jozo cizmic

3J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom... Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

O VJETAENJU U PARNINOM POSTUPKU S POSEBNIM OSVRTOM NA VJETAENJE U

PODRUJU MEDICINE

Dr. sc. Jozo izmi, redoviti profesor UDK: 347.948Pravni fakultet Sveuilita u Splitu Ur.: 31. sijenja 2011. Pr.: 16. oujka 2011. Izvorni rad

Saetak

Vjetaci su tree osobe, razliite od stranaka i suda(ca), koje svojim strunim znanjem ili posebnim iskustvom omoguuju sudu da sazna odreenu injenicu. Vjetaci se koriste kao dokazna sredstva kad sud ne raspolae odreenim strunim znanjem, nunim za saznanje odreenih injenica. U radu je autor ukazao na neke aspekte o pojmu vjetaenja i vjetaka, odreivanju vjetaka, obavljanju vjetaenja od strane pravnih i fizikih osoba, dunosti vjetaenja; izuzeu vjetak, kanjavanju vjetaka, naknadi i nagradi za vjetaenje, pozivanju vjetaka, nalogu vjetaku i identifikaciji vjetak, rukovoenju vjetaenjem, nalazu i miljenju vjetaka, proturjenostima i nedostacima u nalazu i miljenju vjetaka, albe protiv rjeenja o odreivanju vjetaka, te o posebnoj vrsti vjetaka - tumau. Posebno se osvrnuo na status i rad vjetaka medicinske struke.

Kljune rijei: sudski vjetak, parnini postupak.

I. O POJMU VJETAENJA I VJETAKA

Vjetaenje je parnina radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja raspolae posebnim znanstvenim ili strunim znanjem i iskustvom, primjenjuju znanstvena i struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja.1 Vjetaenje je, dakle, parnina radnja kojom se pribavlja posebni dokaz - iskaz vjetaka i kao takva pridonosi ostvarenju naela traenja materijalne istine.

Vjetaci (engl. expert witness; surveyers, court experts; njem. Sachverstaendige, Gutachter, Gerichtsgutachter; talij. periti, periti giurati.) su, pak, osobe koje sudu na temelju svoga strunoga znanja iznose svoja zapaanja o predmetu vjetaenja (nalaz) i svoje zakljuke o odreenim injenicama izvedene na temelju rezultata toga ispitivanja (miljenje). Vjetak je, dakle, osoba pozvana da pred sudom, koristei

1 Tako SIJERI-OLI, H. - VULETA, D. - HADIOMERAGI, M., Komentar Zakona o krivinom postupku, Sarajevo, 1999., str. 310.

Zbornik v32 br1.indd 473 24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...

Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

se svojim strunim znanjem, iznese: svoja sadanja struna zapaanja potrebna za utvrenje sadraja neke relevantne injenice (NALAZ) i svoje stajalite o znaenju, vjerovanju, uzrocima i posljedicama odreenih injenica koje bi mogle biti vane za utvrivanje istinitosti u dokazivanju (MILJENJE).2 Tako, primjerice, vjetak medicinske struke pomae sudu da utvrdi to je prihvatljivo u redovitoj praksi, a to u posebnim okolnostima. Pritom osiguravajui da se profesionalno odreeni standardi u realnim klinikim situacijama aktualno potvrde i usporede sa standardima iskazanim u retorici klinikih vodia. Dri se da uspostavljeni standardni postupci u okviru protokola i vodia dobre prakse jesu primarno relevantni, ali ne mogu biti zamjena za vjetaka, pogotovo ako postoje suprotstavljeni vodii razvijeni u razliitim bolnicama.3

Sud treba izvesti dokaz vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja kakve injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae (Zakon o parninom postupku, Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, dalje ZPP, l. 250.). Sud bi, u pravilu, trebao pozvati vjetaka uvijek kad je potrebno takvo struno znanje koje bitno prelazi razinu znanja koje na tom podruju sudac obino dostigne.4 Kriterij je, dakle, stupanj znanja ovjeka koji posjeduje ope obrazovanje i ivotno iskustvo kao sudac.5 Uloga vjetaka u parninom postupku jest da svojim strunim znanjem utvrde okolnosti na temelju kojih sam sud mora zakljuiti o postojanju odnosno nepostojanju odlunih injenica.6 Tako pitanje je li tuenik osigurao odgovarajue mjere zatite na radu predstavlja struno, a ne obino faktiko pitanje, pa se isto treba razjasniti vjetaenjem, a ne samo svjedoka.7 Izvoenje vjetaenja ima prednost pred

2 Usp. TRIVA, S. - BELAJEC, V. - DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986., dalje - TRIVA, str. 432.

3 Vidi MUJOVI ZORNI, H., Znaaj vetaenja lekarske greke u graanskom postupku, zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, br. 6, Mostar, 2008., str. 393.

4 Tako u okviru Hrvatskog drutva sudskih vjetaka djeluju sljedee sekcije: za arhitekturu i graditeljstvo, za balistiku i mehanike tragove, za carinsko poslovanje, za defektologiju, za drago kamenje, dijamante i zlatarstvo, za elektroniku, elektrotehniku i automatiku, za financije, raunovodstvo, aktuaristiku, devizno i vanjsko trgovinsko poslovanje, ekonomiku poslovanja i organizaciju rada, za geodeziju, za gospodarstvo, za glazbarstvo, za informatiku, za kemiju i toksikologiju, za krivotvoreni novac, za medicinu, za promet vozila, za rukopise, za sigurnost i zatitu na radu, zatitu od poara i eksplozija i sigurnost u eljeznikom prometu, za strojarstvo, industrijska i druga postrojenja, fotografiju i tisak, za telekomunikacije, za veterinarstvo.

5 Vidi POZNI, B., VRALI, M., BAI, F., Zakon o parninom postupku sa komentarom, Beograd, 1957., str. 220.

6 U tom je smislu odluka VSJ, Rev- 724/58., P 3-4/59.7 Usp. odluku VPSS, Sl- 1053/71. od 21. rujna 1979. god. podatak kod JANKOVI, M. -

KARAMARKOVI, H. - JANKOVI, . - PETROVI, D., Komentar zakona o parninom postupku, 3. izdanje, Beograd, 1990., dalje - JANKOVI, str. 289. Napominjemo da se u radu pozivamo na sudsku praksu sudova bive SFR Jugoslavije, te na praksu sudova zemalja nastalih njezinim raspadom, i to u onim sluajevima kada su sudske odluke utemeljene na odredbama koje su po svom sadraju istovjetne ili uvelike sline odredbama hrvatskih propisa.

Zbornik v32 br1.indd 474 24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom... Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

oslanjanjem na struno znanje suda jer se nalaz i miljenje vjetaka podvrgavaju diskusiji i kritici na raspravi na kojoj sudjeluju stranke.8

ZPP sadri samo ope odredbe o vjetaenju kojima se, ponajvie, propisuje procesni tijek vjetaenja. Pravilnost samog vjetaenja osigurava se postupanjem lege artis, po pravilima odgovarajue znanosti, struke ili vjetine, pa je zato nepodesna za (procesno)pravnu regulativu i uope joj ne podlijee.9

Vjetak treba pomagati sudu iskljuivo u utvrivanju injenica, a nikada prilikom odluivanja o primjeni pravne norme. Tako sudac ne moe odrediti vjetaka za pravna pitanja, niti od vjetaka traiti odgovor na pravna pitanja. Vjetak se ne moe uputati u pravna pitanja ni na osobnu inicijativu, niti svoje miljenje moe utemeljiti na tumaenju pravnih propisa. Predmet vjetaenja ne mogu biti propisi koji se trebaju primijeniti na odreeni sluaj, ve samo propusti u ponaanju osoba i primjeni tih propisa.10 Vjetak se ne moe izjanjavati ni o stupnju i postotku krivnje, ve, primjerice, samo o propustima sudionika u prometu koji su u uzronoj svezi s nastankom tete, a zakljuak o doprinosu u nastanku tetnih posljedica donosi sud prema slobodnoj ocjeni (arg. iz l. 223. ZPP-a).11 Dakle, sud nalaz i miljenje vjetaka koristi samo radi razjanjenja ili utvrivanja onih injenica za koje je potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.12

Kada sud sudi u vijeu nuno je da svi lanovi vijea mogu sami struno ocijeniti injenice koje se utvruju. Ako samo jedan lan vijea raspolae potrebnim strunim znanjem u odreenom sluaju, sud mora za izvoenje dokaza odrediti vjetaka. Naime, struno znanje s kojim eventualno raspolae samo jedan lan vijea, nije struno znanje suda.

Ukoliko sam sud moe odreene injenice pojasniti, primjerice obinim raunskim operacijama, pribavljanjem podataka od odreene dravne institucije koja je ovlatena voditi evidencije i podatke, iscrpnim sasluanjem stranaka i svjedoka i sl., tada nema potrebe za vjetaenjem.13 U tom smislu parnini sud nije duan vjetaenjem utvrivati iznos zateznih kamata obraunatih za period kanjenja u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz kojega su vidljivi svi elementi na temelju kojih je sainjen, a tuenik nije osporio na odreeni nain ni jedan od elemenata obrauna. U nedostatku prigovora nema razloga ni vjetaenju.14 Usto, da bi se utvrdilo zdravstveno stanje stranke nije uvijek nuno izvesti dokaz medicinskim

8 Tako TRIVA, str. 434.9 Usp. KULI, R., Upis i status vjetaka u sudskom postupku, Pravni ivot, broj 12/1998., str.

229.-230.10 Takvo je stajalite zauzeo VSS u odluci G- 4259/74. od 2. travnja 1974. god., JANKOVI,

str. 290.11 Vidi odluku VSS, G- 2074/76., podatak kod RISTI, V. - RISTI, M., Praktikum za parnicu,

Beograd, 1989., dalje - RISTI, str. 234.12 U tom je smislu odluka VSS, G- 3174/77., RISTI, str. 235.13 Tako SALAJ, ., Uloga vjetaka u parninom postupku, Pravo i porezi, XLIX, 2000., br. 10,

str. 52.14 Vidi odluku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (dalje VSFBiH), P- 129/98. od

19. kolovoza 1998. god. - Bilten sudske prakse VSFBiH, br. 2/98-10.

Zbornik v32 br1.indd 475 24.3.2011 9:56:28



vjetaenjem.15 I onda kad sud donosi odluku o povjeravanju djece na uvanje i odgoj, odredit e i nain odravanja osobnih odnosa roditelja s djecom. O uestalosti, trajanju i nainu odravanja tih odnosa korisno je pribaviti miljenje vjetaka (psihologa), ali to nije u svakom sluaju potrebno. Takvom vjetaenju treba pristupiti ako to iziskuju interesi djeteta, odnosno ako na to upuuju neki posebni razlozi.16 Moemo kazati da je psihijatrijsko vjetaenje svakako odluan putokaz pri utvrivanju umne, odnosno poslovne sposobnosti neke osobe, ali ne mora biti i jedini dokaz koji sud treba imati u vidu.17 Ali, iako je sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti vezan za pravomonu presudu kojom je tuenik proglaen krivim, u parninom postupku mogu se vjetaenjem utvrivati injenice o okolnostima nastanka tete, koje uvjetuju stupanj krivnje.18

Vjetaci su zamjenjivi jer, u pravilu, na odreenom podruju (suda) postoji vie osoba koje posjeduju struna znanja kojima mogu pomoi sudu pri utvrivanju injeninog stanja i izvoenju zakljuaka na izvrenim zapaanjem.19 To je i razlog zbog kojeg se prema vjetacima koji odbiju dati iskaz ne mogu primijeniti sankcije kojima bi ih se prisililo da dadu iskaz.

Sud ocjenjuje nalaz i miljenje vjetaka kao i sve druge relevantne injenice, te nije vezan za zakljuke vjetaka.

15 Usp. odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje VSH), Rev- 878/88. od 8. veljae 1989. god. PSP, 44/162.

16 Takvo je stajalite zauzeo i VSH u odluci Rev- 128/81. od 26. svibnja 1981. god. PSP, 19/204.

17 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 1522/81. od 23. prosinca 1981. god. PSP, 20/130.18 Usp. odluku VSS, G- 911/78., JANKOVI, str. 290. Usto, prema stajalitu sudske prakse,

parnini sud nije duan vjetaenjem utvrivati iznos zateznih kamata obraunatih za period docnje tuenog u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sainjen, a tueni nije osporio na odreen nain nijedan od elemenata obrauna (VSFBiH, P-129/98 od 19. 8. 1998. godine - Bilten sudske prakse VSFBiH, broj 1998/2, odl. br. 10.). injenica to je u parnici izostalo dokazivanje oinstva metodom genetske daktiloskopije (ispitivanje strukture i svojstva DNK), sama za sebe, ne znai da su pouzdanost drugih dokaza i istinitost injenica na kojima je zasnovana presuda sumnjivi, odnosno da ovi dokazi nemaju vrijednost (VS Republike Srpske, Rev-302/01 od 19. 4. 2002. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj 2004/I, odl. br. 130; Domaa i strana sudska praksa, broj 2005/7, str. 58.). Vjetak geometar je duan izjasniti o odreenoj relevantnoj injenici iz oblasti geodezije, pa njegov nalaz i miljenje ne moe biti pouzdan dokaz o tome koja je stranka bila posljednji posjednik sporne nekretnine (Kantonalni sud Zenica, broj: G-1076/05 od 13. 12. 2005. godine - Domaa i strana sudska praksa, broj 2006/14, str. 60. i 61.).

19 Zamjenjivost vjetaka lei u njegovoj strunosti, a nezamjenjivost vjetaka u njegovom neposrednom zapaanju. KULI, R., Upis i status vjetaka u sudskom postupku, Pravni ivot, broj 12/1998., str. 230.

Zbornik v32 br1.indd 476 24.3.2011 9:56:28


II/ UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA STALNOG SUDSKOG VJETAKA

1/ Opi uvjeti

.. Prema odredbi l. 29. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 150/05, 16/07, 113/08, dalje ZS), poslovi sudske uprave obuhvaaju i poslove u svezi sa stalnim sudskim tumaima i vjetacima. I prema odredbama l. 8. Sudskog poslovnika (Narodne novine, broj 158/09, 3/11., dalje - SP), poslovi sudske uprave obuhvaaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, a i poslove u svezi sa stalnim sudskim vjetacima. Tako je ZS-om propisano da stalni sudski vjetaci svojim strunim znanjem pruaju sudu uslugu davanja vjetakog nalaza i miljenja (vjetaenje) kada je to potrebno radi utvrivanja ili razjanjenja injenica koje se utvruju u postupku (ZS, l. 138.). Sudsko vjetaenje mogu obavljati pravne ili fizike osobe. Kod uvjeta za obavljanje sudskog vjetaenja, ZS propisuje da fizike osobe moraju imati najmanje zavrenu srednju kolsku spremu odgovarajue struke. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vjetaenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti i to pod uvjetom da samo vjetaenje obavljaju njihovi djelatnici koji ispunjavaju uvjete kao i fizike osobe (ZS, l. 139. st. 1. i 2.). Stalne sudske vjetake fizike osobe i stalne sudske vjetake u pravnim osobama imenuje i razrjeava predsjednik upanijskog ili trgovakog suda za svoje podruje, a postavljaju se na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani (ZS, l. 140.).20 Sudski vjetaci smiju isticati zvanje sudskog vjetaka samo kad daju nalaz i miljenje na zahtjev suda ili zahtjev stranaka radi ostvarenja njihovih prava, a u drugim sluajevima samo po odobrenju predsjednika suda koji ih je imenovao (ZS, l. 141.).

Vjetaci su duni uvati slubenu tajnu, bez obzira na nain na koji su je doznali, a posebno: sve ono to je kao slubena tajna odreeno zakonom ili drugim propisom; sve ono to je kao slubena tajna, odnosno poslovna tajna odreeno opim aktom pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije; podatke i isprave posebno oznaene kao slubena, odnosno poslovna tajna dravnih tijela ili pravnih osoba, drugih tijela, organizacije ili institucije te podatke i isprave koje su predsjednik suda ili ovlateni slubenik suda oznaili kao slubenu tajnu (ZS, l. 144.). I prema odredbama PSSV-a stalni sudski vjetak duan je uvati kao tajnu sve ono to je saznao obavljanjem poslova stalnog sudskog vjetaka. Stalnom sudskom vjetaku odnosno pravnoj osobi koja obavlja poslove stalnog sudskog vjetaka zabranjeno je isticanje svojstva stalnog sudskog vjetaka na javnim i privatnim povrinama ili reklamiranje, osim uobiajene oznake na adresi sjedita stalnog sudskog vjetaka (PSSV, l. 9.).

20 Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim vjetakom odbija podnositelj ima pravo albe Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave odluke (ZS, l. 140. st. 2.).

Zbornik v32 br1.indd 477 24.3.2011 9:56:28



Sukladno odredbi l 139. st. 3. ZS-a, ministar pravosua bio je duan propisati pravilnikom nain na koji e se utvrditi ispunjava li osoba uvjete za obavljanje poslova stalnoga sudskog vjetaka, njihova prava i dunosti te visinu nagrade i naknade trokova za njihov rad. U tom smislu donesen je Pravilnik o stalnim sudskim vjetacima (Narodne novine, broj 88/08. i 8/09., dalje - PSSV), prema kojemu za stalnog sudskog vjetaka moe biti imenovana osoba za koju se u postupku imenovanja utvrdi da, osim opih uvjeta za prijam u dravnu slubu, ispunjava i sljedee uvjete: a/ da je dravljanin Republike Hrvatske,21 b/ da je dravljanin drave lanice Europske unije ili neke druge drave potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, c/ da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka, d/ da je nakon zavrenog odgovarajueg studija odnosno odgovarajue kole radio na poslovima u struci i to: najmanje 5 godina ako je zavrio preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili preddiplomski sveuilini studij i specijalistiki diplomski struni studij, odnosno struni studij i specijalistiki diplomski struni studij; najmanje 8 godina ako je zavrio odgovarajui preddiplomski sveuilini studij ili struni studij; i najmanje 10 godina ako je zavrio odgovarajuu srednju kolu. Iznimno, lijenicima specijalistima sposobnost za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka utvrena je poloenim strunim specijalistikim ispitom nakon provedenog specijalistikog staa, e/ da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka (PSSV, l. 2. st. 1.).22 Za stalnog sudskog vjetaka ne moe se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u dravnu slubu, odnosno osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaem ili meunarodnom pravu za kaznena djela protiv ivota i tijela, ovjenosti, morala, javnog ili privatnog vlasnitva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu (arg. Zakon o dravnim slubenicima, l. 49. st. 1.a) ili osoba kojoj je izreena sigurnosna

21 Za stalnog sudskog tumaa moe se imenovati i dravljanin drave lanice Europske unije ili neke druge drave potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, ako ispunjava uvjete propisane PSSV-om za domae dravljane. Dravljanin drave lanice Europske unije kao dokaz da je ispunio obvezu da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka (v. PSSV, l. 2. toka 5.), moe priloiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka koji je zakljuen u matinoj dravi (PSSV, l. 3.). Ova odredba stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Republike Hrvatske (arg. PSSV, l. 33.).

22 Prije imenovanja za stalnog sudskog vjetaka kandidat, odnosno pravne osobe koje su registrirane za obavljanje vjetaenja duni su predsjedniku upanijskog, odnosno trgovakog suda koji je nadlean za njegovo imenovanje dostaviti dokaz o sklopljenom obveznom osiguranju od odgovornosti radi namirenja zahtjeva za naknadu tete, a koja je nastala uslijed njegovog djelovanja kao stalnog sudskog vjetaka. Kandidat mora biti osiguran tijekom cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog sudskog vjetaka. Najnia svota osiguranja iznosi najmanje 200.000,00 kn. Na poetku svake kalendarske godine imenovani stalni sudski vjetak duan je predsjedniku nadlenog upanijskog odnosno trgovakog suda dostaviti dokaz o zakljuenom ugovoru o osiguranju za narednu tekuu godinu (PSSV, l. 7.).

Zbornik v32 br1.indd 478 24.3.2011 9:56:28


mjera dok traju pravne posljedice osude ili joj je izreena zabrana bavljenja zanimanjem u vrijeme kada trai imenovanje za stalnog sudskog vjetaka.

Pravne osobe (poseban zavod ili drugo tijelo znanstvene ustanove ili dravno tijelo) ispunjavaju uvjete za sudsko vjetaenje: a/ ako se utvrdi da su registrirane za obavljanje vjetaenja za odgovarajuu djelatnost to dokazuju potvrdom nadlenog suda, b/ ako je utvreno da njihovi zaposlenici ispunjavaju uvjete za stalnog sudskog vjetaka, to se utvruje uvidom u rjeenje o imenovanju i popis stalnih sudskih vjetaka za podruje odgovarajueg suda, c/ ako za zaposlenike koji su imenovani stalnim sudskim vjetacima ima zakljuen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka (PSSV, l. 4.).

1.2. Postupak imenovanja stalnih sudskih vjetaka pokree se zahtjevom koji se podnosi predsjedniku upanijskog ili trgovakog suda nadlenog prema prebivalitu podnositelja zahtjeva, odnosno sjeditu pravne osobe. Zahtjev moe podnijeti i pravna osoba za svog zaposlenika pod uvjetom da je zaposlenik dao svoj pristanak u pisanom obliku. Fizika osoba zahtjevu prilae ivotopis, dokaz o dravljanstvu i druge propisane dokaze o ispunjavanju uvjeta za imenovanje (o dravljanstvu, zdravstvenoj sposobnosti, radu u struci, kolskoj spremi, ugovoru o osiguranju od odgovornosti, v. PSSV, l. 2.). Zahtjevu se moe priloiti popis objavljenih znanstvenih i strunih radova.

Prije odluivanja o zahtjevu predsjednik odgovarajueg upanijskog, odnosno trgovakog suda treba uputiti kandidata na strunu obuku stalnom sudskom vjetaku kojeg predloi jedna od strukovnih udruga. Pohaanje strune obuke moe se istovremeno promatrati kao pravo i kao dunost kandidata. Struna obuka ne moe trajati dulje od jedne godine. Sposobnost kandidata za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka utvruje se upravo na temelju izvjea o provedenoj strunoj obuci kod stalnog sudskog vjetaka odgovarajue struke pod ijim je nadzorom kandidat duan obaviti najmanje pet vjetaenja, izraditi nalaz i miljenje. Ako predsjednik upanijskog, odnosno trgovakog suda utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava propisane uvjete ili je zahtjev nepotpun, predsjednik suda e ga odbiti (PSSV, l. 5.).

Struna obuka se treba obavljati prema programu to ga za svaku djelatnost, odnosno struku izradi odgovarajua strukovna udruga. Nakon obavljene strune obuke nadlene udruge dune su na temelju izvjea stalnog sudskog vjetaka kod kojeg je kandidat bio na strunoj obuci, u roku od mjesec dana izraditi miljenje u pisanom obliku o uspjenosti obavljene obuke i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vjetaenja i dostaviti predsjedniku odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda.

Stalni sudski vjetak nakon proteka vremena na koje je imenovan za sudskog vjetaka moe biti ponovno imenovan na vrijeme od etiri godine. Zahtjev za ponovno imenovanje i priloene dokaze o ispunjavanju uvjeta vjetak mora podnijeti predsjedniku nadlenog suda najkasnije 30 dana prije isteka roka na koje je postavljen. On bi trebao donijeti rjeenje o ponovnom imenovanju kad utvrdi da nema zapreka za imenovanje, odnosno ako prethodno utvrdi da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak i da nije pravomono osuen za kazneno djelo koje je

Zbornik v32 br1.indd 479 24.3.2011 9:56:28

0J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


zapreka za prijam u dravnu slubu ili mu je izreena sigurnosna mjera, dok traju pravne posljedice osude ili mu je izreena zabrana bavljenja zanimanjem. Ponovno imenovani stalni sudski vjetak ne daje prisegu i nije duan obaviti strunu obuku (PSSV, l. 11.).

Predsjednik odgovarajueg upanijskog, odnosno trgovakog suda treba razrijeiti imenovanog stalnog sudskog vjetaka: a/ ako to sam zatrai, b/ ako se utvrdi da nisu postojali, odnosno da su prestali uvjeti na temelju kojih je imenovan, c/ ako je pravomonim odlukom nadlenog tijela proglaen nesposobnim za obavljanje djelatnosti ili struke za koju je imenovan, d/ ako mu je pravomonom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, e/ ako je stalnom sudskom vjetaku izreena pravomona presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u dravnu slubu ili mu je izreena sigurnosna mjera, dok traju pravne posljedice osude ili mu je izreena zabrana bavljenja zanimanjem kada trai imenovanje za stalnog sudskog vjetaka, f/ ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vjetaenja, g/ ako ne zakljui ugovor o osiguranju od odgovornosti stalnog sudskog vjetaka te h/ ako povrijedi odredbe o dunosti uvanja tajne. Protiv rjeenja o razrjeenju vjetaka doputena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave rjeenja, koja se predaje neposredno ili se alje potom predsjedniku odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda, u dva primjerka s dva preslika rjeenja (PSSV, l. 12.).

2/ Vjetaci medicinske struke

Za vjetaka moe u naelu biti imenovana i osoba koja ima posebno struno znanje iz odreenog podruja medicinske djelatnosti. Medicinsko vjetaenje je postupovna radnja u kojoj se medicinski pojmovi i instituti prevode na zakonom zadane institute i kategorije.23 Meutim, sama medicinska strunost nekog lijenika, pa bila ona i iznadprosjena, nikako ne jami da e on i kao vjetak zadovoljiti.24 Stoga, svaka osoba koja se namjerava baviti vjetaenjem na podruju medicinske djelatnosti, duna je ispunjavati sve (druge) uvjete propisane za stalne sudske vjetake. to se stalnih sudskih vjetaka medicinske struke tie, program obavljanja strune obuke donosi Hrvatska lijenika komora, Hrvatska stomatoloka komora odnosno druga strukovna komora. Struna obuka lijenika specijalista s valjanom licencijom Hrvatske lijenike komore i Hrvatske stomatoloke komore ne moe trajati dulje od 6 mjeseci, a lijenika specijalista s valjanom licencijom Hrvatske lijenike komore, odnosno Hrvatske stomatoloke komore kojom mu je priznato zvanje primarijusa ili koji je u znanstveno-nastavnom zvanju, ne moe trajati dulje od 3 mjeseca. Lijenik specijalista sudske medicine s valjanom licencijom Hrvatske lijenike komore nije duan obaviti strunu obuku (PSSV, l. 6.).

23 Tako GNJIDI, . BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vjetaenje u graanskim parnicama, Zagreb, 2008., str. 18.

24 Vidi ZEEVI, D., i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004., str. 222.

Zbornik v32 br1.indd 480 24.3.2011 9:56:28


U tom smislu, na temelju lanka 6. PSSV-a i lanka 7. toka 8. alineja 20., te lanka 19. toke 1. Statuta Hrvatske lijenike komore (Narodne novine, broj 55/08.), Vijee Hrvatske lijenike komore na sjednici odranoj 8. svibnja 2009. donijelo je Pravilnik o provoenju izobrazbe kandidata za stalne sudske vjetake (dalje Pravilnik),25 kojim se ureuje provoenje izobrazbe za lijenike kandidate za stalne sudske vjetake (dalje - kandidat), postupak imenovanja mentora lijeniku kandidatu te prava i obveze kandidata i mentora (Pravilnik, l. 1.).

Za stalnog sudskog vjetaka (medicinske struke) moe se imenovati osoba koja, pored toga to ispunjava uvjete propisane PSSV-om za sve stalne sudske vjetake, ima vaee odobrenje za samostalan rad (licenciju) izdano od Hrvatske lijenike komore (dalje HLJK), te proe izobrazbu koju provodi HLJK u skladu s odredbama Pravilnika i Programom koji je sastavni dio Pravilnika. Izobrazba lijenika specijalista kandidata ne moe trajati dulje od est (6) mjeseci, a lijenika specijalista kandidata kojemu je priznat naziv primarijus ili koji je u znanstvenonastavnom zvanju, ne moe trajati dulje od tri (3) mjeseca (Pravilnik, l. 2. i 3.).

U pravilu zahtjev za provoenje izobrazbe kandidat podnosi HLJK nakon podnoenja zahtjeva za imenovanje stalnim sudskim vjetakom pred nadlenim sudom, a iznimno izobrazbi mogu pristupiti i lijenici koji nisu podnijeli zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vjetakom, odnosno lijenici koji pruaju strunu pomo pravosudnim tijelima Republike Hrvatske i ostalim ovlatenim osobama (eksperti, struni pomonici i slino) (Pravilnik, l. 4.). Nakon primitka zahtjeva za provoenje izobrazbe strune slube HLJK upuuju kandidata na izobrazbu za stalne sudske vjetake. Izobrazba se sastoji od teorijskog dijela koji se provodi u obliku teaja i praktinog dijela koji obuhvaa rad pod nadzorom mentora (Pravilnik, l. 5. i 6.). Tijekom trajanja izobrazbe kandidat je obvezan pod nadzorom mentora izraditi pet (5) nalaza i miljenja (Pravilnik, l. 10.).

Teorijski dio izobrazbe obuhvaa 20 kolskih sati, a obavlja se u obliku teaja iji je sadraj propisan Programom koji je sastavni dio ovog Pravilnika. U tijeku teaja kandidat se upoznaje sa zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske kojima su regulirani poslovi sudskog vjetaenja te s nainom izrade nalaza i miljenja. Po zavretku teaja kandidat polae ispit provjere znanja (Pravilnik, l. 7.).26 Praktini dio izobrazbe provodi se kroz praktian rad pod nadzorom mentora, a moe obuhvaati rad na terenu, pristup na glavnoj raspravi ili prikupljanje podataka radi izrade nalaza i miljenja (Pravilnik, l. 9.).

Mentor kandidata mora biti iste specijalnosti, odnosno ue specijalnosti kao i kandidat, te moe biti samo lijenik koji je: a/ imenovan stalnim sudskim vjetakom

25 Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploi Komore dana 11. svibnja 2009. godine te je stupio na snagu dana 19. svibnja 2009. godine.

26 Teaj se boduje i kategorizira u skladu s odredbama Pravilnika o sadraju, rokovima i postupku trajne medicinske izobrazbe i provjere strunosti lijenika Hrvatske lijenike komore, a polaznici dobivaju potvrdnice koje mogu koristiti u postupku obnove odobrenja za samostalan rad (licence).

Zbornik v32 br1.indd 481 24.3.2011 9:56:28



rjeenjem odgovarajueg upanijskog, odnosno trgovakog suda u Republici Hrvatskoj; b/ lan Komore s vaeim odobrenjem za samostalan rad (licencom); c/ nakon imenovanja stalnim sudskom vjetakom samostalno izradio najmanje deset (10) nalaza i miljenja (Pravilnik, l. 11.). Izvrni odbor HLJK-a sastavlja popis mentora pod ijim e nadzorom kandidat obaviti praktini dio izobrazbe na temelju prijedloga strunih drutva i medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.27 Predsjednik HLJK imenuje mentora svakom kandidatu odlukom protiv koje nezadovoljna stranka moe uloiti albu Izvrnom odboru HLJK-a u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka odluke.28

Nakon obavljenog praktinog dijela izobrazbe, mentor podnosi predsjedniku HLJK-a pisano izvjee o provedenoj izobrazbi,29 na temelju kojega je predsjednik HLJK duan u roku od mjesec dana po primitku izvjea, izraditi pisano miljenje o uspjenosti obavljene izobrazbe i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vjetaenja. Ono se dostavlja predsjedniku odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda kod kojeg je kandidat podnio zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vjetakom (Pravilnik, l. 18.).

Nakon provedenog postupka i prikupljenih dokaza predsjednik odgovarajueg upanijskog odnosno trgovakog suda rjeenjem odluuje o zahtjevu.30 Protiv rjeenja kojim je zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vjetakom odreene struke odbijen doputena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave rjeenja, koja se neposredno predaje ili se alje potom predsjedniku upanijskog odnosno trgovakog suda koji je donio rjeenje, u dva primjerka s dvije preslike rjeenja (PSSV, l. 8).

27 Izvrni odbor Komore donosi odluku o iznosu i nainu plaanja trokova izobrazbe. Trokovi izobrazbe obuhvaaju kotizaciju za teaj odnosno teorijski dio izobrazbe te naknadu mentoru za praktini dio izobrazbe. Trokove izobrazbe snosi kandidat (Pravilnik, l. 19.).

28 Kandidat ima pravo mentoru postavljati pitanja i traiti pojanjenja odreenih strunih problema kao i na drugi oblik strune pomoi koji proizlazi iz odnosa kandidata i mentora. Odmah po saznanju o imenovanju mentora, kandidat je duan kontaktirati mentora, suraivati s njime te postupati u skladu s njegovim uputama kroz cijelo vrijeme obavljanja praktinog dijela izobrazbe (Pravilnik, l. 14.). Mentor je obvezan prihvatiti provoenje praktinog dijela izobrazbe dodijeljenog mu kandidata. Iznimno, mentor moe odbiti provoenje izobrazbe dodijeljenog kandidata ukoliko za to postoje objektivni ili opravdani razlozi. Opravdanost razloga procjenjuje Izvrni odbor HLJK. Mentor koji iz opravdanih razloga ne moe prihvatiti provoenje mentorstva, mora u roku od osam dana (8) od dana primitka odluke o imenovanju, obavijestiti Izvrni odbor HLJK o razlozima neprihvaanja mentorstva. U sluaju opravdanosti razloga, predsjednik Komore donosi odluku o imenovanju novog mentora (Pravinik, l. 15.). U praktinom dijelu izobrazbe, mentor je obvezan kandidata pouiti o nainu obavljanja poslova sudskog vjetaenja, uputiti ga u nain izrade nalaza i miljenja, nain prouke sudskog spisa odnosno upoznati ga sa svim vanim pitanjima sudskog vjetaenja (Pravilnik, l. 16.).

29 Pisano izvjee mora sadravati ime i prezime kandidata, znanstveni stupanj, specijalnost ili uu specijalnost, vrijeme trajanja izobrazbe, mjesto obavljanja izobrazbe, broj izraenih nalaza i miljenja te kratki prikaz provedene izobrazbe.

30 Imenovani vjetak daje prisegu (koju treba i potpisati) pred predsjednikom suda koji ga je imenovao za vjetaka. Sadraj prisege glasi: Priseem svojom au povjerena mi vjetaenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a svoje nalaze i miljenja iznijeti tono, potpuno i objektivno sukladno propisima o vjetaenju. (PSSV, l. 10.).

Zbornik v32 br1.indd 482 24.3.2011 9:56:28


III/ ODREIVANJE VJETAKA

. Vjetaenje obavljaju vjetaci koje odreuje parnini sud (ZPP, l. 251. st. 1.).31 Sud je slobodan u odluivanju hoe li odrediti dokazivanje vjetaenjem, a iznimka je pravilo o dunosti suda uzeti tumaa.32 Sud treba odluiti o tome koje struke ili specijalnosti treba biti vjetak, a treba donijeti odluku i o osobi vjetaka.33

Prijedlog za izvoenje dokaza vjetaenjem stranke mogu postaviti u tubi (ZPP, l. 186. st. 1.), odgovoru na tubu (ZPP, l. 285.), podnescima (ZPP, l. 106.), pripremnom roitu (ZPP, l. 284.) i roitu za glavnu raspravu (ZPP, l. 299.). Znaaj nalaza i miljenja vjetaka ima samo nalaz i miljenje onoga vjetaka kojega je u tom svojstvu odredio parnini sud, a ne i nalaz i miljenje osobe koju je angairala neka od stranaka.34 Stoga sud nije duan nalaz i miljenje vjetaka koji je tuitelj priloio uz tubu, te koji je sastavljen po nalogu tuitelja, prihvatiti samo zato to ga je dala osoba koja je stalni sudski vjetak.35 Nalaz i miljenje koje jedna od stranaka izradi o svom troku samo je pomona graa u parninom postupku.36

31 Prema stajalitu ranije sudske prakse, utemeljene na suenju u vijeu, okolnost da vjetaenje nije obavio vjetak kojeg je odredilo raspravno vijee, ve drugi vjetak kojem je taj zadatak povjerio predsjednik vijea, moe biti relativno bitna povreda odredaba parninoga postupka. Vidi odluku VSH, Rev- 575/84. od 17. svibnja 1984. god. PSP, 25/189.

32 Usp. TRIVA-DIKA, str. 526. Odredbe lanka 251., lanka 252. stavka 2., l. 253. do 257, lanka 258. stavka 2. i lanka 262. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae (ZPP, l. 263.). Odredbama ovoga lanka izjednaeni su procesni poloaj, prava i dunosti tumaa i vjetaka. Tumai (njem. Dolmetscher) su vrsta vjetaka koji pomau sudu da se sporazumijeva sa sudionicima u postupku koji ne znaju jezik suda ili koji se normalno ne mogu s drugim sporazumijevati. Tuma moe biti samo jedna fizika osoba. Sud mora postaviti tumaa kada sasluava svjedoka koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak ili je gluh, nijem i nepismen. Sasluavanje svjedoka i stranaka uz sudjelovanje vjetaka-tumaa obvezno je i kad bi se sud mogao sporazumjeti s njima na njihovom jeziku, jer je duan i drugim sudionicima u postupku omoguiti praenje tijeka raspravljanja (Usp. TRIVA, str. 439.). Tuma je na zahtjev suda duan obrazloiti svoj nain prevoenja, odnosno sporazumijevanja (arg. iz l. 260. ZPP-a.). Tumaa je sud duan upozoriti na dunost tonoga prevoenja, odnosno tumaenja onoga to je sasluani svjedok izjavio, te onoga to sud pita ili priopava sasluavanom svjedoku. Tuma je svoju funkciju duan obaviti u skladu s pravilima jezika, odnosno drugim pravilima sporazumijevanja (arg. iz l. 258. ZPP-a). Tuma je kazneno odgovoran za lano prevoenje, odnosno objanjavanje. Tuma koji u postupku pred sudom dade laan iskaz, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Vidi Kazneni zakon l. 303. Davanje lanog iskaza kao kazneno djelo obuhvaa dva djela: lano iskazivanje svjedoka, vjetaka, prevoditelja ili tumaa u postupku pred sudom (st. 1.), te lano iskazivanje stranke u postupku (st. 2.). Prema stajalitu sudske prakse, sud nije ovlaten narediti stranci da uplati odreenu svotu novca radi podmirenja trokova prevoenja podneska od ovlatenog sudskog tumaa, pa nisu ispunjene pretpostavke za odbacivanje tube kad tuitelj nije postupio po nalogu suda (Usp. odluku PSH, P- 539/90. od 6. oujka 1990. god. PSP, 46/195.).

33 Tako i ire o tome kod TIMAC, S., Pravni aspekt medicinskog vjetaenja nematerijalne/neimovinske tete, Vjetak, god. XXVIII, 2008., broj 1, str. 181.-192.

34 Vidi odluku VSH, Rev- 797/01. od 26. rujna 2001., IO 2/02-178.35 U tom je smislu odluka S u Varadinu, G- 1652/05. od 3. studenoga 2005., IO- 2/06-254.36 Usp. CRNI, I., Zadae medicinskog vjetaka u parninom postupku za naknadu neimovinske

tete, Odvjetnik, 2008., broj 5-6, str. 35.

Zbornik v32 br1.indd 483 24.3.2011 9:56:28



To, pak, ne znai da sud ne moe za vjetaka odrediti osobu koju je jedna od stranaka bila prethodno angairala da utvrdi odreene injenice.

Sud moe odrediti za vjetaka osobu koja je dravljanin druge drave samo ako takva osoba po propisima Republike Hrvatske moe biti imenovana za stalnog sudskog vjetaka od nadlenog tijela za imenovanje stalnih vjetaka.37

Protiv odluke suda kojom se odreena osoba postavlja za vjetaka, kao i drugih rjeenja koje je sud donio u svezi s tim, nije doputena alba (v. l. 262. ZPP-a).

2. Prije nego to odredi koje e osobe uzeti za vjetake sud bi o tome trebao sasluati stranke. U hitnim sluajevima sud moe odrediti vjetaka, iako prije toga stranke nisu sasluane (ZPP, l. 251. st. 2.).

Sud moe odrediti vjetaenje i protivno suglasnoj volji stranaka. Sud nije vezan prijedlogom stranaka koga e imenovati kao vjetaka, jer su vjetaci pomonici suda koji popunjavaju njegovo znanje u strunim pitanjima, pa se stoga sudu mora prepustiti da sam izabere svoje pomonike.38 Predvieno prethodno sasluanje stranaka o osobama koje namjerava uzeti za vjetaka, nuno je i korisno kako bi se izbjegli eventualni naknadni zahtjevi za izuzee vjetaka i time sprijeilo nepotrebno odugovlaenje postupka.

3. Parnini sud moe ovlastiti predsjednika vijea ili zamoljenog suca da oni odrede vjetake ako je njima povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem (ZPP, l. 251. st. 3.). Kad je vjetaenje povjereno strunoj ustanovi, ona odreuje jednu ili vie osoba koje e u njezino ime obaviti vjetaenje.39

4. Umjesto odreenog vjetaka sud moe uvijek odrediti drugog vjetaka (ZPP, l. 251. st. 4.). Pri donoenju odluke o imenovanju drugog vjetaka umjesto ve odreenog vjetaka, sud mora voditi rauna da nesvrsishodna zamjena vjetaka moe prouzroiti dodatne trokove i odugovlaenje postupka (v. l. 10. ZPP-a).

IV/ OBAVLJANJE VJETAENJA - FIZIKE I PRAVNE OSOBE

. Kad sud ocijeni da je vjetaenje potrebno, u skladu s naelom ekonominosti u postupku, vjetaenje se mora provesti to bre i sa to manje trokova (ZPP, l. 10.). Vjetaenje, u pravilu, obavlja jedan vjetak, a kad sud ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka (ZPP, l. 252. st. 1.).

Pri izboru vjetaka mora se voditi rauna o strunim kvalifikacijama i kvalitetama onoga tko se imenuje vjetakom. Tako u jednoj parnici moe biti odreeno vie vjetaka razliitih struka. Tijekom vjetaenja moe se poveati broj vjetaka, u pravilu zbog multidisciplinarnoga pristupa utvrivanju ili ocjeni neke vane injenice.

37 U tom je smislu odluka VS FBiH, Rev- 22/99. od 6. srpnja 1999. god. - Bilten sudske prakse Vs FBiH, br. 2/99-17.

38 Vidi ZUGLIA, S.,TRIVA, S., Komentar zakona o parninom postupku, Zagreb, 1957., dalje - ZUGLIA-TRIVA, str. 580.

39 Takvo je stajalite zauzeo VSH u odluci Rev- 1001/90. od 11. rujna 1990. god. PSP, 50/136.

Zbornik v32 br1.indd 484 24.3.2011 9:56:28


2. Vjetaci se odreuju, ponajprije, iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja (ZPP, l. 252. st. 2.), ali sud nije vezan za listu sudskih vjetaka, nego moe po potrebi za vjetaka odrediti i drugu osobu.40 Naime, slubenu listu stalnih sudskih vjetaka treba shvatiti kao pomono sredstvo, podsjetnik, adresar osoba prikladnih za obavljanje vjetaenja, i ta lista moe imati samo znaenje preporuke i sugestije, a ne i obvezatnog izvora.41 Za odreenu vrstu vjetaenja, sud moe odrediti vjetake i izvan reda stalnih sudskih vjetaka. Primjerice, ako za odreenu vrstu vjetaenja nema stalnog sudskog vjetaka, ili je stalni sudski vjetak sprijeen, ili postoji opasnost od odgaanja. Voenje popisa ili registara stalnih sudskih vjetaka obavlja se u uredu predsjednika suda (arg. SP, l. 34.). Popis stalnih sudskih vjetaka koji obavljaju sudsko vjetaenje za sve sudove objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosua u Narodnim novinama (ZS, l. 142.). Popis stalnih sudskih vjetaka po pojedinim podrujima vjetaenja i popis pravnih osoba za obavljanje poslova vjetaenja, moraju voditi uredno i na vrijeme. Imenovani stalni sudski vjetaci i pravne osobe unose se na jedinstveni elektroniki popis stalnih sudskih vjetaka za podruje cijele Republike Hrvatske. Za unoenje na popis nadlean je upanijski odnosno trgovaki sud koji je imenovao vjetaka i o tome redovno obavijestio Ministarstvo pravosua. Ako pravna osoba prestane s radom ili prestane obavljati poslove sudskog vjetaenja, odnosno ako stalni sudski vjetak umre, bude razrijeen ili ako nije ponovno imenovan, brie se s popisa stalnih sudskih vjetaka (PSSV, l. 16.). upanijski, trgovaki i opinski sudovi objavljuju na oglasnoj ploi obavijest o mogunosti uvida stranaka u popis stalnih sudskih vjetaka u uredu predsjednika suda (PSSV, l. 17.).

Znaaj nalaza i miljenja vjetaka u parnici ima samo nalaz i miljenje vjetaka kojega je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, bez obzira na to to se radi o stalnom sudskom vjetaku.42

3. Vjetaenje sud moe povjeriti i nekoj strunoj ustanovi (bolnici, kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.), posebno ako dri da je potrebno vjetaenje toliko teko i sloeno da na izradi nalaza i miljenja treba raditi vie strunjaka i/ili se pri izradi nalaza i miljenja treba koristiti posebna tehnika sredstva i opreme s kojom te ustanove raspolau. Meutim, nije iskljueno da se nekada i u ovim ustanovama vjetaenje povjeri samo jednom strunjaku, koji preuzima i odgovornost za nalaz i miljenje. Da bi izvrila vjetaenje, struna ustanova mora imati na raspolaganju materijal potreban za vjetaenje. U tom je smislu sud duan toj ustanovi staviti na raspolaganje traeni materijal. Ako postoje posebne ustanove za odreene vrste vjetaenja (vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i sl.), takva vjetaenja, a osobito sloenija, povjerit e se, u prvom redu, tim ustanovama. Odluka suda kojom se vjetaenje povjerava ovim ustanovama, ne moe se pobijati albom. Popis pravnih osoba (strunih ustanova) koje obavljaju

40 Usp. odluku VSH, Rev- 1849/80. od 17. veljae 1981. god. PSP, 19/205.41 Tako TRIVA, S., DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., (dalje :

TRIVA-DIKA), str. 530.42 Vidi odluku S u Bjelovaru, G- 1473/98. od 4. studenoga 1998. god. IO, 1/1999-151.

Zbornik v32 br1.indd 485 24.3.2011 9:56:28



sudsko vjetaenje za sve sudove objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosua u Narodnim novinama (ZS, l. 142.).

V/ DUNOST VJETAENJA

. Svaka osoba koju sud imenuje za vjetaka duna je odazvati se pozivu suda. Odreeni vjetaci duni su iznijeti svoj nalaz i miljenje (ZPP, l. 253.). U nalazu se daju temeljni podaci o predmetu vjetaenja i naenom stanju, pa je nalaz svojevrsni opis predmeta vjetaenja. Iz miljenja vjetaka vidi se kojim je pravilima (svoje) struke vjetak izveo zakljuak te je miljenje, u stvari, odgovor koji je sud traio od vjetaka.

2. Odredbama l. 253. st. 2. i 3. ZPP-a, ureuje se pitanje oslobaanja od dunosti vjetaenja. Ako utvrdi da postoje okolnosti navedene u st. 2. l. 253. ZPP-a, odnosno razlozi zbog kojih bi i svjedok mogao uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, nadleni sud mora donijeti rjeenje kojim e osloboditi vjetaka od dunosti vjetaenja. Protiv rjeenja suda vjetak ima pravo na samostalnu suspenzivnu albu (v. l. 378. i 379. ZPP-a).

Iako se to u odredbama st. 2. l. 253. ZPP-a izriito ne spominje, smatramo kako bi odreeni vjetak, pored postojanja okolnosti iz l. 237. i 238. ZPP-a, mogao zatraiti da ga se oslobodi dunosti vjetaenja i onda kad bi vjetaenjem povrijedio dunost uvanja slubene ili vojne tajne (v. l. 237. ZPP-a).

3. Sud moe vjetaka, na njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga (ZPP, l. 253. st. 3.).

Odredbama st. 3. l. 253. ZPP-a nije poimenice odreeno koji su to drugi opravdani razlozi zbog kojih sud moe vjetaka osloboditi dunosti vjetaenja na njegov zahtjev. Smatrao kako bi to, u prvom redu, mogla biti injenica da vjetak ne raspolae potrebnim strunim znanjem ili tehnikim sredstvima za obavljanje vjetaenja. Mogui opravdani drugi razlozi bili bi i zauzetost drugim slubenim ili neodgodivim privatnim poslovima, bolest, slubena sprijeenost, postojanje okolnosti zbog kojih stranke mogu traiti izuzee vjetaka i sl.

Opravdanost razloga ocjenjuje sud prema svojem uvjerenju savjesnom i briljivom ocjenom svih konkretnih okolnosti (v. ZPP, l. 8.) i pri tome sud nije uvijek duan uvaiti zahtjev vjetaka i kad utvrdi da su izneseni razlozi opravdani. To stoga jer pojedini vjetaci mogu, s obzirom na njihovu specifinu strunost, biti de facto nezamjenjivi.

Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlatena osoba tijela ili pravne osobe u kojoj vjetak radi. Ustanova moe traiti oslobaanje od dunosti vjetaenja za svoga ovlatenog djelatnika u pravilu onda kada smatra da je zbog poslova u samoj ustanovi sprijeen prihvatiti obavljanje vjetaenja, a posebno onda ako se predvia da e vjetaenje due trajati.

Protiv odluke suda kojom se odbija zahtjev vjetaka ili ustanove za oslobaanje od dunosti vjetaenja, vjetak ima pravo na posebnu suspenzivnu albu.

Zbornik v32 br1.indd 486 24.3.2011 9:56:28


VI/ IZUZEE VJETAKA

Odredbama l. 254. ZPP-a, ureuju se uvjeti, nain i postupak za izuzee vjetaka.

Vjetak moe biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudac. Ulogu vjetaka ne mogu obavljati lan vijea, zapisniar, stranka i njezin zastupnik. Ali za vjetaka moe biti odreena osoba koja je u istoj parnici sasluana kao svjedok. Za vjetaka sud moe odrediti i osobu koju je jedna od stranaka bila prethodno angairala da utvrdi odreene injenice.43

Odredbe l. 254. ZPP-a o izuzeu vjetaka primjenjuju se samo onda ako je zahtjev postavila stranka. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. Ako je sud prije odreivanja vjetaka sasluao stranku o osobi vjetaka, stranka se duna tom prilikom izjasniti o izuzeu (ZPP, l. 254. st. 2.). U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzee. Stranka se ne moe pozivati na nedovoljnu strunost vjetaka kao razlog za njegovo izuzee.

Iako iz odredaba lanka 254. ZPP-a izriito ne proizlazi da se vjetak moe izuzeti i po slubenoj dunosti, drimo neprijepornim da sud moe i po slubenoj dunosti smijeniti vjetaka (v. ZPP, l. 251.), ako utvrdi da okolnosti navedene u l. 71. ZPP-a dovode u sumnju njegovu nepristranost.

Ako smatra da postoje okolnosti iz l. 71. ZPP-a, vjetak moe i sam traiti da bude osloboen dunosti vjetaenja (arg. iz l. 253. st. 3. ZPP-a). Ako sam vjetak dri da postoji neki od uvjeta iz l. 71. ZPP-a, zatrait e da ga se, sukladno odredbama l. 253. ZPP-a, oslobodi od dunosti vjetaenja. Sud moe vjetaka, takoer na njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga.44

Odredbama st. 2. i 6. l. 254. ZPP-a, odreuje se rok u kojemu stranka moe istaknuti zahtjev za izuzee vjetaka. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. Ako je sud prije odreivanja vjetaka sasluao stranku o osobi vjetaka, stranka se duna tom prilikom izjasniti o izuzeu. Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije obavljenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud bi trebao postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog vjetaenja. Nakon to je vjetaenje obavljeno, stranka moe, sukladno odredbama st. 6. l. 254. ZPP-a, prigovoriti vjetaenju samo onda ako je za razlog izuzea saznala nakon vjetaenja.

O zahtjevu za izuzee odluuje sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik vijea odluuju o izuzeu ako im je povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem. Kada

43 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 2265/85. od 27. veljae 1986. god. JANKOVI, str. 293.

44 Usp. POGARI, Z., Dokazi i izvoenje dokaza u parninom postupku, Slobodno poduzetnitvo, 1999., br. 20, str. 146.

Zbornik v32 br1.indd 487 24.3.2011 9:56:28



sud uvai zahtjev stranke za izuzee vjetaka, postavit e odmah novoga vjetaka. Ako sud usvoji zahtjev stranke za izuzee vjetaka zbog okolnosti iz st. 6. l. 254. ZPP-a, odnosno nakon obavljenog vjetaenja, postavit e takoer novoga vjetaka i ponovit e ve obavljeno vjetaenje.

Eventualno sudjelovanje u postupku vjetaka za kojeg je bilo osnove da bude izuzet, ne predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka (arg. iz l. 354. st. 2. ZPP-a).

Protiv rjeenja kojim se prihvaa zahtjev za izuzee nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbija nije doputena posebna alba.

VII/ POZIVANJE VJETAKA

Vjetaci se pozivaju dostavom pisanog poziva u kojem se navodi ime, prezime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u svezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vjetak. U pozivu se vjetak mora upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (ZPP, l. 256.) i na pravo na naknadu trokova (ZPP, l. 257.). Pozivu se moraju odazvati i one osobe koje smatraju da ne raspolau strunim znanjem ili tehnikim sredstvima potrebnim za vjetaenje, kao i oni koji smatraju da zbog drugih razloga nisu duni vjetaiti, jer se pozvanome ne moe prepustiti da sam ocijeni je li stvarno i pravno u mogunosti vjetaiti.45

VIII/ NALOG VJETAKU I IDENTIFIKACIJA VJETAKA

Odredbama l. 258. ZPP-a ureena je tzv. pripremna faza vjetaenja, u okviru koje sud mora vjetaka upoznati s predmetom vjetaenja. U tom e smislu sud pozvati vjetaka da predmet vjetaenja briljivo razmotri, tono navede sve to opazi i nae i svoje miljenje iznese savjesno i sukladno pravilima znanosti i vjetine. Odreivanje predmeta i opsega vjetaenja posebno je znaajno jer neprecizno odreivanje predmeta i opsega vjetaenja ili njihov potpuni izostanak, mogu rezultirati potrebom za brojnim dopunama nalaza i miljenja, a time i nepotrebnim produenjem trajanja postupka i dodatnim trokovima.46

Pritom e sud upozoriti vjetaka i na posljedice davanja lanog iskaza. Vjetak koji u postupku pred sudom da laan iskaz, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine (arg. Kazneni zakon, Narodne novine, broj 110/97., 28/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 105/04., l. 303.). Iskaz vjetaka je laan kada vjetak u nalazu ne navede sve ono to je opazio i naao ili navede da je naao i opazio neto to ne postoji, kao i onda kada u strunom miljenju protivno svojoj savjesti i poznavanju znanstvenih pravila, odnosno pravila struke, izvede nepravilne zakljuke.

45 Vidi TRIVA, str. 435. i TRIVADIKA, str. 528.46 Tako ZEEVI, E., Komentar Zakona o parninom postupku, Sarajevo, 2004., str. 150.

Zbornik v32 br1.indd 488 24.3.2011 9:56:28


Od vjetaka se moe traiti da, da samo nalaz, ili i nalaz i miljenje o predmetu vjetaenja. Hoe li sud od vjetaka zahtijevati samo davanje miljenja ili davanje miljenja i nalaza, zavisi od toga to se utvruje vjetaenjem. Ako miljenja vjetaka nisu data po traenju suda i u postupku kod suda koritena kao dokazi, ne smatraju se dokazima u smislu ZPP-a.47

Nakon toga sudac bi trebao vjetaka pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravite, mjesto roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankom (ZPP, l. 258. st. 2.).

IX/ RUKOVOENJE VJETAENJEM

/ U skladu s naelom sudskog upravljanja postupkom, sud rukovodi vjetaenjem tako to neposredno prati rad vjetaka, postavlja vjetaku pitanja, trai razjanjenja, skree vjetaku pozornost na odreene okolnosti, daje mu potrebne informacije o tijeku parnice i okolnostima znaajnim za vjetaenje, daje vjetaku mogunost da prati glavnu raspravu i dr. (ZPP, l. 259.).

Vjetaci su duni odgovorno, savjesno, profesionalno i etiki besprijekorno ispunjavati svoje obveze prema naruitelju uz primjenu naela objektivnosti, nepristranosti, i strunog znanja (Etiki kodeks Statuta Hrvatskog drutva sudskih vjetaka, dalje Kodeks, l. 2.) te potivati sve zakonske i druge propise, meunarodna pravila i pravila struke (Kodeks, l. 3.).

to se naina i mjesta izvoenja vjetaenja tie, vjetaenje se moe obaviti u prisustvu suca/vijea i izvan zgrade suda. Izvan sudske zgrade mogu se obavljati samo one slubene radnje koje su na temelju zakonskih propisa potrebne za rjeavanje pojedinih predmeta. U tom smislu, o potrebi izlaska radi obavljanja vjetaenja odluuje vijee, odnosno sudac pojedinac koji rjeava taj predmet, a o svakom uredovanju izvan sudske zgrade treba obavijestiti ured predsjednika suda (SP, l. 86.). Predsjednik suda i suci koji obavljaju slubene radnje izvan sudske zgrade trebaju nastojati uredovanja u kojima sudjeluju sudski vjetaci pripremiti tako da isti vjetak prilikom izlaska u isto ili priblino vrijeme, u istom mjestu ili smjeru, obavi vie vjetaenja ili drugih slubenih radnji (SP, l. 87.). Ako je osiguran predmet vjetaenja, vjetaenje je mogue obaviti i u sudu. Najee vjetak obavlja vjetaenje na temelju uputstava koja je dobio u rjeenju suda kojim je odreeno vjetaenje, nakon ega dostavlja sudu i parninim strankama svoj nalaz i miljenje.

Sud nije vezan ni strunim nalazom niti miljenjem vjetaka, i moe ih, vodei se pravilima logike, podvrgnuti analizi i kritici.

Rukovoenje vjetaenjem ogleda se, meu ostalim, i u pokazivanju predmeta vjetaenja vjetaku. Vjetak je vezan uputstvima i zahtjevima suda, jer je sud naredio vjetaenje i dobro mu je poznato na koja struna pitanja trai odgovore. Stoga izmeu suda i vjetaka mora postojati stalni kontakt i suradnja, jer to omoguava davanje dopunskih uputstava vjetaku i smjernica za njegov rad.

47 Vidi odluku Kantonalnog suda u Sarajevu, G- 13/98.

Zbornik v32 br1.indd 489 24.3.2011 9:56:29



Stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomonici mogu po odobrenju predsjednika vijea neposredno postavljati pitanja vjetaku (v. l. 311. ZPP-a).

Ako je sud propustio voditi vjetaenje, a posebno ako je propustio odrediti vjetaku predmet i smjer vjetaenja, poinio je bitnu povredu odredaba parninog postupka.48

2/ Uz materijal kojim raspolae, vjetaku su esto potrebni i drugi podaci koji su poznati sudu. U tom se smislu vjetaku mogu davati pojanjenja, a moe mu se odobriti i razmatranje spisa, o emu konanu odluku donosi sud. U praksi, vjetaku se uvijek daje spis na razmatranje jer rjeenje o vjetaenju obino ne sadri dovoljno podataka o predmetu spora. Usto, uvid u spis je od posebnog znaenja kada se nalaz i miljenje ne mogu dati na temelju pregleda stvari, odnosno lica mjesta, jer stvari i tragovi vie ne postoji, nego se to moe uraditi jedino na temelju pisanih dokaza, iskaza svjedoka ili stranaka, koji se nalaze u spisu. Iz istog razloga predvia se i ovlatenje vjetaka da strankama postavlja pitanja, a time i dunost stranaka da vjetaku daju potrebna razjanjenja. Ako je u predmetu odreeno vjetaenje iz razliitih podruja dva ili vie vjetaka, oni mogu jedan od drugog traiti razjanjenja neophodna za izradu njihovog nalaza i miljenja.49

Vjetak moe sudu objasniti svrsishodnost da se vjetaenje izvri izvan onoga to je nareeno, ali konanu odluku o tome donosi sud. Tako, na zahtjev vjetaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje miljenja vjetaka. Primjerice, vjetak moe predloiti izvoenje dokaza pribavljanjem predmeta da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje miljenja vjetaka, a moe prisustvovati i oevidu.50

X/ IZLAGANJE NALAZA I MILJENJA VJETAKA

/ Aktivnost vjetaka sastoji se od pripremanja nalaza i miljenja, te usmenog ili pisanog prezentiranja nalaza i miljenja sudu.51

Sud e odrediti hoe li vjetak iznijeti svoj nalaz i miljenje samo usmeno na raspravi ili e ih podnijeti i pisano prije rasprave (ZPP, l. 260.). U rjeenju kojim se odreuje vjetaenje sud e, dakle, odrediti i nain na koji e vjetak iznijeti svoj nalaz i miljenje, te je uobiajeno da se vjetak izjasni neposredno na roitu za

48 Usp. odluku VSH, G- 1822/77. od 23. svibnja 1978. god. - Inf. Os Zgb., br. 10/81-65.49 Tako KULENOVI, Z. i drugi, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne

i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005., dalje : KULENOVI, str. 288.50 Vidi DIKA, M. IZMI, J., Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i

Hercegovine, Sarajevo, 2000., str. 443.-444.51 Prema miljenju Trive, funkcija vjetaka dvostrukog je znaaja. Naime, kada obavjetavaju sud

o svome nalazu (zapaanjima), oni predstavljaju klasino dokazno sredstvo. Ako, pak, sudu svojom strunou pomau da izvodi zakljuke, odnosno formira miljenje o zapaenome, oni obavljaju funkciju specifinog pomagaa u obavljanju funkcije suenja pri utvrivanju injeninoga stanja. TRIVA, str. 434.

Zbornik v32 br1.indd 490 24.3.2011 9:56:29


glavnu raspravu ili u pisanoj formi.52 Propust suda da vjetaka saslua neposredno na raspravi moe biti samo relativno bitna povreda odredaba parninog postupka.53 Nalaz i miljenje vjetaka, koje nije izvedeno po nalogu suda niti je izvedeno na glavnoj javnoj raspravi, nije pravno valjan dokaz te se na takvom dokazu ne moe temeljiti sudska presuda.54

Vjetaci obavjetavaju sud o svojim sadanjim zapaanjima, izvodei eventualno zakljuke o injenicama koje su se dogodile u prolosti. Vjetaenje se poduzima radi zapaanja injenica koje postoje u trenutku suenja i koje bi sud i sam mogao opaati i razjasniti kada bi raspolagao potrebnim strunim znanjem.55

Vjetak svoj iskaz daje usmeno na raspravi, a moe dati i pisano prije rasprave, dakle pisano i usmeno na raspravi, ali ne i samo pisano.56 Davanjem samo pisanog nalaza i miljenja sudu bi bilo onemogueno postavljanje pitanja i traenje objanjenja, a isto tako i strankama. To pravo stranaka propisano je odredbama l. 302. ZPP-a, gdje se, posebice u st. 2., propisuje da stranka i njezin zastupnik ili punomonik mogu po odobrenju predsjednika vijea neposredno postavljati pitanja vjetacima. Kod manje sloenih vjetaenja, vjetak se o nalazu izjanjava odmah pred sudom i usmeno daje svoje miljenje. Kad je vjetaenje sloenije, ili kad je to inae potrebno, sud odreuje da vjetak svoj nalaz i miljenje podnese pisano prije glavne rasprave, kao i rok u kojemu to treba uiniti. I pored toga to je sud odredio da vjetak pisano podnese svoj nalaz i miljenje, vjetak je duan odazvati se pozivu na roite na kojemu e se raspravljati o njegovom nalazu i miljenju. Time e se njegov nalaz i miljenje na roitu bolje raspraviti, a stranke imaju mogunost od vjetaka traiti razjanjenje i postavljati mu pitanja.

U zapisniku o vjetaenju, pored podataka koje sadri svaki zapisnik o obavljenoj parninoj radnji, trebalo bi navesti i podatke o vjetaku te njegovu specijalnost, a ti se podaci moraju navesti i u pisanom nalazu i miljenju. To je primjerice znaajno zbog eventualnog raspravljanja o iskljuenju ili izuzeu vjetaka, zbog ocjene vrijednosti ili pouzdanosti nalaza i miljenja, utvrivanja kaznene odgovornosti vjetaka zbog davanja lanog iskaza i sl.

2/ injenice koje vjetak sazna istraivanjem u skladu s pravilima svoje znanosti ili struke, predstavljaju nalaz vjetaka (visum repertum). U nalazu su, dakle, sadrani podaci o svemu to je vjetak zapazio ili otkrio vjetaenjem, odnosno podaci o injenicama koje su od vanosti za parnini postupak. Nalaz mora biti potpun i objektivan navod utvrenoga injeninog stanja. Nalaz je vjeran opis

52 Zanimljivo je miljenje . Salaj da vjetaci gotovo nikada ne daju usmeni nalaz i miljenje, niti ih sudovi na to pozivaju. SALAJ, ., Uloga vjetaka u parninom postupku, Pravo i porezi, XLIX, 2000., br. 10, str. 52.

53 Tako i u odlukama VSH, Rev. 2449/88 od 15. prosinca 1988.; VSH, Rev. 1482/88 od 24. sijenja 1989. god.

54 Vidi odluku VTSH, P-3599/04 OD 8. LIPNJA 2004., Informator, broj 5489 od 14. listopada 2006.

55 Usp. TRIVA, str. 434.; TRIVA-DIKA, str. 526.56 U tom je smislu i odluka S u Bjelovaru, G- 125/98. od 20. veljae 1998. god. IO, 1/1998-

171.

Zbornik v32 br1.indd 491 24.3.2011 9:56:29



stanja i promjena koje su objektivno utvrene.57 Kod izrade medicinskog vjetaenja, primjerice, nalaz zapoinje navoenjem osobnih podataka ozlijeenog i opisom nastanka i mehanizma nezgode. Sljedei dio nalaza je popis dijagnoza dokazanih ozljeda iz medicinske dokumentacije. Kronolokim redom navodi se slijed lijeenja bolesnika, navodei pri tomu broj lista sudskog spisa na kojemu je napisan neki nalaz. Sastavni dio nalaza vjetaenja je obvezni pregled bolesnika i on se nikako ne bi smio izostaviti kod sudskog vjetaenja.58

Na temelju nalaza vjetak, u skladu s pravilima znanosti i struke, daje svoje miljenje (parere). Rije je o saetom tumaenju podataka iz nalaza, iznesenih u skladu sa zakonskim propisima koji se odnose na predmet vjetaenja (primjerice, o teini tjelesne ozljede, uzroku smrti, pravu oteenika na naknadu neimovinske tete i sl.).59 Miljenje vjetaka predstavlja, dakle, strunu ocjenu vjetaka o zapaenim injenicama. Nalaz i miljenje vjetaka ine njegov iskaz i moraju biti utemeljeni na provjerenim injenicama te izneseni precizno i jasno. Drugim rijeima, u nalazu se daju temeljni podaci o predmetu vjetaenja i naenom stanju, pa je nalaz svojevrsni opis predmeta vjetaenja. Iz miljenja vjetaka vidi se na temelju kojih je pravila (svoje) struke vjetak izveo zakljuak, te je miljenje, zapravo, odgovor koji je sud traio od vjetaka.

Vjetak se ne smije uputati u pravnu ocjenu injenica, tumaenje pravne norme ili u neku drugu aktivnost koja je u iskljuivoj nadlenosti suda. ZPP ne iskljuuje mogunost da se od vjetaka trai samo nalaz ili samo miljenje, kao to ne zabranjuje da se od jednog vjetaka zatrai nalaz, a od drugog miljenje, ako se primjerice u konkretnom sluaju i za nalaz i za miljenje trae razliite strunosti i vjetine.

3.. Zadatak koji pred vjetaka medicinske struke postavlja sud u parninom postupku, redovito je da se lijenik oituje o tome koje je ozljede pretrpio oteenik, kakav oblik i jakost oteenja zdravlja su nastupili, te da izrazi miljenje kakve posljedice oteenik zbog tih ozljeda trpi.60 Vjetak medicinske struke treba voditi rauna o teini ozljeda, trajanju, kvaliteti i kvantiteti te teini dijagnostikih i terapijskih postupaka, kojima je oteeni/tuitelj bio izloen tijekom lijeenja, te kvaliteti ivljenja oteenika tijekom lijeenja i rehabilitacijskog postupka.61

3.2. to se parnica za naknadu tete tie, zadatak vjetaka medicinske struke je da medicinski rjenik kvalificiraju u onaj pravni, odnosno u ono to pravo podrazumijeva pod naknadom tete (zakonski izrazi), te da tako pomognu i olakaju

57 Vidi GNJIDI, . BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vjetaenje u graanskim parnicama, Zagreb, 2008., str. 20.

58 Tako IVEKOVI, R., Izrada medicinskog vjetaenja, rad u materijalu Teaj izobrazbe kandidata za stalne sudske vjetake, Zagreb, 2010., str. 119.

59 Vidi KAVI, J. ZEEVI, D., Naela sudskomedicinskih vjetaenja, Zagreb, 2010., str. 15.

60 Usp. ZEEVI, D., i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004., str. 275.

61 Tako MAROVI, A. MEDVIDOVI, L. TIMAC, S., Zatita prava osobnosti, Split, 2006., str. 82.

Zbornik v32 br1.indd 492 24.3.2011 9:56:29


sudu u utvrivanju injenica o kojima ovisi osnovanost tubenog zahtjeva.62 Posebno je vano da u parnicama za naknadu tete prouzroene pruanjem medicinskih usluga vjetaci u svojim ekspertizama jasno predoe sudu i strankama situacije u kojima postoji puka mogunost uzrone veze, od onih u kojima postoji njezina vea ili manja vjerojatnost, odnosno od onih u kojima oni smatraju neupitnim (izvjesnim) postojanje te veze. Jednako tako trebali bi postupati i prigodom zauzimanja stava o vrsti i kvantiteti same tete.63 Vjetaenje je jedno od najznaajnijih pitanja u parnicama za naknadu tete prouzroene pruanjem medicinskih usluga, meu ostalim i zbog tekoa vezanih uz pronalaenje osobe koja je dovoljno struna, ali i dostatno objektivna za obavljanje te funkcije. Primjerice i zbog toga jer je teko pronai vjetake koji (zbog slabije strune/znanstvene kvalifikacije) kvalitetno mogu vrednovati i ocijeniti rad koji su obavili vrhunski eksperti u odreenoj medicinskoj djelatnosti/grani. Usto, otvara se i pitanje objektivnosti vjetaka, njihove spremnosti da nadiu ogranienja koja namee profesionalna solidarnost, kolegijalnost, izloenost mogunosti da se sami nau u situaciji osoba iji e se rad ocjenjivati i sl.64

3.3. Medicinska vjetaenja nematerijalne/neimovinske tete najzahtjevniji su i najkompliciraniji segment medicinskih vjetaenja uope. Izmjenama l. 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05. od 17. oujka 2005.), odnosno definiranjem prava osobnosti,65 aktualizira se i odreivanje uloge sudskih vjetaka u postupku pred sudom, a time i njihova uloga dobiva na vanosti. Budui da svaka povreda prava osobnosti ne znai bezuvjetno pravo oteenika na isplatu pravine novane naknade, nego u sluaju spora oteenik to pravo moe ostvariti samo ako sud nae da teina povrede i okolnosti sluaja to opravdavaju.66 Drugim rijeima, teina tjelesne ozljede ne daje sama po sebi pravo na naknadu tete, ve

62 Vidi TIMAC, S. MAROVI, A. ARI, J., Medicinski i pravni kriteriji u postupcima naknade nematerijalne (neimovinske) tete, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 51.

63 Usp. DIKA, M., Rjeavanje sporova za naknadu tete zbog lijenike greke, referat na savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, ibenik, listopad 2007., str. 7.

64 Vidi DIKA, M., Rjeavanje sporova za naknadu tete zbog lijenike greke, referat na savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, ibenik, listopad 2007., str. 7.

65 Pravo osobnosti raznim sredstvima titi personalitet ovjeka, budui da osobnost ovjeka nije samo psiholoka kategorija, nego i pravni pojam. Tako RADOLOVI, A., Pravo osobnosti u novom Zakonu o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27., 2006., br. 1, str. 133. Ope je prihvaeno stajalite da je jedno od subjektivnih prava osobnosti i pravo na tjelesno zdravlje, kao i na privatnost i u okviru toga i na tajnost podataka o stanju ovjekova zdravlja. Podrobnije o pravu osobnosti kod GAVELLA, N., Osobna prava I. dio, Zagreb, 2000. i BODIROGA, N. DULI, K., Zatita osobnih podataka u europskome i hrvatskome pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 42, 2005., str. 327.-356.

66 Tako KAUZLARI, ., Stalni sudski vjetaci (2. dio), Informator, broj 5541. od 14. travnja 2007., str. 9. Vidi i KAUZLARI, ., Sudski vjetaci i njihova uloga u parninom postupku s osvrtom na posebnosti u postupku osporavanja oinstva i vjetaenja mobinga, Hrvatska pravna revija, broj, 6/07, str. 91.-100.

Zbornik v32 br1.indd 493 24.3.2011 9:56:29



iskljuivo posljedice ozljede zbog kojih oteenik pati i zbog kojih trpi duevne boli.67 U parnicama za naknadu neimovinske (nematerijalne) tete vjetaci imaju kljunu ulogu u utvrivanju oteenja zdravlja koje je prouzroilo fizike bolove, strah, postotak umanjenja ivotne aktivnosti, naruenost i sl.68 U tim parnicama potrebno je sagledati pravni i medicinski aspekt, odnosno nuan je multidisciplinarni pristup. To upuuje na nunu i tjenju suradnju izmeu suca i vjetaka medicinske struke, uvijek imajui u vidu da je sudac dominus litis.

U sluaju kad pravni poredak oteeniku priznaje pravo na naknadu neimovinske tete, javlja se kao iznimno sloeno pitanje utvrivanja objektivnih medicinskih, a zatim i pravnih kriterija prema kojima bi se ocjenjivalo postoji li uope pravo oteenika na takvu naknadu, a onda i u kojem novanom iznosu.69 Sudska praksa trebala bi biti to ujednaenija kako bi graani (oteeni) u zahtjevima za pravinu novanu naknadu kod istih ili slinih posljedica tjelesnih i duevnih ozljeda dobili priblino jednake novane iznose. Da bi se ovo postiglo, nuno je u praksi primjenjivati orijentacijske medicinske i pravne kriterije. Medicinski i pravni kriteriji meusobno su uvjetovani.70 Nepostojanje kriterija omoguava medicinskim laicima, te punomonicima stranaka da koriste neargumentirane ili nedovoljno argumentirane podatke, kako bi ciljano poljuljali autoritet vjetaka i obezvrijedili njegovo miljenje, odnosno prisilili ga na odreene ustupke. S druge strane, primjena kriterija omoguuje sudu aktivno praenje izlaganja vjetaka i donoenje pravine odluke uz bitno olakano razumijevanje predmeta i ekpedotivnije uklanjanje eventualnih nejasnoa. Time se izbjegavaju nepotrebni, esto isforsirani i neutemeljeni zahtjevi za dodatno vjetaenje, pogotovo nekih osigurateljskih kua, koje zlorabe procesna ovlatenja odugovlaenjem postupka.71

Pravne kriterije (orijentacijske naravi) donio je Vrhovni sud 29. studenoga 2002. (Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrivanje visine pravine novane naknade nematerijalne tete), te se redovito primjenjuju na sve parnine postupke za naknadu nematerijalne tete u svim stupnjevima suenja i na tetne dogaaje koji su se zbili prije i na one koji su se zbili nakon njihovog donoenja.

67 Neimovinska teta nastala oteenjem tjelesnog zdravlja, kao oblik povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje, moe se oitovati kao nanoenje tjelesne ozljede ili gubitka nekog tjelesnog organa ili tjelesno oboljenje, s razliitim posljedicama kao, primjerice, fizika bol, duevna bol, smanjenje ivotne aktivnosti, naruenost, strah i sl. S druge strane, duevno zdravlje, kao pravo osobnosti, moe biti ugroeno razliitim tetnim postupcima, primjerice tjelesnom ozljedom, ikaniranjem, zastraivanjem, uznemiravanjem i sl., ali i nepotivanjem ugovornih obveza, i pri tome je dovoljno da u oteenika pobude neugodu, nezadovoljstvo, frustraciju, ljutnju, bijes, tj. poremeaj njegovog dotadanjeg duevnog mira. KAVI, J. ZEEVI, D., Naela sudskomedicinskih vjetaenja, Zagreb, 2010., str. 210.

68 Usp. MEDI, D., Znaaj vjetaenja u parnicama za naknadu nematerijalne tete, Pravni savjetnik, god. I, 2001., broj 9., str. 64.

69 Vidi CRNI, I., Zadae medicinskog vjetaka u parninom postupku za naknadu neimovinske tete, Odvjetnik, 2008., broj 5-6, str. 36.

70 Tako TIMAC, S. MAROVI, A. ARI, J., Medicinski i pravni kriteriji u postupcima naknade nematerijalne (neimovinske) tete, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 51.

71 Usp. MAROVI, A. MEDVIDOVI, L. TIMAC, S., Zatita prava osobnosti, Split, 2006., str. 83.

Zbornik v32 br1.indd 494 24.3.2011 9:56:29


to se medicinskih kriterija tie, nuno je njihovo postojanje, a posebno da se u praksi primjenjuju jedinstveni kriteriji. U nedostatku jedinstvenih, opeprihvaenih orijentacijskih medicinskih kriterija koje bi vjetaci primjenjivali u parninim postupcima za naknadu nematerijalne tete, vjetaci se pozivaju, u nedostatku valjanih argumenata, na nedefiniranu literaturu (u zadnje vrijeme stranu), iskustvo, uobiajenu metodologiju, kao i na uvaenost autora i ustanova te institucija koje iza njega stoje, to je neprihvatljivo.72 Smatra se da bi u praksi trebalo primjenjivati medicinske kriterije koji su objavljeni u knjizi ZEEVI, D., i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004., jer u cijelosti ispunjavaju traene uvjete i kompatibilni su s pravnim kriterijima Vrhovnog suda i sukladni su novoj koncepciji neimovinske tete po odredbama ZOO/2005. Usto, za psihijatriski dio, odnosno psihijatrijske kriterije, trebalo bi uvaavati kriterije koji su naknadno doneseni i objavljeni u knjizi GORETA, M., Psihijatrijska vjetaenja povrede duevnog integriteta kao oblika neimovinske tete, Narodne novine, Zagreb, 2008., koji su prilagoeni ZOO/2005. i spomenutim pravnim kriterijima Vrhovnog suda. Sve su tablice orijentacijske naravi i svaki stupanj ogranienja ili postotak treba obrazloiti. Vjetak moe odabrati tablice koje eli.73 Ovako


73 Treba ipak kazati da su pojedini orijentacijski kriteriji izazvali polemiku i osporavanja u krugovima sudskomedicinskih vjetaka, posebno ako pokazuju tendenciju biti nacionalni. To se, primjerice, odnosi na nove kriterije objavljene u listu Vjetak, god. XXX, 2009., br. 2., kod kojih se autori (Davor Strinovi, Duan Zeevi, Josip kavi) pozivaju na Meunarodnu klasifikaciju funkcioniranja invalidnosti i zdravlja, u sudsku praksu uvode pojam SOTDZ koji nije utemeljen ni na kojem pozitivnom propisu u RH i koji ne postoji ni u ZOO/1991, niti u ZOO/2005. U krugu vjetaka ovim se tablicama prigovara da su one vie teorijske naravi, da su napravljene u drugu svrhu, da su restriktivne u odnosu na zatitu oteenika (zbog nepriznavanja postojanja brojnih ozljeda i njihovih posljedica kao i psihikih smetnji kojima je uzrok tetni dogaaj, a koje je sudska praksa priznavala) i da nuno uvjetuju promjenu dosadanje ustaljene sudske prakse. tovie, Hrvatsko drutvo za medicinska vjetaenja Hrvatskog lijenikog zbora raspravljalo je o navedenim kriterijima. Dre da medicinska vjetaenja u parnikom postupku gdje se vjetai neimovinska teta pripadaju prvenstveno lijenicima vjetacima iz pojedinih grana (specijalizacija) medicine, dakle kliniarima s praktinim i teoretskim znanjem. S druge strane, smatraju da sudski medicinari (koji vjetae najvie neimovinskih teta) nisu u mogunosti izvriti specijalistiki pregled, a niti izraditi relevantno miljenje iz pojedine grane medicine, pa zbog istog razloga nisu u mogunosti izraditi ni tablice za ocjenu posljedica oteenja (pa ni navedene), jer ih sudski medicinar na ivom, oteenom ovjeku u praksi ne vidi. U tom smislu ni Tablice sudskih medicinara koje su objavljene u knjizi Pristup vjetaenju naknade za neimovinsku tetu prema ZOO/05 nisu prihvatljive zbog brojnih nedostataka, kao npr. preniskog postotka za odreene posljedice oteenja, prevelikih raspona postotaka stupnjevima kod jedne te iste posljedice, nestrunog i zbog toga neprihvatljivog zbrajanja postotaka i u konanici zbog zanemarivanja osobnosti oteene osobe. Dre da je uvoenje ovakvog naina rada i vrenje pritiska na sudske vjetake medicinske struke izuzetno tetna radnja za oteenike, medicinsku struku, a isto tako i za pravni sustav nae zemlje. Zbog toga je odlueno na sastanku Hrvatskog drutva za medicinska vjetaenja Hrvatskog lijenikog zbora, da e lanovi toga Drutva nastaviti vjetaiti sukladno svom najboljem strunom znanju, Etikom kodeksu sudskih vjetaka, Zakonu o parninom postupku (lanci 250.- 263.), te lancima Zakona o obveznim odnosima (l. 200. ZOO/ 78 bol, strah,

Zbornik v32 br1.indd 495 24.3.2011 9:56:29



kompletirani medicinski kriteriji u cijelosti odgovaraju potrebama zakonodavstva i sudske prakse, te jame jednakost i sigurnost graanima, a ujedno predstavljaju i zatitu oteenicima kod potraivanja neimovinske tete.74

4/ Sud e odrediti rok za pisano podnoenje nalaza i miljenja. Vjetak je duan vjetaenje obaviti u pravilu u roku koji mu odredi sud. U sluaju nemogunosti ispunjenja roka duan je o tomu obavijestiti naruitelja (Kodeks, l. 7.). Rok u kojem je vjetak duan sudu podnijeti svoj nalaz i miljenje jest sudski rok duina kojega zavisi od sloenosti predmeta vjetaenja, kao i od drugih objektivnih okolnosti koje mogu biti i na strani vjetaka. Ovaj se rok, po potrebi, moe i produiti (arg. iz l. 111. ZPP-a.). Vijee ne moe zakljuiti glavnu raspravu ako treba priekati nalaz i miljenje vjetaka.75

Stalni sudski vjetaci duni su pridravati se rokova odreenih odlukom kojom im je vjetaenje povjereno. Ako vjetak iz objektivnih razloga ne moe dovriti vjetaenje u zadanom mu roku duan je podnijeti sudu najkasnije u roku od 8 dana prije isteka roka, izvjee o razlozima zbog kojih nije u mogunosti dovriti vjetaenje, kratki prikaz rezultata do tada obavljenih radnji kao i navesti rok do kojega e obaviti vjetaenje (PSSV, l. 18.). U sloenijim vjetaenjima, u kojima je odreen dulji rok za vjetaenje, vjetak je duan podnijeti sudu svakog mjeseca od dana povjerenog mu vjetaenja kratko izvjee o rezultatima do tada obavljenih radnji (PSSV, l. 19.).

5/ Stranka koja prigovara nalazu vjetaka duna je istaknuti konkretne primjedbe, a nije dovoljno ako prigovori samo uopeno. Navod stranke da je iskaz vjetaka nestruan, nedovoljan je jer se time ne dokazuje niti iznosi o emu se smatra da je nalaz nestruan. Izjanjenje o nalazu vjetaka mora biti izriito, opredjeljeno i u njemu mora biti tono navedeno u emu se sastoji nestrunost vjetaka.76 Prilikom ocjene primjedaba stranaka na nalaz vjetaka, prvostupanjski sud mora ukazati na injenice iz kojih proizlazi osnovanost odnosno neosnovanost tih primjedbi, a ne da se iskljuivo pozove na miljenje vjetaka.77 Stranci je onemogueno raspravljanje pred sudom kada njeni prigovori na nalaz i miljenje vjetaka nisu dostavljeni vjetaku, niti je on o njima sasluan na glavnoj raspravi.78

duevna bol zbog smanjene ivotne aktivnosti i naruenost) ako je tetni dogaaj nastao prije 1. sijenja 2006., odnosno po l. 19. i 1100. ZOO/05 (povreda prava osobnosti) ako je tetni dogaaj nastao nakon 1. sijenja 2006. Vidi Odluku Hrvatskog drutva za medicinska vjetaenja Hrvatskog lijenikog zbora od 3. prosinca 2010. Podatak na stranici: http://www.hlz.hr/portal/index.php?option=com_content&view=article&id=62:odluka-hrvatskog-drutva-za-medicinska-vjetaenja&catid=4:novosti.


75 Usp. odluku VSH, Rev. 400/1994 od 2. oujka 1994. god.76 Vidi odluku VPSV, P- 1281/74. od 7. studenoga 1974. god. JANKOVI, str. 296.77 Tako i u odluci VPS, Sl- 1278/73. JANKOVI, str. 296.78 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 54/07. od 5. rujna 2007., IO 2/07-239.

Zbornik v32 br1.indd 496 24.3.2011 9:56:29


6/ Propust suda da vjetaka saslua neposredno na raspravi moe biti samo relativno bitna povreda odredaba parninog postupka.79 Okolnost da vjetak nije pozvan na raspravu radi usmenog iznoenja nalaza i miljenja nije bitna povreda odredaba parninog postupka kad stranke nisu imale primjedbi ni pitanja u svezi s nalazom i miljenjem koji je on pisano podnio.80 Drugim rijeima, ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu, a na samoj raspravi se utvrdi da su nalaz i miljenje jasni, potpuni i konzistentni, te da stranke nemaju primjedbi na njih niti imaju pitanja za vjetaka, bilo bi protivno naelu procesne ekonomije odlagati raspravu. Zato se i predvia da se glavna rasprava moe odrati u odsustvu vjetaka, a u tom sluaju, umjesto usmenog izlaganja nalaza i miljenja vjetaka, ovaj se dokaz izvodi itanjem njegovog pismenog nalaza i miljenja od strane suda.81

7/ Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje (ZPP, l. 260. st. 2.). Sud je duan vjetaka pozvati na raspravu da obrazloi svoj nalaz i miljenje i izjasni se o primjedbama stranaka.82 Smatramo da je vjetak duan, osim miljenja, obrazloiti i svoj nalaz, jer okolnosti koje je vjetak zapazio uz pomo znanstvenih pravila i pravila struke, nisu uvijek dostupna i zapaanju osoba koje nemaju potrebno struno znanje.83 Dunost vjetaka je da obrazloi svoje miljenje, te je u skladu s pravom suda i stranaka da rad vjetaka podvrgnu analizi i kritici. Svrha je usmenog iznoenja nalaza i miljenja vjetaka da se time omogui strankama da se postavljanjem pitanja vjetaku razjasne eventualne primjedbe na vjetakov nalaz i miljenje.84 Sud ini (bitnu) povredu odredaba parninog postupka ako ne omogui jednoj od stranaka da se izjasni o nalazu i miljenju vjetaka.85

Nepotpuni nalaz i miljenje vjetak moe na zahtjev suda, na prijedlog stranaka ili samoinicijativno naknadno nadopuniti.

8/ Ako vjetak svoj nalaz i miljenje dostavlja samo sudu, duan je priloiti i dovoljan broj primjeraka za stranke. Sud e ih odmah po primitku dostaviti strankama, odnosno njihovim punomonicima. Sud e, po mogunosti, dostaviti strankama pisani nalaz i miljenje prije roita na kojem e se o njima raspravljati (ZPP, l. 260. st. 3.). Time e strankama omoguiti da temeljito proue nalaz i miljenje vjetaka, te da se pravovremeno pripreme za raspravljanje o rezultatima vjetaenja i da pripreme eventualne prijedloge radi dopune vjetaenja i razjanjenja nalaza i miljenja.

9/ Okolnost da je vjetaenje izvreno bez prisustva stranke ne ini, sama po sebi, bitnu povredu odredaba parninog postupka. Ako se stranka nije sloila s

79 Takvo je stajalite zauzeo VSH u odluci Rev- 2449/88. od 15. prosinca 1988. god. PSP, 43/107.

80 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 394/87. od 12. oujka 1983. god. PSP, 37/65.81 Usp. KULENOVI, str. 288.82 Vidi odluku VPS, P- 5404/76. RISTI, str. 118.).83 Tako ZUGLIA-TRIVA, str. 592.84 Usp. odluku VTSRH, P- 2274/03. od 17. sijenja 2006., Zbirka odluka VTSH 12/124.85 Vidi Pravni stav Graanskog odjeljenja Kantonalnog suda u Sarajevu - Bilten sudske prakse

Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 2000/2, str. 17.

Zbornik v32 br1.indd 497 24.3.2011 9:56:29



nalazom vjetaka, mogla je staviti primjedbe na nalaz. Sama izjava stranke da ne priznaje vjetaenje nije dovoljna osnova da se odredi novo vjetaenje.86

Stranci je onemogueno raspravljanje pred sudom kad njezini prigovori na nalaz i miljenje vjetaka nisu dostavljeni vjetaku niti je on o njima sasluan na glavnoj raspravi.87

Proputanjem da od vjetaka zatrai da se na traenje stranke izjasni o odreenoj odlunoj okolnosti u svezi s njegovim nalazom i miljenjem, sud toj stranci onemoguuje raspravljanje pre sudom.88

XI/ PROTURJENOSTI I NEDOSTACI U NALAZU I MILJENJU

. Nalaz i miljenje vjetaka sud vrednuje po pravilima o slobodnoj ocjeni dokaza. Sud mora ocijeniti miljenje vjetaka ne samo u formalnom smislu, ve, prije svega sadrajno.

Odredbama l. 261. ZPP-a predviena je i ureena iznimka od pravila iz l. 252. st. 1. ZPP-a da vjetaenje obavlja jedan vjetak. Naime, sud radi vjetaenja moe angairati vie vjetaka. Ako je odreeno vie vjetaka, oni mogu podnijeti zajedniki nalaz i miljenje kad se u nalazu i miljenju slau. Time se smanjuju trokovi postupka i ne odugovlai se nepotrebno postupak. Ako se, pak, u nalazu i miljenju ne slau, svaki vjetak posebno iznosi svoj nalaz i miljenje.

U sluaju sudjelovanja vie vjetaka, sud nije vezan za miljenje pojedinih vjetaka, pa ni za suglasno miljenje svih vjetaka. Miljenje vjetaka nije obvezno za sud, ve predstavlja dokazno sredstvo koje sud cijeni po slobodnom uvjerenju, pa ga moe prihvatiti ili odbiti. Ako sud odbije miljenje vjetaka, odluku donosi na temelju drugih dokaza kojima raspolae, a ako drugih dokaza nema, dri da je injenica koju je trebalo dokazati vjetaenjem ostala nedokazana.89

Ali, primjerice, kad o istim injenicama imaju razliito miljenje medicinski vjetak, kojega je u tom svojstvu odredio sud, i lijenik, kojega je pozvala stranka, ne radi se o razlikama u nalazima i miljenjima dvaju vjetaka.90

2. Odredbama st. 2. l. 261. ZPP-a propisana su ovlatenja suda u situaciji kada utvrdi da rezultatima izvrenog nalaza ne moe utvrditi relevantne injenice. Odredbama spomenutog stavka predvieni su sljedei nedostaci u nalazu vjetaka: ako se podaci vjetaka o njihovom nalazu bitno razilaze, ako je njihov nalaz nejasan, ako je nalaz nepotpun, ako je nalaz proturjean sam sa sobom ili izvedenim okolnostima. Kada se ti nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetacima. Svi navedeni nedostaci moraju biti znaajni.

86 Usp. odluku VPSV, P- 262/73. od 19. oujka 1973. god. JANKOVI, str. 296.87 Takvo je stajalite zauzeo VSH u odluci Rev- 1614/85. od 13. studenoga 1985. god. PSP,

32/154.88 Vidi odluku VSH, Rev- 3073/90. od 31. sijenja 1991. god. PSP, 51/184.89 U tom je smislu odluka VS BiH, K- 1005/77. podatak kod KREHO, S., Zbirka sudskih

odluka iz oblasti Zakona o krivinom postupku, Sarajevo, 1996., str. 124.90 Tako i odluka S u Zagrebu, G- 5222/98. od 13. travnja 1999. god., ING PSP 2000-8-39.

Zbornik v32 br1.indd 498 24.3.2011 9:56:29


Najprije bi se moralo pokuati navedene nedostatke otkloniti ponovnim, pa i viestrukim sasluanjem vjetaka (tzv. dopunsko vjetaenje), jer je to uvjet da bi se pristupilo ponovnom vjetaenju. Otklanjanje nedostataka moe se izvesti i ponovnim vjetaenjem, s istim ili drugim vjetacima, odnosno u istoj ili drugoj strunoj ustanovi (tzv. ponovno vjetaenje). Ako se nalazi vjetaka bitno razlikuju, sud nije ovlaten sam ocijeniti istinitost neke injenice u pogledu koje je bio izveden dokaz vjetacima tako to e prihvatiti kao toan nalaz jednog od vjetaka.

Prema stajalitu sudske prakse, kad sud ne prihvati nalaz i miljenje vjetaka (jer su neobrazloeni i nejasni) pa nakon toga odredi drugog vjetaka iji nalaz i miljenje ocijeni prihvatljivim, on nije duan angairati daljnjeg vjetaka da bi utvrdio injenice zbog kojih je vjetaenje odreeno.91 Usto, kad se podaci o nalazu vjetaka bitno razilaze, sud e u skladu s odredbama l. 261. st. 2. ZPP-a, prvo pokuati ponovnim sasluanjem vjetaka otkloniti nedostatke u njihovim nalazima, a ako to ne postigne, zatrait e miljenje drugih vjetaka.92 Prema stajalitu dijela sudske prakse, ako se, pak, nalazi i miljenja vjetaka bitno razlikuju u ocjeni dogaaja i posljedica, tada sud ne moe prihvatiti miljenje jednoga od vjetaka, nego mora odrediti sasluanje treega vjetaka,93 to bi moglo unedogled odugovlaiti voenje postupka.94 Suprotno, dio sudske prakse zauzeo je stajalite kako je sud, u sluaju kad se vjetaci razilaze u miljenjima, ovlaten formirati svoje stajalite o problemu.95

3. Odredbe st. 3. l. 261. ZPP-a odnose se na odreene nedostatke u miljenju vjetaka, koje takoer podlijee slobodnoj ocjeni dokaza.

Vjetak mora svoj nalaz i miljenje pred sudom dati u jasnom i jednoznanom izriaju, kao i obrazloiti i struno argumentirati svoje miljenje te navesti izvor podataka kojima se sluio (Kodeks, l. 8.).

Nedostaci u miljenju vjetaka postoje: ako u miljenju vjetaka ima proturjenosti, primjerice izmeu miljenja i injenica za koje se saznalo; ako u miljenju ima nedostataka, primjerice jer je miljenje nejasno, nepotpuno ili se odnosi na okolnosti koje nisu predmet vjetaenja ili ako se pojavi osnovana sumnja u tonost datog miljenja.96 Nedostaci bilo koje vrste mora

jozo cizmic

Documents