izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji...

Konsultanti (evaluatori): Almir Zulić i Elvedin Miljković

Maj, 2016. godine

Izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji Strategije

integriranog lokalnog razvoja općine Bužim za period

2011.-2015. godina

1. IZVRŠNI SAŽETAK .................................................................................................................................. 3

2. POZADINA ............................................................................................................................................. 5

3. METODOLOŠKI PRISTUP ....................................................................................................................... 6

3.1 Pregled relevantne dokumentacije, korišteni alati i radionice ...................................................... 6

4. NALAZI EVALUACIJE .............................................................................................................................. 8

4.1. Relevantnost .................................................................................................................................. 8

4.2. Efektivnost ................................................................................................................................... 10

4.2.1. Procjena postignuća u ispunjenju sektorskih ciljeva ekonomskog razvoja ......................... 10

4.2.2. Procjena postignuća u ispunjenju sektorskih ciljeva društvenog razvoja ........................... 14

4.2.3. Procjena postignuća u ispunjenju sektorskih ciljeva u sektoru okoliša ............................... 19

4.3. Efikasnost..................................................................................................................................... 24

4.3.1. Procjena efikasnosti prema broju realizovanih u odnosu na broj planiranih projekata ..... 24

4.3.2. Procjena efikasnosti prema visini utrošenih u odnosu na planirane finansijske resurse .... 25

4.4. Utjecaj .......................................................................................................................................... 29

4.5. Održivost ...................................................................................................................................... 31

4.6. Institucionalni i organizacioni kapaciteti ..................................................................................... 33

4.6.1. Procjena postojećih institucionalnih i organizacionih kapaciteta ....................................... 33

4.6.2. Održivost sistematičnog pristupa upravljanju razvojem ..................................................... 34

5. SUMARNI ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA REVIZIJU ............................................................................... 38

6. ANEKSI ................................................................................................................................................. 43

Aneks 1: Lista učesnika u procesu evaluacije Strategije Općine Bužim ............................................... 43

Aneks 2: Lista pregledanih dokumenata i korištenih alata tokom evaluacije Strategije ..................... 44

1. IZVRŠNI SAŽETAK

Sistemsko praćenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija) realizacije Strategije omogućava mjerenje

ostvarenja postavljenih ciljeva te poduzimanje pravovremenih mjera u cilju eventualnih korekcija. U

dokumentu Strategije integriranog lokalnog razvoja Općine Bužim 2011.-2020. (u daljem tekstu

Strategija) planirano je vrednovanje (srednjoročna evaluacija) Strategije1, koja je realizirana u periodu

Februar-April 2016. godine. Evaluacija je izvršena kroz ocjenu osnovnih aspekata vrednovanja Strategije

koji se odnose na relevantnost, efektivnost, efikasnost, utjecaj i održivost. U nastavku su sumirani ključni

nalazi evaluacije.

Relevantnost

Usljed široko postavljenih definicija, strateški fokusi, izuzev turizma, su još uvijek relevantni u odnosu

na prvobitne, ali i trenutne probleme i prioritete zajednice. Također, pod uticajem sve učestalijih

prirodnih nepogoda, prvenstveno poplava i klizišta, i njihovog štetnog uticaja na lokalnu zajednicu došlo

je do značajnih promjena kada su u pitanju potrebe i prioriteti građana u ovoj oblasti. U ovom kontekstu,

neophodno je tokom revizije strategije prilagoditi stratešku platformu i u skladu s tim revidirati

strateške ciljeve i prioritete kako bi se sanirale i prevenirale posljedice nastale usljed budućih

elementarnih nepogoda.

S druge strane, neuvezanost, nemjerljivost i nerelevantnost pojedinih sektorskih ciljeva i ishoda

predstavljali su ograničavajući faktor u implementaciji i praćenju realizacije Strategije i značajno su

otežali evaluaciju rezultata. Neophodno je da općinski organi upravljanja tokom revizije Strategije u obzir

uzmu ove činjenice i pažljivo razmotre sektorske ciljeve i očekivane ishode, kao i projekte (čije su

manjkavosti detaljno objašnjene u nastavku dokumenta) i na osnovu preporuka evaluacije izvrše

promjenu istih ili odustanu od njihove realizacije.

Efektivnost

Analizom efektivnosti strateških ciljeva utvrđeno je da su primjetna djelimična postignuća u okviru dva

strateška cilja (SC 1 i SC 2), dok su postignuća u okviru trećeg strateškog cilja (SC 3) simbolična.

Strateški ciljevi su suštinski dobro postavljeni i potrebno ih je zadržati u narednom periodu, uz

eventualno proširenje jednog cilja koje bi se odnosilo na uvođenje komponente smanjenja rizika od

prirodnih i drugih nesreća.

Analizom je utvrđeno da su od 12 ostvarena samo 2 sektorska cilja, djelimično ostvarenih ciljeva je 5,

dok 5 sektorskih ciljeva nije ostvareno. Da bi se ubuduće postigli bolji rezultati, neophodno je izvršiti

reviziju i izmjenu pojedinih ciljeva, u skladu sa preporukama ovog izvještaja.

Kada je riječ o efektivnosti programsko-projektnog nivoa, generalno se može zaključiti da su programi bili

tematski dobro osmišljeni i omogućavali su grupisanje srodnih projekata. Od ukupno 106 planiranih

projekata, 71,7% nije uopće implementirano (prolongirano/otkazano), što je neposredno uticalo na

manju efektivnost sektorskih ciljeva. Stoga je potrebno osigurati realnije planiranje projekta u skladu sa

preporukama ovog izvještaja. Prilikom razmatranja postojećih i uvođenja novih sektorskih ciljeva, ishoda

i projekata, neophodno je obezbjediti njihovu logičku povezanost (koherentnost).

1 Srednjoročna evaluacija se organizuje u sklopu priprema za predstojeću reviziju lokalne razvoje strategije. Podršku provođenju neovisne evaluacije pruža UNDP-ov „Projekat integriranog planiranja lokalnog razvoja” (ILDP), kao zajednička inicijativa Vlade Švicarske i UNDP-a. U tu svrhu, Projekat ILDP je angažirao vanjske evaluatore.

Efikasnost

Ukupan postotak realiziranih projekata u okviru Strategije integriranog lokalnog razvoja općine Bužim je

veoma nizak. Od ukupno 106 projekta finansijske vrijednosti 66.138.724 KM, u potpunosti je završeno 11

projekata (10,38%), dok za 76 projekata (71,70%) implementacija nije ni započela. Zbog ograničenih

razvojnih sredstava iz općinskog budžeta, visok je stepen planiranih sredstava za sufinansiranje projekata

iz vanjskih izvora 63.363.000 KM (95,80%). Planirana sredstva realizirana su u iznosu od samo

4.443.210,58 KM (6,72%) što ukazuje na nerealno planiranje kako broja projekata, tako i finansijskih

sredstava. Preporuka za povećanje efikasnosti je da se u narednom periodu realnije planiraju sredstava

iz budžeta i vanjskih izvora i to putem detaljne analize i sagledavanjem mogućnosti implementacije

strateških intervencija. Projekte sa visokim učešćem vanjskih izvora potrebno je planirati fazno na

realnim osnovama. Važno je nastaviti usklađivanje projekata u planu implementacije s planovima

budžeta, kao i organizovanje i jačanje kapaciteta za privlačenje vanjskih izvora kako bi se unaprijedio

stepen realizacije u odnosu na planove.

Utjecaj

Analiza je utvrdila da je implementacija Strategije imala minimalan uticaj na lokalnu i širu zajednicu.

Najveći uticaj Strategije se uočio u dijelu koji se tiče razvoja poljoprivrede, dok se najmanji uticaj (skoro

nikakav) zabilježio u oblasti razvoja gradske, komunalne, ruralne i turističke infrastrukture, razvoja

poslovnih zona, jačanja malih i srednjih preduzeća i zaštite okoliša. Poboljšanje uticaja Strategije na

ostvarenje strateških ciljeva i fokusa mogli bi se ostvariti boljim planiranjem u pogledu izvora

finansiranja i aktivnijim uključivanjem lokalnih aktera u implementaciju Strategije.

Održivost

Generalna ocjena je da nije postignut zadovoljavajući nivo održivosti Strategije. U cilju postizanja veće

održivosti strateških intervencija i Strategije, preporuka je da se JURA što prije stavi u funkciju i da se

unaprijede sveukupni institucionalni kapaciteti Općine za upravljanje razvojem. Kroz sistematski

pristup potrebno je aktivnije uključiti relevantne socio-ekonomske aktere u implementaciju strateških

intervencija. Važno je studiozno pristupiti planiranju projekata, posebice vanjskih izvora finansiranja i

osigurati potrebna finansijska sredstva za funkcioniranje novih sistema. U tom kontekstu, tokom

planiranja i nakon realizacije projekata, treba primjeniti praksu analize troškova naspram dobivene

koristi (Cost-benefit analiza) i nalaze iskoristiti za efikasnije upravljanje razvojem

Institucionalni kapaciteti

Unapređenje i razvoj institucionalnih kapaciteta nije izvršeno u skladu sa predloženim preporukama

koje su urađene u sklopu Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP). Naime, izvršena je izmjena

sistematizacije radnih mjesta i opisa poslova ali nije izvršeno popunjavanje neophodnih radnih mjesta i

nije uspostavljena Služba za upravljanje razvojem (JURA) koja bi trebala imati ključnu ulogu u

koordinaciji strateških aktivnosti. Izrada Planova implementacije ne vrši se redovno na godišnjem nivou,

te se njihova operacionalizacija ne vrši putem godišnjih planova službi i organa uprave niti Plan

implementacije predstavlja osnovu za izradu Budžeta. Procedura o planiranju, praćenju, vrednovanju i

izvještavanju (PPVI procedura) se nalazi u formi nacrta (nije usvojena) i nije stavljena u primjenu. Sistem

interne i eksterne komunikacije za efikasno upravljanje razvojem neophodno je dodatno jačati, kao i

kapacitete za pripremu prijedloga projekata. Preporuka je da se popune upražnjene pozicije šefova službi

i Stručnog saradnika za koordinaciju/upravljanje lokalnim razvojem čime bi se JURA stavila u funkciju

razvoja. Također, potrebno je usvojiti i dosljedno primjeniti PPVI proceduru, te dalje graditi kapacitete

lokalne uprave i ostalih aktera iz lokalne zajednice za pisanje projekata, lobiranje i privlačenje vanjskih

izvora za finansiranje implementacije Strategije.

Nalazi evaluacije prezentirani u izvršnom sažetku, zajedno sa strukturiranim zaključcima i

preporukama koje se nalaze u zadnjem poglavlju ovog dokumenta, biće korišteni kao "ulazni"

materijal u procesu predstojeće revizije Strategije.

2. POZADINA

Strategija integriranog lokalnog razvoja općine Bužim za period 2011.-2020. godina usvojena je od strane

Općinskog vijeća Općine Bužim u februaru 2011. godine. Strategija definira strateške ciljeve i strateške

fokuse za dugoročni period od 10 (deset) godina, dok sektorski razvojni planovi (Ekonomski razvoj,

Društveni razvoj i Zaštita okoliša) definiraju sektorske ciljeve, rezultate, programe, projekte i mjere za

period od pet godina. U dosadašnjem periodu implementacije Strategije, Općinski razvojni tim, izuzev

2014. godine, nije na godišnjoj osnovi pripremao Plan implementacije (princip 1+2), koji sadržava

prioritetne projekte sa detaljnom finansijskom analizom i izvorima za prvu godinu te planske vrijednosti

za naredne dvije godine. Osim 2014. godine, planovi implementacije su sadržavali nepotpune

informacije i nisu bili jasno vezani sa budžetom i nadležnim odjeljenjem za implementaciju. Plan

implementacije nije korišten u pripremi planova rada službi, niti su Planovi službi rađeni u prethodnom

periodu. Planiranje izdvajanja iz budžeta općine za implementaciju planiranih projekata nije vršeno u

skladu sa definisanim strateškim prioritetima. Naime, projektima se davao prioritet u skladu sa

raspoloživim namjenskim sredstvima iz budžeta, odnosno Budžet se nije planirao na osnovu Plana

implementacije Strategije, već obratno. Ovo navodi na zaključak da bi se većina projekata

implementirala i bez postojanja Strategije. Pored navedenog, ograničenost budžetskih sredstava i

neizvjesnost eksternih izvora s viših nivoa vlasti, donatora i fondova predstavljali su dodatnu prepreku za

kvalitetno planiranje i dosljednu implementaciju planova.

Također, Općinski razvojni tim nije vršio redovan monitoring realizacije planiranih projekata na

godišnjem nivou. Naime, u Općini nije pripreman Godišnji izvještaji o implementaciji na redovnoj

osnovi. U 2013. godini izrađen je Godišnji izvještaj o implementaciji koji je osim detaljnog pregleda za

2013. godinu, sadržavao djelimične podatke za 2011. i 2012. godinu, ali isti nije razmatran, niti usvajan

od strane Općinskog vijeća. Pored toga, u 2013. godini su sazvana tri sastanka Partnerske grupe kojoj su

prezentirani rezultati do tada implementiranih projekata iz Strategije. Sastanci su organizirani u sklopu

tehničke asistencije UNDP-a (ILDP projekat) , te se nakon pružene asistencije Partnerska grupa više nije

sastajala.

Nosilac praćenja implementacije Strategije je Služba za razvoj i poduzetništvo, koja ima mandat za

pripremu planova i godišnjeg izvještaje o implementaciji projekata iz Strategije.

U proteklom periodu implementacije Strategije, nije vršena kontrolna evaluacija ostvarenja sektorskih

ciljeva, koja je bila predviđena planom evaluacije nakon 3 godine implementacije Strategije. U 2013.

godini je nakon izbora i promjene rukovodeće političke strukture izvršena analiza i procjena projekata

koji se nisu mogli realno implementirati, a bili su obuhvaćeni inicijalnim planom strategije razvoja.

Analiza je imala za cilj da sagleda realnost implementacije Strategije u narednom periodu, ali rezultati

analize nisu poznati.

Imajući u vidu da je potrebno pristupiti procesu revizije Strategije, u smislu prilagođavanja sektorskih

ciljeva za naredni petogodišnji period (2016.-2020.), Općina Bužim je započela sa pripremnim

aktivnostima za reviziju, a nalazi i preporuke iz ovog Izvještaja će biti korišteni u procesu revizije

Strategije.

3. METODOLOŠKI PRISTUP

Metodologija srednjoročne evaluacije Strategije integriranog lokalnog razvoja Općine Bužim je usmjerena

na sljedeće ključne aspekte:

Koliki napredak je postignut u pravcu ostvarenja sektorskih i strateških ciljeva?

U kojoj mjeri su definirani strateški ciljevi i programski prioriteti još uvijek relevantni s obzirom na

utjecaj u međuvremenu izmjenjenih i nepredviđenih okolnosti u periodu od usvajanja Strategije

razvoja (naprimjer, poplava i klizišta u BiH)?

U kojoj mjeri su strateške intervencije (realizirani prioritetni programi i projekti) učinkovite za

realiziranje planiranih strateških i sektorskih ciljeva?

U kojoj mjeri su resursi efikasno planirani i iskorišteni za realiziranje projekata i postizanje

ciljeva?

Koliko su efekti strateških intervencija korisni za ciljne grupe i da li odgovaraju na potrebe lokalne

i šire zajednice (u smislu šire procjene planiranih i neplaniranih utjecaja koji mogu biti pozitivni i

negativni)?

U kojoj mjeri su rezultati strateških intervencija (pozitivne promjene) održivi?

U kojoj mjeri su postojeći institucionalni i organizacioni kapaciteti adekvatni za uspješnu

implementaciju Strategije?

U kojoj mjeri je sistematski pristup strateškom planiranju i implementaciji integriranih Strategija

lokalnog razvoja zaživio u svakodnevnoj praksi općinskih upravnih organa i šire lokalne

zajednice?

Evaluacija je provedena kroz analizu podataka iz sekundarnih izvora, odnosno planova, izvještaja,

pregleda i slično, te kroz primarno istraživanje i prikupljanje podataka kroz razvijene alate tabela i

intervjuisanje predstavnika Općine, kao i zainteresiranih strana lokalne zajednice.

U procesu evaluacije korištene su klasične metode prikupljanja podataka iz sekundarnih i primarnih

izvora, uz osiguranje participacije ključnih aktera, odnosno, predstavnika Općinskog razvojnog tima,

načelnika, predstavnika Općinskog vijeća, predstavnika Partnerske grupe te ostalih socio-ekonomskih

aktera (NVO sektor-mladi) koji nisu obuhvaćeni zvanično formiranim tijelima za procese strateškog

planiranja.

3.1 Pregled relevantne dokumentacije, korišteni alati i radionice

Za potrebe pregleda relevantne dokumentacije, Služba za razvoj i poduzetništvo je dostavila inicijalne

neophodne dokumente za pokretanje procesa evaluacije koji su obuhvatili slijedeće: (i) Strategiju, (ii)

planove implementacije 1+2, (iii) Godišnji izvještaji o implementaciji Strategije, (iv) izvještaje o izvršenju

budžeta, (v) ostale podatke koji se odnose na realizaciju strateških projekata i mjera. Prilikom

prikupljanja ovih dokumenata, konstatovano je da ih općina nije redovno pripremala, a o čemu će biti

više riječi u narednom tekstu.

Za procjenu institucionalnih i organizacionih kapaciteta, izvršen je pregled slijedeće dokumentacije: (i)

Procjena postojećih funkcija upravljanja lokalnim razvojem Općine Bužim; (ii) Preporuke za

uspostavljanje Jednice za upravljanje lokalnim razvojem (JURA) u Općini Bužim.

Pored općinske dokumentacije, za potrebe evaluacije Strategije, pregledani su i statistički izvještaji koje

publikuje Federalni zavod za programiranje razvoja (Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH).

U pogledu postojanja i kvalitete jedinstvene baze podataka koja bi se trebala kontinuirano ažurirati za

sistemsko praćenje i mjerenje ostvarenja sektorskih i strateških ciljeva definisanih u Strategiji, uočeno je

da ne postoji jedinstvena baza na nivou općine.

U svrhu prikupljanja informacija za procjenu ostvarenja sektorskih ciljeva, u procesu srednjoročne

evaluacije Strategije razvoja općine Bužim, korištena je tabela Sektorskih i makro indikatora razvoja

(SMI), a koja je poslužila da se u toku evaluacije naprave procjene vezane za realizovane sektorske

ishode.

Općinski razvojni tim je obezbijedio djelomične informacije i podatke popunjavanjem SMI tabele sa

podacima i kumulativnom ocjenom stanja u ostvarenju sektorskih ciljeva zaključno sa 2015. godinom.

(Aneks 1: SMI tabela)

Za ocjenu napretka na programsko-projektnom nivou, pripremljena je i korištena tabela sa podacima o

implementaciji projekata, planiranim i ostvarenim finansijskim sredstvima, razlozima odstupanja i

doprinosu završenih projekata ostvarenju programsko-projektnih indikatora.

Općinski razvojni tim je obezbijedio informacije za postignuća na projektnom nivou, prema definisanoj

formi programsko-projektne tabele. (Aneks 2: Programsko-projektna tabela)

Za potrebe primarnog prikupljanja podataka za srednjoročnu evaluaciju Strategije, korišten je upitnik za

intervjuiranje ključnih predstavnika Općine koji sadrži pitanja vezana za ključne aspekte implementacije

Strategije. Poseban dio upitnika se odnosi na pitanja za procjenu institucionalnih i organizacionih

kapaciteta za realizaciju Strategije.

Tokom intervjua sa predstavnicima Općine korištena je i matrica za procjenu kapaciteta općine koja je

ranije korištena za snimanje stanja prilikom definiranja preporuka za uspostavljanje jedinice za

upravljanje razvojem u Općini Bužim u sklopu UNDP/ILDP asistencije. U toku evaluacije su razmatrane

nastale promjene u raspodjeli odgovornosti po fazama planiranja, provođenja i praćenja, vrednovanja i

revizije Strategije.

Odgovori i informacije prikupljene u toku intervjua su korišteni za pripremu nalaza i preporuka u ovom

Izvještaju. (Aneks 3: Lista intervjuisanih aktera)

Poseban upitnik je kreiran i korišten za intervjuiranje predstavnika ključnih zainteresiranih aktera,

uključujući i predstavnike sektorskih radnih grupa i Partnerske grupe za razvoj. Upitnik sadrži pitanja koja

se odnose na proces uključenosti u izradu i/ili implementaciju Strategije, informisanost o implementaciji

Strategije te daje prostor za preporuke za poboljšanja u realizaciji Strategije. Identifikacija ključnih

vanjskih organizacija za intervjuiranje je izvršena u saradnji sa predstavnicima Općinskog razvojnog tima.

Odgovori i informacije prikupljene u toku intervjua su korišteni za procjenu saradnje Općine i

zainteresiranih strana u procesu implementacije Strategije.

U svrhu informiranja i prikupljanja sugestija i komentara članova proširenog sastava Općinskog razvojnog

tima o metodologiji i Izvještaju o evaluaciji Strategije održane su sljedeće radionice:

- Uvodna radionica o metodologiji procesa evaluacije, 09.03.2016. godine;

- Radionica o izvještaju o evaluaciji Strategije, 17.06.2016. godine.

4. NALAZI EVALUACIJE

Nalazi nezavisne srednjoročne evaluacije Strategije bazirani su na pet ključnih aspekata koji se odnose na

relevantnost, efektivnost, efikasnost, utjecaj i održivost te institucionalne i organizacione kapacitete

lokalne zajednice.

4.1. Relevantnost

Relevantnost, kao ključni aspekt evaluacije Strategije, se odnosi na procjenu obima u kojem su strateški

ciljevi i prioriteti definirani u dokumentu Strategije bili relevantni te koliko su i dalje relevantni za potrebe

lokalne zajednice, odnosno definiranih ciljnih grupa, a uzimajući u obzir promjene u okruženju.

U tom pogledu općina Bužim je definirala 4 strateška fokusa čijoj realizaciji doprinose 3 strateška cilja, 12

sektorskih ciljeva i 106 projekata i mjera.

Svi intervjuirani ključni akteri (ukupno 9 intervjuiranih) stajališta su da su strateški fokusi i prioriteti, koji

su definirani Strategijom razvoja općine 2011-2020. godine, još uvijek relevantni, što potvrđuju i nalazi

evaluacije.

Za realizaciju ciljeva vezanih za prvi strateški fokus „Intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju kao porodični

biznis“, Općina Bužim je iskoristila poljoprivredne potencijale i napravila određene korake koji se

prvenstveno ogledaju u intenziviranoj podršci poljoprivrednoj proizvodnji u periodu 2011-2015. koja je

rezultirala povećanjem stočnog fonda (za 12,5 %) i proizvodnje i otkupa mlijeka (za 30 %). Također je u

istom posmatranom periodu došlo do povećanja registriranih osoba u bazi RPG2 za 150%. što ukazuje na

značaj poljoprivrede u razvoju općine. Ostvareni rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji se mogu dovesti u

vezu sa problemom rastuće nezaposlenosti (koja je u 2015.g. iznosila visokih 76,9% i veća je za 10,3% u

odnosu na 2010.g.) tako da se stanovništvo sve više okreće poljoprivrednoj proizvodnji. Međutim,

potrebno je naglasiti da nisu iskorištene prilike i potencijali u izgradnji skladišno-otkupnih i prerađivačkih

kapaciteta koji bi apsorbirali proizvedene količine poljoprivrednih proizvoda. Stoga, dodatna ulaganja u

primarnu poljoprivrednu proizvodnju i izgradnju otkupno-skladišnih i prehrambeno prerađivačkih

kapaciteta bi omogućilo otvaranje dodatnih radnih mjesta te dodatno potaknulo ekonomski razvoj

lokalne zajednice. U kontekstu prethodno navedenog može se se zaključiti da je ovaj strateški fokus i

dalje relevantan za razvoj lokalne zajednice.

U okviru drugog strateškog fokusa „Ojačati mala i srednja preduzeća“ nisu postignuti očekivani rezultati.

Iako su stvoreni određeni preduslovi (dobijanje Saglasnosti Vlade FBiH i preduzeća Agrokomerc o

izuzimanju devastirane farme u okviru koje bi se izgradila poslovna zona, donesena odluka Općinskog

vijeća o formiranju Poslovne zone „Varoška Rijeka“ - Sl. glasnik općine Bužim br: 7/13) zbog neriješenih

imovinsko pravnih odnosa i nedostatka finansijskih sredstava do uspostave ove poslovne zone nije došlo.

2 Registar poljoprivrednih gazdinstava

Uzimajući u obzir visoku nezaposlenost, te da se većina intervjuiranih aktera implementacije Strategije

izjasnila da privlačenje investicija, jačanje malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta

predstavlja najveći prioritet u narednom razvojnom periodu, zaključak analize je da je ovaj strateški

fokus i dalje relevantan za razvoj lokalne zajednice.

U okviru trećeg strateškog fokusa „Razviti gradsku i turističku infrastrukturu“ nisu postignuti očekivani

rezultati. Usljed nedostatka izvora novčanih sredstava i izostanka implementacije većine infrastrukturnih

projekata, nisu zabilježeni značajni pomaci u poboljšanju gradske, posebno komunalne infrastrukture.

Putna infrastruktura je u određenoj mjeri poboljšana što je rezultiralo povećanjem prohodnosti vozila za

22,8%. Pokrivenost domaćinstava kontrolisanom gradskom pitkom vodom se nalazi na niskih 41,25%.

Gradska kanalizaciona mreža nije razvijena i nisu izgrađeni prečistači otpadnih voda, dok je zbog

nedostatka finansijskih sredstava nije iskorištena prilika za izgradnju i razvoj kapaciteta javnog

komunalnog preduzeća. U periodu 2011-2015.g. nije uspostavljen sistem prikupljanja i odlaganja čvrstog

otpada, što ovaj problem stavlja u kategoriju glavnih općinskih problema. S druge strane, u prethodnom

planskom periodu nije planiran niti jedan sektorski cilj ili program/projekat koji bi se odnosio na razvoj

turizma iako postoje potencijali za njen razvoj. Međutim, usljed „gorućih“ problema i potreba u oblasti

izgradnje komunalne infrastrukture, razvoj turizma trenutno ne predstavlja prioritet, što je potvrdila i

većina intervjuisanih aktera implementacije Strategije. Stoga se može zaključiti da je fokus na razvoj

gradske infrastrukture (posebice komunalne i putne) još uvijek relevantan, dok razvoj turizma ne

predstavlja prioritet i u narednom planskom periodu treba ga isključivo posmatrati u sklopu razvoja

lokalne infrastrukture.

U realizaciji ciljeva vezanih za četvrti strateški prioritet „obezbjediti jačanje lokalne uprave uz partnerstvo

sa građanima“ nisu postignuti očekivani rezultati. Usljed nedostatka finansijskih sredstava niti jedan

Strategijom planirani projekat usmjeren na jačanje kapaciteta lokalne uprave i organizacija civilnog

društva nije implementiran. I pored toga došlo je do značajnog aktiviranja stanovništva kako u kulturnim

(povećanje broja članova kulturnih institucija u planskom periodu za 2,5 puta) tako i u sportskim

sadržajima (povećan broj članova sportskih društava za 46,34%), većinom kao rezultat samostalnih

inicijativa lokalnih udruženja. Uočenim trendovima je djelimično doprinjela sanacija sportskih i kulturnih

objektata (Sportska sala u okviru OŠ Bužim, 800 m2 školskog igrališta u Mrazovcu i Dom kulture u

Bužimu). Prethodno navedeno, kao i stavovi većeg broja intervjuisanih aktera, govore u prilog da postoji

potreba da se kapaciteti lokalne uprave ojačaju (ljudski, tehnički i planski) i da se uspostavi konkretno i

konstruktivno partnerstvo lokalne uprave sa organizacijama civilnog društva, koje će dovesti do

animiranja i uključivanja još većeg broja stanovnika u kulturno-sportsko-obrazovne aktivnosti. S toga se

može zaključiti da je ovaj strateški fokus i dalje relevantan, za razvoj lokalne zajednice.

U sklopu razmatranja relevantnosti strateških fokusa važno je istaći sve češće negativne posljedice

prirodnih nepogoda. Ovo se prvenstveno odnosi na klizišta uzrokovane obilnim padavinama, koje su u

2014. godini uzrokovale prekid glavnih putnih komunikacija, štete na stambenim i privrednim objektima

kao i javnoj infrastrukturi te degradaciju obradivog zemljišta. U kontekstu navedenog, Općina u narednim

godinama planira preusmjeriti značajan dio razvojnih sredstva iz Budžeta na sanaciju i prevenciju

posljedica poplava i klizišta. Stoga se nameće zaključak da se Strategija u narednom periodu treba

dodatno fokusirati na saniranje dosadašnjih posljedica kao i smanjenje budućih rizika od katastrofa (te

u tom pogledu uvesti odgovarajuće ciljeve i strateške intervencije).

Analiza relevantnosti, u kombinaciji sa analizom efektivnosti, utvrdila je problem neuvezanosti

(nekoherentnosti) strateških progarmsko- projektnih intervencija sa sektorskim ciljevima i ishodima u

svim sektorskim planovima. Naime, značajan broj projekata definisanih sektorskim planovima ne

doprinosi ostvarenju definisanih sektorskih ciljeva i ishoda. Također, pojedini sektorski ciljevi su

definirani identično kao i sektorski ishodi ili su na „nižem“ nivou od sektorskih ishoda (nekoherentnost u

pogledu „kaskadne logike“ ciljeva). Problem nekoherentnosti je dodatno usložnjen činjenicom da je dio

sektorskih ishoda definiran na nivou projektnog outputa tj. direktnog izlaza iz projektnih aktivnosti, a da

je dio programskih indikatora suštinski definisan kao sektorski ishod (trebalo bi biti obrnuto).

Zaključci i preporuke Svi strateški fokusi, izuzev turizma, su još uvijek relevantni u odnosu na prvobitno definisane probleme,

što su potvrdili i svi intervjuirani akteri Strategije. Kada je riječ o relevantnosti i uvezanosti sektorskih i

programsko-projektnih intervencija, analiza ukazuje da većina sektorskih ciljeva/ishoda i projekata nisu

usklađeni. Preporuka je da se tokom revizije Strategije relevantnost i koherentnost adresiraju u skladu

sa preporukama za svaki pojedinačni sektorski cilj, kao što je elaborirano u dijelu 1.2 Efektivnost.

Postoji i potreba da se u procesu revizije Strategije prioriteti sagledaju u odnosu na uticaj sve češćih

pojava poplava i klizišta i u skladu s tim prilagodi strateška platforma kao osnova za definisanje novih

ili modifikovanje postojećih sektorskih ciljeva, programa, projekata i mjera.

4.2. Efektivnost

Efektivnost se odnosila na procjenu utjecaja strateških intervencija (implementiranih programa i

projekata) na postignuća definiranih sektorskih ciljeva. Važno je napomenuti, da su u pogledu

koherentnosti planiranih strateških intervencija od projektno-programskog ka nivou sektorskih ciljeva

uočene značajne manjkavosti u svim sektorskim ciljevima.

4.2.1. Procjena postignuća u ispunjenju sektorskih ciljeva ekonomskog razvoja

U okviru sektora ekonomskog razvoja definirano je 5 sektorskih ciljeva.

Sektorski cilj 1.1 „Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu s povećanjem proizvodnje mlijeka u narednih

pet godina za 10 %“

U proteklom srednjoročnom periodu Sektorski cilj 1.1 je ostvaren, i to primarno u pogledu edukacije

farmera i povećanja stočnog fonda koji je rezultirao značajnim povećanjem proizvodnje mlijeka. Do

ocjene sektorskog cilja došlo se kroz kvantitativnu i kvalitativnu analizu postavljenih projektno-

programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 1.1.

U svrhu intenziviranja proizvodnje u stočarstvu i povećanja proizvodnje mlijeka za 10%, educirano je

preko 336 farmera, povećan je stočni fond za 12,5 % što je rezultiralo i povećanjem proizvodnje i otkupa

mlijeka za preko 30%. Također je došlo do povećanja registriranih osoba u bazi RPG za 150% što ukazuje

na značajan zamah u razvoju poljoprivrede u općini Bužim. Projekat „Izrada karte upotrebne vrijednosti

zemljišta“ nije implementiran u obimu u kojem je inicijalno planiran, a rezultirao je finansiranjem

doktorske disertacije na temu upotrebne vrijednosti zemljišta, koja nije obezbjedila potrebni nivo

informacija i s toga nije imala uticaj na realizaciju ovog sektorskog cilja. U pogledu planiranog osnivanja

revolving garancijskog za poljoprivrednike, usljed nedostatka finansijskih sredstava nije bilo ostvarenih

rezultata.

Za realizaciju ovog sektorskog cilja Strategijom je planirano 6 projekata, od kojih je u potpunosti završeno

3 projekta, u provedbi se nalazi 2 projekta (1 projekat je korigiran u odnosu na inicijalno planirane

aktivnosti), dok 1 projekat nije implementiran. Može se konstatirati da su sektorski ishod i sektorski cilj

ostvareni realizacijom svega tri projekta (prethodno elaborirana).

Za postizanje SEC 1.1 definisan je samo jedan sektorski ishod, koji je po prirodi i sadržini identičan

sektorskom cilju, što ukazuje da je SEC 1.1 postavljen suviše nisko, na nivou ishoda. Potpunom

realizacijom navedenog ishoda ostvaruje se i sektorski cilj.

Od ukupno 6 planiranih projekata 5 direktno doprinose ostvarenju sektorskog cilja dok projekat

„Uspostavljanje i jačanje udruženja povrtlara“, iako je planiran pod SEC 1.1, ustvari doprinosi ostvarenju

SEC 1.2. (projekat je neusklađen sa sektorskim ishodom i sektorskim ciljem).

Obzirom da je projektima edukacije i subvencije poljoprivredne proizvodnje obuhvaćen značajan broj

pčelara i da ova grana poljoprivrede ima tendenciju razvoja (putem iskorištavanja resursa kestenove

šume, medonosnih livada i sve većeg broja voćnjaka), potrebno je u narednom planskom periodu u fokus

razvoja poljoprivredne proizvodnje staviti i pčelarstvo.

Sektorski cilj 1.2 „Intenzivirana proizvodnja povrća, ljekobilja i voća uz 5% povećanja plasteničke

proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 hektar zasnovane plantaže ljekobilja na

godišnjem nivou“

U proteklom srednjoročnom periodu Sektorski cilj 1.2 je ostvaren, i to primarno u pogledu povećanja

plasteničke proizvodnje, edukaciji proizvođača povrća i povećanja površine zasađenih voćnjacima,

malinama i ljekovitim biljem. Do ocjene sektorskog cilja došlo se kroz kvantitativnu i kvalitativnu analizu

postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 1.2.

U pogledu povećanja plasteničke proizvodnje, edukacijom povrtlara i subvencijama u poljoprivrednoj

proizvodnji, u 2015.g. su površine pod plastenicima povećane za 3,8 puta u odnosu na 2010. godinu. Sa

aspekta povećanja Stoga je u posmatranom periodu došlo do povećanja proizvodnje povrća u

plastenicima za više od 5%.

I pored toga što projekat „Subvencioniranje i certificiranje parcela u proizvodnji poljoprivrednih

proizvoda te nabavci zasada voćki“ nije implementiran, subvencioniranjem poljoprivredne prroizvodnje i

vlastitim učešćem poljoprivrednika u podizanju zasada, u periodu 2011-2015. došlo je do povećanja

površina pod voćnjacima u za 11,7 ha.

Istim intervencijama je u posmatranom periodu došlo i do ukupnog povećanja površina zasađenih

malinama za 3,05 ha. Formirana su dva udruženja poljoprivrednika (udruženje proizvođača u

plastenicima i Udruženje proizvođača jagodičastog voća) što je u periodu 2011-2015. dovelo do

povećanja ukupnog broja članova udruženja za 7 puta. Usljed ekspanzije proizvodnje malina zabilježen je

vrlo visok trend rasta angažmana sezonskih radnika na berbi malina (u 2015. je zabilježeno 200 sezonskih

berača malina dok je taj broj u 2010. iznosio 10 berača) i potpisano je čak 247 novih kooperantskih

ugovora za otkup malina (u 2015.g. za skoro 8 puta više nego u 2010.).

U pogledu razvoja proizvodnje ljekovitog bilja, mjerama subvencioniranja poljoprivredne proizvodnje je u

periodu 2013-2015. povećana površina zasijana ljekovitim biljem, gdje je zabilježen prosjek od 0,13 ha

zasađenih ljekovitim biljem na godišnjem nivou.

Za realizaciju sektorskog cilja 1.2 Strategijom i Planom implementacije 1+2 planirana je realizacija 8

projekata, od kojih je u potpunosti završeno 3 projekta, u provedbi se nalazi 4 projekta (2 projekta su

korigirana u odnosu na inicijalno definisane aktivnosti), dok 1 projekat nije implementiran. Od ukupno 8

planiranih projekata, na ostvarenje sektorskih ishoda i sektorskog cilja uticaj su imala svega 4

implementirana projekta („Mjere subvencioniranja poljoprivredne proizvodnje“, „Edukacija povrtlara i

voćara“, „Promocija domaćih proizvoda“, „Uspostava i jačanje udruženja voćara“). Pored nabrojanih,

realizaciji cilja je doprinjela i implementacija projekta „Uspostavljanje i jačanje udruženja povrtlara“, koji

je grupiran u program „Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda“ i pogrešno uvezan sa SEC 1.1.

Tri od ukupno četiri definasana ishoda (ishodi 2,3 i 4) postavljeni su na nivou projektnog output-a, dok

je prvi ishod postavljen bez vremenske odrednice što nije u skladu sa SMART principima planiranja.

Projekat „Pčelarski dom“ i „Edukacija nezaposlenih lica“ (educirano 123 lica, nabavljene 54 mašine i

zaposlena 91 osoba u Sanitex doo – radi se o tekstilnoj industriji a ne poljoprivredi), nisu uzeti u

razmatranje u analizi postignuća pod ovim sektorskim ciljem jer uopšte nisu u vezi sa ostvarenjem

sektorskog cilja 1.2, niti po svojoj sadržini niti po prirodi planiranih aktivnosti.

Obzirom da je sektorski cilj formulisan na način da u sebi sadrži i cilj i ishode (što bi ubuduće trebalo

izbjegavati) i da su ishodi u okviru cilja definisani niže u odnosu na očekivane ishode (nekoherentnost u

pogledu „kaskadne logike“ ciljeva) djelimično ostvareni sektorski ishodi su, ipak, doveli do potpunog

ostvarenja sektorskog cilja 1.2.

Sektorski cilj 1.3 „Obezbjeđeni investitori (5 investitora) u zoni Varoška Rijeka do 2015. godine“

U proteklom srednjoročnom periodu Sektorski cilj 1.3 nije ostvaren, jer nije došlo do formiranja

poslovne zone Varoška rijeka koja je bila preduslov za privlačenje investitora. Do ocjene sektorskog cilja

došlo se kroz kvantitativnu i kvalitativnu analizu postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda

pod ciljem 1.3.

U pogledu stvaranja preduslova za privlačenje investicija, Općinsko vijeće Općine Bužim je, na prijedlog

Općinskog načelnika, u 2013. godini usvojilo Odluku o formiranju Poslovne zone „Varoška Rijeka“.

Međutim, zbog ne rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, nisu poduzimane dalje aktivnosti te je izostala

implementacija predviđenih projekata. Obzirom da je izostala gradnja i uređenje poslovne zone Varoška

Rijeka, nije došlo do privlačenja investicija te je izostalo planirano zapošljavanje i angažovanje sezonskih

radnika.

Za realizaciju ovog sektorskog cilja Strategijom je planirano 7 projekata3 od kojih nije implementiran niti

jedan projekat.

Sektorski cilj 1.3 je isuviše „nisko“ postavljen i identičan je sektorskom ishodu, (nekoherentnost u

pogledu „kaskadne logike“ ciljeva). Tokom faze planiranja Strategije, došlo je i do zamjene sektorskih

ishoda sa projektno-programskim indikatorima. Naime, definisani programsko-projektni indikatori

suštinski predstavljaju „očekivane ishode“ na nivou sektorskog cilja 1.3, dok očekivani ishodi

predstavljaju projektne rezultate/indikatore.

Obzirom da je izostala implementacija planiranih projekata za realizaciju ovog cilja, tokom revidiranja

strategije potrebno je preispitati ovaj sektorski cilj.

Sektorski cilj 1.4 „Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangane, dolomita i drveta do 2015. godine

sa promoviranjem istih“

U proteklom srednjoročnom periodu Sektorski cilj 1.4 je djelimično ostvaren, i to primarno u pogledu

ispitivanja mogućnosti eksploatacije ruda mangana i dolomita i otvaranja jedne nove tvornice za izradu

stolica. Do ocjene sektorskog cilja došlo se kroz kvantitativnu i kvalitativnu analizu postavljenih

projektno-programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 1.4.

U pogledu analize mogućnosti eksploatacije rude mangana i dolomita, samostalnom inicijativom

potencijalnih investitora izvršena su ispitivanja mogućnosti eksploatacije mangana i dolomita, kojima je

utvrđeno da postoje značajni potencijali na području općine za eksploataciju istih. S druge strane, usljed

nedostatka finansijskih sredstava nije bilo ostvarenih rezultata po pitanju provođenja studije izvodljivosti

eksploatacije drveta.

Također, samostalnom inicijativom privatnika na području općine Bužim otvorena je nova radionica

stolica koja zapošljava oko 30 radnika.

Za realizaciju ovog sektorskog cilja Strategijom je planirana realizacija 2 projekata4, od kojih nije

implementiran niti jedan projekat.

Svi sektorski ishodi postavljeni su na nivou projektnog output-a tj. projektnog izlaza pri čemu je pod

svakim sektorskom ishodom definisan isključivo po jedan projekat čime se dovodi u pitanje realna

mogućnost ostvarenja postavljenih ishoda. Niti jedan sektorski ishod ne doprinosi ostvarenju dijela

sektorskog cilja koji se odnosi na ispitivanje mogućnosti eksploatacije drveta, dok realizacija drugog

sektorskog ishoda uopšte ne doprinosi ostvarenju sektorskog cilja 1.4 (nekoherentnost ishoda sa

sektorskim ciljem).

Obzirom da je SEC 1.4 definiran suviše „nisko“ (na nivou projektnog izlaza) i da sadrži ishode koji su

također definisani u okviru prvog sektorskog ishoda (nekoherentnost u pogledu „kaskadne logike“

ciljeva) realizacijom samo jedne aktivnosti koja nije rezultat implementacije strategije, realiziran je veći

3 Projekti: Uređenje poslovne zone Varoška Rijeka; Promocija poslovne – zelene zone Varoška Rijeka; Projekat hladnjače za otkup malina; Projekat destilacije –proizvodnja eteričnih ulja; Projekat sušara-prerada ljekovitog bilja; Projekat prerade autohtonog kestena i Projekat prerade povrća-kornišona. 4 Projekti: Promocija naprednih tehnologija u preradi dolomita i Proširenje kapaciteta u proizvodnji stolica

dio ovog sektorskog cilja. Također, razmatrajući činjenicu da planirani projekti nisu implementirani i da

je djelimično ostvarenje sektorskog cilja rezultat samostalnih aktivnosti privatnih investitora, može se

zaključiti da bi postignuti rezultati bili ostvareni bez obzira na implementaciju Strategije, što dovodi u

pitanje opravdanost ovog sektorskog cilja. Tokom revidiranja strategije potrebno je preispitati ovaj

sektorski cilj.

Zaključci i preporuke

Sektorski cilj 1.1 je ostvaren i to primarno u pogledu edukacije farmera i povećanja stočnog fonda koji je

rezultirao značajnim povećanjem proizvodnje mlijeka. Obzirom na važnost razvoja poljoprivrede,

posebno stočarstva (što je potvrdila većina intervjuisanih aktera implementacije Strategije), preporuka je

da se ovaj sektorski cilj zadrži s tim da se tokom predstojeće revizije strategije cilj preformuliše na

način da obuhvati i razvoj pčelarstva, te da se pravilno programiraju sektorski i projektni ishodi kako bi

se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija.

Sektorski cilj 1.2 je ostvaren. Postignuća se primarno ogledaju u povećanju plasteničke proizvodnje,

edukaciji proizvođača povrća i povećanja površine zasađenih voćnjacima, malinama i ljekovitim biljem.

Obzirom na važnost razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje, preporuka je da se fokus ovog

sektorskog cilja zadrži a da se tokom predstojeće revizije razmotri njegovo spajanje sa SEC 1.1 jer se

suštinski radi o istom fokusu, razvoju poljoprivrede. Novi sektorski cilj i ishode potrebno je pravilno

programirati kako bi se osigurala uvezanost (koherentnost) strateških intervencija. Također je potrebno

realno planirati projekte koji će sinergijski doprinjeti ostvarenju sektorskog cilja, što ranije nije bio slučaj.

Sektorski cilj 1.3 nije ostvaren, jer nije došlo do formiranja poslovne zone Varoška rijeka koja je bila

preduslov za privlačenje investitora, a što je rezultat neprovođenja planiranih projekata. Obzirom na

važnost privlačenja investitora i njegovog uticaja na lokalni ekonomski razvoj (što su potvrdili svi

intervjuisani akteri), preporuka je da se tokom predstojeće revizije fokus sektorskog cilja zadrži, s tim da

se tokom revizije cilj preformuliše a sektorski i projektni ishodi pravilno programiraju kako bi se osigurala

uvezanost (koherentnost) strateških intervencija. Posebnu pažnju obratiti na realnije planiranje

finansijskih izvora za realizaciju projekata kako ne bi došli u situaciju da niti jedan planirani projekat ne

bude implementiran.

Sektorski cilj 1.4 je djelimično ostvaren u pogledu ispitivanja mogućnosti eksploatacije ruda mangana i

dolomita i otvaranja jedne nove tvornice za izradu stolica. Međutim, nisu ostvareni rezultati u pogledu

ispitivanja mogućnosti eksploatacije drveta i promocije eksploatacije navedenih prirodnih resursa.

Obzirom da je vrlo malo ili skoro nikako učinjeno na razvoju drvoprerađivačke industrije i eksploataciji

ruda i da su djelimično postignuti rezultati ostvareni intervencijama koje nisu dio Strategije, preporuka je

da se fokusi u sklopu ovog cilja detaljno analiziraju i preispitaju, te utvrdi pravac i obim novih

(mogućih) strateških intervencija usmjerenih na održivo iskorištavanje prirodnih resursa.

4.2.2. Procjena postignuća u ispunjenju sektorskih ciljeva društvenog razvoja

U okviru sektora društvenog razvoja definirano je 3 sektorska cilja.

Sektorski cilj 2.1 „Kontinuirano stvaranje boljih uslova za održavanje nastave u skladu sa pedagoškim

standardima u svim školama na području općine Bužim“


rekonstrukcije manjeg broja školskih objekata i adaptacije prostorija za potrebe predškolskog odgoja. Do


programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 2.2. s tim da su u obzir uzeti i programsko projektni indikatori

i projekti koji doprinose sektorskom cilju 2.1 a Sektorskim planom su pogrešno vezani za sektorski cilj 2.2.

kojem uopće ne doprinose.

U svrhu unapređenja uslova za održavanje nastave u osnovnim školama i postizanja prva tri sektorska

ishoda, rekonstruisana je centralna osnovna škola u Bužimu, pri čemu je izvršena sanacija krova,

zamijenjena stolarija i izvršeno utopljavanje zgrade. Zatim je djelimično implementiran projekat

završetka škole u Lubardi i tom prilikom su sanirane dvije učionice i zbornica, dok je projektom vanjskog

uređenja osnovne škole Bužim asfaltiran pristupni put školi u dužini od 200 m2 ali je izostalo uređenje

školskog dvorišta i školskog igrališta. Krajnji rezultat implementiranih intervencija je rekonstrukcija 800

m2 školskog prostora, čime su osigurani bolji uslovi za rad 842 učenika, što je 56,13% od planiranog

(planirano je poboljšanje uslova za održavanje nastave za 1.500 učenika).

Sa aspekta ostvarenja ishoda vezanih za rekonstrukciju male škole u Bužimu i rekonstrukciju škole u

Bučevcima, usljed nedostatka finansijskih sredstava nije bilo ostvarenih rezultata (nisu implementirani

projekti „Rekonstrukcija OŠ u Bužimu (Mala škola)“ i „Izgradnja škole i vanjskog igrališta u Bućevcima“).

U pogledu ostvarenja očekivanog ishoda izgradnje dječijeg vrtića, zbog nedostatka finansijskih sredstava

projekat „Izgradnja Dječijeg vrtića u Bužimu“ koji je planiran da doprinese ostvarenju ovog sektorskog

ishoda nije implementiran. Međutim, aktivnostima koje nisu bile planirane Strategijom izvršena je

adaptacija prostorija u kojima je privremeno smješten dječiji vrtić, čime je uspostavljen predškolski odgoj

kojim je obuhvaćeno 46 djece, što predstavlja 38,3% od planiranog (planiran je obuhvat 120 djece

predškolskim odgojem).

Za realizaciju ovog sektorskog cilja Strategijom je planirana realizacija 8 projekata, od kojih je samo jedan

završen, 2 su u provedbi (oba korigovana u odnosu na inicijalno planirane aktivnosti), dok 5 projekata

nije implementirano (prolongirano).

Svi sektorski ishodi koji doprinose poboljšanju uslova za održavanje nastave postavljeni su na nivou

projektnog output-a tj. projektnog izlaza i bez vremenske odrednice (što nije u skladu sa SMART

principima planiranja) pri čemu je pod svakim sektorskom ishodom definisan isključivo po jedan

projekat čime se dovodi u pitanje realna mogućnost ostvarenja postavljenih ishoda. Projekti „Uređenje

vanjskog okoliša PŠ Vrhovska“ i „ Škola + sala u Varoškoj Rijeci“ su planirani da direktno doprinesu

ostvarenju sektorskog cilja 2.1. Međutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava oni nisu implementirani,

te nisu imali uticaja na ostvaranje prethodno analiziranih rezultata.

Dodatni identificirani problem prilikom analize postignuća pod ovim i ostalim sektorskim ciljevima jeste i

to što je evidentno došlo do zamjene ishoda definisanih na sektorskom nivou sa ishodima i

indikatorima definisanim na projektno-programskom nivou. Naime, neki od definisanih programsko-

projektnih indikatora suštinski predstavljaju „očekivane ishode“ na nivou sektorskog cilja 2.1, dok svi

očekivani sektorski ishodi ustvari predstavljaju projektne rezultate/indikatore, što je dodatno otežalo

procjenu realiziranosti sektorskog cilja. Također je potrebno istaknuti da su programsko-projektni

indikatori „Upostavljen predškolski odgoj“ i „120 djece upisano u dječiji vrtić“ direktno odnosi na

procjenu ostvarenja ovog sektorskog cilja, a ne SEC 2.2 kako je to Strategijom i Sektorskim planom

planirano.

Sektorski cilj 2.2 „Kontinuirano stvaranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na

području općine Bužim“


izgradnje i rekonstrukcije manjeg broja otvorenih ili zatvorenih površina i objekata te prateće

infrastrukture namjenjene za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti. Do ocjene sektorskog cilja došlo

se kroz kvantitativnu i kvalitativnu analizu postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda pod

ciljem 2.2. s tim da su u obzir uzeti i ishodi koji doprinose sektorskom cilju 2.2 a Sektorskim planom su

pogrešno vezani za sektorski cilj 2.3. kojem uopće ne doprinose.

U svrhu unapređenja uslova za sportske aktivnosti, završena je I faza izgradnje Sportske dvorane (izvršeni

su zemljani i građevinski radovi) te je izgrađen Sportsko –rekreacioni centar/igralište P.Š. Mrazovac.

Također je rekonstruisana školska sala O.Š. Bužim i djelimično realiziran projekat Eko-parka (pješačka

staza i pristupni put lokaciji). Poboljšanjem sportske infrastrukture (od oko 800 m2 novog otvorenog

sportskog prostora te rekonstrukcijom školske sale) unaprijeđeni su uslovi za održavanje sportskih

aktivnosti, što je određenim dijelom doprinjelo da se u 2016. godini poveća broj sportista za 64,34%.

Međutim, u pogledu očekivanog ishoda da se ukupno 3,4 ha površine zemljišta stave u funkciju

rekreacije, osim ranije navedenih izgrađenih 800 m2 novog otvorenog prostora za sportske aktivnosti,

nije bilo drugih realiziranih projektnih aktivnosti/rezultata. Također, u pogledu planirane izgradnje još

dva sportsko-rekreaciona centra (Mlinčići El. Rijeka) te izgradnje službenih prostorija kluba Vitez, kao i

pratećeg objekta na nogometnom igralištu u Čavi, usljed nedostatka finansijskih sredstava nije bilo

ostvarenih rezultata.

U pogledu unapređenja uslova za održavanje kulturnih aktivnosti, usljed nedovoljnih finansijskih

sredstava djelimično su implementirani projekti izgradnje domova kulture (uređenje velike i male sale

Doma kulture u Bužimu, uređene službene i pomoćne prostorije Doma kulture u Bužimu, urađeni temelji

objekta Doma kulture u Bučevcima, uređen prostor pristupa Domu kulture u Bužimu gdje je ujedno

izgrađen objekat Fiskije te obezbjeđena kvalitetna pitka voda u okviru ovog objekta). Također su

djelimično realizirane rekonstrukcije Starog grada (obnovljena jugoistočna kula starog grada) te Stare

drvene džamije (obnovljen krov i munara), dok usljed nedostatka finansijskih sredstava, projekat

izgradnje i opremanja Muzeja „505“ nije uopće započet. U pogledu ukupnog očekivanog ishoda od 1000

m2 zatvorenog prostora za kulturne sadržaje putem uređenja domova kulture osigurano je ukupno

508,3m2 zatvorenog prostora za kulturne sadržaje dok na ishodu 300 m2 za udruženja nije bilo

promjena. S druge strane, u pogledu povećanja članstva u KUD-ovima, očekivani ishod od 10% novih

članova je u 2015 godini povećan za 2,5 puta u odnosu na 2010. godinu.

Za realizaciju ovog sektorskog cilja, Strategijom su planirana 23 projekta, od kojih su završena 2 projekta,

7 projekata se nalaze u realizaciji (5 je korigovano u odnosu na inicijalno planirane aktivnosti), dok 14

projekata nije implementirano (prolongirano/otkazano).

Svi sektorski ishodi koji doprinose poboljšanju uslova za održavanje sportskih (7 ishoda definisanih

unutar SEC 2.2) ali i kulturnih aktivnosti (5 ishoda pogrešno definisanih u okviru SEC 2.3 koji doprinose

realizaciji SEC 2.2), postavljeni su na nivou projektnog output-a tj. projektnog izlaza i bez vremenske

odrednice (što nije u skladu sa SMART principima planiranja) pri čemu je pod svakim sektorskom

ishodom definisan isključivo po jedan projekat čime se dovodi u pitanje realna mogućnost ostvarenja

postavljenih ishoda.

Opšti zaključak je da e svega 7 planiranih projekata, od ukupno 23 pod sektorskim ciljem 2.2, dovedeno u

direktnu vezu sa postavljenim ishodima pod predmetnim ciljem, dok je 11 projekata koji planirani pod

sektorskim ciljem 2.2 dovedeno u vezu sa ishodima koji su pogrešno definisani u okviru sektorskog cilja

2.35

Projekti „Završetak Vatrogasnog doma“, „Sanacija objekta MZ Brigovi“; „Tehničko opremanje MZ

(informatička oprema)“, „Uređenje okoliša zgrade RVI Bužim“; i „Izgradnja zgrade općine“ nisu uzeti u

razmatranje u analizi postignuća pod ovim sektorskim ciljem jer uopšte nisu u vezi sa ostvarenjem

sektorskog cilja 2.2 niti po svojoj sadržini niti po prirodi planiranih intervencija.




projektnih indikatora suštinski predstavljaju „očekivane ishode“ na nivou sektorskog cilja 2.2, dok


procjenu realiziranosti sektorskog cilja. Također je potrebno istaknuti da se programsko-projektni

indikatori „Uspostavljen predškolski odgoj“ i „120 djece upisano u dječiji vrtić direktno odnosi na

procjenu ostvarenja SEC 2.1, a ne SEC 2.2 kako je to Strategijom i Sektorskim planom planirano.

Sektorski cilj 2.3 „Do 2015. godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i

kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim“


unaprjeđenja i moderniziranja lokalne putne infrastrukture, dok sigurno i kontinuirano snabdijevanje

električnom energijom građana općine Bužim nije postignuto. Do ocjene sektorskog cilja došlo se kroz

kvantitatvinu i kvalitativnu analizu dijela postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda pod

ciljem 2.3., s tim da u obzir nisu uzeti ishodi koji su Sektorskim planom pogrešno vezani za ovaj sektorski

cilj, a u suštini doprinose sektorskom cilju 2.2.U pogledu unapređenja lokalne putne infrastrukture i

ostvarenja sektorskog ishoda, do sada je od ukupno planiranih 33 km, faznom implementacijom projekta

„Izgradnja lokalnih puteva i mostova“ izgrađeno 15 km puteva (45% od planiranog), čime je povećana

prohodnost (frekvencija) saobraćaja za 20,5%. Također, usljed nedostatka finansijskih sredstava i

nenadležnosti općine nije došlo do planirane realizacije izgradnje magistralnog puta i zaobilaznice.

Također, u pogledu obezbjeđenja sigurnog i kontinuiranog snabdijevanja električnom energijom, usljed

nedostatka finansijskih sredstava nije došlo do planirane izgradnje trafo stanice od 110 kV usljed čega

nisu ostvareni očekivani rezultati.

5 Projekti: „Škola + sala u Varoškoj Rijeci“; „Izrada tipskih projekata školskih dvorana (3)“; ”Projekat Fiskija”;; „Tehničko opremanje službi u organu uprave“; „Izgradnja sportskog igrališta MZ Brigovi“; „Izgradnja Doma kulture Bužim“; „Dom kulture Bućevci“; „Muzej 505“; „Eko-park Bužim“; „Rekonstrukcija Starog grada“; „Rekonstrukcija Stare drvene džamije“.

Svi sektorski ishodi koji doprinose modernizaciji lokalne putne infrastrukture i sigurnom i kontinuiranom

snabdijevanju električnom energijom (3 ishoda definisanih unutar SEC 2.3) postavljeni su na nivou

projektnog output-a, pri čemu je pod svakim sektorskom ishodom definisan isključivo po jedan

projekat čime se dovodi u pitanje realna mogućnost ostvarenja postavljenih ishoda.

Pet očekivanih ishoda6 su pogrešno dovedeni u vezu sa ostvarenjem SEC 2.3 jer oni doprinose

poboljšanju uslova za održavanje kulturnih aktivnosti, te su, shodno tome, obrađeni pod SEC 2.2. Dva

sektorska ishoda (Završen Vatrogasni dom i Postavljena javna rasvjeta u urbanom dijelu općine), iako su

definisani pod SEC 2.3, oni ne doprinose njegovom niti ostvarenju nekog drugog sektorskog cilja.

(nekoherentnost u pogledu „kaskadne logike“ ishoda sa ciljevima).

Dodatni identificirani problem prilikom analize postignuća pod ovim, ali i ostalim sektorskim ciljevima,

jeste i to što je evidentno došlo do zamjene ishoda definisanih na sektorskom nivou sa ishodima i


projektnih indikatora suštinski predstavljaju „očekivane ishode“ na nivou sektorskog cilja 2.2, dok


procjenu realiziranosti sektorskog cilja. S druge strane, većina programsko projektnih indikatora7 nije

razmatrana tokom analize postignuća ovog sektorskog cilja jer su u vezi sa ostvarenjem drugog

sektorskog cilja, te su shodno tome, obrađeni pod SEC 2.2. Također, Programsko projektni indikator

„Povećan broj turista za 50%“ se ne može dovesti u vezu niti sa jednim projektom, ishodom ili sektorskim

ciljem.


Sektorski cilj 2.1 je djelimično ostvaren. Postignuća se primarno ogledaju u unaprjeđenju manjeg dijela

obrazovne infrastrukture i stvaranja boljih uslova za održavanje nastave, kako u osnovnom tako i u

predškolskom obrazovanju. Preporuka je da se ovaj sektorski cilj zadrži ali da se tokom predstojeće

revizije preformuliše i da se pravilno programiraju sektorski i projektni ishodi (uz primjenu „kaskadne

logike“ uvezanosti ishoda svih nivoa).

Sektorski cilj 2.2 je djelimično ostvaren i to primarno u pogledu izgradnje i rekonstrukcije manjeg broja

otvorenih ili zatvorenih površina i objekata te prateće infrastrukture namijenjene za održavanje sportskih

i kulturnih aktivnosti. Obzirom na važnost razvoja sportske i kulturne infrastrukture, posebno sa aspekta

zadržavanja mladih (što su potvrdili svi intervjuisani akteri), preporuka je da se sektorski cilj zadrži s tim

da se tokom revizije sektorski i projektni ishodi pravilno programiraju (u skladu sa SMART principom)

kako bi se obezbjedila uvezanost (koherentnost) strateških intervencija.

Sektorski cilj 2.3 je djelimično ostvaren: Postignuća se ogledaju primarno u modernizaciji dijela lokalnih

puteva, dok su izostali rezultati u segmentu obezbjeđenja kontinuiranog snabdijevanja električnom

energijom najvećim dijelom zbog nedostatka finansijskih sredstava i nenadležnosti općine da vrši

direktne intervencije na unaprjeđenju elektroenergetske mreže. Obzirom na važnost lokalnih puteva za

ekonomski (privlačenje investicija) i društveni razvoj, preporuka je da se sektorski cilj tokom predstojeće

revizije zadrži, s tim da se sektorski i projektni ishodi pravilno programiraju (u skladu sa SMART

6 Očekivani ishodi: Izgrađeni domovi kulture u Bužimu i Bučevcima; Izgrađen i opremljen Muzej 505; Izgrađen Eko-park; Rekonstruisan Stari grad; Rekonstruisana Stara drvena džamija) 7 Programsko-projektni Indikatori koji su u vezi sa SEC 2.2.: (i) „1.000 m² novog zatvorenog prostora za kulturne sadržaje“, (ii) „Povećano članstvo u KUD-ovima za 10%“, (iii) „Izgrađeno 300 m² za Udruženja“ i (iv) „3,4 ha površine zemljišta stavljeno u funkciju rekreacije“.

principom) kako bi se obezbjedila uvezanost (koherentnost) strateških intervencija. Također je

potrebno strateške intervencije vezane za razvoj elektro-energestke mreže svesti u okvire u kojima je

općina nadležna (lobiranje i pokretanje lokalnih inicijativa prema višim nivoima vlasti u cilju unaprjeđenja

elektro-energetske mreže).

4.2.3. Procjena postignuća u ispunjenju sektorskih ciljeva u sektoru okoliša

U okviru sektora okoliša definirano je 5 sektorskih ciljeva.

Sektorski cilj 3.1 „Do 2015. godine obezbijeđen pristup redovno kontrolisanoj vodi za piće sa gradskog

vodovodnog sistema za 60% domaćinstava općine“


izgradnje i rekonstrukcije vodovodne mreže i pokrivenosti stanovništva gradskim vodovodom. Do ocjene

sektorskog cilja došlo se kroz kvantitatvinu i kvalitativnu analizu postavljenih projektno-programskih i

sektorskih ishoda pod ciljem 3.1.

U pogledu ostvarenja sektorskog ishoda koji podrazumjeva izgrađenu gradsku vodovodnu mrežu u 5

mjesnih zajednica, izgrađena je prepumpna stanica u Jusufovićima (stvoreni uslovi za dalju izgradnju

vodovodne mreže) i izgrađeno je 1.240 m nove gradske vodovodne mreže u naselju Konjodor-Pivnice

gdje je obezbjeđen pristup kontrolisanoj pitkoj vodi za dodatnih 330 domaćinstava (22,2% više u odnosu

na 2010.g.), što u konačnici čini 1.814 domaćinstava pokrivenih gradskim vodosnabdjevanjem (41,24% od

ukupnog broja domaćinstava). Usljed nedostatka finansijskih sredstava nije bilo ostvarenih rezultata u

pogledu izgradnje gradske vodovodne mreže u naselju Brigovi, proširenju gradske vodovodne mreže u

naselju Vrhovska i izgradnji sekundarne vodovodne mreže Bućevci.

Kada je u pitanju ostvarenje drugog sektorskog ishoda i izrada projektne dokumentacije i povezivanje

lokalnih vodovoda na gradski vodovod, u proteklom periodu je izrađena projektna dokumentacija za

vodovod u naselju Čava. Međutim, u pogledu planiranog povezivanja lokalnog vodovoda u naselju Čava

sa gradskim vodovodnim sistemom (GVS), usljed nedostatka finansijskih sredstava nije bilo ostvarenih

rezultata.

U pogledu ostvarenja trećeg sektorskog ishoda i izgradnje 2 pumpne stanice, izrađena je prepumpna

stanica Pivnica, i stvoreni su preduslovi za povećanje broja domaćinstava koja imaju pristup pitkoj vodi.

Usljed nedostatka finansijskih sredstava, izostali su rezultati na izgradnji pumpne stanice, potisnog

vodovoda i rezervoara Ilidža.

U pogledu ostvarenja očekivanog ishoda uključenog u definiciju sektorskog cilja (pokrivenost

stanovništva pitkom vodom od 60%), postignut je obuhvat stanovništva gradskom pitkom vodom od

41,25%, čime se može zaključiti da je sektorski cilj djelimično implementiran.

Za realizaciju ovog sektorskog cilja Sektorskim planom je predviđena realizacija 12 projekata od kojih su 2

projekta završena, 2 projekta se nalaze u fazi realizacije, dok 8 projekata nije implementirano.

Svi sektorski ishodi postavljeni su na nivou projektnog output-a tj. projektnog izlaza, dok je sektorski

cilj formulisan na način da u sebi sadrži i cilj i ishode, što bi ubuduće trebalo izbjegavati.

Tokom faze planiranja Strategije, u jednom dijelu definiranih ishoda i indikatora, došlo je do njihove

permutacije. Naime, jedan broj definisanih programsko-projektnih indikatora suštinski predstavljaju

„očekivane ishode“ sektorskog cilja 3.1 (npr. 30% više domaćinstava priključeno na gradski vodovod), dok

očekivani ishodi predstavljaju projektne rezultate/indikatore, što je dodatno otežalo procjenu

realiziranosti sektorskog cilja.

Sektorski cilj 3.2 „Do kraja 2015. završena projektna dokumentacija za izgradnju kanalizacionog

sistema za 50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda“

U proteklom srednjoročnom periodu nisu zabilježeni rezultati na izradi projektne dokumentacije za

izgradnju kanalizacionih sistema niti su izgrađeni kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda. S toga

se može zaključiti da Sektorski cilj 3.2 nije ostvaren. Do ocjene sektorskog cilja došlo se kroz

kvantitativnu i kvalitativnu analizu postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 3.2.

Usljed nedostatka finansijskih sredstava nije implementirano 9 projekata8 koji su planirani da doprinesu

ostvarenju prvog sektorskog ishoda, stoga su izostali čekivani rezultati koji se ogledaju u izradi 4 idejnih i

glavnih projekata. Također, usljed nedostatka finansijskih sredstava izostala je realizacija projekta

„Sanacija postojećeg stanja kanalizacione mreže Bužim“ čime nije ostvaren istoimeni drugi sektorski

ishod.

U pogledu ostvarenja trećeg sektorskog ishoda i izgradnje glavne kanalizacione mreže, pilot projektom

„Izgradnja disperzionog kanalizacionog sistema“ izgrađen je dio kanalizacione mreže u Starom gradu u

dužini od 450m, međutim, nije zabilježeno priključenje domaćinstava na ovu kanalizacionu mrežu. Usljed

nedostatka finansijskih sredstava nije implementiran projekat „Izgradnja glavne kanalizacione mreže“,

čime su izostali ključni rezultati u postizanju ovog sektorskog ishoda.

U pogledu ostvarenja očekivanog ishoda uključenog u definiciju sektorskog cilja (završena projektna

dokumentacija za izgradnju kanalizacionog sistema za 50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP),

usljed izostanka implementacije projekata (93,75% planiranih projekata nije implementirano) nije bilo

ostvarenih rezultata.

Za ostvarenje ovog sektorskog cilja Sektorskim planom je predviđena realizacija 16 projekata od kojih se

jedan nalazi u fazi realizacije (korigovan), dok 15 projekata nije implementirano. Četiri projekta9 se ne

nalaze ni pod jednim sektorskim ishodom već su direktno vezana za ostvarenje dijela sektorskog cilja 3.2

koji se odnosi na jačanje kapaciteta JKP.

8 Projekti koji doprinose ostvarenju prvog sektorskog ishoda: „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Čava“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Konjodor“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Lubarda“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Zaradostovo“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Bućevci“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Mrazovac“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Vrhovska“, „Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Varoška Rijeka“ i „Izrada projektne dokumentacije za PPOV“ 9 Projekti direktno vezani za ostvarenje SEC 3.2: „Nabavka tehničke opreme (cisterne za odvoz fekalija, skip itd)“, „Obuka kadrova o zbrinjavanju otpadnih voda“, „Obuka postojećih kadrova za rad na novim strojevima“ i „Obuka higijeničarske službe i nabavka specijalnog vozila za prihvat životinja“.

Sektorski cilj 3.2 i svi pripadajući sektorski ishodi postavljeni su na nivou projektnog output-a tj.

projektnog izlaza. Također, sektorski cilj je formulisan na način da u sebi sadrži i cilj i ishode, što bi

ubuduće trebalo izbjegavati.




projektnih indikatora suštinski predstavljaju „očekivane ishode“ na nivou sektorskog cilja 3.2 (npr. 500

domaćinstava umreženo u kanalizacioni sistem), dok očekivani sektorski ishodi ustvari predstavljaju

projektne rezultate/indikatore, što je dodatno otežalo procjenu realiziranosti sektorskog cilja.

Sektorski cilj 3.3 „Na području općine Bužim regulisani vodni tokovi, uspostavljen sistem odbrane od

poplava, te sistem upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20% do 2015.“

U proteklom srednjoročnom periodu nisu zabilježeni rezultati na regulisanju vodnih tokova,

uspostavljanju sistema odbrane od poplava, te uspostavi sistema upravljanja krutim otpadom na

cjelokupnom području općine Bužim. S toga se može zaključiti da Sektorski cilj 3.3 nije ostvaren. Do


programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 3.3.

U pogledu ostvarenja prvog sektorskog ishoda i regulisanja vodnih tokova na području općine Bužim,

tokom 2011-2015. godine izvršena je regulacija rijeke Bužimnice u dužini od svega 50m (od planiranih

2.000m). Usljed nedostatka finansijskih sredstava u pogledu regulisanja ostalih vodnih tokova i planirane

izgradnje akumulacije ”Malovan” nije bilo ostvarenih rezultata.

U pogledu ostvarenja drugog sektorskog ishoda i proširenja prikupljanja otpada na još dvije mjesne

zajednice, usljed nedostatka finansijskih sredstava 5 projekata10 nije implementirano te su izostali

očekivani rezultati.

U pogledu ostvarenja očekivanih ishoda uključenih u definiciju sektorskog cilja (uspostavljen sistem

odbrane od poplava i sistem upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20%), usljed izostanka

implementacije većine projekata nije bilo ostvarenih rezultata.

Za postignuće ovog sektorskog cilja Sektorskim planom je predviđena realizacija 7 projekata od kojih se

jedan nalazi u fazi realizacije (korigovan), dok 6 projekata nije implementirano.

Sektorski cilj je formulisan na način da u sebi sadrži i cilj i ishode (što bi ubuduće trebalo izbjegavati), dok

Strategijom uopšte nisu definisani očekivani ishodi niti projekti koji bi doveli do uspostavljanja sistema

za odbranu od poplava (nekoherentnost u pogledu „kaskadne logike“ ciljeva).

Dodatni identificirani problem prilikom analize postignuća pod ovim sektorskim ciljem jeste i to što je

jedan dio programsko-projektnih indikatora definisan na višem nivou od sektorskih ishoda (npr. 20%

dodatno domaćinstava obuhvaćeno odvozom krutog otpada) i suštinski predstavljaju indikatore

sektorskog cilja. S druge strane, prvi sektorski ishod nije definisani u skladu sa SMART principom (nije

mjerljiv).

10 Projekti ishoda 2: „Proširenje pružanja usluga odvoza otpada iz naselja: Radoč, Elkasova Rijeka, Mrazovac, Vrhovska i Bućevci“, „Nabavka specijalizirane opreme“, „Izgradnja pretovarne stanice“, „Izgradnja jame grobnice za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa“ i „Izrada Programa plasmana sirovina na tržištu“

Sektorski cilj 3.4 „Do 2015. godine očišćeno 40% površine zemljišta od mina, rekultivisano 10%

degradiranog zemljišta i pošumljeno 50% eksploatisanih šumskih površina.“

U proteklom srednjoročnom periodu nisu postignuti rezultati u čišćenju zemljišta od mina, rekultivaciji

degradiranog zemljišta i pošumljavanju eksploatiranih šumskih površina. S toga se može zaključiti da

Sektorski cilj 3.4 nije ostvaren. Do ocjene sektorskog cilja došlo se kroz kvantitativnu i kvalitativnu

analizu postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda pod ciljem 3.4.

U kontekstu postizanja prvog sektorskog ishoda „očišćeno 40% površine zemljišta od mina“, jedini

projekat koji doprinosi ostvarenju ovog očekivanog ishoda „Deminiranje područja Radoč“ nije

implementiran. Međutim, ne strateškim intervencijama koje su u nadležnosti Centra za uklanjanje mina -

BHMAC u periodu 2011-2015.g. očišćeno je 7.891 m2 (0,29% od ukupne minirane površine) što je

rezultiralo simboličnim (nedovoljnim) doprinosom ostvarenju ovog sektorskog ishoda.

U pogledu ostvarenja drugog sektorskog ishoda „rekultivacije 10% degradiranog zemljišta“, usljed

nedostatka finansijskih sredstava nisu implementirana 4 projekta11 koji doprinose njegovom ostvarenju

te su izostali očekivani rezultati.

Kadaje u pitanju ostvarenje trećeg sektorskog ishoda „pošumljavanje 50% eksploatiranih šumskih

površina“, usljed nedostatka finansijskih sredstava nisu implementirani projekti „Pošumljavanje klizišta-

Konjodor“, „Projekat zaštite kestenovih šuma“ i „Edukacija o značaju šuma“, čime su izostali očekivani

rezultati.

Za postignuće ovog sektorskog cilja Sektorskim planom je predviđena realizacija 8 projekata od kojih niti

jedan nije implementiran. Za razliku od većine prethodno analiziranih sektorskih ciljeva, svih 8 projekata

su u direktnoj vezi sa postavljenim sektorskim ishodima i sektorskim ciljem.

Za ostvarenje prvog sektorskog ishoda vezan je isključivo samo jedan projekat, čime se dovodi u pitanje

realna mogućnost ostvarenja postavljenog ishoda. Sektorski cilj je identično definisan kao i sektorski

ishodi kojima nedostaje bazna godina tj. polazna osnova u odnosu na koju se mjeri promjena. (što bi

ubuduće trebalo izbjegavati).

Potrebno je istaći da su očekivani sektorski ishodi nerealno visoki u odnosu na planirane vrijednosti

indikatora na programsko-projektnom nivou. Odnosno, i da je došlo do realizacije planiranih projekata,

ne bi se dostigao očekivani cilj. Također, razmatrajući činjenicu da planirani projekti nisu

implementirani, tokom revizije strategije potebno je preispitati ovaj sektorski cilj.

Sektorski cilj 3.5 „Kadrovski ojačana općinska administracija i educirano stanovništvo iz oblasti zaštite i

očuvanja životne sredine.“

U proteklom srednjoročnom periodu nisu postignuti očkivani rezultati u oblasti jačanja kapaciteta

općinske administracije niti u segmentu edukacije stanovništva u oblasti zaštite i očuvanja životne

sredine. S toga se može zaključiti da Sektorski cilj 3.5 nije ostvaren. Do ocjene sektorskog cilja došlo se

kroz kvantitativnu i kvalitativnu analizu postavljenih projektno-programskih i sektorskih ishoda pod

ciljem 3.5.

11 Projekti ishoda 2: („Rekultivacija na području rudnika mangana –Vrhvska“, „Rekultivacija iskopa dolomita- Zaradostovo“, „Rekultivacija iskopa dolomita- Brigovi“ i „Rekultivacija iskopa dolomita- Varoška Rijeka“)

U pogledu ostvarenja prvog sektorskog ishoda „jačanje kapaciteta udruženja za 20%“, usljed nedostatka

finansijskih sredstava nisu implementirani projekti „Edukacija po školama“, „Edukacija građana po

mjesnim zajednicama“ i „Edukacija NVO“, stoga nisu postignuti očekivani rezultati.

U pogledu ostvarenja drugog sektorskog ishoda „u sektoru poljoprivrede i prostornog uređenja ojačani

kapaciteti administracije za 20%“, usljed nedostatka finansijskih sredstava nije došlo do implementacije 5

strateških projekata12, stoga nisu postignuti očekivani rezultati, odnosno nivo zaposlenih u administraciji

se nalazi na nivou iz 2010. godine (46 zaposlenih).

Za ostvarenje ovog sektorskog cilja Sektorskim planom je predviđena realizacija 8 projekata od kojih niti

jedan nije implementiran. Za razliku od većine prethodno analiziranih sektorskih ciljeva, svih 8 projekata

je u direktnoj vezi sa postavljenim očekivanim ishodima i sektorskim ciljem.

Tokom faze planiranja Strategije, Sektorski cilj je postavljen na višem nivou od sektorskih ishoda, ali

sektorski ishodi nisu definisani u skladu sa SMART principom (svim sektorskim ishodima nedostaje

vremenska odrednica do kada se očekuje ostvarenje ishoda, nije jasno definisano o kojim kapacitetima se

radi i nedostaje polazna godina u odnosu na koju se mjeri povećanje kapaciteta).

Obzirom na prirodu i sadržinu planiranih strateških intervencija ovaj sektorski cilj potrebno definisati u

okviru sektora društvenog razvoja a ne sektora zaštite okoliša. Također, razmatrajući činjenicu da

planirani projekti nisu implementirani, tokom revizije strategije potrebno je preispitati ovaj sektorski

cilj.


Sektorski cilj 3.1 je djelimično ostvaren i to primarno u pogledu pokrivenosti stanovništva pitkom vodom

iz gradskog vodovodnog sistema gdje je u 2015. zabilježeno uvećanje broja domaćinstava sa pristupom

kontrolisanoj pitkoj vodi za 22,2% u odnosu na 2010 (41,24% domaćinstava pokriveno gradskim

vodosnabdjevanjem). Preporuka za predstojeću reviziju Strategije je da se sektorski cilj zadrži, ali da se

sektorski i projektni ishodi pravilno programiraju ( u skladu sa SMART principom) kako bi se osigurala

uvezanost (koherentnost) strateških (projektnih) intervencija. Također je neophodno realno planirati

finansijske izvore za implementaciju strateških intervencija (obzirom da 8 od ukupno 12 projekata

planiranih za postizanje ovog sektorskog cilja nije implementirano).

Sektorski cilj 3.2 nije ostvaren. Naime, nisu zabilježeni rezultati na izradi projektne dokumentacije za

izgradnju kanalizacionih sistema niti su izgrađeni kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda.

Obzirom na važnost izgradnje kanalizacione mreže (što je potvrdila većina intervjuisanih aktera),

preporuke za predstojeću reviziju su da se sektorski cilj zadrži, s tim da se tokom predstojeće revizije

sektorski ishodi definišu u skladu sa SMART principom i na nivou uticaja projekata, a ne na nivou

projektnog rezultata, kako je to do sada bio slučaj (uz primjernu „kaskadne logike“ uvezanosti ishoda svih

nivoa). Također je neophodno realno planirati finansijske izvore za implementaciju strateških

intervencija (obzirom da 15 od ukupno 16 projekata nije implementirano).

12 Projekti sektorskog ishoda 2: „Dodatno stručno obrazovanje uposlenika“, „Informatičko obrazovanje uposlenika“, „Jačanje kadrovske strukture“, „Iniciranje donošenja novih zakonskih propisa iz oblasti zaštite okoliša“ i „Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi zemlje“

Sektorski cilj 3.3 nije ostvaren, odnosno nisu zabilježeni značajni rezultati na regulisanju vodnih tokova,

uspostavljanju sistema odbrane od poplava, te uspostavi sistema upravljanja krutim otpadom na

cjelokupnom području općine Bužim. Obzirom na važnost smanjenja rizika od poplava i uspostavljanja

sistema upravljanja krutim otpadom, preporuka za predstojeću reviziju je da se sektorski cilj zadrži, s

tim da se tokom predstojeće revizije sektorski ishodi definišu u skladu sa SMART principom i na nivou

uticaja projekata, a ne na nivou projektnog rezultata, kako je to do sada bio slučaj (uz primjernu

„kaskadne logike“ uvezanosti ishoda svih nivoa). Također je neophodno realno planirati finansijske

izvore za implementaciju strateških intervencija (obzirom da 6 od ukupno 7 projekata nije

implementirano).

Sektorski cilj 3.4 nije ostvaren, jer nisu postignuti značajni rezultati u čišćenju zemljišta od mina,

rekultivaciji degradiranog zemljišta i pošumljavanju eksploatiranih šumskih površina. Obzirom da mine i

dalje predstavljaju gorući problem na opštini, a da općina nema finansijskih kapaciteta da izvrši

rekultivaciju i pošumljavanje degradiranih i ogoljenih površina (usljed nedostatka finansijskih sredstava

nije implementiran niti jedan projekat rekultivacije i pošumljavanja), preporuka za reviziju Strategije je

da se sektorski cilj dodatno analizira i preispita, te utvrdi pravac i obim novih (mogućih) strateških

intervencija u okviru fokusa ovog cilja.

Sektorski cilj 3.5 nije ostvaren jer nije došlo do edukacije stanovništva u oblasti zaštite okoliša, niti su

ojačani kapaciteti lokalnih udruženja u ovoj oblasti. Također nije bilo aktivnosti na jačanju kadrovskih

kapaciteta opštinske administracije u oblasti zaštite okoliša. Preporuka za predstojeću reviziju je da se

sektorski cilj ukine, a da se planirani projekti vežu sa novim sektorskim ciljem koji bi bio definiran u

okviru Društvenog sektora i odnosio bi se na jačanje civilnog društva i lokalne uprave.

4.3. Efikasnost

U okviru procjene efikasnosti korištenja resursa u svrhu postizanja postavljenih ciljeva, fokus je stavljen

na usporedbu broja planiranih i realiziranih projekata, kao i usporedbu planiranih i utrošenih sredstava za

implementaciju strateških intervencija u srednjoročnom periodu evaluacije (2011.-2015. godina).

4.3.1. Procjena efikasnosti prema broju realizovanih u odnosu na broj planiranih projekata

Prikupljeni podaci za ocjenu efikasnosti implementacije integrirane Strategije razvoja općine Bužim na

osnovu usporedbe broja planiranih i broja realiziranih projekata u dosadašnjem periodu (2011.-2015.

godina), ukupno i po sektorima, prikazani su u zbirnom pregledu u tabeli koja slijedi.

Tabela 4.1. Pregled(*) planiranih i realiziranih projekata iz Strategije razvoja općine u periodu 2011-2015.

SEKTOR Broj

sektorskih ciljeva

Projekti % potpuno realiziranih projekata

% potpuno realiziranih i djelimično realiziranih projekata

Broj i vrijednost planiranih projekata

Broj i vrijednost potpuno

realiziranih projekata

Broj i vrijednost djelimično realiziranih projekata (započeti)

Broj i vrijednost

projekata čija impleme-

ntacija nije započela

Ekonomski razvoj

4 21

7.058.000,00 6

27.000,00 4

334.940,04 11

6.435.000,00 28,57% 47,62%

Društveni 3 34 3 11 20 8,82% 41,18%

razvoj 42.106.724,00 102.591,00 3.208.897,54 32.750.000,00

Zaštita i unapređenje okoliša

5 51

16.974.000,00 2

20.000,00 4

749.782,00 45

40.000,00 3,92% 11,76%

Ukupno 12

106 66.138.724,00

11 149.591,00

19 4.293.619,58

76 39.225.000,00

10,38% 28,30%

(*)Planski podaci o broju projekata te (okvirne) vrijednosti projekata se unose prije svega iz sektorskih planova a zatim iz planova

implementacije putem kojih se uvode „novi“ strateški projekti.

Ukupan procenat realizacije planiranih projekata u okviru Strategije integriranog lokalnog razvoja općine

Bužim je 28,30 %. Naime, od ukupno 106 projekata iz Strategije (kao planska osnova poslužili su, prije

svega, sektorski planovi te planovi implementacije za novo-uvedene projekte) planiranih za

implementaciju u periodu 2011.-2015. godine, samo 11 projekata, odnosno 10,38 % je implementirano u

potpunosti. Udio projekata čija implementacija nije ni započeta u ovom periodu je 71,70 % (76 projekta),

dok je udio djelimično realiziranih ili započetih projekata 17,92 % (19 projekata).

Posmatrano po sektorskim planovima iz Strategije, najveći procenat implementiranih projekata u odnosu

na broj planiranih projekata je ostvaren u sektoru Ekonomskog razvoja od 28,57 %, zatim, u sektoru

Društvenog razvoja od 8,82 %, dok je u sektoru Zaštite i unapređenja okoliša iznosio 3,92 %. Ovi podaci

ukazuju na veoma nizak nivo implementacije projekata u svim sektorima što ukazuje da je broj planiranih

projekata iznad realnih mogućnosti finansiranja iz Budžeta i eksternih izvora.

U planu implementacije za 2014. i 2015. godinu uključena su 4 nova projekta od čega 1 u ekonomskom

sektoru i 3 u društvenom sektoru razvoja. Od ukupnog broja novih projekata samo 1 projekat je

implementiran u potpunosti, uz napomenu da isti nije bio direktno rezultat Strategije već inicijativa

eksternih dionika (Razvojna agencija USK i firma „Saniteks d.d.). Preostala 3 projekta nisu započela sa

implementacijom u promatranom periodu, od čega je jedan prolongiran a dva projekta su otkazana.

Značajan broj projekata karakteriziraju otkazani (58) i prolongirani projekti (18) čiji su uzroci najvećim

dijelom nedostatak finansijskih sredstava. Obezbjeđena sredstva bila su mnogo manja od planiranih što

je utjecalo na smanjeno ostvarenje očekivnih ishoda Strategije. Nove projekte, naknadno uključene u

Plan implementacije, karakterizira odgađanje i prolongiranje, te je neophodno u reviziji Strategije

projekte koji se prenose u naredni period implementacije, kao i nove projekte, realnije planirati. Također,

potrebno je revidirati očekivane sektorske i projektne ishode u skladu sa dostupnim finansijskim

izvorima.

Osim finansijske prirode, razlozi odstupanja predstavljaju drugi uzroci kao što su: nemogućnost stvaranja

preduslova za pokretanje projektnih aktivnosti, odnosno, neriješeni imovinsko-pravni odnosi („Uređenje

poslovne zone Varoška Rijeka“); nedostatak nadležnosti za provođenje aktivnosti (npr. „Promocija

naprednih tehnologija u preradi dolomita“); nedovoljno interesovanje korisnika i/ili nosioca projekta

(npr. „Proširenje kapaciteta u proizvodnji stolica“); nedovoljno razumijevanje strateških intervencija od

strane političkih struktura i sl.

4.3.2. Procjena efikasnosti prema visini utrošenih u odnosu na planirane finansijske resurse

U okviru analize efikasnosti strateških intervencija izvršena je i usporedba planiranih finansijskih

sredstava za realizaciju projekata u okviru Strategije (kao planska osnova poslužili su prije svega sektorski

planovi te planovi implementacije za novo-uvedene projekte) sa vrijednošću implementiranih, odnosno,

realiziranih finansijskih sredstava za planirane strateške intervencije.

U Tabeli koja slijedi dat je prikaz podataka o planiranim i realiziranim finansijskim sredstvima za

implementaciju strateških projekata na području općine Bužim.

Tabela 4.2. Usporedba planiranih i realiziranih sredstava13 iz sektorskih planova Strategije, u periodu 2011.-2015. godina

Sektor

Planirana finansijska sredstva za implementaciju

projekata(*)

Realizirana finansijska sredstva za implementaciju projekata

% realiziranih sredstava od

ukupno planiranih po

sektorima Ukupno Budžet Vanjski izvori Ukupno

Ekonomski razvoj

7.058.000,00 361.940,04 0,00 361.940,04 5,13%

Društveni razvoj

42.106.724,00 2.034.072,54 1.277.416,00 3.311.488,54 7,86%

Zaštita i unapređenja

okoliša 16.974.000,00 131.978,00 637.804,00 769.782,00 4,54%

Ukupno 66.138.724,00 2.527.990,58 1.915.220,00 4.443.210,58

% (struktura) 56,90% 43,10% 100 %

Procenat realiziranih sredstava od ukupno planiranih 6,72%

*Izvor: Za planske vrijednosti korišteni su sektorski planovi dok su za novo-dodane projekte korišteni planovi implementacije. Za

informacije o realizaciji projekta je korištena Programsko-projektna tabela (Aneks 2), koja se zasniva na podacima preuzetim iz

godišnjih izvještaja o realizaciji strategije i/ili projektnih izvještaja.

Ukoliko se posmatra omjer planiranih sredstava iz sektorskih planova, uključujući i naknadno dodane

projekate putem planova implementacije, od ukupno 66.138.7242,00 KM planiranih za implementaciju

svih 106 projekata, realizovano je 6,72 %. Od planiranih budžetskih sredstava 2.775.724,00 KM izdvojeno

je 2.527.990,58 KM, odnosno, 91,07%. Što se tiče vanjskih izvora, od planiranih 63.363.000,00 KM

realizirano je 1.915.220,00 KM, odnosno 3,02%.

Najniži postotak realizacije ukupnih sredstava je zabilježen u Sektorskom planu zaštite i unapređenja

okoliša (4,54%) za koji je planirano 16.974.000,00 KM. Najviše sredstava je izdvojeno u sektoru za

društveni razvoj (3.311.488,54 KM), što je 7,86 % u odnosu na planirana sredstva. U odnosu na Plan

sektora ekonomskog razvoja realizirano je 5,13 % ili 361.940,04 KM. Uvidom u ostvarenu realizaciju

finansijskih sredstava može se zaključiti da je planiranje, u pogledu odnosa planiranih i realizovanih

sredstava, na izrazito niskom nivou u svim sektorima, te za svaki sektor iznosi manje od 10%.

Od ukupno realiziranih sredstava (4.443.210,58 KM) najveći iznos realizacije je u sektoru društvenog

razvoja 3.311.488,54 KM (74,53%). Najmanji iznos realiziran je u sektoru ekonomskog razvoja 361.940,04

KM (8,15%), dok je realizacija u sektoru zaštite i unapređenja okoliša 769.782,00 KM (17,32%).

13 Podaci o planiranim i realiziranim sredstvima prikazani u ovoj tabeli su podaci iz sektorskih planova Strategije plus podaci za „nove“,

naknadno dodate projekte kroz planove implementacije. Projekti koji su imali uticaj na realizaciju Strategije a koji nisu obuhvaćeni planovima implementacije predstavljeni su u posebnoj tabeli br. 7.

U strukturi ukupno realiziranih sredstava, iz Budžeta je izdvojeno 56,90 % a iz vanjskih izvora 43,10 %

što navodi na zaključak da implementacija Strategije u većem dijelu ovisi od vlastitih izvora, što je dijelom

rezultat pristupa planiranju realizacije strateških intervencija. Naime, implementacija Strategije se

usklađuje sa raspoloživim sredstvima iz budžeta, a trebalo bi biti obratno. Iako rezultati u implementaciji

strategije navode na zaključak da su vlastita sredstva realno planirana (sa ostvarenjem 91,07%), imajući u

vidu inicijalnu strukturu planiranih izvora finansiranja u Strategiji, ipak se može zaključiti da sredstva

nisu realno planirana. Najznačajnije povećanje učešća vlastitih sredstava zabilježeno je u društvenom

sektoru (za 82%) koja su najvećim dijelom usmjerena na putnu, te komunalnu i obrazovnu infrastrukturu

pri čemu promatrajući efektivnost nisu ostvareni planirani rezultati i očekivani ishodi. Udio sredstava

za putnu infrastrukturu iznosi 50,61% (2.248.846,00 KM) od ukupno realiziranih sredstava (4.443.210,58

KM). Imajući u vidu navedeno, neophodno je tokom predstojeće revizije posebnu pažnju obratiti na

realno planiranje izvora sredstava, te Budžet planirati u skladu sa Planom implementacije.

U pogledu realnosti inicijalnog planiranja u fazi izrade Strategije, stepen ostvarenja ukazuje da planiranje

nije bilo realno.

Tabela 4.3. Usporedba planiranih i realiziranih sredstava iz Planova implementacije općine Bužim po godinama u periodu 2011.-2015. godina

Pregled po godinama

Broj Projekata

Budžet (u KM)

Vanjski Izvori (u KM)

Ukupno (u KM)

2011.

Planirano 61 405.820,00 9.097.400,00 9.503.220,00

Realizirano 7 274.511,45 444.563,00 719.074,45

% 11,5% 67,64% 4,89% 7,57%

2012.

Planirano 63 401.820,00 0,00 401.820,00

Realizirano 12 467.186,11 431.524,00 898.710,11

% 19,0% 116,27% #DIV/0! 223,66%

2013.

Planirano 35 1.511.909,00 41.582.019,00 43.093.928,00

Realizirano 7 359.593,10 257.364,00 616.957,10

% 20,0% 23,78% 0,62% 1,43%

2014.

Planirano 24 2.157.477,00 37.664.832,00 39.822.309,00

Realizirano 8 862.873,66 620.769,00 1.483.642,66

% 33,3% 39,99% 1,65% 3,73%

2015.

Planirano 18 102.500,00 6.750.000,00 6.852.500,00

Realizirano 6 563.826,26 161.000,00 724.826,26

% 33,3% 550,07% 2,39% 10,58%

*Izvori: Detaljni Indikativni finansijski planovi (1+2) za 2011.,2013., 2014.,. i godišnji izvještaji za 2013. godinu

Kada je riječ o planiranju na godišnjoj osnovi utvrđeno je nepostojanje planova implementacije (1+2) za

2012. i 2015. godinu. Plan implementacije za 2014. godinu sadržavao je relevantne informacije

neophodne za implementaciju i praćenje strateških projekata, detaljnu razradu izvora sredstava za prvu

godinu implementacije ali bez navođenja podataka za vanjske izvore finansiranja. Planovi za 2011. i

2013. godinu nisu sadržavali sve relevantne informacije, dok planovi za 2012. i 2015. godinu nisu uopšte

rađeni. Generalno, izuzetno nizak procenat implementacije, naročito vanjskih izvora, ukazuje na

nerealno planiranje izvora sredstava na godišnjoj osnovi.

U periodu 2011. – 2015. godina, realizacija planiranih sredstava iz Budžeta na godišnjem nivou se kretala

u intervalu od 23,78 – 67,64 %, a realizacija planiranih sredstava iz vanjskih izvora u intervalu 0,62 – 4,89

%, tako da se u pogledu efikasnosti realizacije planiranja na godišnjem nivou može zaključiti da je stepen

realizacije finansijskih sredstava na niskom nivou. Prilikom prikaza intervala, zbog upitne vjerodostojnosti

podataka nismo uključivali podatke za 2012. i 2015. godinu za koje nisu rađeni detaljni godišnji planovi.

U posmatranom periodu, stepen realizacije planiranih budžetskih sredstava na godišnjem nivou značajno

je varirao, te je u pojedinim godinama dostizao izuzetno visok nivo (realizacija iznad plana), što je

rezultiralo većim učešćem sredstava iz Budžeta u ukupnoj realizaciji sredstava za implementaciju

Strategije. Navedeno predstavlja rezultat neadekvatnog planiranja implementacije Strategije (Budžet je

predstavljao osnovu za planiranje a trebalo bi biti obratno). Realizacija sredstava iz vanjskih izvora je na

izrazito niskom nivou, što je direktno ugrozilo finansijsku održivost implementacije Strategije obzirom da

se radi o visokoj ovisnosti strateških intervencija o vanjskim izvorima.

Imajući u vidu navedeno, tokom predstojeće revizije potrebno je izvršiti detaljniju analizu mogućnosti

finansiranja strateških intervencija, kako iz općinskog budžeta, tako i iz vanjskih izvora.

Pored projekata koji su obuhvaćeni Strategijom, odnosno, planovima implementacije, analizom podataka

nisu evidentirani drugi projekti u proteklom srednjoročnom periodu koji su utjecali na ostvarenje

sektorskih ciljeva a nisu planirani putem ključnih alata operacionalizacije Strategije.


Efikasnost sa aspekta broja realiziranih u odnosu na broj planiranih projekata nije na zadovoljavajućoj

razini i iznosi 28,30% (10,38 % potpuno i 17,92% djelimično realiziranih projekata). Veliki broj projekata

koji nije implementiran (otkazani i prolongirani projekti), kao i broj novih projekata uključenih u plan

implementacije sa niskim procentom realizacije, ukazuje na nerealno planiranje. Shodno tome,

ostvarena je niska efikasnost, te nisu ostvareni očekivani strateški rezultati. Tokom predstojeće revizije

Strategije neophodno je posebnu pažnju obratiti na realnost planiranja sa aspekta broja projekata i

definiranja očekivanih rezultata.

Efikasnost sa aspekta utrošenih u odnosu na planirane finansijske resurse je vrlo niska i iznosi 6,72%.

Razlozi niske efikasnosti su posljedica ne postojanja redovnog planiranja i adekvatnog izvršenja Planova

implementacije na godišnjem nivou, što ukazuje da Strategija ne predstavlja „krovni dokument“ za

planiranje intervencija i Budžeta. Struktura izvora ukazuje na visoku ovisnost od vanjskih izvora. Nizak

stepen privlačenja vanjskih sredstava onemogućio je realizaciju većeg broja projekata, a samim tim i

očekivanih rezultata.

Preporuka za predstojeću reviziju Strategije je da se izvrši detaljna analiza projekata koji se prenose u

naredni period sa aspekta ostvarivosti realizacije. Zbog velikog broja projekata koji nisu implementirani

(otkazani ili prolongirani), potrebno je ograničiti se na manji broj projekata sa realno planiranim izvorima

finansiranja. U tom kontekstu, sagledati realne mogućnosti Budžeta, te izvršiti detaljnu analizu izvjesnosti

vanjskih izvora finansiranja dostupnih od strane viših razina vlasti, donatora i fondova. Za projekte sa

visokim učešćem vanjskih izvora potrebno je razmotriti mogućnost faznog, a samim tim i realnijeg

planiranja. Neophodno je jačati kapacitete Općine i eksterne aktere s ciljem osposobljavanja kadrova za

pisanje projekata i privlačenje sredstava za projekte koji doprinose ostvarenju sektorskih i strateških

ciljeva. Općina ne posjeduje organizacijski službu, odsjek niti jedinicu za upravljanje razvojem koja bi

vršila pripremu i koordinaciju navedenih aktera za pisanje projektnih prijedloga, što predstavlja važan

osnov za budući razvoj i povećanje efikasnosti realizacije sredstava.

4.4. Utjecaj

U okviru evaluacije koja je predmet ovog dokumenta, nije vršena detaljna procjena utjecaja dosadašnje

implementacije Strategije, s obzirom da se radi o zadatku koji je predmet finalne evaluacije, ali je

izvršena okvirna procjena uticaja ostvarenja strateških ciljeva, odnosno, efekata dosadašnjih strateških

intervencija na ciljne grupe i širu zajednicu u općini.

Analiza uticaja je izvršena kroz posmatranje promjena koje se odnose na prvobitno definisane probleme i

potencijale u sklopu strateških fokusa, a u odnosu na polazno stanje u sklopu sva tri razvojna sektora.

Pored kvalitativnih zapažanja, ostvareni uticaj je verificiran putem promjena relevantnih projektnih,

sektorskih i ključnih makro indikatora, i to u slučajevima gdje su ovi podaci bili dostupni.

U svrhu adresiranja prioriteta strateških fokusa, općina Bužim je definisala 3 strateška cilja u okviru kojih

su zabilježene sljedeće promjene:

Strateški cilj 1. Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima

Analizom promjena u okviru ovog strateškog cilja evaluirana je realizacija prioriteta prvog i drugog

strateškog fokusa koji glase „intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju kao porodični biznis“ i „ojačati mala

i srednja preduzeća“.

Kada je u pitanju poljoprivreda, na području općine Bužim u 2015.g. zabilježen je porast poljoprivrednih

gazdinstava na 1.000 stanovnika za 100% u odnosu na 2010.g , podignuto je 11,7 ha novih zasada voća,

3,05 ha malina, povećan je stočni fond za 12,5 % što je rezultiralo i povećanjem proizvodnje i otkupa

mlijeka za preko 30 %. Kontinuirano se vrši educiranje poljoprivrednih proizvođača ( u proteklom periodu

educirano preko 200 proizvođača povrća). Potpisano je novih 247 ugovora sa otkupljivačima malina u

odnosu na 2010.g. a svake sezone se zapošljava preko 100 berača malina. Površine pod plastenikom

(zaštićene površine) su se tokom perioda 2011-2015. povećale za 3,8 puta. Formirana su dva nova

udruženja poljoprivrednika (Udruženje proizvođača u plastenicima i Udruženje proizvođača jagodičastog

voća) što je rezultiralo povećanjem ukupnog broja članova svih udruženja u posmatranom periodu za 7

puta. Većina ostvarenih rezultata predstavlja direktan rezultat implementacije strateških intervencija te

se može konstatirati da je Strategija imala značajan uticaj na intenziviranje poljoprivredne proizvodnje

kao porodičnog biznisa.

S druge strane, izostale su strateške intervencije koje su se odnosile na uspostavljanje poslovne zone

Varoška rijeka i na izgradnju prerađivačkih i proizvodnih kapaciteta u ovoj zoni, te se može zaključiti da

strategija nije imala uticaj na jačanje malih i srednjih preduzeća. Usljed nedefinisanja adekvatnih

indikatora za praćenje primjene i izgradnje naprednih tehnologija, nisu moguća poređenja sa ostvarenim

rezultatima i ne može se precizno ocijeniti uticaj Strategije na ovaj dio strateškog cilja. Navedeni fokus je

uglavnom još uvijek aktuelan i ostaje kao „recept“ za pripremu strateških intervencija u sklopu

Revidirane strategije.

Strateški cilj 2. Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te

izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastrukturu

Analizom promjena u okviru ovog strateškog cilja evaluirana je realizacija prioriteta trećeg strateškog

fokusa koji glasi „razviti gradsku i turističku infrastrukturu“.

Kada je u pitanju obrazovanje, u periodu 2011-2015. implementirane su strateške intervencije koje su za

za 842 učenika osigurale bolje uslove za rad, uspostavile sistem predškolskog odgoja i obuhvatile 46

djece predškolskim odgojem i obrazovanjem (38,3% od planiranog). Kada su u pitanju mladi i njihovo

uključivanje u sportsko kulturne aktivnosti, više samostalnim inicijativama organizacija civilnog društva a

manje realizacijom strateških intervencija, u periodu 2011-2015.g. došlo je do povećanja broja članova

sportskih društava za 46,34% i povećanja broja članova kulturnih institucija za 2,5 puta. Strateškim

intervencijama izgrađeno je 508 m2 prostora za kulturne sadržaje i uređeno je 7 kulturnih objekata.

Uvažavajući prethodno analizirano može se zaključiti da je implementacija Strategije imala primjetan

uticaj na razvoj društvene i obrazovne infrastrukture a time i poboljšanja kulturnih i sportskih sadržaja,

kao i uslova za izvođenje nastave.

Obzirom da je izostala implementacija većine infrastrukturnih projekata i da nisu zabilježeni značajni

rezultati u izgradnji gradske infrastrukture (pokrivenost domaćinstava kontroliranom gradskom pitkom

vodom se nalazi na niskih 41,25%, gradska kanalizaciona mreža nije izgrađena, nisu izgrađeni prečistači

otpadnih voda, nije došlo do povećanja obuhvata stanovništva odvozom čvrstog otpada.), može se

zaključiti da implementacija Strategije nije imala uticaj na razvoj gradske i komunalne infrastrukture.

Poboljšanjem putne infrastrukture u dužini od 15 km (45% od planiranog) unaprijeđena je ruralna

infrastruktura i povećana je frekvencija saobraćaja za 20,5%. Međutim, Strategijom nisu realizovani

projekti za poboljšanje elektroenergetske mreže u ruralnim područjima, dok s druge strane, Strategijom

uopšte nisu planirani projekti koji bi doprinjeli razvoju turističke infrastrukture. S toga se može zaključiti

da je implementacija Strategije imala djelimičan uticaj na razvoj ruralne infrastrukture ali nije imala

uticaj na razvoj turizma i turističke infrastrukture. Navedeni fokus je uglavnom još uvijek aktuelan

(izuzev razvoja turizma) i ostaje kao smjernica za pripremu strateških intervencija u sklopu Revidirane

strategije.

Strateški cilj 3: Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša

Analizom promjena u okviru ovog strateškog cilja evaluirana je realizacija prioriteta trećeg strateškog

fokusa koji glasi „…obezbjediti jačanje lokalne uprave uz partnerstvo sa građanima“, što se prvenstveno

odnosilo na sektor zaštite okoliša.

Utvrđeno je da nisu zabilježeni značajni rezultati vezani za regulaciju vodotokova (regulisano svega 50 m

toka rijeke Bužimnice od planiranih 2000m), rekultivaciju degradiranog zemljišta, pošumljavanje i

deminiranje (deminirano svega 0,29 % sumnjive površine od planiranih 40%). Također, kapaciteti lokalne

uprave u upravljanju zaštitom okoliša nisu ojačani. Nije došlo ni do jačanja organizacija civilnog društva i

edukacije stanovništva o neophodnosti zaštite okoliša, što se generalno negativno odrazilo na uticaj

Strategije u sektoru zaštite okoliša. Imajući u vidu navedeno, možemo zaključiti da nisu iskorišteni

postojeći potencijali i prilike u cilju unaprjeđenja zaštite okoliša i prostornog uređenja, čime su izostale

pretpostavke za jačanje kapaciteta lokalne uprave i uspostavljanja partnerskog odnosa sa građanima.

Stoga, zaključak je da implementacija Strategije nije imala uticaj na jačanje lokalne uprave u oblasti

zaštite okoliša, unaprjeđenje prostornog uređenja niti na poboljšanje zaštite okoliša. Obzirom na

važnost zaštite okoliša (što su potvrdili i intervjuisani akteri implementacije Strategije), navedeni fokus je

uglavnom još uvijek aktuelan.


Razmatrajući podatke o ostvarenju strateških ciljeva i fokusa i uslova u kojima je implementirana

Strategija, može se uočiti minimalan uticaj dosadašnje implementacije Strategije na lokalnu i širu

zajednicu. Najveći uticaj Strategije se uočio u dijelu koji se tiče razvoja poljoprivredne proizvodnje, dok

se najmanji uticaj (skoro nikakav) zabilježio u oblasti razvoja gradske, komunalne, ruralne i turističke

infrastrukture, razvoja poslovnih zona, jačanja malih i srednjih preduzeća i zaštite okoliša. Sa aspekta

ciljanih grupa, najveći uticaj je ostvaren na mlade i djecu predškolskog i školskog uzrasta (uključivanje u

sportske i kulturne aktivnosti i poboljšanje uslova za provođenje nastave u osnovnom i predškolskom

obrazovanju), dok je najmanji uticaj Strategije ostvaren na potencijalne investitore i preduzetnike (nisu

implementirane mjere podrške potencijalnim investitorima i preduzetnicima).

Generalni zaključak je da su indikatori strateških ciljeva formulisani kao sektorski ciljevi i u većini

slučajeva su postavljeni isuviše nisko (na nivou projektnih output-a). Preporuka za predstojeću reviziju

Strategije jeste da se indikatori strateških ciljeva redefinišu i dovedu na nivo uticaja (impact-a) na

lokalnu zajednicu. Obzirom da Općinski razvojni tim i Jedinica za upravljanje razvojem nisu pratili

dosadašnji uticaj Strategije na lokalni razvoj, preporuka je da se u narednom periodu usvoji PPVI

procedura i da razvojni tim, na čelu sa općinskim rukovodstvom, ostvari intenzivnu komunikaciju sa

socio-ekonomskim akterima kako bi utvrdili i pratili uticaj implementiranih projekata.

4.5. Održivost

Održivost je analizirana sa dva aspekta, i to aspekta održivosti efekata strateških intervencija te aspekta

održivosti Strategije, odnosno strateškog planiranja u praksi. U pogledu održivosti strateških intervencija

održivost se odnosi na utvrđivanje odgovora na pitanje: u kojoj mjeri su rezultati strateških intervencija,

odnosno programa, projekata i mjera (pozitivne promjene) održivi?

- Institucionalna/administrativna održivost: Odlukom broj 1/1-28-610/11 od 26.02.2011. Općinsko

vijeće (OV) je usvojilo Integriranu strategiju razvoja Općine Bužim za period 2011-2020. Međutim, OV

u dosadašnjem periodu nije razmatralo ni jedan Izvještaj o realizaciji strategije niti Plan

implementacije. Pravilnik o pripremi, praćenju, vrednovanju i izvještavanju (PPVI procedura)

pripremljen je u formi nacrta ali do sada nije usvojen. Neredovno se vrši trogodišnje operativno

planiranje 1+2, (Plan implementacije 1+2 postoji za 2011-2013, i 2013/2014. godinu.). Ako se planovi

i izrade, oni ne predstavljaju osnov za izradu Budžeta, već je obrnuto, planovi se izrađuju na osnovu

dostupnih finansijskih sredstava planiranih budžetom. Jedinica za upravljanje razvojem (JURA) je

formalno uspostavljena ali pozicija Stručnog saradnika za koordinaciju/upravljanje lokalnim razvojem

nije popunjena, što znači da JURA nije funkcionalna. Sve navedeno ukazuje da je ozbiljno narušena

Institucionalnu/administrativna održivost implementacije Strategije.

- Politička održivost: Nije zabilježena politička nestabilnost na lokalnom nivou koja bi mogla negativno

uticati na tok i dinamiku implementacije Strategije. Izvještaj o realizaciji Strategije kao i Budžet

Općine usvajaju se u predviđenim vremenskim okvirima. Pravni i institucionalni okvir u Kantonu i

FBiH trenutno ne predstavlja prepreku za održivost rezultata.

- Ekološka održivost: U strukturi Strategije ugrađeno je načelo održivosti koje podrazumijeva

integriranje okolišnih zahtjeva u sve projekte. Općina je, također, u procesu izrade Lokalnog

ekološkog akcionog plana (LEAP) i svi budući projekti koji se planiraju Strategijom i Planom

implementacije biti će u skladu su sa navedenim Planom i ciljevima koji iz njega proizilaze. U toku

evaluacije nije bilo indicija da implementirani projekti narušavaju životnu sredinu.

- Finansijska održivost realizovanih strateških intervencija: Finansijska održivost strateških

intervencija, naročito onih usmjerenih na razvoj društvene i komunalne infrastrukture, se u većoj

mjeri obezbjeđuje kroz planiranje izdvajanja iz Budžeta Općine ili prenosom prava upravljanja

društvenom i komunalnom infrastrukturom na javna preduzeća, nevladine organizacije i komunalno

preduzeće. Za pojedine projekte u sektoru obrazovanja i zaštite okoliša finansijska održivost je

obezbjeđena kroz doznačavanje sredstava iz kantonalnog i federalnog budžeta (u prvom redu

projekti razvoja obrazovanja i zaštite okoliša).

Ocjena održivosti projekata nakon završetka implementacije obuhvatila je ocjenu funkcioniranja ili

korištenja efekata projekta i nakon završetka, ili njegovog korištenja za dalji razvoj aktivnosti. Analiza

održivost je procijenila da su se efekti strateških intervencija u određenoj mjeri koristili za dalji razvoj

aktivnosti na šta ukazuju i sljedeći primjeri: Uređenje izletišta „Svetinja“ je bilo osnova za izradu i

implementaciju projekta „Eko park Borik“-zaštićena šuma.

Rizici za održivost Strategije u cjelini su:

- Nestabilna politička situacija na kantonalnom nivou i usporen proces donošenja odluka može

značajno uticati na dostupnost kantonalnih finansijskih izvora za održivost rezultata strateških

intervencija.

- Dostupnost fondova viših nivoa vlasti i stranih donatora za pojedine sektore i projekte. Naime, po

predviđenoj strukturi finansiranja, projekti koji se nalaze u operativnim planovima Općine Bužim

(detaljno objašnjeno u poglavlju 4.3 Efikasnost ) u velikoj mjeri zavise od dostupnih donatorskih

sredstava. Najčešće se za projekte planira minimalno učešće Općine i time se stvara visok stepen

zavisnosti od stranih donatora, čime se u pitanje dovodi održivost pojedinih strateških intervencija.

- Nedovoljno uključenje socio-ekonomskih aktera u fazu implementacije Strategije. Prema stavovima

svih intervjuiranih aktera, ne postoji uspostavljen mehanizam komunikacije između javne uprave i

predstavnika građana po pitanju implementacije Strategije. Općina mora uložiti dodatne napore da

putem edukacije i kampanja za podizanje svijesti naglasi ulogu svih lokalnih aktera u lokalnom

razvoju. Također je potrebno prilikom javnih nastupa naglasiti da se projekti implementiranju kao dio

Strategije, kako bi i svi akteri lokalnog razvoja prihvatili Strategiju kao vodilju u planiranju razvojnih

aktivnosti u lokalnoj zajednici.

- Ne vrše se razmatranja o finansijskoj održivosti projekata. Ovaj aspekt se mora razmotriti u okviru

svakog pojedinačnog projekta kako bi se na vrijeme planirala ili generisala sredstva za trajanje

rezultata i nakon završetka projektne intervencije. U dosadašnjem radu općinske administracije nije

se primjenjivala praksa analize troškova naspram koristi pojedinih projekata (Cost-Benefit analiza)

kao metoda za procjenu generisanja koristi i održivosti rezultata pojedinih projekata. Ovu metodu je

potrebno što prije primjeniti obzirom da 76 od ukupno 106 planiranih projekata nije implementirano

upravo iz razloga nedostatka finansijskih sredstava.

- Nedovoljno jačanje kapaciteta i unutrašnje organizacije uprave i sistema za upravljanje razvojem,

(detaljno obrađeno u poglavlju 4.6.)

- Iako ekološka održivost u dosadašnjoj implementaciji nije bila narušena, a u budućem radu mora se

voditi računa o tome da se poštuju preporuke i standardi zaštite životne sredine definisane u LEAP-

u, i da razvoj privrede ne bude podređen interesima investitora (tj. generisanju profita).

- Finansijska održivost nije u potpunosti ugrožena jer postoji opredjeljenje Opštinskog rukovodstva da

alocira sredstva za implementaciju Strategije. Međutim, zavisnost od eksternih izvora finansiranja

narušava ovaj aspekt održivosti.


Iako se može konstatovati da su se efekti strateških intervencija u određenoj mjeri koristili za dalji

razvoj aktivnosti (npr. u oblasti društvene i komunalne infrastrukture) i da je finansijska održivost

obezbjeđena za određeni broj projekata, ipak detaljnija ocjena održivosti implementiranih strateških

intervencija moći će se mjeriti tek nekoliko godina nakon završetka strateškog perioda.

U međuvremenu, u cilju postizanja veće održivosti strateških intervencija i Strategije generalno,

preporuka je da se u daljem radu unapređuju institucionalni kapaciteti strukture za upravljanje

razvojem (posebice JUR-e) ali i svih drugih organizacijskih struktura općinske administracije, kroz

usvajanje i dosljedno provođenje PPVI procedure. Kroz sistematski pristup potrebno je aktivnije uključiti

relevantne socio-ekonomske aktere u implementaciju strateških intervencija. U strukturi Strategije

ugrađeno je načelo održivosti koje podrazumijeva integrisanje okolišnih zahtjeva i preporuka u sve

projekte, i to načelo treba poštovati u narednom periodu. Potrebno je studiozno pristupiti planiranju

projekata, posebice planiranju vanjskih izvora finansiranja i osigurati potrebna finansijska sredstva za

funkcionisanje novih sistema. U tom kontekstu, tokom planiranja i nakon realizacije projekata, u

potrebno je primjeniti praksu analize troškova naspram koristi (Cost-Benefit analiza) i nalaze iskoristiti

za efikasnije upravljanje razvojem.

4.6. Institucionalni i organizacioni kapaciteti

Procjena institucionalnih i organizacionih kapaciteta općine Bužim kao nosioca izrade i implementacije

Strategije provedena je u svrhu analize raspoloživosti i adekvatnosti kapaciteta za uspješnu

implementaciju strateških intervencija. Ovaj dio evaluacije obuhvatio je i procjenu u kojoj mjeri

sistematični pristup strateškom planiranju i implementaciji Integrirane lokalne strategije razvoja zaista

funkcionira u općinskoj svakodnevnoj praksi i cjelokupnoj lokalnoj zajednici.

4.6.1. Procjena postojećih institucionalnih i organizacionih kapaciteta

Procjena postojećih institucionalnih i organizacionih kapaciteta za uspješnu implementaciju Strategije

provedena je poređenjem trenutnog stanja u odnosu na izmjene koje su preporučene Strategijom te u

odnosu na preporuke projekta ILDP14, koje su pružene Općini a u sklopu tehničke podrške UNDP –a, a

koje su bile usmjerene na jačanje institucionalnih kapaciteta za sistemsku i učinkovitu implementaciju

Strategije.

Promjene koje su uvedene u unutrašnju organizaciju Općinske uprave od usvajanja Strategije

Nakon usvajanja Strategije došlo je do izmjene Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih

mjesta pri čemu je izmjenjen naziv pozicije „Stručni savjetnik za razvoj i investicije“ u „Stručni saradnik za

14 Program integriranog lokalnog razvoja u okviru UNDP BiH

razvoj i poduzetništvo“. Međutim, ovim izmjenama nije došlo do suštinske promjene u pristupu

planiranja i praćenja razvoja. U praksi nije uveden sistemski pristup upravljanja lokalnim razvojem, niti je

konkretno zadužena osoba ili tijelo za prikupljanje, obradu i ažuriranje podataka u svrhu vrednovanja i

daljnjeg planiranja. Podatke je prikupljala svaka služba zasebno, pri čemu nije bila formirana jedinstvena

baza podataka na nivou općine.

U sklopu tehničke pomoći koju je pružao ILDP izvršena je analiza institucionalnih kapaciteta i

preporučeno je da se jedinica za upravljanjem razvojem (JURA) institucionalizira putem uspostavljanja

pozicije „Stručnog saradnika za koordinaciju/upravljanje lokalnim razvojem“ u okviru Službe za razvoj i

poduzetništvo. Također je preporučeno da se u sklopu opisa poslova šefova službi uključe nedostajuće

funkcije upravljanja lokalnim razvojem a kako bi se stvorile organizacione pretpostavke za djelotvorno

upravljanje razvojem. S ciljem uvođenja sistemskog pristupa predložena je izrada i primjena Pravilnika o

planiranju, praćenju, vrednovanju i izvještavanju (PPVI procedura).

U skladu sa preporukama Općina je izvršila izmjene u sistematizaciji pozicioniranjem „Stručnog saradnika

za razvoj i poduzetništvo“ u novu poziciju „Stručni saradnik za koordinaciju/upravljanje lokalnim

razvojem“ koji ima ulogu JURA-e, a šef Službe za razvoj i poduzetništvo koordinator je ORT-a. Također,

izvršene su izmjene u opisima poslova šefova Službi kojima su dodjeljene konkretnije uloge i

odgovornosti u planiranju, praćenju i izvještavanju. Međutim, Pozicija Stručnog saradnika za

koordinaciju/upravljanje lokalnim razvojem nije popunjena, što znači da JURA kao centralni

koordinacioni mehanizam za upravljanje razvojnim aktivnostima nije suštinski institucionalizirana.

Pravilnik o PPVI proceduri pripremljen je u formi nacrta ali do sada nije zvanično usvojen. Trenutno,

glavnu ulogu i odgovornost upravljanja razvojem ima koordinator ORT-a. Usljed toga, održivost

sistematičnog pristupa upravljanju razvojem je ozbiljno narušena, o čemu se detaljnije govori u

nastavku izvještaja o evaluaciji Strategije.

4.6.2. Održivost sistematičnog pristupa upravljanju razvojem

Procjena održivosti sistematičnog pristupa upravljanju razvojem je izvršena analizom osnovnih funkcija

upravljanja lokalnim razvojem.

Okvirno operativno planiranje – izrada planova implementacije za 1+2 godine: Planovi implementacije

(1+2) nisu kontinuirano rađeni u promatranom periodu osim plana 2011-2013. godina koji je rađen u

postupku izrade Strategije razvoja, te Plana implementacije za period 2014-2016. godina. Cjelokupan

proces izrade plana vršen je od strane koordinatora ORT-a na osnovu raspoloživih informacija koji je

zatim usklađivan sa općinskim Službama. Aktivnosti na izradi postojećih Planova implementacije nisu

planski organizirane, već su bile sporadične i rezultat drugih procesa (izrada Strategije, aktivnosti UNDP-

a). Veliki broj neimplementiranih projekata i nepostojanje Planova implementacije ukazuje da Strategija

nije predstavljala „krovni“ dokument za planiranje razvoja što je rezultat nerealnog planiranja i

nepostojanja adekvatnog sistema za upravljanje razvojem. Izrada plana implementacije nije predstavljala

osnovu za izradu i usklađenje Budžeta, već je Budžet rađen neovisno od operativnog plana Strategije, te

se Plan implementacije usklađivao sa planom Budžeta retroaktivno. Jedini Plan implementacije koji je

izrađen, nije razmatran sa Partnerskom grupom. Nedovoljna posvećenost i uključenost Partnerske grupe

u planiranje i realizaciju Strategije, rezultirala je značajnim brojem projekata koji nisu implementirani (ili

su implementirani, a ne nalaze se u Planovima implementacije) što također ukazuje na neadekvatno

planiranj Strategije. Rezultat svega navedenog je nizak stepen realizacije projekata, odnosno finansijskih

sredstava, naročito iz eksternih izvora koji su okosnica implementacije Strategije. S toga je neophodno u

narednom periodu izvršiti popunjavanje nedostajućih pozicija šefova službi, staviti JURA-u u funkciju,

dosljedno primijeniti PPVI proceduru, tako da Planovi implementacije predstavljaju osnovu za izradu

Budžeta i godišnjih planova Službi.

Ugradnja prioriteta u godišnje planove odjeljenja i javnih službi: Plan rada službe su u toku 2014. godine

izradile samo 2 (dvije) Službe, dok preostale 3 (tri) nisu uopće izrađivale. Generalno, općinske službe ne

vrše izradu planova službi u koje bi se uvrstili strateški projekti i imenovala nadležna osoba za praćenje i

izvještavanje. Općinski načelnik nije vršio izradu Godišnjeg plana rada organa uprave Općine Bužim, kao

niti izvještavanje prema Općinskom vijeću. S obzirom da su pitanja ugradnje strateških prioriteta u

godišnje planove službi detaljno definisani PPVI procedurom, u narednom periodu je neophodno usvojiti

i u svakodnevnu praksu rada uvesti ovu proceduru.

Razrada projekata: Ovisno o projektu i javnom pozivu vrši se razrada projekata najvećim dijelom

samostalno unutar Službe za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko-pravne poslove i Službe za

razvoj i poduzetništvo. Ne postoji osoba, tim ili izdvojena jedinica za pisanje projekata što otežava

koordinaciju i pripremu projekata, naročito zahtjevnije aplikacije kao što su prema EU fondovima.

Neophodno je razmotriti mogućnost reorganizacije postojećih kapaciteta i upošljavanje nedostajućih

kadrova kako bi se unaprijedila interna koordinacija, raspodjela poslova pri razradi projekata, vođenje

baze i praćenje potencijalnih eksternih izvora što bi rezultiralo većoj efikasnosti privlačenja sredstava i

realizacije broja strateških intervencija.

Realizacija projekata: Realizacija se provodi i organizuje u skladu sa potrebama bez unaprijed definisanih

zaduženja i odgovornosti. Ne primjenjuje se pravilo da jedna osoba koordinira realizaciju i praćenje

projekta. Aktivnosti najvećim dijelom prati Služba za razvoj i poduzetništvo i Služba za prostorno

uređenje, geodetske i imovinsko-pravne poslove. Ovisno o prirodi projekta, u realizaciju su uključeni

eksterni akteri (lokalne institucije i udruženja). Generalno, nepopunjenost pozicija za upravljanje

razvojem i nedostatak primjene PPVI procedura, identificirani su kao ključni problemi prikupljanja i

obrade podataka o realizaciji projekata, te vođenja zajedničke baze podataka.

Interna koordinacija i komunikacija: Iako su Pravilnikom o sistematizaciji dodijeljene funkcije planiranja,

praćenja i vrednovanja uključene u opise poslova šefova službi, one još uvijek nisu zaživjele u svakidašnjoj

praksi. Koordinacija između službi je sporadična. Još uvijek nije zaživjela praksa održavanja zajedničkih

tematskih sastanaka što je najvećim dijelom uzrokovano nedostatkom sistemskog pristupa

implementaciji Strategije i nedovoljnim uključivanjem u planiranje i implementaciju. (za što je

neophodna puna podrška Načelnika općine kako bi se osiguralo da Šefovi službi aktivno učestvuju u svim

procesima upravljanja razvojem). Osim toga, od pet službi samo dvije imaju stalno uposlene šefove zbog

čega izostaje kvalitetna komunikacija. Centralnu ulogu u procesu ima Služba za razvoj i poduzetništvo i

koordinator ORT-a koji je ujedno šef Službe.

Eksterna komunikacija Evidentna je slaba komunikacija općinskih organa sa građanima i socio-

ekonomskim akterima u užoj i široj zajednici (eksterni akteri). Sastanci sa Partnerskom grupom se ne

održavaju na redovnom, godišnjem nivou izuzev tri sastanka koja su održana u 2013. godini u sklopu ILDP

asistencije. Nedovoljna posvećenost ključnih aktera da učestvuju u planiranju i radu Partnerske grupe

rezultirali su manjim brojem implementiranih projekata. Informacije o realizaciji strategije su djelimično

dostupne putem web stranice i medija. Također, informacija o određenim projektima dostupna je putem

rada Vijeća, dok informacija o izvršenju Budžeta dostupna je putem objavljenih Službenih glasnika Općine

Bužim. Sveobuhvatne informacije o stanju realizacije Strategije razvoja nisu dostupne jer se nisu izrađivali

i prezentirali tematski izvještaji. Iz svega navedenog može se zaključiti da je neophodno unapređenje

eksterne komunikacije kako bi se unaprijedio međusobni dijalog i koordinacija, te time i proces

sistemskog upravljanja razvojem. Uzimajući u obzir da je značajan dio finansijskih sredstava za

implementaciju Strategije planiran iz vanjskih izvora, neophodno je unaprijediti općinske kapacitete za

promociju, lobiranje i zagovaranje, te pojačati učešće socio-ekonomskih aktera u planiranju i

implementaciji Strategije.

Praćenje i vrednovanje: Proces redovnog praćenja strateških aktivnosti nije zaživio u svakodnevnom

radu službenika, te svaka služba pojedinačno vrši prikupljanje određenih podataka o projektima i

angažira vlastito osoblje. Nisu usvojene PPVI procedure kojima je definisana forma godišnjih planova

Službi i nadležne osobe za praćenje i izvještavanje, niti postoje institucionalizirani mehanizmi za praćenje,

vrednovanje i izvještavanje. Ne postoji uspostavljena jedinstvena baza za praćenje implementacije

Strategije. Služba za razvoj i poduzetništvo (koordinator ORT-a) prikuplja podatke od drugih službi

ukoliko se ukaže potreba za dostavljanjem određenih podataka. Pri tome finansijske vrijednosti prikuplja

od strane Službe za budžet i finansije koja vodi i priprema informacije o utrošenim finansijskim

vrijednostima i iste u formi Izvještaja o izvršenju Budžeta dostavlja Općinskom vijeću na razmatranje i

usvajanje. Ne postoji forma i oblik prikupljanja podataka o programsko-projektnim indikatorima i

procjene doprinosu ostvarenja očekivanih ishoda na sektorskom nivou. S toga je neophodno formalizirati

prikupljanje podataka i osigurati redovno mjesečno ili kvartalno ažuriranje podataka. Neophodno je

usvojiti PPVI proceduru i staviti u primjenu jedinstvene forme za praćenje i izvještavanje, kao i obrasce za

godišnje planiranje i izvještavanje (na osnovu kojih će se planirati aktivnosti ali i prikupiti svi relevantni i

potrebni podaci za praćenje ostvarenja strategije). Ujedno, neophodno je formirati bazu projekata koja

će se redovno ažurirati.

Upravljanje kvalitetom –Trenutno samo postoji mehanizam koji je uveden kroz GAP (Governance

Accountability Project) projekat i odnosi se ispitivanje zadovoljstva građana sa pružanjem usluga, ali se

ovaj mehanizam koristi kroz instrument knjige žalbi, i ne vrše se dodatne analize podataka. S obzirom da

su pitanja upravljanja kvalitetom na određeni način definisana PPVI procedurom, njenom dosljednom

primjenom doći će do poboljšanja kvaliteta upravljanja razvojem.

(Aneks 5 Matrica za ocjenu kapaciteta).


U skladu sa predloženim preporukama ILDP projekta, Općina Bužim je uvela promjene u sistematizaciju

radnih mjesta što predstavlja osnov za uspostavljanje koordiniranog i sistemskog pristupa upravljanja

razvojem. Definisano je radno mjesto koje ima ulogu JURA-e, te su dopunjeni poslovi šefovima Službi za

upravljanje razvojem. Međutim, sistematizacija nije provedena u djelo a Općina se susreće sa

problemom nedovoljnog broja zaposlenih na upravljačkim pozicijama. Pozicija šefa JURA-e nije

popunjena, te najveći dio poslova i odgovornosti preuzima koordinator ORT-a (šef Službe za razvoj i

poduzetništvo). Planovi implementacije 1+2, godišnji planovi službi i organa uprave se ne izrađuju

redovno, kao niti Godišnji izvještaji o implementaciji Strategije razvoja. Također, ključni akteri

implementacije Strategije se nisu aktivno uključivali u procese planiranja i realizacije Strategije što je

rezultiralo izrazito niskom realizacijom Strategije (svega 28,30% projekata je implementirano ili se nalazi

u fazi implementacije). Ne postoji centralizirana baza podataka u Općini sa podacima od značaja za

upravljanje razvojem, niti se na mjesečnom ili kvartalnom nivou vrši ažuriranje podataka.

S ciljem uspostavljanja sistemskog pristupa upravljanju razvojem neophodno je razmotriti sljedeće

preporuke:

- Staviti u funkciju JURA-u popunjavanjem upražnjenih pozicija šefova službi i Stručnog saradnika za

koordinaciju/upravljanje lokalnim razvojem;

- Usvojiti i adekvatno primjenjivati Pravilnik o planiranju, praćenju i vrednovanju i izvještavanju (PPVI

procedura);

- Izrađivati redovno planove implementacije 1+2 pri čemu je u izradu potrebno uključiti sve

rukovodeće strukture. Planove je potrebno raditi na osnovu definisanih strateških prioriteta i

eventualno novih prijedloga, koji će se ugrađivati u Budžet i usaglašavati sa raspoloživim sredstvima

viših razina vlasti te domaćih i vanjskih fondova;

- Osigurati uključenje i značajniju ulogu Partnerske grupe koja nije bila u dovoljnoj mjeri zastupljena;

- Osigurati operacionalizaciju Strategije i planova implemenacije 1+2 ugradnjom utvrđenih prioriteta u

godišnje planove službi i godišnji plan rada organa uprave;

- Formirati jedinstvenu bazu projekata sa relevantnim podacima i pokazateljima ostvarenja Strategije;

- Osigurati dostavljanje podataka kreiranjem jedinstvenih formi i obrazaca za izvještavanje od strane

svih učesnika u implementaciji;

- Unaprijediti internu komunikaciju službi i pozicije za koordinaciju strateških aktivnosti (JURA)

- Jačati međusobni dijalog i kanale komunikacije sa eksternim akterima s ciljem aktivnijeg uključenja u

procese planiranja i implementacije u svrhu postizanja boljih i održivih rezultata;

- Jačati kapacitete predstavnika lokalne uprave i eksternih aktera za promociju, lobiranje, zagovaranje i

pisanje projekata u skladu sa zahtjevima donatora i EU fondova;

- Jačati sistem upravljanja kvalitetom putem dosljedne primjene PPVI procedure ali i putem ostalih

mehanizama (npr. anketiranjem građana ili provođenjem tematskih sastanaka sa Partnerskog

grupom, NVO, poslovnim sekorom, vezano za informisanje o Strategiji razvoja i planiranim i

provedenim intervencijama koje imaju direkte efekte na potrebe socio-ekonomskih aktera).

5. SUMARNI ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA REVIZIJU

U ovom poglavlju su sumirani ključni zaključci evaluacije i preporuke za proces revizije strategije.

Relevantnost

Na osnovu analize relevantnosti strateških fokusa i prioriteta utvrđeno je da je Općina Bužim zabilježila

vidljive rezultate u segmentu intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, ali su izostali trezultati u

segmentu jačanja prehrambeno-prerađivačke industrije koja bi absorbirala količine proizvedenih

poljoprivrednih proizvoda. Međutim, nisu napravljani očekivani rezultati u segmentu stvaranja povoljnog

poslovnog okruženja čime je izostalo jačanje malih i srednjih preduzeća a time i ekonomski razvitak

lokalne zajednice. Također nisu napravljeni značajni pomaci u jačanju lokalne uprave uz partnerstvo sa

građanima niti su postignuti očekivani rezultati u unaprijeđenju komunalne infrastrukture (izuzev

određenog napretka u vodosnabdjevanju stanovništva). Iako je tokom planiranja u fokus stavljen razvoj

turizma, kao prioritetna oblast koju je potrebno razvijati, Strategijom nije predviđen niti jedan projekat

koji je planiran da doprinese razvoju turizma. Stavovi intervjuisanih aktera su da fokusi na: jačanju

poljoprivrede i prerađivačkih kapaciteta, stvaranje povoljnog okruženja za razvoj malih i srednjih

preduzeća, razvoj komunalne i društvene infrastrukture i smanjenje rizika od katastrofa, i dalje

predstavljaju prioritete razvoja općine Bužim.

Uvažavajući prethodno analizirano, može se zaključiti da su svi strateški fokusi, izuzev turizma, još

uvijek relevantni u odnosu na prvobitno definisane probleme.

Usljed poplava koje su zadesile Općinu Bužim u prethodnom petogodišnjem planskom periodu,

preporuka je da se u procesu predstojeće revizije Strategije sagledaju prioriteti u odnosu na

preveniranje eventualnih budućih šteta kao i saniranje dosadašnjih posljedica nastalih usljed sve

češćih prirodnih nepogoda (poplava i klizišta). U skladu s tim je potrebno prilagoditi stratešku platformu

(Socio-ekonomsku analizu i Strateške ciljeve) kao osnovu za definisanje novih ili modifikovanje

postojećih projekata i mjera.

Analizom je uočen problem nekoherentnosti strateških intervencija na projektnom nivou sa programima

i sektorskim ishodima u svim sektorskim planovima. Naime, značajan broj projekata definisanih

sektorskim planovima ne doprinose očekivanim rezultatima. Također je zabilježena situacija u kojima je

definisan sektorski cilj, ali nije definisan niti jedan očekivani ishod ili projekat koji bi doprinjeo realizaciji

datog sektorskog cilja. Problem nekoherentnosti je dodatno usložnjen činjenicom da je većina sektorskih

ishoda definisana na nivou projektnog output-a, pri čemu je za dati ishod planiran samo po jedan

projekat što je dovelo u pitanje realnu mogućnost ostvarenja ishoda.

Preporuka je da se tokom revizije Strategije relevantnost i uvezanost (koherentnost) strateških

intervencija na projektnom nivou sa programima, očekivanim sektorskim ciljevima i ishodima te

strateškim ciljevima adresira u skladu sa preporukama elaboriranim u dijelu 1.2 Efektivnost.

Efektivnost

U periodu 2011-2015. Općina Bužim je za implementaciju Strategije ukupno definisala 106 projekata, što

je izuzetno puno uzimajući u obzir nedovoljno izgrađene kapacitete Općine da planira, finansira,

implementira, prati i izvještava o implementaciji Strategije. Od ukupnog broja planiranih projekata i

mjera, u potpunosti je realizirano oko 10 %, dok 72 % strateških intervencija nije uopće implementirano

(prolongirano/otkazano). Rezultat nedovoljne implementacije strateških intervencija jeste da su od

ukupno 12 sektorskih ciljeva ostvarena samo 2 cilja (17 %) i to oba u ekonomskom sektoru a odnose se

na primarnu poljoprivrednu poizvodnju, zatim 5 ciljeva je djelimično ostvareno, dok 5 sektorskih

ciljeva nije ostvareno. Ukoliko se efektivnost strateških intervencija posmatra na nivou strateškog cilja,

djelimična ostvarenja su postignuta u sklopu SC 1 i SC 2 o čemu se detaljnije govori u dijelu o uticaju

Strategije na lokalnu zajednicu.

Dva od četiri cilja ekonomskog sektora su ostvarena, što se ogleda u povećanju proizvodnje mlijeka,

malina, voća, ljekobilja i plasteničke proizvodnje povrća. Obzirom da se SEC 1.1 i SEC 2.2 odnose na

jačanje primarne poljoprivrednu proizvodnju, preporuka je da se tokom predstojeće revizije ova dva

cilja spoje u jedan. Također, ciljeve ekonomskog sektora SEC 1.3 i SEC 1.4 (usmjereni na razvoj

prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi i eksploataciju rudnog i prirodnog bogatstva), potrebno je

detaljno preispitati obzirom da nisu implementirane strateške intervencije koje doprinose njihovom

ostvarenju ali i zbog činjenice da su postavljeni na nivou projektnog izlaza čime se dovelo u pitanje realna

mogućnost njihovog ostvarenja.

Iako je došlo do određenog napretka u razvoju obrazovne, kulturne, sportske i putne infrastrukture (što

se prije svega ogleda u unaprjeđenju manjeg dijela obrazovne infrastrukture, izgradnje i rekonstrukcije

manjeg broja otvorenih ili zatvorenih površina i objekata te prateće infrastrukture namijenjene za

održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti i modernizaciji dijela lokalnih puteva), očekivani rezultati na

postizanju sektorskih ciljeva društvenog sektora nisu na zadovoljavajućem nivou. Imajući u vidu da su

ciljevi društvenog sektora još uvijek aktuelni (vidjeti dio koji se odnosi na relevantnost), a s obzirom da

nisu postignuti očekivani rezultati, preporuka je da se tokom revizije Strategije svi ciljevi društvenog

sektora zadrže, s tim da se pravilno programiraju pripadajući sektorski i projektni ishodi (u skladu sa

SMART principom) kako bi se obezbjedila koherentnost strateških intervencija.

Sa aspekta realizacije ciljeva sektora zaštite okoliša, došlo je do određenog napretka u pokrivenosti

stanovništva pitkom vodom, dok su zbog ne implementacije planiranih projekata izostali rezultati u

segmentu unaprjeđenja kanalizacione mreže, regulisanju oborinskih voda i korita lokalnih rijeka,

deminiranju, izgradnji kapaciteta opštinske administracije i lokalnih udruženja u oblasti zaštite okoliša, te

edukaciji stanovništva u oblasti zaštite okolice. Imajući u vidu da su ciljevi sektora zaštite okoliša još

uvijek aktuelni (vidjeti dio koji se odnosi na relevantnost), a s obzirom da nisu postignuti očekivani

rezultati, preporuka je da se tokom revizije Strategije SEC 3.1, SEC 3.2 i SEC 3.3 zadrže, da se SEC 3.4

detaljno analizira i preispita i tom prilikom utvrdi pravac i obim novih (mogućih) strateških intervencija, i

da se SEC 3.5 ukine s tim da da se planirani projekti vežu sa novim sektorskim ciljem koji bi bio definiran

u okviru Društvenog sektora i odnosio bi se na jačanje civilnog društva i lokalne uprave.

Projekti su svrstani u 17 programa. Programi u većini slučajeva su bili tematski dobro osmišljeni i

omogućavali su grupisanje srodnih projekata.

Generalna preporuka za reviziju Strategije je da se unaprijedi planiranje i u sektorske planove uključe

projekti koji će zaista doprinositi sektorskim ciljevima i njihovim očekivanim ishodima. Prilikom

razmatranja postojećih i uvođenja novih sektorskih ciljeva i ishoda, kao i razmatranja postojećih ili

uvođenja novih projekata i mjera, neophodno je obezbjediti njihovu logičku povezanost (koherentnost)

i osigurati da više projekata sinergijski utiče na ostvarenje sektorskog ishoda. Pri tome, neophodno je sve

ishode i indikatore definirati u skladu sa SMART principom i na taj način omogućiti njihovu mjerljivost.

Efikasnost

Efikasnost u realizaciji razvojnih projekata je niska i iznosi 28,30% projekata za koje je evidentiran

završetak ili djelimična realizacija, od čega je potpuno realizirano 10,38% projekata. Ostvareni stepen

realizacije planiranih finansijskih sredstava iz budžeta iznosi 91,07%, dok je veoma nizak stepen

realizacije iz vanjskih izvora i iznosi svega 3,02%. Visok stepen realizacije budžetskih sredstava je rezultat

izuzetno opreznog planiranja vlastitih sredstava. Međutim, usljed povećanja izdvajanja sredstava za

implementaciju projekata planiranih u sektoru društvenog i ekonomskog razvoja došlo je do umanjenja

sredstva za intervencije planirane u sektoru zaštite i unapređenja okoliša, što se odrazilo na efektivnost

ciljeva zaštite okoliša. Naime, sredstva su najvećim dijelom usmjerena na razvoj putne i komunalne

infrastrukture, te obrazovne infrastrukture u društvenom sektoru, dok su u ekonomskom sektoru

usmjerena na mjere subvencioniranja u poljoprivrednoj proizvodnji.

Nerealno inicijalno planiranje, kao i planiranje na godišnjem nivou, uslovilo je mali broj realiziranih

projekata i nizak nivo sredstava za implementaciju što je sveukupno uslovilo nizak nivo realizacije

projekata.

Preporuka je da se u procesu revizije izvrši detaljna analiza projekata koji se prenose u naredni period

sa aspekta ostvarivosti realizacije. Zbog velikog broja projekata koji su otkazani ograničiti se na manji i

realniji broj projekata sa jasnim povezivanjem budžetskih sredstava sa planiranim projektima kako bi

se budžetska sredstva što kvalitetnije usmjerila na postizanje strateških ciljeva. Potrebno je sagledati

realne mogućnosti Budžeta, te izvršiti detaljnu analizu izvjesnosti vanjskih izvora finansiranja dostupnih

od strane viših razina vlasti, donatora i fondova. Zbog visoke ovisnosti o vanjskim izvorima, važno je

jačati kadrove za pisanje prijedloga projekata unutar i izvan općine te unaprijediti interne kapacitete za

promoviranje i lobiranje strateških projekata u svrhu privlačenja eksternih izvora finansiranja.

Utjecaj

Detaljna procjena uticaja dosadašnje implementacije Strategije će biti zadatak finalne evaluacije

implementacije Strategije, stoga je u ovom dijelu izvršena gruba procjena efekata strateških intervencija

na ciljne grupe i širu zajednicu.

Analizom promjena koje se odnose na prvobitno definisane probleme i potencijale u sklopu strateških

fokusa, a u odnosu na polazno stanje u sklopu sva tri razvojna sektora, zatim promjena relevantnih

projektnih, sektorskih i ključnih makro indikatora (i to u slučajevima gdje su ovi podaci bili dostupni, kao

što je to za Broj poljoprivrednih gazdinstva, zaposlenost, nezaposlenost, itd. ), može se zaključiti da je

implementacija Strategije imala minimalan uticaj na lokalnu i širu zajednicu, kako sa aspekta ciljanih

grupa tako i u pojedinim oblastima razvoja lokalne zajednice.

Najveći uticaj Strategije se uočio u dijelu koji se tiče razvoja poljoprivredne proizvodnje, dok se najmanji

uticaj (skoro nikakav) zabilježio u oblasti razvoja gradske, komunalne, ruralne i turističke infrastrukture,

razvoja poslovnih zona, jačanja malih i srednjih preduzeća i zaštite okoliša. Sa aspekta ciljanih grupa,

najveći uticaj je ostvaren na mlade i djecu predškolskog i školskog uzrasta, dok je najmanji uticaj

strategije ostvaren na potencijalne investitore i preduzetnike.

Obzirom da Općinski razvojni tim i Jedinica za upravljanje razvojem nisu pratili dosadašnji uticaj Strategije

na lokalni razvoj, preporuka je da u narednom periodu razvojni tim, na čelu sa općinskim rukovodstvom,

ostvari intenzivnu komunikaciju sa socio-ekonomskim akterima kako bi utvrdili i pratili uticaj

implementiranih projekata. U cilju što kvalitetnijeg mjerenja uticaja, tokom predstojeće revizije strategije

neophodno je ishode i indikatore sektorskih ciljeva definisati na nivou ukupnog očekivanog rezultata

(outcome) a nivo strateških ciljeva definisati na nivou uticaja (impact-a) strategije na lokalnu zajednicu.

Institucionalni i organizacioni kapaciteti

U skladu sa preporukama za jačanje funkcija upravljanja razvojem izvršene su i usvojene promjene u

sistematizaciji i opisu poslova radnih mjesta, ali nisu popunjene ključne pozicije koje osiguravaju

sistemsko upravljanje razvojem. Osim što nije popunjena pozicija koja ima glavnu ulogu JURA-e, tri službe

nemaju stalno uposlene šefove što otežava i onemogućava uspostavljanje neophodnog sistema rada i

koordinacije.

Ujedno, Procedura planiranja, praćenja, vrednovanja i izvještavanja (PPVI procedura) o realizaciji

Strategije nije uvedena u praksu, odnosno još je u formi nacrta, tako da se aktivnosti vezane za ovu

proceduru ne vrše u skladu sa preporučenim koracima i uz primjenu preporučenih planskih i

izvještajnih obrazaca. Planovi implementacije (1+2) se ne rade redovno i ne predstavljaju osnovu za

izradu Budžeta i Planova rada Službi i drugih organa uprave, odnosno Strategija ne predstavlja „krovni

dokument“ za upravljanje razvojem. Nije izgrađena adekvatna interna i eksterna komunikacija ključnih

aktera, koja je neophodna za uspješnu implementaciju Strategije razvoja. Sve navedeno rezultiralo je

veoma niskim stepenom realizacije Strategije.

Preporuka je da se:

- popune upražnjene pozicije u JURA-i i općinskim službama;

- usvoji, i u svakodnevnoj praksi primjeni PPVI procedura;

- uvede redovna praksa tematskih (mjesečnih/kvartalnih) sastanka o implementaciji Strategije;

- redovno pripremaju Planovi implementacije 1+2 pri čemu je u izradu potrebno uključiti sve

relevantne strukture;

- Koristiti Strategiju i Planove implementacije 1+2 kao osnovu za planiranje Budžeta i godišnjih

aktivnosti Službi i ostalih organa uprave.

- izrade jedinstvene forme za prikupljanje podataka o realizaciji projekata, kreira i redovno ažurira

baza podataka kao alat za planiranje i izradu izvještaja o implementaciji;

- kontinuirano jačati internu i eksternu komunikaciju po pitanju implementacije Strategije,

- osnažuju kapaciteti lokalne uprave i aktera iz užeg i šireg okruženja kako za pisanje projekata, tako i

lobiranje i druge oblike privlačenja vanjskih izvora finansiranja implementacije Strategije.

- uvede redovna praksa objavljivanja godišnjih planova i izvještaja o realizaciji Strategije na općinskoj

web stranici.

Održivost

Generalna ocjena je da nije postignut zadovoljavajući nivo održivosti Strategije, posebno u segmentu

Institucionalne/administrativne i finansijske održivosti.

U cilju postizanja veće održivosti strateških intervencija i Strategije, preporuka je da se u daljem radu

unapređuju institucionalni kapaciteti za upravljanje razvojem (posebice JURA-e) ali i sve druge

organizacijske strukture općinske administracije. U tom kontekstu potrebno je: uspostaviti funkcionalnu

jedinicu za upravljanje razvojem, redovno izvještavati Općinsko vijeće o realizaciji strategije, redovno

izrađivati Planove implementacije Strategije i na osnovu toga planirati budžet (što do sada nije bio

slučaj).

Kroz sistematski pristup potrebno je aktivnije uključiti relevantne socio-ekonomske aktere u

implementaciju strateških intervencija. U strukturi Strategije ugrađeno je načelo održivosti koje

podrazumijeva integrisanje okolišnih zahtjeva i preporuka u sve projekte, i to načelo treba poštovati.

Potrebno je studiozno pristupiti planiranju projekata, posebice vanjskih izvora finansiranja i osigurati

potrebna finansijska sredstva za funkcionisanje novih sistema (kao rezultata strateških projekata). U tom

kontekstu, tokom planiranja i nakon realizacije projekata, preporučuje se primjena prakse analize

troškova naspram koristi (Cost-Benefit analiza) te nalaze iskoristiti za efikasnije upravljanje razvojem.

6. ANEKSI15

Aneks 1: Lista učesnika u procesu evaluacije Strategije Općine Bužim

Lista učesnika uvodne radionice (ORT)

Ime i prezime Pozicija

Agan Bunić Općinski načelnik

Husein Duranović Šef prostornog uređenja

Amel Nanić Savjetnik ON

Jasmin Šarić Viši referent u privredi

Senad Ćatić Viši referent

Elvir Ljubijankić Viši referent za kancelarijsko poslovanje

Mehmed Odobašić Viši referent

Jasmin Salkić Šef službe za budžet i finansije

Lista intervjuisanih prestavnika Općine

Ime i prezime Pozicija Intervju

Nedžad Kudelić Koordinator ORT-a, Šef službe za razvoj i poduzetništvo

Licem u lice

Amel Nanić Savjetnik Općinskog načelnika, član ORT-a Licem u lice

Elvir Ljubijankić Viši referent za kancelarijsko poslovanje, član ORT-a

Licem u lice

Jasmin Šarić Viši referent u privredi Licem u lice

Jasmin Salkić Šef službe za budžet i finansije Licem u lice

Agan Bunić Općinski načelnik Licem u lice

Husein Duranović Šef prostornog uređenja Pismeno

Mehmed Odobašić Viši referent Pismeno

Lista intervjuisanih predstavnika Partnerske grupe

Ime i prezime Pozicija intervju

Krupić Senad Rudnik mangana d.d. Predsjednik Nadzornog odbora Licem u lice

Admir Kazaferović UMB_preduzetnik Pismeno

Lista učesnika završne radionice (prezentcije Izvještaja)

Ime i prezime Pozicija

Agan Bunić Načelnik općine

Mehmed Odobašić Viši referent za građenje

Jasmin Šarić Viši referent u poljoprivredi

Elvir Ljubijankić Viši referent za kancelarijsko poslovanje, član ORT-a

Suad Ćatić v.d. Šef Službe Civilne zaštite

Nedžad Kudelić Koordinator ORT-a, Šef službe za razvoj i poduzetništvo

Amel Nanić Savjetnik općinskog načelnika

15 Pomoćne tabele i formati upitnika koji su korišteni tokom evaluacije su u elektronskoj formi priloženi uz izvještaj.

Aneks 2: Lista pregledanih dokumenata i korištenih alata tokom evaluacije Strategije

Lista pregledanih dokumenata

Strategija integriranog lokalnog razvoja općine Bužim za period 2011.-2020. godina

Plan implementacije 2013.

Plan implementacije 1+2 za period 2014.-2016.

Godišnji izvještaj o implementaciji Strategije razvoja općine Bužim za 2013.

Plan rada Službe za razvoj i poduzetništvo za 2014. godinu

Izvještaji o izvršenju Budžeta Općine Bužim za 2011, 2012 . 2013. 2014. 2015.

Detaljni finansijski planovi za projekte za za 2011, 2013. 2014.

Podloge za praćenje projekata sa podacima za period 2011.-2015. godine

Procjena postojećih funkcija i struktura za upravljanje lokalnim razvojem Općine Bužim

Procjena postojećih funkcija upravljanja lokalnim razvojem Općine Bužim;

Preporuke za uspostavljanje Jednice za upravljanje lokalnim razvojem (JURA) u Općini Bužim)

Pravilnik o planiranju, praćenju, i vrednovanju godišnjeg rada općinske uprave i izvještavanju u

Jedinstvenom općinskom organu uprave Općine Bužim (PPVI procedure) – Nacrt;

Pravilnik o unutrašnjo organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Jedinstvenom općinskom

organu uprave Općine Bužim (Sl.glasnik 9/13; 13/13; 11/14; 14/14; 1/16) i

Socioekonomski pokazatelji po općinama za 2011, 2012. 2013. 2014.

Lista korištenih alata.

SMI tabela

Programsko-projektna tabela

Upitnik za intervjuisanje predstavnika Općine Bužim

Upitnik za intervjuisanje članova Partnerske grupe

Matrica za ocjenu kapaciteta

izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji...

Documents