jedra boke - museum maritimum jul avgu… · jene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine ......

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Jul-avgust 2012.

Ove godine Pomorski muzej CrneGore u Kotoru slavi veliki jubilej,

60 godina postojanja. Muzej je nas-tao iz zbirke bratovštine Bokeljskemornarice1880. g. U pravi muzejprerastao je 1952. g. kada je upalati Grgurina, dobio svoje mjesto.Za svoje pregalaštvo Muzej je do-bio više priznanja, a poslednje jeNagrada 44. Međunarodnog sajmaturizma u Novom Sadu kao najboljakulturna institucija u pružanju turi-stičke usluge u Crnoj Gori.

Želimo da jubilej dostojno obil-ježimo. Programi koje smo osmisliliza svaki mjesec, podijeljeni u trisegmen ta. Prvi segment su među -narodne izložbe kojima želimo daugostimo drage saradnike i prijatel-je sa prostora bivše Jugoslavije.

Drugi segmet se sastoji od orga-nizovanja izložbi iz našeg i fundusasrodnih institucija. Izdvajamo izlo žbukoju ćemo organizovati na dannašeg rođendana 10. septembra,Zavjetni darovi kotorske Biskupijeod XVI do XXI vijeka.

Naša misija je da promovišemosve ono što je vezano za Muzej iljude koji su od pera i znanja izato je koncept trećeg segmentapisana riječ.

Prvi put u istoriji muzeologije bi-će potpisana i povelja o bratim -ljenju dva muzeja, riječkog i kotor-

skog muzeja.

U okvirU JUBiLEJA 60. GoDiNA rADA PoMorSkoG MUZEJAPrEDSTAviLi SMo NovU kNJiGU Prof. Dr ANToNA SBUTEGE

Ljudi iz BokeUorganizaciji Pomorskog muzeja Crne

Gore Kotor i Ekumenskog centra DonBranko Sbutega u petak uveče, 24. avgus-ta, promovisana je knjiga pod nazivomLjudi iz Boke, autora prof. dr AntunaSbutege, ambasadora Crne Gore uVatikanu, velikog i dragog prijateljanašeg Muzeja. Izuzetno posjećena promo-cija ovog djela održana je u crkvi SvetogNikole na Prčanju, kao dio cjelogodišnjeproslave 60. godišnjice postojanjakotorskog Pomorskog muzeja. Pomorskimuzej Crne Gore i Ekumenski centar DonBranko Sbutega su istovremeno i izdavačiove knjige.

Dijelo, koje je prof. dr Antun Sbutegeposvetio roditeljima Krstu i Olgi, opisujeličnosti iz različitih epoha, koje su na nje-govo sazrijevanje,ostavile naročiti ustisak -Vila Alkima, Kadmo iHarmonija, Teuta,Andrea Saraceni,Nikola i ostali Buća, FraVito Kotoranin, LovroDobričević, BlaženiGracija, AndrijaPaltašić, LodovikoPaskvali, BlaženaOzana, Jeronim Bisanti,Andrija Zmajeviić,Tripo Kokolja, VickoBujović, MarkoMartinović, PetarŽelalić, Vojinovići,Zanovići, Viskovići, IvoVisin, Sv. LeopoldMandić, Ivo Brkanović,Viktor Vida, VaskoLipovac, don BrankoSbutega.

Knjiga ima 364 stran-ice, sa preko 30fotografija autora mrStevana Kordića.Predstavili su je najprije

don Ivo Ćorić, župnik Prčnja, zatimdirektorica Pomorskog muzeja mr.Mileva Pejaković Vujošević, a potom iprof. dr Milenko Pasinović. Na kraju jeo svom djelu, s puno neposrednosti, govorio sam autor.

Program u crkvi Svetog Nikole vodio jedon Ivo Ćorić, a u muzičkom dijelu progra-ma izuzetno inspirativno nastupila jesopran Marijana Šovran. U brojnoj publicisu bili mnoge ugledne ličnosti crnogorskogi kotorskog kulturnog i javnog života, ameđu njima i princ Nikola Petrović, min-istar kulture Branislav Mićunović i min-istar saobraćaja i pomorstva AndrijaLompar, gradonačelnica Kotora MarijaĆatović, te generalni konzul RepublikeHrvatske u Crnoj Gori Božo Vodopija.

Prof. dr Antun Sbutega govori o svojoj knjizi

Foto

gra

fija

: D. Br

da

r

2 Jedra Boke - jul-avgust/2012.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Jul-avgust 2012. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: [email protected]

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene na

te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,

zanatlija, državnika i diplomata, posredni-ka između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke

crNoGorSki MiNiSTAr kULTUrE U NAŠEM MUZEJUPriMio PrvoG vioLoNČELiSTU SviJETA

Micunovic sa Majskim u salonu Florio

M inistar kulture Crne Gore Branislav Mićunović je 18. jula u salonu Florio našegmuzeja primio poznatog violončelistu, maestra Mišu Majskog. Poslije srdačnog raz-

govora ministar Mićunović je prvom violončelisti svijeta darivao monografiju o Crnoj Gori.Direktorica Pomorskog muzeja je tom prilikom harizmatičnom violončelisti poklonila mono-grafiju Prčanj, osavremenjenu verziju djela don Nika Lukovića u izdanju našeg muzeja.

PoČETkoM JULA iZ AUSTrALiJE U NAŠ MUZEJ STiGLo 50PrEDMETA UMJETNiČkE iLi ANTikviTETSkE vriJEDNoSTi

Nesebican dar gospode Nade Radimir

Početkom jula u Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru stigla je izuzetno vrijedanpoklon iz daleke Australije - 50 predmeta umjetničke ili antikvitetske vrijednosti

koje je našem muzeju i svom zavičaju darivala gospođa Nada Radimir, potomakpoznatog bratstva Radimir i nekadašnji žitelj našeg grada. Iz Australije su nampristigli portret Petra Smekje, dvije primorske škrinje, sekreter, lampe i bibliotekaod stotinu vrijednih knjiga. Osamdesetdvogodišnja Nada Radimir je davno otišla izzavičaja, ali nije zaboravila svoj kraj. Drago nam je što je baš naš muzej prepoz-nala kao instituciju koja zna da cijeni i čuva starine. Zahvalni smo gospođi Radimirna ovom nesebičnom poklonu i ovim putem izražavamo naše veliko divljenje za njenplemeniti gest. Pomorski muzej u Kotoru biće pravi dom njenim starinama.

Fotografije darivanih predmeta objavićemo u septembarskom broju Jedara Boke.

Kontroverze o Statutu MuzejaPomorski muzej Crne Gore dobio je 5. jula u pismenoj formi od Ministarstva kulture

naše države pozitivno mišljenje na Statut naše institucije. U ovom dokumentu, koji jepotpisao ministar kulture Branislav Mićunović, navodi se da Ministarstvo kulture„nema primjedbi na dostavljeni Statut“.

„Statutom Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore… na odgovarajući načinuređena su sva pitanja koja su predviđena članom 18. stav 1. Zakona o kulturi (Sl. ListCG, br.49/08), kao i druga pitanja koja su od značaja za organizaciju i radPomorskog muzeja“, navodi se u dokumentu Ministarstva.

Nakon toga, 18. jula, u naš muzej su stigla četiri primjerka usaglašenog tekstaStatuta, bez bitnih izmjena sadržaja na koji je Ministarstvo dalo mišljenje bez prim-jedbi, sa molbom da ih u što kraćem roku potpiše predsjednik Savjeta Muzeja, kakobi Statut mogao biti proslijeđen Vladi Crne Gore na davanje saglasnosti.

Međutim, 30. avgusta iz Ministarstva je u naš muzej naknadno stigao zahtijev dase iz usaglašenog teksta Statuta, briše član 19. kojim se uređuje pitanje izboradirektora Muzeja, uz kratko obrazloženje da će se to pitanje urediti aktom o siste -ma tizaciji i sa uputstvom da izmjenjen tekst potpiše predsjednik Savjeta. Zahtjev smoproslijedili predsjedniku Savjeta Muzeja akademiku dr Radoslavu Rotkoviću koji jeocjenio da se radi o dva različita teksta Statuta, te da on ovaj drugi ne može pot-pisati a da o tome svoj stav ne zauzme Savjet Muzeja. U internoj konsultaciji sačlanom Savjeta prof. dr Marijom Radulović, doktorom pravnih nauka, takođe jezaključeno da se o inicijativi Ministarstva mora izjasniti Savjet pošto se tom inicija-tivom bitno mijenja sadržaj prethodnog teksta Statuta. Ocjenjeno je i da o svemumora biti obaviješena gradonačelnica Kotora Marija Ćatović.

Direktorica našeg muzeja sa maestrom Majskim; Majski (lijevo) i Mićunović (desno) u salonu Florio našeg muzeja

´´

Foto

gra

fije

: S. D

ab

inov

ić

3Jedra Boke - jul-avgust/2012.

Kao i nekoliko minulih ljeta i protek-log jula i avgusta terasa našeg

Pomorskog muzeja bila je pozornicaraznolikih događanja, a prije svegaonih povezanih sa održavanjem KotorArta, ljetnjeg kotorskog umjetničkog fes-tivala. Prvi događaj, odnosno koncertpod nazivom Veče kamerne muzike, naprepunoj terasi održan je 2. jula uokviru III Festivala gudača koji je orga-nizovala kotorska Škola za osnovno isrednje muzičko obrazovanje VidaMatjan. Koncert je počeo u 21 sat.Nastupale su Milena Vuković – violina,Vedrana Rašović – violina i MirjanaJovanović – viola.

Nakon toga je 7. jula na terasipalate Grgurina na konferenciji za nov-inare najavljen početak održavanja fes-tivala Don Brankovi dani muzike Kotor,koji je počeo 13. jula u 21 sat na trguispred katedrale Sv. Tripuna.

Na konferenciji za novinare održanoj19. jula autorski, glumački i koprodu-centski tim predstavio je prvu ovogodišn-ju pozorišnu premijeru Kotor Arta - pred-stavu Leda koju su Kotorani i njihovi gosti

bili u prilici da premijerno vide istogdana (22h) u krugu Stare livnice.

Umjetnički direktor Kotor Arta PaoloMađeli 26. jula je na konferenciji zanovinare takođe na terasi Pomorskogmuzeja najavio održavanje u Perastu11. Međunarodnog festivala klapa kojije prvi put održan u okviru Interna cio -nal nog festivala Kotor Art.

Povodom početka segmenta KotorArta posvećenog arhitekturi pod nazivomKotor APSS 4. avgusta u istom prostoruje održana konferencija za novinare.

Direktor Crnogorskog narodnogpozorišta (CNP) Janko Ljumović govo-rio je 7. avgusta na konferenciji za nov-inare u Pomorskom muzeju Crne Gore odrugoj ovogodišnjoj premijeri Kotor Art-a, predstavi Egzistencija, autorskog pro-jekta Radmile Vojvodić.

Naša terasa je 9. avgusta bila jemjesto održavanja konferencije za novi -nare na kojoj je najavljena treća premi-jera Kotor Arta. Riječ je o predstaviGuliver u režiji Petra Pejakovića idramatizaciji Dejana Đonovića, pomotivima romana Guliverova putovanja

Džonatana Sfifta. Predstava je održanau kotorskoj luci u nedjelju 12. avgusta.

Povodom početka održavanja Pjace odfilozofa, sedmog i ujedno posljednjegsegmenta 4. Međunarodnog festivalaKotor Art na terasi Muzeja 10. avgustaodržana je posebna konferencija zaštampu. Pjaca od filozofa počela je pre-davanjem i promocijom knjige DeklaracijaAntonija Negrija jednog od najvećihpolitičkih mislilaca današnjice, dok su 12.i 13. avgusta održana dva pozorišnakomada iz njegove Trilogije kritike: Čovjekkoji se smije (kritika politike) i Renco parti-zan (kritika oružja).

Istog dana na našoj lijepoj terasiodržana je i završna konferencija zamedije Kotor Arta, na kojoj su sumiranidometi ovogodišnjeg izdanja fastivala.

teRaSateRaSa

Za muziku i Kotor art

Uporodičnoj kapeli crkvi Svetog Mihovila u Dobroti 12. jula je otvorena stalna etno izlož-ba dobrotskih starina zbirke Zorana Radimira, živog potomka jednog od najzaslužnijih

dobrotskih bratstava. Bratstvo Radimir ostavilo je duboke tragove u istoriji i kulturnom stvar-alaštvu Boke, počev od 1582. godine, njegovog prvog pominjanja, preko čuvenih pomoracazaslužnih potomaka koji nastavljaju tradiciju čuvanja kulturnog nasljeđa.

U ovoj zbirci našeg sugrađanina i dragog prijatelja Pomorskog muzeja nalaze sevrijedni predmeti porodične zbirke iz perioda od 16. do 20. vijeka, komadidobrotske čipke, stari alati, posuđe, muzički instrumenti, nošnje, stari pomorski instru-menti, karte i religijski predmeti. Postavku je inače uredila direktorica našeg muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Ovom izložbom želim predstaviti bogato etnografsko nasljeđe moje porodice kroz kolekciju

raznih predmeta koju sam sakupljao, konzervirao i restaurirao u jednom dužem vremenskom perio-

du. Bilo je teško u ovom malom prostoru crkve Svetog Mihovila opredjeliti se za izbor predmeta

koji će biti izloženi ali u tome su mi pomogli etnolozi Pomorskog muzeja. Ovom izložbom želim da

u turističkoj sezoni predstavim nasljeđe i predmete koji su bili u svakodnevnoj upotrebi u Dobroti i

Boki - kazao je Zoran Radimir.Izložbu je otvorio prof. dr Milenko Pasinović. Na ponti ispred kapelice šoto voće zapje-

vala je klapa Bokeljski mornari, a poetsku notu uz svoju pjesmu Tratamenat u Bokeške kućegovorila je pjesnikinja Dubravka Jovanović.

ETNoGrAfSkA ZBirkA ZorANA rADiMirA

Muzej u porodicnoj kapeli

Nastup gudačkog tria

BaštiNaBaštiNa

Zoran Radimir (lijevo) i klapa Bokeljski mornari; Crkvica Svetog Mihovila na otvaranju zbirke Foto

gra

fije

: Ra

dio

DU

XFo

tog

rafi

ja: S

. D

ab

inov

ić


Oknjizi Ljudi iz Boke najprije je govoriladirektorica našeg muzeja mr Mileva

Pejaković Vujošević koja je rekla da je ovodjelo autor posvetio roditeljima Olgi iKrstu i potom ukazala da nije slučajnostšto se promocija knjige, održava u zdanjucrkve Svetog Nikole sa početka 18. vijeka.

Nije slučajnost da je to knjiga Ljudi iz

Boke jer je nju napisao prvi susjed ovog

zdanja, sugrađanin ovog pomorskog gni-

jezda, uvaženi diplomata, publicista i

iznad svega zaljubljenik u njegovu Boku

prof. dr Antun Sbutega, kazala jeVujošević, dodavši, između ostalog, daljudi u kotorskom Pomorskom muzejuovom knjigom željeli da pokažu i dokažu

da naša institucija nije samo vizuelni i

duhovni čuvar minulih epoha, već institu-

cija koja poklanja veliki značaj pisanoj

riječi, jer je pisana riječ trajan dokument

kojeg treba ostaviti pokoljenjima koja

ostaju i poslije nas.

Govoreći potom o Sbuteginom dijeluprof. dr Milenko Pasinović najprije jepodsjetio da prostor, koji nosi nazivBoka Kotorska, dužinom svoje obaleparticipira sa svega 0,69 odsto u ukup-noj dužini obala Sredozemlja, a daipak predstavlja svojevrstan fenomen,jer je učestvovala u gotovo svim važni-jim zbivanjima na prostoru Mediterana,te da su ta zbivanja djelo ljudi, kao što

su mnogi ljudi postali poznati kao

proizvod tih zbivanja.Čitajući knjigu prof. dr Antuna Sbutege,

imao sam utisak da sam u ruci imao istori-

ju Boke Kotorske, prikazanu na jedan oso-

bit način, kroz legende, biografije poz-

natih ličnosti, reprezenata jednog vreme-

na, koji su to vrijeme obilježili svojim djeli-

ma kao dobrotvori, sveci, pomorci, učitelji

pomoraca, graditelji, političari, ratnici,

književnici, štampari, umjetnici, svećenici,

ali i poneki kao avanturisti, hazarderi ili

nasilnici – rekao je Pasinović.On je naveo da je autor u knjizi obuh-

vatio ličnosti od ilirskog perioda dodanašnjih dana ocjenivši da ni legenda,kao što je ona o Vili Alkimi, kada je riječo Boki nije priča bez dokaza, te da imapotvrdu u stvarnosti, konkretno u lokacijiKotora po savjetu Alkime, vezivanju nje-gove sudbine za more, kao i ona oKadmu i Harmoniji, koja ukazuje na ranuvezu Boke Kotorske sa pojedinim zemlja-ma na obali Mediterana.

Kao što nijesu bez dokaza tragovi

Ilirske prijestolnice Risna u doba Teute,

jedne od 26 izabranih Ijudi iz Boke. Pa, ni

ona, koja govori o nevremenu zbog kojeg

se sklonio jedrenjak sa moćima Sv.

Tripuna, na ulazu u Boku Kotorsku, sve

manje liči na legendu jer je, to bila prilika

da, kotorski plemić Andrea Saraceni,

otkupi moći ovog sveca i prenese ih u

Kotor, za čiji se dolazak vezuje nastup

Bokeljske mornarice i njeno datiranje 809.

kao i početak gradnje prvobitne crkve

posvećene Sv. Tripunu, rekao je poredostalog Pasinović.

On je ukazao da Boka nije samo prih-vatala već da je i emitovala mnoge kul-turne tekovine pa je podsjetio na neko-liko umjetničkih imena koja su obilježiliperiod romanike, renesanse, gotike ibaroka, a čija djela nisu ostajala samo ugranicama Boke. Takođe je dodao daBokelji, nijesu samo sticali slavu napodručju Boke Kotorske i da su seproslavili u mnogim situacijama u kojimase rješavala politička, i ne samopolitička, sudbina Mediterana, posebnoEvropskog dijela.

Ovom knjigom bibliografija Boke

Kotorske biće bogatija ne samo brojem

pReZeNtacijepReZeNtacije

Ljudi iz Boke(nastavak sa strane 1)

Milenko Pasinović

Foto

gra

fija

: Ra

dio

DU

X

Foto

gra

fija

: Ra

dio

DU

X

Foto

gra

fija

: Ra

dio

DU

X

Foto

gra

fija

: D. Br

da

r

Foto

gra

fija

: D. Br

da

r

Fotografije po redosledu: Mr Mileva Pejaković Vujošević; Publika u crkvi Sveti Nikola na Prčnju na promociji dr Sbutegine knjige; Princ Nikola Petrović; Sopran Marija Šovran


jedinica, već prije svega sistematizacijom

ličnosti i događaja koji su obilježili minule

epohe, ali i novim saznanjima o njima.

Mnoge ličnosti koje se u knjizi spominju,

tu su zahvaljujući moru. Benefiti koje uži-

vamo proizvod su ovog prostora koji čini

18% Crne Gore, za koji se ratovalo i

ginulo. Čitajući knjigu mnogi će se zapi-

tati da li je Kotor i na koji način obilježio

imena ličnosti o kojima je riječ. Mnogi će

prepoznati duh ekumenizma vjekovima

prisutan u Boki. Knjigom nas je autor

podstakao na razmišljanje koliko i kako

se odnosimo prema nasljeđu koje su nam

ostavili preci, koje baštinimo ali ga ne

svojatamo, koje je 65,74 odsto materijal-

nih kulturnih dobara Crne Gore, koje svo-

jim vrijednostima vraća Crnu Goru u

Evropu, ali i od Crne Gore traži više

brige za njegovu zaštitu u organiza-

cionom, funkcionalnom i finansijskom

smislu, kazao je Pasinović.

Autor knjige Antun Sbutega se zah-valio svima koji su došli na promocijuknjige, ali i onima koji su došli zbog eku-menskog centra i njegovog brata čije imeon nosi: zbog don Branka Sbutege. Onje kazao da mu nije bio cilj da pišeenciklopediju o značajnim ljudima Bokeniti da je to radio iz naučnog ugla.

Niti sam ja nešto novo izmislio, nego

sam samo sažeo i dao formu onome o

čemu su mnogi prije mene pisali o njima.

Nisam ih birao prema objektivnim kriteriju-

mima, jer bi arhiva bila mnogo opširnija.

Bila bi to vrsta enciklopedije. To su ljudi

koji su na mene ostavili neki posebni uti-

sak“, kazao je između ostalog Sbutega , Prema njegovim riječima knjiga je

zbirka priča o životnim istorijama ljudiiz Boke koje je upoznao iz knjiga, priča,požutjelih dokumenata u arhivima, sastarih portreta u muzejima i crkvama,od kojih je neke je čak i lično poznavao.

Ova knjiga je nastala zbog osjećaja

duga prema brojnim ličnostima iz Boke,

koje su se od mog najranijeg djetinjstva

ugradile u moj život i uticale na moje

moralno, duhovno i intelektualno forimi-

ranje. Potrudio sam se da u jednoj knjizi

sakupim i ispričam njihove životne priče

koje su me fascinirale svojom

zanimljivošću, intenzitetom, dramatičnošću

ili tragikom – kazao je Antun Sbutega.Izbor ličnosti je, kako je rekao, arbitri-

ran, jer u toku više od dvije i po hiljadegodina istorije zaliva u njemu je živilojako puno ljudi, od kojih su mnogi ostavilitragove dovoljne da njihova životna pričabude ispričana, tako da je i sam bio uproblemu jer je bilo previše osoba čijepriče su se nametale svojom zanimljivošću,dramatičnošću a koje su morale biti elim-inisane kako knjiga ne bi bila preopširna.

Rezimirajući šta je napisao o ljudima usvojoj knjizi dr Sbutega je citirao jednoggrčkog mislioca koji je kazao Vi nijeste

živjeli običnim životom, vi ste živjeli na

čudo potomstvu.

O ekumenskomcentru

Govoreći o knjizi don Ivo Ćorićse posebno se osvrnuo na ulogu imisiji Ekumenskog centra DonBranko Sbutega. „Centar jeotvoren za sve predstavnike vjer-skih zajednica, donosioce odluka,predstavnike politike, privrede,kulture i društva, koji želeneposredno preuzeti dio odgov-ornosti za pitanje religijskih slobo-da, kooperativnu, konstruktivnupozitivnu interakciju izmeđurazličitih religijskih tradicija indi-vidualno i institucionalno“, kazaoje Ćorić. On je izrazio nadu da ćese radovi na Centru, započeti2010. godine, intenzivirati, poseb-no nakon što su ove godine finan-sijski potpomognuti od straneVlade Crne Gore, te da će seuskoro nastaviti sa još intenzivnijimdomaćim i međunarodnimaktivnostima.

Foto

gra

fija

: Z. Pa

rtel

i

Foto

gra

fija

: D. Br

da

r

Foto

gra

fija

: D. Br

da

r

Foto

gra

fija

: D. Br

da

r

Fotografije po redosledu: Koktel posle promocije knjige; dr Sbutega potpisuje knjigu; mr Mileva Pejaković Vujošević u razgovoru s princem Nikolom Petrovićem

Don Ivo Ćorić


Imali smo veliku čast da tokom kratkog boravka u Kotoru, 22.jula, naš muzej posjeti generalni sekretar Ujedinjenih nacija

(UN) Ban Ki Mun zajedno sa svojom suprugom Ju Sun Taek. Uprostorijama Pomorskog muzeja gradonačelnica našegdrevnog grada Marija Maja Ćatović generalnom sekretaruUN u ime grada domaćina uručila je na poklon reprint sred-njovjekovnog Statuta grada Kotora. U knjigu utisaka našegmuzeja Ban Ki Mun je zapisao slijedeću poruku: Duboko samimpresioniran ovim pomorskim muzejem. Muzeji su čuvari istorijeljudskog roda, njegove jake želje za istraživanjem svijeta.Iskreno se nadam da ćemo iz izloženog naučiti vrednu lekciju.

Posjeta Pomorskom muzeju uslijedila je nakon što je Ban KiMun sa gradonačelnicomĆatović obišao grad. Prvičovjek UN boravio je uKotoru u okviru svojezvanične posjete Crnoj Gori.U opštinskom saopštenju senavodi da je visoki gost uKotor stigao u pratnjicrnogorskog ministra vanjskihposlova i evropskih inte-

gracija Nebojše Kaluđerovića, ministra kulture BranislavaMićunovića, pomoćnika generalnog sekretara UN za ljudskaprava Ivana Šimunovića i šefa stalne misije Crne Gore pri UNMilorada Šćepanovića. Tokom zvanične posjete našoj zemlji,generalni sekretar UN istakao je značaj doprinosa Crne Goremirovnoj politici, posvećenost izgradnji multietničkog društva teprogres u svim oblastima.

pOSjetepOSjete

Palatu Grgurina u kojoj je smješten kotorski Pomorski muzej9. jula posjetila je Helen Šnajder (Helene Schneider),

gradonačelnica Grada Santa Barbara na pacifičkoj obaliSAD-a. Riječima dobrodošlice dragu gošću gospođu Šnajderi dvije njene saradnice pozdravila je direktorica Muzeja MrMileva Pejaković Vujošević. Zajednička fotografija direk-torice muzeja sa gošćama iz dalekog grada, koje krasi veli-ka neposrednost i dobro raspoloženje, ostaće trajan tragovog lijepog susreta.

Helen Šnajder je 11. jula u palati Bizanti održalaprezentaciju grada Santa Barbara, kojoj su pored predsjed-nice opštine Kotor Marije Ćatović i potpredsjednika AndrijePopovića i Fila Biskupovića, prisustvovali i predstavnicijavnih preduzeća i ustanova. Nakon uvodne riječi predsjedni-ka SO Kotor Nikole Konjevića, Šnajder je predstavila gradSanta Barbaru rekavši da ima 90.000 stanovnika te da gagodišnje posjeti 10,5 miliona turista, ali i samo 15 kruzerakoji u njegovu luku uplove u okviru krstarenja od Kalifornijedo Meksika. Grad prihoduje uglavnom od turizma. Ukupnibudžet je 268 miliona USD. Luka ima 1,2 hiljade vezova, a10% pripadaju ljudima koji žive na brodovima.

Kotor i Santa Barbara su gradovi pobratimi od 2009.godine kada su uspostavili saradnju u oblasti kulture, sporta,turizma i pomorstva. U toku sedam dana, koliko su se zadržaliu Kotoru, gošće iz Santa Barbare su sa domaćinima iz Opštine

Kotor razgovarali o primjerima dobre prakse iz oblasti kulture,turizma i sporta. Do sada je između dva grada uspostavljenasaradnja na sportskom planu a uspješno se nastavlja i kulinars-ka akademija u kotorskom Zavodu za rehabilitaciju lica saporemećajima sluha i govora. Onim studentima koju su završiliovu akademiju u Kotoru omogućeno je da dođu u SantaBarbaru na njihov kulinarski Institut.

GENErALNi SEkrETAr UN U PALATi GrGUriNA

Ban Ki Mun obišao naš Muzej

GrADoNAČELNicA AMEriČkoG GrADA SANTA BArBArE U NAŠEM MUZEJU

iz Kalifornije u palati Grgurina

Helen Šnajder (druga lijevo) i mr Mileva Pejaković Vujošević (druga desno)i dvije saradnice gradonačelnice Santa Barbare

Zapis Ban Ki Muna u knjizi utisaka našeg muzeja

Ban Ki Mun sa suprugom Ju Sun Taek u pratnji direktorice našeg muzeja razgleda vitrinu sa starim nakitom

Tokom dvodnevnog boravka u CrnojGori vicenkancelar i ministar vanjskih

poslova Austrije Mihael Špindeleger 6.jula posjetio je Pomorski muzej. Sabogatom istorijom našeg grada visokoggosta iz Austrije i njegove pratioce upoz-nala je direktorica Muzeja mr MilevaPejaković Vujošević. Po obilasku Muzeja,vicekancelar Špindeleger se upisao uknjigu utisaka. Gospodin Špindeleger uKotor je doputovao sa sada bivšim min-istrom vanjskih poslova i evropskih inte-

gracija Crne Gore Milanom Roćenom,tokom svoje dvodnevne posjete našojzemlji. Roćen i Špindeleger su se susreli uKotoru, prepunom primjera zajedničkeprošlosti. Austrijski ministar je obilazećiznamenitosti drevnog grada obećaopomoć oko restauracije i konzervacijezastave Merito Navali, kojom je austrijskicar prije 150 godina darivao KotoraninaIva Visina - prvog Slovena i građaninaAustrougarske monarhije koji je jedre -njakom oplovio svijet.


viSokA JEvrEJSkA DELEGAciJA

U najljepšojpalati Kotora

Delegacija Evropskog jevrejskog par-lamenta iz Brisela, Evropske jevre-

jske unije iz Londona i Jevrejske zajed-nice Crne Gore predvođena VadimomRabinovičem, Joelom Rubinfeldom,Tomerom Ornijem i OlegomRabinovičem 29. avgusta je obišla našPomorski muzej.

Kotor je prava starinska kamena dvo-

rana u vi ste sada u jednoj od njegovih

najljepših palata. Baštinimo sve što je

vezano za more, morske pučine i ljepote

življenja. Naš muzej je nastao iz zbirke

najstarijeg udruženja pomoraca na svijetu

– Bokeljske mornarice koja postoji 12

vjekova i na pomorsku tradiciju veoma

smo ponosni. Ponosni smo i na katedralu

Svetog Tripuna koja je starija i od pariške

crkve Notr Dam. Na pravom ste mjestu i

želimo da se u našem gradu osjećate kao

kod svoje kuće – riječi su dobrodošlicekoje je gostima uputila direktorkaMuzeja Mileva Pejaković Vujošević.

Osim palate Grgurina jevrejska dele-gacija posjetila je jevrejsko groblje uŠkaljarima i Stari grad, a održan je iradni ručak sa gradonačelnicom KotoraMarijom Ćatović. Ovo nije prvi put da uKotor dolaze visoki jevrejski zvaničnici –u Kotoru je prije godinu dana biovrhovni rabin Izraela Jona Mecger.Tokom posjete jevrejske delegacijenajavljeno je da će se u saradnji sagradskim vlastima i Istorijskim arhivompokušati sabrati dokumenta isvjedočanstva o jevrejskom životu naovom području, te da će se oformitijevrejska arhivska zbirka.

i DJEcA iZ JAPANA SA NAMA

Solidarnost sa mladima iz šicigame

Pomorski muzej 13. avgusta je posjetilagrupa od desetoro djece iz japanskog

grada Šičigame, koji su prošle godinepogodili razorni zemljotres i cunami. MladiJapanci su u palatu Grgurina stigli u pratnjikotorske djece. Gosti iz Japana su obišlinaš muzej sa velikim interesovanjem. Dragemlade goste iz daleke zemlje darivaili smosa manjim maketama starih brodova i sanekoliko publikacija o Muzeju. U Muzej sumladi Japanci stigli u pratnji direktorasrednje škole Asađi Suzukija.

Učenici iz daleke Šičigame u Kotor su stigli u subotu 11. avgusta a u našem gradubili su desetak dana. Sa njima su, tokom boravka u Kotoru, bili predstavnici opštin-skog Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti i volonteri grada. Njihov boravaku Crnoj Gori plod je inicijative gradonačelnice Kotora Marije Ćatović, a podršku jepružilo Ministarstva vanjskih poslova.

Opština Kotor je ovim gestom, kako je objasnila Marija Ćatović, pokazala soli-darnost jer su se i oni našli u sličnoj situaciji 1979. godine, kada je Crnu Goru pogo-dio zemljotres. Djeca su bila oduševljena pejzažom Boke Kotorske.

PoSJETio NAS JE viSoki ZvANiČNik AUSTriJE

Vicekancelar špindeleger medubokeljskim starinama

Vadim Rabinovič (desno) i mr Mileva PejakovićVujošević u holu Pomorskog muzeja

Djeca iz Japana u našem muzeju

Vicekancelar Mihael Špindeleger (u sredini), gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović (desno),ambasador Austrije u Crnoj Gori Martin Pamer (lijevo) i mr Mileva Pejaković Vujošević (sasvim lijevo);

Gospodin Mihael Špindeleger upisuje se u Knjigu utisaka našeg muzeja


UPerastu je 22. jula održana tradicionalna pučka svečanost,560. po redu Fašinada. Lošije vreme i nešto jači burin na

moru, nije spriječio konvoj od 45 barki da doplovi do Gospeod Škrpjela – zaštitnice mora i pomorstva.

Ispred školja, uz zvona crkve, muški predstavnici mjestaizručili su kamenje u more za još jedan prađedovski zavjet.

U prvoj barci, po običaju, bio je župnik peraški don SrećkoMajić, viđeni Peraštani ičlanovi Bokeljske mornarice kojisu po običaju pjevalibugarštice. Kuriozitet je i jednasportska – olimpijska barka uFašinadi iz koje je kamenjeizručio najmlađi iz sportskeporodice Vičević Pavo, ali ivaterpolo asovi i olimpijciVeljko Uskoković, AndrijaPura Popović i Mirko Vičević,na samo pet dana prijeOlimpijskih igara u Londonu.

Ovoj fešti prisustvujuBokelji i turisti, uz medijskupažnju brojnih ekipa, jerFašinada predstavlja svo-jevrsnu kulturno-turističkumanifestaciju.

Prema predanju, 22. jula1452. godine ribari braćaMortešić su na hridi u morupronašli ikonu Bogorodice, ajedan od njih je izmolioozdravljenje. Peraštani sunakon ovog događaja počeligradnju ostrva i crkvice nanjemu, nasipajući kamenje ipotapajući stare brodovekako bi se ostrvo ogradilo. Učast Gospi pučka fešta seodržava svakog 22. julakada barke, u kojima sumuški predstavnici mjesta,povezane fašom (povezom),okićene jablanovim granamai napunjene kamenjem ploveprema ostrvu, s tim što suprvoj barci župnik peraški ičlanovi Bokeške mornarice. Podolasku ispred Gospe odŠkrpjela, u more izručujukamenje što prati zvonjavacrkvenih zvona, a zatim okoostrva formiraju prsten.

U sklopu Fašinade održana i tradicionalna regata, a uPomirbenoj dvorani je otvorena izložba slika Željka Brguljana iBorisa Dragojevića. Postavku pod nazivom Zvijezdi mora je nakonfašinade otvorila Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti.Mihaliček je kazala da su Boka i njen simbol Gospa od Škrpjela

inspiracija za oba umjetnika u građenju njihovog umjetničkog viđenja

ovog čudesnog prostora.

2012FašinadaPRADJEDOVSKI ZAVJET 560. PUT

tRadicijatRadicija

Povorka brodica povezanih u fašu (povez) plovi prema Gospi od Škrpjela

Barka u kojoj je bio i bibliotekar našeg muzeja Slavko Dabinović (drugi s lijeva)

2012FešteLJETNJI KOTORSKI KARNEVAL

Početkom avgusta, između 1. i 4. u tommjesecu, u našem gradu održan XI. inter-

nacionalni ljetnji kotorski karneval. Uzavršnoj svečanosti 4. avgusta sudjelovalo20 karnevalskih skupina: njih 15 je nastupiloiz Kotora, dok su ostale bile iz Hrvatske,

Italije, Makedonije i Srbije. Karnevalskapovorka, duga dva kilometra krenula je odbivšeg hotela Fjord, obalom do Tabačine,da bi ulicama Staroga grada prodefilovalai došla do Glavnog gradskog trga, gdje jezabava nastavljena do ranih jutarnjih sati.

Scene sa završne karnevalske svečanosti 4. avgusta


Tradicionalna fešta Bokeljska održana je 18. avgusta u akva-torijumu Kotorskog zaliva. Privukla je više desetina hiljada

posjetilaca, koji su uživali u originalnim kreacijama dekorisanihbarki. U defileu od muljanske rive do kotorske učestvovalo je 44barki. Prvo mjesto pripalo je barci pod nazivom Sto godinaTitanika, drugo mjesto kreaciji Sveti Matija, a treće Motoru navodi. Tako je odlučio žiri u sastavu Jasminka Grgurević, MladenLučić, Mirko Vičević, Goran Petrović i Slavko Mandić. Kreacije

su nagrađene novčano pa je prva dobila 1.500 eura, druga1.000, treća 500 eura.

Takmičile su se barke pod nazivima: Giro d aqua, Dionis,bog vina, Muljanski prozor, Alkima, Paun, Gambor, Biser Boke,Lepeza, A đe sad, mrčo, Moderna žena, Galebova ljubav,Marioneta, Posejdon današnjice, Klovn iz kutije, Persej iMeduza, Tajna večera, Mile mali kit, Snupi, Bidermajer,Kalimero, Starka, Diznilend, Idemo na Mars, Odzvonilo nam je,

New time, Joco se vraćakući, Ribarska se mukaposrećila, Balerina, Zmajevognijezdo, Sto godina Titanika,Euro po euro – neuro,Ćakulone, Pare nisu problem– para nema, Gusari, Kulaod karata – aš baštona, duešpadi, Zrcalo naravi bokeški-jeh, Kap za kap, Sveti Matija,Furešt, Kremenko, Ajkula iMotor na vodi.

Tradicionalno je priređenveliki vatromet, a fešta sezatim preselila na trgove ipijacete starog grada.

Organizatori ovogodišnjeBokeljske noći bili su Centarza kulturu Nikola ĐurkovićTuristička organizacija gradaKotora, dok je pokroviteljmanifestacije bila OpštinaKotor. Bokeljsku noć,svečanost na moru, Kotoranisu počeli organizirati krajem19. vijeka. Ostalo je zabil-ježeno da su joj prisustvovali1938. godine engleski kraljEdvard i 1959. godinepredsjednik JugoslavijeJosip Broz Tito.

2012Bokeljska nocSTO GODINA TITANIKA NAJBOLJA BARKA

Više hiljada posjetitelja zabavljao jemuzički sastav Taliri iz Dubrovnika i Kulersiiz Beograda. Muzičku podršku karnevalskojpovorci dala je i kotorska Gradska muzika,kao i Gradska muzika Šibenik.

Prije defilea karnevalske povorke, klapeNarenta iz Mostara, Reful iz Splita, Dubrava izDubrave i Podvorje iz Splita, izveli su čuvenupjesmu Bokeljska noć, To je bio poklonkarnevalu Peraškog festivala klapa.

11. Internacionalni ljetnji kotorskikarneval otvoren je 1. avgusta – ispred

glavnih gradskih vrata u 21 sat. Potom je u21.30 na prčanjskoj rivi uslijedila Fešta odmušulja. U četvrtak, 2. avgusta u 21 sat,održan je Abrum ulicama starog grada anakon toga upriličena je Ribarska fešta –na muljanskoj rivi. Najmaškaraniji grade –Muzički hepening i predstavljanje karneval-skih grupa održano je u petak, 3. avgusta,a u 21 sat na Trgu od oružja uslijedio je ikoncert grupe Salsa y Punto.

Organizator kotorskog ljetnjeg karnevalaje udruženje Fešta.

´

Publika u očekivanju dekorisanih barki

Sto godina Titanika: Prvonagrađena kreacija

A na kraju vatromet


Vrijeme dolaska Ime broda BRT

Datum Sati

2. 7. 17:00 Kruna Mora 246,9

4. 7. 7:00 Riviera 66000

9:30 Arethusa 1206

7:00 Solstice 118100

5. 7. 7:00 Armonia 58625

13:30 Costa Classica 52926

i 6. 7. 10:00 Harmony G 498

6. 7. 8:00 Silver Spirit 36009

7:00 Seabourn Spirit 9975

8. 7. 10:00 Sea Dream I 4253

9:00 Royal Clipper 4425

9. i 10. 7. 9:30 Artemis 1206

11. 7. 8:00 Silhouette 118100

12. 7. 7:00 Armonia 58625


15. 7. 10:30 Arethusa 1206

16. 7. 7:00 Seabourn Spirit 9975

7:00 Solstice 118100

17:00 Kruna Mora 246,9

17. 7. 9:00 L’Austral 10944


Datum Sati

19. 7. 7:00 Armonia 58625

8:00 Thonson Majesty 40876

10:00 Harmony G 498


10:00 Sea Dream I 4253

20.7. 10:30 Artemis 1206

11:00 Nieuw Amsterdam 86273


14:30 Star Clipper 2298

23. 7. 8:00 Seabourn Odyssey 32346

24 7. 9:00 L’Austral 10944

9:00 Harmony G 498

26. 7. 7:00 Armonia 58625



27. 7. 12:00 Sea Dream II 4333

29. 7. 9:00 Sea Dream II 4333

30. 7. 8:00 SS Mariner 48075

17:00 Kruna Mora 246,9

9:30 Artemis 1206

31. 7. 9:00 L’Austral 10944

pomorstvo u KOtORU - danasU okviru svojih aktivnosti Pomorski muzej redovito svakog dana bilježi i dolaske brodova u luku našeg grada. U julu je tako reg-

istrovano 40 dolazaka manjih ili većih brodova na njihovim redovnim kruzing turama, dok je u avgustu taj broj bio veći – ukupno 54.Za prvih osam mjeseci u Kotorsku luku uplovilo je 213 brodova sa 149.134 putnika (pet odsto više brodova i 27 odsto više putnika

u odnosu za isti period prošle godine) i 1.173 jahte sa 4.552 putnika (15 odsto više jahti, a putnika na jahtama na nivou istogprošlogodišnjeg perioda). U dvije tabele na ovim stranama prikazali smo koji su to brodovi dolazili u Kotor i kada.

Jul



Datum Sati

2. 8. 7:00 Armonia 58625

10:00 Sea Dream I 4253


4. 8. 8:00 Silver Wind 16927

5 8. 7:00 Seabourn Spirit 9975


7:00 Star Clipper 2298

6. 8. 8:00 Silver Spirit 36009

9:00 L’Austral 10944

i 7.8. 17:00 Kruna Mora 246,9

7. 8. 8:00 Silhouette 118100

8. 8. 7:00 Armonia 58625


8:00 Sea Cloud II 3849

9:00 Arcadia 83781

i 9. 8. 9:00 Azamara Quest 30277

10. 8. 8:30 Corinthean II 4200

i 11. 8. 10:30 Artemis 1206

11. 8. 8:00 Regatta 30277

13. 8. 9:00 L’Austral 10944

14. i 15. 8. 20:00 Azamara Quest 30277

9:00 Harmony G 498

15. 8. 7:00 Seabourn Spirit 9975

16. 8. 7:00 Armonia 58625

7:00 Riviera 66000


8:00 Ocean Majesty 10417


Datum Sati

17. 8. 8:00 Celebrity Silhouette 118100

18. 8. 8:00 Arion 5888

20:00 Sea Dram I 4333

20. 8. 8:00 Seabourn Odyssey 32346

7:00 Celebrity Solstice 118100

i 21. 8. 9:30 Artemis 1206

i 21. 8. 17:00 Kruna Mora 246,9

21. 8. 8:00 Sea Cloud II 3849

i 22. 8. 9:00 Harmony G 498

20:00 Azamara Quest 30277

22. 8. 8:00 Silver Wind 16927

23. 8. 7:00 Armonia 58625


24. 8. 8:00 Silver Spirit 36009

17:00 Minerva 12449


25. 8. 11:00 Nieuw Amsterdam 86273

11:00 Arion 5888


27. i 28. 8. 17:00 Kruna Mora 246,9

28. i 29.8. 9:00 Harmony G 498

29. i 30. 8. 9:00 Otac Ivan 170

30. 8. 7:00 Armonia 58625

8:00 Thonson Majesty 40876


31. 8. 10:30 Artemis 1206

10:00 Kristina Katarina 12907

Kotorska luka 20. jula: Brodovi Royal Clipper (lijevo), Nieuw Amsterdam, Star Clipper i Artemis (desno)

avgust

Phoenix

Sunliner X Talitha

POMORSTVOrječnik

PELIG je teretni i trgovački jedrenjak veći od trabakule ibracere. Unapređenje je ostvareno ponajpre dodavanjemodređenih uspjelih rješenja logera na formu dva pomenutatipa broda a posebno trabakule. Pelig je nesumnjivo izve-den u prvom redu iz trabakula, pri čemu se željelo dobitijedrenjak sposoban podnjeti nešto veću dinamiku mora.Istorijski je potrvrđena u nastajanju peliga i uloga bracerejer se i njenom dogradnjom znao dobiti pelig.

Trup peliga je oblih bokova i dna, a kobilica je čestosnažne konstrukcije. Pramac je u pravilu sličan onome u tra-bakula ali poznate su i izvedbe preuzete od logera (šiljatpramac s ukočenom pramčanom statvom prema spolja).Slično je i sa krmom. Nekada je jajoliko-šiljasta kao u tra-bakula, a koji put oblo-polukružna kao u logera.

Ograda je visoka pola metra i proteže se cijelom duži-nom broda. Kormilo, ukoliko je krma izvedena kao u tra-bakula, seže duboko ispod kobilice, u suprotnom, ukoliko seslijedio loger, nalazi se u nivou s kobilicom. Trup je čestoizrađen od kvalitetne hrastovine. Prosječna dužina togbroda je 18 m, širina 2,5 m, visina 2,15 m, gaz maksimal-no do 1,7 m, a srednja tonaža 20-25 brt.

Na sredini broda je grotlo dugo 1/5 dužine peliga, a napramcu i krmi uobičajeni manji otvori. Brodska posada seuobičajeno sastoji od 5 do 6 članova. Paluba se prema pramcuod sredine broda uzdiže za oko 0,8 m a prema krmi do 0,6 m.

Na snast se kao kod trabakula dodavaojoš jedno jedro – gornjača nakrmenom jarbolu, uz istovremenuzamjenu oglavnog jedra natom jarbolu sa sošnjačom.Pelizi su imali većinomkosnik sa dvijeprečke,a kasnijesamo oglavna

jedra.

Školski brod Jadran - 79 godinaŠkolski brod Vojske Crne Gore Jadran 19. avgusta proslavio je 79. rođendan, u sjećanje na dan kada je 1933. g.

upisan u Flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije. Rođendanska proslava počela je nekoliko dana ranije izložbomu Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, koja je trajala do 25. avgusta. Izložbu su otvorili komandant brodaJadran, poručnik bojnog broda Goran Pajović i direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr Mileva Pejaković Vujošević.Ovaj brod i sve što je ovdje sakupljeno i prikazano o njemu su živuća istorija pomostva, pa ovu izložbu treba da vide i

stanovnici svih drugih djelova Crne Gore - poručila je Pejaković Vujošević.Među izloženim eksponatima našle su se fotografije života na brodu, ali i odlikovanja i plakete koje je brod dobi-

jao na brojnim putovanjima, kao i specifična brodska oprema.

Jadran u Tivtu sa razaračem Dubrovnik

pomorstvo - izložbeKRAGIĆEVE KORNATSKE IDRE IJEDRA - Prenoseći u Jedrima Bokeznačajna događanja u Kotoru povezanasa pomorskom tradicijom i pomorstvomuopšte ovom prilikom bilježimo otvaranjeizložbe fotografija splitskog umjetničkogfotografa Borisa Kragića. Postavku, podnazivom Kurnatska idra, posjetioci su moglida vide 6. jula u palati Pima a fotografije i njihovog autora pred-stavila je na otvaranju Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti.

Na fotografijama koje su bile izložene prikazanu su Kornati,jedinstvena skupinu od čak 152 ostrva, ostrvca i hridi, kojimadanas krstare moderni nautičari iz ciijelog svijeta, prepoznavšijedrenje kornatskim arhipelagom, kao jednu od najatraktivnijihruta na Mediteranu. Svojim majstorskim fotografijama Kragićbilježi te moćne jedrilice, sa svim pomagalima današnje navigaci-je, kao i starinske gajete i leute, urađene rukama murterskihmajstora, sa “posadom” koju čine ostrvljani i ostrvljanke.

Profesionalni fotograf i dizajner Boris Kragić je rođen 1949. g.u Splitu, a grafičku školu, odsjek reprofotografije, završio je1968. g. Radio je u Slobodnoj Dalmaciji, do 1984. g. kada osni-va Grafički studio u Splitu, a kasnije na Hvaru.

“Za pola vijeka bavljenja medijem fotografije, Boris Kragić jevezan za Dalmaciju, njenu bogatu materijalnu i nematerijalnubaštinu, običaje, tradiciju…. Pojedinačno ili u serijama (ciklusima)posvećuje se tim temama stvarajući fotografije koje gledaoca pli-jene majstorstvomi snagom, ali sauvjek prisutnomemocijom premamotivu“, rekla jegospođaMihaliček.

Izložba jeorganizovana usaradnji saHrvatskimgrađanskimdruštvom CrneGore Kotor.

Kragić i Mihaliček naotvaranju izložbe

jedra boke - museum maritimum jul avgu… · jene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine ......

Documents