Janja Aničić Dukić • Gorica Grozdanić •

Karlo Horvatin • Željko Krstanac

Biologija 4

Priručnik za nastavnice/ nastavnike biologije za četvrti razred gimnazije

Izdavač

Profil Klett d.o.o.

Zagreb, Petra Hektorovića 2

Za Izdavača

Dalibor Greganić

Direktorica izdavaštva

Petra Stipaničev Glamuzina

Urednica

Ana Kodžoman

Recenzent

Vedran Balta

Lektura

Anita Poslon

Fotografije

Getty/Guliver

Shutterstock

Pixabay

Zagreb, Hrvatska, 2021.

© Sva prava pridržana. Nijedan dio ovog priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut

bez prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava.

Član smo europskog udruženja izdavača udžbenika.

Janja Aničić Dukić • Gorica Grozdanić •

Karlo Horvatin • Željko Krstanac

Priručnik za nastavnice/ nastavnike biologije za četvrti razred gimnazije

Sve sadržaje potražite na:

https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56959.html

SADRŽAJ:

Godišnji izvedbeni kurikulum

Raspored sadržaja po temama/ podtemama (hodogram) prema izvedbenom godišnjem

kurikulumu

Tematske pripreme

1. OSNOVE MOLEKULARNE BIOLOGIJE

1.1. Genetika – znanost o nasljeđivanju

1.2. Molekularna osnova živoga svijeta

1.3. Sinteza proteina i regulacija ekspresije gena

1.4. Genetika virusa i bakterija

2. STANIČNI CIKLUS I MUTACIJE

2.1. Stanični ciklus

2.2. Mutacije gena i kromosoma

3. ZAKONI NASLJEĐIVANJA

3.1. Klasična genetika

3.2. Odstupanja od Mendelovih obrazaca nasljeđivanja

3.3. Genetika čovjeka

4. PRIMJENJENA GENETIKA

4.1. Metode genetičkoga inženjerstva

4.2. Biotehnologija

4.3. Primjena genetike u medicini

5. EVOLUCIJA

5.1. Što je evolucija?

5.2. Tijek evolucije

5.3. Mehanizmi evolucije

5.4. Posljedice evolucije

5.5. Dokazi evolucije

5.6. Evolucija čovjeka

Obrazac za tematsku pripremu

Poštovane kolegice i kolege,

svim razrađenim odgojno-obrazovnim ishodima GIK-a dodijeljene su šifre radi lakšega

snalaženja i povezivanja s kurikulumom. Vi, naravno, možete osmisliti i vlastiti sustav

označavanja razrade ishoda ili ih pisati u njihovu izvornom obliku.

Kao podsjetnik navodimo činjenicu da redoslijed ishoda u kurikulumu nije redoslijed

ostvarivanja ishoda u nastavi te da se neki ishodi u potpunosti ostvaruju tek na kraju nastavne

godine.

Srdačno,

autorski tim

PRIJEDLOG GODIŠNJEG IZVEDBENOG KURIKULUMA (GIK)

BIOLOGIJA – ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE (64 ŠKOLSKA SATA)

škola: ________________________________________________________

nastavnik: _____________________________________________________

školska godina: ___________

TE

MA

TS

KE

CJ

EL

INE

NASTAVNE

TEME

BROJ SATI

(MJESEC)

ODGOJNO-

-OBRAZOVNI ISHODI

OPIS TEME

OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH

TEMA

1. O

SN

OV

E M

OL

EK

UL

AR

NE

BIO

LO

GIJ

E

BIO

SF

ER

A

1.1. Genetika – znanost o nasljeđivanju

3

(rujan)

A.4.1. Objašnjava molekularnu osnovu živoga svijeta. D.4.1. Primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja kritički prosuđujući rezultate te analizira posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.

- ustrojstvo nasljedne tvari (gen; molekula DNA; kromosom; genom) - povijesni razvoj genetike

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo. Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.

1.2. Molekularna osnova živoga svijeta

2

(rujan)

A.4.1. Objašnjava molekularnu osnovu živoga svijeta. B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- građa i uloge nukleinskih kiselina - građa i uloge proteina

Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka.

1.3. Sinteza proteina i regulacija ekspresije gena

5

(rujan)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini. C.4.2. Raspravlja o iskorištavanju energije na različitim organizacijskim razinama živoga svijeta.

- biosinteza proteina - regulacija genske aktivnosti - epigenetika

Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka.

1.4. Genetika virusa i bakterija

2

(listopad)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- građa virusa - umnožavanje virusa - razmnožavanje bakterija - izmjene gena u bakterija

Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.

2.

ST

AN

IČN

I C

IKL

US

I

MU

TA

CIJ

E

EK

OS

US

TA

VI

2.1. Stanični ciklus

2

(listopad)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- mitoza - mejoza - nespolno i spolno razmnožavanje

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.

2.2. Mutacije gena i kromosoma

4

(listopad)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- mutacije gena - mutacije broja kromosoma - mutacije strukture kromosoma

Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka.

3.

ZA

KO

NI

NA

SL

JE

ĐIV

AN

JA

3.1. Klasična genetika

4

(studeni)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- monohibridno križanje - dihibridno križanje - odnosi među alelima

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.

3.2. Odstupanja od Mendelovih obrazaca nasljeđivanja

4

(studeni)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- poligenska obilježja - nasljeđivanje povezano sa spolom - vezani geni - citoplazmatsko nasljeđivanje

Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka. Zdravlje C.5.2.A Identificira i povezuje različite rizike za zdravlje i najčešće kronične zdravstvene smetnje te objašnjava postupke samopomoći/pomoći.

3.3. Genetika čovjeka

4

(prosinac)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- obiteljska stabla - nasljeđivanje autosomalnih poremećaja i bolesti - nasljeđivanje spolno vezanih poremećaja i bolesti - nasljeđivanje krvnih grupa

Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Zdravlje C.5.3.C. Objašnjava važnost i značenje donatorske kartice i darivanja krvi, tkiva i organa. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.

4.

PR

IMIJ

EN

JE

NA

GE

NE

TIK

A

4.1. Metode genetičkoga inženjerstva

4

(siječanj)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.

- metode izmjene gena i njihova unosa u organizam - CRISPR-Cas9 - oprema genetičkoga laboratorija

Poduzetništvo A.5.3. Upoznaje i kritički sagledava mogućnosti razvoja karijere i profesionalnoga usmjeravanja. Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti. Održivi razvoj A.5.2. Analizira načela održive proizvodnje i potrošnje. Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka. Zdravlje A.5.3. Razumije važnost višedimenzijskoga modela zdravlja.

4.2. Biotehnologija

4

(veljača)

B.4.1. Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem. C.4.2. Raspravlja o iskorištavanju energije na različitim organizacijskim razinama živoga svijeta. D.4.2. Argumentira i preispituje različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu suvremenoga čovjeka te donosi odluke o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.

- biotehnologija - umjetni odabir pri uzgoju biljaka i životinja - autohtone sorte i pasmine Hrvatske - međuvrsni križanci

Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Osobni i socijalni razvoj B.5.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama. Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti. Održivi razvoj A.5.2. Analizira načela održive proizvodnje i potrošnje. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo Zdravlje C.5.2.A Identificira i povezuje različite rizike za zdravlje i najčešće kronične zdravstvene smetnje te objašnjava postupke samopomoći/pomoći.

4.3. Primjena genetike u medicini

4

(veljača i ožujak)

B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini. D.4.2. Argumentira i preispituje različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu suvremenoga čovjeka te donosi odluke o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.

- matične stanice - genska terapija - kloniranje

Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.

5.

EV

OL

UC

IJA

5.1. Što je evolucija

2

(ožujak)

B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju.

- teorija evolucije - filogenetska stabla

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.

5.2. Tijek evolucije

4

(ožujak)

B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju. C.4.1. Analizira procese vezanja i pretvorbi energije tijekom postanka života na Zemlji.

- kemijska i biološka evolucija - prijelaz života iz vode na kopno

Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.

5.3. Mehanizmi evolucije

4

(travanj)

B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju. D.4.1. Primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja kritički prosuđujući rezultate te analizira posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.

- povijest evolucijske misli - mehanizmi evolucije - otpornost bakterija na antibiotike

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.

5.4. Posljedice evolucije

4

(travanj i svibanj)

B.4.1. Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem. B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju.

- specijacija - adaptacije - izumiranja

Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo. Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora.

5.5. Dokazi evolucije

3

(svibanj)

B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju.

- fosili - homologni i analogni organi - atavizmi i rudimentarni organi - molekularni dokazi evolucije - geografska rasprostranjenost organizama kao dokaz evolucije

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.

5.6. Evolucija čovjeka

5

(svibanj i lipanj)

B.4.1. Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem. B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju. D.4.2. Argumentira i preispituje različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu suvremenoga čovjeka te donosi odluke o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.

- najznačajniji predci modernoga čovjeka - ključne promjene koje su dovele do razvoja modernoga čovjeka

Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Osobni i socijalni razvoj B.5.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje. Građanski odgoj i obrazovanje C.5.3. Promiče kvalitetu života u zajednici. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo. Zdravlje B.5.2.A Procjenjuje važnost rada na sebi i odgovornost za mentalno i socijalno zdravlje.

RASPORED SADRŽAJA PO TEMAMA/ PODTEMAMA (HODOGRAM)

PREMA IZVEDBENOM GODIŠNJEM KURIKULUMU

redni

broj

sata

naziv nastavne teme u e-Dnevniku

1.

2.

Uvodni sat (upoznavanje s GIK-om, vrednovanjem i planiranim

aktivnostima tijekom nastavne godine)

Povijesni razvoj genetike

3.

4.

Građa i uloge nukleinskih kiselina

Građa i uloge proteina

5.

6.

Biosinteza proteina

Biosinteza proteina

7.

8.

Regulacija genske aktivnosti

Ponavljanje gradiva

9.

10.

Genetika virusa i bakterija

Genetika virusa i bakterija

11.

12.

Izolacija molekule DNA – praktični rad

Izolacija molekule DNA – praktični rad

13.

14.

Ponavljanje gradiva

Pisana provjera znanja

15.

16.

Analiza pisane provjere znanja

Mitoza – nastanak tjelesnih stanica

17.

18.

Mejoza – ključ varijabilnosti živoga svijeta

Mejoza – ključ varijabilnosti živoga svijeta

19.

20.

Mutacije gena

Mutacije kromosoma

21.

22.

Monohibridno križanje

Dihibridno križanje

23.

24.

Nasljeđivanje povezao sa spolom

Vezani geni i citoplazmatsko nasljeđivanje

25.

26.

Genetika čovjeka

Istraživanja znanstvenih baza podataka – praktični rad

27.

28.

Vježbanje i ponavljanje gradiva

Pisana provjera znanja

29.

30.

Analiza pisane provjere znanja

Analiza uspjeha na kraju prvoga polugodišta

31.

32.

Metode genetičkoga inženjerstva

Oprema genetičkoga laboratorija

33.

34.

Biotehnologija

Zdravstvena sigurnost GM hrane – praktični rad

35.

36.

Matične stanice i genska terapija

Kloniranje

Ponavljanje gradiva

37.

38.

Pisana provjera znanja

39.

40.

Analiza pisane provjere znanja

Što je evolucija?

41.

42.

Tijek kemijske evolucije

Tijek biološke evolucije

43.

44.

Povijest evolucijske misli

Mehanizmi evolucije – prirodni odabir

45.

46.

Mehanizmi evolucije – genski otklon

Utjecaj genskoga otklona na populaciju – praktični rad

47.

48.

Specijacija

Adaptacije i izumiranja

49.

50.

Ponavljanje gradiva

Ponavljanje gradiva

51.

52.

Dokazi evolucije

Dokazi evolucije

53.

54.

Evolucija čovjeka

Evolucija čovjeka

55.

56.

Utjecaj civilizacije na razvoj bolesti

Utjecaj civilizacije na razvoj bolesti

57.

58.

Ponavljanje gradiva

Pisana provjera znanja

59.

60.

Analiza pisane provjere znanja

Sistematizacija gradiva

61.

62.

Usmena provjera znanja

Usmena provjera znanja

63.

64.

Zaključivanje ocjena

Zaključivanje ocjena

Osnove molekularne biologije

Ime i prezime učitelja:

Razred: 4.

Trajanje: 2 školska sata

Nastavna tema: 1.1. Genetika-znanost o nasljeđivanju

Koncepti:

- otkrića tijekom povijesti - primjena bioloških istraživanja i otkrića - istraživanje u biologiji - nasljeđivanje na razini organizma - prirodoznanstveni pristup

Ishodi nastave:

- opisati proces nasljeđivanja - opisati tijek povijesnog razvoja genetike - objasniti područja istraživanja genetike - razlikovati pojmove fenotip i genotip, genotip i genom - analizirati odnose fenotipa, genotipa i okoliša

Očekivanja međupredmetnih tema: Informacijsko-komunikacijska tehnologija A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju. A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima. C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama. Učiti kako učiti A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Osobni rast i razvoj B 4.2. Suradnički uči i radi u timu. A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem

Vrednovanje: Vrednovanje za učenje:

- rješavanje nastavnog listića o značenju i primjeni genetike u istraživanjima i otkrićima (1. prilog)

- odgovaranje na pitanja tijekom obrade gradiva o bitnim osobama koje su pridonijele otkrićima u genetici

Vrednovanje kao učenje:

- odgovaranje na pitanja o ustrojstvu nasljedne tvari te bilježenje odgovara u bilježnici ili služeći se i/ili nekim digitalnim alatom (primjerice Whiteboard)

- odgovaranje na pitanja o fenotipu i genotipu - rješavanje zadatka razvrstavanja bitnih događaja u genetici na lentu vremena

(3. prilog) - samovrednovanje s pomoću kviza na digitalnoj platformi IZZI i izlazne kartice (4.

prilog) Vrednovanje naučenoga:

- odgovaranje na pitanja za provjeru znanja na digitalnoj platformi IZZI (interaktivni kvizovi) i pitanja na kraju PowerPoint prezentacije

- rješavanje zadataka u radnoj bilježnici (od 6. do 8. stranice) - izvedba, analiza i vrednovanje projektnog zadatka (2. prilog)

Nastavni sadržaji koji se obrađuju:

− predmet i područja proučavanja genetike

− povijesni razvoj genetike

− nasljedna tvar

− gen, genom, genotip i fenotip

Aktivnosti – scenariji poučavanja:

1. sat

Uvodni dio sata:

Najavite novu nastavnu temu razgovorom o značenju genetike u današnjici kojem prethodi istraživanje na pouzdanim mrežnim stranicama na zadanu temu o najpoznatijim otkrićima iz područja genetike. Primjer videozapisa za uvod i motivaciju: https://www.youtube.com/watch?v=v8tJGlicgp8 (trajanje 03:12).

Očekivana otkrića koje će učenici istaknuti:

- otkriće molekule DNA ili „tajne života“; najveće otkriće u biologiji u 20. st. - kromosomi kao nositelji nasljednih informacija - prvi nacrt ljudskog genoma i kompletna mapa ljudskog genoma - metoda rekombinantne DNA ili genetičko inženjerstvo - genetički modificirani organizmi ili GMO - genetički modificirana hrana - identifikacija s pomoću molekule DNA (DNA fingerprinting) - genska terapija - kućni DNA test kit - „genski dizajnirane bebe“ itd.

Da bi se učenici upoznali s primjenom genetike u istraživanjima i otkrićima, neka pogledaju videozapis Prikupljanje dokaza na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html) i odgovore na pitanja (1. prilog).

Koja će znanja učenici usvojiti nakon obrade gradiva ove nastavne teme, može im se projicirati PowerPoint prezentacijom.

Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:

U daljnjem razgovoru postavite pitanje učenicima zašto se javlja zanimanje za proučavanje nasljeđivanja (predmet proučavanja genetike kao biološke discipline).

U povijesti su ljudi promatrali prenošenje organskih svojstava s roditelja na potomstvo, kako u biljaka tako i u životinja, a potaknuto potrebom za uzgojem korisnih vrsta biljaka i domaćih životinja.

U sljedećem dijelu sata razgovarajte s učenicima o tome gdje su i kako zapisana nasljedna svojstva.

Učenici će iznositi svoje spoznaje, a one se mogu bilježiti na papir ili na ploču, Umjesto klasične ili pametne ploče možete se služiti online bijelom pločom, WebWhiteboardom (https://e-laboratorij.carnet.hr/web-whiteboard/) koja postaje mjesto učeničkog zapisa. Također se može unaprijed pripremiti zajednički dokument na Google disku.

U daljnjem razgovoru prokomentirajte zabilježene spoznaje te ih usporedite s temeljnim pojmovima nasljedne tvari (gen, kromosom, histoni, DNA, lokus, genom). Pritom prikažite videozapis Od genoma do gena na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html) te protumačite gradivo detaljnije služeći se PowerPoint prezentacijom. Učenici neka prate gradivo i s pomoću udžbenika (8. i 9. str.) koristeći 1.1. sliku.

Navedite učenike na zaključak o osnovnim obilježjima nasljedne tvari: pohranjivanje informacija, sposobnost udvostručavanja, stabilnost strukture i mogućnost promjene. Učenici na kraju trebaju samostalno u svoje bilježnice pokušati objasniti važnost svako navedeno obilježje. Prozovite nekoliko učenika da pročitaju svoje odgovore. Ako je potrebno, objasnite netočne odgovore.

U sljedećem dijelu sata učenicima pokažite sliku nekog životinjskog organizma po vlastitom izboru te im, služeći se njom, objasnite pojmove fenotip, genotip i njihovu povezanost. Primjeri pitanja za usmjeravanje razgovora:

1) Koja obilježja ima životinja na slici? 2) O čemu ovise ta obilježja? 3) Ima li okoliš utjecaj na obilježja promatranog organizma? Objasni svoj odgovor.

Učenici mogu riješiti kviz od tri pitanja koji će im pomoći u samovrednovanju usvojenosti gradiva na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html).

Završni dio sata:

Davanje uputa za individualni projektni zadatak za sljedeći sat

Izrada ilustrirane crte vremena/povijesnog pregleda razvitka genetike i upoznavanja

značajnih osoba koje su svojim otkrićima doprinijele razvoju genetike, ali i drugih znanosti:

- izraditi ilustriranu lentu vremena s ključnim događajima i otkrićima tijekom povijesnog

razvoja genetike (prijedlog digitalnog alata za izradu lente: https://e-

laboratorij.carnet.hr/tiki-toki-izrada-timeline-a/

- lenta vremena mora sadržavati točnu periodizaciju, imena znanstvenika i njihovih

otkrića, kratki opis otkrića, objašnjenje zašto odabir baš tog otkrića, ilustracija

znanstvenika i otkrića (slika, crtež)

- služiti se digitalnim alatom za izradu lente vremena ili postera prema vlastitom izboru

- pri izradi lente vremena paziti na točnost podataka

- navesti izvore ilustracija, slika, skica i povijesne izvore

Na osnovi projektnog zadatka ocijenite uradak učenika. Pritom se služite kriterijima

vrednovanja (2. prilog).

2. sat

Uvodni dio sata:

Ponavljanje sadržaja s prethodnog sata s pomoću sljedećih pitanja metodom razgovora:

1) Koji su predmeti proučavanja genetike? 2) Koje organizacijske razine genetika proučava? 3) Kako proces nasljeđivanja dovodi do sličnosti između roditelja i potomka? 4) Navedite osnovna obilježja nasljedne tvari. 5) Objasni na jednom primjeru utjecaj okoliša i genotipa na fenotip organizma.

Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:

U glavnom dijelu sata analizirajte s učenicima učeničke projekte, izrađene ilustrirane lente

vremena/povijesne preglede razvitka genetike i upoznavanje značajnih osoba koje su

svojim otkrićima doprinijele razvoju genetike, ali i drugih znanosti.

Učenici zajednički pregledavaju lente vremena (može se odabrati nekoliko radova ovisno o

vremenu na raspolaganju). Mogu prokomentirati dobre strane svake prikazane lente

vremena, uočiti pogreške i ukazati na njih te predložiti moguća poboljšanja.

Za brzu provjeru učenici neka riješe zadatak iz PowerPoint prezentacije koji se odnosi na

razvrstavanje bitnih događaja u genetici na lenti vremena (3. prilog).

Metodom razgovora neka zaključe o važnosti Gregora Mendela, Thomasa Hunt Morgana,

Rosalind Franklin, Maurice Wilkins, James Watson, Francis Cricka te njihovih otkrića.

Potaknite raspravu o važnosti suradnje u znanosti te kako određeno otkriće može omogućiti

daljnji napredak u znanosti kao i nadogradnju postojećih znanja.

Na temelju navedenih znanstvenika i njihovih otkrića podijelite genetiku na grane (klasična

ili Mendelova genetika (pogledati videozapis Klasična genetika na digitalnoj platformi IZZI:

https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html), citogenetika, molekularna genetika,

populacijska genetika).

Završni dio sata:

Nakon demonstracije učeničkih projektnih zadataka i razgovora učenici trebaju individualno

u svoje bilježnice zapisati svoja promišljanja o sljedeća dva pitanja:

1) Gdje se sve služimo znanjem iz genetike?

2) Navedi primjer znanstvenog otkrića u genetici koje je vodilo nekom drugom

znanstvenom otkriću.

Slijedi analiza učeničkih odgovora.

Možete prozvati i nekoliko učenika da odgovore na pitanja Provjeri znanje na kraju

PowerPoint prezentacije i tako dobijete uvid u usvojenost obrađenog gradiva.

Izlazna kartica 3 – 2 – 1: učenici se samovrednuju tako da u bilježnice zapišu tri pojma koja

su u potpunosti usvojili na prethodnim dvama satima, zatim dva pojma za koja traže dodatna

objašnjenja te jedan pojam koji im je ostao potpuno nejasan (4. prilog).

Učenici neka riješe završni kviz za provjeru znanja na digitalnoj platformi IZZI

(https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html) te zadatke u radnoj bilježnici od 6. do 8.

stranice. Provjeru točnosti i usvojenosti gradiva možete provjeriti početkom sljedećeg

školskoga sata.

Materijal i pribor:

− udžbenik (tiskani i digitalni (IZZI))

− radna bilježnica

− pribor za pisanje

− bilježnica

− tablet

− PowerPoint prezentacija

− ploča i kreda

Korišteni izvori: 1. https://www.youtube.com/watch?v=v8tJGlicgp8 2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_149.html 3. https://e-laboratorij.carnet.hr/tiki-toki-izrada-timeline-a/

Osvrt na provedenu nastavu:

1. prilog

NASTAVNI LISTIĆ: PRIKUPLJANJE DOKAZA

1. Koje je postupke potrebno primijeniti na mjestu zločina?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

2. Koje dokaze skriva pronađeni novčanik?

________________________________________________________________________

3. Navedi neke metode kojima se istražuju dokazi na pronađenom novčaniku.

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

4. Čini li ti se forenzika zanimljivim područjem rada u budućnosti? Ili neka drugo područje genetike? Objasni svoj odgovor.

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

2. prilog

KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROJEKTNOG ZADATKA

SASTAVNICE 3 boda 2 boda 1 bod

SADRŽAJ Svi su ključni

događaji i

znanstvenici

navedeni u crti

vremena s

opisima,

primjerenim

objašnjenjima i

ilustracijama.

Većina je

znanstvenika i

događaja

navedeno, ali

objašnjenja i

ilustracije treba

dopuniti.

Nedostaje dio

sadržaja; opisi,

ilustracije i

objašnjenja treba

dopuniti.

VIZUALNA

ORGANIZACIJA

Slikovni je

materijal

pregledno

prikazan.

Događaji su

popraćeni

ilustracijama.

Slikovni je

materijal

djelomično

pregledan.

Slikovni je

materijal

nepotpun i

nepregledan.

PERIODIZACIJA I

OBJAŠNJENJE

Događaji su

poredani

kronološkim

slijedom.

Objašnjenja

događaja ne treba

dopuniti.

Događaji su

poredani

kronološkim

slijedom.

Objašnjenja

događaja treba

dopuniti.

Događaji su

poredani

kronološkim

redoslijedom.

Nedostaju

objašnjenja

događaja.

TOČNOST

PODATAKA

Točne su godine i

podatci o

događajima.

Djelomično su

točne godine i

podatci o

događajima.

Gotovo su

potpuno netočne

godine i podatci o

događajima.

Bodovna skala: 11 – 12 bodova = odličan (5) 9 – 10 bodova = vrlo dobar(4) 7 – 8 bodova = dobar(3) 5 – 6 bodova = dovoljan (2) 4 boda = nedovoljan (1)

3. prilog

LENTA VREMENA (RJEŠENJE)

4. prilog

IZLAZNA KARTICA

1 pojam koji mi je nejasan

2 pojma za koja su mi potrebna dodatna objašnjenja

3 pojma koja su mi u potpunosti jasna

Osnove molekularne biologije

Ime i prezime učitelja:

Razred: 4.

Trajanje: 2 školska sata

Nastavna tema: 1.2. Molekularna osnova živoga svijeta

Koncepti:

- molekularna osnova života - životni procesi na molekularnoj razini - kemijski sastav živih bića - nasljeđivanje na razini stanice - prirodoznanstveni pristup

Ishodi nastave:

BIO SŠ A.4.1.

Objasniti molekularnu osnovu živoga svijeta

- povezati građu nukleinskih kiselina s njihovim ulogama

- opisati odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula

BIO SŠ B.4.2.

Objasniti životne procese na molekularnoj razini

- mehanizam i uloga replikacije DNA u staničnome ciklusu

Očekivanja međupredmetnih tema: Informacijsko-komunikacijska tehnologija A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju. A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima. C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama. Učiti kako učiti A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Osobni rast i razvoj B 4.2. Suradnički uči i radi u timu. A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem

Vrednovanje: Vrednovanje za učenje:

- odgovaranje na pitanja tijekom obrade gradiva - kreiranje konceptualne mape (5. prilog)

Vrednovanje kao učenje:

- razmjena informacija i sudjelovanje u izvedbi praktičnog/istraživačkoga zadatka - rješavanje nastavnog listića o usporedbi molekula DNA i RNA uz samovrednovanje - crtanje molekule DNA, sparivanje baza te replikacije molekule DNA uz korištenje

digitalnih alata uz procjenu uspješnosti rada - samovrednovanje s pomoću kviza na digitalnoj plaformi IZZI

Vrednovanje naučenoga:

- vrednovanje tijekom izvedbe praktičnog/istraživačkoga zadatka (2. prilog) - vrednovanje nakon izvedbe praktičnog/istraživačkoga zadatka (3. prilog) - vrednovanje usvojenosti gradiva pomoću pitanja u glavnom dijelu 2. nastavnog

sata

Nastavni sadržaji koji se obrađuju:

− građa nukleinskih kiselina i njihove uloge

− udvostručenje (semikonzervativna replikacija) molekule DNA

− odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula i njihove uloge u živim organizmima

− nukleinske kiseline kao temelj srodnosti i raznolikosti živoga svijeta

Aktivnosti – scenariji poučavanja:

3. sat

Uvodni dio sata:

Najavite novu nastavnu temu razgovorom/ pitanjima za uvod (ponavljanje nastavnog

sadržaja iz prethodne teme):

1) Koje je otkriće potaknulo početak istraživanja nasljeđivanja na razini molekule?

2) Što je nasljedna tvar po kemijskom sastavu?

3) Tko je zaslužan za otkriće strukture DNA?

Možete provjeriti i točnost zadataka koje ste zadali učenicima za rješavanje na prošlom

nastavnom satu.

Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:

Podijelite učenike u skupine. Neka dvije skupine izvedu istraživački zadatak iz udžbenika

na 48. stranici, a dvije skupine praktičan rad za koji ćete im dati upute (1. prilog). Učenici

će se na taj način prisjetiti građe i važnosti molekule DNA, istraživačkoga pristupa u Biologiji,

a i upoznati s načinom izolacije molekule DNA iz stanice.

Obilazite skupine učenike prilikom izvođenja radova kako biste ih usmjerili na bitno i pomogli

ukoliko ima upita. Za to vrijeme možete vrednovati rad učenika pomoću rubrike (2. prilog).

Završni dio sata:

Predstavnici skupina koje ste imenovali neka prezentiraju svoje radove. Pri tome možete vrednovati skupine učenika ili pojedinog učenika pomoću rubrike (3. prilog). Ukoliko postoje nejasnoće, potrebno ih je raspraviti sa učenicima i uputiti ih na valjane zaključke. Domaća zadaća: Neka učenici potraže informacije na pouzdanim mrežnim stranicama o tome u kojim bi stvarnim situacijama ekstrakcija molekule DNA bila korisna.

4. sat

Uvodni dio sata:

U uvodnom dijelu sata podijelite učenike u parove te im podijeliti setove raznobojnih perlica i štapića za izradu modela molekula DNA i RNA. Učenici trebaju samostalno rasporediti boje perlica za fosfatnu skupinu, ribozu, deoksirobozu, purinske i pirimidinske baze, a zatim složiti model molekule DNA i RNA uspoređujući svoj model sa slikom u udžbeniku (18. str., 1.12. sl.) ili na PowerPoint prezentaciji.

Koja će znanja učenici usvojiti nakon obrade gradiva ove nastavne teme, može im se projicirati PowerPoint prezentacijom.

Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:

Učenici popunjavaju nastavni listić /tablicu usporedbe molekula DNA i RNA uz pomoć

složenih modela molekula te slika/podataka u udžbeniku (21. str.) i na mrežnim stranicama

(4. prilog).

Metodom razgovora analizirajte učeničke odgovore u tablicama. Možete im pri tome

projicirati sliku Usporedba građe molekula DNA i RNA na digitalnoj platformi IZZI

(https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56986.html) te riješiti zadatak s Vennovim dijagramom u

PowerPoint prezentaciji. Učenici neka u rubriku u nastavnom listiću upišu + ili – ovisno o

tome jesu li napisali točan odgovor. Na osnovi toga, mogu napraviti samovrednovanje.

Zatim neka svaki učenik u digitalnom alatu Web Whiteboard (https://e-laboratorij.carnet.hr/web-whiteboard) nacrta odsječak jednog lanca molekule DNA koji se sastoji od 15 dušičnih baza i podijeli ga s učenikom s kojim je u paru, a koji će nacrtati komplementarni lanac kako bi dobili odsječak dvolančane molekule DNA. Poslije toga svaki učenik u istom programu označi i imenuje monomere i dijelove monomera koji izgrađuju molekule DNA. Zatim parovi učenika svoje uratke podijele s nastavnikom i s ostalim učenicima u digitalnom alatu Padlet (https://e-laboratorij.carnet.hr/padlet-kolaboracija-na-dohvat-ruke) te usporede nacrtane odsječke molekula DNA i provjere postoje li među njima dva odsječka s identičnim redoslijedom dušičnih baza. Povedite raspravu o tome zašto svaka osoba ima jedinstvenu molekulu DNA i potaknite učenike da povežu razlike u redoslijedu dušičnih baza molekule DNA s razlikama u fenotipskim obilježjima (boja očiju, boja kose i sl.). Potaknite učenike da uvide ukoliko je li bilo pogrešaka tijekom sparivanja dušičnih baza (provjeriti u Padletu) i zaključe kako bi se greške u sparivanju mogle odraziti na stanicu. Zajednički pogledati videozapis o replikaciji DNA i mutacijama koje se pritom zbivaju:

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/b657b5d5-

0970-476c-a890-83df2e8bb8a5/content/uploads/biologija-1/m02/j04/1-2-4-mutacije-su-

moguce-tijekom-svake-replikacije.mp4?v=20180727

Učenici mogu i odigrati igru replikacije:

http://nanospace.molecularium.com/attractions/replication_rush/

Učenike podijeliti u skupine u kojima svaka skupina treba replikaciju molekule DNA prikazati stripom u digitalnom alatu ToonDoo (https://e-laboratorij.carnet.hr/toondoo-brza-i-jednostavna-izrada-stripova/) tako da u dijaloške okvire stripa uz crteže koraka pri replikaciji molekula DNA upišu njihove opise. U tome im može pomoći interaktivni zadatak Tijek autoreplikacije molekule DNA na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56986.html). Svaka skupina izlaže svoj strip metodom galerije. Dok čitaju stripove, učenici procjenjuju točnost dijaloškoga okvira. Upitati učenike je li bilo pogrešaka tijekom crtanja replikacije i kako bi se to odrazilo na stanicu. Neka učenici riješe kviz od tri pitanja na digitalnoj platformi IZZI

(https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56986.html), na taj način naprave samovrednovanje, a zatim postavite pitanja koja slijede. Primjeri pitanja za ponavljanje:

1) Kojoj skupini organskih spojeva pripada polimeraza? 2) Što je monomerna jedinica ukoliko je polimer nukleinska kiselina? 3) Koje su sve razlike između DNA i RNA-nukleotida? 4) Koliko različitih nukleotida postoji u stanici? 5) Objasni antiparalelnost lanaca u molekuli DNA. 6) Ako molekula DNA ima 17 % citozina koliko u toj molekuli ima timina?

Usmjeravajte učenike potpitanjima te ih vodite do točnih odgovora poticanjem da obrazlažu i argumentiraju svoja razmišljanja. Nekoliko najaktivnijih učenika možete vrednovati.

Završni dio sata:

Učenicima se može zadati da izrade koceptualnu mapu uz zadane pojmove i upute (5.

prilog). Ulogom moderatora upućujete i pomažete učenicima. Neka neki učenici

prezentiraju svoje mape. Ili konceptualnu mapu možete stvarati zajedno na ploči tako da se

učenicima projicira 5. prilog sa pojmovima i uputama, a prozvani učenici uz usmjeravanje

upisuju i konceptualno povezuju gradivo. Takva konceptualna mapa može se fotografirati i

učenici ju mogu priložiti u svoje bilježnice. Na taj način dobivaju i plan učeničkoga zapisa.

Domaća zadaća: Učenici neka riješe zadatke u radnoj bilježnici na 9. i 10. stranici.

Materijal i pribor:

− udžbenik (tiskani i digitalni (IZZI))

− radna bilježnica

− pribor za pisanje

− bilježnica

− tablet

− PowerPoint prezentacija

− ploča i kreda

− materijal i pribor za praktični/istraživački zadatak

Korišteni izvori: 1. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-

guest/b657b5d5-0970-476c-a890-83df2e8bb8a5/biologija-1/m02/j04/index.html 2. https://e-laboratorij.carnet.hr/web-whiteboard/ 3. https://e-laboratorij.carnet.hr/padlet-kolaboracija-na-dohvat-ruke/ 4. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-

guest/b657b5d5-0970-476c-a890-83df2e8bb8a5/content/uploads/biologija-1/m02/j04/1-2-4-mutacije-su-moguce-tijekom-svake-replikacije.mp4?v=20180727

5. https://e-laboratorij.carnet.hr/toondoo-brza-i-jednostavna-izrada-stripova/ 6. http://nanospace.molecularium.com/attractions/replication_rush/ 7. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_149.html

Osvrt na provedenu nastavu:

1. prilog

PRAKTIČAN RAD: IZDVAJANJE MOLEKULE DNA IZ BILJNE STANICE

Materijal i pribor:

glavica crvenog luka ili dio poriluka, banane, pšenične klice ili neki drugi materijal; tekući

deterdžent, hladni 95%- tni etanol, enzimi proteaze (svježi sok ananasa ili otopina za

čišćenje leća), kuhinjska sol, voda, čaša, žličica, stalak s epruvetama, mikser, lijevak, filtar-

papir, stakleni i drveni štapić, vodena kupelj, kuhinjski nož, daska za rezanje

Tijek rada:

a) U čaši pomiješaj 90 ml vode i oko 3 g kuhinjske soli te nakon što otopiš sol dodaj 10 ml

tekućeg deterdženta (umjesto deterdženta možeš koristiti tekući sapun ili šampon).

b) Izreži glavicu crvenog luka na kockice te dodaj u već pripremljenu otopinu.

c) Čašu u kojoj se nalazi luk s otopinom stavi 15 minuta u vodenu kupelj na 60 °C,

d) Nastalu smjesu nekoliko minuta ohladi u ledu.

e) Ohlađenu smjesu lagano miješaj u električnom mikseru ne više od 5 sekundi.

f) Promiješanu smjesu filtriraj.

g) Oko 10 ml dobivenog filtrata prelij u epruvetu i dodaj 2-3 kapi enzima proteaze.

h) Veoma pažljivo niz stjenku epruvete dodaj 10 ml hladnog etanola tako da se odvoje dva

sloja.

i) Epruvetu odloži u stalak te pričekaj 10-15 minuta te promatraj što se događa.

Crtežom prikaži rezultate praktičnog rada, opiši što se događa tijekom pokusa te odgovori

na pitanja.

1. Zašto je uzorak tkiva potrebno usitniti?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

2. Koja je uloga soli u pokusu?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

3. Zašto se dodaju proteaze?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

4. Zašto se dodaje alkohol?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

1. prilog

PRAKTIČAN RAD: IZDVAJANJE MOLEKULE DNA IZ BILJNE STANICE- očekivani odgovori

1. Uzorak tkiva potrebno je usitniti jer se na taj način kidaju i odvajaju stanice te se

oslobađaju jezgre u kojima je molekula DNA.

2. Deterdžent djeluje kao površinski emulgator. Otapa lipide u otopini i razgrađuje stanične

membrane i membrane jezgre.

3. Sol uzrokuje taloženje ugljikohidrata i proteina dok se molekula DNA kondenzira i ostaje

u otopini.

4. Proteaze razgrađuju histone za koje je vezana molekula DNA.

5. Molekula DNA nije topljiva u etanolu (ostala otapala bi razgradila molekulu DNA).

2. prilog

RUBRIKA ZA VREDNOVANJE PRAKTIČNOG/ISTRAŽIVAČKOG RADA TIJEKOM IZVEDBE (RAD U SKUPINAMA)

SKUPNI RAD ZADATAK

nivo uratka 1. rad u skupini 2. poznavanje tematike

3. razmjena i integracija

kompletno

Učenik surađuje s drugim članovima tima, prepoznaje i uvažava njihove potrebe kako bi se što uspješnije završio zadani zadatak.

Učenik posjeduje znanja, te aktivno potiče razmjenu ideja, razmišljanja i znanja s drugim članova u timu, a time uvažava i njihove ideje.

Učenik razmjenjuje ideje s drugima te integrira ideje u zadatak.

djelomično

Učeniku je potrebna pomoć (vodstvo) kako bi surađivao s ostalima u timu.

Učenik posjeduje neka znanja i malo sudjeluje u poticanju razmjene ideja i razmišljanja.

Učenik razmjenjuje ideje s drugima ali mu je potrebno vodstvo kako bi integrirao ideju u zadatak.

ništa Učenik je neuspješan kada radi u Skupini.

Učenik omalovažava mišljenje drugih članova tima.

Učenik ne pridonosi zajedničkom radu.

3. prilog

RUBRIKA ZA VREDNOVANJE PRAKTIČNOG/ISTRAŽIVAČKOG RADA

IZVJEŠĆE O PROVEDENOM PRAKTIČNOM/ISTRAŽIVAČKOM RADU

U potpunosti Djelomično U razvoju

Prikupljanje i prikaz podataka

Zabilježeni su i obrađeni svi odgovarajući i traženi podatci. Prikupljeni podatci i mjerenja su jasno prikazani i dostupni za opću interpretaciju.

Zabilježen je i obrađen samo dio traženih podataka. Prikupljeni podatci i mjerenja su većinom jasnom prikazani.

Nisu zabilježeni svi traženi podaci te stoga njihov prikaz otežava praćenje (ili prikaz nije načinjen radi manjka podataka).

Analiza

U analizi su komentirani prikupljeni podatci (rezultati) te je učenik ponudio točne odgovore na sva postavljena pitanja. Pri analizi povezuje teoretsko znanje i rezultate istraživanja.

U analizi je komentiran samo dio prikupljenih podataka (rezultata) te je stoga učenik odgovorio djelomično točno na postavljena pitanja. Pri analizi donekle povezuje teoretsko znanje i rezultate

rada.

U analizi su minimalno korišteni prikupljeni podatci (rezultati) te je učenik na postavljena pitanja odgovarao manjkavo ili preopćenito. Minimalno povezuje teoretsko znanje

i rezultate rada.

Zaključak Zaključak je samostalno osmišljen i donesen na temelju točne interpretacije prikupljenih podataka.

Zaključak je djelomično samostalno osmišljen i donekle donesen na temelju točne interpretacije prikupljenih podataka.

Zaključak nije povezan s rezultatima rada ili ih učenik krivo tumači.

PREZENTACIJA/ IZLAGANJE

Organizacija prezentacije

Informacije i ideje prezentirane su na zanimljiv način i logičkim slijedom koji je lako pratiti.

Informacije i ideje prezentirane su logičkim slijedom. Nedostaju jedna/dvije informacije.

Izlaganje je teško pratiti jer govornik skače s teme na temu.

Govor i izlaganje Govornik izlaže sasvim jasno i glasno uz točan i precizan izgovor. Izlaganje je potpuno samostalno.

Govornik izlaže jasno i dovoljno glasno te većinu riječi izgovara točno. Izlaganje je povremeno popraćeno gledanjem u kartice/prezentaciju.

Govornik govori tiho i ne sasvim jasno i pogrešno izgovara neke riječi. Izlaganje je isprekidano kratkim pauzama u kojima učenik traži/čita tekst.

Vrijeme Govornik se drži zadanog vremena. Govornik govori malo kraće ili duže od zadanog vremena.

Govornik ne govori dovoljno dugo ili govori predugo u odnosu na zadano vrijeme.

NAPOMENA – Ukoliko se navedena rubrika planira koristiti za vrednovanje naučenoga, moguće je svakom od navedenih kriterija dodijeliti određeni broj bodova (npr. 5 – 3 – 1). Ako sastavnica nije ostvarena niti na najnižoj očekivanoj razini ili ne postoji, za nju se u slučaju vrednovanja naučenoga dodjeljuje 0 bodova.

4. prilog

NASTAVNI LISIĆ: USPOREDBA MOLEKULA DNA I RNA

molekula DNA +/- molekula RNA +/-

PENTOZA

DUŠIČNE BAZE

FOSFATNA SKUPINA

NUKLEOTIDI (imena)

BROJ

LANACA/ZAVOJITOST

POLOŽAJ U STANICI i

ULOGA

5. prilog

IZRADA KONCEPTUALNE MAPE

Obvezni pojmovi:

nukleotid, dušične baze, purinske baze, pirimidinske baze, molekula DNA, molekula RNA,

uracil, timin, guanin, adenin, citozin, antiparalelni lanci, vodikove veze, kovalentne veze,

jednolančana molekula, dvolančana molekula, replikacija, DNA polimeraza,

semikonzervativan način, nukleinske kiseline.

Upute za izradu konceptualne mape:

− izdvojiti najvažnije koncepte vezane uz izabranu temu koju treba prikazati i to kao

jednu riječ ili vrlo kratak opis koji prezentira ideju, proces ili najvažnije karakteristike

− izdvojiti krovni koncept i smjestiti ga na vrh mape

− redati izdvojene koncepte od općenitijih prema sve detaljnijim i konkretnijim, a svaki

treba smjestiti u zatvoren oblik

− koristiti linije kojima se povezuju izdvojeni koncepti i na njih dopisati riječi koje ih

povezuju. Povezujuće riječi najčešće su glagoli, glagolske imenice ili prijedlozi koji

pokazuju odnos između prikazanih koncepata.