josip berdica,¹ tomislav nedić²bib.irb.hr/datoteka/1015242.prigovor_savjesti.pdfstudije izvorni...

Studije

IzvorničlanakUDK1:34(045)doi: 10.21464/fi39117

Primljeno: 17. 9. 2018.

Josip Berdica,¹ Tomislav Nedić²¹SveučilišteJ.J.StrossmayerauOsijeku,Pravnifakultet,StjepanaRadića13,HR–31000Osijek

²Orahovička47,HR–31000Osijek ¹ [email protected]; ² [email protected]

Prigovor savjesti i pravnička profesijaKritički ogled o pravnoj (ne)kulturi

SažetakRad je posvećen kritičkom propitkivanju odnosa između legitimno nametnutih pravnih ob-veza i prava na odbijanje takvih obveza na temelju prava na slobodu savjesti, odnosno pri-govora savjesti. Kritička perspektiva kroz koju provodimo ovo propitkivanje jest pravnička profesija iz razloga što, osobito u okvirima istraživanja hrvatske pravne kulture, nema jasno artikuliranog odgovora na pitanje kako pomiriti ove dvije obveze unutar pravne profesije. U radu smo se na teorijskoj razini služili razumijevanjem prigovora savjesti kod Johna Rawlsa jer se radi o sustavnoj analizi pravednosti koja će subjektivno razumijevanje dobra (savjest) podređivati načelu ispravnoga (legitimno nametnutoj obvezi). Na praktičnoj smo razini najviše usredotočeni na osnove priznavanja prigovora savjesti među odvjetnicima kao i na preprekama u ostvarenju tog prava.

Ključne riječiprigovorsavjesti,JohnRawls,pravnakultura,pravnaprofesija,odvjetnici

Jedina obveza koju imam jest pravo da si dopustim

da činim uvijek što mislim da je pravo.(H. D. Thoreau)

Niti jedan ljudski autoritet nema se pravo miješati

u čovjekovu savjest.(Ivan Pavao II.)

Uvod

Rasprava o opravdanosti odbijanja nekog pravno utemeljenog naloga na te-melju osobnog razumijevanja dobra i zla – prigovora savjesti – ima duguisloženupravnoteorijsku,političku,moralnoetičkute,ukonačnici,filozo-

https://doi.org/10.21464/fi39117

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 153 God. 39 (2019) Sv. 1 (225–245)

J. Berdica, T. Nedić, Prigovor savjesti ipravničkaprofesija226

fijsku povijest.1 Stoga nam nije namjeraprepričavationošto jemanjeviševećpoznato,većdoprinijetiovojraspraviuokvirimahrvatskepravnekulturetematiziranjemjednogsasvimspecifičnogodnosa–izmeđupravaisavjesti,između javne (političke)obveze i privatnog razumijevanjadobra, odnosnoonoga što je ispravno ili neispravno (u)činiti – u vremenumarginalizacijepozicijeetikeusuvremenomživotu.2Dajeetikamarginaliziranaiuokvirimanašepravnekulturesvjedoči iznačajanmanjakraspravanaovukonkretnutemuokojojunasdosadanijeznačajnijepisano.Udruštvimakojasevolesmatratibarem»približnopravednima«idaljeostajeotvorenopitanjeodnosaizmeđulojalnostiliberalnomdemokratskomustav-nomrežimutemoralneautonomije,građanskogotporaiprigovorasavjesti.3 Temeljnojepitanjekojimseovdjezapravobavimo:kakouprofesionalnomobavljanju svogaposla pomiriti javnuobvezu i privatni osjećaj zadobro izlo!?Kritička4perspektivakrozkojugaprodubljujemojestpravničkapro-fesija i to iz razloga što, u okvirima rasprava o hrvatskoj pravnoj kulturi,nema jasnoartikuliranogodgovorana tokakopomiritiovedvijeobvezeuokvirimapravneprofesije.Odgovoranemazatoštoseotomestručnonitineraspravlja.5

Upravo je pozitivnopravoonokojena svakodnevnoj razini potvrđujekaojednoodtemeljnihljudskihpravapravonaslobodusavjestiizkojegaderiviraiodbijanjenatemeljuprigovorasavjestikadaonadolaziusukobsizravnompravnomnaredbom.Dokjeprigovorsavjestidanasuglavnomrezerviranzaonekojizbogvlastitihreligijskihilifilozofijskihuvjerenjaneželesudjelovatiuvojnojslužbii/liratuionekojineželesudjelovatiuodređenimmedicin-skimzahvatima(poputpobačajailieutanazije),ostajeprijepornomčinjenicadasetoistopravonaodbijanjepravnenaredbenesmatrarelevantnimzaonekojibiponaravistvariuvijektrebalipoštivatizakone–pravnimprofesional-cima.Noioniseznajunaćiusituacijamaukojimaimsavjestjasnogovoridaneštoipaknebismjeličinitiunatočizravnojpravnojnaredbiprotivkoje»žalbanijedopuštena«.Iovdjeulazimoupodručjenašeginteresa:težilipri-bližnopravednodruštvopromicanjuvrlinesvojihčlanovailibizakonitrebalibitiindiferentnipremasubjektivnim(najčešćekonkurentskim)koncepcijamavrline?Trebaliukonačnicidržavaidruštvoopćenitojamčitiono»zaštićenomjestosavjesti«unutarkojegapojedincimogunastaviti(iline,ukolikotonežele)svojupotraguzarazumijevanjemživota?6Drugimriječima,kakogovo-ritiopravunaodbijanjenatemeljuprigovorasavjestimeđupravnimprofesionalcima?Područjejetimvišesloženoprihvatimolikaonespornučinjenicudaprivatniosjećajzadobroizlo–prigovorsavjesti–posjedujesvojpravniipolitičkiznačajobziromdapredstavljaznačajankriterijzaocjenukvaliteteodređenogpravnogporetka.Onogistogporetkakojibitrebaozapravoočuva-ti pojam ljudske osobe kao svrhe sebi samoj.7

Našjeogledpodijeljenunekolikoetapa.Zakontekstualizacijupromišljanjanužnimsmatramouočitivažnostfenomenasavjestiusuvremenimrasprava-maoposlušnostipolitičkihgrađanapolitičkopravnomautoritetuodkojihpo-sebnoističemoonupoznatogameričkogpolitičkogimoralnogfilozofaJohnaB.Rawlsa(§1.).Onnamjezanašepromišljanjeosobitovažanizrazlogaštosvojimrazumijevanjemprvenstva»ispravnoganaddobrim«otvara jed-nodrugačijerazumijevanjeprigovorasavjestikao»pravnoobjektiviziranomsubjektivnomstavuodobru«.DrugidioogledastogaposvećujemoRawlsovu tumačenju iopravdanjuodbijanjana temeljuprigovora savjesti (§2.) sosobitimnaglaskomnačinjenicudaseradioosobnomčinukojinemorabitiutemeljennapolitičkimmotivimategastoganitinemorajupodržavatisvi



građani.Rawls jemišljenjakakoprigovorsavjestipredstavljakrajnji(daliinužni?)oblikprotestaprotivnarušavanjanačelapravičnostičimegrađanisebedoživljavajukaoslobodne.Pred tomslobodomnidržavanemapravouplitatise,radiliseopribližnodobrouređenomdruštvu.Nodatomuinije

1

Za pregled recentnijih rasprava upućujemona neke opširnije: Charles C. Moskos, John WhiteclayChambers II. (ur.),The New Con-scientious Objection: From Sacred to Secular Resistance, Oxford University Press, Oxford1993. (osobito radovi Michalea F. Noonea i priređivačâ izdanja); Susan Dimock, Classic Readings and Cases in the Philosophy of Law, Routledge,Abingdon–NewYork2016. (13.poglavlje); kratki prikazi u domaćoj literaturidostupnisukod:HannahArendt,»Građanskaneposlušnost«, u:Eseji o politici, preveli Ta-tjanaSekulić,NikicaPetrak,ŽarkoPuhovski,Antibarbarus,Zagreb 1996.; JadrankoČrnko,»Općarazmatranjaoodvjetničkojetici–Struč-nostbezetikejekaovatrabezkontrole«,Jav-ni bilježnik 25 (2007) 3–4, str. 16–17; Jürgen Habermas, »Građanska neposlušnost – testza demokratsku pravnu državu«,Gledišta 30 (1989)10–12,str.52–68;DamirMajstorović,»Kodeksodvjetničkeetike–antinomijepravaimorala«,Pravo u gospodarstvu 49 (2010) 3, str.899–905;AndrejRazdrih,»Odvjetničkaeti-ka«,Odvjetnik 82 (2009) 9–10, preveo Andrej Ogrizek,str.37–41;IvanaSpasić,»Građanskaneposlušnost:nasljeđeiaktualnost«,Filozofska istraživanja 24 (2004) 3–4, str. 805–824; Saša Šegvić,»Legitimnostgrađanskogotpora–nekiteorijskiaspekti«,Zbornik radova Pravnog fa-kulteta u Splitu 44 (2007) 2, str. 177–199; Dra-ganVukadin,»Pravoprigovorasavjesti«,Filo-zofska istraživanja 23 (2003) 2, str. 417–431.

2

IakoAdornogovorioetici»unazađenojuža-losnuznanost«,Baumanćetoizrećipomirlji-vijimtonom,noipakzahtjevnimzadanašnjepostmodernodruštvo:»Velikietičkiproblemi– kao ljudska prava, društvena pravda, ravno-teža izmeđumirnesuradnje iosobnogsamo-određenja, sinkronizacije individualnog po-našanja i kolektivnog blagostanja – nisu ništa izgubileodnjihoveaktualnosti.Samoihsetre-bavidjetiitretiratinanovnačin.«–ZygmuntBauman, Postmoderna etika, prevela Dorta Jagić,AGM,Zagreb2009.,str.10;usp.JürgenHabermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?; Vjerovanje i zna-nje, preveo Hotimir Burger, Naklada Breza,Zagreb 2006., str. 9–10. Ipak, postmodernost, uduhuvlastitogepistemološkogrelativizmaipluralističkogposibilizma,moždanijeuspjelaupotpunostidokinutialijeiztemeljauzdrma-laidejuuniverzalnihvrijednostiuimekultur-neraznolikosti.Utomjesmislusvakaetičkaraspravakojasmjerakuniverzalnimzaključ-cima, ako ne odbojna, a onda barem proble-matična.Govoritidanasjavnoovrijednostimaznačibitinadobromputudaseposvađamo.

3

BudućidahrvatskiUstavgovorio»prigovorusavjesti«,miseuovomraduslužimotimizri-čajem,iakoječestouuporabii»prizivsavje-sti«.»Prigovor«seuovomnašemkontekstutrebarazumijevatikao»pravnosredstvokojimsejednastranabraniodsudskogailiizvansud-skogazahtjeva«,odnosnokao»pravoobveznestranedauskratiispunjenjezahtjevaovlaštenestrane«. – Pravni leksikon, gl. urednik Vla-dimir Pezo, Leksikografski zavod MiroslavKrleža, Zagreb 2007., str. 1276–1277. Riječjeoaktivnomodbijanju,izražavanjunezado-voljstva(Anić)ilisredstvuosporavanjanekogzahtjevailizakona.»Priziv«ovdjesmatramoneprikladnim jer on pretpostavlja neku vrstu žalbe (odnosnoprizivanja) višoj instanci od-nosnožalbenavećdonesenupresudu(Anić),štoovdjenijeslučaj.Kadabisesavjest»pri-zivalo«ondabi toznačilodasenjunaknad-no aktivira, poziva, uključuje da ospori većdoneseni sud. Mišljenja smo kako se savjest ne priziva (naknadno), već ona (konstantno)»opominje« (sudi) kroz vlastiti/autonomni iimperativnigovornakojinemanaknadnežal-be.Sudsavjestijezapravokonačan.

4

Pojam »kritički« u kontekstu našega radatrebarazumijevatiunjegovomizvornometi-mološkomsmislu.Našjeradposvećenistra-živanju i prosuđivanju naslovnog koncepta te u tom smislu predstavlja nacrt svojevrsne prakse–»praksekojaregulirarazmišljanjeipostupanjeterazlikujezdravoodnezdravog«.Usp.LarsFredrikHāndler Svendsen,Što je filozofija?, preveo Mišo Grundler, TIM press, Zagreb 2018., str. 35.

5

Sjednestrane,znamodapitanjanematamogdje se odgovor već podrazumijeva, no sdruge,opetsmosvjesnida»doklegodseneprestanemopenjati,stepenicenećeprestati«,kakokažeKafka.Dakle, i s pitanjima trebabitioprezan.

6

Usp. Martha C. Nussbaum, Liberty of Con-science: In Defense of America’s Tradition of Religious Equality,BasicBooks,NewYork2008., str. 19.

7

Usp. S. Šegvić, »Legitimnost građanskogotpora–nekiteorijskiaspekti«,str.178;Mi-chael J. Sandel, Pravednost: Kako ispravno postupiti?,preveoSrđanDvornik,Algoritam,Zagreb 2013., str. 14; Michele Aramini, Uvod u bioetiku,prevelaAnaVolarićMršić,Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2009., str. 73.



uvijektako,razvidno je na primjeru onih koji stoje u središtu pravnog sustava –pravnihprofesionalaca–odkojihseočekujebezrezervnavjernostpravukakouprofesionalnomobavljanjutakoiuosobnomrazumijevanjuvlastiteprofesije (§3.). Iakoseodbijanjena temeljuprigovorasavjesti temeljiza-pravonapravunaslobodusavjesti,pravniseprofesionalcičestosusrećuspraktičnomnemogućnošćukonzumacijejednogodtemeljnihljudskihpravasuvremenogdemokratskogdruštva.Pokušavamostogauočiti(§4.)nekapo-lazištazaprigovorsavjestiunutarpravneprofesijeuokvirimanaše(hrvatske)pravnekulturekakobirazlučilipostojilinesamomoralnoetičkoopravdanjevećipozitivnopravnoutemeljenjekonzumacijeovogprava.Ovdjeseuočavasvakompleksnostodvjetničkogpozivaštonasposljedičnodovodiidopre-prekakodprimjeneodbijanjanatemeljuprigovorasavjestikarakterističnihzapravneprofesionalce(§5.).Svojradpokušalismozaokružitinekimotvo-renimpitanjima,sugestijamaiprijedlozimakakobipružiliadekvatanuviduovo,paizapravneprofesionalce,važnoispornopitanjeunutarnašepravnekulture.

§ 1.

Savjest je jedan od temeljnih fenomena ljudskog postojanja. Ona pripada u samuontološkubît čovjekakoji se,pred strahomodneegzistencije,vazdabrine oko dobre egzistencije.Ponašati seu skladu sa savješćuznačidanedjelujemoizrazlogastraha,prisileilikaznevećizosjećajadačinimodobro,odnosno da smoono što jesmo– biće čija egzistencija uvijek želi biti jošautentičnija.»Čovjekje,dakle,čovjek«čitamo»ukolikoječovjeksavjesti«.8 VećjeAristotel istaknuokakojesposobnostrazlikovanjadobraodzlaonopočemusečovjekrazlikujeodostalihživihbića.NaovakvutvrdnjusasvimselogičnonaslanjaiSenekinaizjavada»pametodređuještojedobro,aštozlo«.9Ciceronćeupozoritida»nemaništaočembisemanjemoglosumnjatinegotodaonoštojedobroidolikujetrebačiniti,aistotakodaonoštojeružno(inevalja)samoposebitrebaizbjegavati«.10 Obojica govore o savjesti kao unutarnjem glasu koji ili optužuje ili brani naše postupke obzirom nanjihoveetičkekvalitete. IAurelijeAugustinćena istom traguzapisationepoznateriječi:

»Kamogodpođem,samasebesasobomnosim.Čemugodhoćešpobjeći,čovječe,možeš,osimvlastitojsavjesti.«11

Skolastičkafilozofijasavjestpromatrakao»razumskizakon«kojegBogusa-đujeučovjekaapokojemsepojedinačneradnje(pr)ocjenjujuobziromnauniverzalnanačela.Odmaknemolisepakodfilozofijepremaprimjericeetnologijiovimtvrdnja-mamožemododatiičinjenicudajeiuživotunajprimitivnijihnarodaćudo-rednasvijest»svugdjeiuvijekprisutna,prožimljeioblikujenjihovobiteljski,društveni,gospodarski (…)život«.12Možesestogazaključitida jesavjest–ćudorednasvijest–univerzalnaikonstantnapojavajersuljudikrozčitavupovijest»održaliprincipepravde,ljubaviiistineprotivsvakevrstepritiskakojiimjenametnut,dabiihseprisililodaodustanuodonogaštosuznaliiuštosuvjerovali«.13

Paipak,upovijestimoralnefilozofijeifilozofijepolitikefenomensavjestiza-uzeojerelativnoskromnomjestokojesadržajnoznačajnijepopunjavajusu-vremenefilozofkinjepoputHannahArendtiMartheNussbaum,zatimfilozofiJosephRaz,MichaelSandel,RonaldDworkinteosobitoJohnRawls.Upravo



jeovajpotonji,govorećiodužnostimaiobvezamausvom‘filozofskomdi-namitu’ Teoriji pravednosti(1971.)tematiziraosavjest,točnijeodbijanjenatemeljuprigovorasavjesti.Uovomsmoseraduodlučiliteoretskikonceptualizirati »prigovor savjesti« upravouzpomoćovognajznačajnijegpolitičkogteoretičaraprošlogstoljećakojijeuvelikeobilježioimoralnoetičkeraspraveunutarnesamopolitičketeorijenegoiteorijepravaipravednosti.Rawlsjezanašutemuznačajanjerseradiopredstavnikumodernihfilozofapolitikekojiargumentira,natraguKanta,da»načelapravednostikojadefi-nirajunašaprava(primjericepravonaodbijanjedaneštoučinimonatemeljuprigovorasavjesti,op.a.)nebitrebalapočivatinanekomposebnompoima-njuvrline,ilipaknajboljegnačinaživljenja«jer»pravednodruštvopoštujeslobodu svake osobe da odabere vlastitu koncepciju dobrog života«.14 No teorijekojepočivajunaodređenompoimanjudobrogživota,bezobziradalijeriječoreligijskomilisekularnomutemeljenju,nisuuskladusaslobodomkojajeipak,zarazlikuodvrlineuantičkojmisli,usredištumoderneteorijepravednosti.15Naime,osobesuslobodnesamebiratisvojeciljevepričemutrebapoštivatipravadrugihljudidačinetoisto.Topretpostavljazaključakdapravo(moralnizakonkojidefiniranašedužnostiiprava)prethodidobrome(kojejekompatibilnosmoralnimzakonom),aneobrnutokakojetoranijebioslučaj,današerazumijevanjedobraujednoodređujeinašaprava.16 Za nas je

8

Mario Kopić, »Čovjek savjesti«, Peščanik.net (7. 3. 2012.). Dostupno na: https://pes-canik.net/covjeksavjesti/ (pristupljeno: 8. 7. 2019.).

9

Usp. IvanKozelj,Savjest: Put prema Bogu, FTI, Zagreb 1990., str. 29.

10

Ibid.

11

Ibid., str. 30.

12

Ibid., str. 25–26.

13

Erich Fromm, Čovjek za sebe: istraživanje o psihologiji etike, Naprijed, Zagreb 1977., str. 107. O svim ovdje navedenim autorima i njihovompoimanjusavjestimožesedodatnokonzultirati: Ivan Fuček, Moralno-duhovni život – Svezak prvi: Osoba – Savjest, Verbum, Split 2003., str. 117–123, 142–144.

14

M. Sandel, Pravednost, str. 15.

15

Moždaupravoučinjenicizanemarivanjaulo-gereligijskogdiskursaupolitičkojareniležerazlozi i nerazumijevanja između zapadnogshvaćanjadržaveionogkojegmožemouočitiu muslimanskim društvima. »Arapsko pro-ljeće«pokazalojekolikojetaulogazapravovažna(dovoljnojeovdjeuputitisamonane-davnapromišljanjaSlavojaŽižekauknjiga-ma kao što su Islam i modernost ili Živjeti na kraju vremena). Od mnogobrojnih studija o

odnosuizmeđudonošenjaodlukaislobodeuperspektivipluralističkihdruštavaumodernojpolitičkoj teorijinasažetinačin i relevantnozanašu temu,može sevidjeti kod:NormanP.Barry,An Introduction to Modern Political Theory, MacMillan Press, London 1995., str. 204–235 [usp. srp. prijevod: Norman Beri[NormanBarry],Uvod u modernu političku teoriju, preveoBranimirGligorić, JP»Služ-beni glasnik«,Beograd 2007.]; JulianNidaRümelin, O ljudskoj slobodi, preveo Boris Perić,NakladaBreza,Zagreb2007.,str.43–74.Opširniju studijukojapružadobaruvodurazineetičkihraspravaoslobodividikod:Daniel C. Dennett, Evolucija slobode, prevela Marina Miladinov, Algoritam, Zagreb 2009.

16

Usp. M. J. Sandel, Pravednost, str. 15, 214–215. Na tom tragu Rawls odbacuje iutilitarizam tvrdeći kako »slobode jednakihgrađanskihpravanisusigurnekadasuteme-ljenenateleološkimnačelima«tepoentiradaje »struktura teleoloških doktrina radikalnopogrešno shvaćena: one od samog početkadovode u odnos ispravno i dobro na pogrešan način.Nebismotrebalipokušavatidatiobliknašemživotutakoštoćemoprvotražitidobrokoje je neovisno definirano. Naši ciljevi nisu da prvenstveno otkrivaju našu narav, nego pri-jenačelakojabismoprihvatili daupravljajupozadinskimuvjetimapodkojimabisetici-ljevitrebalioblikovatiinačinnakojiihtrebaslijediti«.–JohnRawls,A Theory of Justice: Revised Edition, Belknap Press, Cambridge 1999., str. 185, 490–491 [usp. hrv. prijevod:John Rawls, Teorija pravde: revidirano iz-danje, preveo Dragutin Hlad, Feniks knjiga, Zagreb2017.].Ovakavstavznačajnijeargu-



ovo metodološkiosobitovažnoistaknutijerseprigovorsavjestiredovitopo-istovjećujesnašimosobnimrazumijevanjemštojedobro,aštonije,aštoseondareflektiranaodbijanjedaneštoučinimojernam‘savjesttonedopušta’.Rawlsjepoovompitanjuivišenegozahvalansugovornikzaovuraspravujernamsvojimrazumijevanjemprvenstva»ispravnoganaddobrim«otvarajed-nodrugačijerazumijevanjeprigovorasavjestikao»pravnoobjektiviziranomsubjektivnomstavuodobru«.17

KadajeRawlsupitanjutrebaistaknutinjegovuvažnuspoznajnudistinkcijuizmeđusekulariziranjadržavnevlasti(svjetonazorskineutralnoopravdanje)isekulariziranjagrađanskogdruštva(kognitivnipotencijal»privatneistine«).Onjemišljenja»daliberalnakoncepcijapravednostiunekojzajednicidobivamesoikrvtekkadanalaziuporištepravednostiureligioznimisvjetonazornimkontekstima«.18Natomćetraguinjegovorazumijevanje»pravednostikaopravičnosti«počivatinadvatemeljnastupa:idejidobrouređenogadruštvaipolitičkompojmuosobe.19Tosuneizostavnielementiugovoruopolitičkimdužnostima i obvezamakoja se primjenjuju na pojedince u okvirima libe-ralneustavnedemokracije.Građanskaneposlušnostiodbijanjepokoravanjunepravednimzakonimanatemeljuprigovorasavjestislužegotovokaonužni(političkiinenasilni)korektividemokracije.

§ 2.

Rawls ističe da je odbijanje na temelju prigovora savjesti »nepokoravanjevišeilimanjeizravnomsudskomnaloguiliupravnojnaredbi«.20Budućidajenaredba upravljena na nas, vlastima je poznato da je mi odbijamo jer kada to vlastinebibilopoznato,odnosnokadabismoželjeliprikritisvojeodbijanje,ondabiseturadiloprijeo»izbjegavanjunatemeljuprigovorasavjesti«nego-lioodbijanju.Uprvomslučajubise,dakle,radiloopasivnomnečinjenju,dokjeudrugomslučajupolitičkaosobasubjektkojiaktivnoodbijaizvršitinekipravnoobvezujućiaktnatemeljuvlastitograzumijevanjanačelapravičnosti.Tojevažnadistinkcijakadaseuzmeuobzirrazinamoralneodgovornostizapasivnonečinjenjeodnosnoaktivnoodbijanje.Nekoliko21jevažnihobilježjaodbijanjanatemeljuprigovorasavjesti:

1. ono»nijezazivanjeosjećajazapravdukodvećine«,odnosnoono»niječinujavnomforumu«(nijejavan)zbogčegase

2. netemeljinužno»napolitičkimnačelima«(iakosemože),već»semožetemeljitinavjerskimidrugimnačelimakojaodstupajuodustavnogporet-ka«;22

3. motivirajućanačelakojimasevodiodbijanjenatemeljuprigovorasavjestinemorajubitizajedničkaostalimčlanovimazajednice(iakomogubiti);

4. principijelno odbijanje na temelju prigovora savjesti nije usmjereno k postizanjunekereforme(zakonailidrugogpravnogakta).

Prema tome, odbijanje na temelju prigovora savjesti jest nepokoravanje poje-dincanekojlegitimnojpravnojnaredbiutemeljenonapolitičkim,vjerskimilidrugimnačelimakojanemorajubitizajedničkaostalimčlanovimapolitičkezajednice, bez konačne usmjerenosti prema reformi ili dokidanju dotičnogpravnogaktaizkojegproizlazispornanaredba,tebezželjedasvojimčinomutječenadrugečlanovezajednice.Četirisuglavnauvjetakojebi,uzpone-ke varijacije, trebao ispunjavati ovako koncipiran prigovor savjesti da bi bio opravdan:



(a) morasepokušatinastandardannačinpostićisatisfakciju,(b) predmetodbijanjamorabitistvarnokršenjenačelapravičnosti,(c) pojedinackoji odbijamoradragovoljno izjaviti ili izraziti svoj stavda

svatkodrugi,kojijenasličannačinpodvrgnutnepravdi,imapravopro-testiratinasličannačin,te

(d) da akt neposlušnosti treba biti racionalno i promišljeno planiran u posti-zanjuciljevaonogakojiodbija.23

KadajeriječoRawlsu,trebaistaknutinjegovopoimanjepolitičkekoncepcijeosobeinjezinaodnosapremaslobodijerjetostvarnapozadinaovakopostav-ljenaodbijanjana temeljuprigovorasavjesti.Samopolitičkigrađaninuko-rijenjenuvlastitomrazumijevanjudobraudobrouređenomdruštvuustavnedemokracijemožeseslužitiovimsredstvomzapoštivanjeosobnograzumije-vanjadobra,odnosnopravednosti.RiječimaameričkogVrhovnogsuda:

»Usrcujeslobodedasvatkosamdefiniravlastitikonceptegzistencije,smisla,svemira,tetajneljudskogživota.«24

Vjerovanjaotakvimstvarima»definirajupridjeveosobnosti«.25 Stoga je ovo sredstvo zapravo svojevrsno ostvarenje načela slobode političkih građana.Radise,uzgrađanskuneposlušnost,ojednomodtemeljnihkorektivademo-kratskihinstitucija,međukojimaseposebnoističezakon,odnosnoukrajnjojkonsekvencipravo.TakoćeRawlsrećidasugrađani»shvaćenikaoonikojisebezamišljajukaoslobodneutrimapogledima«:

mentiranopropitkuje:JosephRaz,Moralnost slobode, preveli Marija Pavlin, Miomir Ma-tulović,KruZak,Zagreb2007.,str.100–108.Pridjev teleološki na ovome mjestu rabimo u smislukakogatumači:N.P.Barry,An Intro-duction to Modern Political Theory, str. xix.

17

Usp.S.Šegvić,»Legitimnostgrađanskogotpora–nekiteorijskiaspekti«,str.196(bilj.57).

18

Usp. Jürgen Habermas, Postmetafizičko mi-šljenje II: članci i replike,preveoŽeljkoPa-vić,NakladaBreza,Zagreb2015.,str.244.

19

Usp. ibid., str. 232.

20

J.Rawls,A Theory of Justice, str. 323. Samo ćemobibliografski napomenuti da seRawlsfenomenom savjesti, osim u Teoriji (usp. J. Rawls, A Theory of Justice, str. 180–185), intenzivnije bavi u svojim predavanjima opovijesti političke filozofije, osobito onimaposvećenimaJosephuButleru(1692.–1752.),teologuibiskupu.Usp.JohnRawls,Lectures on the History of Political Philosophy, Samu-el Freeman (prir.), Belknap Press of Harvard UniversityPress,Cambridge,London2007.,str. 420–454.

21

Usp.ovaobilježjakod:DavidLyons,»Con-scientiousRefusal«,u:The Cambridge Rawls

Lexicon,JonMandle,DavidA.Reidy(prir.),Cambridge University Press, Cambridge2015., str. 139.

22

Rawlsdodaje:»Čovjekmožeodbitiprihvati-tizakonjermislidajetolikonepravedandao pokoravanju njemu jednostavno nema ni govora.«–J.Rawls,A Theory of Justice, str. 324–325.Govorećiotomemoguliseateistipozivati na savjest,Dworkin navodimišlje-njeameričkogVrhovnogsudakako»toovisio tome ima li uvjerenje ateista ‘onu ulogu u životu pozivatelja identičnu onoj koju imauobičajenovjerovanjeuBogaonogakoji sejasnoizjašnjavazaizuzeće’«.–RonaldDwor-kin, Is Democracy Possible Here?, Princeton University Press, Princeton, London 2006.,str. 72. Rasprava o savjesti i religiji vrlo je slojevita i danas također vrlo aktualna (usp.M. C. Nussbaum, Liberty of Conscience, str. 102–103, 164–174.

23

Usp.D.Vukadin,»Pravoprigovorasavjesti«,str. 426.

24

Navodpreuzetiz:R.Dworkin,Is Democracy Possible Here?, str. 72.

25

Usp. ibid.



1. »građanisuslobodnipotomeštosebeidrugeshvaćajukaoonekojiposje-dujumoralnumoćdaimajunekukoncepcijudobra«;

2. građani»sebesmatrajukaoonekojiimajupravodasvojiminstitucijamapostavljajuzahtjevekakobipromicalisvojekoncepcijedobra«;

3. građanise»shvaćajukaosposobnidapreuzmuodgovornostzasvojecilje-ve,atoutječenanačinnakojisenjihovirazličitizahtjeviprocjenjuju«.26

Bitnojenaglasitikakojejednoodtemeljnihnačelaliberalnihustavnihde-mokracija i dobro uređenih društava koncepcija slobode savjesti, odnosno pravodaoblikujemoirazvijamomislinanačinekojisunamnajbliži,daseopredjeljujemozanekokonkretnodjelovanjeidadjelujemouskladustimsvojim opredjeljenjem.27Mi sebe, kaopolitičkeosobe, shvaćamone samokaoneizbježnovezaneuzslijeđenjeodređenekoncepcijedobrakojuusva-komtrenutkupotvrđujemonegoikaosposobnedarevidiramoipreinačimotu koncepciju na razložnim i racionalnimosnovama, što imožemo učinitiukolikotoželimo.Radise,dakle,onašojmoralnojmoćidaoblikujemo,re-vidiramoiracionalnoslijedimoodređenukoncepcijudobra.28 To se osobito manifestirakadagovorimoomoralnomidentitetupolitičkeosobe.Građani,osimpolitičkih, imaju i nepolitičke ciljeve i odanosti.Oni djelujuukoristdrugihvrijednostiunepolitičkomživotuiukoristciljevaudrugailistranakakojimapripadaju.»Tadvaaspektasvojegamoralnogidentiteta«(političkiinepolitički), kažeRawls, »građanimoraju uskladiti i pomiriti«.29Građani,nastavljanaistommjestu,čestoputanevidenačinadasebevideodvojeneododređenihvjerskih,filozofskihimoralnihuvjerenjailipakododređenihtraj-nihsklonostiiodanostinekojkoncepcijidobra.Paipak,udobrouređenomdruštvupolitičkevrijednostii(nepolitičke)odanostigrađana,kaodionjihovaneinstitucionalnogilimoralnogidentiteta,približnosuiste.Noštoakonisu?Štoakosmoprimorani,da seposlužimo riječimaBrianaBarryja, istovremeno javno zastupati jedno dok u stražnjemdžepu držimo»popriličan broj drugih, potencijalno suparničkih, vrednota kojemogu, alinemoraju,prevladatiuslučajukonflikta«?30 Kada je posrijedi odbijanje na temeljuprigovorasavjestiondaseosobitovažnimnamećeodgovornapita-nje:štotrebaprevladatiuslučajukonfliktaizmeđuvlastitesavjestiilegitimnonametnuteobveze!?Štoimaprednost?Našaosobnakoncepcijadobrailinačelopravednosti(pretpostavljenoulegitimnonametnutojobvezi)?Rawlstvrdidaživotupravednomedruštvu razvijaosjećajpravednosti tesenadada će današnje funkcionirajuće liberalne demokracije rabiti svoje temeljneinstitucijenanačinkojipospješuježeljuzakooperacijom(osobnekoncepcijedobrainačelapravednosti),snažiosjećajreciprocitetaisvijestopripadnostiširojzajednici.31

Paipak,sasvimjejasnoda(politički,javni)zakon(i)nemoguuvijekpošti-vatidiktatesavjesti.Pravniporedakidezatimeda»ostvarinačelojednakeslobode«svimpotencijalno»suprotstavljenimmoralnimshvaćanjima«kojaimaju»jednakomjestounutarpravednogsustavaslobode«.32»Uslobodnomdruštvu«, reći ćeRawlsneštokasnije, »nitkonemožebiti prisiljen« činitineštoštobikršilojednakusloboduilisepokoravati»inherentnozlimnared-bama«.33Međutim,religijskiilimoralniprincipinakojeseonajtkoodbijanatemeljuprigovorasavjestipozivanemoguseupotpunostiostvaritiukolikobinjihovkrajnjiučinakdoveodonarušavanjanačelajednakeslobodeostalih.SpravomćeRawlszaključitikakoje»teškopronaćipraviputkadasenekiljudipozivajunavjerskauvjerenjapriodbijanjudapočinedjelakoja,izgleda,zahtijevajunačelapolitičkepravde«.34



Sdrugestrane,osobakojasepozivanavlastitusavjest(nenužnoizreligijskihargumenata)razumijedapostojivjerojatnostdagaostaliu javnomforumunećerazumjetijerrazumijevanjepravednostikoddrugihionakosmatramanj-kavim.On je iz tog razloga opravdanomanje optimističan da će ga drugirazumjetijerseonnenadanitiočekujedaćesenekisudskinalogiliupravnanaredbapromijeniti.Umjestodatražiprilikuzadjelovanjeuskladusasvojimviđenjima,onajtkoodbijanatemeljuprigovorasavjesti»čekasvojpovoljantrenutaknadajućisedasepotrebazaneposluhomnećenijaviti«.35

Zaključujućiouloziodbijanjanatemeljuprigovorasavjestiusuvremenomdemokratskom društvu, Rawls ide za time da ukaže kako takvi slučajevimogu s jedne straneukazivatinačinjenicuda sunačelapravednosti sveusvemu osigurana. Isto tako, odbijanje na temelju prigovora savjesti uteme-ljenonaprincipimapravednostimeđuljudimamogutakođerobuzdativlastoddonošenjanepravednihodluka.Stogaovoodbijanjeimadvostrukiučinak:razjasnitistavovegrađana(»potragazaistinomnatržištuideja«)iobuzdatinepravednuvlast (»percepcijaparticipacije je stvorenadasluži legitimacijidemokratskogpolitičkogupravljanja«).36

Imajućisveovouvidu,HannahArendtnećebitiusamljenaustavukakojepravnoopravdanjeotporanatemeljuisključivosavjestidanasteškoizvedi-

26

Usp. JohnRawls,Politički liberalizam, pre-veo FilipGrgić, KruZak, Zagreb 2000., str.26–30.Ističemodaseizasvakeovetočkeunjegovomdjelunalazipodrobnopojašnjenjesvakog ovdje navedenog pogleda.

27

Usp.ArsenBačić,Leksikon Ustava Republike Hrvatske, Pravni fakultet u Splitu, Split 2000., str.339.Rawlstakođergovorio»slobodisa-vjesti« u kontekstu ljudskih prava. – JohnRawls,Pravo narodâ i »Preispitivanje ideje javnog uma«, preveli Sanja Barić, MiomirMatulović,KruZak,Zagreb2004.,str.77–78.

28

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam, str. 26–27.

29

Ibid., str. 27.

30

Navod preuzet iz: Zoran Kurelić, »Pretpo-stavljaliRawlsovakoncepcijapreklapajuće-ga konsenzusa individualnu shizofreniju?«,Politička misao 40 (2003) 1, str. 41–46, str. 44.SličnogjerazmišljanjaiDanielBellkojikaže:»[A]kosuprivatnasamorazumijevanjaljudi u sukobu s onim što oni (…) trebajučiniti u političkoj sferi, kako oni mogu bitimotiviranidaonoštoimjevažnounjihovimsvakodnevnim životima podrede onome štotrebaju činiti kao sudionici u političkoj are-ni?«–DanielBell,Komunitarizam i njegovi kritičari, prevela Maja Hudoletnjak Grgić,KruZak, Zagreb 2004., str. 9.

31

Usp. J.Rawls,Politički liberalizam, str. 45. Za nastavak ove diskusije inventivna su pro-mišljanja kod: Philip L. Quinn, »Religious

CitizenswithintheLimitsofPublicReason«,u:DavidA.Reidy (ur.), John Rawls, Ashgate, Aldershot 2008., str. 493–512; J. Habermas, Postmetafizičko mišljenje II, str. 264–270. Unatočnjegovimnadanjimaliberalnikonceptuređenjadruštva,prvenstvenojersemorano-sitistemeljnimpitanjimaštoznači»bitičo-vjek«,nijeustanjudugoročnoseodržati.Svesevišenudes jednestranerazličiteozbiljnealternativedoksdrugedolazeozbiljnetužba-lice herojskog odbacivanja ovakvog koncepta društva. Usp. Shadi Hamid, »PostLiberali-sm, East and West: Islamism and the Liberal State«,Foreign Affairs (11. 4. 2018.). Dostup-no na: https://www.foreignaffairs.com/articles/middleeast/2018–04–11/postliberalismeastandwest?cid=nlcfa_twofa20180412 (pristupljeno: 13. 4. 2018.).

32

Usp.J.Rawls,A Theory of Justice, str. 325.

33


34

Ibid., str. 325.

35

Ibid., str. 324. Usp. ove komentare kod: Alexander Kaufman, »Political Authority,CivilDisobedience,Revolution«,u:A Com-panion to Rawls,JonMandle,DavidA.Reidy(ur.),WileyBlackwell,Chichester2016.,str.216–231, str. 226, doi: https://doi.org/10.1002/9781118328460.ch12.

36

Opaske u zagradama preuzete su iz:A.Ba-čić,Leksikon Ustava Republike Hrvatske, str. 329–330.

https://doi.org/10.1002/9781118328460.ch12



voizdvarazloga.Prvo,savjestjesubjektivna.Onaćedodatikako»sudovisavjestinisusamoapolitični;onisuuvijekizraženiučistosubjektivnimsta-vovima«37(ituseRawlsslažekadagovoriosavjestikaodijelutzv.»pozadin-skekulture«).Drugo,opravdanjeotporsamoonogčovjekakojijesposobanrazlučitidobroodlošegatejezainteresiranzavlastitiboljitak,dokzajednicanijesposobnaprocjenjivatidalijeonajkojisepozivanasavjesttodoistaisposoban.Osobnasavjeststoga,premaArendtovoj,možebitipolitičkirele-vantnatekkadseodređenibrojpojedinačnih(subjektivnih)savjestipodudaraikadajavno(zajednički)nastupaju.38

§ 3.

Iakoseizrijekomnespominje,izpravanaslobodusavjestirazvijaseimo-ralno pravo na prigovor savjesti.39 Pravo da se pojedinac ponaša sukladno vlastitoj savjestipredstavlja stožernonačelokoncepta ljudskihprava.TakoOpća deklaracija o ljudskim pravima40(čl.18)ističe:

»Svatkoimapravonaslobodumišljenja,savjestiivjeroispovijedi;topravouključujeslobodu(…)dapojedinačnoiliuzajednicisdrugima,javnoiliprivatno,iskazujesvojuvjeroispovijediliuvjerenje(…).«

SličnoćeiMeđunarodni pakt o građanskim i političkim pravima41(čl.18.)govoritioslobodisavjesti(st.1)notakođerističedaslobodaiskazivanjasvo-je vjeroispovijedi ili uvjerenja

»…možebitipredmetomsamoonihograničenjakojapredviđazakon,akojasunužnaradizaštitejavnesigurnosti,reda,zdravljailimorala,ilipakosnovnihpravaislobodadrugihosoba.«(st. 3)42

URepubliciHrvatskojslobodasavjestizajamčenajeUstavom(čl.40.),dokje zapojedineprofesije (osobitouvojsci i zdravstvu) tozajamčenonizomzakonaikodeksa.Kolikojeovoderiviranopravonaprigovorsavjestidanasrelevantnosvjedočiičinjenicadavećinademokratskihsustavapriznajepojedinculegitimnopra-vodanepostupipozakonuilipojedinojnjegovojodredbikojabiseprotivilanjegovoj savjesti. To pak pretpostavlja da ljudska prava, kao kvintesencijalni elementpravnedržave,nepredstavljaju»dar«države,većdaonapredstavlja-jugranicukojunidržavanitipravonesmijuprekoračiti.43Zadržavubidanaszapravobilonedopustivodaposegneuzaštićenusferuljudskihprava.Iakoostaje otvoreno pitanje da li su pravo na slobodu savjesti, a onda i derivirano pravonaprigovorsavjesti,apsolutnapravausmisludaihtrebapoštivatibezizuzetka.Činiseneprijepornimdaseradioneotuđivimpravima.44

Nokadajeupitanjukrugonihkojimanašezakonodavstvodopuštaprigovorsavjestiondasetopravonečinineprijepornim,jošmanjeneotuđivim.Da-pače,ovdjekaodajenadjelusvojevrsna»dvostrukaistina«.Usvojojjebîtiprigovor savjesti contra legem,aznamoda»zakonnemožepravdatikršenjezakona«štočini temeljnupoteškoću iupogledukompatibilnostiodbijanjana temelju prigovora savjesti s pravnim sistemom u cjelini, samim time i s pravnom profesijom.45Ukonačniciodpravnihseprofesionalacaočekujebezrezervnavjernostpravukakouprofesionalnomobavljanjutakoiuosobnomrazumijevanjuvlastiteprofesije.Sdrugestrane,ovosepravogotovobezogra-ničenjapovezujesnekimdrugimprofesijamapasespravommožepostavitipitanjepostojiliiovdje»dvostrukaistina«kadajesavjestupitanju?Zaštosemedicinskomosoblju(nebezotpora)ilipobornicimapacifizmatopravojamči,doksepravnojprofesijitopravočinikaocontradictio in adjecto?46



Poveznicaizmeđupravai(odbijanjanatemeljuprigovora)savjestijestetikakaofilozofskadisciplinakojaproučavamoral,moralneproblemete,zanasosobitovažno,moralnesudove.Etikumožemostoganajprijedefiniratikaofilozofskudisciplinukojaispitujeciljeveismisaomoralnihhtijenja,temeljnekriterijezavrednovanjemoralnihčinateutemeljenostiizvoremorala.Jedno-stavnijerečeno,etikasebavionimeštojemoralnoispravnoi/lipogrešno.47 Kako se u svakoj profesiji ispituje pravilno, odnosno moralno postupanje u određenimsituacijama, tako seetikakaodisciplinapropitkivanjamoralnihčinapojavljujeugotovo svakojprofesiji, pa tako i uonojpravničkoj.48 U

37

H. Arendt, »Građanska neposlušnost«, str.233.

38


39

Ovdje prihvaćamo distinkciju između za-konskih i moralnih prava koju u političkuteoriju značajnije uvodi Maurice W. Cran-ston. Usp. Maurice W. Cranston, What Are Human Rights?,BodleyHead,London1973.IstičemočinjenicudaOdborzaljudskapravaUjedinjenihnarodausvomopćemkomentarubr.22,interpretirajućičl.18.Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima o slobodisavjesti,govorioizvedenompravuna»prigovorsavjesti«.Usp.UNHumanRightsCommittee (HRC), CCPR General Comment No. 22: Article 18 (Freedom of Thought, Con-science or Religion), 30 July 1993, CCPR/C/21/Rev.1/Add.4.Dostupnona:http://www.refworld.org/docid/453883fb22.html (pris-tupljeno: 21. 10. 2017.).

40

NN,MU12/2009.

41

NN,MU7/1995.

42

Tekstovemeđunarodnihdokumenatapreuzimamo iz: Mira Lulić, Davor Muhvić (ur.),Ljudska prava – Izbor međunarodnih doku-menata, Pravni fakultet Osijek, Osijek 2016.

43

Usp.D.Vukadin,»Pravoprigovorasavjesti«,str. 417.

44

TakoćeiBarryrećikako»nepostojeapsolut-napravakaotakva«te»dasemoguzamislitisituacije u kojima ljudsko pravo može bitinadjačano«.–N.P.Barry,An Introduction to Modern Political Theory, str. 247.

45

Carl Cohen, »Civil Disobedience and theLaw«,Rutgers Law Review 21 (1966) 1, str. 1–17,str.7;usp.joši:H.Arendt,»Građanskaneposlušnost«,str.226.Dokkodnasinemaradova koji bi se značajnije bavili prigovo-rom savjesti unutar pravne profesije, ipak

postoje značajniji radovi u stranoj literaturiod kojih ovdje izdvajamoone koji su namabliski: Hilary J. Carpenter, »Law and Con-science«,New Blackfriars 18 (1937) 202, str. 19–28, doi: https://doi.org/10.1111/j.17412005.1937.tb00004.x;DavidLuban,»Consci-entiousLawyersforConscientiousLawbrea-kers«,University of Pittsburg Law Review 52 (1991)4,str.793–813;ThomasH.Morawetz,»Lawyers and Conscience«, Connecticut Law Review 21 (1989) 2, str. 383–396; Fred C.Zacharias,»TheLawyerasConscientiousObjector«,Rutgers Law Review 54 (2001) 1, str. 191–219.

46

Tako jedna odvjetnica na pitanje bi li branila okrivljenikazakojegaznadajenekogaubilakaže:»Tovam jekaodapitatekirurgabi lioperirao osobu koja je nekoga ubila. Mora se razdvojitiprofesionalnoodmoralnog.Akobizauzimalaprivatanstavnebihuopćemoglaraditiovajposao.Osobnosamimalakrozka-rijeruproblemraditinakaznenimslučajevimavezanimuzdjecu,dakleubojstvailipedofili-ja.Akomoramposlužbenojdužnostinaćićunačinadatoodradim,aliakonijenaćićuna-čindaodbijem.«–MarkoDunatov,»Postojelikododvjetnikamoralnedvojbe?«,Znet.hr (20. 1. 2012.). Dostupno na: http://www.znet.hr/2012/01/postojelikododvjetnikamoral-nedvojbe/ (pristupljeno: 29. 4. 2018.).

47

Usp. William K. Frankena, Etika, prevela Vesna Mahečić, KruZak, Zagreb 1998., str.3–4; Norman L. Geisler, Kršćanska etika, prevela Ljubinka Jambrek, Bogoslovni insti-tut, Zagreb 2005., str. 15; VladimirFilipović,Filozofijski rječnik, Nakladni zavod Maticehrvatske, Zagreb 1984., str. 97.

48

Vidjetiopširnijekod:A.Razdrih,»Odvjetnič-kaetika«,str.37–41.Izjavajednogodnajna-vođenijihameričkihsudacaOliveraWendellaHolmesa(1841.–1935.)sažimasve:»Svakijepoziv velik ukoliko ga se pošteno obavlja«.Toimpliciradajesvakipozivnužnoobilježensavješćuiosobnimrazumijevanjemštotreba-mo odnosno ne trebamo, smijemo odnosno ne smijemočiniti.

https://doi.org/10.1111/j.1741-2005.1937.tb00004.x



nas ne postoji univerzalna definicija pravničke odnosno odvjetničke etike,većnjezinoodređenjeinačelaemanirajuizKodeksa odvjetničke etike. Der-showitztvrdikako»usprkosprijekorukojiodvjetnicislušajuzbogtogaštosu,navodno,nemoralni,pačakiamoralni,stvarnostgovoridanijednapro-fesijanijeopsjednutamoralnošćuietikomumjeriukojojjetoodvjetničkaprofesija«.49StogaćeupravubitiHartmannkadakažeda»svepravopočivanaetičkomtemeljnomzahtjevu,naistinskisagledanojvrijednosti«jerpravo»reguliraljudskeodnose,iakosamooneizvanjske;onokazuještosetrebailinetrebadogoditi«.50Pravoipravnaprofesijapočivajunaistinskisagledanimvrijednostima.Ovdjesvakakodoizražajadolazeiodređenielementilaičkepravnekulture,odnosnopravnolaičkipogledislikajavnostioodvjetničkompozivukojegnerijetkoprateinegativnemoralneasocijacijevezaneuzvelikaodvjetničkaprimanja, odvjetničku zlu lukavost, materijalno iskorištavanje tuđih nepo-voljnihživotnihsituacija,itd.Istotako,pravoasocirapravnelaikenapojmo-vepoputpravde,morala,slobodeislično,teakoitkosmatradaimjejednoodnavedenihpovrijeđenoobraćaseupravoodvjetniku.51Takodolazimodonaizgledapsurdnogzaključkadaonikojiuzpojamodvjetnikačestovežulice-mjerje,nepravduisličnenegativnekonotacije,kadatražeonoštojesuprotnotome–istinuipravdu–odlazeupravoonimauzkojevežutakvenegativnepojmove.Ne treba smetnuti s uma da je i holivudska filmska kultura u brojnim film-skimuradcimaveličalaodvjetničkipozivuviduplemenitostiulogebraniteljausudskompostupku.Međutim,uvidusvevećegporastakriminalaiborbeprotivistog,ulogasuprotnestrane,odnosnotužitelja,svejeznačajnijauod-nosunaodvjetnike.Tužiteljisupostaličuvarizakonaipravde,pravnedržave,pravnog poretka i vladavine prava, dok su odvjetnici oni koji se vlastitim pozivomibraniteljskomulogom»odupiru«takvompristupuishvaćanjuodstrane javnosti.52

Etičkihrazmišljanjavezanihuzpravoimamnogotejenasamompravnikukako će interpretirati i argumentirati ono što pravo jest i ono što bi pravotrebalo biti. Pravnici moraju donositi duboko kolebljive moralne odluke te uvijektrebajurazmotritisamapravilaposlovanjastruke,aliistotakomorajumoćireagiratineovisnouodnosunaonoštoistapravilamogureći.53 Samim time,načeloneovisnostiuodvjetništvurazvilosekaojednoodnajznačajnijihnačelaodvjetničkestruketejenavedenoučl.2.Zakona o odvjetništvu,54čl.9.Kodeksa odvjetničke etike (dalje: Kodeks),55aliikaotemeljnonačelouodre-đenimmeđunarodnimaktimaodvjetničkeprofesijepoputOsnovnih načela odvjetničke etike IBA–e te Povelje o bitnim načelima europske odvjetničke profesijeCCBE–a.Istonačelomožeseshvatitijednimodtemeljnihosnovazapriznanjemodbijanjanatemeljuprigovorasavjestiuodvjetničkojstruciunas,aliiopćenito.Dovodeći ga u vezu s etikom, samKodeks je u nekoliko navrata doživioodređenekritikekakoonoštopropisujenijevezanouzetikuimoral,negoisključivouzpravo.Točnije,Kodekszabranjujeodređenestvaričijekršenjevrločestovodidodisciplinskeodgovornosti.56 U toj situaciji Kodeks ne pravi razlikuizmeđupravaimorala,povezujućitadvapojmaujednucjelinusu-protnupozitivističkojidejiodvajanjapravaodmorala:»Datietičkukonotacijučistopravnimpravilimaneznačidasutapravnapravilazaistapostalaetička.Etičkikodekstrebaregulirationoštoizlazi izvanpodručjapravapolazećiodnotornečinjenicedaonoštojepravnodozvoljenonemorabitimoralno.Kodeksodvjetničkeetiketre-baobibitivodiljauredovitomraduodvjetnikananačindabudekorektivizmeđuonogaštoimpravnenormedozvoljavajuionogaštodozvoljavaodređenomoralnoosjećanje.«57



Utomsesmislumožepostavitipitanjekojisuodvjetnicimoralni,akojine-moralni,odnosnokojiihtopostupciuobavljanjunjihovogposlačinemoral-nima,akojinemoralnima?Jedanodključnihelemenata razgraničenjamo-ralnihodnemoralnihodvjetnika leži ne isključivou samim radnjamakojeodvjetniciizvršavaju,većuonimstavovimakojistojeizatihradnji.58

§ 4.

Prema Ustavu Republike Hrvatske59čl.40.jamčiseslobodasavjestiivjeroispovijediislobodnojavnoočitovanjevjereilidrugoguvjerenja.Akosejam-čislobodasavjesti,takobisamopozivanjenasudsavjestitrebalobitiprizna-to gotovo svakoj profesiji. Sloboda savjesti daje svakome pravo da oblikuje i razvijamislinanačinkojimu jenajbliži,da seopredjeljuje zaodređenevrijednosti, i da u skladu s tim svojim opredjeljenjem djeluje. U društvu u kojemunemarađanjanovihidejapostojistalanrizikekonomskog,socijalnogikulturnognazadovanjatenoveikreativneideječineizuzetnovažanaspektrazvojaprava.60

Naprvipogledmožeserećikakojeodvjetnik,pristajućiobavljatisvojpoziv,pristao zastupati svaku onu stranku kojamu se obrati za pomoć, ali i onestrankekojesumudodijeljeneposlužbenojdužnosti.Toznačidasenebinimogaožalitidasuistazastupanjaprotivnanjegovojsavjesti.Međutim,samodvjetniktakođerjeosobakojaimasvaonapravakaobilokojadrugaosoba

49

Navodpreuzetiz:RamonMullerat,»Usklađi-vanjekodeksaodvjetničke etike«,Odvjetnik (2007) 3–4, str. 49–56, str. 49.

50

Nicolai Hartmann, Etika, preveo Marijan Cip-ra, Naklada Ljevak, Zagreb 2003., str. 71.

51

Usp. J.Črnko, »Opća razmatranja o odvjet-ničkojetici«,str.57–60.

52

Detaljnije se o ovome kao i konkretne slu-čajeve može vidjeti kod: Christine Parker,Adrian Evans, Inside Lawyers’ Ethics, Cam-bridge University Press, Cambridge 2007.,str. 110–119.

53

Adrian Evans, Assessing Lawyers’ Ethics: A Practitioners’ Guide, Cambridge UniversityPress, Cambridge 2011., str. 66. I ovdje se pokazujedaživotpravanijeteklogičkislijedpropisâvećiskustvoskojimsepravnaprofe-sija svakodnevno treba nositi.

54

NN09/94,117/08,50/09,75/09,18/11.

55

Naš jeKodeks donesen 1995. te je zajednos izmjenama i dopunama iz 1999. službenoobjavljen2007.godine(NN64/07).DopuneKodeksaodvjetničkeetikedonesenesu2008.godine (NN 72/08). Tekst Kodeksa dostu-pan je na: http://www.hokcba.hr/hr/kodeks

odvjetni%C4%8Dkeetike (pristupljeno: 17. 4. 2018.).

56

VišeopovezanostiKodeksaidisciplinskeod-govornosti odvjetnika u: Damir Juras, Leon Tauber, Anamarija Buzolić Mrklić, »Dis-ciplinska odgovornost odvjetnika«, Pravni vjesnik 30 (2014) 3–4, str. 239–257. Uvodno naovutemupreporučujemopoglavljeoobli-cimanormiranjameđuodvjetnicimakod:W.BradleyWendel,Professional Responsibility: Examples & Explanations, Aspen Publishers, NewYork2011.,str.1–8[usp.srp.prijevod:BredliVendel[BradleyWendel],Advokatska etika, preveoNovicaPetrović, JP»Službeniglasnik«,Beograd2011.,str.17–28].

57

D. Majstorović, »Kodeks odvjetničke etike–antinomijepravaimorala«,str.901.

58

T.H.Morawetz,»LawyersandConscience«,str. 386.

59

NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00,28/01,41/01,55/01,76/10,85/10,05/14.

60

Usp.ArsenBačić,Komentar Ustava Repub-like Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta uSplitu, Split 2002., str. 119.



te ako Ustav svakompojedincu jamči pravona slobodu savjesti, tako se iodvjetnikmožebeskompromisnopozivatinatopravo.Određeniautorinaglašavajusukobizmeđuprava,odnosnoonogobjektivnogtemoralakaosubjektivnog.TakopremaŠegviću, izkonstatacijeda jepri-govorsavjestimoralnadužnostpojedincaproizlazida istimoraprigovoritizbogneizdrživeunutarnjepotrebekojajeizazvanakolizijompravnenorme(kojunemožeprihvatiti)injegovogmoralnogsuda(religijskog,filozofskogi sl.) što ga dovodi u situaciju da taj konflikt riješi u korist svog morala. Bu-dućidajeljudskasavjestneograničena,iujednosubjektivna,pravnanorma,objektiviziranjemkriterijaudruštvenojzajednici,nastojiograničititusavjest(uslučajuprigovorasavjesti).Takosepojedinac,vezanozaprigovorsavjesti,nalaziupravnojsferi–onprihvaćailipristajenapravnusankcijutekakose,smoralnestrane,prigovaračsavjestinesmatraodgovornimjerjevođenmo-ralnomdužnošću,dolazidosituacijedapojedinacmožebitipravnokažnjen,alineikažnjennaautentičnimoralninačin.Moralnasankcijadjelujućiiznu-tra,uslučajuprigovorasavjesti,predstavljaautentičnusankciju–pojedincijesebinamećuuslučajudasuuodređenojsituacijipostupiliprotivnosvojojmoralnojdužnosti.61

Nopostojeioniautorikojisupokušavaliizjednačitipojampravaimorala.PremaLegradiću pravo je negacija negacijemorala, odnosnopotvrđivanjemorala na jednoj višoj razini.62 U toj hegelovskoj konstrukciji prije svega potrebnojepravokaoobjektivnoiograničenosvestinazajedničkinazivniksmoralomkaosubjektivnimineograničenim.Ovdjebinaprvumoglanastativelikadvojbajerakopodrazumijevamodajemoralsamoonoobjektivnoštodonosidržavatadaprigovorsavjestikaoslobodapojedincanebiuopćemo-gaopostojati.Nouovomslučajudržavaidonosiakt(uovomslučajuUstav) kojijamčislobodusavjesti,odnosnosamprigovorsavjesti.Ipak,ovdjeseustvarineradiisključivoovećnavedenomsukobupravaimo-ralajerpravnanorma,točnijeUstav, dopušta slobodu savjesti. Ako odvjetnik uložiprigovorsavjestijerneželiposlužbenojdužnostizastupatioptuženogzaratnezločine,takoseturadiounutarnjempravnomsukobu,odnosnosuko-buizmeđudvijenorme–onekojadopuštaprigovorsavjesti(Ustavkojijamčislobodusavjesti)ionekojanalažedaseneštomoraučiniti(Zakon o kazne-nom postupku63 izastupanjeposlužbenojdužnosti).Sdrugestrane,slobodasavjestineograničenajeisubjektivnateakoseovanormaUstavauodređenojmjerineograničiobjektivnim,takoneograničenoshvaćanjeprigovorasavje-sti,u»hobbesijanskom«pogledu,moževoditido»legalizacijeanarhije«.64 Natomjetragumoždaimišljenjekakosesvatko,patakoiodvjetnici,tkoseželipozivatinaslobodusavjestiisvojauvjerenja,»moranaprikladannačininavrijemerećikojisunjegovistavovi«.65

Premačl.27.Ustava,»odvjetništvokaosamostalnaineovisnaslužbaosiguravasvakomepravnupomoć,uskladusazakonom«.Čl.9.Zakona o odvjet-ništvudetaljnijenavodikakoje»odvjetnikdužanpružitipravnupomoćstran-cikojamuseobrati,asmije jeuskratiti samozbograzlogakojepropisujezakon,statutKomoreiKodeksodvjetničkeetike«.ŠtosetičeKodeksa, u njemu se eksplicite nigdje ne spominje pojam prigo-vorasavjesti.NoistipojamemaniraiznjegovakontekstauonomdijelugdjeKodeksgovoriodužnostiodvjetničkogpružanjapravnepomoći(čl.42),aliimogućnostiodbijanjapravnepomoći(čl.43).Pajetakoodvjetnikdužanpru-žitipravnupomoćstrancikojamuseobrati,adužanjeodnosnosmijeuskra-titipružanjezatraženepravnepomoćisamoizrazlogapropisanihzakonom,StatutomisamimKodeksom.Odvjetniktakođermožeodbitizahtjevstranke



zapružanjepravnepomoćisamozbogvažnihrazloga,npr.zbogpreoptere-ćenosti,zbogslabihizgledazauspjeh,zbognedostatkaposebnogiskustvautojgraniprava,zbogtogaštojeopćepoznatodajestrankasklonaobijesnomparničenju,zbognemoralnostirazlogaizkojihsepružanjepomoćitraži,nesposobnostistrankedaplatigotoveizdatkeislično(čl.43).Odvjetnikkojiosobnopoznajeprotivnustrankusmijeodbitizastupanjeprotivnje.Akojeipakpripravanpreuzetizastupanje,moraprijetogasvojustrankuupozoritinatopoznanstvo(čl.44).OdvjetnikkojemujeKomoraodobrilapružanjespeci-jaliziranepravnepomoćismijeuskratitipružanjeonihoblikapravnepomoćikojinepripadajunjegovojspecijalnosti(čl.45).U fokusu ostaje navedeni članak 42.Kodeksa i navođenje kako odvjetnikmožeodbitizahtjevstrankezapružanjepravnepomoćisamozbogvažnihrazloga,izmeđuostalog,zbognemoralnostirazlogaizkojihsepružanjepomoćitraži.Utomčlankuposrednoizvirepravonaprigovorsavjesti.Zarazlikuodliječničkeprofesije,uonojodvjetničkoj,aliiupravnojstruciopćenito,pri-govorsavjestinijedodatnorazrađivan,odnosnonisupropisanidetaljnimeha-nizminjegoveprovedbe.Nesumnjivojedasamprigovorpostojiunas,alinijeeksplicite propisan kako je to npr. u medicini ili vojsci.66 Njegove postavke emaniraju izvećnavedeneodredbeuKodeksu.AkojeUstavompropisanasloboda savjesti, tako bi ona trebala vrijediti u svakoj profesiji, kao što nas navodislučajzadarskogsucaŽeljkaRogićakojijezbogsvojesavjestiodbiosudjelovatiuraduizbornogpovjerenstvapriprovedbireferendumaobraku,ocjenjujućidasetimeugrožavajupravahomoseksualaca.Tajjeprigovorsa-vjestiuvažentejeonzamijenjendrugimsucem.67

Postavljasetadapitanjezaštoprigovorsavjestinijeeksplicitenavedenuod-vjetničkomzakonodavstvuiKodeksuiakonaprvipogledpostojesviuvjeti

61

Usp. sve ovo kod: S. Šegvić, »Legitimnostgrađanskog otpora – neki teorijski aspekti«,str. 191–192.

62

TakoLegradićpojašnjava:»Pravojenegaci-ja nemorala. Ako je dakle nemoral negacija morala (dobrog), a pravo negacija nemorala (zla),ondajepravonegacijanegacijemorala.To je dakle uspostavljanje dobra koje je bilo narušeno nemoralom.« – Rudolf Legradić,Sociologija prava, Naučna knjiga, Beograd1968., str. 38. Sličnoseovimizričajemslužii:Zvonimir Lauc, Moralitet – legitimitet – lega-litet: zbirka tekstova, Pravni fakultet Osijek, Osijek 2016., str. 19.

63

NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12,143/12,56/13,145/13,152/14,70/17.

64

Usp.PatrickLenta,»FreedomofConscienceand the Value of Personal Integrity«, Ratio Juris 29 (2016) 2, str. 246–263, str. 261, doi: https://doi.org/10.1111/raju.12126. Često sesmatrakako jeHobbes,kaozagovaračauto-ritativnedržave,jedanodglavnihzagovaračaminimalne primjene slobode savjesti.Među-tim, navedeno je mišljenje pogrešno protu-mačenozatoštosamHobbesnikadanijebioprotivnikslobodesavjestivećjenaglašavaoi

razvio posebnu distinkciju između privatnogaspekta savjesti i savjesti kao javnog fenome-na.Usp.JohanTralau,»HobbescontraLibertyofConscience«,Political Theory 39 (2011) 1, str. 58–84, doi: https://doi.org/10.1177/0090591710386698;usp.J.Rawls,Lectures on the History of Political Philosophy, str. 68–72.

65

Miroslav Filipović, »Sve više prigovora sa-vjestiuHrvatskoj«,Al Jazeera Balkans (31. 5. 2015.). Dostupno na: http://balkans.alja-zeera.net/vijesti/sveviseprigovorasavjestiu-hrvatskoj (pristupljeno: 29. 4. 2018.).

66

I Vrhovni sud Republike Hrvatske 2002. godi-neuobrazloženjupresude(Rev657/2002–2)zauzeojestavkojiotvorenoprovocirapitanjemogu li druge profesije osim vojničke uop-ćekonzumiratiovopravo:»Prigovorsavjestiizčl.47.UstavaRepublikeHrvatske(…)se(…)možepodnijetisamozaobavljanjevoj-ničkihdužnostiuoružanimsnagama«.

67

Marinko Jurasić, »SDPovski priziv savjesti Peđe Grbina«,Večernji list (8. 7. 2014.). Dostupno na: http://www.vecernji.hr/hrvat-ska/sdpovskiprizivsavjestipedegrbina949048 (pristupljeno: 17. 4. 2018.).

https://doi.org/10.1177/0090591710386698



zato?Razlog,izmeđuostalog,ležiukompleksnostiodvjetničkogpozivateodnosaodvjetnikasastrankama,aliiutočnoodređenimpreprekamakarakte-rističnimisključivozaodvjetničkuslužbuočemućebitiriječikasnije.Potrebnojenapomenutikakopotrebazaeksplicitnimnavođenjemprigovorasavjestinajvišedolazidoizražajakodzastupanjaposlužbenojdužnostigdjeje odvjetniku rješenjem određeno obavezno zastupanje određene osobe poslužbenojdužnosti.Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda68 (čl.6.,st.1)podpojampravičnostikaznenogpostupkaubrajai»…pravosvakogonogtkojeoptuženzapočinjenjekaznenogdjeladaimaodgovarajućevrije-meimogućnostzapripremusvojeobrane,tepravodasebranisamiliuzbraniteljapovlastitomizboru,aakonemadovoljnosredstavaplatitibranitelja,imapravonabesplatnogbranitelja,kadtonalažuinteresipravde.«69

Ovo posebno jamstvo okrivljenikove obrane kod nas je osim Ustavom (čl.29.)reguliranoičl.66.st.3.Zakona o kaznenom postupku u kojem stoji da ćese

»…akouslučajuobvezneobraneokrivljeniknijesamuzeoilijeostaobezbraniteljautijekupostupka,asamneuzmedrugogbranitelja,postavitćemusebraniteljposlužbenojdužnosti.Braniteljanaprijedlogsuda,državnogodvjetnikatepolicije,postavljapredsjedniksuda.Protivrješenjaopostavljanjubraniteljažalbanijedopuštena.«

Dobrojepitanjeprocesnenaravi,zaštosamažalbanijedopuštenajerbinjezi-nomdopustivostiodvjetnikmogaoistaknutiprigovorsavjestiokozastupanjaodređeneosobeposlužbenojdužnosti.Uovomslučajunemogućnostisticanjažalbenarješenje(aliinemogućnostsluženjapravnimlijekovima)upotpuno-stipriječipozivanjeodvjetnikanaprigovorsavjestiokozastupanjaposlužbe-nojdužnosti.Upravoovakvasituacijazahtijevadaiodvjetnikimapravonaprigovorsavjestijerzbogodređenihstvarikojesekosesnjegovimetičkim,odnosnomoralnimnačelimaneželizastupatiodređenuosobu,npr.zastupanjeoptuženogratnogzločinca.70

Istotako,određeniodvjetnicihtjelibiizbjećizastupanjeutakvimsituacijamazbogfinancijskeneisplativostijerpostupciposlužbenojdužnostizaodređeneodvjetnike ipak nisu financijski isplativi.71 Prigovor savjesti u takvoj situaciji mogaobidonijetifinancijskiboljitakzaodvjetnikekojinemajuprevišepred-metazazastupatiikojinisufinancijskistabilnikaodrugiodvjetnici.Financij-skistabilanodvjetnikmogaobisepozvatinaprigovorsavjestiupostupkuposlužbenojdužnostijersmatradabiistipredmetfinancijskipunovišemogaokoristitidrugimodvjetnicima,pogotovoonimmlađimakojisutekpostaliod-vjetnicima i otvorili svoje urede i koji nemaju toliko posla kao oni odvjetnici sdužimradnimstažem.Nadalje,prigovorsavjestiposrednoizvireiiznekihmeđunarodnihakataod-vjetničke etike.Međunarodno udruženje odvjetničkih komora (engl. Inter-national Bar Association – IBA) donijelo je 2006. godine Osnovna načela odvjetničke profesije.Zanimljivajesedmatočka–»Slobodaklijenata«–kojakažekako»jeodvjetnikdužanpoštivatislobodusvojihklijenatagledeodabi-raodvjetnikakojićeihzastupati,osimakotonijeusuprotnostisprofesional-nimpravilimailizakonom,odvjetnikimasloboduprihvaćanjailiodbijanjapredmeta«.Nopeta točka–»Interesiklijenata«–međuostalimkažeda jeodvjetnik»dužaninteresesvojihklijenatasmatratinajvažnijim,vodećiuvijekračunaosvojimdužnostimapremasuduiinteresimapravde,poštivanjuzako-nateuspostavljanjumoralnihstandarda«.72

Odnoseliseinteresipravdeiuspostavljanjemoralnihstandardakodpetetoč-keinamogućnostprimjeneprigovorasavjestikododvjetničkestruke?Tako-



đer,usedmojtočkipotrebnojetočnijedefiniratipojamprofesionalnihpraviladabisemogloznatimogulionabitiosnovazapriznanjempravanaprigovorsavjesti u odvjetništvu.VijećeodvjetničkihkomoraEurope (Council of Bars and Law Societies of Europe – CCBE) usvojilo je Povelju o bitnim načelima europske odvjetnič-ke profesijegdjesekaoosnovnanačelanavodei»nezavisnostodvjetnikaislobodaodvjetnikadapostupaupredmetusvojestranke«te»dostojanstvoičastodvjetničkeprofesije, integritet iugled svakogodvjetnika«.73 Sloboda odvjetnikatrebalabiznačitidaonsambirahoćeliilinećezastupatistrankuuodređenompredmetu,odnosnodamožeiodbitizastupanjestrankeuistompredmetu ako smatra da bi to naškodilo njegovu integritetu i ugledu, ali i dostojanstvu i časti odvjetničke službe općenito.U tom smislu, ovo nače-loimpliciraprigovorsavjestinaposredannačin,nenavodećigaeksplicitno,negodajućiosnovnetemeljezanjegovuprimjenuupraksi.Akobiodvjetnikuistinuodbiozastupatistrankuzbograzloganavedenihuovomnačelu,radilobi se o prigovoru savjesti.

§ 5.

Nadalje,govorećiukaznenopravnimokvirima,jednaodglavnihdvojbikojase javljakodpitanjaprimjenjivostiprigovora savjestiuodvjetničkoj strucijestpitanjepretpostavkenedužnosti.Pretpostavkanedužnostiustavnojena-čeloitemeljnonačelonašegkaznenogpostupkatesamapretpostavljenane-dužnostpostajekonačnoutvrđenjekadsenedokažesuprotno,tj.krivnja,itapretpostavka ne obori.74 Prema našem Ustavu»svatkojenedužaninitkoganemožesmatratikrivimzakaznenodjelodokmusepravomoćnomsudskompresudomneutvrdikrivnja«(čl.28.).PremaZakonu o kaznenom postupku »sudće izrećipresudupokojojseoptuženikoslobađaodoptužbe: (1)akodjelozakojeseoptužujepozakonunijekaznenodjelo,(2)akoimaokolnostikojeisključujukrivnju,i(3)akonijedokazanodajeoptuženikpočiniodjelozakojeseoptužuje«(čl.453.).

68

NN, MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05,1/06,2/10.

69

Oovoj temimože se više vidjeti kod:Ana-marijaKvaternik,»Obranaposlužbenojduž-nosti: formalnaobrana ili formalnost?«,Hr-vatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2006) 2, str. 1079–1114.

70

Navodno je tako 2015. godine više splitskih odvjetnikaodbilozastupatiposlužbenojduž-nostiosumnjičenogzaratnezločineuHrvat-skojDraganaVasiljkovića.Neki su hrvatskiodvjetnici2011.godineodbilizastupatipredsudovimaipolitičkestranke»zbognepremo-stivih razlika«odnosno»zbogpreuzetihob-veza«.U Indiji su, primjerice, 2013. godinečlanovijedneodvjetničkekomore(njihdvijeipol tisuće)zajedničkiodbilibranitipočini-telje silovanjau južnomNewDelhiju što jeizazvalopodijeljenereakcije.Postojedakako

iodvjetnicikojismatrajukakojenužnoodvo-jiti moralnost od profesionalnosti, osobito u slučajevima»poslužbenojdužnosti«.

71

Premačl.1.Pravilnika o visini nagrade od-vjetniku određenom za branitelja po službe-noj dužnosti (NN 101/12), »nagrada za radodvjetnika za obranu po službenoj dužnostiodređujeseuvisiniod30%odnagradezaradkojabiodvjetnikupripadalazapojedinerad-nje u postupku po Tarifi o nagradama i nakna-ditroškovazaradodvjetnika(NN148/09)«.

72

Navodipreuzetiiz:R.Mullerat,»Usklađiva-njekodeksaodvjetničkeetike«,str.53.

73


74

MartaVidakovićMukić,Opći pravni rječnik, Narodne novine, Zagreb 2006., str. 897.



Ako seodvjetnikuzapomoćobratiosobakojajebilapripadnikparavojnihsnagazavrijemeDomovinskogrataioptuženazaratnizločin,njegovobipo-zivanjenaprigovorsavjestiujednurukumoglokršitinačelopretpostavljenenedužnostijerodvjetnik,naprvuruku,donosivlastitiosudopočiniteljevojkrivnjitegasamostalnouodređenomsmisluproglašavakrivimprijesamogsudakaonadležneinstitucijesudbenevlasti.Samimtime,pretpostavkane-dužnostipredstavljajednuodglavnihpreprekazaprimjenuprigovorasavjestiuodvjetničkojstruciukaznenopravnimpostupcima.Međutim,sdrugestrane,akoseodvjetnikuobratiosobaiznavedenepraksetadasenemoranužnoraditiotomedaodvjetnikdonosivlastitisudosamojkrivnjipočinitelja.Naime,nebiliodvjetniktrebaoimatipravoodbitizastu-panjenavedeneosobenezatoštosmatradajeonakrivazapočinjenodjelovećzatojerneželizastupationuosobukojajebilačlanoružanihpostrojbikojesučinileprotupravneradnjepremaRepubliciHrvatskoj?Analognona-vedenomslučaju,umedicinibibilasituacijaliječnikakojisepozivanapri-govorsavjestijerneželiliječitivojnikakojijebioilijestčlantuđihoružanihpostrojbikojesutakođerčinileprotupravneradnjepremahrvatskomnarodu.Presumpcijanedužnostineznačidaseosobu,premdajesenemožesmatratikrivomzakaznenodjelo,nebismjelosmatratioptuženomilinepravomoćnoosuđenomiliuzetiuobzirčinjenicudaseoptuženailinepravomoćnoosuđenaosobanalaziuzatvoru.75Tesečinjenicenemoguzanemaritiiuzimajuseuobzirprilikompolitičkihimenovanjailiobavljanjaodređenogtipaposla(pri-mjericenastaveilirevizorskedužnosti),amožeseiprimijenitikodkonceptaprigovora savjesti u odvjetništvu.76 Sukladno tome i u ovom slučaju samaoptužbaimaodređenutežinutemeljemkojebisemogaoprimijenitiprigovorsavjesti.KonceptprigovorasavjestiuodvjetništvutrebaobisedodatnorazraditijerječinjenicadaizKodeksaemanirapravonaprigovorsavjesti,doksumehaniz-miprovedbepriličnoslaborazrađeniiličakgotovoupotpunostizanemareni.Odvjetništvokaogrananijejedinaslužbaukojojpostojedvojbeikontroverzeokopriznanjapravaodbijanjanatemeljuprigovorasavjesti.Umedicinionetakođerpostoje,nobezobziranatokonceptprigovorasavjestiprimjenjujeseumedicinitejeeksplicitenavedenčakunekolikomedicinskihzakona.Nadalje, ako Ustav kao temeljni akt regulira pravo na slobodu savjesti tada biiostalizakonivezaniuzodvjetništvotrebalidodatnorazraditiistikonceptkakobise iodvjetnicimanesmetanoomogućilopravonaprigovorsavjestiteidanjegovomprimjenomupraksinebinastajaliproblemizbogtrenutnenerazrađenostiokomehanizmaprimjene.Jedan od glavnih problema koji u potpunosti sprječava primjenu institutaprigovorasavjestitičesezastupanjaposlužbenojdužnostitenemogućnostiisticanjažalbena rješenjeozastupanjuposlužbenojdužnosti.Postavljasepitanjezaštoisticanježalbeodvjetnikanarješenjeopostavljanjubraniteljaposlužbenojdužnostinijedopušteno.Njezinimbiisticanjemodvjetnikmogaoizrećivlastitiprigovorsavjestiokozastupanjaodređeneosobeštomuprematrenutnomzakonodavnomokvirunijeomogućenokodzastupanjaposlužbe-nojdužnosti.Također,istajesituacijaikodgrađanskopravnihstvarikodpružanjabesplatnepravnepomoćigdjejeodvjetnikdužanzastupatiosobukojamujedodijeljenatenemapravoodbitizastupanjepasamimtimenitipozvatisenaprigovorsavjesti,osimzakonompredviđenimrazlozimaodkojihnijedannijevezanuzprigovorsavjesti,odnosno(ne)moralnostrazloga.77



Iugrađanskopravnimstvarimamogusedogoditisituacijeukojimaseklijentobraćaodvjetniku sa zahtjevomkojegodvjetnikmožeprocijeniti nemoral-nim.Teškoće s isticanjem prigovora savjesti leže u činjenici odvjetnikoveobvezedazastrankuostvarinajboljirezultat.Npr.tijekomobraneoptuženikaoptuženogzasilovanjegdjeoptuženikododvjetnikazahtijevasačinjavanjefiktivnihugovoraradiuklanjanjaimovinesasvogimenailipakradioptereće-njaplaćeiimovinenepostojećimobvezamakakobiseuposebnompostupkuzanaknadušteteizbjeglaobvezaoptuženikazanadoknadomšteteoštećenojstrani.Utakvimsituacijamaodvjetnikznakojesunamjerenjegovestranketedaseutakvojsituacijiradiofiktivnimugovorima.Pitanjejepraktične,aliiteorijskenaravimoželiseodvjetnikutakvimsituacijamapozvatinaprigovorsavjesti jer sam prigovor nije predviđen kao odvjetnikovo pravo u takvimsituacijama.OnoseposrednomožeizvoditiizKodeksaipravaodvjetnikadaodbijezastupanjezbognemoralnostirazlogaizkojihsezastupanjetraži,alijeonoukolizijisodvjetnikovomobvezomdazastrankukojamuseobratiostvarinajboljimogućirezultat.No jednoodglavnihnačelaobveznogprava jestupravonačelosavjesnostiipoštenjakojejereguliranočl.4.Zakona o obveznim odnosima.78 Ono nije novinaupravutejeprisutnojošodrimskogpravagdjeseizrekomioborivompredmnjevom bona fides praesumitur smatralodaodređenaosobapripostan-ku,promjeniiliprestankuodređenogpravnogodnosapostupaudobrojvjeri(bona fide),tj.sukladnonačelusavjesnostiipoštenja.79 Po svojem porijeklu, tojenačelouosnovimoralnopraviloosavjesnomipoštenomdjelovanjukojeupravuznačibranutendencijamazlouporabeprava,korekcijukrutostipoje-dinihnormi, izvornekihdopunskihobvezaza sudionikeobveznihodnosa,ukratko,omogućujemoralizacijuihumanizacijuobveznihodnosa.80

Samim time, ne bi li odvjetnik imao pravo na prigovor savjesti u situacijama gdjestrankaodnjegazahtijevasastavljanjeonihispravakojesunasamomrubu legalnosti i sasvim uvjerljivo nemoralni. Npr. sastavljanje ugovora pre-makojemjednaodugovornihstranaustanjunuždepreuzimatzv.»zelenaš-kuobvezu«kojaseogledaukršenjujošjednogodglavnihobveznopravnihnačela–načelajednakevrijednostičinidaba(previsokaprovizija,previsokakamataisl.).Akojeodvjetnikupoznatsčinjenicomdanjegovozastupanjeuključujeoneradnjekojekršeosnovnanačelazakona,asamimtimeimoraldruštvakakojetonavedenoučl.2.Zakona o obveznim odnosima, postavlja sepitanjenebilimutrebalobitiomogućenoidopustivopravonaisticanjeprigovorasavjestisobziromnasamratio legisnavedenogzakona!?

Zaključno

Ovimsmoradomželjeliponovnoistaknutivažnostjednogodtemeljnihljud-skihprava–slobodesavjestiiiznjegaderiviranogpravanaprigovorsavjesti– kao nužne (ne uvijek političke ali zato uvijek nenasilne) korektive kako

75

Branko Smerdel, Ustavno uređenje europske Hrvatske, Narodne novine, Zagreb 2013., str. 311.

76

Ibid.

77

Primjericečl.7.Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći(NN143/13).

78

NN35/05,41/08,125/11,78/15,29/18.

79

Marko Petrak, Traditio iuridica, sv. 1, Regu-lae iuris, Novi informator, Zagreb 2010., str. 34.

80

PetarKlarić,MladenVedriš,Građansko pra-vo, Narodne novine, Zagreb 2012., str. 380.



suvremeneliberalnedemokracijetakoinjezinogpravnogsustava.Timvišeštoobaovapravačinesvojevrsnilimeskojunidržavanipravonebismjeliprekoračiti,aštoseipaknetakorijetkodogađa,baremkadajenašapravnakultura u pitanju.Radukazujenaispravnosttezekakojesavjestvišenegotrn–onajebodežu čovjekovu duhu.Niti u liberalnoj ustavnoj demokraciji, obilježenoj plu-ralizmom različitih religijskih,moralnih i etičkih utemeljenja i tumačenja,nije zapravo ništa drugačije.To semožda osobito vidi u situacijama kadasesavjestizravnosuprotstavljaizričitim(pravnim/legitimnim)naredbamaili,pak,očekivanjimadruštvaupućenihpravnojprofesijiucjelini.Uočavasesvasloženosttogodnosaizmeđupravaisavjesti,izmeđujavne(političke)obvezeiprivatnograzumijevanjadobra,odnosnoonogaštojeispravnoilineispravno(u)činitimeđupravnimprofesionalcimaodkojih seočekujedaćeuvijek ibezrezervnostatinastranuonogprvog.Bezobziranatoštoseslobodasavjesti jamčiUstavom svima, pravna pro-fesijanerijetkosenalaziunemogućnostikonzumacije jednogod temeljnihljudskihpravasuvremenogdemokratskogdruštva.OvimsmoradomizmeđuostalogaobuhvatilipoimanjeetikeietičnostikakogarazumijevaKodeks od-vjetničke etike,izčegajevidljivonesamodapravniprofesionalcineminovnomoraju donositi duboko kolebljive moralne odluke nego i da im Kodeks u tomečestoputanepružaadekvatnesmjernice.Uočilismoteistaknulinekeosnovepriznanjaprigovorasavjestimeđuodvjetnicimaunutarnašepravnekulture, iako i dalje ostaje neprijepornom činjenica da u pravnoj profesijiopćenitoprigovor savjestinijedodatno razrađivan,odnosnonisupropisanidetaljnimehanizminjegoveprovedbe, što i predstavlja jednuod temeljnihmanjkavosti našeg pravnog sustava, samim time i naše pravne kulture. Tim se sustavom značajnije bavimodok govorimoo preprekama kod primjeneprigovorasavjestiunutarpravničkeprofesijesazaključkomdabisekonceptprigovorasavjestiupravnojprofesijisvakakotrebaododatnorazraditijerječinjenicada izKodeksaemanirapravonaprigovor savjesti,doksumeha-nizminjegoveprovedbepriličnoslaborazrađeniiličakgotovoupotpunostizanemareni.Tonasinetrebačuditiobziromnamarginalizacijupozicijeetikeusuvremenomživotu,paondaiuprofesionalnomživotuodvjetnika,sudacai drugih pravnih profesionalaca.AmoždajejednostavnoHabermasupravukadatvrdidatradicionalneetikenemoguobuhvatitisvedimenzijemodernihdruštavaizrazlogaštopotječuizjedne druge povijesne konstelacije.81Suvremenajeetičkakonstelacijauobli-čenaupojmu»privatizacijemoralnihuvjerenja«zbogčegaipravoupadauzamkudaizgubisvojuvezusetikomtepopriminekuvrstuetičke neutralno-stičimesedovodiupitanjenjegovafunkcijazaštite.UtombismosesmislumoglisložitistvrdnjomAraminija82kakojepresudnačinjenicazapravotadaetikamoraostatisastavnidiopravausmislunužnostiaksiološkogsadržajakaotemeljacivilnogazakonodavstva.Ukonačnici,daparafraziramosociolo-gaNiklasaLuhmanna,miimamopravobitipojedinacizistograzlogakao što postojimo. Prema tome, savjest pojedinca, pa makar on bio i pravni profesio-nalac,jestpravokojenesmijeprijećinidržavanipravnisustav.



Josip Berdica, Tomislav Nedić

Conscientious Objection and Legal ProfessionCritical Review about Legal (Lack of) Culture

AbstractThe paper deals with the critical questioning of the relation between legitimate imposed le-gal obligations and the rights to refuse these obligations based on the right of the freedom of conscience, i.e. conscientious objection. The critical perspective that is applied to conduct the questioning is a legal profession because, in Croatian legal culture, there is no articulated an-swer to the question of how to reconcile these two obligations within the legal profession. The paper draws on the comprehension of John Rawls’s theory of conscientious objection since it is a systematic analysis of justice that shall submit subjective understanding of the good (con-science) to the principle of right (legitimate imposed obligation). In practice, the focus is on the grounds for acknowledging conscientious objection among lawyers as well on the obstacles to exercising this right.

Key wordsconscientiousobjection,JohnRawls,legalculture,legalprofession,lawyers

81

Usp.HotimirBurger,»KrizaetikeumoderniiHartmannovaetika«,u:N.Hartmann,Etika, str. 801–802.

82

Usp. M. Aramini, Uvod u bioetiku, str. 73.

josip berdica,¹ tomislav nedić²bib.irb.hr/datoteka/1015242.prigovor_savjesti.pdfstudije izvorni...

Documents