izvjestaj sa seminara avgust 2009

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina Kanton Sarajevo Canton Sarajevo

Ministarstvo obrazovanja i nauke

PROSVJETNO-PEDAGOKI ZAVOD

Na osnovnu Godinjeg plana i programa rada strunog savjetnika za razrednu nastavu, te mjesenog operativnog plana rada za mjesec avgust 2009. godine, nakon realiziranih seminara p o d n o s i m:

I Z V J E T A J - o realizaciji seminara za nastavnike/ce razredne nastave u mjesecu avgustu 2009.

godine -

Nita nije tako nejednako i nepravedno kao jednak pristup nejednakima.

Estes Dana 25., 26. i 27. avgusta 2009. godine, u JU O Aleksa anti, odran je seminar

za nastavnike/ce razredne nastave na temu: Planiranje i programiranje u nastavi kao preduvjet za uspjeno uenje i poduavanje.

Seminar je realiziran na osnovu ranije sainjenog i odobrenog Programa koji se temelji na sljedeim pretpostavkama.

Prije svega, promjenom odnosa u cjelokupnom odgoju i obrazovanju i stavljanjem djeteta u prvi plan, potujui njihova osnovna prava koja proistiu iz Konvencije o pravima djeteta, nastava i poduavanje moraju biti diferencirani kako bi svi imali iste mogunosti za dokazivanje i razvijanje u skladu sa osobnim mogunostima. S tim u vezi, i osnovno pravilo kod savremenog planiranja i programiranja nastave je to, da proces poduavanja mora biti diferenciran.

DIFERENCIRANO PODUAVANJE JE: orkestracija sadraja, aktivnosti, rezultata

Zasniva se na: razlikama u uenikovim nteresiranjima/prethodnim iskustvima kognitivnoj spremnosti (stupnju razvoja) profilu uenja (stilovima uenja...) materijalnoj i kadrovskoj opremljenosti kole socijalnom i materijalnom stanju uenika i njihovih roditelja okruenju

Realizirano tematsko podruje

Praktina primjena planiranja i prigramiranja nastave u procesu pouavanja i uenja

Ciljevi seminara

Upoznavanje uesnika/ca sa razliitim pristupima u planiranju i programiranju nastave od 1. do 5. razreda osnovne kole,

Objanjenje da je uspjeno planiranje i programiranje nastave osnovni preduvjet za uspjeno uenje i poduavanje

Objanjenje potrebe potovanja individualnosti svakog uenika, kole, okruenja, interesiranja i raznolikih kognitivnih stilova i stilova uenja prilikom planiranja i programiranja nastave

Osposobljvanje uesnika/ca da prepoznaju znaaj planiranja i programiranja nastave

Doprinos razvoju sposobnosti uesnika/ca da razumiju, kreiraju i implementiraju praktine zadatke kojim e podravati planiranje i programiranje nastave u svojoj koli i pronalaziti efikasne naine saradnje sa drugim nastavnicima/cama u aktivu i nasavnicima/cama izvan svoje kole

Upoznavanje uesnika/ca sa postupcima u izradi globalnih godinjih planova rada i operativnih mjesenih planova rada kao i dnevnih pisanih priprema

Praktikovanje mogunosti interdisciplinarnosti, interkulturalnosti i razmjene iskustava u planiranju i programiranju

Sadraj teme

Reforma obrazovnog sistema sa aspekta postupnog prelaska sa

tradicionalnog na kurikulumsko planiranje i programiranju nastave. Filozofski, historijski i etiki aspekt planiranja i programiranja nastave. Praktina rjeenja planiranja i programiranja nastave po razredima i

nastavnim predmetima. Metodiki pristup planiranju i programiranju nastave, kolskoj praksi,

kurikulumu i strategiji na lokalnom i dravnom nivou Timski rad i meusobna saradnja nastavnika, kolskog menadmenta i

vladinih slubi s ciljem razvoja i unapreenja planiranja i programiranja Praktini primjeri planiranja i programiranj po razredima i predmetima

Zadaci seminara

ZADATAK BR. 1.

1. Analiza dosadanje prakse planiranja i programiranja nastave 2. Razvoj kritikog miljenja o tradicionalnom planiranju i programiranju na

primjeru jednog predmeta i jednog razreda

Nakon analize individualno miljenje Razgovor o iskustvima vezanim za globalno i operativno planiranje i

programiranje (u grupi, a zatim u plenumu).

Dati odgovore na sljedea pitanja: 1. Do koje mjere je dosadanje planiranje i programiranje slino meu

nastavnicima/cama i kolama? 2. U emu je ono razliito?

Definirati stavove o promjenama: Kada bih bio/bila u poziciji da neto promijenim u vezi sa planiranjem i programiranjem nastave, promijenio/promijenila bih ... ZADATAK BR. 2.

Na osnovu dosadanjih iskustava u radu, definirati prijedloge za poboljanje planiranja i programiranja nastave.

Definirane prijedloge uporediti sa pozitivnom teorijom i praksom. ZADATAK BR. 3.

Praktian rad planiranje i programiranje (globalno i operativno) u grupama po razredima i po predmetima.

ZADATAK BR. 4.

Prezentacija rezultata uenja: - kritiki osvrt, - prepoznavanje pozitivnih iskustava uenja - definiranje zakljuaka

Metodologija rada

Prezentacija predavanje: Osnovne pretpostavke uspjenog planiranja i programiranja u nastavi. Interaktivni pristup i aktivno uee uesnika/ca Radioniarski rad Rad u malim grupama (metoda fokusirane rasprave), nezavisan rad u grupi, plenarno Brainstorming Simulacija Individualni rad Aktivno sluanje Diskusija

Na seminar su pozvana/e po 2 nastavnika/ce iz svake osnovne kole bez obzira u kojem razredu rade. Uee na seminaru uzelo je ukupno 125 nastavnika/ca osnovnih kola Kantona Sarajevo i to: 25. 8. 2009. 33 nastavnika/ca 26. 8. 2009. 51 nastavnika/ca 27. 8. 2009. 41 nastavnika/ce

UKUPNO 125 nastavnika/ca

Iz osnovnih kola: - H. Kreevljakovi, - M. Mustafa Baeskija, - Grbavica I, - Umihana uvidina - Dobroevii - Haim Spahi - Zahif Baruija - Sedma osnovna kola - Osma osnovna kola i - Porodice ef. Rami prisustvovao/la je po jedan/jedna nastavnik/nastavnica.

Iz osnovnih kola:

- KC osnovna kola, - Mehmed beg Kapetanovi Ljubuak - Edhem Mulabdi - ejh Muhamed Hadijamakovi - Grbavica II - Isa beg Ishakovi - Al-Walidein Gazzaz - Mea Selimovi - etvrta osnovna kola - Zaim Kolar - Podlugovi i - Srednje na seminaru nije bilo prisutnih nastavnika/ca.

Iz ostalih kola nastavnici/ce su se uredno odazvali seminaru. Nastavnik Sabahudin Fejzovi i nastavnica Jasna Halvadija iz O 6. Mart Hadii u 10,30 sati samovoljno su napustili seminar.

Seminar je realiziran prema sljedeem planu:

1. Pozdravna rije 2. Utvrivanje pravila rada 3. Oekivanja 4. Utvrivanje satnice seminara 5. Uvodne aktivnosti:

a) Napisati svoja dosadanja iskustva vezana za planiranje i programiranje nastave b) Kada bi ste bili u prilici da izvrite izmjene u nainu planiranja i programiranja

nastave, ta bi ste to mijenjali? - Razmjena iskustava unutar grupe - Razmjena iskustava u plenumu. 6. Prezentacija Planiranje i programiranje u nastavi 7. Formiranje grupa 8. Rad u grupama 9. Izlaganje 10. Evaluacija i zakljuci

Obrazloenje teme: Planiranje i programiranje nastave, tema je seminara koja je proistekla iz ispitivanja stavova nastavnika/ca o strunom usavravanju koje je uraeno u toku evaluacije seminara za nastavnike/ce razredne nastave odranog u mjesecu januaru tekue godine u O A. anti. Seminar je predstavljao jedno iskustvo koje e pomoi nastavnicima/cama u njihovom svakodnevnom radu iz oblasti planiranja i programiranja nastave. Oekivanja uesnika/ca

seminara u potpunosti su ispunjena, ako imamo u vidu da su oni svjesni injenice da ni jedan seminar ne moe odgovoriti na sva pitanja.

Iz tog razloga, teite rada je stavljeno na pokazivanje puta, kako i na koji nain

rijeiti mnoge nedoumice vezane za planiranje i programiranje u nastavi i kako postupno, sa tradicionalnog prei na kurikulumsko planiranje koje pred savremenu kolu stavljaju nauna dostignua iz oblasti pedagogije, psihologije, metodike rada u nastavi, didaktike, i dokimologije. kola vie nije statina kao nekada. Unutar kole prisutna su odreena kretanja iju dinam ku, izmeu ostaloga, podstie i p aniranje i programiranje nastave i traganje za najefikasnijim nainom za njenu realizaciju. Zbog toga nastavnici/ce imaju sve vie autonomije, ali u isto vrijeme i vie odgovornosti. Njegova/njena uloga u postavljanju jasnih i ostvarivih obrazovnih ciljeva u konkretnim kolskim uvjetima sve vie dobija na znaenju.

i l

Imajui na umu opu definiciju planiranja koja podrazumijeva izvjesnu aktivnost

ovjeka kojom on unaprijed projektira svoj rad prema odreenom cilju, onda bi planiranje u nastavi predstavljalo skup radnji kojima se rasporeuju (distribuiraju) sadraji (cjeline, teme) kroz zadani vremenski period. U ovom sluaju, pod distribucijom se podrazumijeva naziv sadraja, redosljed i vrijeme realizacije potrebno za rad na pojedinim nastavnim sadrajima, dok bi programiranje u nastavi predstavljalo skup radnji kojima se uz sadraje(teme ili cjeline) odreuju meuzadaci u temama i cjelinama (jedinice) te ciljevi i zadaci koje treba dostii realizacijom pojedine nastavne jedinice, a odreuje i koja sredstva i pomagala, odnosno izvori znanja, te metode i oblici rada e b ti koriteni.

i U tradicionalnom planiranju i programiranju nastave, teite je bilo na sadrajima i

zadacima dok je teite savremenog planiranja i programiranja nastave pomjereno na glavne (oekivene) ishode postignua.

Tradicionalno planiranje ne zasniva se na prouavanim ivotnim situacijama. Ono je

jednostrano i centralizirano i odvojeno je od drutvene stvarnosti to nastavnicima/cama omoguava direktivno voenje.

Za razliku od tradicionalnog, savremeno planiranje i programiranje nastave, zasniva se

na prouenim ivotnim situacijama, procesu donoenja programa koji je vidljiv, omoguava naknadno preispitivanje i korigiranje, a uloga uenika u nastavnom procesu postala je aktivna dok je voenje nastavnika postalo nedirektivno.

Promjena prelaska na kurikulum moe se nazvati i prelaskom s kulture

nastavnih planova i programa na kulturu kurikuluma jer se odlikuje: 1. premjetanjem teita obrazovnog procesa sa sadraja na ciljeve i

rezultate obrazovanja, 2. usmjeravanjem na kvalitet rezultata i kvalitet procesa obrazovanja, 3. razvojem sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju, 4. usmjeravanjem na uenika i procese uenja, 5. poticajnim, razvojno usmjerenim obrazovnim okruenjem.

KURIKULARNI KRUG NASTAVA KURIKULARNI KRUG KOLSKI KURIKULUM

KOLSKI KURIKULUM Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadraje, procese, aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni, osobni, drutveni i fiziki razvoj uenika. On obuhvata osim slubenih programa nastave i neformalne programe, te obiljeja koja stvaraju kolski imid, kao to su kvalitetni odnosi, briga o jednakosti suprotnosti, o vrednovanju primjera koji postavljaju kriterij kole i naine na koji je ta kola organizirana i voena. Nastavni i pouavajui stilovi snano utjeu na kurikulum i u praksi ne mogu biti odvojeni od njega.

Izvor: Alistair Ross,2000, DES, 1985.

Dakle, kurikulumsko planiranje i programiranje valja razlikovai od tradicionalnog iz vie razloga:

TRADICIONALNO nije temeljeno na prouenim

ivotnim situacijama jednostrano, centralizirano sadri formule uenja koje se

mogu razliito tumaiti odvojeno od drutvene

stvarnosti podrava tradicionalnu ulogu

nastavnika i direktivno voenje GLAVNA TEITA -

SADRAJ, ZADACI

KURIKULUMSKO Temelji se na analizi ivotnih

situacija i potreba proces donoenja programa tei

demokratizaciji, procesi su vidljivi

omoguava naknadno preispitivanje aktivna i promijenjena uloga

uenika (odgovornost), nedirektivno voenje

GLAVNA TEITA CILJ, OEKIVANI NIVO ZNANJA

DIDAKTIKI ASPEKTI PLANIRANJA U staroj koli, planiranje i programiranje bilo je analitiko. To znai da su se globalni

nastavni programi pojedinih predmeta ralanjivali do nastavnih jedinica kao najui dijelovi nastavnih sadraja i to za cijelu godinu unaprijed. Na taj nain, nastavne jedinice su ostajale izolirane i statine. Ilo se ak do te mjere da su planovi i programi raeni u jednom administrativnom centru za sve kole, na osnovu ega se vrila i kontrola rada nastavnika/ca. Formalistinost, nerealnost i krutost osnovne su odlike analitikog planiranje. Nerealno je oekivati da nastavnik/ca godinu dana unaprijed moe predvidjeti nastavne jedinice. Ovako uraeni planovi i programi malo su koristili nastavnicima/cama, a jo manje djeci zbog koji se izrauju.

Predmetna podruja su nam vana iz razloga to je vrlo vano znati u toku planiranja da li e se predmetna podruja u toku kolske godine obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjenino

U savremenoj koli prevladava sintetika metodologija planiranja koja podcjenjuje analitiku metodu, a precjenjuje sintetiku. Iz tog razloga je u pojedinim zemljama naputen predmetni sistem nastave, a uvedena su nastavna podruja. Nastavno podruje oznaava skup nastavnih sadraja, odnosno nastavne predmete koji imaju isti izvor ili isti objekt prouavanja, npr. PRIRODNE NAUKE.

NASTAVNI PREDMETDidaktiki preraena nauka, odnosno pojedina nastavna grana. PREDMETNO PODRUJEJe relativno zaseban dio nastavnog programa istog predmeta. Npr. Bosanski jezik:

a) Poetno itanje i pisanje b) Usmeno i pisano izraavanje c) Gramatika i pravopis

Medijska kultura

NASTAVNA CJELINAS obzirom da je u naim kolama jo uvijek predmetni sistem nastave o nastavnim cjelinama moemo govoriti u smislu skupne, kompleksne ili globalne nastave. U dananjoj koli o nastavnim cjelinama moemo govoriti imajui u vidu nastavne cjeline odreenog predmeta, odnosno predmetnu pripadnost takvih cjelina

NASTAVNA TEMA:Po sadrajnom odreenju veoma je slina pojmu nastavne, odnosno predmetne cjeline. Razlika izmeu nastavne cjeline i nastavne teme moe biti samo u opsegu sadraja: cjelina je ira od teme (ne treba traiti granici izmeu cjeline i teme)

OSNOVNE KARAKTERISTIKE CJELINA

1. Cjelina je po obuhvaenom sadraju ekstenzivna jer obuhvata iru tematiku

2. U cjelini dominira stanovita centralna tema oko kojeg se koncentrira cjelokupan obuhvaeni sadraj

3. U cjelini je istaknuta stanovita temeljna ideja: metodoloka, filozofska, nauna, ekonomska, itd.

4. Preko sadrajne i

NASTAVNA JEDINICA

a) je opseg nastavnog sadraja predvienog za jedan kolski sat.

b) Nastavnu jedinicu dobivamo ralanjivanjem cjeline, odnosno teme.

c) Ponekad se nastavna jedinica moe poklopiti sa uom temom.

)

I analitiko i sintetiko planiranje i programiranje imaju svoji nedostataka i svojih

prednosti koje su navedene u prezentaciji. Iz tog razloga, u dananjoj koli, najprikladnije je analitiko sintetiko planiranje kroz koje je mogue zadrati sve pozitivne strane tradicionalne kole, a u isto vrijeme postupno uvoditi i savremena dostignua iz ve oblasti.

Iz evaluacije seminara iji su rezultati u prilogu Izvjetaja upuuju na injenicu da su svi ciljevi seminara ostvareni uz pomo zadataka koji su unaprijed postavljeni. Zadovoljstvo nastavnika/ca koje su iskazali u deskriptivnoj evaluaciji dobar je pokazatelj da je nastavnicima/cama potrebna kontinuiran vid edukacije ovakvog tipa.

DIO RADNE ATMOSFERE NA SEMINARU

Srednja ocjena korisnosti teme (4,63) najbolji je pokazatelj da je njen odabir bio

opravdan. Metode i postupci rada na seminaru koje su nastavnici ocijenili srednjm ocjenom 4,56 takoer govore da je radna atmosfera u toku seminara bila konstruktivna uz puno uvaavanje svih uesnika/ca i njihovih stavova, miljenja i prijedloga.

Nastavnici su rad trenera ocijenili srednjom ocjenom 4,79. (U prilogu: detaljni pokazatelji evaluacije)

Rad i zalaganje nastavnika na seminaru, njihova spremnost za uenje i pokazana zainteresiranost za neformalnom edukacijom na visokom je nivou. Svi/e uesnici/ce dali su maksimalan doprinos da seminar bude ovako uspjean.

ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI PROISTEKLI IZ SEMINARA:

1. Pod hitno donijeti propise kojima se definiraju nadlenosti strunih savjetnika i prosvjetnih inspektora. (U praksi se pokazalo da inspektori esto obavljaju poslove iz nadlenosti strunih savjetnika i obratno)

2. Donijeti Pravilnik o ocjenjivanju uenika/ca osnovnih kola 3. Korigirati pedagoku dokumentaciju i evidenciju u skladu sa potrebama

odgoja i obrazovanja sainiti detaljno uputstvo o voenju pedagoke dokumentacije i evidencije

4. ee organizirati viednevne seminare izvan Sarajeva 5. Ovakve seminare organizirati i za direktore/ice i pedagoge/ice kola 6. U toku ljetnog raspusta organizirati kolu u prirodi na principu dobrovoljnog

uea uenika/ca iz cijelog kantona po uzoru na zemlje regiona

PREDLOENE TEME ZA NAREDNE SEMINARE 1. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 2. Izrad individualiziranih programa rada za djecu s posebnim potrebama 3. Rad sa nadarenom djecom 4. Vannastavne aktivnosti u razrednoj nastavi 5. Rad u kombiniranim odjeljenjima 6. Motivacija uenika i roditelja u opisnom ocjenjivanju 7. Evaluacija uenikih znanja i kriteriji u ocjenjivanju 8. Metode i oblici rada u nastavi 9. Izrada zadataka objektivnog tipa 10. kola u prirodi; program i njegova realizacija 11. Opisno ocjenjivanje (za nastavnike/ce koji nisu uestvovali na ovom seminaru)

PRILOZI:

a) Prezentacija b) Godinji plan rada c) Orjentacioni (globalni) raspored nastavnog gradiva - primjer d) Izvedbeni mjeseni) program rada primjer e) Evaluativni listi f) Rezultati evaluacije g) Potvrda o ueu na seminaru h) Kopije lista uesnika/ca

(Evaluativni listii nastavnika nalaze se u arhivi savjetnika)

IZVJETAJ SAINIO: Mr. sci. Vahid Muli,

Struni savjetnik za razrednu nastavu

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI

28.8.2009Planiranje nastave, Vahid Muli

1

PLANIRANJE NASTAVE

Cilj: 1. PODSJEANjE, OBNAVLjANJE I NADOGRADNjA

TEMELjNIH ZNANjA IZ PLANIRANjA NASTAVE2. RAZVIJANjE KOMPETENCIJA NASTAVNIKA/ CA

VEZANIH ZA PLANIRANjE I PROGRAMIRANjE NASTAVE

3. RAZVIJANjE NEKIH DRUGIH VJETINA


2

PLANIRANJE :Izvjesna aktivnost ovjeka kojom unaprijed projektira svoj

rad preme odreenom cilju. OBUHVATA:1. teoretsku osnovu,2. put do ostvarenja cilja (vrijeme, okolnosti, radne

etape, metode rada, radna oprema i radne operacije)3. ko e raditi,4. vrijeme,5. sredstva


3

DEFINICIJA PLANIRANJA


4

Planiranje je skup radnji kojima rasporeujemo (distribuiramo) sadraje (cjeline, teme) kroz zadani vremenski period.

Distribucija podrazumijeva naziv sadraja, red sadraja, vremenik sadraja i vrijeme potrebno za proradu pojedinih sadraja tokom planskog perioda.

Planski period moe biti dui (godinje planiranje) i krai (mjeseno, sedmino i dnevno planiranje).

Koriste se i termini godinje planiranje (globalno planiranje), mjeseno planiranje (operativno ili izvedbeno)

DEFINICIJA PLANIRANJA


5

Programiranje je skup radnji koje uz sadraje (teme ili cjeline) odreuje meuzadatke u temama i cjelinama (jedinice) te ciljeve i zadatke koje treba dostii realiazacijom pojedine nastavne jedinice, a odreuje i koja sredstva i pomagala e se koristiti u radu, koje metode i oblici rada e biti koriteni.

DEFINICIJA PROGRAMIRANJA


6

PRELAZAK SA TRADICIONALNOG NA KURIKULUMSKO PLANIRANJE

KURIKULUM = nastavni plan i program -ukupnost svega "ciljnog" nastavnog dogaanja.

Promjena prelaska na kurikulum moe se nazvati i prelaskom s kulture nastavnih planova i programa na kulturu kurikuluma jer se odlikuje:

1. premjetanjem teita obrazovnog procesa sa sadraja na ciljeve i rezultate obrazovanja

2. usmjeravanjem na kvalitet rezultata i kvalitet procesa obrazovanja3. razvojem sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju4. usmjeravanjem na uenika i procese uenja5. poticajnim, razvojno usmjerenim obrazovnim okruenjem


7

KOLSKI KURIKULUM

Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadraje, procese, aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni, osobni, drutveni i fiziki razvoj uenika. On obuhvata osim slubenih programa nastave i neformalne programe, te obiljeja koja stvaraju kolski imid, kao to su kvalitetni odnosi, briga o jednakosti suprotnosti, o vrednovanju primjera koji postavljaju kriterij kole i naine na koji je ta kola organizirana i voena. Nastavni i pouavajui stilovi snano utjeu na kurikulum i u praksi ne mogu biti odvojeni od njega.

Izvor: Alistair Ross,2000, DES, 1985.


8

RAZLIKE IZMEU TRADICIONALNOG I KURIKULUMSKOG PLANIRANJA

TRADICIONALNO nije temeljeno na prouenim

ivotnim situacijama jednostrano, centralizirano sadri formule uenja koje se

mogu razliito tumaiti odvojeno od drutvene

stvarnosti podrava tradicionalnu ulogu

nastavnika i direktivno voenje

GLAVNA TEITA -SADRAJ, ZADACI

KURIKULUMSKO Temelji se na analizi ivotnih

situacija i potreba proces donoenja programa

tei demokratizaciji, procesi su vidljivi

omoguava naknadno preispitivanje aktivna i promijenjena uloga

uenika (odgovornost), nedirektivno voenje

GLAVNA TEITA CILJ, OEKIVANI NIVO ZNANJA


9

LINIJE VODILJE KOLSKOG KURIKULUMA

OS

IGU

RA

VAN

JEK

VAL

ITE

TE

NA

STA

VE

RO

DIT

EL

JI I

K

OL

A V

ISO

K

ST

UPA

NJ

PR

IBL

IA

VAN

JA

BR

IGA

ZA

STA

LN

O U

EN

JE I

NA

PR

ED

OVA

NJE

UN

UTA

RN

JA I

VAN

JSK

A

PO

VE

ZA

NO

ST

RA

CIO

NA

LN

OK

OR

IT

EN

JE R

AD

NO

G

VR

EM

EN

A

BR

IGA

ZA

IDE

AL

NE

UV

JET

E U

EN

JA

PO

TIC

AN

JE O

TV

OR

EN

E

KO

MU

NIK

AC

IJE

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE OD STRANE NASTAVNIKA

Ima 3 nivoa:1. Pripremanje za novu kolsku godinu

globalno godinje planiranje2. Pripremanje u toku kolske godine

mjeseno lekcijsko (stara kola)za pojedine nastavne teme tematsko planiranje i pripremanje (reformirana kola)

3. Pripremenje za realizaciju nastavne jedinice pisano pripremnje za nastavni sat


10

Odvija se prije poetke kolske godine i podrazumijeva:a) Prouavanje nastavnog plana i programa po kojem se

radi u toku kolske godine,b) Prikupljanje i prouavanje strune literature,

raspoloivih udbenika, prirunika, zbirki tekstova ili zadataka,

c) Konsultiranje literature drugih nauka iji se sadraji izuavaju u okviru nastavnih predmeta,

d) Upoznavanje izvora znanja koji su obuhvaeni nastavnim predmetom,

e) Planiranje i upotreba novih nastavnih sredstava u toku realizacije nastave


11

Pr premanje za novu kolsku godinu i

Kod godinjeg planiranja u obzir treba uzeti:- Uvjete rada u koli,- Strukturu uenika u odjeljenju,- Razvijenost sredine

- Neposredni rad na godinjem planiranju ima sljedei raspored:

1. iz nastavnog programa se izvodi osnovna tematika i saine se osnovne formulacije nastavnih tema,

2. rasporeivanje tih tema u logiki niz po mjesecima,3. kratko naznaenje sadraja izdvojenih tema i

odreivanje broja asova po tipovima (obrada, utvrivanje, vjebanje, ponavljanje)

4. odreivanje izvora znanja (nastavnih sredstava, medija i objekta nastave)


12

to je planiranje potpunije i realnije vea je mogunost ostvarenja cilja.

Planiranje nuno pretpostavlja povezivanje teorije i prakse.

Rezultati dobrog plana su dobri rezultati u praksi. Planiranje je radnja, plan je rezultat planiranja. Veza izmeu planiranja i programiranja... PROGRAMIRANJE autonomija nastavnika da

sami definiraju odreene programske sadraje.


13

Planiranje u nastavi je specifino s obzirom na posebnost nastavnog rada.

Sadanje planiranje ima svojih nedostataka primjenjuje se dugi niz godina i ve

je zastarjelo.


14

DIDAKTIKI ASPEKTI PLANIRANJA

HISTORIJSKI PREGLED

STARA KOLA:

- Analitiko planiranje

- globalni nastavni programi pojedinih predmeta ralanjuju se do nastavnih jedinica kao najuih dijelova nastavnih sadraja i to ak za cijelu nastavnu godinu unaprijed

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid M

uli

15

POZITIVNE STRANE ANALITIKOG PLANIRANJA:

Ukazivanje na znaenje svih uih dijelova nastavnog programa

NEGATIVNE STRANE ANALITIKOG PLANIRANJA: Proizilaze iz opih nedostataka precjenjivanja

analitinosti i potcjenjivanja sintetinosti


16

Analitikim planiranjem se nastavni sadraji ralanjuju do te mjere da su ralanjeni dijelovi (nastavne jedinice) ostale izolirane, statine, a time i nastavni programi razbijeni (na nastavne predmete i nastavne jedinice)

Ilo se do te mjere da su prosvjetne vlasti odreivale koje nastavne jedinice e se kada obraivati (nastavici su planove dobivali od kolskih vlasti)

Prema ovome se i kontrolirao rad nastavnika.


17

Analitiko planiranje ima sljedee nedostatke:1. Krutost2. Nerealnost3. Formalistinost

Nerealno je oekivati da nastavnik nekoliko mjeseci unaprijed moe planirati nastavne jediniceOvakav sistem se pretvarao u birokratsko administrativno planiranje gdje se gubilo previe dragocjene energije, a planovi bili nepregledni.Ovako izraeni programi vrlo esto su malo koristili nastavnicima


18

NOVA KOLA Prevladava sintetika metodologija (tematsko planiranje) U nekim zemljama iz ovoga se razloga naputa predmetni

sistem nastave i ide na nastavna podruja. Ovakvi radikalni potezi precjenjuju sintetiku

metodologiju, a potcjenjuju analitiku

NASTAVNO PODRUJE

skup nastavnih sadraja, odnosno nastavnih predmeta koji imaju isti izvor ili objekt prouavanja, npr. PODRUJE PRIRODNIH NAUKA


19

NASTAVNI PREDMETDidaktiki preraena nauka, odnosno pojedina nastavna grana.

PREDMETNO PODRUJEJe relativno zaseban dio nastavnog programa istog predmeta.Npr. Bosanski jezik:a) Poetno itanje i pisanjeb) Usmeno i pisano izraavanjec) Gramatika i pravopisd) Medijska kultura

Predmetna podruja su nam vana iz razloga to je vrlo vano znati u toku planiranja da li e se predmetna podruja u toku kolske godine obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjenino


20

NASTAVNA CJELINA

S obzirom da je u naim kolama jo uvijek predmetni sistem nastave o nastavnim cjelinama moemo govoriti u smislu skupne, kompleksne ili globalne nastave.

U dananjoj koli o nastavnim cjelinama moemo govoriti imajui u vidu nastavne cjeline odreenog predmeta, odnosno predmetnu pripadnost takvih cjelina


21

OSNOVNE KARAKTERISTIKE CJELINA1. Cjelina je po obuhvaenom sadraju ekstenzivna jer

obuhvata iru tematiku

2. U cjelini dominira stanovita centralna tema oko kojeg se koncentrira cjelokupan obuhvaeni sadraj

3. U cjelini je istaknuta stanovita temeljna ideja: metodoloka, filozofska, nauna, ekonomska, itd.

4. Preko sadrajne i idejne koncentracije uspostavljaju se funkcionalne veze i odnosi izmeu dijelova i cjeline.


22

NASTAVNA TEMA:Po sadrajnom odreenju veoma je slina pojmu nastavne, odnosno predmetne cjeline.

Razlika izmeu nastavne cjeline i nastavne teme moe biti samo u opsegu sadraja: cjelina je ira od teme

(ne treba traiti granici izmeu cjeline i teme)


23

NASTAVNA JEDINICA

je opseg nastavnog sadraja predvienog za jedan kolski sat.

Nastavnu jedinicu dobivamo ralanjivanjem cjeline, odnosno teme.

Ponekad se nastavna jedinica moe poklopiti sa uom temom.


24

ETAPE NASTAVNOG RADA

Planiranje Programiranje Pripremanje Realizacija Evaluacija Korigiranje u skladu sa evaluacijom Da bi nastavni rad bio uspjean mora biti dobro

planiran Osposobljavanjem uenika za samostalno

planiranje ne uimo za kolu ve za ivot. Ukljuivati uenike u planiranje gdje god je to

mogue


25

Iz prethodno navedenih razloga najprikladnije je analitiko sintetiko planiranje


26

TEMATIZACIJA NASTAVNIH SADRAJA I TEMATSKO PLANIRANJE

PREDMETNA CJELINA

TEMANASTAVNA JEDINICA

NASTAVNA JEDINICA

TEMA

NASTAVNA JEDINICA

NASTAVNA JEDINICA

NASTAVNA JEDINICA

TEMA

NASTAVNA JEDINICA

NASTAVNA JEDINICA

NASTAVNA JEDINICA


27

ANALIZIRANJE - diferencijacija

SINTENTIZIRANJE -integracija

Tematizacijom nastavnih programa pojedinih predmeta nastoji se da predmetne cjeline odnosno teme po svom opsegu i unutarnjoj strukturi sadraja to adekvatanije odraze i izraze jedinstvenost (cjelovitost, sintetinost)


28


29

Timsko planiranje:9 oblik planiranja u kojem zajedniki sudjeluju

nastavnici/ ce, struni saradnici, uenici (i roditelji)

9 omoguava ostvarivanje korelacija i integracija, a uenicima lake i razumljivije sticanje znanja

9 omoguava unutranji i meupredmetni suodnos u nastavnom procesu (rastereenje uenika)

9 povezani se sadraji bre i trajnije pamte


30

9 omoguava kreiranje nastavnog procesa specifinog za svaku kolu

9 razmjenom iskustava bolje se upoznaju nastavni sadraji drugih predmeta, ali i proiruju spoznaje o aktivnostima i interesima uenika

9 omoguava se analiza ostvarenja prethodnog mjesenog plana i programa to je preduvjet samoevaluacije


31

ZDRAVSTVENE USTANOVE

MATEMATIKA

1. Tablica mnoenja i dijeljenja (

2. Tekstualni zadaci u vezi sa temom

LIKOVNA KULTURA

1. Crtanje zdravstvenih ustanova2. Crtanje saobraajnog znaka za bolnicu i

znaka za hitnu pomo3. Ilustracija Kod ljekara (strip)4. Pravljenje slikovnice

MUZIKA KULTURA

1. Stvaranje melodije na tekst Razbolje se lisica

2. Igra asocijacije , igra pogaanja, igra pantomime

MOJA OKOLINA

1. Vrste zdravstvenih ustanova 2. Zdravstveni radnici i pribor koji koriste u radu3. Kod ljekara4. U apoteci5. Kod zubara6. Ponaanje na javnom mjestu7. Skice zdravstvenih ustanova u naselju8. Pravljenje panoa Zdravstvene ustanove

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

1. Pisanje pisanog sastava Kod ljekara ili Kod zubara

2. itanje i analiza teksta Kako da ne postanem klipan

3. Uoavanje imenica i glagola u tekstu i pronalaenje imenica i glagola vezanih za ovu temu

4. Potvrdne i odrine reenice5. Kultura usmenog i pisanog izraavanja:

prianje na osnovu tematskih rije i i na osnovu slike

6. RKT: Hrabri djeak, San zubara Pincetija7. Pisanje prie na osnovu tematskih rijei

BOSANSKI JEZIK MATEMATIKA

MOJA OKOLINA LIKOVNA KULTURA

MUZIKA KULTURA

TJELESN I ZDRAVSTVENI ODGOJ

1. Pisanje pisanog sastava Kod ljekara ili Kod zubara

2. itanje i analiza teksta Kako da ne postanem klipan

3. Uoavanje imenica i glagola u tekstu i pronalaenje imenica i glagola vezanih za ovu temu

4. Potvrdne i odrine reenice5. Kultura usmenog i pisanog

izraavanja: prianje na osnovu tematskih rijei i na osnovu slike

6. RKT: Hrabri djeak, San zubara Pincetija

7. Pisanje prie na osnovu tematskih rijei

1. Tablica mnoenja i dijeljenja

2. Tekstualni zadaci u vezi sa temom

1. Vrste zdravstvenih ustanova

2. Zdravstveni radnici i pribor koji koriste u radu

3. Kod ljekara4. U apoteci5. Kod zubara6. Ponaanje na

javnom mjestu7. Skice zdravstvenih

ustanova u naselju8. Pravljenje panoa

Zdravstvene ustanove

1. Crtanje zdravstvenih ustanova

2. Crtanje saobraanjnog znaka za bolnicu i saobraajnog znaka za hitnu pomo

3. Ilustracija: Kod ljekara (srip)

4. Pravljenje slikovnice

1. Stvaranje melodije na tekst Razbolje se lisica

2. Igra asocijacije , igra pogaanja, igra pantomime

1. Izlet u prirodu2. Stafetne igre3. Elementi

sportskih igara (odbojke, koarke, fudbala...)

4. Kros u prirodi5. ...

Broj sati: OVISI O IRINI TEME


32

SADRAJ TEME28.8.2009Planiranje nastave, Vahid Muli

33

ZDRAVSTVENE USTANOVE

VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

U APOTECI PONAANJE NA JAVNOM MJESTU (EKAONICI)

POSJETA BOLNICI I APOTECI

KOD LJEKARAZDRAVSTVENI

RADNICI

Tematsko planiranje i pripremanje moe se izvoditi u sveskama ili na posebnim obrascima, odnosno na svakom pogodnom papiru za pisanje pripreme. U tematskoj pripremi potrebno je istai vrijeme obrade, redni broj nastavne jedinice, broj asova za obradu, utvrivanje ili vjebanje, zatim, vrednovanje znanja uenika, praktine radove, izvore znanja i obavezno, zapaanja o realizaciji nastavne teme, odnosno pojedinih nastavnih jedinica. Dobro je jo planirati mjesto izvoenja nastave, aktivnosti nastavnika/ ca i uenika/ ca, te zadatke za individualizirani rad uenika i eventualno, zadake za provjeru znanja uenika/ ca. Posebnu panju treba posvetiti odnosu broja asova obrade u donosu na broj asova utvrivanja, ponavljanja ili vjebanja.

U tematskom pripremanju, kao to je navedeno, potrebno je predvidjeti izvore znanja. Posebnu panju

treba obratiti na planiranje i izvoenje praktinih radova (pripremanje materijala i pribora, izvoenje ogleda), odreenih posmatranaj u prirodi, upotreba drugih audiovizuelenih sredstava kao to je TV, pripremi i izboru tekstova i ostalih izvora znanja.

Obavezan sastavni dio tematskog pripremanja su zapaanja o realizaciji planiranih nastavnih sadraja. U

tim zapaanjima je potrebno svakodnevno biljeiti ostvarivanje nastave, tekoe na koje se nailo u toku realizacije, prednosti ili nedostatke nekih metoda rada, prijedloge za poboljanje uspjeha uenika/ ca. Ovakav nain koristi nastavniku/ ci za poboljanje njegovog osobnog rada. Bez ovoga biljeenja i korigiranja rada na osnovu zapaenih nedostataka, rad nastavnika/ ca nee sluiti osobnom usavravanju i podizanju nastavnog procesa na vii nivo.

Tematsko planiranje je najpogodnije raditi u tzv. tematskim mapama. Tematske mape su omoti u kojima

se nalaze cjeloviti pregledi nastavih cjelina sa svim naprijed navedenim elementima. Zatim, u nju se odlau i pripreme za neposredan rad sa uenicima/ cama, sav tampani materijal o sadraju teme, i zabiljeke o realizaciji nastavnih sadraja. Samo tako napravljena tematska mapa osigurava djelotvorniju obradu nastavnih sadraja u budunosti.


35

Predmetna tematizacija nastavnih sadraja jedna je od bitnih karakteristika novih nastavnih programa

Tematizacijom nastavnih sadraja moe se ostvariti idejna koncentracija koja odgovara karakteru sredinje tematike

Tematsko planiranje podrazumijeva izradu globalnog plana u obliku niza tema za cijelu kolsku godinu (globalni, orjentacijski, tematski plan)


36

Preporuka nastavnicima/ cama

Studijski komponirajte sadraje tema nemojte mehaniki prepisivati formulacije iz nastavnog programa. Nastavni program vam svakako treba posluiti kao orjentacija.

Ukupan broj tema odreuju sami nastavnici. Voditi rauna da teme ne budu previe uske kako

se ne bi izgubio kvalitet sintetinosti i cjelovitosti teme, ali ni preirok.


37

Izbor, redoslijed i sadraj tema treba da bude rezultat studijskog prouavanja nastavnog programa imajui na umu idejna, metodoloka i savremena didaktika naela.


38

GODINJIPLANRADAPREDMET__________________________________RAZRED_____

28.8.2009 Planiranje nastave, Vahid Muli 40

Mjesec

Nastavnipredmet

IXSeptembar

Rujan

XOktobarListpad

XINovembarStudeni

XIIDecembarProsinac

IJanuarSijeanj

IIFebruarVeljaa

IIIMart

Oujak

IVApril

Travanj

VMaj

Svibanj

VIJuni

Lipanj

UKUPNO U TOKU

GODINE

_____________jezik i knjievnost

_____________jezik_____________jezikMatematikaMoja okolinaPrirodaDrutvoKultura ivljenjaTehniki odgojInformatikaTjelesni i zdravstveni odgojLikovna kulturaMuzika/Glazbena kultura_____________Vjeronauk/a

UKUPNO

ORJENTACIONI (GLOBALNI)RASPORED NASTAVNOG GRADIVA RAZRED: 1.PREDMET: MATEMATIKAKOLSKA GODINA: 2009/10.

Mjesec Red.br. NASTAVNA TEMABROJ NASTAVNIH SATI

Obrada Ponavlj. i utvrivanjesistematiz

cijaprovjerav

anje svega

IX

1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA 6 2 2 - 10

1. 1. Uporeivanje po bopji, duini, irini, visini, debljini 1 111. 2. Odnosi meu predmetima 3

1. 3. Mjerenje veliina jednice i mjere3 1

X2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE 5 1 - - 6

2. 1. upoznavanje i uoavanje osobina ovih predmeta 5 1 - -3. 1. Plohe 2

3. PLOHE, LIKOVI I LINIJE 6 3 1 - 10

XI3. 1. Plohe 1 1

13. 2. Likovi 2 13. 3. Linije 2 1

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE 444. 1. Oznaavanje skupova 2 1 -

14. 2. osobine skupova 2 14. 3. brojevi od 1 do 3 2 1

14. 4. Uporeivanje brojeva 1 14. 5. Brojevi 4 i 5 2 14. 6. Prethodnik i sljedbenik broje 2 1 14. 7. Redni brojevi od 1 do 5 2 1 14. 8. Sabiranje i oduzimanje 3 2 1 14. 9. Broj 0 1 14. 10. Brojevi od 6 do 9 3 1 14. 11. Broj 10 1 14. 12. Redni brojevi od1 do 10 1 1 1 1

70


IZVEDBENI(OPERATIVNI)MJESENIPROGRAMRADA

PREDMET:MOJAOKOLINA,MJESEC:septembar,RAZRED:I (prvi)


Red.br. sedm. u

toku godine

TEMA(oblast)

Red.br. asa u toku god.

Nastavna jednicaTip

nast. sata

Operativni ciljevi(ishodi uenja)

Izvori znanja, objekti

Kljunerijei

(pojmovi)

1.

KOLA

1. Od danas sam uenik/ca O Uenici/ce znaju da je osnovna kola obaveznaNeposredna stvarnost (kola)

OD

02.

9.

DO

07.

9.

2. Prostorije u koli O Uenici raspoznaju i imenuju prostorije u koli Neposredna stvarnost (kola)

3. Uposlenici u koli O Uenici znaju da u koli rade razliiti uposlenici i prepoznaju ih

Neposredna stvarnost (uposlenici/ce kole)

2.

OD

___

_D

O _

___

3.

OD

___

_D

O _

___

4.

OD

___

_D

O _

___

5.

OD

___

_D

O _

___

POJANJENJE SKRAENICA: O obrarada, U utvrivanje, V vjebanje, P - ponavljanje

PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVNI SAT

Prema distribuciji poslova i radnih zadataka u okviru 40-satne radne sedmice, imajui na umu kvalitet izvoenja nastave, pripremanje je obavezno.

Kvalitet pripremanja ne ocjenjuje se samo u odnosu na to da li je ostvarena didaktiko-metodika zasnovanost nastavnog sata i odgojno-obrazovne djelatnosti usklaena sa nekim sutinskim promjenama koje se ele ostvariti u odgojno-obrazovnom procesu.


43

Jedna od tih je i promjena poloaja uenika u odgojno-obrazovnom radu, to bitno utie i na promjenu funkcije nastavnika u nastavnom procesu u kojoj on postepeno gubi klasinu ulogu predavaa

postaje organizator i saradnik sa uenicima

, a sve vie

na zejednikom poslu.

Ima nastavnika koji smatraju da sistemsko pripremanje nije potrebno, ali veina je onih koji se redovno pripremaju za rad.

Meutim, nailazi se na sluajeve da se pisanje kraih priprema (koncepata), kao i ireg, detaljnijeg i produbljenijeg pripremanja za nastavni sat, smatra suvinim, da se to naziva administriranjem i slino.


44

Ovakvi stavovi su rezultat nedovoljnog praenje promjena u sferi pedagoke teorije i prakse.

Takvi nastavnici nisu spremni za pozitivne promjene u osobnoj odgojno-obrazovnoj aktivnosti niti osjeaju potrebu za uvoenjem inovacija.

esto se kod pripremanja nastavnika pretjeruje. Od njih se zahtijeva da piu pripreme po uzoru na one kada su bili studenti, ili na one za ogledne nastavne sate.

Ovu obavezu je potrebno racionalizirati.


45

Pisana priprema treba da bude selekcija misli, stavova, didaktikih rjeenja, jednog prethodnog studioznog rada, a sve to treba u pripremi iskazati, ilustrirati u kraem obliku u vidu teza.

Ono to nastavnik pie je koncept, podsjetnik i sistematizirana orjentacija za rad sa uenicima


46

Pisana priprema da bi bila funkcionalna mora sadravati osnovne didaktike odrednice:

Naziv predmeta, razred, redni broj nastavnog sata Metode rada Oblike rada Nastavna sredstva (izvore znanja) Cilj Zadatke (odgojni obrazovni i funkcionalni)


47

VJEBA


48

Izradite operativni mjeseni plan i program za jedan razred po izboru (radite u grupama):Godinji ili globalniPisanu pripremu


49

Onaj koji ne zna, i ne zna da ne znataj je glup; izbjegavaj ga.

Onaj koji ne zna, a zna da ne znataj je uenik; poui ga.

Onaj koji zna, a ne zna da znataj je uspavan; probudi ga.

Onaj koji zna, i zna da zna i koliko ne zna,taj je mudar; slijedi ga.

Kineska poslovica

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina Kanton Sarajevo Canton Sarajevo

Ministarstvo obrazovanja i nauke

PROSVJETNO-PEDAGOKI ZAVOD

Datum: ________________ kolska 2009/10. godina

Na osnovu evidencije o prisustva strunom usavravanju nastavnika/ca razredne nastave, Prosvjetno-pedagoki zavod Sarajevo izdaje:

P O T V R D U - o ueu na seminaru

Nastavnik/ca ________________________________________________________,

zaposlen u JUO _____________________________________________________.

Dana ____________ 2009. godine, je uestvovao/vala na seminaru za nastavnike/ce

razredne nastave na temu:

Planiranje i programiranje nastave kao preduvjet za

uspjeno uenje i poduavanje

Direktorica:

__________________

Dina Borovina, prof.

71000 Sarajevo, Marala Tita 54/2, Tel: ++387 33 22 09 67, Fax: ++ 387 33 21 48 90 E-mail: [email protected] Web: www.ppzsa.iweb.ba

Na kraju svakog radnog dana izvrena je evaluacija seminara pomou sljedeeg evaluatvivnog listia:

EVALUACIJA SEMINARA Potovani/e nastavnici/ce, Radi to uspjenjeg odabira tema, metoda i oblika rada za struno usvravanje u narednom periodu, molim Vas da zaokruivanjem brojeva na skali od 1 do 5, procijenite:

1. Koliko je seminar bio koristan? 1 2 3 4 5

Kratko obrazloi: ______________________________________________________________________________________________________________________________________ 2. Kako procjenjujete metode i oblike rada?

1 2 3 4 5 Kratko obrazloi: ______________________________________________________________________________________________________________________________________ 3. Kako ocjenjujete trenera?

1 2 3 4 5 Kratko obrazloi: ______________________________________________________________________________________________________________________________________

Hvala! Ukoliko je potrebno, koristite prostor na poleini radi dodatnih komentara ili prijedloga.

PRIKAZ REZULTATA EVALUACIJE: 25. 8. 2009.

Ocjene Pitanje 1 2 3 4 5 Ukupno Prosjena

ocjena 1. 1 1 1 8 19 30 4,432. 0 0 3 8 19 30 4,533. 0 0 2 3 25 30 4,78

26. 8. 2009.


ocjena

1. 0 2 1 15 22 40 4,72. 0 0 5 17 18 40 4,33. 0 0 0 7 33 40 4,8

27. 8. 2009.


ocjena 1. 0 0 1 7 30 38 4,772. 0 0 0 6 32 38 4,843. 0 0 0 1 37 38 4,97

Zbirna analiza:


ocjena 1. 1 3 3 30 71 108 4,632. 0 0 8 31 69 108 4,563. 0 0 2 11 95 108 4,79

4,66

izvjestaj sa seminara avgust 2009

Documents