jabuka 3
TRANSCRIPT
JABUKA(Malus sp.)
Privredni zna aj
jabuka na dan, lekar nepotreban
Stona upotreba pobolj ava probavu, ja a imunolo ki sistem, spre ava stvaranja masti na jetri, titi od karcinoma Sadr i tanin, pektin, vitamine A, B, C, e er, etarsko ulje, fosfor, jabu nu, lmunsku, mravlju kiselinu... samo jedna jabuka sadr i 20% dnevnih potreba organizma za vlaknima Od jabuka mo emo dobiti sok, jabukova u (rakiju od jabuka), jabu no sir e, vino, marmeladu, kompot, mo e se kandirati, su iti u ips, kola e, spravljati slavni kalvados - estoko pi e, ukusa sli nog vinu i vinjaku
Morfologija jabuke
1.
Sorte jabuke postale su od manjeg broja divljih vrsta, najva nije su: umska divlja jabuka (Malus sylvestris) Patuljasta jabuka (Malus pumila)
2.
3.
Maljava jabuka (M.dasyphila)
4.
Jagodasta sibirska jabuka(M. Bacata)
koren -
Mo e biti: Pravi (generativni) Vegetativni (razvijen iz advetivnog pupoljka)
-
Generativni koren obi no dosti e znatno ve u dubinu Sa staro u stabla koren se prostire vi e horizontalno i prelazi obim kro nje
krunaUspe no se prilago ava raznim oblicima krune Od oblika krune zavisi i broj sadnica po jedinici povr ine Stablo sa krunom ve ih razmera ima vi e osnovnih grana, njeno obrazovanje traje du e, pa kasnije po inje da donosi rod.
gran ice
Najaktivniji deo jabuke Razlikuju se rodne i nerodne Rodne gran ice nose cvetne pupoljke
tipovi rodnih gran icavita kruta
naborita
rodni kola
Najrodnije gran ice su na mla em rodnom drvetu (3-6god.) dok je kvalitet plodova najbolji na rodnom kola u
Sa staro u rodne grane (koja na sebi nosi rodne gran ice) opada na njoj broj rodnih gran ica, kao i broj cvetova po rodnom pupoljku Prema tome rezidbom treba obnavljati rodne grane starije od est godina
cvet
U jednom cvetnom pupoljku ima 5-6 cvetova
Pri povoljnom uslovima prose no se iz jednog cvetnog pupoljka razvije jedan plod
Obrazovanje cvetnih pupoljaka po inje u 2/2 VI Mo e se uticati na obrazovanje cvetnih pupoljaka i to pre svega: polo ajem rodnih grana
U praksi treba nastojati da rodne grane zauzimaju vi e horizontalni, a manje vertikalan polo aj.
Fiziologija jabuke
cvetanje
esto u ovoj fazi usled niskih temperatura nastaju o te enja koja umanjuju prinos Zbog toga je za pravilan izbor sorte potrebno poznavati vreme cvetanja i trajanje cvetanja
U na oj zemlji jabuka cveta od 1/2 IV 1/2 V
opra ivanje
Entomofilna vo na vrsta i njen glavni opra iva je medonosna p ela SAMOBESPLODNA je i za uspe no opra ivanje i oplo enje neophodan je polen druge sorte
Najmanje se mogu gajiti dve 2n sorte, odnosno tri ukoliko je jedna 3n
Pri izboru opra iva a treba birati sorte koje: cvetaju istovremeno sa glavnom sortom su pribli no dugove ne prilago ene datim uslovima imaju dobar kvalitet plodova
Prohladno vreme pra eno ki om smanjuje mogu nost opra ivanja, a tako e i visoke temperature u fazi cvetanja ometaju potpuno opra ivanje
oplo enje
U zavisnosti od uslova u fazi cvetanja % zametnutih plodova je 0-30 Rod e biti normalan ako se zametne 58% plodova
Ako se zametne vi e od 10% plodova treba obaviti prore ivanje
Razvitak ploda uslovljen je razvitkom semena embriona (ako embrion ne po ne da se razvija ne e se ni plod razvijati) Izuzetno se seme razvija i iz neoplo ene jajne elije.Takva pojava naziva se APOMIKSIS Isto tako plod se mo e razvijati i ako se seme ne razvija .Takva pojava naziva se PARTENOKARPIJA.
Ekologija jabuke
KLIMA
temperatura
Jabuka bolje podnosi umerene hladno e nego velike vru ine, zahteva vi e vla no nego suvo podneblje
Osetljivost jabuke prema niskim temperaturama zavisi pre svega od faze razvoja: u periodu zimskog mirovanja izdr i do -40 C
Me utim u fazi cvetanja o te enja nastaju i pri-1.5 C a kod zametnutih plodova i na -1 C
O te enja mogu nastati i u ranu jesen (u sorte roze deli es i zlatni deli es temperature od -4 C dovele su do o te enja vrhova lastara)
voda
Zahtevi jabuke prema vodi vrlo su izra eni (pri srednjoj dnevnoj temperaturi od 20 C potrebno je 1060mm vode) Sorte koje kasnije sazrevaju i rodnije sorte zahtevaju vi e vode
Padavine u vreme cvetanja su tetne (april maj) zbog opasnosti od pojave a ave krastavosti
a ava krastavost
svetlost
Jabuke koje rastu u senci ne e davati plodove krupno e karakteristi ne za sortu, a ni boja poko ice ne e do i do izra aja Sorte iji su plodovi obojeni zahtevaju vi e sunca od neobojenih
vetar
Ne podnosi vetrove u vreme cvetanja i zrenja Sorte iji plodovi imaju duge peteljke bolje se dr e od onih sa kratkim peteljkama
ZEMLJI TE
U rejonima sa dosta padavina stabla na dubokim peskovitim zemlji tima daju plodove izvanredne krupno e Ukoliko ima manje padavina treba birati te a zemlji ta
Jabuka podnosi kiselu reakciju zemlji ta pH=5,5-6,5, ali uspeva i na zemlji tima ija je pH =8 (Ma arska) Na boju plodova nepovoljno deluje vi ak N dok fosfor i kalijum imaju povoljan uticaj
Da bi ubrenje P i K bilo efikasno potrebno je da se ona zaoravaju dublje sve do samih ila vo aka Pokazalo se da ova ubriva uneta na 4050cm omogu avaju 1-2 puta ve i prinos nego kada su bila uneta na 12-18cm
PODIZANJE ZASADA JABUKE
Na zemlji tu odre enom za podizanje zasada potrebno je obaviti prethodne radove: -kr enje ikara -izno enje kamenja -ravnanje povr ine -eventualno trerasiranje (ako nagib prelazi5%)
meliorativno ubrenje
Njime se zemlji te dovodi na nivo srednje obezbe enosti hranljivim materijama: 2-3% humusa 10 mg P2O5 20mg K2O
Pre ubrenja neophodno je na osnovu hemijske analize zemlji ta utvrditi sadr aj hranljivih materija u zemlji tu
Za podizanje zasada jabuke zemlji te se mo e pripremiti: 1. rigolovanjem cele povr ine 2. rigolovanje u pantljikama 3. kopanjem jama ve ih dimenzija
Rastojanje za jabuku
Zavisi od: 1. sistema uzgoja 2. podloge 3. sorte 4. zemlji ta 5. primenjene tehnologije...
Najve i uticaj na rastojanje ipak imaju: 1. bujnost sorte i podloge i 2. oblik krune
naj e
i oblik krune za jabuku
Stablo jabuke mo e vrlo uspe no da se prilago ava mnogim oblicima krune: 1. palmeta sa kosim granama 2. vaza 3. pobolj ana piramida 4. vretenasti bun 5. vitko vreteno
Navodnjavanje jabuke
Cilj: da se nadoknadi nedostatak vode do optimuma u zoni korena
Pravilnim navodnjavanjem se uti e na: porast intezitet fotosinteze pove anje prinosa pobolj anje kvaliteta plodova
Navodnjavanje velikim koli inama vode: kvari se struktura zemlji ta ispiraju se rastvorljive soli mo e do i i do zabarivanja i zaslanjivanja
Voda je potrebnija sortama na vegetativnim nego na generativnim podlogama
Gusto zasa ene planta e zahtevaju vi e vode nego retko zasa ene
Zimske sorte zahtevaju vi e vode nego letnje
Lak a zemlji ta su siroma nija vodom nego te ka
Rodnije sorte zahtevaju vi e vode
Jabu njak pod jalovim ugarom tro i najmanje koli ine vode od svih na ina odr avanja zemlji ta u zasadu
Za odre ivanje rokova i normi zalivanja postoji vi e metoda, a najpreciznije se zasnivaju na ispitivanju bilansa vode u li u odnosno zemlji tu
1
2
3
4
Naro it zna aj prilikom odre ivanja vremena zalivanja ima tzv. KRITI NI PERIODI: 1. Posle precvetavanja 2. Posla junskog opadanja plodova 3. 20-30 dana posla junskog opadanja plodova 4. 20-tak dana pred berbu zimskih sorti
Na ini navodnjavanja: povr insko ve ta kom ki om(oro avanjem) 3. podzemno 4. kapanjem (kap po kap)1.
2.
Za tita od grada
Osim plodova, od grada stradaju grane i gran ice, li e, to se nepovoljno odra ava na rodnost slede e godine. Naj e e se postavlja konstrukcija za plasti nu mre u kojom se pokriva cela povr ina (u gradobitnim rejonima se vrlo brzo isplati)
ubrenje jabuke
Liebigov zakon minimuma
Prinos e zavisiti od onog hranljivog elementa koga u zemlji tu ima najmanje Dok se ne podigne sadr aj tog hranljiva nema svrhe unositi bilo koji drugi element.
Postoje razli ite metode utvr ivanja potrebnih koli ina hranljivih materija: analiza zemlji ta analiza lista koli ina hran.materija koja se iznese iz zemlji ta...
koli ina porebnih ubriva ( istog hranljiva)za 50t/ha plodova jabuke u uslovima navodnjavanja
NZa razvitak plodova (50t/ha) Ukupno za prirast vegetat.orga na i plodova
P2O5 15
K2O 80
30
55
30
80
Potrebne koli ine P i K dodaju se posle zavr ene vegetacije (novembar-decembar) rasturanjem po celij povr ini i zaoravanjem
Azot se dodaje tri puta tokom vegetacije: 1. kraj II-po etakIII (50% planiranih potreba) 2. polovina V (30% god.potreba) 3. IX-X (20%)
Nedostatak K
Nedostatak Ca
Nedostatak Mg
Nedostatak Fe
:
1. 2. 3. 4.
( Jonagold) ( Golden delicious) ( Melrose) ( Idared)
,
.
, ,
2/3
,
,
, .
-
-
-
Cu
S
1/1 , ,
,
,
,
,
( Jonathan) (Gloster 69) (Granny Smith)
,
,
, , ,
,
2/2
-
, , , ,
,
.
(Mutsu )
( Fuji) (Royalgala)
2/2
, , ,
,
, .
,
,
,
,
.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
-
,
.
,
.
. , ,
. 1/2
:1. 2. 3.
I II
II , 1,2 .
95%
0-3 C 90-