jednostavni cjenik usluga za arhitekte i investitore · pdf filesadræaj hkaig -...
TRANSCRIPT
Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvuRAZRED ARHITEKATA
Zagreb, 2005.
JEDNOSTAVNICJENIK USLUGA
za arhitektei investitore
3.JEDNOSTAVNI CJENIK USLUGA za arhitekte i investitoreAutor: Zlatko Hanæek
N a k l a d n i k / P u b l i s h e r :Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvu, RAZRED ARHITEKATA /Croatian Chamber of Architects and Engineers, DEPARTMENT OF ARCHITECTURETrg bana Josipa JelaËiÊa 4/I.HR-10000 ZagrebTel. / Phone: (+385 1) 4810 -370, 4854-411/106Fax: (+385 1) [email protected], [email protected]://www.arhitekti-hkaig.hr, http://www.hkaig.hr
Z a n a k l a d n i k a / F o r t h e p u b l i s h e r :Helena KNIFI∆ SCHAPS, ovl.arh.
G l a v n i u r e d n i k / E d i t o r - i n - C h i e f :SreÊko MERLE, ovl.arh.
U r e d n i π t v o / E d i t o r i a l B o a r d :Zlatko HANÆEK, ovl.arh.; Luka IVANKOVI∆; Helena KNIFI∆ SCHAPS, ovl.arh.;Gabrijela KOSOVI∆, prof.; SreÊko MERLE, ovl.arh.
L e k t o r / P r o o f r e a d e r :Maja TRINAJSTI∆
D i z a j n i p r i j e l o m / D e s i g n a n d L a y o u t :Zlatko REBERNJAK
P r i p r e m a z a t i s a k / P r e p r e s s :FORMA ULTIMA, Zagreb (4823-952)
T i s a k / P r i n t e d b y :KRATIS, Sveta Nedelja, 2005.
Copyright „ Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvu, RAZRED ARHITEKATA, 2005.
Ni jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti ili umnoæavati bez posebnog odobrenja nakladnika!
Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvuRAZRED ARHITEKATA
Izdanje 2005.:
1. IMENIK OVLA©TENIH ARHITEKATA, 2005.2. PRAVILNIK O CIJENAMA USLUGA3. JEDNOSTAVNI CJENIK USLUGA
SADRÆAJ
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PredgovorPrincipi odreivanja honorara za usluge arhitekata i inæenjeraKako odrediti cijenu projektaKorak po korak do cijene projekta
G R A F I K O N I I T A B L I C E
ARHITEKTONSKI PROJEKTIPROJEKTI KONSTRUKCIJAPROJEKTI VODOVODA I KANALIZACIJEPROJEKTI STROJARSKIH INSTALACIJA I URE–AJAPROJEKTI ELEKTROTEHNI»KIH INSTALACIJAELABORAT TOPLINSKIH SVOJSTAVAELABORAT AKUSTI»KIH SVOJSTAVAPROJEKTI UNUTARNJEG URE–ENJAPROJEKTI KRAJOBRAZNE ARHITEKTURETEHNI»KO SAVJETOVANJE I STRU»NI NADZORPOKAZATELJI TRO©KOVA GRA–ENJA
5677
1012141618202224262830
5
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
Ovaj priruËnik odgovor je na uËestala pitanja investitora i ovlaπtenih arhitekata, ËlanovaHrvatske komore arhitekata i inæenjera u graditeljstvu (HKAIG), kako πto jednostavnije iz-raËunati cijenu usluge arhitekata i inæenjera.
Honorari arhitekata i inæenjera imaju tek mali udio u ukupnoj cijeni izgradnje objekta,ali zato mogu pozitivno i u znatnoj mjeri pridonijeti kvaliteti projekta u pogledu isplati-vosti investicije i poveÊanju ukupne vrijednosti objekta.
Posljednjih godina primjeÊuje se trend natjecanja cijenama za pruæanje profesionalniharhitektonskih i inæenjerskih usluga. »esta je praksa da su investitori spremni pogaati seo honorarima. Za njih je, meutim, najvaænije procjeniti prave kvalitete i vrijednosti po-nuene profesionalne usluge, umjesto vrednovanja jednog kriterija - najjeftinije ponude.
PriruËnik se temelji na sluæbenom Pravilniku o cijenama usluga Hrvatske komore ar-hitekata i inæenjera u graditeljstvu (Narodne novine br. 85, 1999.) kojeg su se Ëlanovi Hr-vatske komore arhitekata i inæenjera u graditeljstvuobvezni pridræavati u pruæanju svojihusluga.
Nije mu svrha zamijeniti sluæbeni Pravilnik o cijenama usluga, veÊ olakπati procjenucijene usluge u prvim kontaktima arhitekata i investitora te poboljπati poslovne odnose.
Prikazani grafovi za izraËun cijena usluga vezani su iskljuËivo za projektiranje zgrada,matematiËki su izraËunati i predstavljaju grafiËki prikaz formula iz Pravilnika.
Zlatko Hanæek, ovlaπteni arhitekt
PREDGOVOR
6
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
Principi odreivanja honoraraza usluge arhitekata i inæenjera
Honorar arhitekta i inæenjera najËeπÊe se odreuje kao postotak od ukupne cijene grae-nja ili cijene pojedinih vrsta radova. Ovakav naËin odreivanja honorara ima stoljetnu tra-diciju u nas i u srednjeuropskom prostoru.
Naknada za projekte se odreuje obvezatno pisanim ugovorom koji ugovorne stranesklapaju u okviru najniæih i najviπih postotaka od proraËunske vrijednosti gradnje utvre-nih Pravilnikom o cijenama usluga HKAIG.
Naknada za osnovne poslove Ëije su vrijednosti proraËunskih troπkova gradnje manjeod onih navedenih u pojedinoj tablici odnosno grafikonu moæe se prema Pravilniku o ci-jenama usluga obraËunati kao pauπalna ili vremenska naknada, ali ne u iznosu veÊem odnajviπe naknade za najniæi iznos vrijednosti proraËunskih troπkova gradnje naveden u po-jedinoj tablici.
Naknada za osnovne poslove Ëije su vrijednosti proraËunskih troπkova gradnje veÊeod onih navedenih u pojedinoj tablici odnosno grafikonu mogu se ugovoriti slobodno.
Vremenska naknada obraËunava se na osnovi cijena sata iz Pravilnika o cijenama us-luga, a prema prethodnoj procjeni utroπka vremena kao fiksni ili najviπi iznos. U sluËajuda prethodna procjena utroπka vremena nije moguÊa, tada naknadu treba obraËunati pre-ma stvarnom utroπku vremena.
Ako se posao izvrπitelja ili njegovih suradnika obraËunava prema utroπku vremena,tada se za svaki sat moæe obraËunati sljedeÊi iznos:
- za nositelja ugovora, ovlaπtenog arhitekta ili inæenjeraod 230,00 do 330,00 kn
- za suradnika, arhitekta ili inæenjera od 165,00 do 230,00 kn
- za tehniËkog crtaËa i ostale suradnike sa sliËnom kvalifikacijom od 115,00 do 215,00 kn
Honorari Êe, u pravilu, varirati prema sloæenosti pojedinog projekta.ProraËunski troπkovi na osnovi kojih se obraËunava cijena usluge ne sadræe porez na
dodanu vrijednost (PDV). Cijena usluge koja se izraËunava takoer ne sadræi porez na do-danu vrijednost pa ga treba obraËunati u skladu sa zakonskim odredbama.
Uz honorar, arhitekt ima pravo traæiti naknadu troπkova i rashoda proiziπlih iz radana projektu, kao πto su troπkovi printanja, plotanja, fotokopiranja, ishoenja dokumenta-cije, izrade nacrta, mapa, maketa, fotografija, hotelski i putni troπkovi, poπtarine, troπkovitelefona i faksa i sl. prema potrebi. Ovi troπkovi mogu se obraËunati u pauπalnom iznosu,obiËno kao postotak od cijene projekata (3-10%), ili prema stvarnim troπkovima za πto Êearhitekt voditi evidenciju.
7
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
Za poslove projektiranja obiteljske kuÊe razvijene graevinske bruto povrπine manjeod 150 m2 izraËunate cijene usluga mogu se umanjiti za 30%.
Investitor arhitektu honorar obiËno isplaÊuje mjeseËno prema gotovosti posla, πto tre-ba prilikom dogovaranja toËno definirati. MoguÊe je takoer plaÊati po fazama projekta.Za svaku fazu projektiranja postoji odreen postotak vrijednosti u odnosu na ukupnu vri-jednost usluge. Faze projektiranja i sadræaj usluge za pojedinu fazu detaljno je opisan uPravilniku i ovdje se neÊe posebno navoditi.
Ako investitor ugovara s izvrπiteljem samo jednu fazu projektiranja, postoci utvreniza tu fazu poveÊavaju se za 30%. Dakle, za preporuËiti je da se ugovori cjelokupna uslu-ga, a eventualna faznost u realizaciji projekta moæe se rijeπiti dinamikom plaÊanja.
Kako odrediti cijenu uslugeIz priloæenih grafikona vidljivo je da su postoci iz koji se odreuje cijena usluge za manjeinvesticijske vrijednosti veÊi, a za veÊe investicijske vrijednosti postoci su manji.
Zgrade su razvrstane prema sloæenosti u pet stupnjeva, a instalacije u tri stupnja. Zasvaki stupanj sloæenosti, a za odreenu vrijednost investicije, postoji postotak za minimal-nu cijenu usluge i postotak za maksimalnu cijenu usluge. Svaki postotak izmeu te dvijevrijednosti moæe predstavljati postotak po kojem se odreuje cijena usluge. Za odreiva-nje postotka postoji dakle zona.
U pravilu, za odreivanje honorara uzima se srednja vrijednost izmeu minimuma imaksimuma. Za sloæenije zadatke uzima se viπa vrijednost postotka, a za jednostavnije ni-æa.
Najviπa cijena πtiti interes naruËitelja, a najniæa interes druπtva za kvalitetnom i eko-nomski isplativom gradnjom.
Korak po korak do cijene projekta1 . k o r a kOdredite u koji stupanj sloæenosti spada zgrada, konstrukcija ili instalacija koju trebaprojektirati.
2 . k o r a kIzraËunajte proraËunske troπkove — investicijsku vrijednost.
U ranim fazama projekta kad postoje samo programski pokazatelji, obiËno se prora-Ëunski troπkovi odreuju tako da se bruto povrπina zgrade pomnoæi s cijenom izgradnjeËetvornog metra za tu vrstu zgrada. Ove cijene mogu znatno varirati zavisno o specifiË-nostima graevinskog zahvata i standardu opremljnosti zgrade.
8
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
Za orijentaciju i okvirno odreivanje troπkova moæe posluæiti tablica koja se daje unastavku, iz koje je vidljiv i iznos proraËunskih troπkova za instalacije.
3 . k o r a kNa horizontalnoj liniji odredite proraËunski troπak, povucite vertikalnu liniju prema gore.Vertikalna linija presijeca krivulju minimalnog postotka i krivulju maksimalnog postotkaza odreeni stupanj sloæenosti. Iz tih toËaka povucite horizontalne linije do vertikale gdjesu oznaËeni postoci. Odredite postotak koji odgovara specifiËnostima zadatka, a nalazi seizmeu minimalnog i maksimalnog postotka.
4 . k o r a kPomnoæite oËitani postotak s proraËunskim troπkovima i dobili ste cijenu projekta, za svefaze.
ProraËunski troπkovi iz kojih se izraËunava vrijednost cijene projektiranja za instalacijesu troπkovi izvedbe tih instalcija.
proraËunski troπak2.000.000 kn
maksimalno4,1%
minimalno3,32%
III.stupanj sloæenosti
9
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
5 . k o r a kNa opisani naËin izraËunajte cijene svih potrebnih projekata.
Na primjer:- arhitektonski projekt,- projekt konstrukcije,- projekt vodovoda i odvodnje,- projekt strojarskih instalacija (grijanje, hlaenje, ventilacija, plin),- projekt elektroinstalacija (jaka struja, slaba struja),- elaborat toplinske zaπtite i elaborat akustiËkih svojstava,- po potrebi projekt unutarnjeg ureenja i krajobrazni projekt. Koje je projekte potrebno izraditi ovisi o specifiËnostima zadatka.Za poËetak projektiranja potrebno je takoer pribaviti i geodetski snimak parcele s vi-
sinskim podacima o terenu koji mora izraditi ovlaπteni inæenjer geodezije te geomehaniË-ke podatke o terenu.
6 . k o r a kZbrojite cijene svih projekata i dodajte vrijednost troπkova vezanih uz projektiranje.
To je ukupna cijena svih projekata. Prema dosadaπnjem iskustvu cijena svih projekata za sve faze projektiranja kreÊe se
od 4,5% do 10% od ukupne investicije.
7 . k o r a kOdrediti treba i cijene za vrπenje struËnog nadzora ili tehniËkog savjetovanja.
Grafikoni iz kojih se one odreuju razlikuju se od ostalih jer postoji samo jedan pos-totak za odreeni proraËunski troπak. Vaæno je napomenuti da postotak za nadzor pred-stavlja cijenu za sve struke koje vrπe nadzor, a raspodjela se vrπi prema postotku uËeπÊapojedinih vrsta radova u ukupnoj cijeni graenja.
10
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
ARH
ITEK
TON
SKI P
ROJE
KTI
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je6%
3. Id
ejni
pro
jekt
14%
4. L
okac
ijska
doz
vola
3%5.
Gla
vni p
roje
kt30
%6.
Gra
evn
a do
zvol
a3%
7. Iz
vedb
eni p
roje
kt32
%8.
Tro
πkov
nik
10%
Vr
st
e
zg
ra
da
najje
dnos
tavn
ije z
grad
e za
bor
avak
i sp
avan
je, n
ajje
dnos
tavn
ija s
kladi
πta, s
jeni
ci te
osta
le ta
kve
gosp
odar
ske
i pol
jopr
ivre
dne
zgra
de,
zaklo
niπta
, spo
jni h
odni
ci i
dr.
jedn
osta
vne
stam
bene
zgr
ade
sa z
ajed
niËk
im s
anita
rnim
i ku
hinj
skim
pro
storij
ama,
jedn
osta
vne
jedn
okat
ne u
reds
ke z
grad
e, je
dnos
tavn
era
dion
ice
bez
pose
bne
opre
me,
sta
kleni
ci, n
apla
tne
kuÊi
ce, g
araæ
e, p
roda
jna
skla
diπta
, kuÊ
ice
za d
eæur
ne s
luæb
e, Ë
ekao
nice
javn
og p
rom
eta,
otvo
reni
vrtn
i pav
iljon
i, m
uziË
ki p
avilj
oni i
dr.
obite
ljske
kuÊ
e i v
iπesta
mbe
ne z
grad
e s
pros
jeËn
om o
prem
om, j
aslic
e, d
jeËj
i vrti
Êi, h
otel
i i o
dmar
aliπt
a, o
snov
ne π
kole
, om
ladi
nski
cen
tri i
okup
ljaliπ
ta,
aËki
i stu
dent
ski d
omov
i, do
mov
i za
stare
i ne
moÊ
ne, m
onta
æne
zgra
de m
etal
opre
rai
vaËk
e in
dustr
ije s
kra
novi
ma
i man
jeslo
æeno
m o
prem
om, z
grad
e in
dustr
ije k
oæe,
pre
hram
bene
indu
strije
i pr
eciz
ne m
ehan
ike,
zat
vore
ne h
ale
i pol
jopr
ivre
dne
zgra
de s
pro
sjeËn
omop
rem
om, t
iskar
e, h
ladn
jaËe
, man
je k
uhin
je, s
loæe
ne ra
dion
ice,
par
kira
liπne
zgr
ade,
ure
dske
zgr
ade
s pr
osje
Ënom
opr
emom
, skla
diπta
, kan
tine
i man
ji re
stora
ni, p
rivre
dne
zgra
de, v
atro
gasn
e sta
nice
, spa
silaË
ke p
osta
je, a
mbu
lant
e, d
omov
i zdr
avlja
bez
med
icin
ske
i teh
niËk
e op
rem
e,m
anje
bol
nice
, izl
oæbe
ne z
grad
e, k
inem
atog
rafi,
gim
nasti
Ëke
i spo
rtske
dvo
rane
, otvo
reni
baz
eni,
man
je p
rom
etne
pos
taje
i dr
.
viπe
stam
bene
zgr
ade
s na
tpro
sjeËn
om o
prem
om, z
grad
e na
strm
im te
reni
ma,
tera
saste
zgr
ade,
pro
jekta
ntsk
i zah
tjevn
e ob
iteljs
ke k
uÊe,
niz
ovi
kuÊa
, dom
ovi s
dod
atno
m m
edic
insk
om i
tehn
iËko
m o
prem
om, c
entra
lne
radi
onic
e, p
ivov
are,
zgr
ade
u au
tom
obils
koj,
met
alno
j i k
emijs
koj
indu
striji
, zgr
ade
s te
πkim
kra
novi
ma
i zah
tjevn
om o
prem
om, k
laon
ice,
ruda
rske
sepa
raci
je, e
nerg
etsk
e gr
aev
ine,
sre
dnje
πko
le i
obra
zovn
ice
ntri,
nar
odna
sve
uËili
πta, s
truËn
e πk
ole,
viso
ke π
kole
, sve
uËili
πta, a
kade
mije
, zgr
ade
s pr
edav
aoni
cam
a, la
bora
torij
i, kn
jiæni
ce i
arhi
vi,
insti
tuti
za o
buku
i ne
znan
stven
o ist
raæi
vanj
e, p
oljo
priv
redn
e zg
rade
s n
adpr
osje
Ënom
opr
emom
, vel
ike
kuhi
nje,
vel
ike
kava
ne i
resto
rani
,ho
teli,
ban
ke, r
obne
kuÊ
e, v
ijeÊn
ice,
zgr
ade
parla
men
ta i
sudo
va k
ao i
osta
le u
prav
ne z
grad
e s
natp
rosje
Ënom
opr
emom
, bol
nice
I. i
II.stu
pnja
zbr
inja
vanj
a, s
peci
jalis
tiËke
bol
nice
, bol
nice
pos
ebne
nam
jene
, ter
apijs
ke i
reha
bilita
cijsk
e zg
rade
, zgr
ade
za o
dmor
, ter
apiju
ilij
eËen
je, c
rkve
, kon
certn
e dv
oran
e, m
uzej
i, stu
dijsk
e po
zorn
ice,
viπe
nam
jens
ke d
vora
ne z
a vj
ersk
e, k
ultu
rne
ili s
ports
ke s
vrhe
, zat
vore
niba
zeni
, vrh
unsk
i spo
rtski
cen
tri, v
elik
i spo
rtski
tere
ni, v
elik
e au
tobu
sne
i æel
jezn
iËke
pos
taje
, rije
Ëne,
mor
ske
i zra
Ëne
prist
aniπn
e zg
rade
,ja
vne
gara
æe, s
kloni
πta i
dr.
boln
ice
III. s
tupn
ja z
brin
java
nja,
sve
uËili
πne
klini
ke, Ë
eliË
ane,
zgr
ade
za tr
osku
, kok
sare
, cen
traln
e en
erge
tske
gra
evin
e, s
tudi
jske
zgra
de z
ara
dio,
tele
vizi
ju i
kaza
liπte
, kon
certn
e zg
rade
, kaz
aliπt
a, s
ceno
graf
ije n
a ot
vore
nom
, zgr
ade
i ins
tituti
za z
nans
tveno
istra
æiva
nje
(eks
perim
enta
lne
struk
e), i
nter
pola
cije
i dr
.
I. st
upan
j slo
æeno
sti
zgra
de s
veo
ma
mal
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
izg
rade
s m
anjim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a:
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
izg
rade
s p
rosje
Ënim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
IV. s
tupa
nj s
loæe
nost
izg
rade
s n
atpr
osje
Ënim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
V. s
tupa
nj s
loæe
nost
izg
rade
s v
eom
a ve
likim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
200
300
400
500
600700800
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.0007.0008.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.00070.00080.000
100.000
160.000
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
11
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
ARH
ITEK
TON
SKI P
ROJE
KTI
CIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
SV
I T
RO
©K
OV
I G
RA
DN
JE
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
IV.V.
12
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I KO
NST
RUKC
IJAV
rs
te
k
on
st
ru
kc
ij
a
jedn
osta
vne,
sta
tiËki
odr
een
e ra
vnin
ske
nosiv
e ko
nstru
kcije
od
drva
, Ëel
ika,
kam
ena
ili n
earm
irano
g be
tona
sa
staln
im o
pter
eÊen
jem
, bez
doka
za n
a ho
rizon
taln
a dj
elov
anja
statiË
ki o
dre
ene
ravn
insk
e no
sive
kons
trukc
ije u
obiË
ajen
e iz
vedb
e, b
ez p
redn
apet
ih i
spre
gnut
ih k
onstr
ukci
ja, s
pre
teæn
o sta
lnim
opt
ereÊ
enje
m;
strop
ne k
onstr
ukci
je s
pre
teæn
o sta
lnim
pov
rπins
kim
opt
ereÊ
enje
m k
oje
se m
ogu
pror
aËun
ati n
a os
novu
uob
iËaj
enih
tabl
ica;
zid
ane
gra
evin
e s
nosiv
im z
idov
ima
koji
se p
rote
æu d
o te
mel
ja, b
ez d
okaz
a za
hor
izon
taln
a dj
elov
anja
; plitk
a te
mel
jenj
a i j
edno
stavn
i pot
porn
i zid
ovi
sloæe
ne, s
tatiË
ki o
dre
ene
i neo
dre
ene
ravn
insk
e no
sive
kons
trukc
ije u
obiË
ajen
e iz
vedb
e be
z pr
edna
petih
kon
struk
cija
i ra
Ëuns
ke p
rovj
ere
stabi
lnos
ti; je
dnos
tavn
e sp
regn
ute
kons
trukc
ije, n
e uz
imaj
uÊi u
obz
ir sk
uplja
nje
i dug
otra
jna
djel
ovan
ja (p
uzan
je);
nosiv
e ko
nstru
kcije
s n
osiv
imzi
dovi
ma;
okv
irne
kons
trukc
ije s
ispu
nom
zid
ova;
plitk
a te
mel
jenj
a na
pilo
tima;
jedn
osta
vni s
vodo
vi; j
edno
stavn
e ok
virn
e no
sive
kons
trukc
ije b
ezpr
edna
petih
kon
struk
cija
i ra
Ëuns
ke p
rovj
ere
stabi
lnos
ti; je
dnos
tavn
e no
sive
skel
e i o
stale
jedn
osta
vne
skel
e za
inæe
njer
ske
gra
evin
e;je
dnos
tavn
i usid
reni
pot
porn
i zid
ovi
kons
trukc
ijski
slo
æene
nos
ive
kons
trukc
ije u
uob
iËaj
enoj
izve
dbi i
nos
ive
kons
trukc
ije z
a ko
je s
e pr
ovje
rava
meh
aniË
ka o
tpor
nost
i sta
biln
ost z
aslo
æena
dje
lova
nja;
viπe
struk
o sta
tiËki
neo
dre
eni s
usta
vi; s
tatiË
ki o
dre
ene
pros
torn
e re
πetke
; jed
nosta
vne
nabo
rane
kon
struk
cije
koj
e se
raËu
naju
prim
jeno
m π
tapn
ej te
orije
; sta
tiËki
odr
een
e no
sive
kons
trukc
ije k
od k
ojih
se
za o
dre
ivan
je v
eliË
ina
pres
jeka
prim
jenj
uje
teor
ija II
.re
da; j
edno
stavn
o pr
oraË
unan
e ko
nstru
kcije
s v
anjsk
im p
redn
apin
janj
em; n
osiv
e slo
æene
okv
irne
kons
trukc
ije te
gra
evi
ne u
obl
iku
torn
ja Ë
ija s
em
ehan
iËka
otp
orno
st i s
tabi
lnos
t i u
kruÊ
enje
dok
azuj
u po
sebn
im p
rora
Ëuns
kim
met
odam
a; s
preg
nute
kon
struk
cije
, ako
nisu
nav
eden
e u
III. il
i V.
stupn
ju s
loæe
nosti
; jed
nosta
vni g
redn
i roπ
tilji i
jedn
osta
vne
orto
tropn
e pl
oËe;
nos
ive
kons
trukc
ije s
jedn
osta
vnom
raËu
nsko
m p
rovj
erom
pro
giba
;slo
æena
sta
tiËki
neo
dre
ena
plitk
a te
mel
jenj
a, s
loæe
na ra
vnin
ska
i pro
storn
a pi
lotn
a te
mel
jenj
a, p
oseb
ni p
ostu
pci t
emel
jenj
a; n
akna
dna
prod
ublji
vanj
a te
mel
ja; k
ose
ploË
e s
jedn
im p
olje
m; k
oso
polo
æeni
ili l
uËni
nos
aËi;
sloæe
ni s
vodo
vi i
nizo
vi s
vodo
va; o
kvirn
i nos
aËi,
ako
nisu
nave
deni
u II
I. ili
V. s
tupn
ju s
loæe
nosti
; slo
æene
nos
ive
skel
e i o
stale
slo
æene
ske
le z
a in
æenj
ersk
u gr
adnj
u; s
loæe
ni, u
sidre
ni p
otpr
oni z
idov
i,zi
dane
kon
struk
cije
spe
cija
lne
nam
jene
(inæ
enje
rske
zida
ne k
onstr
ukci
je)
kons
trukti
vno
vrlo
slo
æene
nos
ive
kons
trukc
ije; s
loæe
ne n
osiv
e ko
nstru
kcije
nov
ih n
aËin
a iz
vedb
e; s
loæe
ni b
eton
ski s
tupo
vi i
sloæe
ne o
rtotro
pne
ploË
e; s
preg
nuti
pred
nape
ti no
saËi
; pov
rπins
ki n
osaË
i (pl
oËe,
disk
ovi,
elas
tiËne
kon
struk
cije
, lju
ske)
; sta
tiËki
neo
dre
ene
nosiv
e ko
nstru
kcije
kod
kojih
se
za o
dre
ivan
je v
eliË
ina
pres
jeka
prim
jenu
je te
orija
II. r
eda;
nos
ive
kons
trukc
ije z
a ko
je s
e m
ehan
iËka
otp
orno
st i s
tabi
lnos
t moæ
edo
kaza
ti sa
mo
s po
moÊ
u isp
itiva
nja
mod
ela
ili s
pom
oÊu
ispiti
vanj
a go
tovi
h el
emen
ata;
nos
ive
kons
trukc
ije s
pro
vjer
om p
rogi
ba, a
ko n
isuna
vede
ne u
IV. s
tupn
ju s
loæe
nosti
; nap
ete
kons
trukc
ije (v
anjsk
i pre
dnap
on),
ako
nisu
nav
eden
e u
IV. s
tupn
ju s
loæe
nosti
; kos
e pl
oËe
s vi
πe p
olja
;ko
so p
oloæ
eni l
uËni
nos
aËi;
sloæe
ne p
redn
apet
e ok
virn
e ko
nstru
kcije
pre
thod
no p
rovj
eren
e isp
itiva
njem
; veo
ma
sloæe
ni o
kviri
za
inæe
njer
ske
gra
evin
e
I. st
upan
j slo
æeno
sti
vrlo
jedn
osta
vne
nosiv
e ko
nstru
kcije
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
ije
dnos
tavn
eno
sive
kons
trukc
ije
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
isre
dnje
slo
æene
nosiv
e ko
nstru
kcije
IV. s
tupa
nj s
loæe
nost
islo
æene
nosiv
e ko
nstru
kcije
V. s
tupa
nj s
loæe
nost
ivr
lo s
loæe
neno
sive
kons
trukc
ije
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je4%
3. Id
ejni
pro
jekt
9%4.
Lok
acijs
ka d
ozvo
la0%
5. G
lavn
i pro
jekt
45%
6. G
rae
vna
dozv
ola
2%7.
Izve
dben
i pro
jekt
35%
8. T
roπk
ovni
k3%
200
300
400
500
600700800
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.0007.0008.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.00070.00080.000
100.000
160.000
0.0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
13
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I KO
NST
RUKC
IJACIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
SV
I T
RO
©K
OV
I G
RA
DN
JE
— I
NS
TA
LA
CIJ
E (
u 0
00
kn
)
I.II.III.
IV.V.
14
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I VO
DO
VOD
A I
KAN
ALIZ
AC
IJEV
rs
te
v
od
ov
od
a
i
ka
na
li
za
ci
je
jedn
osta
vne
insta
laci
je v
odov
oda
i kan
aliz
acije
u o
bite
ljski
m i
vike
nd z
grad
ama,
sept
iËke
jam
e
insta
laci
je v
odov
oda
i kan
aliz
acije
u s
tam
beni
m i
indu
strijs
kim
zgr
adam
a, h
idra
ntsk
a pr
otup
oæar
na m
reæa
i hid
rofo
rska
postr
ojen
ja u
sta
mbe
nim
i in
dustr
ijski
m z
grad
ama.
insta
laci
je v
odov
oda
i kan
aliz
acije
u re
prez
ntat
ivni
m g
rae
vina
ma
(bol
nice
, hot
eli,
baze
ni, z
grad
e pr
eko
60 m
etar
a vi
sine,
labo
rato
riji i
dr.)
te h
idro
forsk
a po
stroj
enja
u z
grad
ama
sloæe
nije
izve
dbe,
gra
evn
i dio
mre
æa z
a op
skrb
ljiva
nje
tehn
oloπ
kih
potro
πaËa
u in
dustr
iji,
indu
strijs
ke c
rpne
sta
nice
i sl.
I. st
upan
j slo
æeno
sti
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
i
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
i
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je5%
3. Id
ejni
pro
jekt
10%
4. L
okac
ijska
doz
vola
3%5.
Gla
vni p
roje
kt40
%6.
Gra
evn
a do
zvol
a3%
7. Iz
vedb
eni p
roje
kt30
%8.
Troπ
kovn
ik7%
20
30
40
50
607080
100
200
300
400
500
600700800
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.0007.0008.000
10.000
0.0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
11,0
12,0
13,0
14,0
15
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I VO
DO
VOD
A I
KAN
ALIZ
AC
IJECIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
TR
O©
KO
VI
INS
TA
LA
CIJ
A V
OD
OV
OD
A I
KA
NA
LIZ
AC
IJE
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
16
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I STR
OJA
RSKI
H IN
STA
LAC
IJA I
URE
–A
JAV
rs
te
s
tr
oj
ar
sk
ih
i
ns
ta
la
ci
ja
i
u
re
a
ja
plin
ski u
rea
ji s
krat
kim
, jed
nosta
vnim
cije
vnim
mre
æam
a; p
ostro
jenj
a za
grij
anje
s d
irektn
o gr
ijani
m p
ojed
inaË
nim
ure
ajim
a i j
edno
stavn
apo
stroj
enja
za
zagr
ijava
nje
zgra
da, b
ez p
oseb
nih
zaht
jeva
za
regu
laci
ju, j
edno
stavn
a ve
ntila
cion
a po
stroj
enja
; ure
aji
za o
dlag
anje
otp
ada
ili ru
blja
, jed
nosta
vna
poje
dina
Ëna
diza
la, u
rea
ji za
odl
agan
je, a
ko n
isu n
aved
eni u
II. i
li III.
stu
pnju
slo
æeno
sti; u
rea
ji za
kem
isjko
ËiπÊ
enje
,m
edic
insk
i i la
bora
torij
ski u
rea
ji el
ektro
med
icin
e, s
tom
atol
ogije
, med
icin
ske
meh
anik
e i f
inom
ehan
ike/
optik
e za
lije
ËniË
ku p
raks
ui o
pÊu
med
icin
u
plin
ska
postr
ojen
ja s
obi
mni
m ra
zgra
natim
cije
vnim
mre
æam
a, b
unar
ska
i pos
troje
nja
za p
odiz
anje
prit
iska
vode
, ure
aji
za n
avod
njav
anje
;po
stroj
enja
za
zagr
ijava
nje
zgra
da s
pos
ebni
m z
ahtje
vim
a za
regu
laci
ju, t
oplo
vodn
e i r
ashl
adne
mre
æe s
pre
dajn
im s
tani
cam
a, v
entila
cion
iur
eaj
i s o
gran
iËen
jem
buk
e, s
dod
atno
m o
brad
om z
raka
(osim
regu
liran
og h
lae
nja
zrak
a); p
odiz
ne p
latfo
rme,
pok
reta
ne s
tepe
nice
i tra
ke,
trans
portn
i ure
aji
s do
dva
pre
dajn
a/pr
ijem
na m
jeste
, slo
æena
poj
edin
aËna
diz
ala,
jedn
osta
vne
grup
e di
zala
bez
pos
ebni
h za
htje
va, t
ehni
Ëki
ure
aji z
a sre
diπn
je p
ozor
nice
, kuh
inje
i pr
aoni
ce s
redn
je v
eliË
ine;
med
icin
ski i
labo
rato
rijsk
i ure
aji
elek
trom
edic
ine,
sto
mat
olog
ije, m
edic
insk
em
ehan
ike
i fin
omeh
anik
e/op
tike
te re
dgen
ski i
nuk
lear
ni u
rea
ji s
mal
im d
ozam
a zr
aËen
ja z
a sp
ecija
listiË
ku il
i opÊ
u pr
aksu
, san
ator
ije,
stara
Ëke
dom
ove,
jedn
osta
vne
spec
ijalis
tiËke
odj
ele
boln
ica,
opr
ema
za la
bora
torij
e, n
pr. z
a πk
ole
i fot
olab
orat
orije
stani
ce z
a pr
oizv
odnj
u i s
tani
ce z
a re
gula
ciju
prit
iska
plin
a s
velik
im p
roje
ktnim
zah
tjevi
ma,
uklj
uËuj
uÊi i
prip
adaj
uÊu
mre
æu; p
ostro
jenj
a za
proË
iπËav
anje
pitk
e i o
tpad
ne v
ode
te s
anita
rno-
tehn
iËka
pos
troje
nja
s ve
likim
pro
jektn
im z
ahtje
vim
a; a
utom
atsk
i ure
aji
za g
aπen
je p
oæar
a i
vatro
zaπti
tni u
rea
ji; p
arna
pos
troje
nje,
pos
troje
nja
za to
plu
vodu
, slo
æeni
sist
emi z
a gr
ijanj
e s
novi
m te
hnol
ogija
ma,
topl
insk
i pum
pni u
rea
ji,ce
ntra
le z
a da
ljins
ko z
agrij
avan
je i
hla
enje
, ras
hlad
na p
rostr
ojen
ja,v
entila
cijsk
i ure
aji
s re
gulir
anim
hla
enj
em z
raka
i kli
ma
ure
aji,
uklju
Ëuju
Êi i
prip
adaj
uÊe
rash
ladn
e ur
eaj
e; g
rupe
diz
ala
s po
sebn
im z
ahje
vim
a, u
prav
ljana
tran
spor
tna
potro
jenj
a s
viπe
od
dva
pred
ajna
ipr
ijem
na m
jesta
, cen
traln
i ure
aji
za u
klanj
anje
prlj
avno
g ru
blja
, otp
ada
ili p
raπin
e, te
hniË
ki u
rea
ji za
vel
ike
pozo
rnic
e, v
isins
ki p
odes
ive
me
upod
ove
i ure
aji
za s
tvara
nje
valo
va u
baz
enim
a, a
utom
atsk
i ure
aji
za z
aπtitu
od
sunc
a;ve
like
kuhi
nje
i pra
onic
e ru
blja
;med
icin
ski i
labo
rato
rijsk
o-te
hniË
ki u
rea
ji za
vel
ike
boln
ice
s na
glas
kom
na
pros
torij
e za
pre
gled
i lij
eËen
je te
za
klini
ke i
insti
tute
s o
braz
ovni
m i
istra
æiva
Ëkim
zad
aÊam
a, k
limat
ske
kom
ore
i ure
aji
za n
jih, p
rosto
rije
sa z
aseb
nom
tem
pera
turo
m i
steril
ne p
rosto
rije,
vak
uum
ski u
rej
i, ur
eaj
iza
dov
od i
odvo
d m
edija
, kem
ijska
i fiz
ikal
na o
prem
a za
vel
ike
pogo
ne, i
straæ
ivan
je, r
azvo
j, pr
oizv
odnj
u, k
linik
e i o
braz
ovne
insti
tutc
ije
I. st
upan
j slo
æeno
sti
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
i
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
i
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je5%
3.Id
ejni
pro
jekt
10%
4. L
okac
ijska
doz
vola
3%5.
Gla
vni p
roje
kt40
%6.
Gra
evn
a do
zvol
a3%
7. Iz
vedb
eni p
roje
kt30
%8.
Tro
πkov
nik
7%
0.0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
22,0
24,0
26,0
30
40
506070
100
200
300
400
500600700
1.000
2.000
3.000
4.000
5.0006.0007.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.00060.00070.00080.000
100.00017
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I STR
OJA
RSKI
H IN
STA
LAC
IJA I
URE
–A
JACIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
TR
O©
KO
VI
ST
RO
JA
RS
KIH
IN
ST
AL
AC
IJA
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
18
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I ELE
KTRO
TEH
NI»
KIH
INST
ALA
CIJA
Vr
st
e
el
ek
tr
ot
eh
ni
Ëk
ih
i
ns
ta
la
ci
ja
jedn
osta
vne
nisk
onap
onsk
e i t
elek
omun
ikac
ijske
insta
laci
je
kom
paktn
e sta
nice
, nisk
onap
onsk
e in
stala
cije
i ra
zdje
lna
postr
ojen
ja, a
ko n
isu n
aved
ena
u I.
ili II
I. stu
pnju
slo
æeno
sti,
mal
a te
leko
mun
ikac
ijska
pos
troje
nja
i mre
æe, r
asvj
eta
proj
ektir
ana
prem
a pr
oraË
unsk
im m
etod
ama,
gro
mob
rani
viso
ko i
sredn
jena
onsk
a po
stroj
enja
, nisk
okna
pons
ka ra
sklo
pna
postr
ojen
ja, p
ostro
jenj
a za
pro
izvo
dnju
vla
stite
stru
je i
pret
vara
Ëka
postr
ojen
ja, n
iskon
apon
ski r
azvo
di i
rask
lopn
a po
stroj
enja
sa
potre
bnim
pro
raËu
nim
a, ra
svje
tni s
usta
vi s
ve
likim
pro
jektn
im z
ahtje
vim
a, v
elik
a te
leko
mun
ikac
ijska
pos
troje
nja
i mre
æe
I. st
upan
j slo
æeno
sti
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
i
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
i
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je5%
3. Id
ejni
pro
jekt
10%
4. L
okac
ijska
doz
vola
3%5.
Gla
vni p
roje
kt45
%6.
Gra
evn
a do
zvol
a3%
7. Iz
vedb
eni p
roje
kt25
%8.
Tro
πkov
nik
7%
0.0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
22,0
24,0
26,0
30
40
506070
100
200
300
400
500600700
1.000
2.000
3.000
4.000
5.0006.0007.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.00060.00070.00080.000
100.00019
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I ELE
KTRO
TEH
NI»
KIH
INST
ALA
CIJA
CIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
TR
O©
KO
VI
EL
EK
TR
OIN
ST
AL
AC
IJA
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
20
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
ELA
BORA
T TO
PLIN
SKIH
SVO
JSTA
VAV
rs
te
g
ra
e
vi
na
najje
dnos
tavn
ije z
grad
e za
bor
avak
i sp
avan
je, n
ajje
dnos
tavn
ija s
kladi
πta, s
jeni
ci te
osta
le ta
kve
gosp
odar
ske
i pol
jopr
ivre
dne
zgra
de,
zaklo
niπta
, spo
jni h
odni
ci i
dr.
jedn
osta
vne
stam
bene
zgr
ade
sa z
ajed
niËk
im s
anita
rnim
i ku
hinj
skim
pro
storij
ama,
jedn
osta
vne
jedn
okat
ne u
reds
ke z
grad
e, je
dnos
tavn
era
dion
ice
bez
pose
bne
opre
me,
sta
kleni
ci, n
apla
tne
kuÊi
ce, g
araæ
e, p
roda
jna
skla
diπta
, kuÊ
ice
za d
eæur
ne s
luæb
e, Ë
ekao
nice
javn
og p
rom
eta,
otvo
reni
vrtn
i pav
iljon
i, m
uziË
ki p
avilj
oni i
dr.
obite
ljske
kuÊ
e i v
iπesta
mbe
ne z
grad
e s
pros
jeËn
om o
prem
om, j
aslic
e, d
jeËj
i vrti
Êi, h
otel
i i o
dmar
aliπt
a, o
snov
ne π
kole
, om
ladi
nski
cen
tri i
okup
ljaliπ
ta,
aËki
i stu
dent
ski d
omov
i, do
mov
i za
stare
i ne
moÊ
ne, m
onta
æne
zgra
de m
etal
opre
rai
vaËk
e in
dustr
ije s
kra
novi
ma
i man
jeslo
æeno
m o
prem
om, z
grad
e in
dustr
ije k
oæe,
pre
hram
bene
indu
strije
i pr
eciz
ne m
ehan
ike,
zat
vore
ne h
ale
i pol
jopr
ivre
dne
zgra
de s
pro
sjeËn
omop
rem
om, t
iskar
e, h
ladn
jaËe
, man
je k
uhin
je, s
loæe
ne ra
dion
ice,
par
kira
liπne
zgr
ade,
ure
dske
zgr
ade
s pr
osje
Ënom
opr
emom
, skla
diπta
, kan
tine
i man
ji re
stora
ni, p
rivre
dne
zgra
de, v
atro
gasn
e sta
nice
, spa
silaË
ke p
osta
je, a
mbu
lant
e, d
omov
i zdr
avlja
bez
med
icin
ske
i teh
niËk
e op
rem
e,m
anje
bol
nice
, izl
oæbe
ne z
grad
e, k
inem
atog
rafi,
gim
nasti
Ëke
i spo
rtske
dvo
rane
, otvo
reni
baz
eni,
man
je p
rom
etne
pos
taje
i dr
.
viπe
stam
bene
zgr
ade
s na
tpro
sjeËn
om o
prem
om, z
grad
e na
strm
im te
reni
ma,
tera
saste
zgr
ade,
pro
jekta
ntsk
i zah
tjevn
e ob
iteljs
ke k
uÊe,
niz
ovi
kuÊa
, dom
ovi s
dod
atno
m m
edic
insk
om i
tehn
iËko
m o
prem
om, c
entra
lne
radi
onic
e, p
ivov
are,
zgr
ade
u au
tom
obils
koj,
met
alno
j i k
emijs
koj
indu
striji
, zgr
ade
s te
πkim
kra
novi
ma
i zah
tjevn
om o
prem
om, k
laon
ice,
ruda
rske
sepa
raci
je, e
nerg
etsk
e gr
aev
ine,
sre
dnje
πko
le i
obra
zovn
ice
ntri,
nar
odna
sve
uËili
πta, s
truËn
e πk
ole,
viso
ke π
kole
, sve
uËili
πta, a
kade
mije
, zgr
ade
s pr
edav
aoni
cam
a, la
bora
torij
i, kn
jiæni
ce i
arhi
vi, i
nstitu
tiza
obu
ku i
nezn
anstv
eno
istra
æiva
nje,
pol
jopr
ivre
dne
zgra
de s
nad
pros
jeËn
om o
prem
om, v
elik
e ku
hinj
e, v
elik
e ka
vane
i re
stora
ni, h
otel
i,ba
nke,
robn
e ku
Êe, v
ijeÊn
ice,
zgr
ade
parla
men
ta i
sudo
va k
ao i
osta
le u
prav
ne z
grad
e s
natp
rosje
Ënom
opr
emom
, bol
nice
I. i
II. s
tupn
jazb
rinja
vanj
a, s
peci
jalis
tiËke
bol
nice
, bol
nice
pos
ebne
nam
jene
, ter
apijs
ke i
reha
bilita
cijsk
e zg
rade
, zgr
ade
za o
dmor
, ter
apiju
i lij
eËen
je,
crkv
e, k
once
rtne
dvor
ane,
muz
eji,
studi
jske
pozo
rnic
e, v
iπena
mje
nske
dvo
rane
za
vjer
ske,
kul
turn
e ili
spo
rtske
svr
he, z
atvo
reni
baz
eni,
vrhu
nski
spo
rtski
cen
tri, v
elik
i spo
rtski
tere
ni, v
elik
e au
tobu
sne
i æel
jezn
iËke
pos
taje
, rije
Ëne,
mor
ske
i zra
Ëne
prist
aniπn
e zg
rade
, jav
ne g
araæ
e,sk
loni
πta i
dr.
boln
ice
III. s
tupn
ja z
brin
java
nja,
sve
uËili
πne
klini
ke, Ë
eliË
ane,
zgr
ade
za tr
osku
, kok
sare
, cen
traln
e en
erge
tske
gra
evin
e, s
tudi
jske
zgra
de z
ara
dio,
tele
vizi
ju i
kaza
liπte
, kon
certn
e zg
rade
, kaz
aliπt
a, s
ceno
graf
ije n
a ot
vore
nom
, zgr
ade
i ins
tituti
za z
nans
tveno
istra
æiva
nje
(eks
perim
enta
lne
struk
e), i
nter
pola
cije
i dr
.
I. st
upan
j slo
æeno
sti
gra
evin
e s
vrlo
mal
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
igr
aev
ine
s m
anjim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
igr
aev
ine
s pr
osje
Ënim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
IV. s
tupa
nj s
loæe
nost
igr
aev
ine
s na
tpro
sjeËn
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
V. s
tupa
nj s
loæe
nost
igr
aev
ine
s vr
lo v
elik
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
1.Iz
rada
pro
jektn
og k
once
pta
topl
insk
e za
πtite
20%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a
2. Iz
rada
nac
rta
40%
3.Iz
rada
pro
raËu
nato
plin
ske
zaπti
te
25%
4.U
skla
iva
nje
proj
ektir
ane
topl
insk
e za
πtite
15%
0.0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
200
300
400
500
600700800
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.0007.0008.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.00070.00080.000
100.000
160.00021
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
ELA
BORA
T TO
PLIN
SKIH
SVO
JSTA
VACIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
SV
I T
RO
©K
OV
I G
RA
DN
JE
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
IV.V.
22
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
ELA
BORA
T A
KUST
I»KI
H S
VOJS
TAVA
Vr
st
e
gr
a
ev
in
a
stam
bene
zgr
ade,
dom
ovi,
πkol
e, u
prav
ne z
grad
e i b
anke
s p
rosje
Ënim
insta
laci
jam
a i z
avrπn
im ra
dovi
ma
dom
ovi,
πkol
e, u
prav
ne z
grad
e s
natp
rosje
Ënim
insta
laci
jam
a i z
avrπn
im ra
dovi
ma;
sta
mbe
ne z
grad
e sa
slo
æeni
m tl
ocrti
ma;
sta
mbe
ne z
grad
eiz
loæe
ne v
anjsk
oj b
uci;
hote
li, a
ko n
isu n
aved
eni u
III.
stupn
ju s
loæe
nosti
; sve
uËili
πta i
viso
ke π
kole
; bol
nice
, ako
nisu
nav
eden
e u
III. s
tupn
juslo
æeno
sti; z
grad
e za
odm
or, t
erap
iju i
lijeË
enje
; oku
plja
liπta
, ako
nisu
nav
eden
e u
III. s
tupn
ju s
loæe
nosti
; rad
ioni
ce Ë
ije p
rosto
re tr
eba
zaπti
titiod
buk
e
hote
li sa
vel
ikom
gas
trono
msk
om o
prem
om; z
grad
e po
slovn
e i s
tam
bene
nam
jene
(mje
πovi
te n
amje
ne);
boln
ice
u gr
aev
no-a
kusti
Ëki v
eom
ane
povo
ljnom
pol
oæaj
u ili
s n
epov
oljn
im ra
spor
edom
insta
laci
ja; k
azal
iπta,
kon
certn
e i k
ongr
esne
zgr
ade;
tons
ki s
tudi
ji i a
kusti
Ëne
mje
rne
pros
torij
e
I. st
upan
j slo
æeno
sti
gra
evin
e s
mal
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
s ob
ziro
m n
a gr
aev
nu a
kusti
ku
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
igr
aev
ine
s pr
osje
Ënim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
as
obzi
rom
na
gra
evnu
aku
stiku
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
igr
aev
ine
s na
tpro
sjeËn
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
s ob
ziro
m n
a gr
aev
nu a
kusti
ku
1. Iz
rada
pro
jektn
og k
once
pta,
utvr
iva
nje
zaht
jeva
za
zaπti
tu o
d bu
ke
15%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Izra
da n
acrta
,iz
rada
pro
raËu
na z
aπtite
od
buke
45%
3. S
udje
lova
nje
pri
izve
dben
om p
roje
ktira
nju
35%
4. S
udje
lova
nje
pri
izra
di tr
oπko
vnik
a
5%
200
300
400
500
600700800
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.0007.0008.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.00070.00080.000
100.000
160.000
0.00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
23
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
ELA
BORA
T A
KUST
I»KI
H S
VOJS
TAVA
CIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
SV
I T
RO
©K
OV
I G
RA
DN
JE
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
24
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I UN
UTA
RNJE
G U
RE–
ENJA
Vr
st
e
un
ut
ar
nj
eg
u
re
e
nj
a
unut
arnj
e pr
omet
ne p
ovrπi
ne, o
tvore
ne d
vora
ne z
a od
mor
i ig
ru, n
ajje
dnos
tavn
iji u
nuta
rnji
pros
tori
za p
rivre
mnu
upo
rabu
jedn
osta
vni s
tam
beni
, bor
aviπn
i i u
reds
ki p
rosto
ri, ra
dion
ice,
pro
dajn
a sk
ladi
πta, p
opra
tne
pros
torij
e na
spo
rtski
m te
reni
ma,
jedn
osta
vni p
roda
jni
kios
ci, u
nuta
rnji
pros
tori
koji
se o
prem
aju
serij
ski p
roiz
vede
nim
nam
jeπta
jem
i op
rem
om p
rosje
Ëne
kval
itete
pros
tori
za b
orav
ak i
slobo
dno
vrije
me,
ure
di, g
ostio
ne, p
rosto
ri za
sta
nova
nje,
oku
plja
nje
i pro
daju
, zaj
edni
Ëke
pros
torij
e, p
rosto
rije
soci
jaln
og k
arak
tera
, kan
tine,
hot
elsk
e i b
oles
niËk
e so
be, u
Ëion
ice,
kup
aoni
ce s
pro
sjeËn
im z
avrπn
im ra
dovi
ma,
pro
sjeËn
om o
prem
om il
ipr
osje
Ënim
tehn
iËki
m u
rea
jima,
saj
amsk
i πta
ndov
i s p
rimje
nom
sist
emsk
ih il
i mod
ular
nih
gra
evni
h el
emen
ata,
pro
sjeËn
o ob
iliko
vani
unu
tarn
jipr
osto
ri ur
een
i pre
teæn
o se
rijsk
i pro
izve
deni
m n
amje
πtaje
m i
opre
mom
pros
tori
za s
tano
vanj
e, b
orav
ak, t
erap
iju, p
roda
ju, r
adne
pro
storij
e, p
rosto
ri za
knj
iæni
ce, s
asta
nke,
gos
tioni
ce, d
ruπtv
ene
pros
torij
e, p
rosto
ri za
pred
avan
ja, i
zloæ
be, s
ajam
ske
πtand
ove,
spe
cija
lizira
ne tr
govi
ne, a
ko n
isu n
aved
eni u
II. i
li III.
stu
pnju
slo
æeno
sti, p
rijem
ne i
πalte
r sal
e s
natp
rosje
Ënim
zav
rπnim
rado
vim
a, z
grad
e sa
vrh
unsk
om o
prem
om il
i nat
pros
jeËn
im te
hniË
kim
ure
ajim
a np
r. bo
lnic
e, h
otel
i, ba
nke
robn
e ku
Êe,
trgov
aËki
cen
tri il
i vije
Ênic
e, s
ale
parla
men
ta i
sudo
va, v
iπena
mje
nske
dvo
rane
za
vjer
ske,
kul
turn
e ili
spo
rtske
nam
jene
, unu
traπn
je u
ree
nje
baze
na i
gosp
odar
skih
kuh
inja
, crk
ve, n
atpr
osje
Ëno
ure
eni u
nuta
rnji
pros
tori,
izm
eu
osta
log
uz p
rimje
nu s
erijs
ki p
roiz
vede
nog
nam
jeπta
ja i
opre
me
viπe
kva
litete
konc
ertn
e i k
azal
iπne
dvor
ane,
sud
ske
vije
Ênic
e, s
tudi
jske
pros
torij
e za
radi
o, te
levi
ziju
i ka
zaliπ
te, p
oslo
vni p
rosto
ri i p
rosto
ri za
oku
plja
nje
saza
htje
vnim
zav
rπnim
rado
vim
a, s
kupo
m o
prem
om il
i veo
ma
velik
im te
hniË
kim
zah
tjevi
ma;
unu
tarn
ji pr
osto
ri re
prez
enta
tivno
g ka
rakte
ra s
aza
htje
vnim
zav
rπnim
rado
vim
a, s
kupo
cjen
om o
prem
om il
i pos
ebni
m z
ahtje
vim
a s
obzi
rom
na
tehn
iËku
opr
emu,
sce
nogr
afije
kao
i pr
osto
ris
pret
eæno
pro
jekti
rano
m o
prem
om
I. st
upan
j slo
æeno
sti
unut
arnj
e ur
een
je s
veo
ma
mal
im p
roje
ktnim
zah
tjevi
ma
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
iun
utar
nje
ure
enje
s m
anjim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
IIII.
stup
anj s
loæe
nost
iun
utar
nje
ure
enje
s pr
osje
Ënim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
IV. s
tupa
nj s
loæe
nost
iun
utar
nje
ure
enje
s na
tpro
sjeËn
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
V. s
tupa
nj s
loæe
nost
iun
utar
nje
ure
enje
s ve
oma
velik
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je4%
3. Id
ejni
pro
jekt
9%4.
Lok
acijs
ka d
ozvo
la0%
5.G
lavn
i pro
jekt
45%
6. G
rae
vna
dozv
ola
2%7.
Izve
dben
i pro
jekt
35%
8. T
roπk
ovni
k3%
200
300
400
500
600700800
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.0007.0008.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.00070.00080.000
100.000
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
11,0
25
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I UN
UTA
RNJE
G U
RE–
ENJA
CIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
TR
O©
KO
VI
UN
UT
AR
NJ
EG
UR
E–
EN
JA
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
IV.V.
26
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I KRA
JOBR
AZN
E A
RHIT
EKTU
REVr
ste
kraj
obra
znog
ure
enj
a
ure
enja
zem
ljiπta
s u
sjevi
ma
u slo
bodn
om k
rajo
liku,
nas
adi z
a za
πtitu
od
vjet
ra, b
uke
ili p
ogle
da, p
adin
e za
ski
janj
e i s
anjk
anje
bez
tehn
iËki
hur
eaj
a,je
dnos
tavn
e ze
lene
pov
rπine
, liv
ade
za ig
ru
ure
enje
otvo
reni
h pr
osto
ra s
jedn
osta
vnom
izgr
adnj
om u
z m
anja
nas
elja
, uz
sam
osto
jeÊe
zgr
ade
i uz
izdv
ojen
a po
ljopr
ivre
dna
nase
lja,
jedn
osta
vnije
pra
teÊe
zel
enilo
uz
prom
etne
pov
rπine
, pov
ezuj
uÊe
zele
ne p
ovrπi
ne b
ez p
oseb
ne o
prem
e, k
rajo
braz
no o
blik
ovan
je te
rena
ina
sada
pro
stora
, kam
enol
oma,
dep
onija
kom
unal
nog
otpa
da, v
eÊih
isko
pa te
rena
i sli
Ëno,
kra
jobr
azno
obl
ikov
anje
oko
ene
rget
skih
gra
evi
na(a
kum
ulac
iona
jeze
ra, d
alek
ovod
i i s
liËno
), s
ports
ki te
reni
za
igre
s lo
ptom
, spo
rtski
tere
ni b
ez tr
kaliπ
ta i
drug
ih te
hniË
kih
ure
aja,
obr
onci
za
skija
nje
i san
jkan
je s
tehn
iËko
m o
prem
om, j
edno
stavn
i nas
adi u
slo
bodn
om k
rajo
liku,
zel
eni p
ojas
evi
vanj
ske
povr
πine
s pr
osje
Ënim
zah
tjevi
ma
uz p
rivat
ne i
javn
e gr
aev
ine,
zel
enilo
uz
prom
etne
pov
rπine
s p
oveÊ
anim
zah
tjevi
ma
za:
oblik
ovan
jem
, zaπ
titom
, nje
gom
i un
apre
enj
em k
rajo
lika,
uliË
ni d
rvor
edi,
grad
ske
aven
ije; p
ovrπi
ne z
a za
πtitu
vrst
a i s
tani
πta, s
pom
enob
iljeæ
ja, m
ala
(seos
ka) g
robl
ja, g
rads
ke o
bale
rije
ka, g
rads
ke m
orsk
e ob
ale,
pla
æe i
kupa
liπta
, pov
rπine
za
kam
pira
nje
i pos
tavlj
anje
πat
ora,
kraj
obra
zno
oblik
ovan
je v
odot
okov
a, k
uÊni
vrto
vi s
pro
sjeËn
im z
ahtje
vim
a, k
rajo
braz
no o
blik
ovan
je in
dustr
ijski
h i r
adni
h zo
na, k
ombi
nira
nepo
vrπin
e za
igru
, spo
rtske
pov
rπine
ako
nisu
nav
eden
e u
III. il
i IV.
stu
pnju
slo
æeno
sti
vanj
ske
povr
πine
s po
sebn
im to
pogr
afsk
im il
i pro
storn
im o
dnos
ima
uz p
rivat
ne i
javn
e gr
aev
ine,
zel
eni p
otez
i unu
tar n
asel
ja, o
blik
ovan
jepj
eπaË
kih
zona
sa
ozel
enja
vanj
em (p
rom
enad
e i π
etal
iπta,
pje
πaËk
e ul
ice
i zon
e, je
dnos
tavn
o oz
elen
java
nje
krov
ova,
pov
rπine
za
zaπti
tu v
rsta
ista
niπta
s ra
zliË
itim
obl
ikov
nim
zah
tjevi
ma
ili p
ovez
ivan
jem
razl
iËiti
h za
πtitn
ih fu
nkci
ja, s
ports
ke p
ovrπi
ne, p
ovrπi
ne z
a ig
ru, g
olf i
gral
iπta,
otvo
reni
baze
ni, s
ports
ki s
tadi
oni,
pozo
rnic
e na
otvo
reno
m, g
robl
ja, p
arki
raliπ
ne p
ovrπi
ne, π
kolsk
i vrto
vi, s
taze
i po
druË
ja z
a up
ozna
vanj
e pr
irode
,pa
rkov
i sta
mbe
nih
nase
lja, v
anjsk
e po
vrπin
e sta
mbe
nih
dvor
iπta
i blo
kova
, dje
Ëja
igra
liπta
kuÊn
i vrto
vi i
vrtn
a dv
oriπt
a za
viso
ke re
prez
enta
tivne
zah
tjeve
, kom
plek
sno
ozel
enja
vanj
e te
rasn
ih i
krov
nih
vrto
va, v
anjsk
ke p
ovrπi
ne u
sklo
pupo
vije
snih
zon
a, p
ovije
sne
park
ovne
pov
rπine
, vrto
vi i
trgov
i, bo
tani
Ëki,
dend
rolo
πki i
zol
oπki
vrto
vi, o
tvore
ne (v
anjsk
e) p
ovrπi
ne s
a po
sebn
omop
rem
om z
a vi
soke
upo
rabn
e za
htje
ve, e
tnop
arko
vi, a
rheo
loπk
i par
kovi
, par
kovi
sku
lptu
ra, i
zloæ
beni
par
kovi
;G
rads
ki p
arko
vi i
skve
rovi
(trg
ovi-p
arko
vi);
grob
lja i
spom
en g
robl
ja, o
bjek
ti iz
IV. s
tupa
nja
sloæe
nosti
s v
rlo v
elik
im z
ahtje
vim
a
I. st
upan
j slo
æeno
sti
kraj
obra
zno
ure
enje
s ve
oma
mal
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
II. s
tupa
nj s
loæe
nost
ikr
ajob
razn
o ur
een
jes
man
jimpr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
III. s
tupa
nj s
loæe
nost
ikr
ajob
razn
o ur
een
jes
pros
jeËn
impr
ojek
tnim
zah
tjevi
ma
IV. s
tupa
nj s
loæe
nost
ikr
ajob
razn
o ur
een
jes
natp
rosje
Ënim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
V. s
tupa
nj s
loæe
nost
ikr
ajob
razn
o ur
een
jes
veom
a ve
likim
proj
ektn
im z
ahtje
vim
a
1. P
rovj
era
zada
tka2%
Fa
ze
o
sn
ov
ni
h
po
sl
ov
a2.
Idej
no rj
eπen
je6%
3. Id
ejni
pro
jekt
14%
4. L
okac
ijska
doz
vola
3%5.
Gla
vni p
roje
kt33
%6.
Gra
evn
a do
zvol
a3%
7. Iz
vedb
eni p
roje
kt32
%8.
Tro
πkov
nik
7%
200
300
400
500
600
700
800
9001.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.00010.000
16.000
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,5
9,0
9,5
10,0
10,5
11,0
11,5
12,0
27
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
PRO
JEKT
I KRA
JOBR
AZN
E A
RHIT
EKTU
RECIJENA PROJEKTA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
TR
O©
KO
VI
KR
AJ
OB
RA
ZN
OG
UR
E–
EN
JA
(u
00
0 k
n)
I.II.III.
IV.V.
28
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
TEH
NI»
KO S
AVJ
ETO
VAN
JE I
STRU
»N
I NA
DZO
R
•or
gani
zaci
ja g
eote
hniË
kog
ispiti
vanj
a te
rena
•or
gani
zaci
ja iz
rade
pot
rebn
ih g
eode
tskih
rado
va •
orga
niza
cija
sni
mak
a te
rena
iin
frastr
uktu
rnih
poz
icija
insta
laci
ja n
a lo
kaci
ji •
orga
niza
cija
i pr
oved
ba n
atje
Ëaja
, te
anal
iza
prisp
jelih
pon
uda
uklju
Ëivo
prij
edlo
g iz
vodi
telja
sko
jima
bi tr
ebao
sklo
piti
ugov
ore
prem
a oc
jeni
naj
povo
ljnije
g •
izra
da i
pred
laga
nje
oper
ativ
nog
susta
va iz
voe
nja
rado
va s
ukla
dno
usvo
jeno
m m
reæn
om p
lanu
u d
ogov
oru
sa s
truËn
im s
luæb
ama
inve
stito
ra •
izra
da p
rijed
loga
ugo
vora
o g
rae
nju
s op
Êim
i po
sebn
im u
vjet
ima
•us
vaja
nje
oper
ativ
nog
plan
a ka
o sa
stavn
og d
ijela
ugo
vora
o g
rae
nju
•uv
oen
je iz
vodi
telja
u p
osao
i or
gani
zaci
ja s
vih
uËes
nika
gra
dnje
na z
adac
ima
real
izac
ije •
orga
niza
cija
izra
de id
ejno
g rje
πenj
a •
isho
enje
svi
h po
trebn
ih s
ugla
snos
ti te
isho
enj
e lo
kaci
jske
dozv
ole
•or
gani
zaci
ja iz
rade
idej
nog
proj
ekta
, ish
oen
je s
vih
potre
bnih
sug
lasn
osti,
te is
hoe
nje
naËe
lne
gra
evne
doz
vole
•or
gani
zaci
ja iz
rade
glav
nog
i izv
edbe
nog
proj
ekta
•ish
oen
je s
vih
potre
bnih
sug
lasn
osti
te is
hoe
nje
gra
evne
doz
vole
•ish
oen
je u
pora
bne
dozv
ole
•pr
imop
reda
ja o
bjek
ta in
vesti
toru
•pr
aÊen
je o
bjek
ta u
gar
antn
om ro
ku •
•pr
ovje
rava
ti iz
vode
li s
e ra
dovi
u s
kladu
s g
rae
vnom
doz
volo
m i
vaæe
Êim
pro
pisim
a •
koor
dini
rati
rad
svih
sud
ioni
ka u
gra
dnji,
koj
i su
une
posre
dnoj
ugo
vorn
oj o
bvez
i s in
vesti
toro
m •
nadz
or p
rovo
diti
svak
odne
vno
i aæu
rno
u sk
ladu
s d
inam
ikom
izvo
enj
a ra
dova
•po
dnos
itiod
gova
raju
Êe iz
vjeπ
taje
inve
stito
ru o
sta
nju
rado
va u
sve
zi s
troπ
enje
m s
reds
tava
, rok
ovim
a i k
akvo
Êom
izve
deni
h ra
dova
•da
vati
odgo
vara
juÊe
nal
oge
o iz
voe
nju
odre
eni
h ra
dova
izvo
aËu
, u s
luËa
ju p
otre
be o
tklan
janj
a ne
dosta
taka
, a ra
di s
preË
avan
ja te
æih
poslj
edic
ako
ji bi
nas
tupi
li ne
izvo
enj
em ti
h ra
dova
•iz
rada
pro
pisa
nog
izvj
eπÊa
za
tehn
iËki
pre
gled
i su
djel
ovan
je u
pos
tupk
u te
hniË
kog
preg
leda
•
(1) N
adzo
r nad
izvo
enj
em ra
dova
sas
toji
se o
d str
uËno
g na
dzor
a pr
ema
Zako
nu o
gra
dnji
te o
d ko
ntro
le is
punj
avan
ja u
govo
rnih
obv
eza
izvo
aËa
rado
va p
rem
a in
vesti
toru
i po
duzi
man
ja o
dgov
araj
uÊih
mje
ra z
a re
aliz
aciju
tih
obve
za.
(2) S
adræ
aj u
sluge
nad
zora
obu
hvaÊ
a uz
zak
onsk
e ob
veze
i pr
ovje
ru:
•tro
πenj
e sre
dsta
va p
o na
mje
ni, d
inam
ici i
visi
ni (k
ontro
la: i
zmje
ra, g
rae
vne
knjig
e, s
ituac
ija, p
rora
Ëuna
razl
ike
u ci
jeni
, obr
aËun
ane
pred
vie
nih
i nak
nadn
ih ra
dova
, rea
lizac
ije p
lani
rane
din
amik
e fin
anci
ranj
a, u
troπk
a sre
dsta
va u
odn
osu
na p
osta
vke
iz in
vesti
cijsk
ogpr
ogra
ma,
reæi
jskih
sat
i rad
nika
i m
ehan
izac
ije; p
oduz
iman
je o
dgov
araj
uÊih
mje
ra a
ko s
e oc
ijeni
da
Êe d
oÊi d
o pr
ekor
aËen
ja in
vesti
cijsk
ogiz
nosa
) •od
ræav
anje
ugo
vore
nih
roko
va (u
tvri
vanj
e ro
kova
poË
etka
, pra
Êenj
e od
vija
nja
rado
va p
rem
a op
erat
ivno
m p
lanu
, te
inte
rven
iranj
e u
sluËa
ju o
dstu
panj
a od
pla
na, k
ontro
la d
a li
grad
iliπte
rasp
olaæ
e s
radn
icim
a od
gova
raju
Êe k
valif
ikac
ijske
stru
kture
i od
gova
raju
Êom
meh
aniz
acijo
m p
rem
a op
erat
ivno
m p
lanu
, pre
gled
eve
ntua
lnog
reba
lans
a pl
ana,
kon
trola
me
urok
ova
i sl.)
•kv
alite
ta ra
dova
(viz
ueln
ipr
egle
d, k
ontro
la i
preg
led
doku
men
taci
je k
ojom
izvo
aË
doka
zuje
kva
litetu
u p
ogle
du re
zulta
ta is
pitiv
anja
i uË
esta
losti
, pre
gled
rada
tere
nski
hla
bora
torij
a iz
voa
Ëa, p
risus
tvo k
od u
zim
anja
uzo
raka
za
ispiti
vanj
e, p
reuz
iman
je ra
dova
, pre
gled
pog
ona
izvo
aËa
i po
dizv
oaË
a iz
van
grad
iliπta
kao
πto
su
arm
iraËn
ice,
bet
onar
e, a
sfaltn
e ba
ze, s
epar
acije
i dr
. •
TEH
NI»
KOSA
VJET
OVA
NJE
Tije
kom
oba
vlja
nja
tehn
iËko
g sa
vjet
ovan
jain
vesti
tora
, odg
ovor
neos
obe
Êe o
bavl
jat
sljed
eÊe
poslo
ve:
STRU
»NI N
ADZ
OR
Tije
kom
oba
vlja
nja
uslu
ge s
truËn
ogna
dzor
a, o
dgov
orna
osob
a je
obv
ezna
:
30
40
50
70
100
200
300
400
500
700
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
7.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
70.000
100.000
200.000
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
2,0
2,2
2,4
2,6
2,8
3,0
3,2
3,4
3,6
3,8
4,0
29
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
TEH
NI»
KO S
AVJ
ETO
VAN
JE I
STRU
»N
I NA
DZO
R
TEH
NI»
KOSA
VJET
OVA
NJE
STRU
»NI
NA
DZO
R
CIJENA SAVJETOVANJA I NADZORA (u%)
PR
OR
A»
UN
SK
I T
RO
©K
OV
I =
SV
I T
RO
©K
OV
I G
RA
DN
JE
(u
00
0 k
n)
30
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
POKA
ZATE
LJI T
RO©K
OVA
GRA
–EN
JA (I
.)
300 Zgrada - graevinska konstrukcija310 Graevna jama
Grupa troπkova druge razine % ukupnou grupi
4,9
21,225,313,720,87,58,23,4
3,4kn € kn € kn € kn €
odsrednji
do
Troπkovi graenjau kn/m2, odnosno u €/m2
bruto povrπine(procjena bez PDV-a)
--
100,0
4,65,53,04,51,61,80,7--
21,6
17,919,3
8,933,3
6,82,1
11,7--
100,0
6,46,93,2
11,92,40,74,2--
35,7
20,729,84,0
38,94,60,61,0-0,4
100,0
4,05,70,87,40,90,10,2-0,1
19,1
16,924,320,623,9
6,52,05,8--
100,0
3,65,24,45,11,40,41,2--
21,2
8,228,218,921,412,51,84,3
100,0 100,0
3,86,4
22,114,716,7
9,81,43,4
78,4 64,3 80,9 78,8
4,09,1
21,522,912,018,3
9,62,6
2,65,9
13,814,7
7,711,8
6,21,7
1,712,529,815,313,917,04,15,5
100,0
1,410,124,212,411,213,7
3,34,4
2,88,3
24,719,116,517,6
6,64,4
100,0
2,26,5
19,515,113,013,95,23,5
ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi
320 Temeljenje
Procentualni udiogrupa troπkova druge razineu troπkovima grupei ukupnim troπkovima zgrade
330 Vanjski zidovi340 Unutarnji zidovi350 Stropovi360 Krovovi370 Graevinske ugradnje390 Ostale graevinske konstrukcije
Ukupno
Ukupno
400 Instalacije410 Odvodnja, vodovod, plin420 Grijanje430 Instalacije za obradu zraka440 Jaka struja450 Telekomunikacijske i informacijske inst.460 Transportni ureaji470 posebna postrojenja480 Automatika zgrade490 Ostale instalacije
Poslo
vne
zgra
desre
dnje
gsta
ndar
da
Boln
ice
Osn
ovne
πkol
e
Sred
nje
πkol
e
Pripremio:Zlatko
Hanæek(2005.)
4.50055..0000005.500
608667766743
5.70077..8800009.800
77011..0055441.324
4.10044..9900005.800
554666622784
4.40055..7700007.000
595777700946
31
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
kn € kn € kn € kn € kn € kn € kn €
29,432,01,9
28,22,10,95,6-0,1
100,0
4,95,30,34,70,30,10,9-0,0
16,6
24,428,621,218,5
3,90,72,10,30,3
100,0
5,46,34,74,10,90,20,50,10,1
22,1
39,742,1
0,115,1
3,0----
100,0
5,96,30,02,20,4----
14,9
28,950,5
1,916,0
2,6-0,2--
100,0
5,39,20,32,90,5-0,0--
18.3
39,734,8
2,816,4
3,32,40,7--
100,0
6,75,90,52,80,60,40,1--
17,0
25,418,715,516,72,98,4
12,2-0,4
100,0
8,15,94,95,30,92,73,9-0,1
31,9
14,018,616,831,7
0,717,4
0,9--
100,0
3,54,64,27,90,24,30,2--
24,8
100,0 83,4
1,813,322,814,3
8,217,7
2,72,8
2,215,927,417,19,8
21,33,23,3
100,0 77,9
3,011,817,411,56,0
21,24,52,6
3,815,122,314,8
7,727,2
5,83,3
100,0 85,1
2,56,5
29,115,017,012,6
0,32,1
2,97,6
34,217,620,014,8
0,42,5
100,0 81,7
0,96,2
26,017,311,313,40,16.5
1,17,6
31,821,213,816,4
0,18,0
100,0 83,0
2,65,1
25,218,518,7
8,70,73,5
3,16,2
30,422,322,510,5
0,84,2
100,0 68,1
2,24,4
12,216,615,6
5,19,52,5
3,26,5
17,924,222,97,5
14,03,7
100,0 75,2
2,413,119,4
8,611,218,6
0,51,3
3,217,425,811,514,924,9
0,71,7
ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi
VrtiÊ
i
©por
tske
dvor
ane
(27/
45)
Obi
teljs
ke k
uÊe
jedn
osta
vnog
stand
arda
Stam
beni
niz
ovi
sredn
jeg
stand
arda
Viπe
stam
bene
zgr
ade
sredn
jeg
stand
arda
Hot
eli
Indu
strijs
kipr
oizv
odni
obje
kti
1€=
7,40
kn
3.90044..9900005.900
527666622797
4.80055..8800006.700
649778844905
2.40022..8800003.200
324337788432
3.80033..9900004.000
514552277541
2.80033..2200003.500
378443322473
4.70055..9900007.000
635779977946
2.80044..1100005.500
378555544743
POKA
ZATE
LJI T
RO©K
OVA
GRA
–EN
JA (I
.)
32
H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A
INDUSTRIJSKIPROIZVODNI
OBJEKTI
2.8004.1005.500
VRSTAZGRADA
TRO©KOVIGRA–ENJA
(u kn/m2
brutto povrπine)
TRO©KOVIGRA–ENJA
(u % za graevinsku konstrukcijui za instalacije)
odsrednji
do
(procjenatroπkova,
bez PDV-a)
GRA–EVINSKA KONSTRUKCIJAgraevna jama + temeljenje + vanjski zidovi+ unutarnji zidovi + stropovi + krovovi+ graevinske ugradnje + ostale graevinske konstrukcije
INSTALACIJEodvodnja, vodovod, plin + grijanje + obrada zraka+ jaka struja + telekomunikacijske i informacijske instalacije+ transportni ureaji + posebna postrojenja+ automatika zgrade + ostale instalacije
75,2% 12,4%
HOTELI4.700
5.9007.000
68,2% 31,8%
VI©ESTAMBENE ZGRADESREDNJEG STANDARDA
2.8003.2003.500
83,0% 17,0%
STAMBENINIZOVI
SREDNJEG STANDARDA
3.8003.9004.000
81,7% 18,3%
OBITELJSKE KU∆EJEDNOSTAVNOG
STANDARDA
2.4002.8003.200
85,1% 14,9%
©PORTSKEDVORANE
(27/45)
4.8005.8006.700
77,9% 22,1%
VRTI∆I3.900
4.9005.900
83,4% 16,6%
SREDNJE©KOLE
4.4005.7007.000
78,8% 21,2%
OSNOVNE©KOLE
4.1004.9005.800
80,9% 19,1%
BOLNICE5.700
7.8009.800
64,3% 35,7%
POSLOVNEZGRADE
SREDNJEG STANDARDA
p o j a π n j e n j e :
4.5005.0005.500
78,4% 21,6%
POKA
ZATE
LJI T
RO©K
OVA
GRA
–EN
JA (I
I.)