prikuplja i

dostavlja podatke o vodnim resursima; organizira hidrološko

praćenje i praćenje kvaliteta vode; praćenje ekološkog stanja

površinskih voda i praćenje podzemnih voda; izdaje vodne dozvole.

Federalni

hidrometeorološki

zavod BiH

Praćenje u oblasti meteorologije, hidrologije, kvaliteta ţivotne

sredine i seizmologije; istraţivanje u oblasti atmosfere, vodnih

resursa, kvaliteta ţivotne sredine (zrak, voda, tlo) i seizmiĉkih

procesa.

Federalni zavod za

agropedologiju

Mapiranje i odreĊivanje kvaliteta tla na poljoprivrednom zemljištu;

kontrola plodnosti poljoprivrednog tla; praćenje nivoa zagaĊenosti

polutantima (teški metali) u poljoprivrednom zemljištu; zoniranje

poljoprivrednog zemljišta i njegovo racionalno korištenje; praćenje

poljoprivrednog zemljišta i promjena u tlu; uspostava zemljišnog

informacionog sistema poljoprivrednog zemljišta i voĊenje

evidencije o poljoprivrednom zemljištu.

Federalna uprava za

šumarstvo

Prikupljanje podataka i upravljanje bazom podataka o stanju i

razvoju šuma, ukljuĉujući popis svih šuma, uspostavu i odrţavanje

katastra šuma i katastra šumskog zemljišta i šumske infrastrukture

šuma u drţavnom vlasništvu na nivou FBiH.

Zavod za javno

zdravstvo FBiH

UnapreĊenje zdravlja i prevencija bolesti, kontrola zaraznih bolesti,

zdravlja i okoliša, planiranje i programiranje, istraţivanje u oblasti

javnog zdravstva na nivou FBiH.

Kantonalni nivo




Ministarstvo

prostornog ureĊenja,

graĊenja, zaštite

okoliša, povratka i

stambenih poslova

Srednjobosanskog

kantona

Poslovi zaštite okoliša i prostornog ureĊenja na kantonalnom nivou.

Izdavanje okolišnih dozvola, urbanistiĉkih saglasnosti, graĊevinskih

dozvola i upotrebnih dozvola za projekte koji ne podlijeţu obaveznoj

procjeni utjecaja na okoliš, za projekte koji su od znaĉaja za Kanton i

koji pokrivaju dvije ili više općina.

Kantonalni zavod za

urbanizam, prostorno

ureĊenje i zaštitu

kulturnog /historijskog

naslijeĊa

(Srednjobosanski

kanton)

Prostorno ureĊenje, projektovanje, upotreba, ocjena i zaštita

podruĉja, izrada dokumentacije za prostorno ureĊenje i urbanistiĉko-

tehniĉke dokumentacije na kantonalnom nivou, praćenje provedbe

Prostornog plana Srednjobosanskog kantona za 2005. – 2025. i

uĉestvovanje u njegovoj harmonizaciji u skladu sa Prostornim

planom Federacije Bosne i Hercegovine, uspostava i razvoj

jedinstvenog kantonalnog geoinformacionog sistema (GIS), zaštita

kulturnog – historijskog i prirodnog naslijeĊa, harmonizacija i

provedba prostornih planova općina.

Kantonalna uprava za

šumarstvo

Srednjobosanskog

kantona

Osigurava neposrednu zaštitu drţavnih šuma, prikuplja podatke i

odrţava bazu podataka o stanju i razvoju šuma, uspostavlja i odrţava

katastar šuma i šumskog zemljišta na kantonalnom nivou.

Kantonalna uprava

civilne zaštite SBK

Obavlja administrativne i profesionalne poslove u oblasti zaštite i

spašavanja, poslove na prevenciji poţara i protivpoţarne zaštite i

inspekciju civilne zaštite, inspekciju protivpoţarne zaštite na

kantonalnom nivou.

Zavod za javno

zdravstvo SBK

Prikuplja statistiĉke izvještaje u oblasti zdravstva na podruĉju

Kantona, nadgleda, prati i analizira epidemiološku situaciju na

podruĉju Kantona, predlaganjem i, po potrebi, provedbom kontrolnih

mjera, nadgleda provedbu obavezne imunizacije, prati, analizira i

ocjenjuje utjecaj okoliša (zrak, tlo, buka) na stanovništvo Kantona.

Tabela 7: Institucije relevantne za Projekat



1.1 PREGLED KLJUĈNIH OKOLIŠNIH I SOCIJALNIH ZAKONA

Provedba ovog projekta zahtijeva poštivanje relevantnih nacionalnih okolišnih i

socijalnih zakona.

1.1.1 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita okoliša

Zakon o zaštiti okoliša

Zakonom o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09) ureĊuje se

oĉuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i

kvalitet ţivota; mjere i uvjeti upravljanja, oĉuvanja i racionalnog korištenja prirodnih

resursa; okvir za pravne mjere i institucije oĉuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;

financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere; poslovi i zadaci i obaveze

organa uprave na razliĉitim nivoima vlasti. Ovim Zakonom se takoĊer ureĊuje

procedura Procjene utjecaja na okoliš i izdavanje okolišne dozvole na nivou FBiH.

Zakon o zaštiti zraka

Zakonom o zaštiti zraka (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 4/10) ureĊuju se tehniĉki

uvjeti za spreĉavanje ili, gdje to nije izvedivo, za smanjenje emisija u zrak

prouzrokovanih ljudskim aktivnostima, koje se moraju poštivati u procesu proizvodnje

na teritoriji FBiH, planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, katastar

emisija, kvalitet zraka, praćenje i sankcije za pravna i fiziĉka lica. Graniĉne vrijednosti,

ciljane vrijednosti i pragovi uzbune za zagaĊivaĉe, te datum njihovog stupanja na snagu

su definirani podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog Zakona.

Zakon o zaštiti prirode

Zakonom o zaštiti prirode (Sluţbene novine FBiH, br. 66/13) ureĊuju se nadleţnosti

tijela koja vrše zaštitu prirode, opće mjere oĉuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti

zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekološki znaĉajna podruĉja, vrste i podvrste, zaštita i

oĉuvanje biološke raznovrsnosti i eko-sistema, uspostava evropske ekološke mreţe

posebno zaštićenih podruĉja – Natura 2000,mjere za zaštitu vrsta i podvrsta,

prekograniĉni promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, monitoring, pristup

informacijama i uĉestvovanje javnosti, znak zaštite prirode, promocija odgoja i

obrazovanja u zaštiti prirode, priznanja i nagrade za postignuća u zaštiti prirode, te

financiranje za zaštitu prirode.

Zakon o upravljanju otpadom

Zakonom o upravljanju otpadom (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03, 72/09) ureĊuju se

sve kategorije otpada (uz izuzeće radioaktivnog otpada, plinova ispuštenih u atmosferu i

otpadnih voda), kao i sve vrste djelatnosti u upravljanju otpadom, operacije i

postrojenja. Odredbe ovog Zakona se takoĊer primjenjuju na otpad nastao

iskorištavanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih resursa i

radom kamenoloma; tekući otpad; ţivotinjski otpad i drugi neopasni materijali

prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; i odloţeni eksploziv.

Zakon ureĊuje upravljanje otpadom, planiranje i tretman, prekograniĉni transport otpada

i opasnog otpada u cilju stimuliranja i osiguranja osnovnih uvjeta za spreĉavanje

proizvodnje otpada, recikliranja i obrade otpada za ponovnu upotrebu; ekstrakcija

sekundarnih sirovina i moguće korištenje otpada kao energetskog izvora.

Zakon o vodama



Zakonom o vodama (Sluţbene novine FBiH, br. 70/06) ureĊuje se naĉin upravljanja

vodama i planiranje na teritoriji FBiH. Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda,

korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i ureĊenje vodotoka i drugih voda.

Ovaj Zakon takoĊer sadrţi odredbe za javne vodne resurse, vodne objekte, pravna lica i

ostale institucije nadleţne za konkretna pitanja upravljanja vodama i druga pitanja u

vezi sa vodama u FBiH kao što je postupak za pribavljanje vodne dozvole.

Zakon o zaštiti od buke

Zakon o zaštiti od buke (Sluţbene novine FBiH, br. 110/12) propisuje dozvoljene nivoe

buke, mjere zaštite od buke, naĉin mjerenja i evidentiranja buke, graniĉne vrijednosti

buke svrstane prema ambijentu, namjeni prostora i dobu dana (dan ili noć), s ciljem

zaštite zdravlja ljudi, zaštite radnog i ţivotnog prostora, te okoliša općenito.

Zakon o slatkovodnom ribarstvu

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (Sluţbene novine FBiH, br. 64/04) ureĊuju se

ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-ĉuvarska sluţba, upravni i

inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i druga pitanja koja su od znaĉaja za oblast

slatkovodnog ribarstva u FBiH. Prema ovom Zakonu, ribe u ribolovnim vodama se

moraju koristiti na odrţiv naĉin koji doprinosi oĉuvanju biološke raznovrsnosti

ekoloških sistema.

Zakon o šumama

Zakon o šumama (Sluţbene novine Srednjobosanskog kantona, br. 5/14) propisuje

planiranje u šumarstvu, privreĊivanje u šumarstvu, zaštitu od biotiĉkih i nebiotiĉkih

štetnih faktora, promet drva i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, šume i

šumska zemljišta sa posebnim reţimom gospodarenja, zaštitu šuma i šumskog zemljišta

od šteta; sekundarne (nedrvne) šumske proizvode i zaštitu ugroţenih vrsta, promet u

šumama, upravljanje šumama i šumskim zemljištem.

1.1.2 Zakoni kojima se ureĊuje prostorno planiranje, graĊenje i održavanje cesta i

upravljanje

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH

Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Sluţbene

novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) ureĊuje se planiranje

korištenja zemljišta na teritoriji FBiH kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i

njihovo provoĊenje, vrsta i sadrţaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na

entitetskom nivou, nadzor nad provoĊenjem planskih dokumenata od znaĉaja za FBiH,

nadzor nad provoĊenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fiziĉka lica. Ovaj Zakon

takoĊer sadrţi postupke za pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i

upotrebne dozvole.

Zakon o građevinskim proizvodima

Zakonom o građevinskim proizvodima (Sluţbene novine FBiH, br. 78/09) ureĊuju se

tehniĉka svojstva, ocjenjivanje usklaĊenosti i dokazivanje upotrebljivosti graĊevinskih

proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na trţište, u distribuciju i upotrebu u mjeri

potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graĊevinu, koji su utvrĊeni posebnim

propisima, provedba upravnih i drugih postupaka, te s tim u vezi prava i obaveze organa

drţavne uprave, pravnih i fiziĉkih lica.



Zakon o koncesijama FBiH

Zakonom o koncesijama FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 40/02 i 61/06) ureĊuju se

uvjeti pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za

osiguranje infrastrukture i usluga, te eksploatacija prirodnih resursa, financiranje,

projektovanje, izgradnja, obnova, odrţavanje i/ili rukovoĊenje radom te infrastrukture i

svih za nju vezanih objekata i ureĊaja u oblastima koje su u iskljuĉivoj nadleţnosti

Federacije Bosne i Hercegovine, nadleţnost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije za

koncesije Federacije, sadrţaj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i

obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od znaĉaja za dodjelu

koncesija na teritoriji FBiH. Koncesija za izgradnju hidroenergetskih objekata snage

više od 5MW se ureĊuje ovim Zakonom na nivou FBiH.

Zakon o cestama

Zakonom o cestama FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 12/10 i 16/10) ureĊuje se pravni

status javnih cesta na teritoriji FBiH, detaljno definiraju propisi i uvjeti upravljanja

cestama (prostorno planiranje i administrativne odredbe), izgradnja, odrţavanje,

dodatno upravljanje i javni radovi u vezi sa izgradnjom cesta, zaštita cesta i uvjeti za

osiguranje javnog i privatnog cestovnog prevoza, financiranje javnih cesta, koncesije za

javne ceste, konkretni tehniĉki propisi za provedbu odredbi ovog Zakona.

Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH

Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (Sluţbene novine FBiH, br.

6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) utvrĊuje osnovne principe meĊusobnih odnosa

i ponašanja uĉesnika u prometu i drugih subjekata u prometu, osnovne uvjete koje ceste

moraju ispuniti u pogledu sigurnosti prometa na cestama, voĊenje Centralnog registra

vozaĉa i vozila, pravila prometa na cestama, sistem prometnih znakova i znakova koje

daju ovlaštene osobe, duţnosti u sluĉaju prometne nezgode, obuka kandidata za vozaĉa,

uvjeti za ureĊaje i opremu vozila, dimenzije, ukupna teţina, osovinsko opterećenje,

osnovni uvjeti koje moraju ispunjavati vozila u prometu, kao i druga pitanja u vezi sa

cestama. Ceste se projektiraju, grade, opremaju i odrţavaju tako da odgovaraju svojoj

namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa.

1.1.3 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu, radniĉka i socijalna

pitanja

Zakon o sigurnosti na radu

Zakon o zaštiti na radu (Sluţbeni list SRBiH, br. 22/90) propisuje mjere kojima se

neposredno obezbjeĊuje sigurnost radnika, mjere u vezi sa uvjetima rada, mjere u vezi

sa posebnom zaštitom radnika, prava, duţnosti i obaveze organizacije, poslodavaca i

radnika, kao i druge odredbe u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu

Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu (Sluţbene novine FBiH, br. 64/09) ureĊuje se

organizacija i funkcioniranje zaštite od poţara i vatrogastva, planiranje i provedba mjera

zaštite od poţara, organizacija i funkcioniranje vatrogastva i gašenje poţara (vatrogasne

intervencije), struĉno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih osoba i vatrogasaca,

financiranje i druga pitanja bitna za organizaciju i funkcioniranje zaštite od poţara i

vatrogastva u FBiH.

Zakon o radu FBiH



Zakonom o radu FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 62/15) ureĊuje se zasnivanje radnog

odnosa, prava i obaveze po osnovu radnog odnosa, radno vrijeme, plate, pauze i

odsustvo sa posla, zaštita i sigurnost na radu, prestanak ugovora o radu, kolektivni

ugovori, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sluţbene novine FBiH, br. 29/98,

49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 04/09) utvrĊuju se prava, uvjeti penzijskog i invalidskog

osiguranja, šeme za odlazak u penziju, ko moţe ostvariti invalidsko osiguranje,

osiguranje sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi sa

penzijskim i invalidskim osiguranjem.

Zakon o štrajku

Zakonom o štrajku (Sluţbene novine FBiH, br. 14/00) ureĊuje se i garantira pravo

uposlenika na štrajk, uvjeti i naĉini organiziranja štrajka, pravo sindikata da pozove na

štrajk, pravo poslodavca da iskljuĉi uposlenika sa rada i druga pitanja u vezi sa

štrajkom.

Ostali zakoni koji ureĊuju radniĉka i socijalna pitanja koji su relevantni za projekat su

Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa

djecom (Sluţbene novine FBiH, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09) i Zakon o vijeću

uposlenika FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 38/04).

1.1.4 Zakoni kojima se ureĊuje otkup zemljišta i preseljavanje

Zakon o eksproprijaciji

U FBiH je eksproprijacija, tj. otkup nekretnina u svrhu javnog interesa, ureĊena

Zakonom o eksproprijaciji FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 70/07, 36/10 i 25/12), dok

se provedbom postupaka eksproprijacije bave općinske uprave. Ovaj Zakon propisuje

uvjete (utvrĊujući javni interes), postupke za eksproprijaciju nekretnina za izgradnju

objekata od javnog interesa i nadoknadu za ekspropriranu imovinu. TakoĊer ureĊuje

pitanja podnošenja ţalbi i rješavanja sporova i, do odreĊene granice, podobnost za

naknadu.

Zakon o stvarnim pravima

Zakon o stvarnim pravima (Sluţbene novine FBiH, br. 66/13, 100/13) ureĊuje pitanja

sticanja, korištenja, raspolaganja, zaštite i prestanka prava vlasništva i drugih stvarnih

prava i posjeda, ukljuĉujući pitanja ograniĉenja takvih prava, prava sluţnosti,

suvlasništva i zajedniĉkog vlasništva, postupak za sticanje imovinskih prava nad

zemljištem i/ili objektima izgraĊenim na tuĊem zemljištu.

Zakon o građevinskom zemljištu

Zakon o građevinskom zemljištu FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 67/05) predviĊa

legalizaciju neformalno izgraĊenih objekata na graĊevinskom zemljištu u drţavnom

vlasništvu na kojem je izgraĊen objekat. Ovaj Zakon omogućava naknadno izdavanje

graĊevinske dozvole od strane općinskog vijeća u skladu sa Zakonom o prostornom

ureĊenju. Legalizacija neformalno izgraĊenih objekata se dalje ureĊuje uredbama

donesenim na kantonalnom nivou, a provodi se na općinskom nivou.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sluţbene novine FBiH, br. 52/09) sadrţi definicije,

osnovne principe, upravljanje, zaštitu, korištenje, planiranje i evidenciju u vezi sa



poljoprivrednim zemljištem Cilj ovog Zakona je oĉuvanje, namjensko korištenje,

povećanje proizvodne sposobnosti i unapreĊenje gospodarenja poljoprivrednim

zemljištem kao ograniĉenog i neobnovljivog prirodnog resursa, te usklaĊivanje interesa

svih subjekata u korištenju poljoprivrednog zemljišta u privrednom i ekonomskom

razvoju zemlje.

Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

Cilj Zakona o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa (Sluţbeni

list SR BiH, br. 20/85, 12/87 i 3/93) je da se stvore uvjeti koji će omogućiti da kulturno-

historijsko i prirodno naslijeĊe bude dostupno javnosti za obrazovne, kulturne i nauĉne

potrebe. Ovaj Zakon takoĊer ureĊuje zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa.

1.2 KONKRETNI OKOLIŠNI ZAHTJEVI

Tokom provedbe projektnih aktivnosti, EP BiH i izvoĊaĉi za graĊevinske radove i

odrţavanje (kao i prestanak rada pogona) su duţni poštivati graniĉne vrijednosti emisija

kako bi se oĉuvao okoliš i zdravlje i sigurnost lokalnih zajednica. GraĊevinski radovi

mogu dovesti do zagaĊenja okoliša i povećanog izlaganja lokalnih zajednica u pogledu

pogoršanja kvaliteta ţivotne sredine (zagaĊena voda, loš kvalitet zraka i sl.). Zbog ovih

razloga, izvoĊaĉi su duţni, prema postupcima javne nabavke, izraditi i provesti

konkretne planove monitoringa za zaštitu okoliša, kao i za zaštitu zdravlja i sigurnost,

uzimajući u obzir graniĉne vrijednosti emisija koje su propisane zakonima FBiH.

Ispuštanje otpadnih voda/efluenata

Zakon o vodama42

ureĊuje naĉin upravljanja vodama i otpadnim vodama i planiranje na

teritoriji FBiH. Maksimalno dozvoljene koliĉine opasnih i štetnih supstanci u otpadnim

vodama prije ispuštanja u prirodne recipijente (površinske vode) ili u sistem javne

kanalizacije su propisane Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne

recipijente i sisteme javne kanalizacije43

.

U EU, vodna politika je ureĊena Direktivom 2000/60/EC o uspostavljanju okvira za

djelovanje zajednice u oblasti politike voda ĉiji je cilj da se zaštite i obnove akvatiĉni

ekosistemi, kao i da se garantira dugoroĉno, odrţivo korištenje vode za fiziĉka lica,

poslovne subjekte i prirodni svijet. Dvije znaĉajne Direktive se odnose na ispuštanje

vode u prirodne recipijente i preĉišćavanje urbanih otpadnih voda:

Direktiva 2006/11/EC o zagađenju izazvanom izvjesnim opasnim supstancama

ispuštenim u akvatični okoliš zajednice utvrĊuje pravila za zaštitu od, i spreĉavanje,

zagaĊenja koje nastaje ispuštanjem odreĊenih supstanci u akvatiĉni okoliš. To se odnosi

na kopnene površinske vode, teritorijalne vode i unutarnje obalne vode. Sastavljena su

dva popisa opasnih supstanci u cilju suzbijanja zagaĊenja:

Ispuštanje supstanci na popisu I se mora eliminirati; dok se

Ispuštanje supstanci na popisu II mora smanjiti.

Direktiva 91/271/EEC (u obliku u kojem je dopunjena Direktivom 98/15/EC) o

prečišćavanju urbanih otpadnih voda se bavi sakupljanjem, preĉišćavanjem i

ispuštanjem urbanih otpadnih voda i preĉišćavanjem i ispuštanjem otpadnih voda iz

odreĊenih industrijskih sektora. Cilj ove Direktive je zaštita okoliša od negativnih

utjecaja od naprijed navedenih ispuštanja optadnih voda.

42

Sluţbene novine FBiH br. 70/06 43

Sluţbene novine FBiH, br. 04/12



EU odredbe o graniĉnim vrijednostima ispuštanja otpadnih voda, u pogledu definiranja

graniĉnih vrijednosti zagaĊivaĉa, nisu u potpunosti transponirane u legislativu FBiH.

MeĊutim, najstroţe graniĉne vrijednosti će se primjenjivati tokom provedbe Projekta,

bilo da su utvrĊene od strane FBiH, meĊunarodne ili EU, kako bi se osigurala zaštita

okoliša i zaštita zdravlja i sigurnost zajednice.

Emisije buke

Zakon o zaštiti od buke44

propisuje graniĉne vrijednosti vanjske buke kod planiranja

novih objekata i izvore buke u FBiH.

Nivoi buke su u skladu sa nivoima koji su utvrĊeni u IFC EHS Smjernicama o

upravljanju ambijentalnom bukom.

Prema Zakonu, mjerenje buke i procjena nivoa buke se vrši prema meĊunarodnim

standardima ISO 1996/1, ISO 1996/2 i ISO 1996/3 koji su postavljeni kao uvjet u

Direktivi 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom u životnoj sredini i Direktivi (EU)

2015/996 o uspostavi zajedničkih metoda ocjene buke u skladu sa Direktivom

2002/49/EC, kao i BAS ISO 9612 i BAS EN 60804.

Kvalitet tla

Ne postoji konkretna legislativa kojom se direktno ureĊuje ova oblast, a BiH nema

sistematski monitoring kvaliteta tla45

. MeĊutim, Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih

količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sluţbene

novine FBiH, br. 72/09) utvrĊuje graniĉne vrijednosti za teške metale i druge štetne

tvari u poljoprivrednom zemljištu.

2 EU DIREKTIVA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ (EIA) I POSTUPAK

IZDAVANJA OKOLIŠNIH DOZVOLA U FBIH

EIA Direktiva46

obuhvata širok opseg aktivnosti koje se kreću od industrijskih do

infrastrukturnih projekata. Ona uvodi proceduralne elemente koji se moraju uzeti u

obzir kao što je osiguranje izjave o utjecaju na okoliš i konsultacije sa predstavnicima

javnosti i organima zaduţenim za okoliš u okviru postupaka dozvole graĊenja za

obuhvaćene aktivnosti. Zemlje-ĉlanice mogu utvrditi EIA postupak kao postupak za

izdavanje dozvole ili ga dodati postojećim postupcima za izdavanje dozvole prema

ostalim EU (ili nacionalnim) zakonima. Rezultati EIA postupka se moraju uzeti u

razmatranje prilikom izrade postupka izdavanja dozvola.

Dopunjena EIA Direktiva pojednostavljuje pravila za procjenu mogućih utjecaja

projekata na okoliš. To je u skladu sa kampanjom za ureĊenijim propisom, tako da

smanjuje administrativna opterećenja.

Postupci izdavanja okolišnih dozvola u FBiH se utvrĊuju zasebno na dva nivoa: nivo

FBiH i kantonalni nivo ovisno o vrsti objekta, kapacitetu objekta, godišnjoj proizvodnji

itd.47

Postupak izdavanja okolišnih dozvola u FBiH je ureĊen:

Zakonom o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09) i

44

Sluţbene novine FBiH br. /12 45

Izvor: Izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. 46

Direktiva 2011/92/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 2011.o procjeni utjecaja odreĊenih javnih i

privatnih projekata na okoliš (u obliku u kojem je dopunjena Direktivom 2014/52/EU) 47

Zakon o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09)



Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja

na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad

samo ako imaju validnu okolišnu dozvolu (Sluţbene novine FBiH, br. 19/04).

Naprijed navedeni Pravilnik daje spisak pogona i postrojenja za koje je obavezna

procjena utjecaja na okoliš (EIA) i postupke izdavanja dozvola na nivou FBiH, kao i

pogona i postrojenja kod kojih se vrši pojedinaĉna procjena u pogledu EIA zahtjeva.

Pogoni za proizvodnju hidro-elektriĉne energije snage > 5 MW za pojedinaĉne pogone

ili > 2 MW za nekoliko pogona u nizu na razdaljini manjoj od 2 km podlijeţu obaveznoj

EIA i postupcima izdavanja dozvola na nivou FBiH.48

Za pogone za proizvodnju hidro-

elektriĉne energije snage > 1 MW, procjena utjecaja na okoliš se vrši na osnovu ocjene

FMOT-a. Ako FMOT ocijeni da nije neophodno izvršiti EIA, dostavlja se zahtjev za

izdavanje okolišne dozvole (zahtjev za okolišnu dozvolu i plan upravljanja otpadom), u

suprotnom, neophodno je izvršiti EIA.49

Za pogone za proizvodnju hidro-elektriĉne

energije snage < 1 MW, okolišnu dozvolu izdaje nadleţno kantonalno ministarstvo.

Postupci izdavanja okolišnih dozvola obuhvataju dostavljanje zahtjeva za izdavanje

okolišne dozvole koji sadrţi dokumentaciju izraĊenu u skladu sa ĉlanom 54a Zakona o

zaštiti okoliša50

, ukljuĉujući plan upravljanja otpadom. Za pogone i postrojenja za koje

je neophodna obavezna EIA, investitor je duţan dostaviti studiju utjecaja na okoliš (EIA

studija) zajedno sa zahtjevom za izdavanje okolišne dozvole, umjesto dokumentacije

izraĊene u skladu sa ĉlanom 54a.

EIA studiju mora izraditi institucija/preduzeće koje FMOT ovlasti za izradu EIA studije.

Nakon što investitor dostavi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole sa EIA studijom

Ministarstvu, Ministarstvo upoznaje javnost, dostavlja kopiju relevantnim organima i

drugim zainteresiranim stranama, ostavljajući rok od 30 dana za komentare, i imenuje

ekspertnu komisiju za pregled dostavljene EIA studije. Osim toga, FMOT je obavezno

da organizira javnu diskusiju što je moguće bliţe podprojektnoj lokaciji i da pozove

predstavnike javnosti na konsultacije putem štampanih (ili elektronskih)

medija/radija/TV. Javnost mora biti obaviještena o konsultacijama najmanje 15 dana

unaprijed. Investitor treba asistirati FMOT-u tokom procesa konsultacija. Nakon što se

pregleda EIA studija i inkorporiraju svi relevantni komentari dobiveni od zainteresiranih

strana, i nakon pozitivne ocjene ekspertne komisije, FMOT izdaje okolišnu dozvolu (u

roku od 30 dana od prijema ocjene EIA studije). Općenito, u sluĉaju kada je potrebna

EIA studija, FMOT izdaje okolišnu dozvolu u roku od 60 dana od prijema EIA studije.

Okolišne dozvole vaţe pet godina. EIA proces u FBiH za pogone i postrojenja za koje je

obavezna EIA je prikazan u Aneksu 1. Cilj okolišne dozvole je da se osigura da

investitor u najranijoj fazi projektovanja predvidi mjere za spreĉavanje negativnih

utjecaja koje bi projekat mogao imati na okoliš; shodno tome, okolišna dozvola se mora

pribaviti prije urbanistiĉke saglasnosti i treba se priloţiti uz zahtjev za urbanistiĉku

saglasnost.

48

Ĉlanovi 3.i 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i

postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju validnu okolišnu dozvolu(Sluţbene novine FBiH,

br. 19/04) 49

Ĉlanovi 5.i 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i

postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju validnu okolišnu dozvolu(Sluţbene novine FBiH,

br. 19/04) 50

Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09



FMOT Struĉna komisija Predlagaĉ projekta /

Investitor

Interesne grupe i javnost

Relevantne institucije

Slika 6: EIA proces u FBiH za pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena okolišnog utjecaja

Izrada EIA

studije

Dostavljanje EIA studije+

Zvaniĉni zahtjev za OD Pregled EIA

studije

Pregled

objavljene

dokumentacije

Uĉestvovanje na javnoj raspravi

FMOT informira javnost o javnoj raspravi (putem webstranice,

printanih medija i putem posebne obavijesti zainteresiranim

stranama i medijima) i objavljuje netehniĉki saţetak, EIA studija

dostupna u FMOT-u

Pregled i ocjena

EIA studije

FMOT

imenuje

struĉnu

komisiju za

ocjenu EIA

studije

Izvještaj o ocjeni EIA

studije

Pomoć FMOT-u tokom javne

rasprave

Ažuriranje EIA

studije

U skladu sa razumnim

zahtjevima sa javne

rasprave

Donosi odluku o

izdavanju OD Dostavljanje EIA studije

min. 15

dana

Komentari

Pregled izvještaja

Revizija i ažuriranje

EIA studije

FMOTvraća EIA studiju na aţuriranje

Dostavljanje aţurirane EIA studije Prijem ažurirane

EIA studije

Javna rasprava

Organiziranje

javnih

konsultacija

(rasprava)

Zapisnik

Dostavlja zapisnik i ostale

komentare primljene u pisanoj

formi

Prima odluku o

OD

30 dana

60 dana



2.1 Transponiranje EIA Direktive u zakone FBiH

Prema zadnjem dostupnom Izvještaju o napretku 7 za BiH, Monitoring transponiranja i

provedbe EU acquis-a za zaštitu okoliša, za period maj 2011. – mart 2012., koji je

uraĊen na osnovu EUROPEAID /124644/D /SER / Ugovora br. ENV.E1 /2010

/22.02.07.01 /557460, Direktiva Vijeća 85/337/EEC od 27. juna 1985. o procjeni

utjecaja odreĊenih javnih i privatnih projekata na okoliš u obliku u kojem je dopunjena

Direktivama 97/11/EC, 2003/35/EC i 2009/31/EC, kodificirana Direktivom

2011/92/EU je transponirana u domaću legislativu kroz Zakon o zaštiti okoliša i

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i

o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju

okolišnu dozvolu. Tabela 8 prikazuje stanje transponiranja za EIA Direktivu za period u

kojem je vršen monitoring transponiranja, tj. 2007. – 2012.

Godina za koju se daju

podaci Rezultat praćenja napretka Oĉekivani datum potpunog transponiranja

Godina 1 [2007.] 115/225 (51 %) Još uvijek nije odreĊen

Godina 2 [2008.] 195/225 (87%) Još uvijek nije odreĊen

Godina 3 [2009.] 190/225 (%) (84.5%) Još uvijek nije odreĊen




Tabela 8: Stanje transponiranja EIA Direktive u zakone FBiH

FMOT je organ odgovoran za provedbu odredbi Direktive koje su transponirane u

domaću legislativu. Kompletan EIA postupak je proveden, od zahtjeva investitora za

analizom obuhvata utjecaja, javnih konsultacija pa do odobrenja procjene. Nema

izvještaja o izvršenim izmjenama u provedbenoj praksi u poreĊenju sa prethodnim

monitoringom napretka. Unutar FMOT-a je osnovana jedinica za okolišne dozvole koja

se takoĊer bavi i EIA postupkom.

Svi projekti navedeni u Aneksu I podlijeţu EIA postupku. MeĊutim, neke graniĉne

vrijednosti koje se primjenjuju u Pravilniku su stroţe od onih datih u Direktivi. Kada je

rijeĉ o tome koji projekti navedeni u Aneksu II podlijeţu EIA postupku, odluka se

donosi ispitivanjem od sluĉaja do sluĉaja na osnovu graniĉnih vrijednosti ili selektivnih

kriterija prema Aneksu III Direktive.

Informacije u vezi sa EIA su, u velikoj mjeri, dostupne javnosti putem objava u

novinama, na web stranici Ministarstva i putem pismene obavijesti dostavljene direktno

predstavnicima javnosti kojih se to tiĉe.

MeĊutim, Direktiva 2011/92/EU je dopunjena Direktivom 2014/52/EU, koja po svoj

prilici smanjuje nivo transponiranja u domaće zakonodavstvo u svjetlu amandmana

ovog propisa.



2.2 Analiza razlika izmeĊu EIA Direktive i FBiH zakona

Pitanje EIA prema EIA Direktivi EIA prema zakonodavstvu FBiH

Znaĉajni

utjecaji

Izvršit će se za projekte navedene u

Aneksu I EIA Direktive shodno

procjeni u skladu sa ĉlanovima 5. do

10. EIA Direktive

Ĉlan 4. Pravilnika sadrţi spisak

pogona i postrojenja za koje je

obavezna EIA i postupke

izdavanja dozvola na nivou FBiH.

Vjerovatnoća

znaĉajnih

utjecaja

Za projekte navedene u Aneksu II

EIA Direktive, zemlje-ĉlanice

utvrĊuju da li će se za projekat vršiti

procjena u skladu sa ĉlanovima 5. do

10. EIA Direktive. Zemlje ĉlanice to

utvrĊuju ispitivanjem od sluĉaja do

sluĉaja ili na osnovu graniĉnih

vrijednosti ili kriterija koje utvrde

zemlje ĉlanice, ili primjenom oba

postupka uzimajući u obzir

relevantne selektivne kriterije

utvrĊene u Aneksu III EIA Direktive.

Ĉlan 6. Pravilnika sadrţi spisak

pogona i postrojenja za koje će

FMOT utvrditi da li će se za

projekat izvršiti EIA, uzimajući u

obzir relevantne selektivne

kriterije utvrĊene u Poglavlju IV

ovog Pravilnika.

Procjena

Za projekte navedene u Aneksu II

EIA Direktive, investitor daje

podatke o karakteristikama projekta i

o njegovim vjerovatnim znaĉajnim

utjecajima na okoliš prema Aneksu

IIA EIA Direktive. Nadleţni organ

donosi odluku prema kriterijima

datim u Aneksu III EIA Direktive.

Odluka se javno objavljuje.

Prilikom ocjene EIA zahtjeva,

FMOT uzima u obzir pojedinaĉne

karakteristike projekta (npr.

veliĉina industrijskog pogona

/postrojenja, generiranje otpada,

zagaĊenje, itd.), lokaciju projekta

i osjetljivost okoliša, kao i

karakteristike potencijalnih

utjecaja (npr. obim utjecaja,

vjerovatnost itd.).

Trajanje

procjene

Nadleţni organ donosi odluku što je

prije moguće i u periodu ne duţem

od 90 dana od dostavljanja svih

traţenih podataka. U izuzetnim

sluĉajevima nadleţni organ moţe

produţiti taj rok kako bi donio

odluku; u tom sluĉaju, nadleţni organ

obavještava investitora pisanim

putem o razlozima koji opravdavaju

produţenje roka i o datumu kada se

oĉekuje njegova odluka.

/

EIA

dokumentacija

/ sadrţaj

dokumenta

Kada je procjena utjecaja na okoliš

neophodna, investitor dostavlja

izvještaj o procjeni utjecaja na okoliš

koji sadrţi informacije traţene prema

ĉlanu 5. I Aneksu IV EIA Direktive.

Ovaj izvještaj izraĊuju eksperti.

Kada je procjena utjecaja na

okoliš neophodna, investitor je

duţan dostaviti studiju utjecaja na

okoliš (EIA studija) koja sadrţi

informacije traţene prema ĉlanu

12. Pravilnika. Ovaj izvještaj




izraĊuje ovlaštena institucija.

Konsultacije Zemlje ĉlanice poduzimaju mjere

neophodne da se osigura da organi

koji će vjerovatno biti zainteresirani

za projekat zbog svojih konkretnih

odgovornosti za okoliš ili svojih

mjesnih i regionalnih nadleţnosti

dobiju priliku da daju svoje mišljenje

o informacijama koje je dostavio

investitor i o zahtjevu za davanje

dozvole za izgradnju.

Javnost se obavještava elektronskim

putem i putem javnih obavijesti ili

putem drugih odgovarajućih

sredstava u ranoj fazi postupka

donošenja odluka u vezi sa okolišem.

Zainteresirane strane će imati rane i

praktiĉne prilike da uĉestvuju u

postupcima donošenja odluka u vezi

sa okolišem i imat će pravo da daju

komentare i mišljenje kada sve opcije

budu otvorene nadleţnom organu ili

organima prije donošenja odluke o

zahtjevu za davanje dozvole za

izgradnju.

Nakon što investitor FMOT-u

dostavi zahtjev za izdavanje

okolišne dozvole zajedno sa EIA

studijom, Ministarstvo javno

objavljuje studiju, dostavlja

kopiju relevantnim organima i

drugim zainteresiranim stranama,

ostavljajući rok od 30 dana za

dostavljanje komentara i imenuje

ekspertnu komisiju za pregled

dostavljene EIA studije. Nadalje,

FMOT je obavezan da organizira

javnu diskusiju što je moguće

bliţe podprojektnoj lokaciji, i da

pozove predstavnike javnosti na

konsultacije putem štampanih (ili

elektronskih) medija/radija/TV.

Javnost mora biti obaviještena o

javnim konsultacijama najmanje

15 dana unaprijed.

Prekograniĉni

utjecaji na

okoliš

Zemlje ĉlanice moraju dostaviti

pogoĊenim zemljama ĉlanicama, što

je prije moguće a najkasnije prilikom

informiranja svoje javnosti, opis

projekta zajedno sa svakom

raspoloţivom informacijom o

mogućem prekograniĉnom utjecaju

projekta, kao i informaciju o prirodi

odluke koja se moţe donijeti.

Zainteresirane zemlje ĉlanice će

izvršiti konsultacije u vezi sa,

izmeĊu ostalog, potencijalnim

prekograniĉnim utjecajima projekta i

predviĊenim mjerama.

FMOT mora dostaviti pogoĊenoj

zemlji ĉlanici ili entitetu (RS ili

Brĉko distrikt) opis projekta

zajedno sa svakom raspoloţivom

informacijom o mogućem

prekograniĉnom utjecaju projekta

i informaciju o prirodi odluke

koja se moţe donijeti.

Zainteresirane zemlje ĉlanice ili

entitet će izvršiti konsultacije u

vezi sa, izmeĊu ostalog,

potencijalnim prekograniĉnim

utjecajima projekta i predviĊenim

mjerama.

Razmatranje

informacija od

strane

nadleţnog

organa prije

donošenja

odluke

Informacije o okolišu i rezultate

konsultacija mora da razmotri

nadleţni organ prilikom donošenja

odluke po zahtjevu za davanje

dozvole za graĊenje.

Svi relevantni komentari primljeni

od zainteresiranih strana će se

uzeti u obzir prilikom

odobravanja EIA studije.

Potrebno je pribaviti pozitivnu

ocjenu od ekspertne komisije.

Objavljivanje

odluke

Kada se donese odluka o davanju ili

odbijanju davanja dozvole za

FMOT izdaje okolišnu dozvolu u

roku od 60 dana od prijema EIA




graĊenje, nadleţni organ ili organi

odmah obavještavaju javnost i organe

vlasti.

Odluka kojom se daje dozvola za

graĊenje sadrţi argumentirani

zakljuĉak i sve okolišne uvjete

priloţene uz odluku, opis svake

osobine projekta i/ili mjera

predviĊenih da se izbjegnu, sprijeĉe

ili umanje i, po mogućnosti,

neutraliziraju znaĉajni negativni

utjecaji na okoliš, kao i, kada za to

postoje razlozi, mjere za monitoring.

studije

Tabela 9: EIA postupci prema EIA Direktivi i u skladu sa zakonima FBiH

Kao što je naprijed prikazano, glavne razlike izmeĊu dva postupka su sadrţane u

propisima koji se odnose na trajanje procesa procjene i javnih konsultacija. EIA

Direktiva propisuje trajanje procesa procjene, dok ga zakonodavstvo FBiH ne propisuje.

Prema EIA Direktivi javnost se obavještava u ranoj fazi postupka donošenja odluka u

pogledu okoliša dok je prema zakonodavstvu FBiH FMOT obavezan da organizira

javnu raspravu i informira javnost o projektu, te da aţurira EIA studiju u skladu sa

razumnim zahtjevima sa javne rasprave prije donošenja odluke o izdavanju okolišne

dozvole.



2.3 POSTUPCI ZA PRIBAVLJANJE URBANISTIĈKE SAGLASNOSTI,

GRAĐEVINSKE DOZVOLE I UPOTREBNE DOZVOLE U FBiH

Izdavanje urbanistiĉkih saglasnosti, graĊevinskih dozvola i upotrebnih dozvola je

ureĊeno na nivou FBiH i na kantonalnom nivou. Federalno ministarstvo prostornog

ureĊenja (FMPU) je odgovorno za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na

entitetskom nivou, dok su kantonalna ministarstva nadleţna za prostorno ureĊenje

odgovorna za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na kantonalnom nivou.

Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Sluţbene

novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) ureĊuje se postupak za

pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti na entitetskom nivou. Prema ovom Zakonu,

graĊenje se moţe odobriti ako je odnosno graĊenje u skladu sa planskim dokumentima i

drugim uvjetima utvrĊenim za taj prostor izdavanjem urbanistiĉke saglasnosti.

Prema Uredbi o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Federalno

ministarstvo prostornog uređenja izdaje urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku

informaciju (Sluţbene novine FBiH, br. 32/14), graĊevine za koje je odreĊena obaveza

posjedovanja okolišne dozvole koja se izdaje na osnovu EIA studije zahtijevaju

izdavanje urbanistiĉke saglasnosti na entitetskom nivou od strane FMPU s obzirom da

su takvi infrastrukturni objekti od interesa za FBiH. U ovom sluĉaju, zahtjev za

pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti se dostavlja FMPU i sadrţi sva dokumenta

utvrĊena ĉlanom 39. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou

FBiH, ukljuĉujući okolišnu dozvolu i idejni projekat.

FMPU izdaje urbanistiĉku saglasnost na osnovu mišljenja kantonalnog ministarstva

nadleţnog za prostorno ureĊenje. Kantonalno ministarstvo je duţno dostaviti svoje

mišljenje u roku od 15 dana od datuma prijema zahtjeva od FMPU. FMPU izdaje

urbanistiĉku saglasnost u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva za urbanistiĉku

saglasnost i dana prijema svih neophodnih dokumenata propisanih u ĉlanu 39.

navedenog Zakona. Urbanistiĉka saglasnost vaţi godinu dana. Vaţnost urbanistiĉke

saglasnosti se moţe produţiti za još jednu godinu na osnovu razumnih razloga.

Prema ĉlanu 40. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH,

graĊevinsku dozvolu izdaje FMPU za:

Izgradnju graĊevina i zahvata koji se odvijaju na teritoriji dva ili više kantona,

Izgradnju graĊevina i zahvata od znaĉaja za FBiH na prostorima i podruĉjima

od znaĉaja za FBiH,

Izgradnju na meĊudrţavnoj granici,

Izgradnju slobodnih zona,

Izgradnju graĊevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri

utjecati na okoliš, ţivot i zdravlje ljudi Federacije i šire,

Izgradnju graĊevina i zahvata od znaĉaja za FBiH,

Izgradnju graĊevina i zahvata u podruĉjima unutar granica nacionalnih

spomenika.

Zahtjev za izdavanje graĊevinske dozvole se dostavlja FMPU i sadrţi sva dokumenta

utvrĊena u ĉlanu 55. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou

FBiH, ukljuĉujući urbanistiĉku saglasnost i glavni projekat. FMPU izdaje graĊevinsku

dozvolu u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva za pribavljanje graĊevinske

dozvole. GraĊevinska dozvola vaţi godinu dana i graĊevinski radovi moraju otpoĉeti u



tom periodu. Vaţnost graĊevinske dozvole se moţe produţiti za još jednu godinu na

osnovu razumnih razloga.

GraĊevina se moţe koristiti samo nakon pribavljanja upotrebne dozvole. Za graĊevine

navedene u ĉlanu 40. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou

FBiH, upotrebnu dozvolu izdaje FMPU a zahtjev sadrţi sve dokumente navedene u

ĉlanu 66. Zakona, ukljuĉujući graĊevinsku dozvolu.

Upotrebna dozvola se moţe izdati samo nakon što se izvrši tehniĉki pregled graĊevine

od strane ekspertne komisije koju imenuje FMPU u roku od 8 dana od prijema zahtjeva

za izdavanje upotrebne dozvole. Tehniĉki pregled se mora izvršiti u roku od 30 dana od

dana dostavljanja zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole FMPU. Ekspertna komisija

dostavlja svoj izvještaj FMPU u roku od 8 dana od dana završetka tehniĉkog pregleda.

Ako ekspertna komisija izvijesti o bilo kakvim utvrĊenim nedostacima na graĊevini koji

se moraju otkloniti, FMPU utvrĊuje rok za završetak otklanjanja nedostataka koji ne

moţe biti duţi od 90 dana. Ako komisija izvijesti da se graĊevina moţe koristiti/staviti u

funkciju, FMPU izdaje upotrebnu dozvolu u roku od 10 dana od dostavljanja izvještaja

o tehniĉkom pregledu graĊevine od strane komisije51

.

2.3.1 Relevantni dokumenti neophodni na gradilištima

Prema Uredbi o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i

učesnicima u građenju (Sluţbene novine FBiH, br. 48/09, 75/09 i 93/12), izvoĊaĉ

angaţiran za izvoĊenje graĊevinskih radova je duţan izraditi Plan organizacije gradilišta

koji sadrţi sljedeće:

Opis pripremnih radova i radova na ureĊenju lokacije tokom i nakon izgradnje

graĊevine,

Opis tehnološke šeme,

Elaborat sigurnosti (koji se sastoji od elaborata zaštite na radu i elaborata zaštite

od poţara i eksplozije),

Elaborat zaštite okoline tokom izgradnje.

Plan organizacije gradilišta mora izraditi IzvoĊaĉ za graĊevinske radove prije poĉetka

graĊevinskih radova. Plan kontrolira i potpisuje nadzorni organ koji je pravno lice

odgovorno za sveukupni nadzor nad graĊevinskim radovima kako je propisano

navedenom Uredbom. Plan treba odgovarati zahtjevima, sigurnosnim mjerama i

obavezama sadrţanim u okolišnoj dozvoli ili okolišnim uvjetima utvrĊenim u procesu

odobravanja izgradnje.

Tokom izvoĊenja graĊevinskih radova, izvoĊaĉ treba imati sljedeće dokumente na

gradilištu:

Rješenje o upisu u sudski registar i ovlaštenje FMPU-a za obavljanje djelatnosti

graĊenja,

Ugovor o izgradnji izmeĊu investitora i glavnog izvoĊaĉa, te sve ugovore

izmeĊu glavnog izvoĊaĉa i izvoĊaĉa pojedinih dijelova graĊevine,

Pravni akt o imenovanju odgovornog lica (voditelj graĊenja – rukovoditelj

graĊenja ili rukovoditelji pojedinih radova), sa ispravama koje potvrĊuju

njihovu struĉnu kvalifikaciju i radno pravni status,

51

Ĉlanovi 68. – 73. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH(Sluţbene novine FBiH, br. 2/06,

72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)



Pravni akt o imenovanju nadzornog organa (nadzorni inţenjer ili nadzorni tim i

koordinator), sa ispravama koje potvrĊuju njihovu struĉnu kvalifikaciju i radno

pravni status,

GraĊevinsku dozvolu, glavni projekat i geotehniĉki projekat,

Ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama,

GraĊevinski dnevnik,

GraĊevinsku knjigu,

Plan osiguranja kvaliteta,

Plan upravljanja graĊevinskim otpadom,

Elaborat o iskolĉavanju graĊevine, izraĊen od strane pravnog ili fiziĉkog lica

koje je ovlašteno da obavlja geodetsku djelatnost.

3 MMI POLITIKE I STANDARDI

3.1 Okolišna i socijalna politika EBRD-a

Okolišna i socijalna politika EBRD-a iz 2014. (ESP) je kljuĉni dokument, u kojem su

detaljno navedene obaveze iz Ugovora o finansiranju Banke prema kojima se EBRD

zalaţe za promoviranje za okoliš neškodljivog i odrţivog razvoja na svim podruĉjima

svojih djelatnosti. Od projekata koji su financirani sredstvima EBRD oĉekuje se

usaglašenost sa dobrim meĊunarodnim praksama na podruĉju odrţivog razvoja. Kako bi

pomogla klijentima, odnosno njihovim projektima u ostvarivanju tog cilja, Banka je

utvrdila konkretne Provedbene zahtjeve (PZ) za kljuĉne oblasti okolišnih i socijalnih

pitanja i utjecaja koji su navedeni u daljem tekstu:

PZ 1: Procjena i upravljanje okolišnim i socijalnim utjecajima i pitanjima,

PZ 2: Radna snaga i uvjeti rada,

PZ 3: Efikasnost resursa, prevencija i kontrola zagaĊenja,

PZ 4: Zdravlje i zaštita na radu,

PZ 5: Otkup zemljišta, nedobrovoljno preseljenje i ekonomsko raseljavanje,

PZ 6: Oĉuvanje biološke raznovrsnosti i odrţivo upravljanje ţivim prirodnim

resursima,

PZ 7: Autohtoni narodi,

PZ 8: Kulturna baština,

PZ 9: Financijski posrednici,

PZ 10: Objavljivanje informacija i ukljuĉivanje interesnih grupa.

Nova postrojenja ili djelatnosti koje će finansirati EBRD planiraju se tako da od samog

poĉetka ispunjavaju PZ. Ako se predloţena djelatnost koja se treba finansirati odnosi na

postojeća postrojenja koja ne ispunjavaju PZ u vrijeme odobrenja od strane Odbora,

klijent će biti duţan prilagoditi i provesti Okolišni i socijalni akcioni plan (ESAP), koji

EBRD smatra prihvatljivim i koji je ispunjen u dogovorenom roku (Evropska banka za

rekonstrukciju i razvoj, Okolišna i socijalna politika, 2014.).

3.2 Smjernice Grupe Svjetske banke za okoliš, zdravlje i sigurnost

Smjernice Grupe Svjetske banke za okoliš, zdravlje i sigurnost (EHS) su tehniĉki

referentni dokumenti sa općim i industrijskim konkretnim primjerima dobre

meĊunarodne industrijske prakse (GIIP), kao što je utvrĊeno Provedbenim standardom

3 MeĊunarodne financijske korporacije (IFC): efikasnost resursa i prevencija zagaĊenja.

Sljedeće EHS smjernice Grupe Svjetske banke su usklaĊene sa projektom:



Opće (EHS) smjernice za okoliš, zdravlje i sigurnost

Opće EHS smjernice sadrţe provedbene nivoe i mjere za koje se općenito smatra

da se mogu postići u novim postrojenjima sa postojećom tehnologijom uz

razumne troškove. Primjena EHS smjernica na postojeća postrojenja moţe

obuhvatiti uspostavljanje konkretnih ciljeva na gradilištu, sa odgovarajućim

rokovima za njihovo postizanje. Smjernice sadrţe podatke o prioritetnim

pitanjima u vezi sa okolišem, zdravljem i sigurnosti koja se potencijalno

primjenjuju na sve industrijske sektore i koja su organizirana po sljedećim

oblastima:

1. Okoliš

2. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu

3. Zdravlje i sigurnost zajednice

4. Izgradnja i prestanak rada

EHS smjernice za projekte za prenos i distribuciju elektriĉne energije.

3.3 Važeći EU regulatorni okvir

3.3.1 EIA Direktiva i Direktive za zaštitu okoliša

EIA Direktiva obuhvata širok opseg aktivnosti poĉevši od industrijskih pa do

infrastrukturnih projekata. Ona uvodi proceduralne elemente koji se moraju poštivati

kao što je osiguranje izjave o utjecajima na okoliš i konsultacije sa predstavnicima

javnosti i organima nadleţnim za zaštitu okoliša u okviru postupaka za dozvolu

graĊenja za date aktivnosti. Zemlje ĉlanice mogu urediti EIA postupak kao postupak

izdavanja dozvola ili ga dodati postojećim postupcima za izdavanje dozvola prema

ostalim EU (ili nacionalnim) zakonskim aktima. Rezultati EIA postupka se moraju uzeti

u obzir u postupku izdavanja dozvole za graĊenje.

Direktive u oblasti zaštite okoliša koje su relevantne za Projekat su sljedeće:

Direktiva 2000/60/EC o uspostavljanju okvira za djelovanje zajednice u oblasti

politike voda,

Direktiva 2006/11/EC o zagaĊenju izazvanom izvjesnim opasnim supstancama

ispuštenim u akvatiĉki okoliš zajednice,

Direktiva 91/271/EEC o preĉišćavanju urbanih otpadnih voda,

Direktiva 2008/98/EC o otpadu i ukidanju odreĊenih Direktiva,

Direktiva 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom okoliša,

Direktiva 2008/50/EC o kvalitetu ambijentalnog zraka i ĉistijem zraku u Evropi,

Direktiva 2000/14/EC o aproksimaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa

emisijom buke u okoliš uzrokovanom opremom za upotrebu na otvorenom (u

obliku u kojem je dopunjena Direktivom 2005/88/EC i Uredbom (EC) br.

219/2009).

3.3.2 Direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu (OHS)

EU je usvojila nekoliko Direktiva u cilju poboljšanja i garantiranja zaštite zdravlja i

sigurnosti na radu. Kljuĉne Direktive usvojene krajem 80-ih su Direktiva 89/391/EEC i

Direktiva 89/654/EEC.

Direktiva 89/391/EEC o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja

radnika na radu stimulira poboljšanja u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u svim



sektorima djelatnosti, kako javnim tako i privatnim, promovira radniĉka prava da daju

prijedloge u pogledu zdravlja i sigurnosti, da dostavljaju ţalbe nadleţnim organima i da

obustave rad u sluĉaju ozbiljne opasnosti, te nastoji da adekvatno zaštiti radnike i

osigura da se na kraju radnog dana vraćaju kući u dobrom zdravstvenom stanju.

Direktiva 89/654/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje na radnom

mjestu utvrĊuje minimalne zahtjeve za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Zahtjevi

se odnose na stabilnost i pouzdanost objekata, elektriĉnih instalacija, evakuacijske

puteve i izlaze u sluĉaju opasnosti, detekciju poţara i protivpoţarnu zaštitu,

provjetravanje zatvorenih radnih prostora, sobnu temperaturu, prirodno i vještaĉko

osvjetljenje prostorija, podove, stropove i krovove prostorija, prozore i lanterne, vrata i

kapije, prometnice – opasna podruĉja, konkretne mjere za pokretne stepenice, utovarne

prostore i rampe, dimenzije prostorija i zraĉni prostor u prostorijama - sloboda kretanja

na radnom mjestu, prostorije za odmor, trudnice i dojilje, sanitarnu opremu, prostorije

za prvu pomoć, radnike sa poteškoćama i radna mjesta na otvorenom.

Direktiva 92/57/EEC o provedbi minimalnih zahtjeva u pogledu sigurnosti i zdravlja na

privremenim ili pokretnim gradilištima je takoĊer relevantna za ovaj Projekat zbog toga

što utvrĊuje minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na svakom gradilištu na

kojem se izvode graĊevinski radovi i namjera joj je da se sprijeĉe rizici uspostavljanjem

lanca odgovornosti kojim se uvezuju sve involvirane strane.

Spisak drugih EU zakonskih akata u pogledu OHS koji se odnose na ovaj Projekat je

sljedeći:

Direktiva 2009/104/EC u pogledu minimalnih zahtjeva za sigurnost i zdravlje

pri korištenju opreme za rad od strane radnika na radnom mjestu,

Direktiva 98/37/EC o aproksimaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa mašinama,

Direktiva 2006/95/EC o harmonizaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa

elektroopremom projektovanom za upotrebu unutar odreĊenih naponskih

granica,

Direktiva 2004/108/EC o aproksimaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa

elektromagnetnom kompatibilnosti i ukidanju Direktive 89/336/EEC,

Direktiva 89/656/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri

korištenju opreme za liĉnu zaštitu na radnom mjestu,

Direktiva 92/85/EEC o uvoĊenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i

zdravlja na radu trudnih radnica i radnica koje su nedavno rodile ili doje,

Direktiva 91/383/EEC kojom se dopunjuju mjere za poticanje poboljšanja

sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu radnika u radnom odnosu na odreĊeno

vrijeme ili u privremenom radnom odnosu,

Direktiva 92/58/EEC o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih

znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu,

Direktiva 90/269/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje na radu

pri ruĉnom rukovanju sa teretima pri ĉemu postoji rizik povrede leĊa radnika,

Direktiva 90/270/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri radu

sa zaslonima,

Direktiva 2003/10/EC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje u

pogledu izlaganja radnika rizicima koji nastaju od fiziĉkih agensa (buka),

Uredba (EU) No 305/2011 koja propisuje usklaĊene uvjete trgovanja

graĊevinskim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEC,

Direktiva 93/68/EEC kojom se dopunjavaju Direktive 87/404/EEC (jednostavne

tlaĉne posude), 88/378/EEC (sigurnost igraĉaka), 89/106/EEC (graĊevinski



proizvodi), 89/336/EEC (elektromagnetna kompatibilnost), 89/392/EEC

(mašine), 89/686/EEC (oprema za liĉnu zaštitu), 90/384/EEC (neautomatski

instrumenti za mjerenje), 90/385/EEC (aktivni ugradivi medicinski ureĊaji),

90/396/EEC (aparati koji sagorijevaju gasovita goriva), 91/263/EEC

(telekomunikacijska terminalna oprema), 92/42/EEC (novi toplovodni kotlovi

koji se loţe teĉnim ili gasovitim gorivima) i 73/23/EEC (elektrooprema

projektirana za korištenje unutar odreĊenih naponskih granica).

Direktive za cestovnu sigurnost

Direktiva 2008/96/EC o upravljanju cestovnom infrastrukturom sa aspekta sigurnosti

prometa se primjenjuje na ceste koje su dio transevropske cestovne mreţe, bilo da su u

fazi projektovanja, u izgradnji ili puštene u promet. Ovu Direktivu zemlje ĉlanice EU

takoĊer trebaju primjenjivati kao skup dobrih praksi na nacionalnu cestovnu

infrastrukturu, koja nije ukljuĉena u transevropsku cestovnu mreţu, a koja je izgraĊena

financijskim sredstvima Zajednice u cijelosti ili djelomiĉno. Direktiva 2008/96/EC

zahtijeva uspostavljanje i provedbu postupaka u pogledu procjene utjecaja na cestovnu

sigurnost, pregleda cestovne sigurnosti, upravljanja sigurnošću cestovne mreţe i

inspekcije sigurnosti od strane zemalja ĉlanica.

Direktiva o obnovljivim izvorima

Direktiva 2009/28/EC o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora kojom se

dopunjavaju i poslije ukidaju Direktive 2001/77/EC i 2003/30/EC utvrĊuje sveukupnu

politiku za proizvodnju i promociju energije iz obnovljivih izvora u EU. Ona utvrĊuje

obavezne nacionalne ciljeve za sveukupni udio energije iz obnovljivih izvora u bruto

finalnoj potrošnji energije i za udio energije iz obnovljivih izvora u transportu.

Direktivom se od EU traţi da popuni najmanje 20% svojih ukupnih potreba za

energijom sa energijom iz obnovljivih izvora do 2020. – treba se postići kroz ostvarenje

pojedinaĉnih nacionalnih ciljeva. Sve EU zemlje moraju takoĊer osigurati da najmanje

10% od goriva za prevozna sredstva dolazi iz obnovljivih izvora do 2020. Prema ovoj

Direktivi, svaka zemlja ĉlanica donosi nacionalni akcioni plan o energiji iz obnovljivih

izvora. Nacionalni planovi o energiji iz obnovljivih izvora utvrĊuju nacionalne ciljeve

zemalja ĉlanica za udio energije iz obnovljivih izvora koji se troši za prevoz, struju,

grijanje i hlaĊenje u 2020.

Ova Direktiva takoĊer utvrĊuje pravila u pogledu prenosa statistiĉkih podataka izmeĊu

zemalja ĉlanica, zajedniĉkih projekata izmeĊu zemalja ĉlanica i sa trećim zemljama,

garancija o porijeklu, administrativnih postupaka, obavještavanja i obuke, te pristupa

elektriĉnoj mreţi za energiju iz obnovljivih izvora.

3.4 Važeći nacionalni, EU i meĊunarodni standardi i smjernice

ISO 14001:2004 Sistem upravljanja okolišem

ISO 14001:2004 utvrĊuje uvjete za sistem upravljanja okolišem kako bi se omogućilo

preduzeću da izradi i provede politiku i ciljeve koji u obzir uzimaju zakonske uvjete i

druge zahtjeve na koje se preduzeće obavezuje, i podatke o znaĉajnim okolišnim

aspektima. Primjenjuje se na one okolišne aspekte koje preduzeće utvrĊuje kao one koje

moţe kontrolirati i one na koje moţe utjecati. On sam ne daje konkretne provedbene

kriterije za okoliš. Ovim certifikatom se takoĊer potvrĊuje da preduzeće uzima u obzir

vaţeće zakone koji ureĊuju pitanja u vezi sa zaštitom okoliša, osigurava poboljšanje



svoje politike upravljanja okolišem, te osigurava da se uvjeti ovog standarda

primjenjuju na sve aktivnosti. EP BiH trenutno ne posjeduje ISO 14001:2004.

ISO 9001:2008 Sistem upravljanja kvalitetom

ISO 9001:2008 utvrĊuje uvjete za sistem upravljanja kvalitetom pri ĉemu preduzeće:

Mora da pokaţe svoju sposobnost da konzistentno osigurava proizvod koji

ispunjava zahtjeve korisnika i vaţećih zakonskih i regulatornih uvjeta, i

Teţi da pojaĉa zadovoljstvo korisnika putem efikasne primjene sistema,

ukljuĉujući postupke za kontinuirano poboljšanje sistema i osiguranje

usklaĊenosti sa zahtjevima korisnika i sa vaţećim zakonskim i regulatornim

uvjetima.

EP BiH posjeduje EN ISO 9001:2008 izdat od TÜV NORD CERT GmbH 10. aprila,

2013. (prvi certifikat u 2010.) koji vaţi do 14. marta, 2016.

OHSAS 18001 Sistemi upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu

OHSAS 18001 standard je meĊunarodno prihvaćen kao metod procjene i revizije

sistema upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. IzraĊen od strane vodećih

trgovinskih tijela i tijela za meĊunarodne standarde, daje okvir organizacijama da

podstaknu propisno i efikasno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Uspostavom jasno definiranog sistema upravljanja za utvrĊivanje i kontrolu rizika po

zdravlje i sigurnost, organizacije su u stanju da minimiziraju rizike za svoje radnike i

posjetioce ili vanjske izvoĊaĉe u svojim radnim prostorima. Standard će omogućiti

organizacijama da uspostave postupke za kontinuirano praćenje i poboljšanje zdravlja i

sigurnosti na radu. EP BiH posjeduje BS OHSAS 18001:2007 izdat od TÜV NORD

CERT GmbH 10. aprila, 2013. koji vaţi do 10. aprila, 2016.

EU Strateški okvir za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (OSH) 2014-2020

EU Strateški okvir za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (OSH) 2014-2020 utvrĊuje

kljuĉne izazove i strateške ciljeve za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, prezentira

kljuĉne aktivnosti i utvrĊuje instrumente za njihovo rješavanje. Strateški okvir utvrĊuje

tri glavna izazova u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu: poboljšanje provedbe

postojećih propisa o zdravlju i sigurnosti na radu; poboljšanje i prevencija

profesionalnih bolesti; uzimanje u obzir starenje EU radne snage. Predlaţe rješavanje

ovih izazova putem niza aktivnosti prema sedam kljuĉnih strateških ciljeva: daljnja

konsolidacija nacionalnih strategija o zdravlju i sigurnosti; osiguravanje praktiĉne

podrške malim i mikro preduzećima kako bi im se pomoglo da se bolje usklade sa

propisima o zdravlju i sigurnosti; poboljšanje provedbe zakona od strane zemalja

ĉlanica putem ocjene uspješnosti rada nacionalnih inspektorata rada; pojednostavljenje

postojećeg zakonodavstva kako bi se otklonila bespotrebna administrativna opterećenja;

rješavanje pitanja starenja evropske radne snage; poboljšanje prikupljanja statistiĉkih

podataka; i jaĉanje koordinacije sa meĊunarodnim organizacijama (kao što je

MeĊunarodna organizacija rada (ILO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)) kako bi se doprinijelo smanjenju

nesreća na radu i profesionalnih bolesti, te poboljšanju uvjeta rada širom svijeta.

3.5 ICOLD standardi

MeĊunarodna komisija za velike brane (ICOLD) je nevladina meĊunarodna organizacija

koja osigurava forum za razmjenu znanja i iskustva u oblasti izgradnje brana. BiH je

ĉlanica ICOLD-a preko BiH Komiteta za visoke brane. ICOLD utvrĊuje standarde i



smjernice kako bi se osigurala izgradnja i rad brana na siguran, efikasan i ekonomiĉan

naĉin, te da su odrţive u pogledu zaštite okoliša i društveno prihvatljive. Niţe su

navedene neke od najznaĉajnijih smjernica i brošura:

Sigurnost brane – smjernice – 59: Ova Smjernica o sigurnosti brane je

izraĊena zbog toga što su incidenti na branama sa ozbiljnim posljedicama doveli

do opće zabrinutosti o sigurnosti brana i ukazali na neophodnost za zvaniĉnim

pristupom sigurnosti. Sve veći broj brana se gradi u zemljama sa malom ili

nikakvom tradicijom i iskustvom u izgradnji brana. Ova smjernica sadrţi

formalizaciju razmatranja sigurnosti i saţete zahtjeve u pogledu sigurnosti koji

trebaju biti sastavni dio neophodnog prenosa tehnološkog znanja ovim

zemljama.

Brana i okoliš – Brošure 65 i 66: Ove brošure daju odreĊeni broj sluĉajeva u

vezi sa utjecajima na okoliš i lokalne zajednice prouzrokovane izgradnjom

brane.

Integrirano upravljanje rizicima od poplava – Brošura 156: Svrha ove

brošure je da se daju smjernice o integriranom upravljanju rizicima od poplava

osobama koje su tehniĉki ili rukovodno povezane sa upravljanjem i kontrolom

poplava. Cilj Brošure je da prikaţe osnovno znanje koje je neophodno za

upravljanje poplavama prema sadašnjim najsavremenijim tehnologijama i da

pruţi pomoć u odabiru najpovoljnije strategije za projektovanje i provedbu, na

osnovu posebnih karakteristika sliva i okvira za integrirano upravljanje rizicima

od poplava. Prema ovoj Brošuri, preduvjeti za cjelokupno upravljanje

poplavama su poznavanje karakteristika poplave i kako izraĉunati i magnitudu i

uĉestalost poplava. Iste vaţnosti je i poznavanje utjecaja poplava, i negativnih i

pozitivnih, i kako ih kvantitativno i kvalitativno procijeniti. Poznavanje

karakteristika poplave i utjecaja je osnovni ulazni podatak za analizu rizika koja

ĉini osnovu za integrirano upravljanje rizicima od poplava.

Male brane: Projektovanje, nadzor i obnova– Brošura 157: Ova Brošura je

uraĊena kao vodiĉ za vlasnike malih brana, graĊevinske, vladine agencije,

investitore i izvoĊaĉe koji su zaduţeni za projektovanje, izgradnju, rad,

odrţavanje i sigurnost malih brana. Projektni kriteriji i tipiĉne karakteristike za

male brane se općenito razlikuju od onih za visoke brane, tako da se rizik moţe

povećati i odgovarajuće nesreće mogu dovesti do znaĉajnog broja ţrtava.



4 LITERATURA I REFERENCE

Poljoprivredna strategija općine DonjiVakuf 2008.-2015., općina DonjiVakuf, 2008.

Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2014.; Federalni

hidrometeorološki zavod BiH, 2014.

BiH u brojkama 2014., Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2015.

Srednjobosanski kanton u brojkama 2014., 2015., Federalni zavod za statistiku

Srednjobosanski kanton u brojkama 2014., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2015.

CLIMVAT/CROPWAT baza podataka, Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih

nacija (FAO)

Brojanje prometa na magistralnim cestama u FBiH u 2013., Javno preduzeće Ceste FBiH,

Sarajevo

Demografija 2013., Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2014.

Razvojni plan za općinu DonjiVakuf 2013.-2018., općina DonjiVakuf, 2012.

Drešković, N., Đug, S., Stupar, V., Hamzić, A., Lelo, S., Muratović, E., Lukić-Bilela, L., Brujić,

J., Milanović, Đ., Kotrošan, D. (2011), NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini, Centar za

okolišno odrţivi razvoj, Sarajevo, strana 456.

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2011.,

2012., 2013., 2014., Zavod za javno zdravstvo FBiH

FBiH u brojkama 2014., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2015.

Freyhof, J., S. Weiss, A. Adrović, M. Ćaleta, A. Duplić, B. Hrašovek, B. Kalamujić, Z. Marĉić,

D. Milošević, M. Mrakovĉić, D. Mrdak, M. Piria, U. Schwarz P. Simonović, S. Šljuka, T.

Tomljanović & D. Zabrić (2015): Mladica u balkanskoj regiji. Studija u sklopu kampanje

“spasite plavo srce u Evropi“; izraĊena za EuroNatur i RiverWatch.

Spol i zapošljavanje u BiH: Studija, MeĊunarodni ured rada; Biro za ravnopravnost spolova,

Ţeneva, 2011.

Geokarta, Geomorfološka karta Jugoslavije 1:500 000, Unija geografskih društava, 1992.

Geološki doprinos za istraţivanje seizmiĉnosti regije Bosne i Hercegovine, Seizmološki zavod

BiH, 1974.

Zdravstveno statistiĉki godišnjak za FBiH 2013., 2014., Zavod za javno zdravstvo FBiH

Zdravstveno statistiĉki godišnjak FBiH 2013., 2014., Zavod za javno zdravstvo FBiH

Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2007., Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2008.

Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2011., Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2013.

Hrvatović, H., Identifikacija i procjena geoloških hazarda-zemljotresa, 2010.

Hidrološka studija površinskih voda Bosne i Hercegovine, slivno podruĉje rijeke Vrbas, knjiga

2 VS Daljan, Agencija za vodno podruĉje rijeke Save, Sarajevo, 2012.

Hidrološka studija površinskih voda Bosne i Hercegovine, slivno podruĉje rijeke Vrbas, knjiga

3 VS Han Skela, Zavod za vodoprivredu JSC Sarajevo (Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo),

Sarajevo, 2012.

Kottelat, M. and J. Freyhof (2007.): Priruĉnik o evropskim slatkovodnim ribama. Kottelat,

Cornol, Švicarska i Freyhof, Berlin, Njemaĉka

Anketa o radnoj snazi, Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2013.



Makroekonomski pokazatelji za općine u FBiH za 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., Federalni

zavod za programiranje razvoja

Meteorološki godišnjaci 1985.- 2014., Federalni hidrometeorološki zavod BiH

Meteorološki godišnjaci 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., Federalni hidrometeorološki

zavod BiH

Milanović, Đ., Brujić, J., Đug, S., Muratović, E., LukićBilela, L. (2015), Vodiĉ kroz tipove

staništa BiH prema Direktivi o staništima EU, Prospect C&S s.a. Brisel, Belgija. str.186.

Mrakovĉić, M., Brigić Andrea, Buj Ivana., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanela, D. (2006): Crvena

knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo kulture, Drţavni zavod za zaštitu prirode,

Republika Hrvatska

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju 2013.: Ruralni razvoj u BiH: Mit i stvarnost. Razvojni

program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, Sarajevo, 2013.

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju – Socijalna inkluzija u BiH, Sarajevo, Razvojni

program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, Sarajevo, 2010.

Pedološka karta Socijalistiĉke Republike Bosne i Hercegovine, Geodetski zavod u Sarajevu,

1980.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo (2008.), Ribolovno-gospodarska osnova za

podruĉje Srednjebosanskog kantona

Idejni projekat regionalnog kanalizacionog kolektora u Gornjem Vakufu/Uskoplje-Bugojno-

DonjiVakuf, Zavod za vodoprivredu JSC Sarajevo za Agenciju za vodno podruĉje rijeke Save,

Sarajevo, 2007.

Idejni projekat popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.,

Agencija za statistiku BiH, prvo izdanje, br.1/2013, Sarajevo, 5. novembar, 2013.

Projekat šumskih i planinskih zaštićenih podruĉja broj: BA-FMPAP-TF091919-CQ-21-S-

12/FBIH, Izrada crvene liste ugroţenih biljaka, ţivotinja i gljiva u Federaciji Bosne i

Hercegovine; Knjiga 3 CRVENA LISTA FAUNE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE,

Nacrt izvještaja – Prijedlog, Sarajevo, 2013.

Rezultati analize mikrobioloških i fiziĉko-hemijskih karakteristika vode iz rijeke Vrbas za

period 2007.-2013., Agencija za vodno podruĉje rijeke Save, 2015.

Pregled malignih neoplazmi u 2012., 2013., Zavod za javno zdravstvo FBiH

Seizmološka karta za period od 500 godina (1:1,000,000), Seizmološka zajednica Jugoslavije,

Beograd, 1987.

Strategija socijalne inkluzije BiH, Vijeće ministara BiH, Sarajevo, 2010.

Socijalno iskljuĉeni i BiH danas, a sutra?, Program EU EIDHR za BiH, Tuzla, 2010.

Socio-ekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2014., Federalni zavod za programiranje

razvoja, Sarajevo, 2015.

Prostorna osnova Prostornog plana FBiH 2008.-2028., Federalno ministarstvo prostornog

ureĊenja, 2010.

Prostorni plan Srednjobosanskog kantona 2005.-2025.; Ministarstvo prostornog ureĊenja,

Rekonstrukcija i povratak, 2005.

Prostorni plan Srednjobosanskog kantona 2005.-2025.; Ministarstvo prostornog ureĊenja,

Rekonstrukcija i povratak, 2005.

Izvještaj o stanju okoliša Srednjobosanskog kantona 2015.-2025., Ministarstvo prostornog

ureĊenja, graĊenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, 2014.

Izvještaj o stanju okoliša u FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo, 2010.



Izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012., Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, 2012.

Statistiĉki godišnjak za FBiH 2014., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo

Strategija razvoja općine DonjiVakuf za period 2005.-2015., općina DonjiVakuf, 2005.

Studija utjecaja na okoliš za izgradnju autoputa A1, od mosta na rijeci Raĉa, kriţanje “Drenovo”

do Gradsko (raskrsnica sa autoputom A1), LASOY DOO, 2013

Glavni preventivni plan odbrane od poplava Federacije BiH, dio C9: podruĉje rijeke Vrbas-

DonjiVakuf, 2008.

Brojanje prometa na magistralnim cestama FBiH - povremeni automatski brojaĉ br. “527” na

magistralnoj cesti M5, javno preduzeće Ceste FBiH, 2014.,

Aţuriranje vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, modul 1 – Upravljanje vodnim resursima –

Finalni izvještaj, COWI AS, 2013.

Aţuriranje vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, modul 2 – Hidroenergetski razvoj – Finalni

izvještaj, COWI AS, 2013.

Aţuriranje vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, modul 3 – Izvještaj o integriranom

upravljanju vodnim resursima – Finalni izvještaj, COWI AS, 2013.

U.S. Fish & Wildlife Service http://www.fws.gov/endangered/what-we-do/critical-habitats.html

Vuković, T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije, Zemaljski muzej Bosne i

Hercegovine, Sarajevo

Studija ranjivosti FBiH, Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja, 2008.

Strategija upravljanja vodama za BiH (1995)

Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010.-2022., Federalno ministarstvo

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo, 2010.

Osnova za upravljanje vodnim resursima sliva rijeke Vrbas, Energoinvest JSC Sarajevo i Zavod

za vodoprivredu JSC Sarajevo, 1987.

Wipplinger, B. (2014): Mesohabitat model evaluacije primijenjen u rijekama Austrije i Španije.

Magistarski rad na Univerzitetu prirodnih resursa i prirodnih nauka, Beĉ.

Ţene i muškarci u BiH, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2013.



ANEKS 2 – INFORMATIVNI LETAK O PROJEKTU U 2010. godini, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je identificirala prioritetne projekte kojima se namjerava

osigurati dugoroĉna odrţivost energetskog sektora u FBiH i proglasila ih javnim interesom te pristupila izgradnji

prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH (Sluţbene novine FBiH 8/10), ukljuĉujući i HE Babino Selo.

JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) je stoga pokrenula prethodne aktivnosti za izgradnju HE Babino Selo,

na rijeci Vrbas u općini Donji Vakuf na lokalitetima Krivaĉe (mjesna zajednica Vrbas) i Babin Potok (mjesna zajednica

Babin Potok). Preliminarni parametri HE Babino Selo su: Instalisana snaga od oko 5,12 MW* i moguća prosjeĉna

proizvodnja elektriĉne energije od oko 24 GWh godišnje.

Zašto je potrebna hidroelektrana?

Povećanje opskrbe elektriĉnom energijom iz obnovljivih izvora energije u cilju smanjenja emisije ugljiĉnog

dioksida, zagaĊenja zraka i drugih faktora koji uzrokuju klimatske promjene, u skladu s europskim

zakonodavstvom i Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH

Osiguranje pouzdane i kvalitetne opskrbe elektriĉnom energijom u FBiH, poboljšanje ţivotnog standarda u FBiH

Stvaranje mogućnosti zapošljavanja tijekom izgradnje, rada i odrţavanja pogona hidroelektrane

Trenutni status projekta

Na osnovu ranije istraţenih mogućnosti korištenja hidropotencijala rijeke Vrbas u studijama iz 1987. i 2013., EPBiH je

inicirala izradu Studije izvodljivosti sa istraţnim geološkim i geotehniĉkim radovima, uz podršku Evropske banke za

obnovu i razvoj. Integralni dio Studije izvodljivosti je Procjena utjecaja na okoliš i društvo koja se priprema u dvije faze:

faza 1 (Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo) i

faza 2 (Procjena utjecaja na okoliš i društvo).

Završetak cjelokupne Studije izvodljivosti se oĉekuje u krajem 2016. godine.

Odabrano tehniĉko rješenje za HE Babino Selo

U sklopu Studije izvodljivosti nekoliko razliĉitih alternativa za HE Babino Selo je razmotreno i analizirano te je na

osnovu tehniĉkih, ekonomskih, finansijskih, okolišnih i društvenih kriterija odabrana Alternativa „1Aa“ kao najbolje

moguće rješenje.

Situacioni prikaz projekta odabrane alternative - Alternative „1Aa”52

52

PRN – potpuni radni nivo; MRN – minimalni radni nivo



HE Babino Selo je protoĉna hidroelektrana, derivacionog tipa, koja bi se sastojala od sljedećih komponenti:

brana - se nalazi u prirodnom tjesnacu „V“ oblika kod obronka planine Gradina. Maksimalna visina brane je

samo 9,50 m od prirodnog terena kako bi se izbjeglo plavljenje okolnog podruĉja kao i magistralnog puta M5

(E661). Tip brane je gumena ustava na betonskom temelju. Duţina brane je oko 99 m i sadrţi riblju stazu kako bi

osigurali mogućnost migracije riba. Na desnoj strani brane je smješten mali agregat s ciljem osiguravanja

ekološki prihvatljivog protoka propisanog zakonom.

malog rezervoara (akumulacija) duţine 900 m i ukupne zapremine 147.798 m3.Nivo vode će biti unutar

postojećeg formiranog korita rijeke Vrbas, a kraj akumulacije će završavati kod drvenog pješaĉkog mosta u

naselju Krivaĉe. Hidrauliĉka istraţivanja pokazala su da neće biti negativnog utjecaja na korito i kosine korita

rijeke, stoga neće biti potrebno provoditi dodatne mjere ublaţavanja i zaštite.

ulazna graĊevina (vodozahvat) na lijevoj obali rijeke Vrbas

tunela pod pritiskom ukupne duţine 989 m

strojare koja se nalazi na ravnici nizvodno od brane sa lijeve rijeke Vrbas na lokalitetu Babin Potok; u strojari će

biti smještene dvije turbine

podzemnog novog prikljuĉnog kabla za spajanje na 20 kV mreţu u Donjem Vakufu

mosta preko rijeke Vrbas u blizini strojare

kratkog pristupnog puta do lokacije strojare.

Utjecaji projekta

Tokom cjelokupnog trajanja projekta, EPBiH će ispunjavati sve relevantne domaće okolišne i društvene standarde, kao i

meĊunarodne najbolje prakse.

U Preliminarnoj studiji su razmatrani potencijalni okolišni i društveni utjecaji projekta, a koji ukljuĉuju utjecaje na:

hidrološki reţim rijeke Vrbas nizvodno od brane i vodozahvata; kvalitet vode i fiziĉke, hemijske i biološke karakteristike

vodenog ekosistema; migracije ihtiofaune; nastanak geodinamiĉkih procesa; vizualne karakteristike pejzaţa; nivo

ambijentalne buke tokom graĊenja; promet i transport; sport i rekreaciju; trenutno korištenje zemljišta i vrijednost

zemljišta. Navedeni utjecaji će biti detaljno analizirani u Procjeni utjecaja na okoliš i društvo te će za sve utjecaje biti

predloţene adekvatne mjere spreĉavanja ili ublaţavanja.

Javne konsultacije i kontakt informacije

EPBiH je usvojila Plan uĉešća interesnih grupa kojim se identificiraju kljuĉne interesne strane i osigurava da ove strane

budu informisane o projektu, kao i da im se pruţi mogućnost da iskaţu svoje mišljenje i interes. Planom je takoĊer

uspostavljen mehanizam rješavanja prituţbi koje će biti moguće koristiti tokom cijelog projektnog ciklusa za dostavljanje

prituţbi, nedoumica, upita i komentara.

Svi projektni dokumenti će biti dostupni na lokalnom (bosanskom) jeziku na:

Internet stranici EPBiH (www.elektroprivreda.ba)

Internet stranici Općine Donji Vakuf (www.donji-vakuf.ba)

U štampanim verzijama u prostorijama EPBiH na adresi: Vilsonovo Šetalište 15, 71000 Sarajevo

EPBiH će odrţavati konsultativne sastanke u skladu sa Planom uĉešća interesnih grupa, a interesne strane će biti

obaviještene o planiranim konsultacijama najmanje 2 sedmice unaprijed.

Kontakt informacije za upite i prituţbe:

Almedin Skopljak

Sektor za pripremu izgradnje hidroelektrana

Javno preduzeće «Elektroprivreda BiH»

Adresa: Vilsonovo Šetalište 15, 71 000 Sarajevo, BiH

Tel: +387 33 75 18 07; Fax: +387 33 75 17 48

E-mail: [email protected]

http://www.elektroprivreda.ba/

http://www.donji-vakuf.ba/

jp elektroprivreda babino selo_esss... · ustavom nisu izriĉito dodijeljene institucijama bih,...

Documents