javne financije baza

Zaokružite jedan odgovor (jedan odgovor je točan, sva pitanja nose dva boda):

1. Riječ «finis» od koje se smatra da potječe riječ «financije» nije označavala: svaku novčanu činidbu

2. Nositelji jednog od pravaca razvoja ekonomske misli koji je stavio u centar svog djelovanja upravljanje državnim

financijama (i bio sukladno tome definiran) bili su: kameralisti

3. Zona unutar koje se mjerama fiskalne politike nastoje držati kolebanja ekonomskih ciklusa naziva se: granice

stabilizacije

4. “Poincareov plan” tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća ekonomska teorija svrstava u: Keynesovu teoretsku

doktrinu

5. Jedan od navedenih prihoda nije fiskalni prihod: prihodi od javne imovine

6. Wagnerov zakon je: zakon stalnog porasta javnih izdataka

7. Kao negativna posljedica javnog izbora navodi se često tzv. “birokratski imperativ”. Može se objasniti na slijedeći način:

država želi činiti previše i predugo

8. Instrumenti politike oporezivanja kojima se vrši preraspodjela su: progresivno oporezivanje, odbici od porezne obveze

(duga), uvođenje negativnog oporezivanja

9. Strategiju mjera fiskalne politike čine: automatske mjere – ugrađene stabilizatore, mjere elastičnosti, diskrecijske

mjere

10. Kad se na povećanu poreznu osnovicu neposredno primjenjuje povećana porezna stopa govorimo o: direktnoj progresiji

11. Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti u RH plaća se: ne plaća se

12. Koji su nositelji vanjskog duga u RH? HNB, poduzeća, banke i država

13. Zajednički porezi svih razina javne vlasti u RH su: porez na dobit, porez na dohodak, porez na promet nekretnina

14. Ministarstvo financija izrađuje nacrt državnog proračuna za iduću fiskalnu godinu te ga dostavlja Vladi: do 15. listopada

tekuće godine

15. Osnovni osobni odbitak pri oporezivanju porezom na dohodak u RH iznosi: 1600 kuna

16. Koja od navedenih institucija ne podliježe državnoj reviziji? Poslovne banke

17. Jedan od navedenih antičkih znanstvenika nije se značajnije bavio javnim financijama: Platon

18. Prvi udžbenik javnih financija na hrvatskom jeziku napisao je: Stjepan Posilović

19. Koje od navedenih funkcija javnih financija koristi instrumente i mjere, u prvom redu fiskalne politike, u svrhu

konjunkturne politike? stabilizacijska

20. Trihotomija ekonomskih problema 60-ih godina 20. stoljeća označila je početak dominacije ekonomskih doktrina s

osloncem na: neoklasičnu teoriju

21. Jedna od navedenih značajki nije značajka poreza: destiniranost (određenost njihove namjene)

22. Metode fakultativnog načina otplate javnog duga su sve navedene osim jedne: ugovorna otplata

23. Načelo prešnosti znači da će se u alokaciji javnih izdataka, posebice u slučaju nedostatka sredstava: voditi računa o

prioritetima i sukladno s time odrediti financiranje

24. Engleska kratica za porez na dodanu vrijednost (PDV) je: VAT

25. Jedan od navedenih pojmova nije instrument financiranja javnih izdataka: financijsko izravnanje

26. Razlikujemo dvije vrste direktnog progresivnog oporezivanja: puna i klizeća

27. Neki od programa «New Deala» su: novac i bankarstvo, kolektivni ugovori o nadnicama, javni radovi i pomoći

28. Prema Ricardovom teoremu ekvivalencije: svejedno je da li država financira svoju potrošnju porezima ili državnim

obligacijama

29. Koja od sljedećih metoda ne spada u unilateralne metode za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja? metoda imputacije

30. U RH oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti,

dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja 31. Zaduživanje države kod HNB-a: nije dozvoljeno

32. Glavna knjiga I u okviru sustava Državne riznice: obuhvaća samo transakcije i poslovne događaje vezane za primitke

i izdatke

33. CBA (cost-benefit anlysis) koristi se za: ocjenu opravdanosti i donošenje odluka za ostvarivanje javnih programa

(projekata)

34. Kojem se poznatom ekonomistu pripisuje “Zakon o privlačnoj snazi centralnog proračuna”? Popitz

35. Svota javnih izdataka koja premašuje redovne prihode u nekom vremenskom razdoblju označava: proračunski deficit

36. Prosječni kapitalni koeficijent predstavlja? udio investicija u BDP-u

37. Deflacijski gap označava situaciju kada je agregatna potražnja: manja od agregatne ponude

38. Akumulirana vrijednost prošlih deficita u određenom trenutku označava: javni dug

39. Komponente fiskalne politike su: ciljevi, nositelji, sredstva, mjere, instrumenti

40. Stopa poreza na dobit u Hrvatskoj je: 20 %

41. Građanska teorija nastoji protumačiti javne potrebe sa: stajališta korisnosti i porezne sposobnosti

42. Funkcija društvenog blagostanja: maksimizira blagostanje svih članova društva

43. Koja od navedenih ekonomskih doktrina opravdava korištenje deficitnog financiranja u situaciji neiskorištenih resursa u

ekonomiji: Keynesijanska

44. Koji od navedenih obilježja ne predstavlja uzrok rasta javnih izdataka prema Wagneru: progresivno oporezivanje

45. Porez na dohodak je: progresivan

46. Izvori stjecanja dohotka fizičkih osoba su: rad, transferi, vlasništvo

47. Koji je od poreznih oblika u poreznom sustavu Republike Hrvatske najizdašniji? PDV

48. Kada bi se uveo u hrvatski porezni sustav, jednostopni porez na dohodak bio bi od sadašnjeg, višestopnog sustava: manje

progresivan

49. Sinonim za Keynesovu anticikličku politiku koja je omogućila putem upravljanja fiskalnim prihodima i izdacima

prevladavanje depresivnog stanja krizom ugroženih ekonomija tridesetih godina 20. st. jest: funkcionalne financije

50. Što pokazuje Lindhalov ekvilibrij? mehanizam utvrđivanja ponude javnih dobara

51. Razlika između potencijalnog društvenog proizvoda (outputa) i onog ostvarenog odnosno aktualnog naziva se u

ekonomskoj teoriji: jazom (gapom) društvenog proizvoda

52. Jedna od ovih značajki nije značajka javnog dobra (pogrešno je navedena): djeljiva su u korištenju

53. Koje od navedenih nije obilježje fiskalnih prihoda? ostvaruju se posredstvom tržišta

54. Supply-side ekonomiju obilježava: smanjenje poreza i smanjenje državnih izdataka

55. Termin konačni platac odnosi se na: osobu koja u krajnjoj liniji snosi porezni teret, čija je ekonomska snaga stvarno

i trajno smanjena za iznos plaćenog poreza

56. Razlikujemo sljedeće metode oporezivanja: proporcionalno, progresivno, regresivno, degresivno

57. Stope poreza na dohodak u RH su: 15, 25, 35, 45

58. Grana ekonomske teorije koja se bavi društvenom poželjnošću alternativnih ekonomskih stanja naziva se: ekonomika

blagostanja

59. Schäffleova teorija podjele poreza polazi od kriterija: oblika javljanja porezne snage

60. Koje od navedenih obilježja karakterizira doprinose: postojanje stvarne ili moguće (pretpostavljene) koristi koju

određeni krug korisnika ima od aktivnosti države

61. Teza da se javni dug može upotrijebiti samo u izuzetnim slučajevima (ratnog stanja ili elementarne nesreće)

karakteristična je za: klasičnu ekonomsko-financijsku teoriju

62. Kakav je utjecaj vanjskog duga na akumulaciju u trenutku zaduženja? vanjski dug predstavlja povećanje realne

akumulacije

63. Što su rashodi države? dio narodnog dohotka koji se transformiraju posredovanjem javnih prihoda

64. Financijsko izravnanje jest: sveukupnost financijskih odnosa među dijelovima javnog sektora

65. Proračun države predstavlja: plan prihoda i izdataka države za fiskalnu godinu

66. Fiskalna politika je: skup mjera društva (javne politike) u svezi prikupljanja, koncentracije i trošenja javnih

prihoda

67. New Deal je: skup programa za oporavak američke ekonomije i društva nakon Velike ekonomske krize

68. Politika oporezivanja ima zadaću: izvršiti preraspodjelu dohotka i imovine te ostvarivanje stabilizacijsko-

konjunkturne funkcije države

69. Država se zadužuje: radi izravnanja prihoda s planiranim rashodima

70. U povijesti javnih financija Hrvata regali su bili: prava koja je imao vladar i koja je, uz plaćanje, mogao prenijeti na

plemstvo

71. Jednog od ovih teoretičara ne povezujemo s načelima oporezivanja: Sonnenfels

72. Alokacija u javnim financijama znači: razmještaj, doznačivanje sredstava

73. Izdašnost kao značajka javnih prihoda označava: mogućnost sakupljanja velikih poreznih prihoda

74. Lorenzovu krivulju povezujemo sa slijedećom funkcijom javnih financija: socijalnom

75. Privremenost i povremenost je karakteristika: izvanrednih poreza

76. Državni intervencionizam 20. stoljeća daje prioritet: izdacima naspram prihodima

77. Fiskalni suverenitet je: pravo na uvođenje poreznih oblika i utvrđivanje njihove visine

78. Koji od navedenih prihoda ne spada u nefiskalne? parafiskaliteti

79. U okviru modela podjele javnih prihoda sustav separacije označava: sustav odvojenih prihoda svake razine javne

vlasti

80. Koja se od navedenih značajki ne odnosi na poreze? prihodi od poreza troše se strogo namjenski

81. Najvažniji prihodi proračuna RH su: porez na dodanu vrijednost i doprinosi za socijalno osiguranje

82. Obrtnici u RH prema najnovijim zakonskim odredbama mogu biti: u pravilu obveznici poreza na dohodak, ali umjesto

njega ako žele mogu plaćati porez na dobit, te ako ispunjavaju određene uvjete moraju postati obveznici poreza na

dobit

83. Značenje carina kao prihoda državnog proračuna ima tendenciju: smanjenja

84. Dimnica je: vrsta poreza

85. Doba državnih financija (i u Hrvatskoj) od 2. polovice 18. st. do sredine 19. st. povezuje se s: kameralistima

86. Povećanje javnih rashoda se, prema kejzijancima, ne provodi u slučaju: inflacije

87. Proračun se sastoji od: općeg i posebnog dijela

88. Hoffmann je povezan s: podjelom poreza na izravne i neizravne

89. Zahtjev za načelom «neutralnog» proračuna pripisuje se: ekonomskom liberalizmu

90. Porezna klasifikacija OECD-a na prvo mjesto stavlja: poreze na dohodak i dobit

91. Maastrichtski ugovor i Pakt o stabilnosti i rastu daju okvire: fiskalnoj konsolidaciji unutar EU

92. Negativni porezi mogu se definirati kao: transferna plaćanja države kojima se kompenzira neostvareni dohodak

obitelji

93. Koje od navedenih obilježja ne karakterizira fiskalne prihode: nestabilna struktura

94. Prema ekonomskim obilježjima izvora alimentiranja prihodi mogu biti: iz imovine, dobiti ili dohotka, finalne

potrošnje, deficitnog financiranja, vlastitih izvora, darova

95. Argument za kreiranje potrošno orijentiranog sustava oporezivanja je: oporezivanje potrošnje potiče štednju

96. Najviša stopa hrvatskoga poreza na dohodak plaća se na iznos: četrnaestorostrukog osnovnog odbitka

97. Plaća se prema hrvatskome zakonu o porezu na dohodak smatra: dohotkom od nesamostalnog rada

98. Umirovljenici u RH plaćaju na svoju mirovinu: manji porez od ostalih obveznika poreza na dohodak

99. Poincaréov plan u Francuskoj povijesni je primjer: financijskog stabilizacijskog plana

100. Podjela javnih prihoda na prihode iz imovine, dohotka, potrošnje, deficitnog financiranja, vlastitih izvora javnih

kolektiviteta i darove je podjela prema: ekonomskim obilježjima izvora alimentiranja

101. Jedan od navedenih javnih prihoda nije prihod od javne imovine: javni dug

102. U dužem tijeku vremena (t) udio zajma u narodnom dohotku tj. V(t)/Y(t) teži prema: u/w

103. Nova emisija novca je oblik: deficitnog financiranja

104. Marshallov plan je (bio je) oblik: darova

105. Jedan od navedenih uzroka rasta javnih izdataka ne ubraja se u uzroke koje je uočio i istaknuo još Wagner: interes

nositelja javne politike

106. «Popitzov zakon» se odnosi na: privlačnu moć centralnog budžeta (centralizacija)

107. Sinonim za takse hrvatskome jeziku su: pristojbe

108. Metoda izravnog oporezivanja dodane vrijednosti obuhvaća: metodu zbrajanja i metodu oduzimanja

109. Pod pojmom «porezna oslobođenja u tuzemstvu» hrvatski zakon o PDV-u označava: razne usluge i isporuke na koje se

ne plaća PDV i nema se pravo na povrat pretporeza

110. Nulta stopa PDV-a u Hrvatskoj ne primjenjuje se na: usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama

111. «New Deal» vezujemo za predsjednika/premijera: Roosevelta

112. Jedna od navedenih metoda nije metoda privremenog financiranja: automatska metoda

113. Zadaće budžetskog nadzora su: zakonska i financijsko-politička

114. Jedna od navedenih metoda nije metoda planiranja javnih prihoda: pozitivna metoda

115. Prisilna naplata poreznog duga naziva se: ovrha

116. Nedostatak pravila jednoglasnosti je: opasnost održanja «statusa quo»

117. Haavelmov teorem odnosi se na: uravnoteženi proračun

118. Porezni destinatar je: osoba koja je po intenciji zakonodavca unaprijed, svjesno i namjerno utvrđena da snosi

porezni teret

119. Proporcionalne porezne stope su one... koje se ne mijenjaju s promjenom porezne osnovice

120. Jedan od navedenih poreza nije općinski/gradski porez: porez na priređivanje zabavnih i sportskih priredbi

121. Jedan od ovih poreza nije županijski porez: porez na kuće za odmor

122. Porez na cestovna motorna vozila (ovdje se ne misli na akcizu, tj. trošarinu, tj. posebni porez na osobne automobile..., već

na porez jedinica područne samouprave), koji se plaća godišnje prema: snazi motora i godinama starosti

123. Lokalni (općinski/gradski) porez na potrošnju u ugostiteljskim objektima se ne plaća na potrošnju: hrane

124. Koja od ovih funkcija nije funkcija javnih financija: strukturalna

125. Zadovoljenje javnih potreba sa stajališta porezne sposobnosti pojednostavljeno znači da veći porez trebaju platiti oni koji:

oni koji imaju veći dohodak

126. Aktivno financijsko izravnanje dijeli se na: vertikalno, horizontalno i dijagonalno

127. Proračun donosi: parlament (Sabor)

128. Funkcije porezne uprave RH su: utvrđivanje porezne obveze, razrez poreza na porezne obveznike, naplata prihoda

od poreza

129. Sljedeći porezi vlastiti su prihod područne (regionalne) razine javne vlasti RH: porez na nasljedstva i darove, porez na

cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre

130. Koji porezni oblik ima najveći udio u strukturi prihoda od poreza u proračunu RH? PDV

131. Realokacija resursa, koja jednu osobu čini bogatijom, a da pri tome nitko ne osiromašuje naziva se: Paretovo

poboljšanje

132. Situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plaća za korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima

naziva se: problemom švercera («free rider problem»)

133. Niskanenov model birokracije pokazuje da je cilj birokrata: maksimizirati svoj proračun

134. Lernerov model preklapajućih generacija pokazuje: kako se teret duga može prenositi kroz generacije

135. Hipoteza istiskivanja (crowding-out effect) pretpostavlja: smanjenje privatnih investicija zbog državnog posuđivanja

136. Autor djela "Ekonomska tablica i njezino objašnjenje" bio je fiziokrat: F. Quesnay

137. Kameralistika je bila: znanost o upravi, ekonomiji i financijama

138. Pojam socijalni egalitarizam odnosi se na: smanjenje socijalnih razlika

139. Ovlaštenje subjekata javnog financiranja, na temelju Ustava i zakona, da mogu prikupljati novčana sredstva od prihodnih

resursa i samostalno ih raspoređivati predstavlja: financijski suverenitet

140. Hoffmanova teorija podjele poreza polazi od kriterija: poreznog vrela (izvora)

141. Fiziokratsko shvaćanje podjele poreza polazi od kriterija: prevaljivanja poreza

142. Koje od navedenih obilježja karakterizira doprinose: doprinosi imaju obvezatni karakter

143. Koje od navedenih obilježja karakterizira doprinose: obveza plaćanja doprinosa nije provocirana zahtjevom

obveznika

144. Koja od navedenih funkcija nije funkcija doprinosa: provođenje stabilizacijske politike

145. Koje od navedenih obilježja nije obilježje parafiskaliteta? ne obilježava ih obvezatnost plaćanja

146. Koje od navedenih kriterija za razvrstavanje parafiskaliteta nije točan? kriterij distribucije

147. Kakav je utjecaj unutarnjeg duga na akumulaciju u trenutku zaduženja? realna akumulacija se ne mijenja

148. Država se duga može riješiti: fakultativno

149. Koji se element ne koristi u kvalitativnoj ocijeni granica zajma? ne obilježava ih obvezatnost plaćanja

150. Socijalna funkcija javnih financija ostvaruje se najviše sljedećim porezom koji ima socijalni karakter: porez na dohodak

151. Indirektna progresija se ostvaruje: neoporezivim dijelom (čak i uz proporcionalnu stopu poreza)

152. Kod proporcionalne metode oporezivanja, s rastom dohotka: raste iznos poreza i ostaje ista porezna stopa

153. Financijski suverenitet je: ustavno i zakonsko ovlaštenje za prikupljanje sredstava od prihodnih resursa i njihovo

samostalno raspoređivanje

154. Tri su izraza od navedena četiri (sinonimi) uzimajući u obzir hrvatsku poreznu terminologiju. Zaokružite uljeza:

pristojbe

155. Metode fakultativnog načina otplate javnog duga su sve navedene osim jedne: anuitetna otplata

156. «Društvena diskontna stopa» koja se koristi kod cost-benefit analize javnih projekata (investicija) je u pravilu: niža od

tržišne kamatne stope

157. Jedno od navedenih načela nije navedeno kao budžetsko načelo: proporcionalnosti

158. Jedan od navedenih izdataka nije transferni izdatak proračuna: investicijski izdaci

159. Multiplikator javnih izdataka za dobra i usluge označavamo kao: 1 / 1-b

160. Havelmov teorem govori da uravnoteženi proračun djeluje: ekspanzivno

161. Državni intervencionizam 20. stoljeća daje prioritet: izdacima naspram prihodima

162. Porez se može definirati kao: dio viška vrijednosti kojeg je država ekstrahirala od svojih podanika i usmjerila za

pokriće javnih izdataka

163. Negativni porezi mogu se definirati kao: transferna plaćanja države kojima se kompenzira neostvareni dohodak

164. Koja od navedenih nije funkcija doprinosa? ekološka

165. Koja od navedenih nije značajka pristojbi? predstavljaju cijenu za pružanje usluga privatnog sektora

166. Takse se najčešće dijele na: činovničke, fiskalne, pojedinačne i opće

167. Neke od temeljnih značajki parafiskaliteta su: obvezatnost plaćanja, plaćaju se u korist izvan institucija javne vlasti,

koriste se za financiranje unaprijed predviđenih izdataka

168. PDV je s obzirom na pripadnost svojih prihoda: porezni prihod koji u potpunosti pripada samo središnjoj državi

169. Mariju Tereziju povezuje se s: kameralistima

Označite sljedeće tvrdnje kao točne (T) ili netočne (N):

170. Prema klasifikaciji na izravne i neizravne poreze, porezi na dobra i usluge spadaju u izravne poreze. N

171. Nacionalizacija je prisilni prijenos privatnih sredstava za proizvodnju i drugih oblika privatne imovine u državno

vlasništvo bez naknade odnosno odštete bivšim vlasnicima. N

172. Rekondukcija izdataka je kriterij distribucije javnih izdataka. N

173. Prema Hoffmanovoj teoriji, porezi koji se plaćaju iz nepromijenjenog poreznog vrela su izravni. T

174. Kod doprinosa postoji stvarna ili moguća korist koju određeni krug korisnika ima od aktivnosti države. T

175. Posebni računi su redovit oblik financiranja javnih izdataka. N

176. Prema Hoffmanovoj teoriji, porezi koji se plaćaju iz nepromijenjenog poreznog vrela su neizravni. N

177. Posebni računi su izvanredni oblik financiranja javnih izdataka. T

178. Prema klasifikaciji na izravne i neizravne poreze, porezi na dobra i usluge spadaju u neizravne poreze. T

179. Rekondukcija izdataka nije kriterij distribucije javnih izdataka. T

180. Porez na dodanu vrijednost ne spada u izravne (direktne) poreze. T

181. Subvencijom se smatra financijska pomoć više razine javne vlasti nižoj radi namirivanja viška izdataka nad prihodima, s

tim da namjena tako doznačenog novca nije strogo određena. N

182. Zajednički porezi svih razina javne vlasti u Republici Hrvatskoj su: porez na dobit, porez na dohodak i porez na dodanu

vrijednost. N

183. Nefiskalni prihodi javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti. N

184. Javni dug je resurs prinudne preraspodjele bogatstva i narodnog dohotka koja se obavlja fiskalnim suverenitetom javnih

kolektiviteta. N

185. Načelo periodičnosti nalaže državnim autoritetima da budžetski dokument donose za unaprijed određeno razdoblje. T

186. Metoda uračunavanja ne spada u unilateralne metode za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja. N

187. Zaduživanje države kod HNB-a dozvoljeno je samo za dugoročne investicije. N

188. Prema Maastrichtskim kriterijima ukupni javni dug ne smije prijeći 60% društvenog proizvoda. T

189. Načelo prešnosti ili prioriteta u proračunu znači favoriziranje potrošnje određenih javnih djelatnosti. T

190. Trihotomija ekonomskih problema 60-ih godina 20. stoljeća označila je početak dominacije ekonomskih doktrina s

osloncem na neoklasičnu teoriju. T

191. Financijski plan instrument je financiranja javnih izdataka. T

192. Glavna knjiga II u okviru sustava Državne riznice obuhvaća samo transakcije i poslovne događaje vezane za primitke i

izdatke. N

193. Doprinosi za socijalno osiguranje su parafiskalitet. T

194. Supply-Side Economics karakterizira smanjenje državnog novca za socijalne programe. T

195. Prema Maastrichtskim kriterijima vanjski dug ne smije prijeći 60% društvenog proizvoda. N

196. Načelo prešnosti i proporcionalnosti spada u načela alokacije i politike javnih izdataka. T

197. Pristojbe se odnose na usluge materijalne naravi. N

198. Međunarodno dvostruko oporezivanje je oblik nadoporezivanja. N

199. Porezi na potrošnju su izravni (direktni) porezi. N

200. Budžetsko načelo potpunosti u svom materijalnom smislu znači da u pravilu treba izbjegavati neto budžetiranje. T

201. Veći Ginijev koeficijent označava veću jednakost u raspodjeli dohotka. N

202. Pristojbe je sinonim (hrvatski izraz) za takse. T

203. Prema klasifikaciji OECD-a, glava 2000 označava poreze na dobra i usluge. N

204. Pasivno financijsko izravnanje među različitim razinama javne vlasti je razdioba financijskih sredstava među tim razinama. N

205. Prema kriteriju vremena, razlikujemo preventivni (prethodni) i naknadni (a posteriori) nadzor budžeta. T

206. Deficitno financiranje je oblik fiskalnih prihoda. N

207. Za Schäffleovu teoriju o podjeli poreza na izravne i neizravne bitan je oblik javljanja porezne snage. T

208. Pristojbe se plaćaju za razne usluge nematerijalne naravi. T

Nadopunite prazna mjesta ispravnim pojmom:

209. Fiskalni suverenitet je ustavno i zakonsko ovlaštenje i pravo na utemeljenje fiskalnih prihoda, njihovo uvođenje i

određivanje njihove visine.

210. Dužničko financiranje na lokalnoj razini obuhvaća uzete kredite, zajmove i financiranje municipalnim obligacijama.

211. Račun financiranja iskazuje pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

212. Dotacijom se smatra financijska transakcija više razine javne vlasti nižoj radi namirenja viška izdataka nad prihodima, s

tim da namjena tog novca nije strogo određena.

213. Transferni javni izdaci su prijenos novčanog dohotka odnosno kupovne moći s računa javnog instrumenta financiranja

(budžeta, fondova i dr.) u korist ekonomskih i fizičkih subjekata.

214. Porezna stopa označava onaj dio porezne osnovice za koji će se ona umanjiti kad porezni obveznik podmiri svoju

poreznu obvezu, odnosno svoj porezni dug. Može se izraziti u postotku te u apsolutnom iznosu.

215. Državnu bilancu moguće je definirati kao pregled (inventar) stanja aktive i pasive države i ocijene njezine imovine u

danom vremenskom trenutku.

216. Proračun je sustavni i kvantitativno utvrđeni plan javnih prihoda i izdataka, a svrha mu je pružanje obvezatnog okvira

djelovanju javnog sektora i namirivanju javnih potreba u određenom razdoblju, najčešće godinu dana.

217. Redistributivna funkcija javnih financija ostvaruje se mehanizmima javnih prihoda i javnih izdataka. Zadaća je te

funkcije prenositi (transferirati) dio stvorenog dohotka u korist financijskog potencijala institucija koje osiguravaju

namirivanje javnih potreba, odnosno dužne su brinuti se o stalnoj ponudi javnih dobara i usluga.

218. Državna riznica je složeni sustav proračunskog i financijskog upravljanja državnim prihodima i izdacima.

219. Porez je resurs prinudne preraspodjele bogatstva i narodnog dohotka koja se obavlja fiskalnim suverenitetom javnih

kolektiviteta.

220. Konfiskacija je imovinska kazna kojom se osuđenoj osobi oduzima bez naknade cjelokupna imovina ili samo određeni

dio imovine u korist države.

221. Reparacije su takva ekonomsko-financijska transakcija u kojoj poraženi agresor plaća nanesenu štetu na javnoj i

privatnoj imovini njegove žrtve.

222. Negativni porezi mogu se definirati kao transferna plaćanja države kojima se kompenzira neostvareni dohodak obitelji.

223. Pristojbe su resurs fiskalnih i javnih prihoda koji se alimentira od korisnika javnih usluga pomoću novčane naknade koja

je u funkciji cijene te usluge, a izvršena je od strane tijela javne vlasti.

224. Neke od temeljnih značajki parafiskaliteta su: obvezatnost plaćanja, plaćaju se u korist izvan institucija javne vlasti,

koriste se za financiranje unaprijed predviđenih izdataka.

225. Financijski suverenitet obilježava ovlaštenje, utemeljeno na Ustavu i zakonima, subjekata javnog financiranja da mogu

prikupljati novčana sredstva od prihodnih resursa i samostalno ih raspoređivati.

226. U ostvarivanju javnih programa uz izravne posljedice, javljaju se i učinci (u obliku troškova i kor isti) izvan toga

programa, koji mogu biti u korist odnosno na štetu drugih sudionika u reprodukcijskom lancu odnosno prirodnom i

ekonomskom okruženju uopće. Takve se učinke naziva eksternalijama ili vanjskim učincima.

227. Jedna od najznačajnijih analitičkih metoda vrednovanja programa javnih izdataka koja se koristi i u privatnom

poduzetništvu je Cost-Benefit Analysis ili analiza troškova i koristi.

228. Javni izbor je ekonomska studija donošenja netržišnih odluka odnosno primjena ekonomije u političkim znanostima.

229. Kritiku da «država želi činiti previše i predugo» (to do too much for too long) označavamo kao birokratski imperativ.

230. Aktivno financijsko izravnanje među različitim razinama javne vlasti je razdioba financijskih sredstava među tim razinama.

231. Zadovoljenje javnih potreba sa stajališta porezne sposobnosti pojednostavljeno znači da veći porez trebaju platiti oni

koji imaju veći dohodak.

232. Dvostruko oporezivanje postoji kada jedan porezni obveznik mora zadovoljiti poreznu obvezu plaćanjem istovrsnog

poreza na isti izvor oporezivanja dvojici poreznih vjerovnika istoga ranga istovremeno.

233. Indirektna progresija predstavlja oporezivanje kod kojega se prema vanjskoj formi radi o proporcionalnom

oporezivanju, ali je zbog načina primjene proporcionalne porezne stope (na osnovicu umanjenu za neoporezivi dio)

učinak oporezivanja jednak onom kao da je primijenjeno progresivno oporezivanje.

Riješite i ogovorite:

234. Društvo X sklopilo je s redovitim studentom ugovor o stipendiranju u bruto iznosu od 3.000 kuna. Koliki će neto iznos

stipendije dobiti student ako živi u Zagrebu i plaća prirez od 18% (8 bodova)?

235. Ako je društvo X uvezlo 100 hektolitara bezalkoholnoga piva koliko posebnog poreza na pivo treba platiti?

100 hektolitara x 200,00 = 20.000,00 kn

236. Koliko je posebnog poreza na duhan sadržano u 120 paketića cigareta skupine B uz uvjet da jedan paketić cigareta košta 14,00 kn?

1 paketić = 5,40 kn

120 paketića = 648,00 kn

237. Ako je nabavljen stroj za daljnju prodaju po cijeni od 10.000,00 kn uvećanoj za pripadajući PDV, a na nabavnu cijenu

dodana razlika u cijeni (RUC) u visini 50%, kolika je prodajna cijena stroja?

NC 10.000,00 PDV 2.200,00

RUC 5.000,00 PDV 1.100,00

PC 15.000,00 PDV 3.300,00 Prodajna cijena stroja iznosi 18.300,00 kn.

238. Porez na dohodak:

Ugovor o djelu Članovi… A. honorar Umjetnici

Opis Iznos Iznos Iznos Iznos

Primitak 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00

Izdatak (25% za umj.) 2.500,00

Izdatak (30% za AH) 3.000,00 3.000,00

Doprinos za MO (20%) 2.000,00 2.000,00

Porezna osnovica 8.000,00 8.000,00 7.000,00 4.500,00 Porezna stopa 25% 25% 25% 25%

Porez 2.000,00 2.000,00 1.750,00 1.125,00

Neto za isplatu 6.000,00 6.000,00 8.250,00 8.875,00

Doprinos za ZO (15%) 1.500,00 1.500,00

Uk. izdatak por. obvez. 4.000,00 4.000,00 1.750,00 1.125,00

Uk. trošak isplatitelja 11.500,00 11.500,00 10.000,00 10.000,00

239. Ako je ugovorena bruto naknada po ugovoru o djelu u iznosu 10.000,00 kn koliko će posloprimac dobiti na žiro-račun

uz uvjet da plaća prirez po stopi od 18%?

10.000,00 ugovor o djelu

2.000,00 doprinos za MO

8.000,00

0,00 izdatak

8.000,00 osnovica za oporezivanje 2.000,00 porez po stopi 25%

360,00 prirez 18%

5.640,00 neto za isplatu

240. Ako je ugovorena bruto naknada u iznosu 10.000,00 kn za znanstveni članak (autorski honorar), koliko će autor dobiti u

neto iznosu uz uvjet da živi u gradu u kojem nije propisano plaćanje prireza na porez na dohodak?

10.000,00 autorski honorar

3.000,00 izdatak 30%

7.000,00 osnovica za oporezivanje Doprinosi se ne plaćaju! 1.750,00 porez po stopi 25%


241. Ako je umjetnik koji je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika ugovorio bruto naknadu za za prodaju slike u iznosu

10.000,00 kn i plaća prirez po stopi 6,25%, koliko će dobiti neto?

10.000,00 AH umjetnika

5.500,00 izdatak 25%+30%

4.500,00 razlika Doprinosi se ne plaćaju!

1.125,00 porez po stopi 25%

70,31 prirez na porez na dohodak 8.804,69 neto za isplatu

242. Ako član nadzornog odbora društva X prima bruto naknadu 10.000,00 kn, koliko iznosi porezna obveza i obveza za neto

isplatu, uz uvjet da primatelj naknade nije obveznik plaćanja prireza?

10.000,00 naknada za članstvo u NO


8.000,00 porezna osnovica

2.000,00 porez 25%


243. Porezni obveznik ostvaruje dohodak od imovine na temelju najma poslovnoga prostora od 100m2. Koliko će platiti

poreza na dohodak od imovine uz uvjet da prostor iznajmljuje po cijeni od 30,00 kn/m2 i plaća prirez po stopi 10%?

3.000,00 bruto naknada

900,00 priznati izdatak 30%


315,00 porez 15%

31,50 prirez na porez

2.653,50 neto zarada

244. Porezni obveznik ostvaruje dohodak od iznajmljivanja apartmana turistima za koje je propisano plaćanje boravišne

pristojbe. Ako iznajmljivač iznajmljuje apartman s četiri ležaja i nalazi se u prvoj turističkoj zoni koliki je iznos

paušalnoga poreza godišnje dužan platiti?

4 x 300,00 = 1.200,00 kn

245. Društvo X sklopilo je s redovitim studentom ugovor o stipendiji u bruto iznosu 3.000,00 kn. Koliki će neto iznos

stipendije dobiti primatelj stipendije ako živi u Rijeci i plaća prirez po stopi 6,25%?

3.000,00 bruto iznos Doprinosi se ne plaćaju!

1.600,00 neoporezivo

1.400,00 (1-2) oporezivo

350,00 (3x25%) porez po stopi 25%

21,88 (4x6,25%) prirez na porez po stopi 6,25%

371,88 (4+5) ukupno porez i prirez

2.628,13 (1-6) neto iznos za isplatu

246. Ako je društvo X proizvelo 1500 litara alkoholnoga pića pri čemu jedna litra alkoholnoga pića sadrži 40% alkolhola,

koliko posebnoga poreza na alkohol društvo treba platiti?

1 litra a/a = 60,00 kn

1 litra s 40% alkohola = 60,00 kn x 40% = 24,00 kn po litri proizvedenoga pića

1500 litara x 24,00 kn = 36.000,00 kn

ili:

1500 litara x 40% = 600 litara a/a

600 litara x 60,00 kn = 36.000,00 kn

247. Ako je porezni obveznik koji plaća PDV po izdanim računima (R-1) u razdoblju od 01.03. do 31.03.2005. godine prodao

usluga za 10.000,00 kn + PDV i primio sljedeće ulazne račune:

Dobavljač osnovica PDV ukupno

R-1 HEP 230,00 50,60 280,60

R-1 HT 190,00 41,80 231,80

R-1 Čistoća 45,00 9,90 54,90

R-1 Lipa Mill 1.600,00 352,00 1.952,00

R-1 Saponia 800,00 176,00 976,00

R-1 Lura 2.200,00 484,00 2.684,00

Ukupno 5.065,00 1.114,30 6.179,30

koliko iznosi obveza PDV-a i do kada je porezni obveznik treba platiti?

OPIS osnovica PDV izlaz 10.000,00 2.200,00

ulaz 5.065,00 1.114,30

razlika za uplatu 1.085,70 dospijeva 30.04.2005. godine.

248. Ako je porezni obveznik koji plaća PDV po naplaćenim računima u razdoblju od 01.03. do 31.03.2005. godine naplatio

usluga za 10.000,00 kn + PDV i primio sljedeće ulazne račune:


R-1 HEP 230,00 50,60 280,60 plaćeno 12.03.05.

R-1 HT 190,00 41,80 231,80 R-1 Čistoća 45,00 9,90 54,90 plaćeno 12.03.05.

R-1 Lipa Mill 1.600,00 352,00 1.952,00 plaćeno 26.03.05.

R-1 Saponia 800,00 176,00 976,00 plaćeno 31.03.05.

R-1 Lura 2.200,00 484,00 2.684,00

5.065,00 1.114,30 6.179,30

koliko iznosi obveza PDV-a i do kada je porezni obveznik treba platiti?

OPIS osnovica PDV

izlaz 10.000,00 2.200,00

ulaz 2.675,00 588,50

razlika za uplatu 1.611,50 dospijeva 30.04.2005. godine.

249. Ako je porezni obveznik u razdoblju od 01.03. do 31.03. prodao kruha za 10.000,00 kn, a obveznik je poreza na dohodak

(PDV plaća prema naplaćenim naknadama (računima)), koliko iznosi razlika poreza po poreznoj prijavi:

Isporuke 10.000,00 PDV 0,00


R-1 HEP 230,00 50,60 280,60 plaćeno 12.03.05.

R-1 HT 190,00 41,80 231,80

R-1 Čistoća 45,00 9,90 54,90 plaćeno 12.03.05.

R-1 Lipa Mill 1.600,00 352,00 1.952,00 plaćeno 26.03.05.

R-1 Saponia 800,00 176,00 976,00 plaćeno 31.03.05. R-1 Belje 2.200,00 484,00 2.684,00

5.065,00 1.114,30 6.179,30

588,50 razlika za povrat

250. Ako porezni obveznik ima bruto plaću 10.000,00 kn i ne plaća prirez, prima neto plaću u iznosu 6.720,00 kn. Za koliko

će se poreznom obvezniku povećati neto plaća ako uzdržava dvoje djece?

bruto plaća 10.000,00 10.000,00 dop. iz plaće 2.000,00 2.000,00 I stup 15% 1.500,00 1.500,00

II stup 5% 500,00 500,00

dohodak 8.000,00 8.000,00 osobni odbitak 1.600,00 3.520,00

por. osn. 6.400,00 4.480,00 osnovica 3.200,00 3.200,00

osnov. x 15% 480,00 480,00

osnovica 3.200,00 1.280,00

osnov. x 25% 800,00 320,00

porez ukupno 1.280,00 800,00

prirez 0% 0,00 0,00 ukupno por. i pri. 1.280,00 800,00

neto plaća 6.720,00 7.200,00

251. Koliko iznosi neto plaća poreznog obveznika ako njegova bruto plaća iznosi 10.000,00 kn? Porezni obveznik nema

uzdržavanih članova i plaća prirez od 6,25% (8 bodova).

252. Izračunajte neto dohodak poreznog obveznika koji iznajmljuje poslovni prostor po cijeni od 60kn/m2. Površina poslovnog

prostora je 100 m2, a porezni obveznik plaća prirez od 6,25% (8 bodova).

253. Koliko će posloprimac dobiti na žiro-račun ako je ugovorena bruto-naknada po ugovoru o djelu 20.000,00 kuna uz uvjet

da plaća prirez po stopi od 6,25%. (8 bodova).

254. Koliko iznosi neto plaća poreznog obveznika ako njegova bruto plaća iznosi 8.000 kuna? Porezni obveznik nema

uzdržavanih članova te ne plaća prirez? (6 bodova)

8.000,00 bruto


6.400,00

1.600,00 osobni odbitak


3.200,00 porezna osnovica za 15%

480,00 porez po stopi 15% 1.600,00 porezna osnovica za 25%

400,00 porez po stopi 25%


255. Izračunajte koliko iznosi neto plaća poreznog obveznika ako njegova bruto plaća iznosi 9.000 kuna, nema uzdržavanih

članova te plaća prirez od 6,25% (8 bodova).

256. Koliko iznosi neto plaća poreznog obveznika ako njegova bruto plaća iznosi 14.000,00 kn? Porezni obveznik nema

uzdržavanih članova i ne plaća prirez (8 bodova).

257. Uz sljedeće parametre izračunaj poreznu osnovicu, obvezu poreza na dobit i svotu predujma za naredno razdoblje

oporezivanja:

a)

ukupni prihodi 1.000.000,00 kn + PDV

ukupni rashodi 700.000,00 kn + PDV

trošak reprezentacije 1.500,00 kn

trošak osobnih automobila 8.200,00 kn

izdaci za sudjelovanje na seminaru 1.500,00 kn

plaćeni predujmovi 25.000,00 kn

1.000.000,00 ukupni prihodi

700.000,00 ukupni rashodi 300.000,00 dobit

1.050,00 uvećanje dobiti za trošak reprezentacije (1.500,00 x 70%)

2.460,00 uvećanje dobiti za trošak osobnih automobila (8.200,00 x 30%)

1.500,00 umanjenje dobiti za poticaj stručnog usavršavanja


60.402,00 porezna obveza (302.010,00 x 20%)

25.000,00 plaćeni predujmovi

35.402,00 razlika za uplatu (60.402,00 - 25.000,00)

5.033,50 predujam za naredno razdoblje (60.402,00 / 12 mj.)

b) ukupni prihodi 1.000.000,00 kn + PDV


ukupni prihod prethodne godine 900.000,00 kn + PDV 18.000,00

rashodi darovanja 20.000,00 kn

skrivene isplate dobiti 6.000,00 kn

poticaj zapošljavanja 18.000,00 kn



700.000,00 ukupni rashodi

300.000,00 dobit 2.000,00 rashodi darovanja iznad 2% ostvarenih prihoda iz prošle godine

6.000,00 skrivene isplate

18.000,00 poticaj zapošljavanja


58.000,00 porezna obveza (290.000,00 x 20%)


33.000,00 razlika za uplatu (58.000,00 - 25.000,00)


c)


ukupni rashodi 700.000,00 kn + PDV gubitak prethodne godine 100.000,00 kn

porezni obveznik posluje u slobodnoj carinskoj zoni




300.000,00 dobit

100.000,00 preneseni gubitak


40.000,00 porezna obveza po stopi 20% (za obveznike SCZ 10%)

20.000,00 iznos olakšice za korisnike slobodnih carinskih zona (10%) 20.000,00 porezna obveza (40.000,00 - 20.000,00) ili 200.000,00 x 10%


-5.000,00 razlika za povrat (20.000,00 - 25.000,00)


d)



prihodi od dividendi 20.000,00 kn


porezni obveznik posluje na području druge skupine posebne državne skrbi



300.000,00 dobit

20.000,00 prihodi od dividendi


56.000,00 porezna obveza po stopi 20% (za obveznike pos. drž. skrbi 5%)

42.000,00 iznos olakšice za korisnike posebne drž. skrbi (15%)

14.000,00 porezna obveza (56.000,00 - 42.000,00) ili 280.000,00 x 5%


-11.000,00 razlika za povrat (20.000,00 - 25.000,00)


258. Kako će trošak trošak reprezentacije u ukupnom iznosu 19.000,00 kn utjecati na dobit u iznosu 95.000,00 kn?

dobit 95.000,00

reprezentacija 13.300,00 (19.000,00 x 70%)

porezna osnovica 108.300,00

259. Ako je porezni obveznik koji plaća PDV po naplaćenim računima u razdoblju od 01.03. do 31.03. 2005. godine naplatio usluga za 20.000 kuna + PDV, koliko iznosi obveza PDV-a i do kada je porezni obveznik mora platiti (6 bodova)?

Porezni obveznik primio je sljedeće ulazne račune:


R-1 HEP 300,00

R-1 HT 600,00 plaćeno 12.03.05.

R-1 Čistoća 45,00 plaćeno 12.03.05.

R-1 Lipa Mill 1.600,00 plaćeno 26.03.05.

R-1 Saponia 2.500,00 plaćeno 31.03.05.

R-1 Lura 2.200,00

7.245,00

260. Ako porezni obveznik prima bruto dohodak u iznosu 22.000,00 kn i nema uzdržavanih članova, izračunaj koliko će platiti

doprinosa iz plaće (MO), poreza, prireza po stopi od 10%, te doprinosa na plaću (za ZO, za ozljede na radu i za

zapošljavanje)

Plaća 22.000,00

Doprinosi iz plaće: 4.400,00 MO I stup 22.000,00 15% 3.300,00

MO II stup 22.000,00 5% 1.100,00

Dohodak (1-2) 17.600,00

Osobni odbitak 1.600,00 Porezna osnovica (3-4) 16.000,00

Porez 3.200,00 15% 480,00

4.800,00 25% 1.200,00

8.000,00 35% 2.800,00

Ukupno porez 4.480,00

Prirez na porez 4.480,00 18% 806,40

Ukupno porez i prirez (6+7) 5.286,40

Neto plaća (3-8) 12.313,60

Doprinosi na plaću: 3.784,00 zdravstveno osiguranje 22.000,00 15% 3.300,00

doprinos za ozljede 22.000,00 0,50% 110,00 doprinos za zapošljavanje 22.000,00 1,70% 374,00

Ukupno trošak plaće (1+10+11+12) 25.784,00

261. Izračunati poreznu osnovicu, obvezu poreza na dobit i svotu predujma za naredno razdoblje oporezivanja ako su dani

sljedeći parametri (6 bodova):


ukupni rashodi 1.300.000,00 kn + PDV

ukupni prihod prethodne godine 900.000,00 kn + PDV

rashodi darovanja 18.000,00 kn skrivene isplate dobiti 16.000,00 kn

poticaj zapošljavanja 18.000,00 kn


262. Objasniti funkcioniranje poreznog sustava Republike Hrvatske (10 bodova).

263. Objasniti zadaće državne revizije i koje institucije ima ona pravo podrediti reviziji? (12 bodova)

264. Objasnite djelovanje politike javnih izdataka na narodni dohodak (10 bodova). Nacrtati i objasniti Keynesov učinak

multiplikacije.

265. Nacrtati i objasniti Lafferovu krivulju i dati kritiku D. Fullertona s nacrtanom krivuljom. (8 bodova )

266. Navesti nositelje (dužnike) vanjskog duga RH. Do koje se visine duga može zaduživati Hrvatska država (6 bodova).

267. Objasnite sustav lokalnog financiranja u hrvatskom sustavu javnog financiranja (12 bodova).

268. Porez na dodanu vrijednost – PDV (12 bodova):

a) Navesti opća obilježja PDV-a!

b) PDV u hrvatskom sustavu poreza:

- Što je porezna osnovica?

- Tko je porezni obveznik? - Navesti izuzeća od plaćanja PDV-a.

- Kojoj razini fiskalne vlasti pripada prihod od PDV-a?

- Kakav je značaj prihoda od PDV-a u ukupnim fiskalnim prihodima?

269. Vanjsko zaduživanje hrvatske države se usporava, a povećava se unutarnji dug. Odgovoriti:

a) Zašto je takva tendencija u zaduživanju države?

b) Koja je razlika sa stajališta investiranja (ekonomskog rasta) između vanjskog i unutarnjeg zaduživanja?

c) Ako se takve tendencije nastave, koje posljedice valja očekivati (imati u vidu implikacije rasta deficita

proračuna)?

270. Objasniti temeljnu razliku koncepcije fiskalne politike u Keynesijanskoj i neoliberalističkoj doktrini. Ilustrirajte dijagramima. (12 bodova)

271. Navesti nositelje (dužnike) vanjskog duga Republike Hrvatske.

Navedite aktualno stanje ukupnog vanjskog duga. Recite svoje mišljenje o tome da li je taj golemi posuđeni kapital

svrhovito korišten? Ako nije, zašto (12 bodova)?

272. Objasnite mehanizam financijskog izravnanja. Prikažite grafički sustav financijskog izravnanja. (10 bodova)

273. Definirajte te podrobnije objasnite cilj, svrhu i metodologiju CBA – Cost-Benefit Analysis (10 bodova).

lipanj, 2006.

javne financije baza

Documents