5/19/2018 Izvjea Vode_2012

1/16

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAKO-NERETVANSKE UPANIJE

SLUBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJUODJEL ZA VODE

IZVJEE O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI VODE ZAPIE U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI ZA

2012. GODINU

Dubrovnik, lipanj 2013. godine

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

2/16

1

SADRAJ

1. Uvod ............................................................................................. 2

2. Podruje ispitivanja ............................................................................................... 3

2.1. Javna vodoopskrba u Dubrovako-neretvanskoj upaniji............................... 3

2.2. Ostali javni vodoopskrbni objekti (izvan Programa) ........................................ 5

3. Metode ispitivanja ................................................................................................. 6

4. Rezultati ispitivanja ............................................................................................... 7

4.1. Javna vodoopskrba ........................................................................................ 7

4.2. Ostali javni vodoopskrbni objekti .................................................................. 10

5. Procjena rizika za zdravlje .................................................................................. 12

6. Zakljuak ............................................................................................................. 14

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

3/16

2

1. Uvod

Nain vodoopskrbe na pojedinom podruju direktno utjee na zdravlje ljudi,poveavajui ilismanjujui zdravstvene rizike. Javni vodoopskrbni sustavi kojima seadekvatno upravlja, smatraju se najsigurnijim nainom opskrbe ljudi vodom za pie.Prema definiciji javne vodoopskrbe, svaki vodoopskrbni objekt smatra se javnim,ukoliko vodom za pie opskrbljuje vie od 50 ljudi ili isporuuje vie od 10 m3vode/dan.

U Zakonu o zatiti puanstva od zaraznih bolesti(NN 79/07, NN 113/08 i NN 43/09)pod opim mjerama za sprjeavanje i suzbijanje zaraznih bolesti navodi se iosiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piei sanitarna zatita zona izvorita iobjekata, odnosno ureaja koji slue za javnu opskrbu vodom za pie.

U Dubrovako-neretvanskoj upaniji (udaljnjem tekstu DN) vie od 94% puanstva

ima mogunost koritenja vodeiz organiziranih vodoopskrbnih sustava, to je iznadprosjeka Republike Hrvatske (80%). Meutim, organizirana vodoopskrba vezana jeza gradove i vea naselja, dok je veliki dio upanijejo uvijek slabo pokriven javnomvodoopskrbnom mreom.

Uz 19 vodoopskrbnih sustava (ukljuuje Mljet s 3 podsustava) kojima upravljajupravne osobe, u DN postoje i 4 manja seoska vodovoda kojima nitko ne upravlja.Ovakvi javni vodovodi predstavljaju najvei javnozdravstveni rizik i mogu biti izvorhidrinih epidemija.

Kriteriji za ocjenu zdravstvene ispravnosti vode za pie propisani su Pravilnikom o

zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08) koji je usklaen s Direktivom EU okakvoi vode namijenjenoj za ljudsku potronju (98/83/EZ). Pravilnik takoerodreuje pravila za provoenje monitoringa javne vodoopskrbe. Svrha monitoringa jespoznaja o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie na mjestu potronje, ukazivanje naprobleme u vodoopskrbi te procjena rizika za zdravlje puanstva. Nositelj monitoringaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Broj uzoraka po upanijama dobiven je natemelju broja vodoopskrbnih sustava, broja potroaa unutar opskrbne zone i koliineisporuene vode. Izvritelji monitoringa su upanijski zavodi za javno zdravstvo, aprovoenje financiraju upanije.

Prema Programu javnih potreba u zdravstvu DN (Zdravstvene mjere praenja

ispravnosti vode za pie) u 2012. godini, Odjel za vode Slube za zdravstvenuekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije proveo jeispitivanje 553 uzorka vode za pie.

U svrhu pravovremenog informiranja javnosti o zdravstvenoj ispravnosti vode za pieZavod izvjeuje javnost o odstupanju pokazatelja zdravstvene ispravnosti, putemDravne uprave za zatitu i spaavanje, upanijskog centra 112 i na web straniciZavoda:http://www.zzjzdnz.hr.

http://www.zzjzdnz.hr/http://www.zzjzdnz.hr/http://www.zzjzdnz.hr/http://www.zzjzdnz.hr/

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

4/16

3

2. Podruje ispitivanja

2.1. Javna vodoopskrba u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (Ministarstvo) je na temelju prijedlogaHrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kao nositelja monitoringa donijelo Planmonitoringa vode za pie iz razvodne mree za 2012. godinu kojim su obuhvaenisvijavni vodoopskrbni sustavi u upaniji kao i lokalni vodovodi koji opskrbljuju vie od 50stanovnika (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Klasa:540-01/11-01/762, Urbroj:534-08-1-3/3-11-2 od 10. studenog 2011.). Tako je za Dubrovako-neretvanskuupaniju doneen plan za ispitivanje 1776 uzoraka.

Zbog izrazito specifine vodoopskrbe u naoj upaniji bi iz javnih objekata trebaloispitati 1776 ili barem zakonski minimum - 888 uzorka iz javne vodoopskrbe, a mismo ispitali svega 553 to je samo 31,13% optimalnog broja ili 62,26 % zakonskogminimuma. Zdravstvena ispravnost vode za pie iz javnih vodoopskrbnih sustava

(nakon dezinfekcije) ispitivana je u uzorcima vodovodne mree, to je prikazano uTablici 3.

Kako Dubrovako-neretvanska upanija nije bila u mogunosti isfinancirati cijeliprogram, Zavod je obavio ispitivanja temeljem dostavljenih sredstava na 533 uzorka.

U DN ima 14 komunalnih drutava (vodovoda), 19 vodoopskrbnih sustava, 26crpilita vode za pie i 2 alternativna crpilita. Hidrogeoloke osobitosti Dubrovako-neretvanske upanije tj. prisustvo kra i blizina mora utjeu na vodu za pie. Sirovavoda iz kra (prije bilo kakve obrade i dezinfekcije) je pukotinska, po fizikalnim,kemijskim i mikrobiolokim svojstvima slina povrinskim vodama. Umjerene je

tvrdoe, zamuuje se, naroito poslije velikih kia, mikrobioloki je esto zagaena,jer se zbog brzog prolaska kroz podzemne tokove slabo samoproiava, a zbograzvijene podzemne mree pukotina i prolaza, omogueno je dreniranje vrlo velikogslivnog podruja i utjecaja velikog broja tokastih izvora oneienja. Nuno ju je prijedistribucije dezinficirati to sva komunalna drutva u upaniji i ine. Pojava mutnoete eljeza i aluminija u vodi za pie za vrijeme velikih oborina prirodna jekarakteristika krkih voda.

Voda iz izvora rijeke Norin u Prudu, kojom se napaja vodoopskrbni sustavNeretva-Peljeac-Korula-Lastovo, geokemijski spada u kalcijsko bikarbonatnosulfatni tip vode velike tvrdoe. Sulfati potjeu od stijena (magnezijev i natrijev sulfat)s kojima voda dolazi u dodir te ih pritom otapa. Obzirom da se ta voda ne prerauje,nepovoljna je za vodovodne instalacije zbog velike tvrdoe i korozivnosti. Sulfati uveim koncentracijama mogu utjecati na okus vode i imati laksativan uinak. Zaljetnih mjeseci, za vrijeme sue u tom vodoopskrbnom sustavu sulfati ponekadprelaze propisane vrijednosti, ali nisu primijeene znaajne promjene okusa nilaksativan uinak. Ovim sustavom gospodari 6 komunalnih drutava (NPKL vodovodKorula d.o.o., Metkovi d.o.o., Vodovod Opuzen d.o.o., Opina Janjina, KomunalnoTrpanj d.o.o., KTD Bilan d.o.o.). Kod tako velikih i kompleksnih sustava nerijetkodolazi dopogreaka u dezinfekciji posebno to neki od njih imaju i svoje alternativneizvore koje koriste za vrijeme zimskih mjeseci, a mjere samokontrole ne provode upotrebnom obimu to zbog needuciranog osoblja, ali ee zbog nemara.Takoer netreba zanemariti probleme dezinfekcije koji se zbog male potronjejavljaju u mnogimvodovodima.

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

5/16

4

Za vrijeme velikih sua neki izvori vode za pie (npr. uljana i bunari u Blatskompolju) dolaze u kontakt s morem to dovodi do poveanja klorida, e lektrovodljivosti ipojave slankastog okusa. Do veeg zaslanjivanja boate vode dolazi i na otocimaMljetu i Lastovu to oteava i poskupljuje desalinizaciju. Greke u tehnolokomprocesu reverzne osmoze est su uzrok smanjenja pH vrijednosti i kiselosti vode.Ovakva voda ne predstavlja opasnost za zdravlje, ali zbog svojih korozivnih svojstava

negativno utjee na vodovodne i kune instalacije.

Tablica 1.Organizacija javne vodoopskrbe u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Komunalna drutva- vodovodi

VODOOPSKRBNISUSTAV

Crpilita vode za pie:Alternativno /

dodatno crpilite:

Vodovod

Dubrovnik d.o.o.

Dubrovnik

Izvor Ombla, Komolac

Izvor Vrelo, umet

Izvor Raevica, Kneica

Zaton-Oraac-Elafiti Izvor Palata, Zaton

SlanoCrpilite Nereze, Slano

Izvor Usjeenik, Slano

Ston Crpilite Studenac, Stonuljana Galerija uljana, uljana

SZ Dubrovakogprimorja

Svitava, BiH

Crpilite Blace, Vranjevo selo, BiH

upa dubrovakaIzvor Zavrelje, Zavrelje

Izvor Duboka Ljuta, PlatKonavosko komunalno

drutvo d.o.o.Konavlezapad

Konavleistok Izvor Ljuta, Ljuta

NPKL vodovod d.o.o.

NPKL Izvor Norin, Prud

Vodovod Opuzen

Bilan d.o.o. Orebi Izvor Ruskovi, OrebiOpina Janjina

Komunalno Trpanj d.o.o. Izvor Orah, Trpanj

Metkovi d.o.o.

Metkovi Izvor Doljani, Doljani, BiHZaablje d.o.o.

Vodovod Blato d.o.o. Korula zapad

Bunar Studenac, Blatsko polje

Bunar Prbako, Blatsko polje

Bunar Prcalo (Franulovi), Blatsko polje

Bunar Gugi, Blatsko polje

JU Izvor d.o.o.Ploe Izvor Klokun, Ploe

Desne Crpilite Modro Oko, Desne

Vodovod Vrgorac Pojezerje - VRGORAC Izvor Butina, Vrgorac

Komunalac d.o.o.Lastovo

Otok LastovoBuotine u Prgovu polju, o. Lastovo

desalinizacija

Komunalno Mljet d.o.o.

Otok Mljet - SOBRA Blatina u Sobri, o. Mljet - desalinizacija

Otok Mljet - KOZARICA Slatina na Kozarici o. Mljetdesalinizacija

Otok MljetBLATO Blatina u Blatu o. Mljet - desalinizacija

Legenda:

Pored prirodnih karakteristika vode za pie, est uzrok zdravstvene neispravnostivode za pie su nedostatna dezinfekcija u vodoopskrbnim sustavima s oteenimcjevovodom, veinom zbog nedostatnog odravanja.

Vodoopskrbni sustav ima vie crpilita

Komunalno drutvo ima svoje alternativno (dodatno crpilite)

Komunalno drutvo upravlja s vie vodoopskrbnih sustava

Isto crpilite u 2 vodoopskrbna sustava i dva komunalna drutva

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

6/16

5

Na otoku Mljetu stanje se iz godine u godinu popravlja. Voda se dezinficiraneposredno nakon procesa desalinizacije u vodospremama komunalnog drutvaKomunalno Mljet d.o.o. Tek nakon dezinfekcije prevozi se autocisternama do krajnjihpotroaa. Neka su naselja prikljuena direktno na vodu iz vodosprema. Najkritinijaje situacija u naselju Sobra gdje postoji mali zaputeni mjesni vodovod kojim nitkone upravlja. Taj vodovod koristi boatu vodu bez desalinizacije. Na inicijativumjetana na pumpnoj stanici je instaliran automatski klorinator pa se ve nekolikogodina provodi dezinfekcija. Mrea je zaputena, a dezinfekcija se ne kontrolira pa sei ne postie eljeni uinak tj. mikrobioloka zagaenost nije rijetkost.

2.2. Ostali javni vodoopskrbni objekti (izvan Programa)

U mjestima gdje ne postoji organizirani sustav javne vodoopskrbe s distribucijskommreom, stanovnitvo koristi vodu iz vlastitih izvora. Ukoliko vodom za pieopskrbljuju vie od 50 ljudi (ili isporuuje vie od 10 m3/dan), nazivamo ga ostalijavni vodoopskrbni objekti. Najee su to cisterne u hotelskim, ugostiteljskim i

drugim objektima, nekim kolama i vrtiima, autocisterne, tankovi u brodovima, javnefontane koje nisu na javnoj vodoopskrbi, mali neorganizirani vodovodi (npr. staravodovodna mrea iz Austro-Ugarske monarhije na Grudi, mjesna mrea uRadoviima, Sobri na otoku Mljetu, dijelu Trstenog (juno od Jadranske turistikeceste) i drugi. Prema naim procjenama radi se o preko 50 takvih objekata napodruju nae upanije.

Ispitivanje vode za pie iz ovakvih objekata nije u Programu Ministarstva, ali zbogzatite zdravlja domicilnog stanovnitva i turista s tog podruja, radili smo ispitivanjamanjeg broja uzoraka.

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

7/16

6

3. Metode ispitivanja

Odjel za vode po Planu monitoringa, a sukladno osiguranim sredstvima DNprovodio je ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za pie tijekom cijele 2012.godine. Metode ispitivanja i kriteriji ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti propisani suPravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08).

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

8/16

7

4. Rezultati ispitivanja

4.1. Javna vodoopskrba

Zdravstvena ispravnost vode za pie iz javnih vodoopskrbnih sustava (nakondezinfekcije) ispitivana je u uzorcima vodovodne mree. Uzorci vode iz javnihvodoopskrbnih sustava redovito su ispitivani prema Pravilniku na pokazatelje iz Aanalize, a periodiki i na pokazatelje iz B analize. Uzorci vode iz ostalih javnihvodoopskrbnih objekata ispitivani su redovito na pokazatelje iz B analize.

Svrha laboratorijskih ispitivanja u obimu Aanalize je dobivanje osnovnih podataka osenzorskoj, fizikalnoj, kemijskoj i mikrobiolokoj kakvoi vode za pie te podataka ouinkovitosti prerade vode za pie.A analiza ukljuuje: mutnou, boju, miris, okus,pH, elektrovodljivost, oksidativnost, slobodni rezidualni klor, kloride, amonijak, nitrite,nitrate, ukupne koliforme, E. coli, broj kolonija na 37C, enterokoke, broj kolonija na22C. B analiza obuhvaa sve pokazatelje iz A analize te ostale tvari koje su

prisutne u okoliu i mogu potencijalno ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pie.B analize se propisuju za svaki vodoopskrbni sustav posebno, ukljuuju razliiteparametre ispitivanja svojstvene prirodnim i tehnikim karakteristikama pojedinogvodoopskrbnog sustava.

Tablica 2.Obim analize ispitivanja prema pojedinim vodoopskrbnim sustavima

Porijeklo vode: A SO42- Fe Al THM PO4

3-PA CP

Doljani X X X X X X

Ombla, Palata,Studenac Ston,

Nereze, Ljuta, DubokaLjuta, Prud, Klokun

X X X X X X X

Blatsko polje X X X X X

Ostali javnivodoopskrbni objekti

X X X

Legenda:1. AA analiza2. SO4

2-- sulfati

3. Fe - eljezo4. Al - aluminij

5. THMnusprodukti dezinfekcije (trihalometani)6. PO43-

- fosfati7. PA Pseudomonas aeruginosa8. CP Clostridium perfringens

U 2012.g. ukupno je pregledano 553 uzoraka vode za pie iz javne vodoopskrbe(tablica 3).

Tablica 3. Prikaz broja i zdravstvene ispravnosti ispitivanih uzoraka vode za pie izjavne vodoopskrbe u DN u 2012. g.

Voda za piePregledano

uzoraka

Ispravni Neispravni

Broj % Broj %

1. Javna vodoopskrba 553 458 82,8 95 17,2

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

9/16

8

Voda za pie iz javnih vodoopskrbnihsustava u 82,8 % uzoraka ocijenjena je kaozdravstveno ispravna, a 17,2 % kao zdravstveno neispravna (najee senzorski ifizikalno kemijski, Slika 1.). Voda iz javnih vodoopskrbnih sustava uglavnomzadovoljava mikrobioloke kriterije Pravilnika, jer vododistributeri uredno provodedezinfekciju, dok su prirodne okolnosti (krki teren, geoloki uvjeti) i nepostojanjeureaja za preradu vode na vodocrpilitima najei razlog fizikalno-kemijskeneispravnosti koja je uglavnom sezonskog karaktera.

Slika 1. Zdravstvena ispravnost vode za pie u Dubrovako-neretvanskoj upaniji u2012.g.u javnim vodoopskrbnim sustavima, n=553

Tablica 4.Prikaz zdravstvene ispravnosti vode za pie iz javnih vodoopskrbnihsustava u DN u 2012. godini prema vodoopskrbnom sustavu

R. br.

Vodoopskrbnisustav

Pregledanouzoraka

ZDRAVSTVENOISPRAVNI

ZDRAVSTVENONEISPRAVNI

broj % broj %Senzorskii fizikalno-kemijski

MikrobiolokiSenzorki,fizikalnokemijski i

mikrobioloki

1 Desne 3 2 66,7 1 33,3 1 0 0

2 Dubrovnik 117 103 88,0 14 12,0 8 0 6

3 Konavle -istok 15 14 93,3 1 6,7 0 0 1

4 Konavle-zapad 34 32 94,1 2 5,9 2 0 0

5 Korula-zapad 36 21 58,3 15 41,7 8 0 76 Lastovo 7 2 28,6 5 71,4 3 0 2

7 Metkovi 41 41 100,0 0 0,0 0 0 0

8

Mljet

(s 3 podsustava) 10 6 60,0 4 40,0 0 4 0

9NPKL(s podsustavima) 125 100 80,0 25 20,0 7 1 17

10 Ploe 64 56 87,5 8 12,5 8 0 011 Pojezerje 7 6 85,7 1 14,3 1 0 0

12 Slano 13 13 100,0 0 0,0 0 0 0

13 Ston 14 13 92,9 1 7,1 1 0 0

15Sj.zap.Dubrovakogprimorja 3 0 0,0 3 100,0 0 0 3

16 Zaton-Oraac-Elafiti 22 14 63,6 8 36,4 1 7 017 uljana 4 0 0,0 4 100,0 4 0 018 upa dubrovaka 38 35 92,1 3 7,9 0 1 2

Ukupno: 553 458 82,8 95 17,2 44 13 38

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

10/16

9

Zdravstvena neispravnost vode za pie odnosila se na senzorske, fizikalno-kemijske imikrobioloke pokazatelje. Potencijalno patogeni mikroorganizmi (oni koji moguuzrokovati bolesti kod ljudi) ili indeks organizmi fekalnog zagaenja izolirani su u3,4 % ispitanih uzoraka.

Slika 2. Zdravstvena ispravnost vode za pie po vodoopskrbnim sustavima uDNu 2012. godini

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

11/16

10

Tablica 5. Vrste neispravnosti vode za pie iz vodoopskrbne mree povodoopskrbnim sustavima u DN u 2012. godini

Vodoopskrbnisustav

Pregledano

uzoraka

Zdravstveno neispravni

Broj

Senzorski i fizikalno-kemijski Mikrobioloki

Neispravni

Mutnoa

Temperatura

Okus

pH

SRK

Sulfati

Kloridi

Fosfati

Aluminij

Neispravni

Brojkolonija/37C

Brojkolonija/22C

Ukupnikoliformi

Pseudomonas

aeruginosa

Enterokoki

Clostridium

perfringens

Desne 3 1 1 1 0

Dubrovnik 117 14 14 13 4 6 6 2Konavle -istok 15 1 1 1 1 1

Konavle-zapad 34 2 2 1 1 1 0

Korula-zapad 36 15 15 3 13 1 7 7 1 1Lastovo 7 5 5 2 5 2 2

Metkovi 41 0 0 0Mljet 10 4 0 4 2 1 1

NPKL 125 25 23 15 21 18 18 3 5

Ploe 64 8 8 8 2 5 0Pojezerje 7 1 1 1 1 0

Slano 13 0 0 0

Ston 14 1 1 1 0

Sj. zap. Dubrov.primorja 3 3 3 2 2 3 3 1 1 1

Zaton-Oraac-Elafiti 22 8 1 1 7 7 1 3

uljana 4 4 4 4 0upadubrovaka 38 3 2 2 2 3 2 2 3 3

Ukupno: 553 95

81 47 6 2 5 2 28 20 1 5 51 45 6 10 9 3 1

4.2. Ostali javni vodoopskrbni objekti

U 2012. godini iz ostalih javnih vodoopskrbnih objekata ispitali smo 22 uzorka. UOstalim javnim vodoopskrbnim objektima voda je zdravstveno neispravna u 59,1%uzoraka (Slika 3.).

Tablica 6. Prikaz broja i zdravstvene ispravnosti ispitivanih uzoraka vode za pie izostalih javnih vodoopskrbnih objekata u DN u 2012. g.

Voda za pie Pregledanouzoraka

Ispravni Neispravni

Broj % Broj %

2. Ostali javni vodoopskrbni objekti 22 9 10,5 13 59,1

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

12/16

11

Slika 3. Zdravstvena ispravnost vode za pie u DN u 2012.g. u ostalim javnimvodoopskrbnim objektima, n=22

Iz Slike 3. i Tablice 6. vidimo da je voda za pie u visokom postotku (59,1%) bilazdravstveno neispravna i to najee mikrobioloki. Oito je da se radi oneodgovarajuoj dezinfekciji i o neodravanju vodoopskrbnih objekata tj.nepostojanju dobrih sanitarno-tehnikih uvjeta. Vano je napomenuti da su u ak45% ispitanih uzoraka izolirani potencijalno patogeni mikroorganizmi i indeksorganizmi fekalnog zagaenja, to ukazuje na potencijalno visok zdravstveni rizik zapuanstvo koje se opskrbljuje ovom vodom. Ovakvi vodoopskrbni sustavi nisulegalni. Na pojedinim ostalim vodoopskrbnim objektima, Sanitarna inspekcija u vie jenavrata postavljala obavijest da voda nije za pie, ali stanovnitvo na tom podruju idalje je koristi za pie.

Slika 4. Trsteno vodoopskrbna mrea u dijelu naselja juno od Jadranskemagistrale

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

13/16

12

5. Procjena rizika za zdravlje

Procjena rizika za zdravlje prema parametrima koji nisu zadovoljavali MDK(maksimalno dozvoljena koncentracija):

1. Mutnoa povremeno se javlja u pojedinim vodoopskrbnim sustavima kaoposljedica obilnih kia, no dovoljna koncentracija slobodnog rezidualnog klora,samim tim i odsustvo mikroorganizama jami zadovoljavajuu mikrobiolokukvalitetu. Vano je naglasiti da sve vode u naoj upaniji nisu optereeneorganskom tvari pa ne postoji opasnost od nastajanja trihalometana kaonusprodukta dezinfekcije tako mutne vode.

2. Okusslankast, zbog mijeanja sa slanom morskom vodom (morska sol NaCl). Slankast okus je poslijedica poveanih klorida npr. u Blatu i Veloj Lucina otoku Koruli, Metkoviu, uljani te bilo gdje na otocima gdje ljudi koristeboatu vodu. Natrij iz NaCl-a moe imati utjecaj na krvni tlak, no dnevne

koliine koje se unesu preko vode za pie puno su manje od onih koje seunose ostalom hranom.

3. Slobodni rezidualni klor dezinfekcijsko sredstvo u vodi koje je nuno zaosiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za pie

4. Kloridinajee su porijeklom iz morske soli, ali mogu biti i iz drugih izvora.

5. Sulfati imaju laksativni uinak (meka stolica) pri vrijednostima veim od1000 mg/L. Vrijednosti koje se mjere u naoj upaniji znatno su nie, a sulfatikoje nalazimo u naim vodama prirodnog su porijekla i jedino imaju korozivniuinak na distribucijski sustav.

6. pH-nii pH pogoduje razvoju korozije, dok vii pH smanjuje mo dezinfekcije.Sam pH (kiselost) nema izravan uinak na zdravlje, ali zbog pojave korozije uvodovodnim instalacijama dolazi do obojenosti vode.

7. eljezo i aluminijdolaze od suspendiranih estica zemlje, a konzumiranjetakve vode ne predstavlja toksikoloku opasnost. Vano je naglasiti da jeporijeklo eljeza i aluminija u takvoj vodi posljedica prirodnog sastavasedimenta koji se za vrijeme velikih kia ispire, a ne vanjskog zagaenja kojeje dospjelo u podzemlje i ispire se na izvoru. Dovode do taloenja na cijevima iobojenja vode.

8. Ukupni broj kolonija na 37C i 22C dobar indikator integriteta i istoe

distribucijskog sustava, a poveava se prilikom pogoranja istoe, stagnacijevode ili stvaranja biofilma.

9. Ukupni koliformi indikator uinkovitosti tretmana vode, a poto se u nasvoda ne prerauje, ukupni koliformi su odraz istoe distribucijskog sustava ipotencijalnog prisustva biofilma.

10. E. colinormalni je stanovnik probavnog trakta ljudi i ivotinja i indikator jenedavne fekalne kontaminacije. Prisustvo ovih mikroorganizama u vodi zapie pokazatelj je nedovoljne dezinfekcije. Neke E. coli mogu uzrokovatisimptome infekcije probavnog sustava.

11. Enterokoki indikatori su ljudskog ili ivotinjskog fekalnog zagaenja, ali ioneienja zemljom. Bolje se odupiru dezinfekciji od E. coli pamogu duepreivjeti u vododistribucijskom sustavu.

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

14/16

13

12. Pseudomonas aeruginosa indikator je prisustva biofilmova uvododistribucijskom sustavu, a najee se nalazi u neodravanim cisternamai vodoopskrbnim cjevovodima s malom potronjom, posebno tamo gdje je itlak vode mali. Moe negativno utjecati na zdravlje (uglavnom preko ozljeda),posebice u ljudi s naruenim imunolokim sustavom. U vodi za pie rijetkopredstavlja izravnu opasnost za zdravlje.

13. Clostridium perfringens visokospecifini indikator fekalnog zagaenja, atakoer je i indeks mogueg prisustva virusa i protozoa.

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

15/16

14

6. Zakljuak

Zdravstvena ispravnost se ocjenjuje prema zakonskim propisima. Bilo koji uzorak ukojem neki ispitani parametar ne udovoljava propisanim MDK (maksimalnodozvoljenim koncentracijama) proglaava se zdravstveno neispravnim, to ne znainuno da ugroava zdravlje. Zato je potrebno kontinuirano nadzirati kvalitetu vode,procijeniti svako individualno odstupanje od MDK i reagirati to prije na prikladannain. Pojedina odstupanja od MDK posljedica su neodravanog vodoopskrbnogsustava unutar objekata u kojima su uzorci uzeti (unutarnja mrea), za to suodgovorni vlasnici objekata, a ne vododistributeri vode za pie.

U naoj upaniji potencijalnu opasnost po zdravlje predstavlja pojavamikroorganizama u vodi za pie, mahom zbog nedostatnedezinfekcije, to se moeuoiti redovitim laboratorijskim ispitivanjem, a nesukladnost se moe na vrijemeukloniti prije pojave hidrine epidemije.

Temeljem osiguranih sredstava iz Prorauna upanije (445.370.00 kn) i vlastitihsredstava Zavoda, za Zdravstvene mjere praenja zdravstvene ispravnosti vode zapie u 2012. godini, Odjel za vode Slube za zdravstvenu ekologiju Zavoda, proveoje ispitivanje 553 uzoraka vode za pie iz javne vodoopskrbe.

Zbog izrazito specifine vodoopskrbe u naoj upaniji bi iz javnih objekata trebaloispitati 1776 ili barem zakonski minimum - 888 uzorka iz javne vodoopskrbe, a mismo ispitali 553 to je samo 31,13% optimalnog broja ili 62,26 % zakonskogminimuma.

Provedba monitoringa u Dubrovako-neretvanskoj upaniji za 2012. godinu prema

kriterijima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ocjenjena je ocjenom DOBAR(>30% Plana Ministarstva).

Za provedbu monitoringa javne vodoopskrbe u 2013. godini Dubrovako-neretvanskaupanija je osigurala 600.000,00 kn to e osigurati jo bolje provoenje zadanogmonitoringa. Takoer se od prolegodine u svim upanijama u Hrvatskoj primjenjujejedinstveni cjenik za ispitivanja iz ovog Programa te e se realizacija monitoringa jobolje moi usporeivatiizmeu upanija.

Kako se danom pristupanja Hrvatske EU primjenjuje Zakon o vodi za ljudskupotronju (NN56/13), monitoring vode za ljudsku potronju podrazum ijeva i obveznuuspostavu baze podataka o sukladnosti vode.

Kako se vidi iz prethodnih poglavlja, najvie zdravstveno neispravnih uzoraka je izostalih javnih vodoopskrbnih objekata. Uzrok neispravnosti je najeemikrobiolokog porijekla, a kao posljedica loeg odravanja (neienje, oteenja tenedostatna dezinfekcija). Udio od 45% ispitanih uzoraka s izoliranim potencijalnopatogenim mikroorganizmima ukazuje na znaajan zdravstveni rizik za puanstvo kojese opskrbljuje ovom vodom.

Voda iz javnih vodoopskrbnih sustavauglavnom zadovoljava mikrobioloke kriterijePravilnika, jer vododistributeri uredno provode dezinfekciju, dok su prirodne okolnosti(krki teren, geoloki uvjeti) i nepostojanje ureaja za preradu vode na vodocrpilitimanajei razlog fizikalno-kemijske neispravnosti koja je uglavnom sezonskog karaktera.

5/19/2018 Izvjea Vode_2012

16/16

15

Zavod za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije preporua slijedeemjere:

1. Vodu za pie prije distribucije poeti preraivati, kako bi kontinuirano bilazdravstveno ispravna (npr. uklanjanje mutnoe, sulfata, klorida ).

2. Potrebno je uloiti dodatne napore u odravanje samih vodoopskrbnih objekata(vodospreme i mrea) jer su nerijetko slabo odravani, a esta puknua cijevirazlog su zdravstvene neispravnosti. Nakon saniranja puknua cijevi treba voditibrigu o pravilnom ispiranju cjevovoda i dezinfekciji.

3. Posebno je vano za vrijeme izvanrednog stanja uzorkovati vodu za pie iobavjetavati stanovnitvo o bilo kakvom odstupanju zdravstvene ispravnosti(npr. elementarne nepogode). Takoer bi za takva stanja trebalo osiguratidodatna sredstva, a ne troiti sredstva Zavoda.

Izvjee pripremili:

Marija Jadrui, dipl.ing.med.biokem., Voditeljica Odjela za vode

Mato Laki, dr.med.spec.epidemiologije, Voditelj Slube za zdravstvenu ekologiju

Ravnatelj Zavoda

Mato Laki, dr. med. spec. epidemiologije

Dostaviti:

1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Odjel za kemiju voda i mineralne vode,Odjel za kontrolu voda i zdravstvenu ispravnosti voda i vodoopskrbu; n/p

dr.sc. eljko Dadi, Rockefellerova, 10000 Zagreb

2. Dubrovako-neretvanska upanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,Proelnik Dario Kulii, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik

3. Ministarstvo zdravlja RH, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor upanijskesanitarne inspekcije i pravne podrke, Sluba upanijske sanitarne inspekcije,PJ - Odjel za junu Dalmaciju, Ispostava Dubrovnik; n/p Pavica Prkoa,Vukovarska 16, p.p.241, 20000 Dubrovnik

4. Zavod za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije, Sluba zaepidemiologiju, Voditelj Slube za epidemiologiju Miljenko Ljubi,

dr.med.spec.epidem.5. Pismohrana Zavoda za javno zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije