izvjeπÊe - erstebank.hr · u 2001. godini hrvatski bankarski sustav bio je znatno stabilniji i...

Nadzorni odbor Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Mag. Reinhard Ortnerpredsjednik Nadzornog odbora

August Jostzamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Dr. Gerhard FabischËlan Nadzornog odbora

Mag. Otto IlchmannËlan Nadzornog odbora

Vladimir JuraπiÊËlan Nadzornog odbora

Josef KasslerËlan Nadzornog odbora

Ivan LjubanoviÊËlan Nadzornog odbora

Franz MallyËlan Nadzornog odbora

Mag. Herbert MartinetzËlan Nadzornog odbora

Reinhold SchusterËlan Nadzornog odbora

Robert TkalËecËlan Nadzornog odbora

Erste & Steiermärkische Bank d.d. 2001 5

Izuzetno mi je zadovoljstvo svim dioniËarima, klijentima i poslovnim partnerima predstaviti odliËne

poslovne rezultate Erste & Steiermärkische Bank d.d. za 2001. godinu.

Proπla godina bila je iznimno vaæna za Banku, jer je to prva godina poslovanja nakon uspjeπnog zavrπetka

procesa spajanja triju banaka. Tijekom protekle godine Banka je uËvrstila svoju poziciju na træiπtu i posta-

la vaæan subjekt u svim financijskim dogaajima u Republici Hrvatskoj.

U 2001. godini hrvatski bankarski sustav bio je znatno stabilniji i doæivio je znaËajan napredak. To se

prije svega oËituje kroz visoki stupanj monetarne stabilnosti i trend smanjenja cijene kapitala, πto na

drugoj strani rezultira poveÊanim zahtjevima za veÊom efikasnoπÊu bankarskih subjekata na træiπtu.

Ponudom novih proizvoda te tehnoloπkom inovativnoπÊu nastojali smo πto bolje odgovoriti na zahtjeve

naπih klijenata. Naravno, postavljeni visoki standardi u razini kvalitete pruæenih usluga ostali su prvi pri-

oritet u poslovanju.

Zadovoljni smo πto smo u toj velikoj “konkurentskoj borbi” uspjeli ostvariti rezultate znatno veÊe od plani-

ranih πto dokazuje da smo na pravom putu i da smo spremni prihvatiti nove izazove i ostvariti zacrtane

ciljeve.

Od ukupno ostvarene neto dobiti u iznosu od 74 milijuna kuna, na prijedlog Uprave isplatili smo divi-

dendu, 600 kuna po dionici, dok Êe se preostali dio dobiti usmjeriti u kapital Banke, Ëime Êe doprinjeti

daljnjem stabilnom rastu Banke.

Æelio bih zahvaliti svim Ëlanovima Nadzornog odbora i Upravi Banke na izvanrednim rezultatima, a svim

zaposlenicima upuÊujem posebnu zahvalnost za uloæeni trud i zalaganje uz æelju za joπ boljim rezultati-

ma u godinama koje dolaze.

Mr. Reinhard Ortner

predsjednik Nadzornog odbora

IzvjeπÊe predsjednika Nadzornog odbora

Uprava Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Petar RadakoviÊpredsjednik Uprave

Tomislav VuiÊzamjenik predsjednika Uprave

Borislav CentnerËlan Uprave

Sava DalbokovËlan Uprave

Dragutin Bohuπprokurist i savjetnik Uprave

Ivan Vuksavjetnik Uprave


Veliko mi je zadovoljstvo u ime Uprave Banke dioniËarima i poslovnim partnerima predstaviti financijska

izvjeπÊa Erste & Steiermärkische Bank d.d. za 2001. godinu.

U nadasve uspjeπnoj poslovnoj godini Banka je ostvarila iznimne rezultate u svim segmentima poslo-

vanja. NajveÊe uzlazne trendove ostvarili smo u poslovanju s graanstvom te malim i srednjim poduzetni-

cima, koji ujedno predstavljaju naπu strateπki utvrenu ciljnu skupinu.

Osnovna obiljeæja protekle godine su prije svega zavrπetak prve faze globalizacije i okrupnjavanja bana-

ka na hrvatskom træiπtu, Ëime su steËeni uvjeti za razvoj nove træiπne utakmice. Tome su uvelike pomogli

i relativno stabilni makro-ekonomski i monetarni uvjeti. Svi ovi Ëimbenici doveli su do znaËajnijeg pada

cijene kapitala i hrvatske banke su morale dokazati jesu li sposobne odgovoriti novim træiπnim uvjetima.

Erste & Steiermärkische Bank d.d. spremno je doËekala ovu promjenu i svojim rezultatima zauzela visoko

i znaËajno mjesto u hrvatskom bankarstvu.

Ukupna aktiva dosegla je 4.910 mil. kuna πto je porast od 60% u odnosu na godinu prije, a dobit posli-

je oporezivanja iznosi 74,6 mil. kuna, odnosno 47,4% viπe u odnosu na 2000. godinu.

Ukupni kreditni portfelj iznosi preko 3 mlrd. kuna. Zajmovi graanstvu porasli su u odnosu na prethodnu

godinu za 98,5%, a zajmovi odobreni gospodarstvu porasli su za 58,9%. ZnaËajno je spomenuti da je

udio rezervacija smanjen sa 9,5% na 7,1% uz izuzetno konzervativnu metodologiju procjenjivanja kre-

ditnih rizika.

Proπlu godinu takoer obiljeæava uvoenje eura kao sluæbene valute 12 europskih zemalja, πto je

opÊenito rezultiralo velikim porastom stanja depozita u bankama. Ukupni iznos depozita klijenata Banke

tijekom proπle godine porastao je za 84,9%, a od toga su oroËeni depoziti porasli za 116%. Izuzetno

vaæno je napomenuti da smo prema podacima HNB-a u ovom dijelu poslovanja ostvarili dvostruko bræi

rast od rasta hrvatskog bankarstva.

U ostvarenim prihodima biljeæimo rast neto kamatnih prihoda od 12,5%, dok je neto nekamatni prihod

porastao za 29,3% u odnosu na 2000. godinu.

ZnaËajan je napredak Banka postigla i u uvoenju novih proizvoda i usluga, Ëime æelimo naπim kli-

jentima omoguÊiti πto kvalitetniju uslugu u Hrvatskoj. U potpunosti smo ispunili sve uvjete za oba-

vljanje domaÊeg platnog prometa te smo i u tom segmentu otiπli korak naprijed i poËetkom iduÊe

godine, uz platni promet s inozemstvom, naπi klijenti moÊi Êe obavljati i platni promet u zemlji

putem Interneta.

Takoer smo, æeleÊi pruæiti naπim klijentima raznolikost u kreditnoj ponudi, u suradnji s nadleænim

Ministarstvima, aktivni sudionici u poticanju razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetniπtva te turistiËkih

djelatnosti.

IzvjeπÊe predsjednika Uprave

8

Neprekidno razvijamo i πirimo mreæu poslovnica u Hrvatskoj te smo tijekom proπle godine otvorili tri nove

poslovnice za rad s graanstvom i veliki centar u Splitu za rad s graanstvom i gospodarstvom. Za nare-

dnu godinu zacrtali smo ambiciozne planove pa æelimo otvoriti najmanje 10 novih poslovnih jedinica

Banke, izmeu ostalog u Osijeku, Karlovcu, Sisku, Puli i Dubrovniku.

Kontinuirano razvijamo i mreæu samousluænih ureaja kroz koju je naπim klijentima pristup bankarskim

uslugama omoguÊen 24 sata na dan. Tijekom proπle godine nabavili smo 47 novih bankomata koji su

trenutno u zavrπnoj fazi instaliranja na cijelom podruËju Hrvatske.

Za iduÊu godinu postavili smo velike ciljeve koje znamo, moæemo i æelimo ostvariti. Neki od narednih

pokazatelja ostvarenih u 2001. godini samo potvruju naπa nastojanja:

RoE - povrat na prosjeËan kapital 15,73%

RoA - povrat na prosjeËnu aktivu 1,87%

Cost Income Ratio 49,90%

Aktiva po zaposlenom 11.861 tisuÊu kuna

Svi naπi rezultati, kao ni ostvarenja buduÊih planova, ne bi bili moguÊi bez zaposlenika naπe Banke te

im iskazujem posebnu zahvalnost na predanom radu i pokazanoj struËnosti.

Nadam se da Êemo svi zajedno dokazati da smo neizrecivo dobra banka.

Petar RadakoviÊ

predsjednik Uprave


Poslovanje s tvrtkama

Organizacijska shema Sektora gospodarstva

Na dan 31. 12. 2001. u Sektoru gospodarstva zaposlen je 51 djelatnik.

U 2001. godini u poslovanju s gospodarstvom ostvareni su vrlo dobri rezultati te je u svim segmentima

poslovanja s gospodarstvom poveÊan træiπni udio Banke.

Ciljana klijentela su mala i srednja druπtva koja se servisiraju regionalno kroz Komercijalne centre Banke,

dok se veliki i internacionalni klijenti servisiraju kroz centralu u Zagrebu. U 2001. godini zapoËeo je s

radom i πesti, Komercijalni centar Banke u Splitu.

U cilju jaËanja træiπnog udjela te ponude πto kvalitetnijih proizvoda svojim klijentima Banka je u 2001.

godini ostvarila i vrlo dobru suradnju s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetniπtvo. Potrebno je

istaÊi da je Erste & Steiermärkische banka bila najaktivnija banka u posebnoj liniji za financiranje turi-

zma, te je u suradnji s navedenim Ministarstvom sklopila ugovore s 13 jedinica lokalne samouprave za

financiranje poduzetnika u tim, ciljanim, regijama.

Ukupni riziËni bilanËni i izvanbilanËni plasmani gospodarstvu s 31. 12. 2001. godine porasli su 51%, dok

je bruto kreditni portfelj porastao za 55% u odnosu na 31. 12. 2000. godine.

Udio Sektora gospodarstva u ukupnoj izloæenosti kreditnom riziku Banke s 31. 12. 2001. godine iznosi

51% .

Sektor gospodarstva

Direkcija malih i srednjih klijenata

Komercijalni centar Zagreb Internacionalni klijenti

Veliki nacionalni klijenti

Projektno financiranje i

financiranje lokalne smouprave

Komercijalni centar Bjelovar

Komercijalni centar »akovec

Upravljanje proizvodima

Podrπka prodaji

Upravljanje ciljnim grupama

Komercijalni centar Zadar

Komercijalni centar Rijeka

Komercijalni centar Split

Direkcija velikih nacionalnih,internacionalnih klijenata,

projektno financiranje

Direkcija podrπke prodaji

12

ProsjeËna kamata na odobrene kredite gospodarstvu za period od 01.01.2001. do 31.12.2001.

bruto kreditni portfelj

ukupni riziËni plasmani

Ukupni depoziti gospodarstva 31. 12. 2001. godine porasli su za 64% u odnosu na 31. 12. 2000.

godine.

Broj aktivnih klijenata (klijenti s riziËnom izloæenoπÊu Banke) porastao je s 1245 na 1462.

Tijekom 2001. godine zabiljeæena je i snaæna meubankarska konkurencija koja je uzrokovala znaËajan

pad kamate margine. Na dan 31. 12. 2001. godine prosjeËna ponderirana kamata na kredite gospo-

darstvu u koriπtenju iznosila je 9,77% u odnosu na 11,14% dana 31. 12. 2000. godine.

ProsjeËna ponderirana kamata na kredite gospodarstvu puπtene tijekom 2001. godine iznosila je 9,48%.

Træiπni udio neto kreditnog portfelja gospodarstva porastao je s 3,6% dana 31. 12. 2000. godine na

4,8% na dan 31. 12. 2001. godine.

10,50

10,00

9,50

9,00

8,50

8,00

7,50

3.000.000

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

u 000 HRK 31.12.2000. 31.12.2001.

2.655.148

1.931.221

1.762.640

sijeËanj veljaËa oæujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

1.249.070

Rast bruto kreditnog portfelja i ukupnih riziËnih plasmana


DepozitiSektor gospodarstva

31.12.2000.

31.12.2001.

IzvanbilanËni plasmani Sektoru gospodarstva

Vrlo visoke stope rasta zabiljeæene su i u depozitima gospodarstva, gdje najveÊi rast od Ëak 178%

ostvaruju oroËeni depoziti. Træiπni udio gospodarstva u ukupnim depozitima porastao je s 3,8% dana 31.

12. 2000. godine na 4,5% na dan 31. 12. 2001. godine. Takoer, tijekom 2001. godine izvrπene su sve

pripreme u svezi implementacije novog Zakona o platnom prometu u zemlji i otvaranja poslovnih raËuna

gospodarstva kod Erste & Steiermarksiche Bank d.d.

U ‘000 HRK

Garancije

Nepokriveni akreditivi

Avalirane mjenice

Neiskoriπteni okvirni krediti

Ostale riziËne izvanbilanËne stavke

Ukupno izvanbilanËno

31. 12. 2001.

304.534

40.846

1.388

127.766

12.783

487.317

31. 12. 2000.

309.691

51.083

1.643

52.170

41.336

455.923

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

0

u 000 HRK po vienju ograniËeni oroËeni ukupno

463.067

59.326

172.377

478.215

1.132.657

694.770

70.928

583.514

14

Sektorska struktura izloæenosti kreditnom riziku za gospodarstvo s 31. 12. 2001. godine:

Ukupne rezervacije za identificirani rizik za gospodarstvo na dan 31. 12. 2001. godine iznose 282.504

tisuÊe kuna te pokrivaju ukupni riziËni bilanËni i izvanbilanËni portfelj gospodarstva s 10,64%.

Sektori

Poljoprivreda, lov, πumarstvo i ribarstvo

Proizvodnja

Graevinarstvo

Trgovina

Prijevoz, skladiπtenje i veze

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

Javni sektor

Ostalo

Ukupna izloæenost

Izloæenost

107.432

661.771

187.042

1.120.458

84.317

117.397

230.196

146.535

2.655.148

%

4%

25%

7%

42%

3%

4%

9%

6%

100%

Ukupni riziËni plasmani

Sektor gospodarstvana dan 31.12.2001.

A - 82%

E - 5%

D - 7%C - 1%

B - 5%

Hana Cygonkova se nakon srednje πkole zavrπene u Zlinu u »eπkoj Republici preselila u BeË gdje je studirala

trgovinu na Ekonomskom fakultetu. Za vrijeme studija radila je kao pomoÊnik na projektima u zdravstvu te na

participacijama u gospodarstvu. Od kraja 2000. godine radi u Sluæbi odnosa s javnoπÊu u Erste Bank Grupaciji gdje

je odgovorna za podruËje Srednje Europe.


Na bankarskom træiπtu se 2001. godina moæe okarakterizirati kao zaokret prema segmentu poslovanja

s graanstvom, a uspjeπna euro konverzija je nesumnjivo dala svoj doprinos tomu.

Naglasak u poslovanju Sektora graanstva Erste & Steiermärkishe Bank d.d. stavljen je na poveÊanje

kvalitete pruæanja usluga i edukaciju zaposlenika, a sve s ciljem orijentacije prema klijentu i kvalitetni-

jem zadovoljavanju njegovih financijskih potreba.

Strateπka smjernica - πirenje poslovne mreæe - nastavila se i u 2001. godini otvaranjem novih poslovnih

jedinica - Savjetodavnih centara u Splitu i Zagrebu, novih Filijala u Velikoj Gorici i Sesvetama, a poslo-

vanje s graanstvom je omoguÊeno i u poslovnici u Osijeku.

PraÊenje tehnoloπkih trendova bitna je pretpostavka dugoroËnog uspjeπnog poslovanja, te je u skladu s

time tijekom 2001. godine Banka poËela s razvojem vlastitog rjeπenja Internet bankarstva - Erste

NetBanking, koji klijentima Banke nudi veÊu fleksibilnost, bolju informiranost i komociju u poslovanju s

Bankom.

Krediti

Udio kredita graanstvu u ukupnoj kreditnoj izloæenosti poveÊao se te u 2001. godini navedeni udio

iznosi 41,37% , dok su u 2000. godini krediti graanstvu imali udio od 35%.

Kreditni portfelj graanstva poveÊan je za 92,42% u odnosu na 2000. godinu, tako da s 31. 12. 2001.

godine iznosi 1.388.898 tisuÊa kuna.

Poslovanje s graanima

KreditiSektor graanstva

1.600.000

1.400.000

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

0

u 000 HRK 31.12.2000. 31.12.2001.

695.835

1.388.898

20

Kamatni prihodiSektor graanstva

Kamatni prihodi od kredita odobrenih graanstvu na kraju 2001. godine iznose 148.926 tisuÊa kuna te

su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 73,85%.

ProsjeËna godiπnja kamatna stopa po kreditima graanstvu tijekom 2001. godine iznosila je 13,4% .

Depoziti

Proπlu godinu mnogi Êe pamtiti kao zadnju godinu postojanja njemaËke marke te godinu uvoenja eura.

Erste & Steiermärkische Bank d.d. spremno je doËekala promjenu 12 valuta Europske monetarne unije

u euro, a rezultat je vidljiv i u danom povjerenju klijenata, koje se oËitovalo kroz poveÊanje πtednje

graana tijekom cijele proπle poslovne godine.

©tednja graana na dan 31. 12. 2001. godine iznosi 1.736.059 tisuÊa kuna, πto Ëini znaËajan porast

od 108,66% u odnosu na kraj 2000. godine.

160.000

140.000

120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

0

u 000 HRK

85.664

148.926

31.12.2000. 31.12.2001.


Depoziti ukupnoSektor graanstva

Depoziti po vienjuSektor graanstva

2.000.000

1.800.000

1.600.000

1.400.000

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

0

u 000 HRK

450.000

400.000

350.000

300.000

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

0

u 000 HRK

31.12.2000. 31.12.2001.

31.12.2000. 31.12.2001.

832.006

1.736.059

86.392

175.585

416.834

133.836

22

U strukturi πtednje graana najveÊi udio od 58,83% biljeæe oroËeni devizni depoziti Ëiji je rast proπle

godine iznosio 91,70%.

ProsjeËna godiπnja kamatna stopa po depozitima graana tijekom 2001. godine iznosila je 3,8%.

OroËeni depozitiSektor graanstva

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

0

u 000 HRK

7.716

141.930

532.801

1.021.392

31.12.2000. 31.12.2001.


Sektor riznice

Sektor riznice je tijekom 2001. godine uspjeπno vodio brigu o odræavanju dnevne kunske i devizne likvi-

dnosti te kvalitetno upravljao roËnom i valutnom strukturom bilance Banke.

Izuzetno kvalitetni odnosi koje Sektor riznice odræava s meunarodnim financijskim institucijama, rezul-

tirali su dobivanjem dugoroËnog sindiciranog zajma u iznosu od 50 milijuna eura realiziranog u listopadu

2001. godine.

U sindikatu banaka, koji je tada iskazao dugoroËno povjerenje Erste & Steiermärkische banci, sudjelo-

vali su Commerzbank, Erste Bank, Bayerische Landesbank, Bank Austria, Zurcher Kantonalbank te joπ

devet renomiranih europskih financijskih institucija.

U prosincu 2001. godine zapoËeti su pregovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Svjetskom

bankom koji bi trebali rezultirati dobivanjem dugoroËnih i povoljnih izvora sredstava u 2002. godini, koji-

ma Êe Banka obogatiti svoju ponudu klijentima u Republici Hrvatskoj.

Sektor riznice je tijekom 2001. godine sudjelovao u primarnim emisijama obveznica koje je Vlada

Republike Hrvatske izdavala te je imao aktivnu ulogu u razvoju sekundarnog træiπta duæniËkim vrijedno-

snim papirima.

PoveÊana ponuda vrijednosnih papira te kvalitetna usluga skrbniπtva, koju Sektor riznice pruæa svojim kli-

jentima, rezultirala je utrostruËenjem broja klijenata koji koriste uslugu skrbniπtva tijekom 2001. godine.

Sektor riznice je tijekom 2001. godine uspjeπno obavljao i usluge depozitne banke za Erste investicijski

fond - prvi osnovani investicijski fond koji je hrvatskim graanima omoguÊio ulaganje u strane vrije-

dnosne papire.

Istvan Balogh roen je u Kaposvaru u Maarskoj, a studirao je elektrotehniku na Tehnoloπkom i ekonomskom

fakultetu u Budimpeπti. U travnju 1983 godine zapoËeo je raditi u Erste Bank grupaciji u BeËu, prvo kao aplikacijski

programer, a nakon toga, od 1990 kao voditelj projekata.

26

Sektor rizika

Tijekom 2001. godine osnovni cilj Sektora rizika je bila kontrola kreditnih i træiπnih rizika kao osnovnih

rizika koji su se pojavljivali u poslovanju Banke tokom proπle godine. Poseban naglasak je stavljen na

kontrolu kreditnih rizika.

Osnovni trend, kao rezultat navedene aktivnosti Sektora rizika, znaËajan je rast aktive Banke, te rast

ukupnih rezervi, iako po manjoj stopi rasta nego πto je to kod aktive. Tako je ukupna aktiva narasla za

47,93% u odnosu na 2000. godinu, dok je ukupan iznos rezervi narastao za 13,1%.

Manji rast rezervacija rezultat je smanjenja kreditnog rizika, odnosno kvalitetne kontrole istoga, kao i

dobre naplate problematiËnih plasmana (work out klijenti).

S obzirom da politika banke nije oslobaanje posebnih rezervi kod naplaÊenih problematiËnih plasmana

i klijenata veÊ njihova alokacija na nove sluËajeve, rezultat je daljnje konstantno jaËanje nivoa posebnih

rezervi.

Prikazana struktura bruto riziËne aktive pokazuje spomenuto smanjenje kreditnog rizika, odnosno

napredak u kvaliteti strukture portfelja Banke.

Tako je tijekom 2001. godine udio plasmana u riziËnoj skupini A u ukupnoj izloæenosti banke iznosio

89%, za razliku od 2000. godine kada je isti iznosio 84%, dok je najviπe pao udio plasmana u riziËnim

skupinama D i E.

Osnovni kriteriji za definiranje riziËnih skupina su:

- broj dana kaπnjenja,

- SABINE indikator - ocjena kvalitete klijenta bazirana na novËanim tokovima πto omoguÊava promptnu

reakciju oko brzog i efikasnog utvrivanja kreditnog rizika, riziËne izloæenosti i s njome povezane visine

rezervacija,

- kvaliteta upisanog kolaterala.

Osnovni trend, koji se primjeÊuje na træiπtu tokom zadnjih godinu dana, koncentracija je træiπta, i to u

pogledu veliËine klijenta (lagano nestajanje malih tvrtki ili njihovo okrupnjivanje), a pogotovo u pogledu

rasta koncentracije u segmentu trgovine, πto se odrazilo i na sektorsku izloæenost portfelja Banke.

Ti trendovi su popraÊeni rastom navedenih rezervi (koje su u Sektoru gospodarstva narasle za

29.661.000,00 kn ili 10,81%).

Takoer Sektor rizika provodi kontrolu træiπnog rizika, odnosno striktno se primjenjuje valutna i kamatna

usklaenost.

Smatramo da ovako konzervativnom i restriktivnom politikom rezerviranja, na najbolji moguÊi naËin, πtiti-

mo interese naπih ulagaËa, komitenata i vlasnika, a ujedno osiguravamo nesmetan i stabilan rast Banke

u cjelini.


Segmentacija bruto riziËne aktive

Udio riziËnih skupina u bruto riziËnoj aktivi na dan 31.12.2000.

5.500.000

5.000.000

4.500.000

4.000.000

3.500.000

3.000.000

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

u 000 HRK 31.12.2000. 31.12.2000.

izloæenost rezerve izloæenost rezerve

Skupina C (1,84%) Skupina D (7,39%)

Skupina E (3,32%)Skupina B (2,70%)

Skupina A (84,84%)

Skupina C (1,06%) Skupina D (4,11%)

Skupina E (2,91%)Skupina B (3,30%)

Skupina A

Skupina B

Skupina C

Skupina D

Skupina E

Ukupno

2.997.152

95.290

65.081

261.090

114.067

3.532.680

Udio riziËnih skupina u bruto riziËnoj aktivi na dan 31.12.2001.

Skupina A

Skupina B

Skupina C

Skupina D

Skupina E

Ukupno

4.630.809

172.547

55.483

214.942

151.985

5.225.766

Skupina A (88,61%)

banke

javna uprava

graanstvo

gospodarstvo

Andrea Kolekova roena je u Zlinu u »eπkoj Republici, a 1996. godine se preselila u SlovaËku te se zaposlila u

Slovenskoj Sporitelni gdje do danas radi na poslovima blagajne.

30

Za razliku od 2000. godine, u kojoj smo se uglavnom bavili pripremama za fuziju i njezinim uËincima, u

2001. godini, nakon uspjeπnog spajanja tri banke, mogli smo odahnuti i dalje nastaviti raditi na

poboljπanju kvalitete poslovanja.

Iako je poslovanje u 2001. godini znaËajno poraslo, nije ga pratilo veliko poveÊanje broja novih zaposleni-

ka uglavnom zbog preraspodjele koja je izvrπena u 2000. godini. Taj proces je nastavljen, iako s manjim

efektima i u 2001. godini, gdje je odreeni broj zaposlenika kroz internu burzu dobio priliku promijeniti

posao unutar Banke, dalje napredovati i razvijati se prema vlastitim sposobnostima i afinitetima.

U okviru svoje strategije Banka stavlja naglasak na profesionalizam kvalificiranih i motiviranih zaposleni-

ka, nagraivanje prema rezultatima rada kao vaænom sredstvu motivacije te na kontinuiranu edukaciju.

Upravo je konstantna edukacija jedan od najvaænijih naËina kojim moæemo odræati i poboljπati kvalitetu

poslovanja.

Tijekom 2001. godini Banka je nastavila sa svojim programom edukacije uz poseban naglasak na inter-

nim radionicama i treninzima, kojima se ne osigurava samo daljnji razvoj vjeπtina i kompetencija veÊ

πirenje komunikacije meu svim zaposlenima, kao i πirenje korporativne kulture.

Kao dio Erste Grupe prisutne u srednjoj i istoËnoj Europi, Banka stavlja poseban naglasak na uËenje

stranih jezika i razvijanje meukulturalnih osobina.

Vrijednosti kojima se vodimo ukljuËuju otvorenost novim idejama, nagraivanje najboljih, slobodnu flu-

ktuaciju unutar Banke te daljnju predanost uspjehu i kvaliteti.

Na kraju 2001. godine Banka je imala 414 zaposlenih, za razliku od 390 na kraju 2000. godine.

Ljudski potencijali


Struktura zaposlenih

StruËna sprema

O©

SSS

V©S

VSS

MR

Ukupno

Broj zaposlenika

5

222

44

138

5

414

MR (1,21%)

VSS (33,33%)

O© (1,21%)

V©S (10,63%)

SSS (53,62%)

Leila Dalbokov pohaala je ameriËku πkolu u BeËu, a nakon toga je studirala ekonomsku teoriju na Haverford

SveuËiliπtu u Pennsylvaniji, SAD te zavrπila MBA na SveuËiliπtu South Carolina i BeËkom SveuËiliπtu. U Erste Banci je

od 1997. godine bila odgovorna za internacionalne klijente na podruËju jugoistoËne Europe te za specijalizirane

vrijednosne papire. Leila Dalbokov je odnedavno zaposlena kao voditelj Sluæbe internacionalnih klijenata u Hrvatskoj.

Sava Dalbokov roen je u Sofiji u Bugarskoj i tijekom πkolovanja stekao je meunarodnu naobrazbu. Pohaao je rusku

osnovnu i englesku srednju πkolu u Sofiji. Preselio se u Boston, SAD kako bi studirao financije i ekonomiju, a nakon

diplome zavrπio je MBA na SveuËiliπtu South Carolina i BeËkom SveuËiliπtu. Bio je zaposlen u Erste Banci u BeËu od

1997. godine, a nedavno je postao Ëlan Uprave Erste & Steiermärkische Bank d.d.


Upravi i dioniËarima,

Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb

Obavili smo reviziju bilance Erste & Steiermärkische Banke d.d. (“Banka”) na dan 31. prosinca 2001.

godine, te raËuna dobiti i gubitka, izvjeπtaja o novËanom tijeku, te promjenama na dioniËkom kapitalu za

2001. godinu. Odgovornost za prikazane financijske izvjeπtaje ima Uprava Banke. Naπa je odgovornost

izraæavanje miπljenja o financijskim izvjeπtajima temeljem obavljene revizije.

Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi traæe planiranje i

izvrπenje revizije na naËin koji Êe sprijeËiti i otkriti znaËajne pogreπke i propuste u financijskim izvjeπtaji-

ma. Revizija ukljuËuje ispitivanje na bazi uzorka evidencija na kojima se temelje iznosi i objavljivanja u

financijskim izvjeπtajima. Revizija takoer ukljuËuje ocjenu primijenjenih raËunovodstvenih politika i

znaËajnijih procjena Uprave kao i vrednovanje sveukupnog prezentiranja financijskih izvjeπtaja. Vjerujemo

da naπa revizija pruæa razumni temelj za naπe miπljenje.

Prema naπem miπljenju financijski izvjeπtaji prikazuju objektivno i realno, u svim materijalno znaËajnim

aspektima, financijski poloæaj Banke na dan 31. prosinca 2001. godine, kao i rezultate njenog poslo-

vanja i novËanih tijekova za 2001. godinu u skladu s Meunarodnim raËunovodstvenim standardima.

Zagreb, 15. oæujka 2002. godine

Ernst & Young Croatia

Miπljenje neovisnog revizora

36

2001.

354.130

(133.090)

221.040

(58.781)

162.259

55.983

(22.727)

33.256

46.718

10.948

253.181

(15.915)

(126.706)

(16.823)

(159.444)

93.737

(19.152)

74.585

1.207

2000.

298.018

(102.455)

195.563

(83.335)

112.228

53.501

(18.269)

35.232

30.265

9.550

187.275

(11.802)

(115.552)

(5.668)

(133.022)

54.253

(3.645)

50.608

819

Biljeπka

3

3

12, 13, 14, 16, 18, 26

4

4

5

6

7

8

9

Prihodi od kamata

Rashodi od kamata

Neto prihodi od kamata prije rezerviranja

Rezerviranja za identificirane i

neidentificirane gubitke

Neto prihod od kamata nakon rezerviranja

Prihodi od naknada i provizija

Rashodi od naknada i provizija

Neto prihodi od naknada i provizija

Neto pozitivne teËajne razlike

Ostali prihodi iz redovnog poslovanja

Ukupan prihod

Amortizacija

OpÊi administrativni troπkovi

Ostali operativni troπkovi

Ukupni troπkovi

Dobit prije oporezivanja

Porez na dobit

Neto dobit za godinu

Zarada po dionici u kunama

RaËun dobiti i gubitkaza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2001. godine

(svi iznosi izraæeni su u tisuÊama kuna)


SREDSTVA

NovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banaka

Sredstva kod Hrvatske narodne banke

Vrijednosni papiri

Potraæivanja od drugih banaka

Krediti klijentima

Imovina namijenjena prodaji

ObraËunate kamate i ostala sredstva

Javni dug

Ulaganje u dionice i sudjelujuÊe interese

Materijalna i nematerijalna imovina

Ukupno sredstva

OBVEZE

Obveze prema drugim bankama

Obveze prema deponentima

Zamrznuta πtednja

Obveze po kreditima

ObraËunate kamate

Ostale obveze

Rezerviranja za potencijalne obveze

Ukupno obveze

Izdani podreeni instrumenti

VLASNI»KI KAPITAL

DioniËki kapital

Kapitalna dobit

Rezerve

Dobit tekuÊe godine

Ukupno vlasniËki kapital

Ukupno vlasniËki kapital i obveze

Potencijalne i preuzete obveze

Bilancana dan 31. prosinca 2001. godine


Biljeπka

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

2001.

443.769

276.937

570.064

374.289

2.897.666

22.645

158.836

23.821

11.815

130.733

4.910.575

167.078

2.746.324

22.619

1.263.344

36.735

153.683

14.817

4.404.600

9.946

271.924

44.628

104.892

74.585

496.029

4.910.575

555.090

2000.

133.196

215.979

446.066

321.127

1.690.286

36.018

64.371

32.002

12.171

114.419

3.065.635

127.879

1.448.084

30.246

918.519

21.886

36.087

20.335

2.603.036

10.254

271.924

44.628

85.185

50.608

452.345

3.065.635

526.590

Financijska izvjeπÊa odobrena su od Uprave 14. oæujka 2002. godine:

»lan Uprave Banke Predsjednik Uprave Banke

Sava Dalbokov Petar RadakoviÊ

38

Izvjeπtaj o promjenama na kapitaluza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2001. godine


Stanje 1. sijeËnja 2000.

Isplata dividende za 1999. godinu

Prijenos u rezerve

Nova emisija za dioniËare

pripojenih banaka

Revalorizacija dopunskog kapitala


Stanje 31. prosinca 2000.

Isplata dividende za 2000. godinu

Prijenos u rezerve



DioniËki

kapital

193.824

-

-

78.100

-

-

271.924

-

-

-

271.924

Kapitalna

dobit

180

-

-

44.448

-

-

44.628

-

-

-

44.628

Zakonske

rezerve

9.691

-

-

-

-

-

9.691

-

-

-

9.691

Ostale

rezerve

50.616

-

24.748

-

-

-

75.364

-

19.707

-

95.071

Revalori-

zacijske

rezerve

-

-

-

-

130

-

130

-

-

-

130

Ukupno

rezerve

60.307

-

24.748

-

130

-

85.185

-

19.707

-

104.892

Zadræana

dobit

44.569

(19.821)

(24.748)

-

-

50.608

50.608

(30.901)

(19.707)

74.585

74.585

Ukupno

vlasniËki

kapital

298.880

(19.821)

-

122.548

130

50.608

452.345

(30.901)

-

74.585

496.029


Izvjeπtaj o novËanom tijekuza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2001. godine


Neto novËani tijek iz poslovnih aktivnosti

Neto dobit

Troπak rezervacija za kredite i opÊe rizike, neto

Amortizacija

Promjene na aktivi

(PoveÊanje) sredstava kod HNB

(PoveÊanje) plasmana u vrijednosne papire

Smanjenje plasmana bankama

(PoveÊanje) plasmana klijentima

(PoveÊanje) obraËunate kamate i ostalih sredstava

Smanjenje javnog duga

Smanjenje/(poveÊanje) imovine namijenjene prodaji

Promjene na pasivi

PoveÊanje depozita od banaka

PoveÊanje ostalih depozita

(Smanjenje) zamrznute πtednje

PoveÊanje obveza po kreditima

PoveÊanje obraËunate kamate

PoveÊanje ostalih obveza

PoveÊanje rezerviranja po potencijalnim obvezama

Neto novËani tijek iz poslovnih aktivnosti

NovËani tijek iz investicijskih aktivnosti

PoveÊanje ulaganja u dionice i sudjelujuÊe interese

PoveÊanje ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu

Neto novËani tijek iz investicijskih aktivnosti

NovËani tijek iz financijskih aktivnosti

Smanjenje/(poveÊanje) obveza za izdane obveznice

PoveÊanje temeljnog kapitala

Isplata dividende

Neto novËani tijek iz financijskih aktivnosti

Neto poveÊanje novca i novËanih ekvivalenata

Novac i novËani ekvivalenti na poËetku godine

Novac i novËani ekvivalenti na kraju godine (biljeπka 30)

Biljeπke koje slijede Ëine sastavni dio financijskih izvjeπtaja.

2000.

50.608

83.335

11.802

145.745

(119.135)

(110.711)

57.920

(729.550)

(43.857)

7.445

(28.188)

52.020

825.237

(7.409)

347.066

8.491

28.826

9.856

443.756

(5.788)

(72.591)

(78.379)

10.384

122.548

(19.821)

113.111

478.488

253.359

731.847

2001.

74.585

58.781

15.915

149.281

(60.958)

(157.230)

6.109

(1.267.633)

(101.271)

8.181

13.373

39.199

1.298.240

(7.627)

344.825

14.849

117.596

-

396.934

(292)

(32.229)

(32.521)

(308)

-

(30.901)

(31.209)

333.204

731.847

1.065.051

1. OpÊi podaci

Erste & Steiermärkische Bank d.d. upisana je u sudski registar kao dioniËko druπtvo 1989. godine (pod

imenom Bjelovarska Banka). Sjediπte druπtva je Varπavska 3-5, Zagreb, Hrvatska.

Banka ima dozvolu za obavljanje komercijalnih bankovnih poslova.

Glavna djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fiziËke osobe,

obavljanje poslova platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika ja-

mstava, kupoprodaje vrijednosnih papira i drugih bankovnih poslova.

Osobe odgovorne za poslovanje Banke su: predsjednik Uprave Petar RadakoviÊ, zamjenik predsjednika

Uprave Tomislav VuiÊ i Ëlanovi Uprave Borislav Centner, Sava Dalbokov (imenovan 3. listopada) te Nenad

Jeud (razrijeπen 3. listopada 2001.).

Banka je na dan 31. prosinca 2001. imala 432 zaposlenika (na dan 31. prosinca 2000. godine imala

je 403 zaposlenika).

2. RaËunovodstvene politike

Slijedi prikaz osnovnih raËunovodstvenih politika usvojenih za pripremu financijskih izvjeπtaja.

a) Osnove prikaza

Financijski izvjeπtaji pripremljeni su u svim materijalnim pogledima u skladu s Meunarodnim raËunovo-

dstvenim standardima (u daljnjem tekstu “MRS”), te relevantnim hrvatskim zakonima. Odreeni raËuni,

koje je Banka duæna voditi prema hrvatskim raËunovodstvenim propisima, takoer su pripremljeni u

skladu s MRS. U svrhu prikazivanja ovih financijskih izvjeπtaja prema MRS provedene su prilagodbe tamo

gdje su ti propisi odstupali od MRS. Banka evidentira raËunovodstvene promjene i iskazuje svoja izvjeπÊa

u hrvatskim kunama (kn).

b) Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u RaËunu dobiti i gubitka po naËelu obraËunate kamate. Kamate

se obraËunavaju sukladno zakonskim propisima ili prema ugovorima zakljuËenim izmeu vjerovnika i

duænika. U 2000., u sluËajevima kada je bilo utvreno da je naplata kamatnih prihoda neizvjesna, kama-

tni prihodi su se suspendirali i priznavali po naplati. U 2001. godini, nakon usvajanja MRS 39, kamatni

prihodi se priznaju po naËelu obraËunate kamate, temeljem nadoknadivog iznosa.

40

Biljeπke uz financijske izvjeπtajeza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2001. godine


(c) Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije uglavnom se odnose na naknade za obavljanje platnog prometa i naknade po gara-

ncijama, akreditivima i ostalim sliËnim instrumentima te naknade od upravljanja sredstvima u ime i za

raËun treÊih osoba.

Provizije po transakcijama u stranoj valuti knjiæe se kao prihod po primitku.

(d) Strana sredstva plaÊanja

Prihodi i rashodi izraæeni u stranim sredstvima plaÊanja preraËunati su u hrvatske kune po teËaju na dan

transakcije. Sredstva i obveze izraæene u stranoj valuti preraËunati su u hrvatske kune po srednjem

sluæbenom teËaju vaæeÊem na zadnji dan obraËunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizlaze iz

preraËunavanja stranih valuta i kupoprodaje deviza prikazani su u raËunu dobiti i gubitka za odnosnu go-

dinu.

(e) Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri kupljeni s namjerom da se dræe do dospijeÊa vode se po troπku ulaganja umanjenom

za gubitke nastale uslijed smanjenja njihove vrijednosti. Diskont na imovinu koja se dræi do dospijeÊa

amortizira se tijekom razdoblja i priznaje se u prihode od kamata.

Imovina koja se dræi radi trgovanja iskazuje se po fer vrijednosti. Premija na obveznice prikazana je u pri-

hodu od kamata.

Imovina raspoloæiva za prodaju predstavlja vlasniËke vrijednosnice. Ta se imovina iskazuje po fer vrije-

dnosti uz provjeru umanjenja vrijednosti za ulaganja koja ne kotiraju na burzama.

(f) Krediti klijentima

Krediti su prikazani u bilanci u iznosu neotplaÊene glavnice i umanjeni za rezerve po identificiranim i ne-

identificiranim gubicima. Potraæivanja na temelju kredita i obraËunatih kamata otpisuju se po zakljuËenju

postupka likvidacije ili kad se dræi da se zakonski ne mogu naplatiti. Naknadni povrati se ukljuËuju kao

prihodi u raËun dobitka i gubitka po naplati.

Na 31. prosinac 2001. ukupni iznos kredita koji nisu bili potpuno naplativi iznosio je 395 miliona HRK

(31. prosinac 2000.; 398 miliona HRK)




(g) Vrijednosna usklaenja kredita i predujmova

Banka primjenjuje MRS 39 od 1. sijeËnja 2001. godine te je poËela utvrivati ispravak vrijednosti kredi-

ta kao razliku izmeu knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa koji predstavlja sadaπnju vrijednost oËeki-

vanih novËanih tokova ukljuËujuÊi i iznose koji Êe biti nadoknaeni iz instrumenata osiguranja plaÊanja.

Diskontiranje se obavlja ugovorenom kamatnom stopom.

OpÊe rezerve Banka formira za one postojeÊe gubitke za koje se iz iskustva zna da mogu proizaÊi iz poslo-

vanja svake banke, ali joπ nisu identificirani.

Rezerviranja za neidentificirane gubitke za bilanËne pozicije iskazuju se kao odbitna stavka kredita, a za

izvanbilanËne stavke kao obveza.

(h) Imovina namijenjena prodaji

Imovina namijenjena prodaji iskazuje se po troπku ulaganja ili træiπnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je

vrijednost niæa. Dobici i gubici kod otuenja imovine namijenjene prodaji iskazuju se u raËunu dobiti i

gubitka u godini u kojoj su nastali.

(i) Materijalna i nematerijalna imovina

Sva materijalna i nematerijalna imovina iskazuje se po povijesnom troπku umanjenom za iznos amorti-

zacije.

Amortizacija se obraËunava primjenom proporcionalne metode za otpis nabavne vrijednosti svake stavke

imovine tijekom njenog oËekivanog korisnog vijeka trajanja, koji je kako slijedi:

Graevinski objekti 40 - 33 godine

RaËunala 4 godine

Namjeπtaj i oprema 15 - 5 godina

Motorna vozila 4 godine

Ostalo 8 godina

Dobici i gubici nastali prodajom nekretnina i opreme odreuju se na temelju njihove knjigovodstvene vri-

jednosti i ukljuËuju se u raËun dobitka i gubitka. Popravci i odræavanje evidentiraju se u raËunu dobiti i

gubitka u trenutku nastanka troπka.

42



(j) Porezi

Porez na dobit obraËunava se na osnovi oporezive dobiti, izraËunate korekcijom financijskog rezultata za

odreene stavke prihoda i rashoda (kao πto su troπkovi reprezentacije, donacija, itd.) u skladu s

hrvatskim propisima.

Prema MRS 12 “RaËunovodstvo poreza na dobit”, odgoeni porezni prihod obraËunava se po metodi

obveze i prikazuje porezne uËinke svih znaËajnih vremenskih razlika izmeu porezne osnovice, imovine i

obveza i iznosa iskazanih u financijskim izvjeπtajima. Nisu bila potrebna rezerviranja za odgoeni porez

u financijskim izvjeπtajima Banke.

U prethodnoj godini porezna stopa je iznosila 35%, a zaπtitna kamata na kapital 11% bila je porezno pri-

znat rashod. Od 1. sijeËnja 2001. porezna stopa je sniæena na 20%, a zaπtitna kamata na kapital viπe

nije porezno priznat rashod.

(k) Novac i novËani ekvivalenti

U izvjeπtaju o novËanom tijeku iskazane su stavke novca i novËanih ekvivalenata s rokom dospijeÊa

kraÊim od 90 dana od datuma stjecanja, ukljuËujuÊi: novËana sredstva i tekuÊe raËune kod banaka i

potraæivanja od drugih banaka s dospijeÊem od najviπe 90 dana, visoko likvidne vrijednosne papire od

dræave i Hrvatske narodne banke s dospijeÊem do 90 dana (vidi biljeπku 30).

(l) Poslovi u ime i za raËun treÊih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za raËun pravnih osoba i za svoje usluge naplaÊuje naknadu. Ova sre-

dstva nisu prikazana u bilanci Banke.

(m) Realne vrijednosti

U skladu s meunarodnim raËunovodstvenim standardima, financijski izvjeπtaji su iskazani na osnovu

povijesnog troπka, ukljuËujuÊi ispravke vrijednosti i rezerviranja koja smanjuju vrijednost imovine na vri-

jednost za koju se procjenjuje da je ostvariva. Banka takoer objavljuje informacije o realnoj vrijednosti

svojih financijskih instrumenata. Realna je vrijednost u tu svrhu definirana kao iznos za koji bi se imo-

vina mogla razmijeniti ili s kojim bi se obveza mogla podmiriti izmeu upuÊenih i zainteresiranih strana

koje djeluju u svom najboljem interesu.

Politika Banke je da iskazuje informacije o realnim vrijednostima one imovine i obveza, za koje postoji

informacija o træiπnoj vrijednosti i gdje realna vrijednost znaËajno odstupa od iskazanih iznosa. Prema

miπljenju Uprave Banke, iskazani ostvarivi iznosi su najrealniji i najkorisniji moguÊi, u ovim uvjetima.




(n) Financijski instrumenti s obzirom na izvanbilanËni rizik

Financijski instrumenti ukljuËuju obvezu odobrenja kredita, financijskih garancija, komercijalnih akrediti-

va i terminskih ugovora o trgovanju stranim sredstvima plaÊanja. Ti instrumenti ukljuËuju, u razliËitim

stupnjevima, elemente kreditnog i træiπnog rizika priznatog u bilanci.

Kreditni rizik izvanbilanËnih financijskih instrumenata definiran je kao moguÊnost gubitka buduÊi da druga

strana moæda neÊe ispuniti obveze u skladu s uvjetima ugovora. Banka koristi iste kreditne politike u pri-

hvaÊanju obveza i uvjetnih duænosti kao πto Ëini za bilanËne financijske instrumente putem odobrenja

kredita, limita kontrolnih rizika i procedura nadzora.

Træiπni rizik predstavlja moguÊnost da se vrijednost financijskih instrumenata promijeni, bilo pozitivno ili

negativno, sukladno promjenama træiπnih cijena, kao na primjer, kamate na stranu valutu.

Banka zahtjeva osiguranje plaÊanja za izvanbilanËne financijske instrumente sukladno svojim kreditnim

politikama. Instrumenti osiguranja plaÊanja su razliËiti, a mogu ukljuËivati depozite, zalog dræavnih

obveznica, zalog utræivih dionica, zalog nad zalihama, postrojenjima i opremom, kao i hipoteke na nekre-

tninama.

Potencijalne izvanbilanËne obveze su ugovorni odnosi, kao kod odobrenja kredita, koji opÊenito imaju fi-

ksne datume isteka vaæenja ili zahtjeve raskida i mogu ukljuËivati plaÊanje naknade. Sve obveze banke

da odobri kredit ovise o tome da li Êe klijent odræati posebne kreditne standarde za vrijeme financiranja

zajma. BuduÊi se za mnoge obveze oËekuje uredno ispunjenje ugovorenih obveza od strane klijenta,

ukupni iznosi obveza Banke ne predstavljaju nuæno buduÊe novËane obveze.

Financijske garancije su potencijalne obveze izdane od strane banke kao garancija treÊoj strani za

izvrπenje obveza od strane klijenta. Kreditni rizik kod izdavanja garancije u osnovi je isti kao i kod odobra-

vanja kredita.

Komercijalni akreditiv predstavlja odobrenje kredita klijentu od strane banke, gdje je klijent obiËno

kupac/uvoznik robe, a korisnik je prodavaË/ino-dobavljaË. Kreditni rizik je ograniËen buduÊi da roba sluæi

kao osiguranje za transakciju.

(o) Reklasifikacija

Zbog primjene MRS 39 te usporedivosti podataka sa 2001. godinom obavljene su odreene reklasi-

fikacije pozicija iz 2000. godine.

44




3. Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi od kamata

TrgovaËka druπtva

Stanovniπtvo

Hrvatska narodna banka

Banke i ostale financijske institucije

Dræava i ostali javni sektor

Ostale organizacije

Rashodi od kamata

Depoziti banaka i ostalih financijskih institucija

- po vienju

- oroËeni depoziti

Depoziti trgovaËkih druπtava

- po vienju

- oroËeni depoziti

Depoziti stanovniπtva

- po vienju

- oroËeni depoziti

Zamrznuta πtednja graana

Depoziti ostalih organizacija

- po vienju

- oroËeni depoziti

Depoziti javnog sektora

- po vienju

- oroËeni depoziti

DuæniËki vrijednosni papiri

Ostala pozajmljena sredstva

2000.

158.703

85.665

18.423

18.372

16.140

715

298.018

1.223

2.104

6.497

5.460

6.338

24.628

1.690

423

43

120

114

1.696

52.119

102.455

2001.

173.498

134.138

20.340

13.486

12.403

265

354.130

1.271

4.585

5.608

8.879

5.108

36.435

1.260

380

488

157

115

1.015

67.789

133.090



4. Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija

Nalozi za plaÊanje

Garancije i akreditivi

Ostale naknade i provizije

Rashodi od naknada i provizija

Naknade financijskim institucijama

Provizije za usluge ZAP-a

Provizije za usluge poπta po tekuÊim raËunima graana

Ostalo

5. Neto pozitivne teËajne razlike

Prihodi od kupoprodaje deviza

Prihodi od svoenja pozicija bilance na srednji teËaj

6. Ostali prihodi iz redovnog poslovanja

Nadoknada troπkova

Dobit od kupoprodaje vrijednosnih papira

Najamnine

Prihodi od prodaje imovine namijenjene prodaji

Prihod od udjela

Prihodi od prodaje nebankarske imovine

Otkup javnog duga

Prihod po naplaÊenoj otpisanoj glavnici

Ostali prihodi



2001.

35.693

10.568

9.722

55.983

16.233

5.322

1.117

55

22.727

2000.

25.270

14.622

13.609

53.501

11.992

4.219

1.219

839

18.269

2001.

40.544

6.174

46.718

2000.

26.884

3.381

30.265

2001.

2.929

3.028

1.449

914

684

146

69

-

1.729

10.948

2000.

1.913

1.958

208

-

606

48

66

3.507

1.244

9.550


7. OpÊi administrativni troπkovi

Troπkovi zaposlenika

- Troπkovi plaÊa i naknada plaÊa - neto

- Troπkovi doprinosa, poreza i prireza iz i na plaÊe

- Troπkovi naknada zaposlenicima

Materijali i usluge

Troπkovi administracije i marketinga

Premije osiguranja

8. Ostali troπkovi

Troπkovi poreza i doprinosa

Troπkovi primanja i slanja efektivnog novca

Troπkovi naknada Ëlanovima Nadzornog odbora

Troπkovi vrijednosnog usklaenja imovine namijenjene prodaji

Troπkovi rezerviranja po sudskim sporovima

Troπkovi rezerviranja po ostalim obvezama

Ostalo

9. Porez na dobit

Svoenje obraËuna poreza na dobit prikazano je u nastavku:

Dobit prije oporezivanja

Prihodi koji se ne oporezuju

Porezno nepriznati troπkovi

Zaπtitna kamata na kapital

Osnovica za oporezivanje

Porez na dobit

Svota zaπtitne kamate na predujmove poreza na dobit

Obveza poreza na dobit



2001.

35.335

31.564

2.180

37.772

12.842

7.013

126.706

2000.

32.091

31.393

1.913

30.486

13.125

6.544

115.552

2001.

544

2.498

844

8.219

428

2.081

2.209

16.823

2000.

1.270

548

1.186

967

-

-

1.697

5.668

2001.

93.737

(984)

3.006

-

95.759

19.152

-

19.152

2000.

54.253

(831)

4.512

(43.321)

14.613

5.115

(1.470)

3.645

48

10. NovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banaka

Novac u blagajni

Instrumenti u postupku naplate

Devizni tekuÊi raËuni i iznosi na poziv

kod domaÊih banaka

Devizni tekuÊi raËuni i iznosi na poziv

kod inozemnih banaka

Æiro raËun

11. Sredstva kod Hrvatske narodne banke

Obvezna rezerva u kunama

Obvezna rezerva u devizama

Banka je duæna obraËunati obveznu rezervu u kunama i devizi koja je na dan 31. prosinca 2001. godine

predstavljala 19% (2000. 23,5%) prosjeËnog stanja svih depozita, primljenih kredita, izdanih podreenih

i hibridnih instrumenata osim sredstava primljenih od domaÊih banaka, Hrvatske banke za obnovu i

razvoj i Hrvatske narodne banke. Na raËunima kod Hrvatske narodne banke potrebno je dræati 40%

obraËunate rezerve, a preostali dio na raËunima u inozemstvu ili ulaganjem u blagajniËke zapise.

U 2000. godini Banka je izdvajala obveznu rezervu samo na primljene depozite i kredite u kunama, kao

i na depozite u devizama.

Kamata na obveznu rezervu u kunama iznosila je na dan 31. prosinca 2001. godine 2% (2000. 4,5%),

a na obveznu rezervu u devizi 3,29% (2000. 4,85%).



Kune

16.759

90

-

-

146.746

163.595

Devize

152.837

507

107.665

19.165

-

280.174

Kune

12.040

199

-

-

34.455

46.694

Devize

15.675

111

20.104

50.612

-

86.502

2001.

443.769 133.196

2000.

2001.

120.692

156.245

276.937

2000.

111.388

104.591

215.979


12. Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se dræe do dospijeÊa i oni koji se dræe radi trgovanja prikazani su u tablici u na-

stavku.

Imovina koja se dræi radi trgovanja

Obveznice DAB-a

Obveznice HZZO-a

Obveznice Republike Hrvatske

Imovina koja se dræi do dospijeÊa

BlagajniËki zapisi Hrvatske narodne banke

Trezorski zapisi Ministarstva financija

Obveznice Republike Hrvatske

Mjenice Ministarstva financija

Obveznice HZZO-a

Mjenice trgovaËkih druπtava

Mjenice ostalog javnog sektora

Vrijednosna usklaenja - pojedinaËna

Obveznice HZZO-a izdao je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a obveznice DAB-a izdala je Dræavna

agencija za osiguranje πtednih uloga i sanaciju banaka. Republika Hrvatska garantira isplatu po tim

obveznicama.

Promjene na vrijednosnim usklaenjima

Stanje 1. sijeËnja

Nova vrijednosna usklaenja

SteËeno pripajanjem banaka

NaplaÊeno

Stanje 31. prosinca



2001.

54.499

4.225

41.853

100.577

256.493

93.632

44.225

6.076

25.795

43.766

-

469.987

(500)

469.487

570.064

2000.

127.815

-

-

127.815

143.528

164.528

5

536

1.734

7.777

1.072

319.180

(929)

318.251

446.066

2001.

929

122

-

(551)

500

2000.

395

1.454

520

(1.440)

929

50

13. Potraæivanja od drugih banaka

Kunski plasmani

Devizni plasmani


Zemljopisna analiza

Hrvatska

Austrija

NjemaËka

Italija

Ostale zemlje



Stanje 1. sijeËnja



NaplaÊeno

TeËajne razlike

Stanje 31. prosinca



2001.

68.456

308.804

377.260

(2.971)

374.289

2000.

40.031

287.220

327.251

(6.124)

321.127

2001.

81.139

155.883

100.137

2.783

37.318

377.260

(2.971)

374.289

2000.

49.744

42.541

114.841

78.050

42.075

327.251

(6.124)

321.127

2001.

6.124

37.169

-

(40.148)

(174)

2.971

2000.

5.889

70

472

(245)

(62)

6.124


14. Krediti klijentima

Krediti trgovaËkim druπtvima

- u kunama

- u devizama

Javni sektor

Ostale organizacije

Stanovniπtvo


Vrijednosna usklaenja - opÊa

Promjene na vrijednosnim usklaenjima:



NaplaÊeno


Vrijednosno usklaenje glavnice vraÊene u bilancu

Otpisano

TeËajne razlike



NaplaÊeno

Otpisano

TeËajne razlike




2001.

1.429.403

421.398

15.197

3.219

1.377.047

3.246.264

(294.358)

(54.240)

2.897.666

2000.

1.240.979

32.812

16.312

4.937

695.835

1.990.875

(281.064)

(19.525)

1.690.286

PojedinaËna

156.605

219.257

(148.450)

43.842

28.063

(16.791)

(1.462)

281.064

157.985

(132.447)

(6.106)

(6.138)

294.358

OpÊa

11.567

4.273

(1.786)

5.471

-

-

-

19.525

34.715

-

-

-

54.240

52

14. Krediti klijentima (nastavak)

Koncentracija rizika po gospodarskim sektorima u okviru portfelja kredita klijentima je kako slijedi

(izraæeno u tisuÊama kuna i postotcima):

Poljoprivreda, lov, πumarstvo i ribarstvo

Rudarstvo

Proizvodnja hrane i piÊa

Proizvodnja odjeÊe, dorada i bojenje krzna

IzdavaËka i tiskarska djelatnost

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

Ostala preraivaËka industrija

Opskrba elektriËnom energijom, plinom i vodom

Graevinarstvo

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

predmeta za kuÊanstvo

Hoteli i restorani

Prijevoz, skladiπtenje i veze

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

Javna uprava i obrana

Obrazovanje

Zdravstvena zaπtita i socijalna skrb

Ostale druπtvene, socijalne i osobne usluæne djelatnosti

Stanovniπtvo

Vrijednosna usklaenja



101.090

5.671

92.851

34.564

55.925

14.433

44.980

38.876

599

288.622

4.821

132.306

821.234

36.039

57.234

93.147

17.427

15.302

5.829

8.043

1.377.271

3.246.264

(348.598)

2.897.666

%

3%

0%

3%

1%

2%

1%

1%

1%

0%

9%

0%

4%

25%

1%

2%

3%

1%

1%

0%

0%

42%

100%

71.101

5.674

77.818

32.959

38.554

7.430

29.367

27.407

396

234.956

5.828

96.341

531.288

19.965

46.445

39.807

16.312

0

5.065

8.327

695.835

1.990.875

(300.589)

1.690.286

%

4%

0%

4%

2%

2%

0%

2%

1%

0%

12%

0%

5%

27%

1%

2%

2%

1%

0%

0%

0%

35%

100%

2001. 2000.


15. Imovina namijenjena prodaji

Stanje 1. sijeËnja


Preuzeta imovina u zamjenu za potraæivanje

Prodaja imovine

Vrijednosno usklaenje

Stanje 31. prosinca

Na dan 31.12.2001. godine od ukupne imovine namijenjene prodaji 19.720 tisuÊa kuna odnosi se na

zemljiπte i zgrade te 2.925 tisuÊa kuna na ostalu imovinu. Ukupna imovina preuzeta je od klijenata u

zamjenu za potraæivanja.

16. ObraËunate kamate i ostala sredstva

ObraËunate dospjele kamate

ObraËunate nedospjele kamate

Potraæivanja po kupoprodaji deviza

Potraæivanja po osnovi viπe plaÊenog poreza na dobit

Potraæivanje od kupaca

Potraæivanja po osnovi naknada i provizija

Unaprijed plaÊeni troπkovi

Ostala sredstva




2001.

36.018

-

26.649

(31.803)

(8.219)

22.645

2000.

6.863

8.181

23.034

(1.093)

(967)

36.018

2001.

16.587

21.943

75.988

17.936

13.172

2.470

2.380

17.136

167.612

(8.776)

158.836

2000.

16.114

1.913

16.055

17.936

1.412

2.453

1.881

15.539

73.303

(8.932)

64.371

54

16. ObraËunate kamate i ostala sredstva (nastavak)


Stanje 1. sijeËnja


NaplaÊeni iznosi

IskljuËeni prihodi

Otpisano


TeËajne razlike

Stanje 31. prosinca

17. Javni dug

Obveznice RH za deponirana devizna sredstva graana

Obveznice RH za uplatu u devizama za otkup stanova

ObraËunate kamate

Iznosi potraæivanja od Republike Hrvatske odnose se na deviznu πtednju graana koja je bila deponirana

kod bivπe Narodne banke Jugoslavije. Narodna banka Jugoslavije zamrznula je ove depozite na dan 27.

travnja 1991. godine. Po raspadu Jugoslavije, Hrvatska narodna banka preuzela je obvezu po ovim

depozitima, a 23. prosinca 1991. godine ovi depoziti su pretvoreni u javni dug Republike Hrvatske. Iznosi

potraæivanja ukljuËuju teËajne razlike proiziπle iz preraËunavanja deponiranih deviza po teËajevima

vaæeÊim na kraju godine.

Ova potraæivanja od Republike Hrvatske nose kamatu od 5% godiπnje, i naplativa su u dvadeset polugo-

diπnjih rata poËevπi od 30. lipnja 1995. godine.



2001.

8.932

14.415

(7.609)

-

(6.964)

-

2

8.776

2000.

7.022

23.226

(6.863)

(16.482)

(444)

2.107

366

8.932

2001.

23.000

242

579

23.821

2000.

30.474

261

1.267

32.002


18. Ulaganja u dionice i sudjelujuÊe interese

Ulaganje u dionice i sudjelujuÊe interese predstavljaju imovinu raspoloæivu za prodaju i mogu se prikaza-

ti kako slijedi:

Ulaganja u podruænice i pridruæena druπtva

Ulaganja u trgovaËka druπtva

Ulaganja u financijske institucije


Promjene na ulaganjima u dionice i sudjelujuÊe interese prikazane su u tablici u nastavku.



Smanjenje postotka uËeπÊa radi

pripajanja banaka


Nova ulaganja

Likvidacija Simba d.o.o. (vidi biljeπku 19)

Prodaja

TeËajne razlike




2001.

19

800

12.143

12.962

(1.147)

11.815

2000.

7.734

800

4.136

12.670

(499)

12.171

Udjeli u pridruæenim

druπtvima i podruænicama

151

7.564

-

7.715

-

(7.564)

-

-

151

Ostala ulaganja

(manje od 20%)

7.199

1.512

(4.255)

4.456

7.352

-

(141)

(3)

11.664

Ukupno

7.350

9.076

(4.255)

12.171

7.352

(7.564)

(141)

(3)

11.815

56

18. Ulaganja u dionice i sudjelujuÊe interese (nastavak)


Stanje 1. sijeËnja



Stanje 31. prosinca

19. Materijalna i nematerijalna imovina

Nabavna ili revalorizirana vrijednost


Prijenos s investicija u tijeku

Likvidacija Simba d.o.o.*

PoveÊanje

Otuivanje, rashodovanje

Stanje 31.12.2001.

Ispravak vrijednosti


Otuivanje, rashodovanje

Amortizacija za 2001.godinu

Stanje 31.12.2001.

Neotpisana vrijednost


Neotpisana vrijednost

Stanje 31.12.2000.

*Banka je bila jedini vlasnik druπtva Simba d.o.o. koje je likvidirano tijekom 2001. godine, a imovina druπtva pripala je Banci.



2001.

499

648

-

1.147

2000.

316

-

183

499

Ukupno

169.201

-

6.320

36.675

(24.001)

188.195

54.782

(13.235)

15.915

57.462

130.733

114.419

Ostalo

7.163

3.187

-

-

(86)

10.264

3.216

(75)

1.268

4.409

5.855

3.947

Invest.

u tijeku

1.059

(24.036)

-

36.675

(3.364)

10.334

-

-

-

-

10.334

1.059

Motorna

vozila

3.557

565

-

-

(603)

3.519

2.244

(233)

558

2.569

950

1.313

Namjeπtaj

i oprema

22.492

5.075

-

-

(1.425)

26.142

10.485

(1.127)

2.159

11.517

14.625

12.007

RaËunala

i software

54.243

5.659

-

-

(10.940)

48.962

27.994

(10.343)

9.490

27.141

21.821

26.249

Zemljiπte

i zgrade

80.687

9.550

6.320

-

(7.583)

88.974

10.843

(1.457)

2.440

11.826

77.148

69.844


19. Materijalna i nematerijalna imovina (nastavak)

Preuzete kapitalne obveze

Na dan 31. prosinca 2001. Banka je imala ugovorenih kapitalnih obveza u iznosu od 180 tisuÊa kuna

za koja je plaÊanje izvrπeno u 2002. godini.

20. Obveze prema drugim bankama

Depoziti po vienju

OroËeni depoziti



- u kunama

- u devizama

- u kunama

- u devizama

2001.

25.790

11.360

93.026

36.902

167.078

2000.

28.213

12.992

21.149

65.525

127.879

58

21. Obveze prema deponentima

Depoziti po vienju

TrgovaËka druπtva

- u kunama

- u devizama

Javni sektor

- u kunama

- u devizama

Stanovniπtvo

- u kunama

- u devizama

Ostale organizacije

- u kunama

- u devizama

Ukupno depoziti po vienju

OroËeni depoziti

TrgovaËka druπtva

- u kunama

- u devizama

Javni sektor

- u kunama

- u devizama

Stanovniπtvo

- u kunama

- u devizama

Ostale organizacije

- u kunama

- u devizama

Ukupno oroËeni depoziti

Ukupno obveze prema deponentima



2001.

422.986

152.248

17.379

63

111.614

425.002

17.339

8.933

1.155.564

306.998

80.187

9.982

-

141.930

1.036.488

15.175

-

1.590.760

2.746.324

2000.

334.982

119.523

4.395

65

86.392

179.221

26.015

5.746

756.339

86.845

54.443

9.287

-

7.716

532.801

653

-

691.745

1.448.084


22. Zamrznuta πtednja

Devizni depoziti graana pretvoreni u javni dug

ObraËunate kamate

Ukupno obveze po zamrznutoj πtednji

Devizni depoziti graana deponirani prije 27. travnja 1991. godine zamrznuti su u skladu s Vladinom ure-

dbom. DospijeÊem rate javnog duga pripadajuÊi dio depozita prenosi se u depozite po vienju. Kamatna

stopa na zamrznutu πtednju je 5% godiπnje.

23. Obveze po kreditima

Krediti od Hrvatske narodne banke

Krediti od domaÊih banaka

Krediti od inozemnih banaka

- European Bank for Reconstruction and Development

- International Finance Corporation

- komercijalne banke

- ostali inozemni krediti

24. ObraËunate kamate

ObraËunate dospjele kamate

ObraËunate nedospjele kamate i odgoeni prihod



2001.

22.068

551

22.619

2000.

29.512

734

30.246

2001.

-

58.101

107.956

107.200

989.949

138

1.263.344

2000.

59.770

53.467

68.553

70.057

666.530

142

918.519

2000.

1.739

20.147

21.886

2001.

1.663

35.072

36.735

60

25. Ostale obveze

Obveze po kupoprodaji deviza

Obveze u obraËunu po kreditima

Obveze prema dobavljaËima

Obveza za porez na dobit

Obveze za plaÊe

Obveze po ugovorima o radu

Obveze po kartiËnom poslovanju

Obveze za ostale poreze i doprinose

Obveze za dividende iz proteklih razdoblja

Ostale obveze

26. Rezerviranja za potencijalne obveze


Nova rezerviranja

NaplaÊeno


TeËajne razlike


Nova rezerviranja

NaplaÊeno


Ukupno



2001.

78.203

39.613

10.232

10.162

6.219

2.303

1.346

543

373

4.689

153.683

2000.

16.124

0

3.854

0

4.728

3.428

3.373

153

1.021

3.406

36.087

Posebna

14.603

20.136

(26.361)

7.810

(246)

15.942

13.255

(21.670)

7.527

OpÊa

2.037

64

-

2.292

-

4.393

3.190

(293)

7.290

14.817


27. Izdani podreeni instrumenti

Banka je u 1998. godini izdala obveznice sa statusom dopunskog kapitala. Obveznice su izdane na rok

8 godina, nisu osigurane kod Dræavne agencije za osiguranje πtednih uloga i mogu posluæiti za pokriÊe

gubitaka. Obveznice se revaloriziraju po teËaju za EUR i imaju promjenjivu kamatu (vezanu uz tarifu

Banke) koja na dan 31. prosinca iznosi 6,5% godiπnje. Izdano je 8.626 komada obveznica svaka u pro-

tuvrijednosti 156,45 EUR po srednjem teËaju Hrvatske narodne banke.

28. DioniËki kapital

DioniËki kapital Banke sastoji se od 61.801 redovne dionice na ime, svaka nominalne vrijednosti 4.400

kuna.

Struktura dioniËara Banke na dan 31. prosinca je sljedeÊa:

Erste Bank der Oesterreichischen Sparkassen AG, Wien

Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz

Ostali dioniËari

Ukupno



broj dionica

24.843

24.688

12.270

61.801

udio

40,20%

39,95%

19,85%

100,00%

udio

41,44%

41,07%

17,49%

100,00%

broj dionica

25.609

25.380

10.812

61.801

2001.U»E©∆E

2000.

62

29. Potencijalne i preuzete obveze

Ukupan iznos danih garancija, odobrenih akreditiva i preuzetih obveza na kraju godine bio je:

Kunske garancije

- kratkoroËne

- dugoroËne

Devizne garancije

»inidbene garancije

Devizni akreditivi

- kratkoroËni

- dugoroËni

Avalirane i akceptirane mjenice

Preuzete obveze za kreditiranje

Ostale potencijalne obveze

30. Novac i novËani ekvivalenti

U svrhu prikaza izvjeπtaja o novËanom tijeku, novac i novËani ekvivalenti obuhvaÊaju sljedeÊe iznose:

NovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod drugih banaka

TekuÊi raËuni u zemlji i inozemstvu

Plasmani bankama s preostalim rokom dospijeÊa do 3 mjeseca

BlagajniËki i trezorski zapisi s preostalim rokom do 3 mjeseca



2001.

110.906

22.475

109.655

61.497

40.432

414

1.388

160.100

48.223

555.090

2000.

76.028

43.074

163.241

39.262

43.457

6.328

1.643

85.846

67.711

526.590

2001.

170.193

273.576

346.887

274.395

1.065.051

2000.

28.025

105.171

290.595

308.056

731.847


31. Sredstva i izvori sredstava po poslovima u ime i za raËun treÊih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za raËun:

TrgovaËka druπtva

Ostale pravne osobe

Stanovniπtvo

Manje: plasirana sredstva

Sredstva u obraËunu

Banka upravlja sredstvima u ime i za raËun pravnih osoba koja su plasirana u obliku kredita trgovaËkim

druπtvima i graanima. Ova sredstva vode se odvojeno od sredstava Banke. Prihodi i rashodi po osnovi

ovih sredstava knjiæeni su u korist ili na teret odgovarajuÊih izvora, a Banka nije snosila rizik u vezi s tim

poslovima. Za svoje usluge Banka je naplaÊivala naknadu.

32. Povezane osobe

Od povezanih osoba, najznaËajnije transakcije u toku uobiËajenog poslovanja Banka provodi s najveÊim

dioniËarima Erste Bank, Wien (dioniËar s uËeπÊem u dioniËkom kapitalu od 41,44%) i Steiermärkische

Bank, Graz (dioniËar s uËeπÊem u dioniËkom kapitalu od 41,07%) Ëto je prikazano u slijedeÊoj tablici.

Transakcija

Stanje danih depozita na 31. prosinca

Stanje primljenih depozita i kredita na 31. prosinca

Na dan 31. prosinca 2001. godine Banka je dala depozit Erste Bank, Wien kao kolateral za primljene

novËanice EUR-a u 2001. godini.

Kamatne stope na primljene kredite i depozite od Erste Bank, Wien i Steiermärkische Bank, Graz su-

kladne su stopama na træiπtu.



2001.

17.245

204

8.086

(24.436)

1.099

2000.

25.738

1.680

71.041

(95.088)

3.371

2001.

152.908

564.384

2000.

20.778

577.928

32. Povezane osobe (nastavak)

Osim transakcija navedenih u tabeli, Banka je imala transakcije s povezanim strankama u obliku kredi-

ta danih zaposlenima. Na dan 31. prosinca 2001. godine ti krediti iznose 1.022 tisuÊa kuna (2000.

2.516 tisuÊa kuna). Kamatna stopa na kredite zaposlenima u skladu je sa træiπnim uvjetima.

33. Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost predstavlja iznos u kojem se sredstva mogu razmijeniti ili obveze podmiriti u najboljem

interesu svih strana. Obzirom na to da træiπne cijene za veÊi dio financijskih sredstava i obveza Banke

nisu dostupne, fer vrijednost tih stavki temelji se na procjenama Uprave prema vrsti sredstava i obveza.

Prema procjeni Uprave, træiπne vrijednosti ne razlikuju se znaËajno od knjigovodstvenih vrijednosti svih

kategorija sredstava i obveza.

64




34. Kamatni rizik

Kamatna osjetljivost sredstava i obveza

Banka je izloæena raznim rizicima koji su povezani s uËinkom promjena træiπnih kamatnih stopa na fina-

ncijski poloæaj i novËani tok Banke. Dalje u tablici saæeto je prikazana izloæenost Banke kamatnom riziku.

U tablici koja slijedi prikazana su sredstva i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u ka-

tegorije po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeÊu, ovisno o tome koji je rok raniji.




Ukupno

443.769

276.937

570.064

374.289

2.897.666

22.645

158.836

23.821

11.815

130.733

4.910.575

167.078

1.155.564

1.590.760

22.619

1.263.344

36.735

153.683

14.817

4.404.600

9.946

496.029

4.910.575

-

Do 1

mjesec

22.370

276.937

124.615

355.632

2.786.350

-

-

3.997

-

3.569.901

87.835

1.155.564

1.172.554

3.698

7.665

-

-

-

2.427.316

9.946

-

2.437.262

1.132.639

Od 1 do

3 mjeseca

-

-

197.315

9.106

10.803

-

-

-

-

217.224

28.442

-

70.876

-

36.643

-

-

-

135.961

-

-

135.961

81.263

Od 3 do

12 mjeseci

-

-

77.539

1.720

36.999

-

-

3.304

-

119.562

23.735

-

151.021

6.300

221.871

-

-

-

402.927

-

-

402.927

(283.365)

Od 1 do

3 godine

-

-

29.212

3.479

31.965

-

-

13.216

-

77.872

769

-

17.912

12.601

595.039

-

-

-

626.321

-

-

626.321

(548.449)

Preko

3 godine

-

-

141.383

4.332

31.549

-

-

3.304

-

180.568

17.296

-

48.103

20

402.126

-

-

-

467.545

-

-

467.545

(286.977)

Bes-

kamatno

421.399

-

-

20

-

22.645

158.836

-

11.815

130.733

745.448

9.001

-

130.294

-

-

36.735

153.683

14.817

344.530

-

496.029

840.559

(95.111)

Aktiva



Vrijednosni papiri


Krediti klijentima



Javni dug

Ulaganja u dionice i sudjelujuÊe interese


Ukupna aktiva

Pasiva



- Depoziti po vienju

- OroËeni depoziti

Zamrznuta πtednja

Obveze po kreditima

ObraËunate kamate

Ostale obveze


Ukupno obveze


VlasniËki kapital

Ukupna pasiva

Kamatni rizik

66

34. Kamatni rizik (nastavak)

ProsjeËno stanje kamatonosne aktive i pasive Banke prikazano je u tablici u nastavku. Prosjek je

izraËunan na temelju nekoliko stanja tijekom godine. ProsjeËne kamatne stope predstavljaju efektivni

prosjeËni prinos na financijske instrumente za izvjeπtajno razdoblje.



Vrijednosni papiri


Krediti klijentima

Javni dug



Zamrznuta πtednja

Obveze po kreditima




prosjeËna

kamatna stopa

2,7%

3,8%

6,2%

4,2%

13,3%

5,0%

10,6%

4,6%

3,2%

5,0%

6,6%

6,5%

4,5%

prosjeËna

bilanca

73.197

240.115

360.917

324.795

2.310.194

25.257

3.334.475

126.995

1.778.848

25.196

1.028.933

9.846

2.969.818


35. Valutni rizik

Koncentracija sredstava i obveza

ZnaËajna devizna sredstva i obveze Banke analizirani su niæe u tablici. Stavke u kunama s valutnom

klauzulom prikazane su pod valutom uz koju su vezane.




Ukupno

443.769

276.937

570.064

374.289

2.897.666

22.645

158.836

23.821

11.815

130.733

4.910.575

167.078

1.155.564

1.590.760

22.619

1.263.344

36.735

153.683

14.817

4.404.600

9.946

496.029

4.910.575

-

EUR i

vezane valute

259.646

156.245

277.312

210.974

2.213.226

-

58.472

23.821

-

-

3.199.696

130.373

575.263

1.166.896

19.430

1.195.453

21.958

86.702

-

3.196.075

9.946

-

3.206.021

(6.325)

USD

5.185

-

50.086

77.296

7.076

-

10.381

-

-

-

150.024

504

45.676

83.196

1.443

-

2.086

28.892

-

161.797

-

-

161.797

(11.773)

Ostale

valute

15.342

-

-

38.824

652

-

5.492

-

-

-

60.310

7.778

22.721

24.954

1.746

-

361

3.640

-

61.200

-

-

61.200

(890)

Ukupno

strane valute

280.173

156.245

327.398

327.094

2.220.954

-

74.345

23.821

-

-

3.410.030

138.655

643.660

1.275.046

22.619

1.195.453

24.405

119.234

-

3.419.072

9.946

-

3.429.018

(18.988)

kuna

163.596

120.692

242.666

47.195

676.712

22.645

84.491

-

11.815

130.733

1.500.545

28.423

511.904

315.714

-

67.891

12.330

34.449

14.817

985.528

-

496.029

1.481.557

18.988

Aktiva



Vrijednosni papiri


Krediti klijentima



Javni dug



Ukupno aktiva

Pasiva




- OroËeni depoziti

Zamrznuta πtednja

Obveze po kreditima

ObraËunate kamate

Ostale obveze


Ukupno obveze


VlasniËki kapital

Ukupno pasiva

Neto devizna pozicija

68

36. Rizik likvidnosti


Aktiva



Vrijednosni papiri


Krediti klijentima



Javni dug



Ukupna aktiva

Pasiva




- OroËeni depoziti

Zamrznuta πtednja

Obveze po kreditima

ObraËunate kamate

Ostale obveze


Ukupno obveze


VlasniËki kapital

Ukupna pasiva

Neto neusklaenost likvidnosti



Ukupno

443.769

276.937

570.064

374.289

2.897.666

22.645

158.836

23.821

11.815

130.733

4.910.575

167.078

1.155.564

1.590.760

22.619

1.263.344

36.735

153.683

14.817

4.404.600

9.946

496.029

4.910.575

-

Do 1

mjesec

443.769

276.937

124.615

337.876

524.370

-

158.836

3.997

-

-

1.870.400

96.105

1.155.564

333.762

3.698

7.665

36.735

153.683

-

1.787.212

-

-

1.787.212

83.188

Od 1 do

3 mjeseca

-

-

197.315

4.361

165.699

-

-

-

-

-

367.375

28.559

-

331.085

-

36.643

-

-

-

396.287

-

-

396.287

(28.912)

Od 3 do

12 mjeseci

-

-

77.539

15.926

601.922

-

-

3.304

-

-

698.691

24.250

-

652.054

6.300

222.789

-

-

-

905.393

-

-

905.393

(206.702)

Od 1 do

3 godine

-

-

29.212

7.345

815.107

-

-

13.216

-

-

864.880

769

-

69.506

12.601

599.080

-

-

-

681.956

-

-

681.956

182.924

Preko

3 godine

-

-

141.383

8.781

790.568

22.645

-

3.304

11.815

130.733

1.109.229

17.395

-

204.353

20

397.167

-

-

14.817

633.752

9.946

496.029

1.139.727

(30.498)

70

Kontakti

Sektor graanstvaSaπa Krbavac, direktorTel: 01 4561 845, Fax: 01 4561 974E-mail: [email protected]

Sektor gospodarstvaMarko Krajina, direktorTel: 01 4561 915, Fax: 01 4561 910E-mail: [email protected]

Sektor upravljanja rizicimaDamir BroniÊ, direktorTel: 01 4561 991, Fax: 01 4561 940E-mail: [email protected]

Sektor rizniceDino JankoviÊ, direktorTel: 01 4561 941, Fax: 01 4561 950E-mail: [email protected]

Sektor raËunovodstva i kontrolingaKarma Periπin, direktorTel: 01 4561 954, Fax: 01 4561 805E-mail: [email protected]

Sektor IT, organizacije, kartiËnog poslovanja i upravljanja imovinomIvan Vuk, direktorTel: 043 275 130, Fax: 043 275 140E-mail: [email protected]

Sektor procesingaJasna Veseli, direktorTel: 043 275 115, Fax: 043 275 144E-mail: [email protected]

Unutarnja revizijaVesna Bila, interni kontrolorTel: 01 4561 808, Fax: 01 4561 805E-mail: [email protected]

Sluæba unutarnje kontroleSlaana Jagar, direktorTel: 01 4561 942, Fax: 01 4561 805E-mail: [email protected]

Sluæba participacija i strateπkih investicijaPavao DrakuliÊ, direktorTel: 01 4561 911, Fax: 01 4561 910E-mail: [email protected]

Sluæba pravnih poslovaJasminka HanuπiÊ, direktorTel: 01 4561 843, Fax: 01 4561 800E-mail: [email protected]

Sluæba marketinga i odnosa s javnoπÊuDijana BojËeta, direktorTel: 01 4561 823, Fax: 01 4561 898E-mail: [email protected]

Sluæba za poslove osobljaVanda Szabo, direktorTel: 01 4561 822, Fax: 01 4561 982E-mail: [email protected]


Sektor gospodarstva, Direkcija za podrπku prodaji, upravljanje ciljnim proizvodima i ciljnim grupama Anita Lukin, direktorTel: 01 4561 925, Fax: 01 4561 910E-mail: [email protected]

Komercijalni centar BjelovarZvonimir Æarec, direktorTel: 043 675 601, Fax: 043 675 641E-mail: [email protected]

Komercijalni centar »akovecSnjeæana Habunek, direktorTel: 040 311 433, Fax: 040 310 986E-mail: [email protected]

Komercijalni centar OsijekTel: 031 226 800, Fax: 031 226 810

Komercijalni centar RijekaAlen MilakoviÊ, direktorTel: 051 352 422, Fax: 051 352 400E-mail: [email protected]

Komercijalni centar SplitIvan - Saπa Vrdoljak, direktorTel: 021 323 470 , Fax: 021 323 495E-mail: [email protected]

Komercijalni centar Zadar©ime KevriÊ, direktorTel: 023 301 011, Fax: 023 301 020E-mail: [email protected]

Komercijalni centar ZagrebKruno Æupan, direktorTel: 01 6002 777, Fax: 01 6002 710E-mail: [email protected]

Sektor graanstva, Direkcija podrπke prodajiÆeljko Menalo, direktorTel: 01 4561 845, Fax: 01 4561 9947E-mail: [email protected]

Sektor graanstva, Regionalna direkcija ZapadGordana »utura, direktorTel: 01 4561 845, Fax: 01 4561 9747E-mail: [email protected]

Sektor graanstva, Regionalna direkcija IstokZdenko Matak, direktorTel: 043 675 603, Fax: 043 675 640E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar BjelovarBoæidar GregoviÊ, direktorTel: 043 675 613, Fax: 043 675 642E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar »akovecTatjana Bahun, direktorTel: 040 311 433, Fax: 040 310 986E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar KarlovacGordana LipπiniÊ, direktorTel: 047 609 400, Fax: 047 609 429E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar OsijekJasna KonËareviÊ, direktorTel: 031 226 800, Fax: 031 226 811E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar RijekaDanislav MajstoroviÊ, direktorTel: 051 352 444, Fax: 051 352 416E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar SplitFrane Galzina, direktorTel: 021 323 480, Fax: 021 323 495E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar ZadarBranka Soldo, v.d. direktoraTel: 023 301 017, Fax: 023 301 021E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar Zagreb - MasarykovaLjiljana TerziÊ, direktorTel: 01 4882 555, Fax: 01 4882 566E-mail: [email protected]

Savjetodavni centar Zagreb - ZelinskaMario IviÊ, direktorTel: 01 6002 714, Fax: 01 6002 709E-mail: [email protected]

izvjeπÊe - erstebank.hr · u 2001. godini hrvatski bankarski sustav bio je znatno stabilniji i...

Documents