javÍtÁsi-ÉrtÉkelÉsi...

Történelem horvát nyelven emelt szint Javítási-értékelési útmutató 1411

TÖRTÉNELEM HORVÁT NYELVEN

EMELT SZINTŰ ÍRÁSBELI

ÉRETTSÉGI VIZSGA

JAVÍTÁSI-ÉRTÉKELÉSI ÚTMUTATÓ

EMBERI ERŐFORRÁSOK MINISZTÉRIUMA

ÉR

ET

TS

ÉG

I V

IZ

SG

A ●

2

01

5.

má

jus

6.

írásbeli vizsga 1411 2 / 26 2015. május 6.

Történelem horvát nyelven — emelt szint Javítási-értékelési útmutató

Uputa za ispravljanje zadataka pismenog ispita Radnju ispravljajte kemijskom olovkom čija se boja razlikuje od kemijske olovke kakvom je pisao kandidat! Radnju ispravljajte po sljedećem: 1. Dobar odgovor 2. Nedostaje √¯ 3. Nije tijesno vezano uz rješenje [ ] 4. Nepotreban dio, dio koji se ne može vrednovati (precrtavanje) ⁄ 5. Gruba pogreška, sadržajna zabuna (podcrtavanje) — 6. Nerazumljiv tekst, logični problemi (podcrtavanje) ~ 7. Jezična pravilnost (podcrtavanje) … 8. Gruba pravopisna pogreška (podcrtavanje) ‗ (Gruba pravopisna pogreška:

- nepravilna uporaba velikog i malog slova, - nepravilna uporaba –ije, -je, č i ć, - pogreške u sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi, - pogreške u pisanju riječi iz drugih jezika, - pogreške u pisanju riječi s glasovnim promjenama.)

U polja pravokutnika koji se nalaze ispod zadataka, u onom lijevom je upisan

maksimalni broj mogućih bodova, a u desni upišite ukupni/sveukupni broj bodova koje je učenik postigao.

Parcijalne bodove koji se dobivaju za rješenja dijelova zadataka isto zapišite na radnje! Prihvatite samo one elemente odgovora koji su dani/formulirani u Uputi za

rješavanje i bodujte sukladno onom kako je naznačeno kod pojedinih zadataka! Za zadatke, elemente zadataka (npr. argumentiranje) i tipove zadataka kod kojih je dana mogućnost davanja odgovora koji odstupaju od zadanih, primjenjuje se uputa koja se nalazi u detaljnoj uputi za vrednovanje.

I. Ispravljanje i vrednovanje kratkih zadataka Osnovno je načelo vrednovanja da dobrim elementima odgovora treba prihvatiti one koji se nalaze u Ključu za rješavanje. Bodovanje Dobar odgovor/element odgovora: 0,5 ili 1 bod (sukladno Ključu za rješavanje) Loš odgovor: 0 bodova Nema odgovora: 0 bodova

Za one se elemente odgovora može dati 0,5 boda koji su posebno naznačeni u Ključu za rješavanje.

Pojedini elementi bodova zadani u Ključu za rješavanje se ne mogu dalje dijeliti. Kod zbrajanja bodova dobivenih za rješavanje pojedinih dijelova zadataka ne treba

zaokruživati, npr. može biti 3,5 boda.



Bodovanje zadataka koji se sastoje od više elemenata odgovora: • ako se mogu dati 2 boda, a zadatkom se očekuju dva elementa odgovora, za svaki

ispravan element odgovora se može dati po 1 bod; • ako se može dati 1 bod, a zadatkom se očekuju dva elementa odgovora, za svaki

ispravan element odgovora se može dati po 0,5 boda. Kod otvorenih zadataka (argumentiranje, interpretacija teksta itd.) može se prihvatiti svako rješenje koje se sadržajno podudara s rješenjem iz Upute za rješavanje. (Zbog toga kod ovih zadataka rješenja počinju s „Npr.”.) Kod onih zadataka kod kojih od više elementa odgovora treba izabrati dobar odgovor (npr. istinito-lažno), podcrtavanje ili precrtavanje svih odgovora povlači za sobom nevrednovanje zadataka. Ako je kod zadatka određen broj elemenata odgovora, a kandidat upisuje više odgovora, treba vrednovati u redoslijedu upisivanja. Za rješenja se, povrh maksimalnog broja bodova, ne mogu dati dodatni bodovi. Zbog pogrešnih elemenata odgovora ili odgovora koji nedostaju se ne smiju oduzimati bodovi.

Imena osoba, topografski podaci i pojmovi koji su navedeni u okvirnim nastavnim planovima mogu se vrednovati samo u slučaju ako su pravopisno ispravno napisani.

Ukupni broj bodova jednostavnih, kratkih zadataka treba upisati u odgovarajuće rubrike na posljednjim stranicama obaju testova:

− ako je ukupni broj bodova cijeli broj, onda se upisuje u rubriku Ukupno i još jednom u rubriku I. Ukupni broj bodova zaokružen na cijele brojeve;

− ako je ukupni broj bodova razlomak, onda se u rubriku Ukupno i još jednom u rubriku I. Ukupni broj bodova zaokružen na cijele brojeve upisuje broj bodova zaokružen na cijele brojeve po matematičkim pravilima (npr. 23,5 boda zaokruženo na 24 boda).

Odstupiti od navedenog u Ključu za rješavanje je slobodno samo u posebno opravdanim slučajevima. Razloge odstupanja ispravljač mora argumentirati posebnim tekstualnim obrazloženjem.

II. Ispravljanje i vrednovanje tekstualnih zadataka 1. Izbor zadataka:

Ukupno se mogu vrednovati četiri zadatka: dva kratka i dva duga zadatka od kojih se svaki odnosi na drugo razdoblje,

odnosno najmanje dva zadatka koji se odnose na mađarsku, a jedan na opću povijest.

Vrednovanje zadataka u slučaju pogrešnog izbora zadataka učenika Ako je učenik riješio četiri zadatka, ali je pogriješio u izboru zadataka u odnosu na razdoblja, tipove zadataka itd., onda

• ne treba uzeti u obzir onaj zadatak (ili zadatke) kojim je učenik postigao najmanje bodova, tako će pri zbrajanju konačnog broja bodova pretrpjeti najmanju štetu;

• treba uzeti u obzir onaj zadatak (ona dva ili tri zadatka) koji je (su) u suglasnosti s pravilima izbora i kojim(a) je postigao najviše bodova.

Ako je učenik započeo rješavati više od četiri zadatka, a svoj izbor nije nedvosmisleno označio i među rješenjima ima tri takva zadatka koji su u suglasnosti s pravilima izbora, onda krenuvši od riješenog zadatka s najmanjim rednim brojem i na osnovi dobrih pravila izbora, zadatke treba vrednovati redoslijedom od manjeg prema većem (npr. 13., 16., 17., 20. ili 14., 16., 17., 20.).



Ako je učenik započeo rješavati više od četiri zadatka, ali nema četiri takva zadatka koji odgovaraju kriterijima izbora, onda se moraju uzeti u obzir oni zadaci/onaj zadatak koji je/su u suglasnosti s kriterijima izbora i kojim(a) je postigao najviše bodova. Ako je pristupnik započeo rješavati svaki zadatak, a nije nedvosmisleno označio svoj izbor onda sukladno Pravilniku o ispitu, treba vrednovati rješenja 13., 16., 19., 22. zadatka. 2. Vrednovanje zadataka

Pri vrednovanju zadataka su presudni sljedeći kriteriji:

a) razumijevanje zadatka, b) udovoljavanje zahtjevima (kompetencije, sadržaji), c) uređenost, jezična pravilnost.

Vrednovanje tekstualnih zadataka se obavlja korištenjem Ključa za rješavanje koji sadrži konkretne postupke i kriterije vrednovanja, odnosno sadržaje koji im se mogu priključiti. a) Uputa za bodovanje razumijevanja zadataka:

U svezi s razumijevanjem zadataka treba uzeti u obzir sljedeće kriterije. • Identificiranje zadatka (tema, razdoblje): piše li učenik o zadanom problemu, temi,

razdoblju? • Neodstupanje od teme, isticanje bitnoga: koncentrira li se, težeći prema bitnome, na

problem koji je naznačen zadatkom? • Sadržajna dubina, razina obrazloženosti: u kojoj su mjeri konstatacije i zaključci

učenika kompleksni, odnosno relevantni u odnosu na temu? • Raznolikost i djelotvornost postupaka: koristi li izvore, donosi li bitne konstatacije i

zaključke?

Pri konkretnom vrednovanju zadataka u prvom koraku treba odlučiti da li je kandidat za razumijevanje zadatka od 4 ili 8 bodova – koliko se može dati za rješenje – postigao najmanje 1 bod. Ako nije, sveukupni broj bodova zadatka može biti samo 0. Problemski (kratki) zadaci Mogu se dati 4 boda, ako je kandidat problem razumio u cijelosti i pravilno ga interpretirao, razlaganje je razmjerno, logično i s težnjom prema bitnome. Korištenjem izvora formulira bitne zaključke, omjer konkretnih i općih konstatacija je uravnotežen.

Mogu se dati 3 boda, ako je kandidat razumio problem u cijelosti i pravilno ga interpretirao, ali je razlaganje nerazmjerno ili nije s težnjom prema bitnom.

Mogu se dati 2 boda, ako rješenje problema razradi i izvore koristi samo djelomično, a nema bitnih konstatacija.

Može se dati 1 bod, ako ima najmanje jednu konstataciju kojom potvrđuje da je razumio problem, ali pretežiti dio razlaganja nije usmjeren prema interpretaciji i rješavanju problema.

Može se dati 0 bodova, ako kandidat nije razumio, odnosno u cijelosti pogrešno razumio zadatak, ne koristi izvore, njegove konstatacije nisu usmjerene prema interpretiranju problema.

Analitički (dugi) zadaci Može se dati 7-8 bodova, ako je kandidat problem razumio u cijelosti i pravilno ga interpretirao, razlaganje je razmjerno, logično i s težnjom prema bitnome. Korištenjem izvora formulira bitne zaključke, omjer konkretnih i općih konstatacija je uravnotežen.



Može se dati 4-6 bodova, ako je kandidat razumio problem u cijelosti i pravilno ga interpretirao, ali je razlaganje nerazmjerno ili nije s težnjom prema bitnome.

Mogu se dati 2-3 boda, ako rješenje problema razradi i izvore koristi samo djelomično, a nema bitnih konstatacija.

Može se dati 1 bod, ako ima najmanje jednu konstataciju kojom potvrđuje da je razumio problem, ali pretežiti dio razlaganja nije usmjeren prema interpretaciji i rješavanju problema.

Može se dati 0 bodova, ako kandidat nije razumio, odnosno u cijelosti pogrešno razumio zadatak, ne koristi izvore, njegove konstatacije nisu usmjerene prema interpretiranju problema.

b) Bodovanje postupaka i sadržajnih elemenata

U Ključu za rješavanje smo postupke u svezi s primjenom kompetencija (npr. orijentacija u vremenu i prostoru, korištenje izvora itd.) označili slovom „M”, a pripadajuće elemente slovom „T”.

Naravno, tijesno su povezana dva kriterija vrednovanja jer se postupci mogu interpretirati i vrednovati samo kroz konkretne sadržaje. Uz jedan se postupak u slučaju problemskih (kratkih) zadataka vezuje 1-2 sadržaja, dok se uz analitičke zadatke – posebno u zadacima s razotkrivanjem čimbenika koji su presudno utjecali na događaje – vezuje više, dva-tri sadržajna elementa.

Ako se u Ključu za rješavanje uz jedan postupak vezuje samo jedan sadržajni element,onda se i u ispravku broj bodova postupaka mora slagati s brojem bodova sadržaja. (Npr. u slučaju kratkih zadataka se za kriterije Orijentacije u vremenu i prostoru, Primjene stručnog nazivlja i Korištenja izvora, odnosno kod dugih zadataka za kriterije Orijentacije u vremenu i prostoru i Primjeni stručnog nazivlja može dati samo 0 ili 2 ili 4 boda.)

Ako se u Ključu za rješavanje uz jedan postupak vezuje više sadržajnih elemenata, onda se zbog njihove međusobne tijesne povezanosti ne može dati određeni broj bodova (npr. kod kratkih zadataka se za kriterij Korištenja izvora ne može dati 1 i 4 boda, a za kriterij Otkrivanja čimbenika koji su utjecali na formiranje događaja se ne može dati 1 i 5 bodova, odnosno kod dugih zadataka se za kriterij Korištenje stručnog nazivlja ne može dati 1 i 4 boda, za kriterij Korištenja izvora se ne može dati 1 i 6 bodova, a za kriterij Otkrivanja čimbenika koji su utjecali na formiranje događaja se ne može dati 1 i 7 bodova.

Pri bodovanju pojedinih postupaka i sadržajnih elemenata se kao općenito pravilo treba primijeniti sljedeće:

Bodovanje „Postupaka” (M) Mogu se dati 2 boda, ako je pripadajući broj bodova za sadržaj koje je učenik postigao visok (više od 50% od maksimalno mogućeg broja bodova).

Može se dati 1 bod, ako je od bodova za sadržaj kandidat osvojio barem 1 bod i odgovor ne sadrži grubu pogrešku (pogrešan podatak, pogrešnu konstataciju).

Može se dati 0 bodova, ako kandidat za sadržajne elemente nije osvojio bodove i njegov odgovor sadrži grubu pogrešku.

Primjeri (Npr.:) koji su kod sadržajnih elemenata pokazuju koji su oni sadržaji koji se mogu prihvatiti kao dobri odgovori. Sadržajni elementi odgovora se obično sastoje od dva dijela: definiranje vremena i prostora; općenita i konkretna uporaba pojmova; nabrajanje (utvrđivanje, predstavljanje) i zaključak (konstatacija). To pri bodovanju znači, ako odgovor sadrži samo jedan element, daje se samo 1 bod, ako sadrži oba elementa, mogu se dati 2 boda. Naravno, kod sadržajnih elemenata odgovora – posebno kod nabrajanja i kod zaključaka mogu se prihvatiti i druge dobre kombinacije koje ne sadrži Ključ za rješavanje! U Ključu za rješavanje je kod nekoliko sadržajnih elemenata veznikom „ili” razdvojeno više dobrih



odgovora, sve to, međutim, ne isključuje mogućnost da ocjenjivač prihvati i druge dobre sadržajne elemente. Bodovanje „Sadržajnih elemenata” (T) Mogu se dati 2 boda, ako odgovor sadrži dovoljnu količinu pravilnih podataka, u analizi se na dobroj razini poziva na izvore (autora, namjere, okolnosti itd.), odnosno, u odgovoru je formulirano više vrsta karakterističnih i tipičnih razloga, posljedica i/ili navodi povijesne osobe u svezi s događajima. Može se dati 1 bod, ako analiza sadrži malo i nebitnih podataka, zaključaka, konstatacija i sadrži samo nekoliko (ne najvažnijih) podataka.

Može se dati 0 bodova, ako nema podataka, uzajamnih veza ili su u rješenju sasvim pogrešne konstatacije.

c) Bodovanje „Jezične uređenosti, jezične pravilnosti” Kod problemskih (kratkih) zadataka Mogu se dati 2 boda, ako je to uređen tekst sazdan od suvislih rečenica u kojima nema grubih pravopisnih pogrešaka.

Može se dati 1 bod, ako u radnji ima više jezičnih i više grubih pravopisnih pogrešaka.

Može se dati 0 bodova, ako je rješenje samo jedan koncept koji se sastoji od riječi, nema u radnji povezanih rečenica.

Kod analitičnih (dugih) zadataka Može se dati 7-8 bodova, ako se sastav sastoji od suvislih rečenica, tekst je koherentan, uređen, njegova je gradnja logična, razmjerno prilagođena sadržajnom obrazloženju, konstatacije su nijansirane, s više točaka gledišta, te ne sadrži grube jezične ili pravopisne pogreške.

Može se dati 4-6 bodova, ako se tekst sastoji od suvislih rečenica, ali je nerazmjerno uređen ili su neke od konstatacija pojednostavljene, plošne, sadrži manje jezične pogreške.

Mogu se dati 2-3 boda, ako se tekst sastoji od suvislih rečenica, ali je tekst loše uređen, nerazmjeran, nepotpun (npr. nedostaje jedno od uvoda, razrade i završetka). Konstatacije su pojednostavljene, plošne, sadrži jezične pogreške. Može se dati 1 bod, ako se odgovor sastoji od rečenica, ali između rečenica jedva ima (sadržajne ili jezične) povezanosti, sadrži grube jezične i pravopisne pogreške.

Može se dati 0 bodova, ako je odgovor poput skice, sadrži samo riječi.

3. Dužina tekstualnih zadataka Važna je kompetencija pri sastavljanju teksta da kandidat svoje misli obrazloži unutar

unaprijed određenih okvira. U opravdanom slučaju se misao započeta na mjestu označenim točkama može nastaviti i na praznim mjestima lista, te se i taj element odgovora može vrednovati. To su u slučaju kratkih zadataka otpr. 2-3 retka, a kod dugih zadataka otpr. 4-5 redaka.

4. Predloženi postupak vrednovanja tekstualnih zadataka 1. Proučite Ključeve rješenja zadataka! 2. Razmotrite uzorak niza kriterija za vrednovanje! 3. Kontrolirajte učenikov izbor zadataka! 4. Pročitajte radnju učenika najmanje dva puta! 5. Sukladno elementima Ključa za rješavanje ustanovite postignuti broj bodova po pojedinim kriterijima! 6. Ustanovite sveukupni broj bodova te ih pomoću djelitelja (3 i 4) pretvorite u ispitne



bodove! 7. Ne zaokružujte ispitne bodove za svaki zadatak! 8. Izračunajte zbroj ispitnih bodova četiriju esejističkih zadataka te ga upišite

u odgovarajuću rubrike na posljednjoj stranici testa: − ako je ukupni broj bodova cijeli broj, onda se upisuje u rubriku Ukupno i

još jednom u rubriku II. Ukupni broj bodova zaokružen na cijele brojeve;

− ako je ukupni broj bodova razlomak, onda se u rubriku Ukupno i još jednom u rubriku II. Ukupni broj bodova zaokružen na cijele brojeve upisuje broj bodova zaokružen na cijele brojeve po matematičkim pravilima (npr. 23,33 zaokruženo na 23 boda 23,5 bodova ili 23,66 bodova zaokruženo na 24 boda).

III. Konstatiranje sveukupnog broja bodova testa

Saberite bodove postignute (zaokružene na cijele brojeve) u I. i u II. dijelu! Tabele za vrednovanje i bodovanje zadataka Zadaci koji se rješavaju davanjem kratkih odgovora

Zadaci koji se rješavaju davanjem dugih odgovora

Kriteriji

Broj mogućih

Broj osvojenih

bodova Razumijevanje zadatka 8 Orijentacija u vremenu i prostoru 4 Uporaba stručnog nazivlja 6 Korištenje izvora 10 Otkrivanje čimbenika koji su utjecali na formiranje događaja

12

Uređenost, jezična pravilnost 8 Sveukupni broj bodova 48 DJELITELJ: 3 Broj ispitnih bodova 16

Kriteriji

Broj mogućih

Broj osvojenih

bodova Razumijevanje zadatka 4 Orijentacija u vremenu i prostoru 4 Uporaba stručnog nazivlja 4 Korištenje izvora 6 Otkrivanje čimbenika koji su utjecali na formiranje događaja

8

Uređenost, jezična pravilnost 2 Sveukupni broj bodova 28 DJELITELJ: 4 Broj ispitnih bodova 7



I. ZADACI KOJI SE RJEŠAVAJU DAVANJEM KRATKIH ODGOVORA

1. Formiranje atenske demokracije (Ukupno 4 boda.) a) Solon (1 bod) b) Klisten (1 bod)

Tvrdnja Mjera predstavljena

u izvoru a)

Mjera predstavljena

u izvoru b)

Nijedna

c) Njen je cilj bio sprečavanje formiranja tiranije. (0,5 boda)

X

d) Njome je formirana javna uprava na teritorijalnoj osnovi. (0,5 boda)

X

e) Zahvaljujući njoj je povećana uloga narodne skupštine u političkom životu. (0,5 boda)

X

f) Pridonijela je tome da se na političke dužnosti ne postave ljudi po kriteriju porijekla. (0,5 boda)

X

2. Rađanje islamske vjere i arapsko širenje/ekspanzija (Po elementu 0,5 boda, ukupno 4 boda.)

Tvrdnja Ime naselja Redni broj

naselja a) Drevno arapsko svetište, mjesto hodočašća arapskog svijeta, ishodište, mjesto rađanja islamske vjere.

Meka 7.

b) Tu se odvijao boj od sudbonosnog značaja 732. godine u kojem su Franci zaustavili širenje/prodiranje Arapa u Europu.

Poitiers 3.

c) Od druge polovice VIII. stoljeća glavni grad arapskog carstva, sjedište kalifa i bujajuće trgovinsko i kulturno središte. U suvremenoj Europi čuven po svome bajkovitom bogatstvu.

Bagdad

6.

d) Središte arapske države koja je postojala u Europi između VIII. i IX. stoljeća. U XIII. stoljeću, tijekom rekonkviste opet u rukama kršćana.

Cordoba / Córdoba / Kordova 2.

3. Ugarsko društvo u srednjem vijeku (Ukupno 3 boda.) a) Otvoren grad, to jest grad koji nije omeđen zidom; car ga je darovao/njegov je vlasnik jedan biskup; stanovništvo se bavi poljoprivredom (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani pravilni odgovori.) (0,5-0,5 boda) b) Žigmund (Luksemburški) (1 bod) c) Nijemci (1 bod) 4. Prosvjetiteljstvo (Po elementu 1 bod, ukupno 4 boda.) a) Tkalac je htio povećati svoju korist/dobit, ali jeftinija roba je korisna za cijelo društvo (više će ljudi moći pribaviti platno). b) slobodno tržište / slobodnu trgovinu / slobodno natjecanje / protiv je državne intervencije c) pamet / razum / racionalizam d) vjere / religije (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani pravilni odgovori.)



5. Vladavina Gábora Bethlena (Po elementu 1 bod, ukupno 3 boda.) a) U ugarskoj kraljevini Habsburga / u vladavini tuđinaca. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani pravilni odgovori.) b) Savez s Turcima. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani pravilni odgovori.) c) Jer su Turci osvojili znatan dio zemlje. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani pravilni odgovori.) 6. Prerastanje SAD-a u velesilu (Ukupno 4 boda.) a) U državama Juga je omjer / broj robova bio veći / visok. U državama sjevera je živjelo manje robova. (Može se još prihvatiti: U državama Sjevera nije bilo robova.) (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.) (1 bod) b) (izbijanje građanskog rata) građanski rat (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani pravilni odgovori.) (1 bod) c) Nisu mogli prodati znatan dio pamuka. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.) (0,5 boda) d) Nisu mogle nabaviti dovoljnu količinu tvorničkih proizvoda / sredstava za poljoprivredu / oružja.) (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.) (0,5 boda) e) plantaže (1 bod) 7. Ugarsko društvo u reformnom dobu (Po elementu 0,5 boda, ukupno 3 boda.)

Tvrdnja Istinita Lažna a) Wesselényi u navedenom izvoru upućuje na načelo „jedne i iste slobode plemića“.

X

b) Wesselényi drži opravdanim prezir višeg plemstva prema posjedničkom plemstvu.

X

c) U tom se dobu posjedničko plemstvo tipično jače vezivalo za narodne tradicije od višeg plemstva.

X

d) Po mišljenju Wesselényija više i posjedničko plemstvo se mora udružiti u interesu pojačanja svojih privilegija.

X

e) U Wesselényijevom djelu se osjeća utjecaj ideje liberalnog nacionalizma.

X

f) Wesselényi potječe iz ugarske obitelji posjedničkog plemstva. X

8. Zaključenje Prvog svjetskog rata (Ukupno 4 boda.) a) Velika Britanija / Britansko Carstvo / Ujedinjeno Kraljevstvo (0,5 boda) b) Jer bi to vodilo gubitku kolonija. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.) (1 bod) c ) Wilson (0,5 boda) d) njemačkog (Može se još prihvatiti: germanskog.) (1 bod) e) Poljska / Republika Poljska (1 bod) 9. Mađarska 1938.-1945. (Ukupno 4 boda.) a) 1. Čehoslovačka, 2. Rumunjska, 3. Jugoslavija (1 bod) b) 2. (0,5 boda) c) Miklós Kállay (0,5 boda) d) naredba o obaveznom isticanju žute zvijezde; stvaranje getoa; deportiranja (Mogu se prihvatiti bilo koja druga dva odgovora koja su u svezi s mjerama koje su poduzete protiv Židova nakon njemačke okupacije.) (0,5-0,5 boda)



e) Zato jer je Mađarska ispunila svoje savezničke obveze / jer je sudjelovala u vojnom pohodu na Rusiju. (Mogu se prihvatiti i drugi pravilni odgovori.) (1 bod) 10. Rákosijevo doba (Ukupno 4 boda.) a) bogati / imućni / seljaci s posjedom ili kulaci (Samo seljaci / seljaštvo se ne može prihvatiti.) (1 bod) b) nasilna predaja uroda / obveza predaje uroda (1 bod) c) Da skriva jedan dio svoga uroda. / Da ne ispunjavaju u cijelosti obvezu predaje uroda. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.) (1 bod) d) Ime: Imre Nagy, godina: 1953. (Po elementu 0,5 boda, ukupno 1 bod.) 11. Europska integracija (Po elementu 0,5 boda, ukupno 4 boda.) a) negativan: npr. uvoz oslobođen plaćanja carina može značiti jeftinog takmaca. b) pozitivan: npr. uvoz oslobođen plaćanja carina može značiti jeftinu robu. c) pozitivan: npr. i za nižu plaću se može dobiti radna snaga. negativna: npr. visokokvalificirana radna snaga radi bolje plaće može napustiti zemlju. d) pozitivna: npr. može se zaposliti i u inozemstvu za bolju plaću. negativna: npr. mogu postati nezaposleni jer useljenike će zaposliti za niže plaće. e) pozitivna: npr. stranim ulaganjima će se otvarati nova radna mjesta. negativna: npr. manje ekonomične proizvodnje će preseliti u druge države. (I drugačije formulirani pravilni odgovori se mogu prihvatiti, odnosno mogu se prihvatiti i drugi relevantni i gospodarski pravilni odgovori.) 12. Demografija Mađarske (Po elementu 1 bod, ukupno 3 boda.) a) 2. b) Tada je počeo proces pada broja stanovništva. / Tada je krenuo proces prirodnog ili stvarnog smanjenja broja stanovnika. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.) c) Nakon demokratskih promjena je broj useljenih premašio broj iseljenih. / Nakon demografskih promjena je migracijska razlika postala pozitivna. / Nakon demokratskih promjena je migracijska razlika ublažila smanjenje broja stanovnika. (Mogu se prihvatiti i drukčije formulirani sadržajno slični pravilni odgovori.)



II. TEKSTUALNI ZADACI S RAZLAGANJEM 13. Benediktinski i franjevački red (kratak)

Kriteriji Postupci, sadržaji Bodovi

Razumijevanje zadatka

Pristupnik u osnovi uspoređuje karakteristike benediktinskog i franjevačkog reda. Korištenjem izvora svojim odgovorom otkriva bitne uzajamne povezanosti (npr. položaj i smještaj samostana i karakteristične djelatnosti redovnika).

0-4

Orijentacija u prostoru i vremenu

M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je benediktinski red osnovan u ranom srednjem vijeku (VI. stoljeće), a franjevački je red osnovan u vrijeme procvata srednjeg vijeka (XIII. stoljeće), te ukazuje na jednu od zemljopisnih konotacija teme (npr. oba su reda osnovana u Italiji, raširili su se po Europi).

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]

Korištenje stručnog nazivlja

M: Pristupnik pravilno koristi opće pojmove, odnosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi sljedeće opće i konkretne povijesne pojmove: npr. crkva, papa, redovnik, samostan, benediktinski red, franjevački red, prosjački red.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira razlike u karakterističnim smještajima i položajima dvaju redova (benediktinski samostani su većinom osnovani podalje od naselja, a franjevački samostani osnovani su u gradovima), te izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. smještaj benediktinskih samostana je odraz zatvorenosti prema svjetovnom, osnivanje franjevačkog reda korespondiralo je / bilo je u vezi s postupkom urbanizacije, razlike u smještajima i položajima mogu se objasniti razlikama u djelatnosti redovnika, redovnici su živjeli u zajednicama). T: Registrira činjenicu da su redovnici obaju redova poniznost smatrali svojom vrlinom i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. redovnici su morali vjerovati u svoju bezvrijednost, i njegovanje bolesnika je imalo za svrhu vježbanja osjećaja manje vrijednosti).

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]

Otkrivanje čimbenika koji su utjecali na formiranje događaja

M: Pristupnik predstavlja karakteristične crte dvaju redova te ukaže na njihove sličnosti i razlike. T: Registrira jedno od općih karakteristika srednjovjekovnih crkvenih redova (npr. bili su pod neposrednom nadležnošću pape, prilikom stupanja u red redovnici su se zavjetovali / odrekli su se svojih svjetovnih dobara, život redovnika određen je pravilnicima / regulama crkvenih redova) te izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. nisu bili podređeni biskupijama, zavjetovali su se na čistoću, siromaštvo i pokornost, njihove pravilnike odobravao je papa). T: Registrira činjenicu da je sveti Benedikt osnovao prvi crkveni red (pod nadležnošću pape) i izvede jednu bitnu konstataciju u odnosu na okolnosti osnivanja reda (npr. na

0-8 [ne

može se dati: 1 i

5]



njega su utjecali istočni redovnici, benediktinski samostani osnivani su po uzoru na samostan u Monte Cassinu) ili registrira jednu bitnu činjenicu u svezi s redovničkim životom (npr. dužnost redovnika je bila i molitva i rad, održavali su škole, prepisivali su kodekse) te izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. samostani su imali svoje posjede, imali su značajnu ulogu u njegovanju antičke kulture). T: Registrira činjenicu da je sveti Franjo osnovao prosjački red i izvede jedan bitan zaključak u odnosu na okolnosti osnivanja reda (npr. na svetog Franju su djelovala heretička učenja, rođen je u bogatoj obitelji, ali se odrekao svoga bogatstva) ili registrira jednu bitnu činjenicu u odnosu na redovnički život (npr. prosjačili su, podučavali su) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. prema zamisli svetog Franje red i redovnici nemaju svoju imovinu, bili su predavači na sveučilištima koja su tada osnivana).

Uređenost, jezična pravilnost

Razlaganje se sastoji od rečenica, tekst je logično građen. Odgovor ne sadrži grubu jezičnu ili pravopisnu pogrešku. 0-2

UKUPNI BROJ MOGUĆIH BODOVA ZA ZADATAK 28 UKUPNI BROJ ISPITNIH BODOVA 7

14. Razvoj kapitalističkog gospodarstva (dugačak)

Kriteriji Postupci, sadržaji Bodovi


Pristupnik u osnovi predstavlja i analizira razvoj kapitalističkog gospodarstva u Engleskoj u ranom novom vijeku. Težnjom prema bitnome predstavlja postupak kapitalizacije poljoprivrede. Svojom analizom otkriva i strukturnu preobrazbu. Pristupnik u svome odgovoru koristi i interpretira izvore te izvodi iz njih bitne konstatacije i zaključke.

0-8


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da se predstavljeni proces odvijao u Engleskoj u XVI.-XVII. / XVIII. stoljeću i spomene jednu prostornu sastavnicu teme (npr. urbanizacija, London, engleske kolonije).

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pravilno koristi opće pojmove i povijesne izraze u svezi s temom. T: Stručno koristi opće povijesne pojmove: npr. poljoprivreda, industrija, trgovina. T: Stručno koristi sljedeće konkretne povijesne pojmove: npr. svjetska trgovina, kolonija, manufaktura, kapital, dobit.

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira da su posjednici prisvojili / ogradili pašnjake koji su zajednički korišteni i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. to je ugrožavalo opstanak siromašnog seljaštva čiji je

0-10 [ne

može se dati: 1 i

6]



rezultat bio preseljenje u gradove, uzrok toga je bio procvat uzgoja ovaca, to je bilo moguće zbog ranog ukinuća kmetovskog sustava). T: Registrira činjenicu da kralj namjerava lutalice smjestiti u popravne domove / prisiljava ih na obvezni rad te u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. masovno pojavljivanje lutalica je posljedica ograđivanja, jedan od uzroka te pojave je porast broja stanovništva, industrija je samo postupno mogla zaposliti brojnu radnu snagu, industrija je imala na raspolaganju jeftinu radnu snagu). T: Registrira jednu bitnu činjenicu u svezi sa slikom (pušenje je postalo rašireno, prikazan je rob crnac / reklamira duhan iz Sjeverne Amerike / Virginie) te izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. u Sjevernoj Americi / Virginiji osnovane su engleske kolonije, procvala je duhanska industrija / trgovina duhanom, u Ameriku su dopremljeni robovi crnci). T: Registrira jednu bitnu činjenicu iz opisa o proizvodnji željeza i stakla (npr. njihova slaba kvaliteta, imaju veliko tržište, uzrok slabije kvalitete je masovna proizvodnja, veliko tržište ukazuje na rast životnog standarda).


M: Pristupnik otkriva razvoj kapitalističkog gospodarstva u Engleskoj u ranom novom vijeku i predstavlja njene uzroke i posljedice. T: Registrira da je razvoj gospodarstva pokrenut kao posljedica velikih geografskih otkrića i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. širenje tržišta potiče masovnu proizvodnju, rast cijena / revolucija cijena / uvoz plemenitih metala potiče masovnu proizvodnju, od koristi svjetske trgovine stvara se dobit). T: Registrira činjenicu da je vodeća grana engleske industrije tekstilna industrija i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. tradicionalno značajan uzgoj ovaca, već ne izvoze samo vunu u npr. Flandriju, porast proizvodnje vune potiče postupak ograđivanja). T: Registrira pojavu manufakture, novi način organiziranja rada i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. izvršena je podjela rada, zapošljava se najamna radna snaga, stvara pretpostavke za jeftinu masovnu proizvodnju, funkcionira kao kapitalističko poduzeće). T: Registrira neku od karakteristika razvoja kapitalističkog gospodarstva u Engleskoj (npr. razvoj morske plovidbe / trgovine, pojava banaka, pojava burze, proširenje privatnog vlasništva / zaštita privatnog vlasništva) te u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. korist od atlantske trgovine realizira se u Engleskoj, lakše je pribaviti početni kapital za pokretanje poduzetništva, parlamentarizam je opstao u cijelome razdoblju). T: Svojim samostalnim spoznajama i pravilnim konstatacijama dopunjava i potkrepljuje svoju analizu. Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju

0-12 [ne

može se dati: 1 i

7]



zasebnih sadržajnih elemenata. Uređenost, jezična pravilnost

Razlaganje pristupnika sastoji se od rečenica koje su jasne i nedvosmislene. Analiza je uređen tekst u službi logičnog razlaganja sadržaja. Konstatacije pristupnika svjedoče o sposobnosti nijansirane analize. Tekst ne sadrži grube pravopisne ili jezične pogreške.

0-8


15. Svjetska gospodarska kriza (kratak)

Kriteriji Postupci, sadržaji BodoviRazumijevanje zadatka

Pristupnik u osnovi predstavlja ulogu državnih rashoda u izlasku iz krize. Korištenjem izvora svojim odgovorom otkriva bitne uzajamne povezanosti (npr. povećanje izdataka države povlači za sobom dizanje zajma, što ima sporni učinak).

0-4


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je ekonomska kriza izbila 1929. godine te je veže uz konkretne primjere (npr. SAD, Njemačka).

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pristupnik pravilno koristi opće pojmove, odnosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi sljedeće opće i konkretne povijesne pojmove: npr. država, tržište, banka, zajam/kredit, hiperprodukcija.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira bit Churchillovog mišljenja (npr. državno zaduživanje ima za posljedicu rast kamatnih stopa) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (Churchill navodi argumente protiv intervencije države, po njegovom je mišljenju zaduživanje države više štetno, privatno bi gospodarstvo vjerojatno djelotvornije iskoristilo kredite). T: Registrira bit Keynesovog mišljenja (npr. državni izdaci smanjuju nezaposlenost, indirektno povećavaju potrošnju / nacionalni dohodak) i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. Keynes poziva na državnu intervenciju, po njegovom je mišljenju zadaća države da stvori radna mjesta, rast nacionalnog dohotka omogućuje otplatu zajmova).

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]


M: Pristupnik predstavlja ulogu izdataka države u svladavanju krize, odnosno otkriva konkretne forme realizacije toga. T: Registrira jedan čimbenik krize zbog kojeg je moguće da treba povećati državne izdatke (npr. nezaposlenost, glad) i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. oni su uzrokovali društvene / političke napetosti, bile su posljedice krize uzrokovane hiperprodukcijom, još više smanjivale tržišta).

0-8 [ne

može se dati: 1 i

5]



T: Registrira jedan konkretan primjer državne intervencije (npr. izgradnja autoputova u Njemačkoj, gradnja nasipa u SAD-u) i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. ulaganja u infrastrukturu ne opterećuju tržište, čine jeftinijim proizvodnju / transport). T: Registrira neku bitnu činjenicu od američkih i / ili njemačkih mjera poduzetih radi izlaska iz krize (npr. ponovno naoružavanje Njemačke, u Njemačkoj je nestala nezaposlenost, u SAD-u je nezaposlenost samo umjereno smanjena, državna je potrošnja dijelom financirana inflacijom) te izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. to je projiciralo izbijanje svjetskog rata, bilo je u vezi s izgradnjom diktature, Roosevelt nije dozvolio preveliki proračunski manjak, dolar je odvojio od zlatne osnovice, u SAD-u su izlazak iz krize pokušali riješiti u demokratskim okvirima). Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.




16. Napoleonov pad (dugačak)


Pristupnik u osnovi predstavlja i analizira Napoleonov pad. Težnjom prema bitnome predstavlja vojne događaje koji vode njegovom padu. Svojom analizom otkriva vojne i političke uzroke pada. Pristupnik u svome odgovoru koristi i interpretira izvore te izvodi iz njih bitne konstatacije i zaključke.

0-8


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je Napoleon vladao od 1804.-1815. godine ili navede točan datum najmanje dvaju događaja iz posljednjeg razdoblja te napomene borbu kod Leipziga i Waterlooa.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3] Korištenje stručnog nazivlja

M: Pristupnik pravilno koristi opće pojmove i povijesne izraze u svezi s temom. T: Stručno koristi sljedeće opće pojmove: npr. vojska, gospodarstvo, mir. T: Stručno koristi sljedeće konkretne povijesne pojmove: npr. revolucija, narod, carstvo, car, kralj.

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira stupanj/omjer ratnih gubitaka i izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. francuski su gubici proporcionalno bili najveći, vojne rezerve u ljudstvu su

0-10 [ne

može se dati: 1 i

6]



presušile, zemlja se umorila od ratova, protivnici Francuske su bili premoćni u ljudstvu). T: Registrira protufrancusku oštricu Arndtova teksta (npr. tuđinci ugrožavaju njemački jezik / kulturu, poziva na rat protiv njih) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. osjećaj nacionalne pripadnosti / nacionalizam kao posljedica Napoleonovih osvajanja, kao protureakcija, doveo je protufrancuskih ustanaka npr. u Španjolskoj, na njemačkim teritorijima, povijesne dinastije su stekle podršku naroda). T: Registrira neku od bitnih činjenica koja se može očitati s porodičnog stabla (npr. postavljanje Napoleonove braće na prijestolje, sklapanje brakova s članovima obitelji Habsburga) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. Napoleon je imao namjeru osnovati dinastiju, povijesne su dinastije prezirale Napoleona). T: Registrira jednu važnu činjenicu u svezi sa slikom (npr. Napoleona su uhvatili u ples / ponizili su ga, riječ je o podrugljivom crtežu) i izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. vojni uzrok pada je bio pohod na Rusiju, tijekom pohoda na Rusiju uništena je Napoleonova vojska).


M: Pristupnik otkriva uzroke Napoleonovog pada i predstavlja niz događaja koji je doveo do toga. T: Registrira političke motive protivnika (npr. povrijedio je gospodarske interese Engleske, Engleska je strahovala od gubitka ravnoteže sila, povijesne dinastije su strahovale od revolucija) i izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. Napoleon nije bio u stanju iznuditi trajan mir, protiv njega su se organizirale sve novije i novije koalicije). T: Registrira da je Napoleon u bitci kod Leipziga pretrpio odlučujući poraz te u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. do toga je došlo zbog vojnog pohoda na Rusiju, Engleska je organizirala noviju koaliciju, Napoleona su napustili njegovi saveznici). T: Registrira da su pobjednici sazvali kongres u Beču te u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. konsolidirana je ravnoteža sila, vraćene su povijesne dinastije, radi sprečavanja revolucija osnovali su Svetu alijansu) ili će predstaviti njegovih nekoliko mjera rješavanja teritorijalnih sporova. T: Registrira činjenicu da je odlučujuća bitka bila kod Waterlooa i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. tome je prethodilo njegovo progonstvo na otok Elbu, zatim slijedi progonstvo na otok Svete Helene, pobijedile su britanska i pruska vojska. T: Svojim samostalnim spoznajama i pravilnim konstatacijama dopunjava i potkrepljuje svoju analizu. Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.

0-12 [ne

može se dati: 1 i

7]





0-8


17. Renesansni dvor Matije Hunyadija (kratak)


Pristupnik u osnovi predstavlja pojavljivanje renesansne kulture na dvoru Matijaša Hunyadija. Korištenjem izvora svojim odgovorom otkriva bitne uzajamne povezanosti (npr. najvažniji cilj je kraljevskog dvora bila prezentacija vlasti).

0-4


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je Matija vladao od 1458.-1490. godine i da se renesansa počela širiti iz Italije ili da su dvor i dvorska svita organizirani u Budimu i u Višegradu.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pristupnik pravilno koristi opće pojmove, odnosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi sljedeće opće i konkretne povijesne pojmove: npr. renesansa, humanizam, Corvina, kraljevski dvor.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira bit anegdote Miklósa Oláha (npr. turski je poslanik očaran kraljevskim dvorom) i izvede jedan važan zaključak u svezi s tim (npr. sjajni dvorac predstavlja vlast kralja). T: Registrira koji od bitnih elemenata slike (npr. kralj je u društvu znanstvenika humanista, pokazivao je interes prema knjigama) te u svezi s tim izvede važan zaključak (npr. Matijaš se trudio udovoljiti / je udovoljio idealu obrazovanog vladara).

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]


M: Pristupnik predstavlja pojavljivanje renesansne kulture na Matijinom dvoru, odnosno otkriva njene različite forme. T: Registrira neku od karakteristika renesansne kulture (npr. nastojanje obnove antičke umjetnosti, pojavljivanje humanističkog ideala čovjeka) te spomene neku od osobnih sastavnica toga (npr. uloga kraljice Beatrix, humanisti dvora Galeotto Marzio / Antonio Bonfini, pokušaj osnivanja sveučilišta Ivana Viteza, talijanski studiji Janusa Pannoniusa / Ivana Česmičkog). T: Registrira činjenicu da je Matija osnovao renesansni dvor i izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. gradnja Budimske palače, gradnja u Višegradu, njegov je cilj bio reprezentacija, utjecali su na njega i njegova vanjskopolitička nastojanja,

0-8 [ne

može se dati: 1 i

5]



koja su bila u vezi s njegovim pokušajem osnivanja dinastije). T: Registrira da je Matija sakupio ozbiljnu knjižnicu i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. kodekse zovemo Corvinama, bile su zbirke humanističke obrazovanosti, u njima su zastupljene mnoge znanstvene discipline). Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.




18. Širenje Turaka u Ugarskoj (dugačak)


Pristupnik u osnovi predstavlja i analizira prodor i širenje Turaka u Ugarsku. Težnjom prema bitnome u svome odgovoru predstavlja vojne pohode 1541., 1552. i 1566. godine. Svojom analizom otkriva diplomatske aktivnosti toga razdoblja i pitanje održavanja sustava graničnih utvrda. Pristupnik u svome odgovoru koristi i interpretira izvore te izvodi iz njih bitne konstatacije i zaključke.

0-8


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je opsada Budima bila 1541., opsada Jegre 1552., a opsada Sigeta 1566. godine.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pravilno koristi opće pojmove, odnosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi opće povijesne pojmove: npr. osvajanje, rat, mir, porez. T: Stručno koristi sljedeće konkretne povijesne pojmove: npr. sustav graničnih utvrda, osvojen teritorij, sultan.

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira bit pisma fra Juraja (npr. ima namjeru Erdelj predati Ferdinandu) i u svezi s tim izvodi bitan zaključak (npr. fra Juraj je uvidio da je savez s Turcima greška, nada se oslobađanju zemlje, od Habsburgovaca očekuje da će nastupiti protiv Turaka, na kraju su ga ubili njegovi saveznici). T: Registrira da su Habsburgovci sukladno odredbama sporazumu o miru plaćali porez sultanu te u svezi s tim izvede bitan zaključak (Drinapoljskim mirom je okončan osvajački rat, stvorena je ravnoteža snaga). T: Registrira neki od važnih elemenata iz teksta povjesničara (npr. vojni su izdaci premašili ugarske prihode, dvor je trebao vanjsku pomoć) i izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. za

0-10 [ne

može se dati: 1 i

6]



obranu Ugarske bila je potrebna pomoć Habsburgovaca). T: Registrira neku od karakteristika utvrde u Nógrádu (npr. njena je jezgra jedna starija, manja utvrda, dopunjena je modernim / talijanskim kulama, imala je i vanjske palisade) te izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. obranu zemlje osiguravale su granične utvrde, kontinuirano su modernizirane, obranom su upravljale glavne kapetanije, vojnici graničnih utvrda bili su plaćenici / nastupili su sa staleškim zahtjevima / nazivali su sami sebe staležom vitezova).


M: Pristupnik otkriva okolnosti turskih osvajanja i predstavlja povijest događaja osvajanja. T: Registrira činjenicu da je Sulejman 1541. godine osvojio Budim i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. nakon Ivanove smrti zemlju je pokušao prisvojiti Ferdinand, Sulejman je Izabelu, Ivana Žigmunda poslao u Erdelj, osnovan je prvi turski vilajet /turski pašaluk). T: Registrira činjenicu da se osvajanjem Budima zemlja raspala na tri dijela i imenuje tri dijela zemlje Ugarsko Kraljevstvo / Kraljevska Ugarska, Erdeljska Kneževina, osvojeni teritorij). T: Registrira da su Turci 1552. godine neuspješno opsjedali Jegru i u svezi s tim izvede bitan zaključak (npr. to je uslijedilo zbog neuspješnog pokušaja ujedinjenja zemlje fra Juraja, Turci su osvojili Prekotisje / Temišvar / Szolnok, István Dobó je uspješno pripremio utvrdu za obranu, cilj je bio odvojiti Ugarsku i Erdelja, pobjeda je imala i psihološki značaj. T: Registrira da su Turci 1566. godine osvojili Siget i izvede bitan zaključak u svezi s tim (npr. Nikola Zrinjski je umro junačkom smrću, Sulejman je poginuo tijekom opsade, to je bio posljednji vojni pohod u tom razdoblju). T: Svojim samostalnim spoznajama i pravilnim konstatacijama dopunjava i potkrepljuje svoju analizu. Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.

0-12 [ne

može se dati: 1 i

7]



0-8




19. Izgradnja građanske države u Ugarskoj (kratak) Kriteriji Postupci, sadržaji Bodovi


Pristupnik u osnovi predstavlja značajnije reforme koje su bile u službi izgradnje mađarskog građanskog društva. Korištenjem izvora svojim odgovorom otkriva bitne uzajamne povezanosti (npr. povećanje društvene uloge).

0-4


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da razdoblje dualizma traje od 1867. do 1918. godine ili da se izgradnja građanskog društva može locirati na posljednja desetljeća XIX. stoljeća, te imenuje najmanje dva polja gdje su ukinute privilegije (npr. saski okruzi, sikuljski okruzi, jasko-kunski okrug, Vojna krajina) ili ukaže na činjenicu da je Ugarska u izgradnji građanske države slijedila zapadne uzore.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pristupnik pravilno koristi opće pojmove, odnosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi sljedeće opće i konkretne povijesne pojmove: npr. građanska država, reforma, crkva, obrazovanje, javna uprava / županijski sustav.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira polja na kojima se ukidaju privilegije i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. to je bio jedan korak u smjeru ukidanja staleškog društva / proširivanja građanske ravnopravnosti / time je ustrojen jedinstven županijski sustav). T: Registrira uvođenje obvezatnog građanskog sklapanja braka, te na osnovi izvora izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. državni je tajnik kao argument naveo osiguranje vjerskih sloboda / ravnopravnost među vjerama/crkvama, time je pravo o braku / suđenje po pitanjima u svezi s brakom postalo jedinstveno, to je bio dio procesa koji je imao za cilj razdvajanje države i crkve).

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]


M: Pristupnik predstavlja reforme koje su imale cilj izgradnju građanske države te ukaže na karakteristične crte građanske države. T: Registrira neku od osnovnih sastavnica političkog sustava građanske države (npr. ustav, dioba vlasti, osiguravanje prava , jednakopravnost) ili registrira da je ustrojenje građanske države u Ugarskoj omogućeno Nagodbom, te izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. njeno formiranje je bilo u vezi s građanskom preobrazbom, s ukidanjem staleškog društva, njenu idejnu pozadinu dao je liberalizam, osnove su stvorene Travanjskim zakonima iz 1848. godine. T: Registrira uvođenje obvezatnog (besplatnog) osnovnog školstva te izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. građanske države karakterizira namjera za vođenjem brige o građanima, pod utjecajem te mjere smanjuje se broj nepismenih, organizacijom izobrazbe učitelja / gradnjom

0-8 [ne

može se dati: 1 i

5]



državnih škola osigurani su uvjeti). T: Registrira još jednu reformu (koje nema u izvoru) (npr. uvođenje državnih matičnih knjiga, priznavanje židovske vjere, potpuno razdvajanje javne uprave i sudstva, reforma pravosuđa, organiziranje policije i žandarmerije, organiziranje javnog zdravstva), te izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. povećana uloga države, povećan broj ureda / službenika, u odnosu na reforme crkvene politike su i članovi / vladajuće stranke ostali podijeljeni, reforme su izazvale protivljenje crkava / vladara, priznavanje židovske vjere je pospješilo emancipaciju Židova, pravosuđe je djelovalo stručnije, održavanje reda je postalo djelotvornije, javno je zdravstvo postalo dostupnije za više ljudi). Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.




20. Narodnosna nastojanja 1840. godina (dugačak) Kriteriji Postupci, sadržaji Bodovi


Pristupnik u osnovi predstavlja narodnosna nastojanja u Ugarskoj u 1840. godinama. Prezentira zahtjeve narodnosti. Predstavlja razvoj odnosa između narodnosti i mađarskih političara. Pristupnik u svome odgovoru koristi i interpretira izvore te izvodi iz njih bitne konstatacije i zaključke.

0-8


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je predmetno desetljeće razdoblje reformnog doba te razdoblje revolucije i borbe za slobode i ukaže na činjenicu da je Ugarska tada bila u sastavu Habsburškog Carstva ili ukaže na zemljopisni položaj narodnosti.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pravilno koristi opće pojmove, odnsosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi opće povijesne pojmove: npr. država, reforma, zakon, narodnost. T: Stručno koristi sljedeće konkretne povijesne pojmove: npr. službeni/državni jezik, nacionalizam, nacionalna država.

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira jedan od bitnih elemenata izvora (npr. hrvatskom je zastupniku stalo do korištenja latinskog jezika, nije uzimao u obzir protivljenje Mađara zbog korištenja latinskog) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. službeni jezik Zemaljske skupštine je tada već bio mađarski i

0-10 [ne

može se dati: 1 i

6]



Hrvati su proglašenje mađarskog jezika službenim jezikom doživljeli nacionalnom uvredom). T: Registrira da su Slovaci nakon izbijanja revolucije zahtijevali prava od mađarske Vlade i navede kojim je argumentima to potkrijepio autor članka (npr. i Slovaci su ratovali za Ugarsku, Ugarska je domovina i Slovaka, treba ostvariti načelo pravne jednakosti). T: Registrira jedan od bitnih elemenata izvora (npr. Srbi su imali namjeru zauzeti Suboticu / Segedin, njihove vojne jedinice su se htjele spojiti s carskom vojskom, srpski vojnici seljaci Vojne krajine su sudjelovali u borbama) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. Srbi su tijekom oslobodilačkog rata vodili rat protiv Mađara, u suradnji s Dvorom nastojali su poništiti rezultate revolucije). T: Registrira jedan od bitnih elemenata izvora (npr. Balcescu je imao namjeru zajedno se boriti s Mađarima, htio je spojiti mađarska i rumunjska nastojanja za stvaranjem nacionalnih država, Rusiju / Austriju tretirao je zajedničkim neprijateljem) i ustanovi da su pri kraju oslobodilačke borbe vođeni mirovni pregovori između Mađara i Rumunja.


M: Pristupnik predstavlja narodnosna nastojanja i ukaže na njihove pokretačke snage. T: Registrira jednu bitnu činjenicu u svezi s etničkim odnosima u Ugarskoj (npr. bila je višenacionalna država, narodnosti su bile u većini) te izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. mađarska nastojanja formulirana u reformnom dobu koja su imala za cilj stvaranje nacionalne države izazvala su konflikte, mađarski političari pristaše reformi formulirali su načelo jednog političkog naroda, vjerovali su da se davanjem prava može osigurati mirna asimilacija, u reformnom se dobu i kod narodnosti pojavio nacionalizam). T: Registrira da su narodnosti bile nezadovoljne Travanjskim zakonima iz 1848. godine / rezultatima revolucije i izvede jedan bitan zaključak u svezi stim (npr. Travanjskim zakonima nisu osigurana posebna prava narodnostima, narodnosti su na svojim skupovima zahtijevali jednaka prava / prava na korištenje jezika, među Rumunjima i Srbima se pojavila ideja teritorijalne autonomije). T: Registrira neki od trenutaka (kojeg nema u izvoru) rata koji se vodio između Mađara i narodnosti (npr. oslobodilački rat je otpočeo napadom Hrvata, u Erdelju su Rumunji organizirali ustanak protiv Mađara, i izvede jedan bitan zaključak u svezi stim (npr. Dvor je potpirivao narodnosti protiv Mađara, građanski rat vođen protiv narodnosti smanjio je izglede mađarske oslobodilačke borbe). T: Registrira da je pri kraju oslobodilačke borbe došlo do zbližavanja između Mađara i narodnosti i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. odluka o pravima korištenja narodnosnih jezika bila je u svezi s pomirenjem, ustav iz

0-12 [ne

može se dati: 1 i

7]



Olomuca je izazvao razočaranje među narodnostima, pomirenje u biti više nije utjecalo na konačni ishod oslobodilačke borbe). T: Svojim samostalnim spoznajama i pravilnim konstatacijama dopunjava i potkrepljuje svoju analizu. Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.



0-8


21. Položaj Nijemaca u Mađarskoj nakon 1945. godine (kratak)


Pristupnik u osnovi predstavlja promjene u položaju Nijemaca u Mađarskoj. Korištenjem izvora svojim odgovorom otkriva bitne uzajamne povezanosti (npr. deportacija Nijemaca popraćena je protunječkom promidžbom).

0-4


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je deportacija Nijemaca izvedena u godinama nakon Drugog svjetskog rata ili ukaže na činjenicu da je 1990-ih godina prihvaćen zakon o zaštiti manjina; registrira koju od zemljopisnih konotacija teme (npr. i iz više drugih europskih država su deportirali Nijemce, većina Nijemaca iz Mađarske naseljena je u američki okupacijski pojas).

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]


M: Pristupnik pravilno koristi opće pojmove, odnosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi sljedeće opće i konkretne povijesne pojmove: npr. manjina/narodnost, deportiranje, popis pučanstva/stanovništva, demokratske promjene, pravo, zakon.

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira jedan od bitnih elemenata izvora (npr. u filmskom su žurnalu Švabi prikazani kao bogati / oholi ljudi, nazvani su došljacima, predstavljeni su kao sljedbenici nacističke ideologije) i izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. promidžba je suprotstavila mađarsko i švapsko seljaštvo, potpirivala protiv Švaba, općenito je žigosala Švabe). T: Registrira neku od karakteristka podataka navedenih u tabeli (npr. u odnosu na procijenjenu brojnost, na popisu stanovništva 1980. godine se upola manje pripadnika deklariralo Nijemcima, ili između 1990. i 2000. godine se udvostručio broj onih koji su se deklarirali Nijemcima) i

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]



izvede jedan bitan zaključak u svezi s jednom od razlika (npr. u jednostranačkom sustavu je malo njih bilo spremno deklarirati se pripadnikom manjine, ili zahvaljujući demokratizaciji javnog života, danas je već bitno veći broj onih koji se deklariraju pripadnicima njemačke narodnosti).


M: Pristupnik predstavlja promjene položaja Nijemaca u Mađarskoj te ukaže na pravnu i političku pozadinu promjena. T: Registrira činjenicu da Nijemci u Mađarskoj prije demokratskih promjena nisu imali manjinska prava i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. mirovni ugovori kojima je zaključen Drugi svjetski rat nisu osiguravali zaštitu manjina, u partijskom se sustavu pitanje manjinskih prava tretiralo tabuom). T: Registrira činjenici deportacije nakon Drugog svjetskog rata i izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. primijenjeno je načelo kolektivne krivnje, deportirano je otprilike 200 tisuća osoba, deportirani su lišeni svojih nekretnina / svoga državljanstva, daportacijom su narušena osnovna ljudska prava, njemačka je manjina usprkos deportaciji ostala druga najveća manjina po brojnosti). T: Registrira da je poslije demokratskih promjene donesen zakon o zaštiti manjina i u svezi s tim izvede jedan bitan zaključak (npr. zakonom su zajamčena i pojedinačna i kolektivna prava, omogućeno je osnivanje manjinskih samouprava / održavanje vrtića, škola, kulturnih ustanova). Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.

0-8 [ne

može se dati: 1 i

5]




22. Bethlenska konsolidacija (dugačak)


Pristupnik u osnovi predstavlja političku konsolidaciju konrarevolucionarnog sustava u vrijeme kada je István Bethlen bio predsjednik Vlade. Prezentira glavne korake konsolidacije. Ukaže na karakteristične crte parlamentarnog sustava Pristupnik u svome odgovoru koristi i interpretira izvore te izvodi iz njih bitne konstatacije i zaključke.

0-8


M: Pristupnik povijesne događaje smješta u vrijeme i prostor. T: Registrira da je István Bethlen bio predsjednik Vlade između 1921. i 1931. godine te ukaže na neku od prostornih konotacija teme (npr. konsolidacija je izvedena u trianonskoj Mađarskoj, granice su postale definitivne u vrijeme dok je Bethlen bio premijer Vlade, samo je u velikim gradovima održano tajno glasovanje).

0-4 [ne

može se dati: 1 i

3]




M: Pravilno koristi opće pojmove, odnsosno povijesne pojmove u svezi s temom. T: Stručno koristi opće povijesne pojmove: npr. predsjednik vlade/premijer, parlament, vlada, stranka. T: Stručno koristi sljedeće konkretne povijesne pojmove: npr. konsolidacija, pravo glasa, gornji dom, socijaldemokrat.

0-6 [ne

može se dati: 1 i

4]

Korištenje izvora

M: Pristupnik ugrađuje u svoj odgovor informacije iz izvora te izvodi zaključke iz njih. T: Registrira reduciranje izbornog prava (smanjenje broja / omjera birača) te na osnovi podataka tabele izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. time su obuhvaćene u prvom redu žene / oni s nižim obrazovanjem, Bethlen je uveo obrazovni cenzus, uvjeti izbornog prava su bili stroži u odosu na žene). T: Registrira jenu bitnu činjenicu u svezi s podacima tabele (npr. Stranka jedinstva je bila vodeća vladajuća stranka, MSZDP je bila najveća oporbena stranka, porasla je podrška Stranke jedinstva, smanjena je podrška MSZDP-a, i izvede jedan bitan zaključak u odnosu na to (npr. izborni je sustav pogodovao najjačoj stranci, Vlada je imala sigurnu većinu, povećanje podrške Vlade pokazuje uspjeh mjera konsolidacije). T: Registrira jedan bitan element plakata (npr. potiče na glasovanje za stranku na vlasti, lik žene simbolizira Mađarsku, a grob stanje nakon Prvog svjetkog rata / upućuje na nacionalnu smrt/tragediju, Bethlen je prikazan kao čovjek pomoću kojeg je narod uskrsnuo) te izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. zasnovan je na popularnosti Istvána Bethlena, upućuje na uspjeh konsolidacije, upućuje na kršćanski /nacionalni karakter stranke). T: Registrira ponovno vraćanje Gornjeg doma i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. u zakonu se poziva na povijesno nasljeđe, čime se vraćaju na dvodomni sustav iz doba dualizma, to je jačalo konzervativni karakter sustava).

0-10 [ne

može se dati: 1 i

6]


M: Pristupnik predstavlja najvažnije sastavnice političke konsolidacije i ukaže na njihovu pozadinu ili njihov značaj. T: Registrira da je Bethlen ustrojio ograničeni parlamentarni sustav te spomene jedan od njegovih karakteristika (npr. znatan dio stanovništva spriječen je u ostvarivanju političkih prava, ograničavana su prava rada oporbenih stranaka, izborni je sustav pogodovao vladajućoj stranci, radikalne snage potisnute su u političkom životu); ili registrira da je konsolidacija značila učvršćenje kontrarevolucionarnog sustava i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. donio je značajne promjene u odnosu na razdoblje 1918./1919. godine, politička je konsolidacija tekla paralelno s gospodarskom konsolidacijom, time se na vlast vratio vladajući sloj od prije 1918. godine. T: Registrira da je Bethlen organizirao Stranku jedinstva i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. time je imao namjeru ustrojiti jednu jaku vladajuću stranku, Bethlen je

0-12 [ne

može se dati: 1 i

7]



stupio u Stranku malih posjednika i time je utopio u vladajuću stranku). T: Registrira da se Bethlen nagodio sa socijaldemokratima (Pakr Bethlen-Peyer) i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. time je osiguran rad MSZDP-a, ograničena je aktivnost socijaldemokrata). T: Registrira ukidanje ekstremnih organizacija i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. za pravnu osnovu toga poslužio je Zakon o redu, time je Bethlen nastavio politiku Pála Telekija te je ispunio očekivanja velikih sila); ili registrira da je djelomično vraćeno otvoreno/javno glasovanje i izvede jedan bitan zaključak u svezi s tim (npr. to je jačalo vladajuću stranku, tako se lakše moglo utjecati na birače). T: Svojim samostalnim spoznajama i pravilnim konstatacijama dopunjava i potkrepljuje svoju analizu. Isti se odgovor ne može prihvatiti pri bodovanju dvaju zasebnih sadržajnih elemenata.



0-8


Izvori u testu (tekstovi, slike, tabele, grafikoni): 13.zadatak: www.sguardosulmedioevo.org, www.basilicasantantonio.va 14. zadatak: resobscura.blogspot.hu 16. zadatak: Izvori podataka: Geoffrey Ellis: The Napoleonic Empire. Macmillan 1991 Izvor slike: janeaustensworld.worldpress.com 18. zadatak: www.latvany-terkep.hu 19. zadatak: Miklós Száray: Povijest III. 22. zadatak: Povijest Mađarske u slikama II., uredio: János Gyurgyák

javÍtÁsi-ÉrtÉkelÉsi...

Documents