izvjeŠĆe - haopdokumenti.azo.hr/dokumenti/izvjesce o stanju kakvoce zraka-sisak (2006).pdf ·...

REPUBLIKA HRVATSKA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

GRAD SISAK UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE,

GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA

IZVJEŠĆE O STANJU KAKVOĆE ZRAKA U GRADU SISKU

ZA 2006. GODINU

Izvješće izradio: PROČELNIK Mr.sc. Ivan Zorko, dipl.ing.kem. Domagoj Vuković, dipl. ing.arh

Sisak, travanj 2007.

S A D R Ž A J

UVODNE NAPOMENE .......................................................................................................... 3

1. REZULTATI MJERENJA I OCJENA RAZINE ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA ........... 4 1.1. SUMPORNI DIOKSID ................................................................................................... 4 1.2. DIM ................................................................................................................................. 7 1.3. DUŠIKOV DIOKSID...................................................................................................... 8 1.4. UKUPNA TALOŽNA TVAR I SADRŽAJ OLOVA, KADMIJA, ŽIVE, ARSENA I

NIKALA U TALOŽNOJ TVARI................................................................................... 8 1.5. LEBDEĆE ČESTICE .................................................................................................... 10 1.6. SUMPOROVODIK....................................................................................................... 11 1.7. MERKAPTANI (RSH).................................................................................................. 14 1.8. BENZEN ....................................................................................................................... 14

2. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA ................................................... 15

2.1. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA SUMPOROVODIKOM ........... 15 2.2. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA BENZENOM............................ 16 2.3. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA SUMPORNIM DIOKSIDOM .. 17 2.4. OSTALE MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA................................... 22 2.4.1.PROGRAM ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA U GRADU SISKU.......................... 22 2.4.2. INSPEKCIJSKI NADZOR ................................................................................................ 23

3. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 23

4. PRILOZI ......................................................................................................................... 25 4.1. PODACI O PRAVNOJ OSOBI KOJA OBAVLJA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA.......................... 25 4.2. PODACI O MJERNIM MJESTIMA UZIMANJA UZORAKA I OPSEGU MJERENJA ....................... 26 4.3. POPIS MEĐULABORATORIJSKIH INTERKALIBRACIJA ........................................................ 27 4.4. PRIKAZ LOKACIJA MJERNIH POSTAJA NA PODRUČJU GRADA SISKA (MJERILO 1:25 000).. 28

2

IZVJEŠĆE

O STANJU KAKVOĆE ZRAKA U GRADU SISKU ZA 2006. GODINU Uvodne napomene Praćenje kakvoće zraka na području Grada Siska provedi se u okviru državne i lokalne mreže (prikaz lokacija mjernih postaja u prilogu). Mjerenje kakvoće zraka u okviru Državne mreže osigurava Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na automatskoj mjernoj postaji u Capragu. Postaja je u radu od 01. siječnja 2004. godine. U njoj se prate sumporni dioksid, dušikov dioksid,, ugljični monoksid, benzen, sumporovodik, lebdeć čestice, te meteorološki parametri. Povezana je u centralizirani sustav, te se podaci prenose u središnja računalo u Ministarstvu. Rezultati mjerenja dnevnih i satnih koncentracija mogu se iščitati na web stranici ministarstva http://zrak.mzopu.hr/, a srednje dnevne koncentracije za prethodni dan i na displeju na samoj mjernoj postaji. Mjerenja kakvoće zraka u okviru lokalne mreže osigurava Sisačko-moslavačka županija (mjerenje osnovnih pokazatelja) i Grad Sisak (mjerenje dodatnih parametara), a provodi ih Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije (Odjel za ekologiju i sanitarnu kemiju), te IRI Sisak, d.d. za istraživanje razvoj i ispitivanje (Laboratorij za zaštitu okoliša). U okviru lokalne mreže postoje tri mjerne postaje: u centru grada (u Ul. A. i S. Radića- biljna apoteka) u Capragu (u Ul. M. Cvetkovića-kod industrijsko-obrtničke škole) u Galdovu (u Galdovačkoj ulici-kod OŠ Galdovo), na kojima se kakvoća zraka mjeri klasičnim metodama. Mjerna postaja u Galdovu uspostavljena je koncem srpnja 2006. godine. Nadzor kakvoće zraka u okviru lokalne mreže u 2006. godini obuhvaćao je mjerenja: -sumpornog dioksida (SO2 ) i dima, svakodnevno na dvije lokacije (u Ul. A. i S. Radića, i Ul. M. Cvetkovića), -dušikovog-dioksida (NO2 ), tjedno na dvije lokacije (u Ul. A. i S. Radića, i Ul. M. Cvetkovića), -ukupne taložne tvari (UTT), mjesečno na dvije lokacije (u centru kod HT i kod škola u Capragu), -olova i kadmija, mjesečno na dvije lokacije (u centru kod HT, kod škola u Capragu), -sumporovodika (H2S), svakodnevno na mjernom mjestu kod Industrijsko-obrtničke škole u Capragu (u Ul. M. Cvetkovića) i u centru grada (u Ul. A. i S. Radića), -merkaptana (RSH) na jednom mjernom mjestu kod Industrijsko-obrtničke škole u Capragu. Prema razinama onečišćenosti, obzirom na propisane granične(GV) i tolerantne vrijednosti (TV) vrijednostima kakvoće zraka, sukladno članku 18. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine” br. 178/04), utvrđuju se slijedeće kategorije kakvoće zraka: I kategorija -čist ili neznatno onečišćen zrak:: nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) niti za jednu, onečišćujuću tvar, II kategorija -umjereno onečišćen zrak:: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu ili više onečišćujućih tvari, III kategorija-prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari. Vrednovanje kakvoće zraka provedeno je prema normativima iz Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (“Narodne novine” br. 133/05). Izvješće je izrađeno sukladno odredbama Pravilnika o praćenju kakvoće zraka (“Narodne novine” br. 155/05). U izvješću su obrađeni svi rezultati mjerenja sa mjernih postaja na području Grada Siska, uključujući i neslužbenu obradu podataka s automatske mjerne postaje u Capragu iz državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka.

3

http://zrak.mzopu.hr/

U Izvješću se koriste slijedeće kratice: Karakter područja: SS- stari stambeni dio grada, IS- stambeno-industrijsko područje, NS- novi stambeni dio grada, O-područje obiteljskih kuća s vrtovima, srednje gustoće naseljenosti AMP-automatska mjerna postaja, IRI-mjerenja provedena od strane IRI d.o.o. Sisak, ZJZ- mjerenja provedena od strane Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, N- broj uzoraka godišnje, GV-granična vrijednost je granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstveni spoznaja, ne postoji, ili je najmanje moguć rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kad je postignuta ne smije se prekoračiti, TV-granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije, KR-kritična razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkoročnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi žurno moraju poduzeti odgovarajuće propisane mjere, Csred-aritmetička sredina izmjerenih dnevnih vrijednosti Ch .. -aritmetička sredina izmjerenih satnih vrijednosti C-god.-aritmetička sredina izmjerenih dnevnih vrijednosti tijekom godine C50 - medijan (vrijednost unutar koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednosti) C98 -98. percentil (vrijednost unutar koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednosti) CM -maksimalna vrijednost 1. REZULTATI MJERENJA I OCJENA RAZINE ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA 1.1. SUMPORNI DIOKSID Zbirni prikaz rezultata mjerenja sumpornog dioksida (SO2) u 2006. godini dan je u tablici 1. Tablica 1. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sumpornog dioksida (SO2)

Lokacija Karakter SO2 (μg/m3)

mjernog mjesta područja N Csred. C50 C98 CM

A. i S. Radića SS 363 27 22 89 124 M. Cvetkovića IS 356 29 20 82 218 AMP-M. Cvetkovića IS 354 47 29 252 529 Galdovo O 146 13 7 60 133 GV granična vrijednost koncentracije SO2 u zraku tijekom 1 sata (350 μg/m3) GV granična vrijednost koncentracije SO2 u zraku tijekom 24 sata (125 μg/m3) GV granična vrijednost koncentracije SO2 u zraku tijekom 1 godine (50 μg/m3) TV tolerantna vrijednost koncentracije SO2 u zraku tijekom 1 sata (500 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 24 puta tijekom kalendarske godine Srednja godišnja koncentracija sumpornog dioksida (SO2) izmjerenog na mjernom mjestu u Ul. S. i A. Radića iznosila je 27 μg/m3, na mjernom mjestu u Ul. M. Cvetkovića 29 μg/m3., odnosno na automatskoj mjernoj postaji 47,4 μg/m3, te na mjernom mjestu u Galdovu 13 μg/m3. Prema srednjim godišnjim koncentracijama sumpornog dioksida (SO2), koje su na svim mjernim mjestima manje od dozvoljene granične godišnje razine (GV-god) od 50 μg/m3 kakvoća zraka je I-kategorije.

4

Na slici 1. grafički je prikazano kretanje srednjih i maksimalnih mjesečnih koncentracija sumpornog dioksida tijekom 2006. godine na automatskoj mjernoj postaji u Capragu.

Slika 1. Kretanje srednjih i maksimalnih mjesečnih koncentracija sumpornog dioksida

tijekom 2006. godine na automatskoj mjernoj postaji u Capragu.

Kretanje srednjih mjesečnih koncentracije sumpornog dioksida na AMP u Capragu u 2006.

0100200300400500600

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

MJESEC

SO2(

mg/

m3 )

GV-24hCsrCm

Iz grafičkog prikaza se vidi da srednje mjesečne koncentracije nisu tijekom godine prekoračivale dopuštenu graničnu vrijednost od 50 μg/m3-. Maksimalne dnevne koncentracije su prekoračivale graničnu vrijednost od 125 μg/m3 tijekom gotovo svih mjeseci u godini, osim kolovoza, rujna i listopada. Na slici 2. grafički je prikazano kretanje srednjih i maksimalnih mjesečnih koncentracija sumpornog dioksida tijekom 2006. godine na mjernoj postaji u centru grada u Ulici A. i S. Radića.

Slika 2. Kretanje srednjih i maksimalnih mjesečnih koncentracija sumpornog dioksida

tijekom 2006. godine na mjernoj postaji u centru grada u Ulici A. i S. Radića.

Koncentracije SO2 na mjernoj postaji u ulici S. i A. Radića u 2006. godini

0

50

100

150

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

mjesec

ug/m

3

srednja dnevnavrijednost

maksimalnavrijednost

GVgod=50ug/m3

GVdnevna=125ug/m

5

Iz grafičkog prikaza se vidi da srednje mjesečne i maksimalne koncentracije sumpornog dioksida u centru grada nisu tijekom godine prekoračivale dopuštenu graničnu godišnju vrijednost od 50 μg/m3, niti dopuštenu graničnu dnevnu vrijednost od 125 μg/m3 .

Preliminarnim mjerenja kakvoće zraka u Galdovu u trajanju od 5 mjeseci u 2006. godini utvrđeno je jedno prekoračenje dozvoljene granične dnevne vrijednosti sumpornog dioksida od 125 μg/m3 , te se na osnovi tih mjerenja koja se provode manje od 12 mjeseci ne može za sada dati pravovaljana ocjena kakvoće zraka, već samo pretpostaviti da je kakvoća zraka bila I kategorije.

Na slici 3. dan je grafički prikaz broja dana po mjesecima s koncentracijom sumpornog dioksida koja prekoračuje dozvoljenu dnevnu razinu granične vrijednosti sumpornog dioksida GV-24h od 125 μg/m3 na automatskoj mjernoj postaji u Capragu.

Slika 3. Broj dana s koncentracijom koja prekoračuje GV-24h od 125 μg/m3

Broj dana s prekoračenjem GV-24 od 125 μg/m3

u 2006.god

23

4

5

1

4 4

10 0

1

3

01

234

56


MJESEC

Bro

j dan

a

Granična 24 satna vrijednost (GV-24) za sumporni dioksid je 125 mg/m3 i ne smije biti prekoračena više od 3 puta tijekom kalendarske godine Tijekom 2006. godine GV-24 je prekoračena 28 puta .

Maksimalna dnevna vrijednost od 529,3 mg/m3 izmjerena je 2.07. 2006.god

Na slici 4 dan je zbirni prikaz broja sati kada su izmjerene satne vrijednosti na automatskoj mjernoj postaji u Capragu prekoračivale razinu tolerantne vrijednost TVh od 500 μg/m3 , te kritičnu razinu Ckr. Iz dijagrama je vidljivo da je tijekom 2006. godine tolerantna satna razina sumpornog dioksida TVh od 500 μg/m3 ukupno prekoračena 99 puta, a ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine. Kritična razina sumpornog dioksida (koncentracija od 500 μg/m3 u uzastopnom trajanju od tri sata) tijekom 2006. godine prekoračena je 17 puta. Maksimalna satna koncentracija od 1136 μg/m3 izmjerena je dana 3. srpnja 2006. godine u 7 sati.

6

Slika 4. Zbirni prikaz broj sati s koncentracijom koja prekoračuje tolerantnu satnu razinu TVh od 500 μg/m3 , odnosno kritičnu razinu Ckr

Broj sati prekoračenja TVh od 500 μg/m3 i pojave kritičnih razina

6 5

17 16

0

8

24

1 0 0

1012

1 1 24

0 03

0 0 0 1 10

5

10

15

20

25

30


mjesec

broj

sat

i

C>500Ckr

Slijedom navedenog može se zaključiti slijedeće: Srednja godišnja koncentracija sumpornog dioksida na svim mjernim mjestima ne prelazi dozvoljenu srednju godišnju graničnu vrijednost (GV-god) od 50 μg/m3. Kakvoća zraka na mjernoj postaji u centru grada i u Galdovu je obzirom na izmjerene srednje dnevne koncentracije sumpornog dioksida na mjernoj postaji u Ulici A. i S. Radića je I-kategorije, jer izmjerene vrijednosti ne prekoračuju dozvoljenu razinu granične vrijednosti od 125 μg/m3, niti njenu dozvoljenu učestalost prekoračenja. U naselju Caprag je kakvoća zraka III kategorije jer su izmjerene satne koncentracije sumpornog dioksida tijekom kalendarske godine 99 puta prekoračile tolerantnu vrijednost od 500 μg/m3 (a ne bi smjele biti prekoračene više od 24 puta tijekom kalendarske godine). Tijekom 2006. godine 17 puta je utvrđena pojava kritične razine sumpornog dioksida (stanja kada je koncentracija veća od 500 μg/m3 u uzastopnom trajanju od 3 sata). Maksimalna satna koncentracija od 1.152 μg/m3 izmjerena je 03. srpnja 2006. godine u 7 sati. 1.2. DIM Koncentracija dima u zraku mjeri se na klasičnim mjernim postajama u centru grada, naselju Caprag i Galdovu. Zbirni prikaz rezultata mjerenja dima u 2006. godini dana je u tablici 2. Tablica 2. Zbirni prikaz rezultata mjerenja dima u 2006. godini

Lokacija Karakter DIM (μg/m3)


A. i S. Radića SS 361 22,0 18 60,0 88,0 M. Cvetkovića IS 356 10,0 8 41,0 70,0 Galdovo O 105 15,0 12 44,0 61,0 GV granična vrijednost koncentracije dima u zraku tijekom 1 godine (50 μg/m3) GV tolerantna vrijednost koncentracije dima u zraku tijekom 1 godine (75 μg/m3)

7

Srednja godišnja koncentracija dima na mjernom mjestu u Ul. S. i A. Radića iznosila je 22 μg/m3, na mjernom mjestu u Ul. M. Cvetkovića 10 μg/m3, a u Galdovu 15 10 μg/m3. Kakvoća zraka glede koncentracije dima je I-kategorije jer srednje godišnje koncentracije na obadva mjerna mjesta ne prekoračuju graničnu vrijednosti kakvoće zraka za dim od 50 μg/m3. 1.3. DUŠIKOV DIOKSID Zbirni prikaz rezultata mjerenja dušikovog dioksida u 2006. godini dana je u tablici 3. Tablica 3. Zbirni prikaz rezultata mjerenja dušikovog dioksida (NO2) u 2006. god.

Lokacija Karakter NO2 (μg/m3)


A. i S. Radića SS 146 23 24 46 80 M. Cvetkovića IS 146 11 10 27 93 AMP-M. Cvetkovića IS 354 17 16 35 46 Galdovo O 110 14 12 34 48 GV granična vrijednost koncentracije NO2 u zraku tijekom 1 sata (200 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 18 puta tijekom kalendarske godine GV granična vrijednost koncentracije NO2 u zraku tijekom 24 sata (80 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 7 puta tijekom kalendarske godine GV granična vrijednost koncentracije NO2 u zraku tijekom 1 godine (40 μg/m3) TV tolerantna vrijednost koncentracije NO2 u zraku tijekom 1 godine (60 μg/m3) TV tolerantna vrijednost koncentracije NO2 u zraku tijekom 1 sata (300 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 18 puta tijekom kalendarske godine Srednja godišnja koncentracija dušikovog dioksida (NO2) na mjernom mjestu u Ul. S. i A. Radića iznosila je 23 μg/m3, a na mjernom mjestu u Ul. M. Cvetkovića 11 μg/m3, odnosno na automatskoj mjernoj postaji 20,7 μg/m3 , te na mjernom mjestu u Galdovu 14 μg/m3. Kakvoća zraka glede koncentracije dušikovog dioksida je I-kategorije jer srednje godišnje koncentracije na svim mjernim mjestima ne prekoračuju graničnu vrijednost za dušikov dioksid od 40 μg/m3, a maksimalno izmjerene vrijednosti ne prekoračuju graničnu dnevnu vrijednost od 80 μg/m3. 1.4. UKUPNA TALOŽNA TVAR I SADRŽAJ OLOVA, KADMIJA, ŽIVE, ARSENA I NIKALA U TALOŽNOJ TVARI Zbirni prikazi rezultata mjerenja ukupne taložne tvari (UTT), i sadržaja olova (Pb), kadmija (Cd), žive (Hg), arsena (As) i nikla (Ni) u taložnoj tvari dani su u tablicama 4.do 9. Tablica 4. Zbirni prikaz rezultata mjerenja ukupne taložne tvari (UTT)

Lokacija Karakter UTT (mg/m2 danu)

mjernog mjesta područja N Csred. CM

Sisak centar SS 12 161 337M. Cvetkovića IS 11 228 1189Galdovo O 4 87 170GV granična vrijednost ukupne taložne tvari (UTT) tijekom 1 godine (350 mg/m2danu)

8

Srednje godišnje razine ukupne taložne tvari na mjernim mjestima iznosile su: u Centru kod HT 161 mg/m2danu; u Capragu 228 mg/m2danu, a u Galdovu 87 mg/m2danu. Tablica 5. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sadržaja olova (Pb) u taložnoj tvari

Lokacija Karakter olovo (μg/m2 danu)


Sisak centar SS 12 17,6 2531*M. Cvetkovića IS 11 20,0 123,0Galdovo O 4 7,0 13,60GV granična vrijednost sadržaja olova (Pb) u ukupnoj taložnoj tvari (UTT) tijekom 1 godine (100 μg/m2danu) *- U kolovozu 2006. godine izmjerena je neuobičajeno visoka razina olova u taložnoj tvari u centru grada kod HT od 2531 μg/m2danu, a što se može povezati s građevinskim radova na fasadi i krovu hotela Panonija.

Srednje godišnje razina olova u taložnoj tvari na mjernim mjestima iznosile su: u Centru grada kod HT 227 μg/m2danu; u Capragu 20 μg/m2danu, a u Galdovu 7 μg/m2danu. Tablica 6. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sadržaja kamija (Cd) u taložnoj tvari

Lokacija Karakter kadmij (μg/m2 danu)


Sisak centar SS 12 0,19 0,43M. Cvetkovića IS 11 0,28 1,86Galdovo O 4 0,32 0,80GV granična vrijednost sadržaja kadmija (Cd) u ukupnoj taložnoj tvari (UTT) tijekom 1 godine (2 μg/m2danu) Srednje godišnje koncentracije kadmija u taložnoj tvari na mjernim mjestima iznosile su: u Centru grada kod HT 0,19 μg/m2danu; u Capragu 0,28 μg/m2danu, a u Galdovu 0,32 μg/m2danu. Tablica 7. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sadržaja žive (Hg) u taložnoj tvari

Lokacija Karakter živa (μg/m2 danu)


Sisak centar SS 12 0,05 0,28M. Cvetkovića IS 11 0,10 0,80Galdovo O 4 0,07 0,27GV granična vrijednost sadržaja žive (Hg) u ukupnoj taložnoj tvari (UTT) tijekom 1 godine (1 μg/m2danu) Srednje godišnje koncentracije žive u taložnoj tvari na mjernim mjestima iznosile su: u Centru grada kod HT 0,05 μg/m2danu; u Capragu 0,10 μg/m2danu, a u Galdovu 0,07 μg/m2danu. Tablica 8. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sadržaja arsena (As) u taložnoj tvari

Lokacija Karakter arsen (μg/m2 danu)


Sisak centar SS 12 0,40 0,81M. Cvetkovića IS 11 0,12 0,51Galdovo O 4 0,20 0,41GV granična vrijednost sadržaja arsena (As) u ukupnoj taložnoj tvari (UTT) tijekom 1 godine (4 μg/m2danu)

9

Srednje godišnje koncentracije arsena u taložnoj tvari na mjernim mjestima iznosile su: u Centru grada kod HT 0,4 μg/m2danu; u Capragu 0,12 μg/m2danu, a u Galdovu 0,20 μg/m2danu Tablica 9. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sadržaja nikla (Ni) u taložnoj tvari

Lokacija Karakter nikl (μg/m2 danu)


Sisak centar SS 12 12,8 25,6M. Cvetkovića IS 11 6,2 14,5Galdovo O 4 7,4 14,0GV granična vrijednost sadržaja nikla (Ni) u ukupnoj taložnoj tvari (UTT) tijekom 1 godine (15 μg/m2danu) Kakvoća zraka glede razine ukupne taložne tvari, sadržaja olova (Pb), kadmija (Cd), žive (Hg), arsena (As) i nikla (Ni) u taložnoj tvari je I-kategorije, jer srednje godišnje količine na sva tri mjerna mjesta ne prekoračuju graničnu vrijednosti za ukupnu taložnu tvar od 350 mg/m2danu, odnosno za olovo od 100 μg/m2danu, za kadmij u taložnoj tvari od 2 μg/m2danu, za živu od 1 μg/m2danu, za arsen od 4 μg/m2danu i za nikl od 15 μg/m2danu. Neuobičajeno visoka razina olova u taložnoj tvari u centru grada kod HT od 2531 μg/m2danu izmjerena je u kolovozu 2006. godine, koja ne predstavlja tipično stanje kakvoće zraka u centru grada već pojedinačni izvanredni događanje koji se može povezati s građevinskim radova na fasadi i krovu hotela Panonija. Kod ocjene kakvoće zraka glede razine olova ova vrijednost nije uzeta u obzir, jer je u ostalim mjesecima tijekom godine srednja razina olova iznosila 17,6 μg/m2danu, što je ispod granične vrijednosti od 100 μg/m2danu. 1.5. LEBDEĆE ČESTICE Na automatskoj mjernoj postaji u Capragu od početka 2005. godine kontinuirano se mjeri razina lebdećih čestica PM10 tj. frakcija lebdećih čestica aerodinamičkog promjera manjeg od 10 μm. Zbirni prikaz rezultata mjerenja razine lebdećih čestica frakcije PM10 u 2006. godini dana je u tablici 10. Tablica 10. Zbirni prikaz rezultata mjerenja lebdećih čestica frakcije PM10

Lokacija Karakter Lebdeće čestice PM 10 (μg/m3)


AMP-M. Cvetkovića IS 329 40,5 36,4 108,9 183,1 GV granična vrijednost razine lebdećih čestica PM10 tijekom 24 sata (50 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 35 puta tijekom kalendarske godine GV granična vrijednost razine lebdećih čestica PM10 tijekom 1 godine (40 μg/m3) TV tolerantna vrijednost razine lebdećih čestica PM10 tijekom 24 sata (75 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 35 puta tijekom kalendarske godine TV granična vrijednost razine lebdećih čestica PM10 tijekom 1 godine (60 μg/m3) Srednja godišnja razina lebdećih čestica frakcije PM10 u 2006 iznosila je 40,5 μg/m3 , te je viša od dozvoljene granične vrijednosti od 40 μg/m3 μg/m3 , te je kakvoća zraka u naselju Caprag obzirom na lebdeće čestice II kategorije. Grafički prikaz broja dana u godini kada su izmjerene razine lebdećih čestica frakcije PM10 na automatskoj mjernoj postaji u Capragu prekoračivale dozvoljenu dnevnu razinu granične vrijednosti GV-24 od 50 μg/m3 , odnosno tolerantnu dnevnu vrijednost TV-24 od 75 μg/m3 daje se na slici 5.

10

Slika 5.. Prikaz broja dana s prekoračenjem dozvoljene granične dnevne razine (GV-24) od 50 μg/m3 , odnosno razine tolerantne dnevne vrijednost (TV-24) od 75 μg/m3 za lebdeće čestice

Broj dana s prekoračenom razinom GV-24 i TV-24 za lebdeće čestice

22

13

62

04

6

13 4

2

812

41 0 0 0 1 0 0 0 1

3

0

5

10

15

20

25


MJESEC

Bro

j dan

a

>GV>TV

Srednje godišnje razina lebdećih čestica frakcije manje od 10 mikrona (PM10 ) na automatskoj mjernoj postaji u Capragu tijekom 2006. godine iznosila je 40, 5 μg/m3 te je na kakvoća zraka II kategorije. Granična 24 satna vrijednosti GV-24) od 50 μg/m3 prekoračena 71 puta, a ne bi smjela biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine, kakvoća zraka u naselju Caprag je obzirom na razinu lebdećih čestica II kategorije. Isto tako tijekom 2006. godine tolerantna dnevna vrijednost (TV-24) od 75 μg/m3 bila je prekoračena 22 puta, što je manje od dozvoljenog broja od 35 prekoračenja tijekom kalendarske godine, te je i po tom kriteriju kakvoća zraka obzirom na razinu lebdećih čestica II kategorije. Maksimalna dnevna razina lebdećih čestica od 183,11 μg/m3 izmjerena je 31. siječnja 2006. godine. 1.6. SUMPOROVODIK Tijekom 2005. godine mjerenja koncentracije sumporovodika provođena su na jednoj lokaciji u centru grada, dvije lokacije u Capragu i u Gadovu . U Capragu su mjerenja provađana na automatskoj mjernoj postaji i na lokaciji kod Obrtničko-industrijske škole u Ulici M. Cvetkovića. Srednja godišnja koncentracija sumporovodika u centru grada u Ul. A. i S. Radića iznosila je 1,4 μg/m3, u Capragu u ul. M. Cvetkovića na automatskoj mjernoj postaji 3,92 μg/m3 , a na mjernom mjestu kod Industrijsko-obrtničke škole u ul. M. Cvetkovića 4,5 odnosno 4,6 μg/m3, te u Galdovu 1,8 μg/m3. Zbirni rezultati mjerenja prikazani su u tablici 11. Kretanje srednjih mjesečnih koncentracija sumporovodika na mjernoj postaji u Caprag u 2006. godini grafički je prikazano na slici 6.

11

Tablica 11. Zbirni prikaz rezultata mjerenja sumporovodika

Lokacija Karakter H2S (μg/m3)


A. i S. Radića SS 363 1,4 1,16 3,68 5,88 IRI-M. Cvetkovića IS 362 4,6 3,69 14 65,0 ZJZ M.cvetkovića* IS 51 4,5 3,28 19,75 28,1 AMP-M. Cvetkovića IS 320 3,92 2,30 24,62 82,92 ZJZ Gladovo O 162 1,8 1,63 4,68 6,8 *-mjereno kao tjedni prosjek GV granična vrijednost koncentracije H2S u zraku tijekom 1 sata (7 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 7 puta tijekom kalendarske godine GV granična vrijednost koncentracije H2S u zraku tijekom 24 sata (5 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 7 puta tijekom kalendarske godine GV granična vrijednost koncentracije H2S u zraku tijekom 1 godine (2 μg/m3) TV tolerantna vrijednost koncentracije H2S u zraku tijekom 1 sata (10 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena Iz kretanja srednjih mjesečnih koncentracija sumporovodika vidi se da su se naročito visoke koncentracije registrirane tijekom II, III, IV VII i XI mjeseca 2006. godine. Slika 6. Kretanje srednjih mjesečnih koncentracija sumporovodika na automatskoj mjernoj postaji u Caprag u 2006. godini

Kretanje prosječnih mjesečnih koncentracija sumporovodika na AMP u Capragu u 2006.god.

0

2

4

6

8


MJESEC

H2S

(mg/

m3)

GV-gdGV-24hCsr

Prikaz broja dana po mjesecima s prekoračenjem dozvoljene granične dnevne razine sumporovodika (GV-24) od 5 μg/m3 dan je na slici 7, a broj sati s prekoračenjem tolerantne satne razine sumporovodika (TV-h) od 10 μg/m3 na slici 8. Prema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku granična dnevna razina sumporovodika (GV-24) od 5 μg/m3 ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine, a u 2006. godini izmjereno je 41 prekoračenje. Naročito visok broj prekoračenja izmjeren je u prvom kvartalu 2006. godine. Maksimalna dnevna vrijednost od 82,92 μg/m3 izmjerena je 13. ožujka 2006. godine. Tijekom 2006. godini izmjereno je 561 prekoračenje tolerantne satne razine sumporovodika (TV-h) od 10 μg/m3 . Naročito visok broj prekoračenja izmjeren je u prvom kvartalu 2006. godine. Maksimalna satna vrijednost od 334,4 μg/m3 izmjerena je 7. travnja 2006. godine u 11 sati.

12

Slika 7.. Prikaz broja dana s prekoračenjem dozvoljene granične dnevne razine sumporovodika (GV-24) od 5 μg/m3 na AMP u Capragu

Broj dana s koncentracijom sumporovodika većom od 5 μg/m3

78

56

32

3

0 01

3 3

0

2

4

6

8

10


MJESEC

Bro

j dan

a

Slika 8.. Prikaz broja sati s prekoračenjem tolerantne satne razine sumporovodika (TV-h) od 10 μg/m3 na AMP u Capragu

Broj sat prekoračenja tolerantne satne vrijednosti sumporovodika od 10 μg/m3

72

90 8772

4232

4833

11 10

3519

0

20

40

60

80

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

MJESEC

broj

sat

i

Slijedom iznesenog može se zaključiti da je kakvoća zraka glede koncentracije sumporovodika (H2S) na klasičnim mjernim postajama u centru grada i u Galdovu I-kategorije, jer srednje godišnje koncentracije ne prekoračuju dozvoljenu graničnu vrijednost od (GV-god) od 2 μg/m3, a izmjerene dnevne koncentracije ne prekoračuju dozvoljenu učestalost prekoračenja granične vrijednosti (GV-24) od 5 μg/m3 više od 7 puta tijekom kalendarske godine (u centru grada 1 puta, a u Galdovu 3 puta) Na automatskoj mjernoj postaji u Capragu kakvoća zraka je III kategorije jer srednja godišnja koncentracija sumporovodika iznosi 3,92 μg/m3 te prekoračuje graničnu vrijednost (GV-god) od 2 μg/m3. Ukupno je bilo 41 dana sa prekoračenjem granične dnevne razine (GV-24) od 5 μg/m3, a ne bi smjelo biti više od 7 prekoračenja tijekom kalendarske godine. Ukupno je registrirano 551 sati sa srednjom satnom koncentracijama većim od tolerantne satne vrijednosti (TVh) od 10 μg/m3. Maksimalna satna koncentracija sumporovodika od 334,4 μg/m3 izmjerena je 7. travnja 2006. godine u 11 sati. Isto tako na obadva mjerna mjesta u Capragu s klasičnim mjerenjem kakvoća zraka utvrđeno je da je kakvoća zraka III-kategorije, jer srednje godišnje koncentracije

13

sumporovodika iznose 4,5 μg/m3 ,odnosno 4,6 μg/m3, te prekoračuje graničnu vrijednost (GV) od 2 μg/m3. 1.7. MERKAPTANI (RSH) Tijekom 2002. godine započeta su preliminarna mjerenja koncentracije merkaptana (RSH) u naselju Caprag . Zbirni rezultati mjerenja koncentracije merkaptana u 2006. godini na mjernoj postaji u Ul. M. Cvetkovića u Capragu dani su u tablici 12. Tablica 12. Zbirni prikaz rezultata mjerenja koncentracije merkaptana (RSH)

Lokacija Karakter Merkaptani (μg/m3)


IRI-M. Cvetkovića IS 362 0,61 0,43 2,76 60,00 ZJZ M.cvetkovića* IS 51 0,01 0,08 0,47 0,68 *-mjereno kao tjedni prosjek GV granična vrijednost koncentracije merkaptana tijekom 24 sata (3 μg/m3), koja ne smije biti prekoračena

više od 7 puta tijekom kalendarske godine GV granična vrijednost koncentracije merkaptana u zraku tijekom 1 godine (1 μg/m3) Srednje dnevne koncentracije merkaptana na mjernom mjestu u Capragu (u Ul. M. Cvetkovića kod Obrtničko industrijske škole) tijekom 2006. godine, prema mjerenjima IRI-a je iznosila 0,61 μg/m3, a prema mjerenjima srednjih tjednih prosjeka Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije 0,01 μg/m3 . Granična dnevna vrijednost od 3 μg/m3 prekoračena je samo jedan puta (31. kolovoza 2006). tijekom kalendarske godine, kada je iznosila 60 μg/m3. Kakvoća zraka glede koncentracije merkaptana na mjernoj stanici u Capragu je I-kategorije, jer srednja godišnja koncentracija ne prekoračuje graničnu vrijednost (GV) od 1 μg/m3 , a jednodnevno prekoračenja granične vrijednosti od 3, μg/m3 je u dozvoljenim granicama učestalosti prekoračenja (manje od 7 puta tijekom kalendarske godine). 1.8. BENZEN Mjerenja koncentracije benzena započeta su 01. siječnja 2004. godine na automatskoj mjernoj postaji u Capragu. Zbirni prikaz rezultata mjerenja koncentracije benzena u 2006. godini daju se u tablici 13. Tablica 11. Zbirni prikaz rezultata mjerenja koncentracije benzena

Lokacija Karakter BENZEN (μg/m3)


AMP-M. Cvetkovića IS 310 5,85 3,81 20,44 42,89 GV granična vrijednost koncentracije benzena u zraku tijekom 1 godine (5 μg/m3) TV tolerantna vrijednost koncentracije benzena u zraku tijekom 1 godine (10 μg/m3) Kakvoća zraka glede koncentracije benzena u Capragu je II-kategorije, jer je srednja godišnja koncentracija iznosila 5,85 μg/m3 , te je veća od granične vrijednosti (GV-god) od 5 μg/m3, ali ispod tolerantne razine (TV-god) od 10 μg/m3. Maksimalna izmjerena dnevna koncentracija iznosila je 42,9 μg/m3.

14

2. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA 2.1. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA SUMPOROVODIKOM Utvrđeno je da je INA- Rafinerija nafte isključivi onečišćivač zraka u Gradu Sisku Uglavnom je takvo stanje rezultat zastarjelih industrijskih postrojenja, u čiju modernizaciju nije ulagano zadnji dvadeset godina, a stalno se nastoji profitno proizvoditi kvalitetnije gorivo na račun nedopustivo visokog zagađenja zraka u neposrednom okruženju rafinerije nafte. Za ovakvu proizvodnju nužno je zadovoljavanje odgovarajućih ekoloških standarda, koja traže i odgovarajuća investicijska ulaganja i temeljitu modernizaciju postrojenja. Počevši od 1999. godine Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće Grada Siska godine stalno traži putem Uprave za inspekcijske Poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od INA- Rafinerije nafte Sisak da poduzme mjere kojima bi se kakvoća zraka dovela na dopuštenu razinu. Na zahtjev Grada Siska (1999. godine) INA Industrija nafte d.d. je izradila Sanacijski program za smanjenje emisija/imisija sumporovodika iz INA rafinerije nafte Sisak (2000. god.), Operativni plan za provođenje Sanacijskog programa za smanjenje emisija/imisija sumporovodika iz INA rafinerije nafte Sisak (2003. godine), te Sanacijski program za smanjenje emisija/imisija benzena iz INA rafinerije nafte Sisak (2006. god.), čije je provođenje sukcesivno razmatralo Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće Grada Siska.

Rokovi za provođenje modernizacije rafinerijskih postrojenja predviđene u okviru Sanacijskog programa za smanjenje onečišćenja zraka sumporovodikom INA-Rafinerije nafte Sisak i Operativnog plana za provođenje mjera za smanjenje emisija/imisija sumporovodika iz INA-Rafinerije nafte Sisak, stalno se odgađaju. Prema Operativnom planu (od 17. rujna 2003. godine), većina kratkoročnih mjera, planirala se provesti do kraja 2004. godine, izgradnja Klausovog postrojenje za rekuperaciju sumpora do kraja 2005. godine, modernizacija koking postrojenja i revitalizacija kalcinatora zelenog koksa završeti u 2006. godini. Prema zadnjim informacijama iz INA Industrije nafte rokovi završetka izgradnje Klausovog postrojenja planirani su za konac kolovoza 2007. godine. Modernizacija Kokinga se prolongira s 2007. na 2010. godinu, a revitalizacija kalcinatora zelenog koksa s 2009. na 2010./2011. godinu. Na slici 9. daje se prikaz kretanja srednjih godišnjih koncentracija sumporovodika, u periodu od 1997.-2006. godine. iz kojih se vidi i djelotvornost poduzetih mjera iz sanacijskog programa. Slika 9. prikaz kretanja srednjih godišnjih koncentracija sumporovodika, u periodu od 1997.-2006. godine.

15

Kretanje srednjih godišnjih koncentracija sumporovodika u periodu od 1997.-2006.god.

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

GODINA

H 2S(

g/m

3 )

CsrGV-god

Maksimalna srednja koncentracija u mjernom periodu pojavila se je 1999. godine, tada Grad pokreće svoj zahtjev prema Upravi za inspekcijske poslove da se INI naloži izrada Sanacijskog programa za smanjenje emisija sumporovodika iz INA Rafinerije nafte Sisak. Od 1999. do 2001. godine vidljiv je pad koncentracija, iako su one iznad dopuštene granične vrijednosti. Ovaj pad može se smatrati rezultatom primijenjenih kratkoročnih mjera iz Sanacijskog programa. Zatim se 2002. i 2003. godine ponovno pojavljuje znatan porast srednjih godišnjih koncentracija sumporovodika što se vjerojatno može pripisati s jedne strane korištenju nafte s višim sadržajem sumpora, a s druge strane početku proizvodnje goriva s nižim sadržajem sumpora. Slijedom navedenog Uprava za inspekcija poslove Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 22. ožujka 2004. godine naložila je INA Rafineriji nafte Sisak da do provedbe kratkoročnih i dijela dugoročnih mjera (izgradnje Klausovog postrojenja za uklanjanje sumpora) ne prerađuje naftu s više od 1% sumpora. Od 2004. do 2006. godine primjećuje se ponovno blagi trend porasta prosječnih godišnjih koncentracija sumporovodika. Slijedom navedenog od Uprave INA-Industrije nafte d.d. Zagreb i INA-rafinerije nafte Sisak i nadalje treba tražiti da ubrzaju provođenje Sanacijskog programa za smanjenje onečišćenja zraka sumporovodikom INA-Rafinerije nafte Sisak, kao i planirane cjelovite modernizacije rafinerijskih postrojenja. Od Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i nadalje treba tražiti pojačani nadzor nad provođenjem Sanacijskog programa za smanjenje onečišćenja zraka sumporovodikom INA-Rafinerije nafte Sisak, te izradom Sanacijskog programa za smanjenje emisija/imisija benzena iz INA Rafinerije nafte, kako bi se kakvoća zraka dovela na dopuštenu razinu. 2.2. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA BENZENOM Kakvoća zraka je prema rezultatima mjerenja na mjernoj postaji u Capragu tijekom 2004. godine III kategorije, jer je zrak prekomjerno onečišćen benzenom, te je nužna i provedba mjera za smanjenje onečišćenja zraka benzenom. U tom smislu poduzeto je slijedeće: - Obzirom na opravdanu sumnju da su glavni uzrok prekomjernog onečišćenja zraka benzenom u

naselju Caprag emisije iz stacionarnih i difuznih izvora INA Rafinerije nafte Sisak, Inspekcija zaštite okoliša naredila INA Rafineriji nafte Sisak da utvrdi stacionarne i difuzne izvore onečišćenja zraka benzenom u rafineriji, te izradi elaborat, koji će sadržavati mjere i rokove

16

za smanjenje emisija/imisija benzena u okoliš po ovlaštenoj instituciji, s rokom izvršenja od 15. prosinca 2004. godine.

- Gradsko vijeće 24. veljače 2005. godine donosi Odluku o izradi sanacijskog programa za smanjenje emisija/imisija benzena iz INA Rafinerije nafte Sisak, s rokom izvršenja do 1. lipnja 2005. godine.

- INA Rafinerije nafte Sisak dostavila Sanacijski program 31. kolovoza, 2005. godine. - Gradsko vijeće 10. veljače 2006. godine donijelo je Odluku kojom se od INA-Industrije nafte d.d.

Zagreb, traži dopuna Program s rokom izvršenja do 31.svibnja 2006. godine. - INA dostavila Sanacijski program 27. lipnja 2006. Kretanje srednjih godišnjih koncentracija benzena u periodu od 2004.-206. godine prikazano je na slici.10. Slika 10. Kretanje srednjih godišnjih koncentracija benzena u perioduod 2004.-2006. god.

Kretanje srednjih godišnjih koncentracija benzena na AMP u Capragu

7,45

4,035,85

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

2004 2005 2006

GODINA

benz

en(m

g/m

3)

CsrGV-godTV-god

Iz grafičkog prikaza o kretanja srednjih godišnjih koncentracije benzena vidljivo je da je najviša srednja koncentracija bila 2004. godine, kada je iznosila 7,45 µg/m3, 2005. godine zabilježen je trend pada na 4,03 µg/m3, kao rezultat provođenja kratkoročnih mjera za smanjenje onečišćenja zraka benzena u INA-Rafineriji nafte Sisak. U 2006.godini ponovno je zabilježen porast na 5,85 µg/m3, Slijedom navedenog, kakvoća zraka glede koncentracije benzena u 2005. smanjena za 51 posto u odnosu na 2004., a u 2006. ponovno povećala u odnosu na 2005, godinu za 37 posto. Nakon provedbe kratkoročnih mjera Sanacijskog programa za smanjenje emisija/imisija benzena iz Rafinerije nafte Sisak, već je postignuto poboljšanje kakvoće zraka glede onečišćenja benzenom u odnosu na 2004. godinu za 51 %, odnosno poboljšanje s III-kategorije na II-kategoriju kakvoće zraka. 2.3. MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA SUMPORNIM DIOKSIDOM Kakvoća zraka prema rezultatima klasičnih mjerenja i ocjene na temelju izračuna srednjih godišnjih koncentracija sumpornog dioksida dugi niz godina svrstavana je u I-kategoriju kakvoće zraka. Nakon uspostave automatske mjerne postaje u naselju Caprag utvrđeno je da je kakvoća zraka u 2005. i 2006. godini ,obzirom na satnu koncentraciju sumpornog dioksida, III kategorije, jer izmjerene satne koncentracije više od 24 puta tijekom kalendarske godine prekoračuju tolerantnu vrijednost od 500 μg/m3 . Kretanje srednjih godišnjih koncentracija sumpornog dioksida u periodu od 1996.-2006. godine prikazano je na slici. 11.

17

Slika 11. Kretanje srednjih godišnjih koncentracija sumpornog dioksida u periodu od 1996.- 2006. godine

Kretanje sred. god. konc. SO2 u periodu od 1996.-2006.godine na mjernoj postaji u Capragu

0102030405060

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

GODINA

SO2(μ

g/m

3 )

GV-godCsredLinearni (Csred)

Iz grafičkog prikaza kretanja srednjih godišnjih koncentracija sumpornog dioksida vidljiv je stalni trend porasta koncentracija od 1996. godine do 2006. godine. Prema katastru emisija utvrđeno je da su Termoelektrana i INA dva najveća pojedinačna izvora emisija sumpornog dioksida. Detaljnija analiza pokazuje da na kakvoću zraka glede sumpornog dioksida u naselju Caprag dominantni utjecaj ipak ima INA Rafinerija nafte, što se može ilustrirati tipičnom koincidencijom kretanja satnih koncentracija sumpornog dioksida i sumporovodika , na usporednim prikazu . Već je ranije potvrđeno da za onečišćenje zraka je sumporovodikom isključivi izvor INA, pa ta vremenska podudarnost upućuje i na glavni izvor onečišćenja zraka sumpornim dioksidom. U konkretnim slučajevima pojave prekomjernog onečišćenja zraka sumpornim dioksidom tijekom 2005. godine Inspekcije zaštite okoliša utvrdila je da je glavni izvor INA-rafinerija nafte Sisak (obzirom na postupke odsumporavanja goriva, kojim se i izdvojeni sumporovodik spaljuje u sumporni dioksid na relativno niskim i položajno nepovoljno lociranim bakljama). Ovo potvrđuju usporedni prikaz kretanja satnih koncentracija sumporovodika i sumpornog dioksida u danima kada Termoelektrana nije bila u pogonu ili je koristila zemni plin kao pogonsko gorivo, na slikama 12 i 13. Iz grafičkog prikaza je vidljiv visok stupanj podudarnosti satnih razina sumporovodika i sumpornog dioksida, što u potpunosti potvrđuje da je izvoru onečišćenja zraka sumpornim dioksidom i sumporovodikom INA Rafinerija nafte Sisak. Prema Izvješću rafinerije upućenom inspekciji vidljivo je da je na došlo do kvara na postrojenju HDS-sekcija 300, čiji je rad obustavljen 22. rujna 2005. godine. Utjecaj emisija sumpornog dioksida iz Termoelektrane na kakvoću zraka je manji (obzirom na dobru disperziju emisije iz 250 metara visokog dimnjaka, i njegovu relativno dobru lokaciju obzirom na dominantni smjer, prema ruži vjetrova SI, JZ, te njen rad kao vršne termoelektrane ), a može biti značajan jedino u slučaju nepovoljnog inverznog stanja atmosfere uz istovremeni rad na mazut s visokim postotkom sumpora.

18

Slika 12. Usporedni prikaz kretanja srednjih satnih koncentracija sumporovodika i sumpornog

dioksida na dan 20. rujna 2005. godine, kada je zrak bio prekomjerno onečišćen s obadvije onečišćujuće tvari

Kretanje koncentracije SO2 i H2S na dan 20. rujna 2005. god

0100200300400500600700800900

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 29 21 22 23 24

Sat

SO2(

g/m

3 )

0

10

20

30

40

50

60

H 2S(

g/m

3 )

SO2H2S

Tijekom 2006. godine 17 puta je zabilježeno prekoračenje kritične razine sumpornog dioksida (tri sata uzastopno koncentracija veća od 500 μg/m3 ). U tim terminima je status Termoelektrane bio slijedeći: 8 puta nije radila, 3 puta je radila na plin, 5 puta na kombinirano gorivo ( plin+mazut), a smo je 1 puta na mazut. Dakle od 17 zabilježenih prekoračenja koincidencija postoji samo u jednom slučaju (rad na mazut), a maksimalno ukupno u 6 slučajeva (rad na kombinirano gorivo 5 puta i 1 puta samo na mazut) Dokaznice su vidljive iz tablice br. 12. i Izvješća o režimu rada Termoelektrane. Slika 13. Usporedni prikaz kretanja srednjih satnih koncentracija sumporovodika i sumpornog

dioksida na dan 20. rujna 2005. godine, kada je zrak bio prekomjerno onečišćen s obadvije onečišćujuće tvari

Kretane koncentracija H2S i SO2

dana 13. ožujka 2006. god

020406080

100120140

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Vrijeme (sat)

H2S

( μg/

m3 )

0100200300400500600700

SO2(μg

/m3 )

H2SSO2

19

Tablica 12 Prosječne satne koncentracije SO2 > 500 μg/m3 s naznakom statusa rada Termoelektrane

Prosječna satna koncentracija sumporovog dioksida > 500

μg/m3 (TV) Status rada Datum

Sat u kojem je bilo prekoračenje Termoelektrane

siječanj 690,7 8 sati 660,4 9 sati ne radi 591,1 10 sati 507,3 11 sati

5.1.2006.

510,9 13 sati 22.1.2006. 537,6 19 sati

veljača 532,9 14 sati 759,6 15 sati Blok-2 na maz.

3.2.2006.

675,7 16 sati 24.2.2006. 502,3 24 sata 25.2.2006. 534,9 1 sat

ožujak 579,2 10 sati 5.3.2006. 531,8 19 sati 567,2 10 sati 520,5 22 sata

12.3.2006.

531,2 24 sata 528,9 1 sat 535,1 2 sata ne radi 512,4 3 sata 545,4 4 sata 532,6 5 sati 615,9 6 sati ne radi 584,1 7 sati 502,4 8 sati 563,7 10 sati 568,4 11 sati ne radi 586,7 12 sati

13.3.2006.

521,6 14 sati travanj

593,1 19 sati 559,2 20 sati ne radi

11.4.2006.

549,6 21 sat 536,3 15 sati 29.4.2006. 545,5 17 sati

20

681,6 2 sata 577,5 3 sata ne radi 502,6 4 sata 501,1 6 sati 658,4 7 sati ne radi 651,2 8 sati 594,4 9 sati

30.4.2006.

594,9 11 sati 573,4 12 sati ne radi 621,3 13 sati

532,2 14 sati

lipanj 639,6 9 sati 2.6.2006. 698,9 10 sati 836,0 2 sata 28.6.2006. 662,3 3 sata

29.6.2006. 502,9 15 sati 754,1 7 sati 817,3 8 sati

30.6.2006.

630,3 10 sati srpanj

1.7.2006. 631,9 12 sati 735,8 2 sata 895,4 9 sati 939,6 10 sati Blok-2 na plin. 816,3 11 sati 880,2 12 sati 757,3 13 sati Blok-2 na plin. 582,6 14 sati 604,4 17 sati 715,3 18 sati 894,3 19 sati Blok-2 na plin. 745,8 20 sati 714,3 21 sat 744,9 23 sata

2.7.2006.

683,9 24 sata 768,2 1 sat 502,4 4 sata 936,9 5 sati Blok-2 na komb.

1136,0 6 sati

3.7.2006.

1152,0 7 sati 540,1 9 sati 23.7.2006. 657,4 10 sati

21

797,6 24 sata kolovoz

1.8.2006. 687,6 18 sati studeni

22.11.2006. 513,5 13 sati 502,1 15 sati 834,2 16 sati Blok-1 na komb. 755,0 17 sati 599,8 18 sati 531,6 19 sati Blok-1 na komb. 530,0 20 sati 554,4 21 sat 605,0 22 sata Blok-1 na komb. 519,0 23 sata 600,6 24 sata

prosinac 18.12.06 540,3 17 sati

705,7 19 sati 563,9 21 sat

19.12.2006. 603,6 2 sata 620,3 18 sati 774,8 19 sati Blok-1 na komb. 849,2 20 sati Blok-2 na komb. 877,2 21 sat 656,1 23 sata

26.12.2006. 577,8 6 sati 516,6 8 sati 521,3 9 sati

TOLERANTNA VRIJEDNOST (TV) za SO2 (TV = 500 μg/m3) ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine.

SISAK: tijekom 2006. Godine TV je prekoračena 99 puta!!!

tijekom 2006. god. pojavila se je kritična razina (tri sata uzastopno konc.

veća od 500 μg/m3) 17 puta!!! 2.4. OSTALE MJERE ZA SMANJENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA 2.4.1.Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u gradu Sisku Tijekom 2005. godine izrađena je Studija mogućnosti smanjenja onečišćenja zraka u gradu Sisku. Koncem 2006. godine izrađen je elaborat-Program zaštite i poboljšanje kakvoće zraka u Gradu Sisku , koji je u fazi usvajanja . Program obuhvaća: - Pregled zakonodavnog okvira i relevantnih odluka odnosno rješenja koji su bili osnova za izradu

studije, posebice odluke o izradi sanacijskog programa za smanjenje emisija/imisija benzena i

22

sanacijskog programa za smanjenje onečišćenja zraka sumporovodikom iz INA Rafinerije nafte Sisak;

- Prikaz emisija onečišćujućih tvari u zrak prema podacima iz katastra emisija u okoliš (KEO); - Procjenu zdravstvenog rizika i mogućih posljedica prekomjernog onečišćenja zraka; - Prikaz stanja kakvoće zraka i utvrđivanje uzroka onečišćenja za 2. i 3. kategoriju kakvoće zraka; - Analizu poduzetih i prijedlog dodatnih tehničkih i ostalih mjera za smanjenje onečišćenja zraka; - Izradu plana praćenja kakvoće zraka; - Procjenu financijskih sredstava za provedbu mjera; - prijedlog Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Sisku za period 2007-2011.

godine 2.4.2. Inspekcijski nadzor Inspekcija zaštite okoliša kontinuirano prati rezultate mjerenja kakvoće zraka na AMP-Sisak u Capragu, te kod pojave prekomjernog onečišćenja i iznenadnih događanja intervenira kod onečišćivača zraka koji je uzrokovao onečišćenje. U 2006. godini provedeno je 10 inspekcijskih nadzora u INA Rafineriji nafte Sisak (redoviti nadzor, izvanredni događaji, kontrolna rješenja) koji su bili osnova za izdavanje 4 rješenja. Mjerama u okviru rješenja naređeno je: mjerenje emisija iz incineratora na KP-6, otklanjanje tehničkog uzroka kvara baklje, otklanjanje nepravilnosti u radu vezanih uz prekoračenje tolerantnih vrijednosti sumporovodika, sumpornog dioksida, te priključka na automatsku mjernu postaju u sastavu državne mreže radi osiguranja desetminutnih podataka o kakvoći zraka. 3. ZAKLJUČAK Na temelju rezultata mjerenja kakvoće zraka području Grada Siska na tri klasične mjerne postaje u lokalnoj mreži (u centru grada u Ul. A. S. Radića, u naselju Capragu kod Obrtničko industrijske škole u Ulici M. Cvetkovića i preliminarnih mjerenja na postaji u Galdovu kod OŠ Galdovo ) te neslužbenih rezultata mjerenja na automatskoj mjernoj postaji u okviru državne mreže u Capragu u 2006. godini daju se slijedeći zaključci: 1. Kakvoća zraka u centru grada je obzirom na sve mjerene parametre I kategorije

(koncentraciju sumpornog dioksida, dima, dušikovog dioksida, sumporovodika, ukupne taložne tvari, te sadržaja olova, kadmija, žive, arsena i nikla u taložnoj tvari ).

2. Kakvoća zraka u naselju Caprag (je obzirom na koncentraciju sumporovodika i sumpornog

dioksida III. kategorije, a obzirom na lebdeće čestice (PM10–manje od 10 mikrona) i benzen II.kategorije. Ostali mjereni parametri (dušikov dioksid, dim, merkaptani, taložna tvar, te sadržaja olova, kadmija, žive, arsena i nikla u taložnoj tvari) su u dopuštenim granicama. Sumarno gledajući kakvoća zraka u naselju Caprag je III. kategorije, kako slijedi:

2.1.U naselju Caprag je srednja godišnja koncentracija sumpornog dioksida unutar dozvoljene razine granične vrijednosti od 50 μg/m3, ali je kakvoća zraka III kategorije jer su izmjerene satne koncentracije tijekom kalendarske godine 99 puta prekoračile tolerantnu vrijednost od 500 μg/m3 (a ne bi smjele biti prekoračene više od 24 puta tijekom kalendarske godine). Tijekom 2006. godine 17 puta je utvrđena pojava kritične razine sumpornog dioksida (stanja kada je koncentracija veća od 500 μg/m3 u uzastopnom trajanju od 3 sata). Maksimalna satna koncentracija od 1.152 μg/m3 izmjerena je 03. srpnja 2006. godine u 7 sati.

2.2.Srednja godišnja koncentracija sumporovodika na automatskoj mjernoj postaji u Capragu iznosi

3,92 μg/m3 te prekoračuje graničnu vrijednost GV od 2 μg/m3.

23

Ukupno je bilo 41 dana sa prekoračenjem Granične 24 satne vrijednosti od 5 μg/m3, a ne bi smjelo biti više od 7 prekoračenja tijekom kalendarske godine. Isto tako ukupno je registrirano 551 sati sa srednjom satnom koncentracijama većim od tolerantne satne vrijednosti (TVh) od 10 μg/m3. Maksimalna satna koncentracija sumporovodika od 334,4 μg/m3 izmjerena je 7. travnja 2006. godine u 11 sati.

2.3.Srednje godišnje razina lebdećih čestica frakcije manje od 10 mikrona (PM10 ) na automatskoj mjernoj postaji u Capragu tijekom 2006. godine iznosila je 40, 25 μg/m3 te je na razini dopuštene granične vrijednosti . Obzirom da je granična 24 satna vrijednosti GV-24) od 50 μg/m3 prekoračena 71 puta, a ne bi smjela biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine, kakvoća zraka u naselju Caprag je obzirom na razinu lebdećih čestica II kategorije.

2.4.Kakvoća zraka glede koncentracije benzena u Capragu je II-kategorije, jer je srednja godišnja koncentracija iznosila 5,85 μg/m3 , te je veća od granične vrijednosti (GV) od 5 μg/m3, ali ispod tolerantne razine od 10 μg/m3.

3. Preliminarna mjerenja na klasičnoj mjernoj postaji u Galdovu pokazuju da je kakvoća zraka u mjernom periodu I kategorije, ali ukazuju na mogućnost onečišćenja zraka sumporovodikom i sumpornim dioksidom. Pravovaljana ocjena kakvoće zraka u Galdovu moći će se dati nakon mjerenja u najmanjem trajanju od godinu dana, odnosno nakon uspostave automatske mjerne postaje u Galdovu.

4. Traži se od INA Industrije nafte d.d. da uspostavi automatsku mjernu postaju za trajno

praćenje kakvoće zraka u Galdovu, sukladno Rješenju Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o prihvatljivosti zahvata u prostoru «Veliki projekti (Hidrokreking i hidrodesulfurizacija plinskih ulja) u INA Rafineriji nafte Sisak».

5. Traži se od Uprave INA-Industrije nafte d.d. da ubrza provođenje Sanacijskog programa za

smanjenje onečišćenja zraka sumporovodikom i benzenom u INA-Rafinerije nafte Sisak, kao i provođenje cjelovite modernizacije rafinerijskih postrojenja.

6. Od INA d.d., Rafinerije nafte Sisak traži se da do realizacije dugoročnih mjera iz sanacijskih

programa i programa modernizacije svakodnevno poduzima neophodne radnje u cilju sprječavanja uzroka prekomjernog onečišćenja zraka emisijama sumporovodika, sumpornog dioksida i benzena da se osigura kakvoća zraka najmanje II kategorije.

7. U Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Sisku za period 2007-2011. godine,

ugraditi i odgovarajuće vlastite mjere sankcija za zagađivače koji u zrak ispuštaju emisije koje uzrokuju prekomjerno onečišćenje zraka.

8. Od Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i

nadalje se traži pojačan nadzor nad provođenjem Sanacijskog programa za smanjenje onečišćenja zraka sumporovodikom i Sanacijskog programa za smanjenje emisija/imisija benzena iz INA Rafinerije nafte i ostalih mjera za poboljšanje kakvoće zraka.

24

4. PRILOZI

4.1. Podaci o pravnoj osobi koja obavlja praćenje kakvoće zraka Poslove praćenja kakvoće zraka u Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji provodi Zavod za javno zdravstvo Sisačko moslavačke županije. U prilogu se navode slijedeći dokumenti i odobrenja kojima raspolaže pravna osoba: 1. Rješenje za obavljanje stručnih poslova praćenja kakvoće zraka, Klasa:UP/I-351-

02/04-04/0034, Ur.broj: 531-05/2-01-SK-04-04 izdano 20. svibnja 2004.godine od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH

2. Rješenje za obavljanje stručnih poslova praćenja stanja okoliša (monitoring),

Klasa:UP/I-351-02/04-04/0035, Ur.broj: 531-05/2-01-SK-04-04 izdano 20. svibnja 2004.godine od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH

4. Podaci o učešću u međunarodnim poredbenim međulaboratorijskim ispitivanjima -

interkalibracije. 5. Izvješće Referentnog laboratorija Institut Ruđer Bošković Zagreb za:

- QUALCO Danube- VITUKI Plc., Budapest, Hungary od 1996.–2004. godine

- IAEA, Monaco 2002. WORLD-WIDE AND REGIONAL INTRCOMPARISON

FOR DETERMINATION OF ORGANOCLORINE COMPAUNDS AND PETROLEUM HYDROCABONS IN SEDIMENT SAMPLE IAEA-417

25

4.2. Podaci o mjernim mjestima uzimanja uzoraka i opsegu mjerenja

Mjerna postaja

Lokacija

Pokazatelji

Uzorkovanje Potrebna sredstva

osigurava

S.i A.Radića 38

Sumporov dioksid (SO2) Dim Dušikovi oksidi (NO2)

Dnevni uzorci

TKC -

I.K.Sakcinskog

Ukupna taložna tvar (UTT) s: pH, olovo, kadmij, arsen nikal, živa, talij

Mjesečni uzorak

Sisak - centar (postojeća)

S.i A.Radića 38

Sumporovodik

Dnevni uzorci

Sisačko-moslavačka Županija

Sumporov dioksid (SO2) Dim Dušikovi oksidi (NO2)

Dnevni uzorci


Mjesečni uzorak

Osnovna škola Galdovo

Sumporovodik

Sisak-Galdovo

Sisačko-moslavačka Županija

(nova postaja)

Dnevni uzorci

Sumporov dioksid (SO2)Dim Dušikovi oksidi (NO2)

Dnevni uzorci


Mjesečni uzorak

Zavod za javno zdravstvo Sisačko-

moslavačke županije

Sisak - ind. zona (postojeća)

I.O.Š. Ulica

M.Cvetkovića 2

Sumporovodik Dnevni Merkaptani uzorci

26

4.3. Popis međulaboratorijskih interkalibracija ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Služba za zdravstvenu ekologiju Kralja Tomislava 1, 44000 SISAK

Tel: + 385 44 567 144, +385 44 544 286; Fax: + 385 44 548 554 e-mail : [email protected]

Sisak, prosinac 2006.godine Popis sudjelovanja u međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima Provedba interkalibracije od: Godina sudjelovanja I R B = Institut «R.Bošković» CIM, Zagreb ....................................... od 1991. god. - ( za osnovne i specifične pokazatelje – površinske i otpadne vode ) A Q C = Qualco Danube Institute for Water Pollution Control Water Resources Research Centre Plc. VITUKI, Budapest, Hungary (za osnovne i specifične pokazatelje - površinske i otpadne vode, sediment: Al, Pb, Cd, Ni, Cr, Hg, As, Cu, Zn, Fe, Sn, atrazin, DDT, lindan, PCB ) 4 x godišnje ............................................................kontinuirano od 1996. god. G T Z = Deutsche Gessellschaft fur Technische Zusamenarbeit GmBH (GTZ), Analytical Quality Assurance (AQA) Pesticide Service project, Darmstadt, Germany, ( za organoklorne pesticide ) ...................................1996, 1997/8, 1999. god. I A E A = International atomic energy agency Marine Environment laboratory Monaco, za stabilne organoklorne polutante (HCB, OCl-pest., PCB - sediment ) .................................................2001/2 god. F A P A S = Food Analysis Performance Assesment Scheme

Central Science Laboratory Proficiency Testing U. K. FAPAS: Metali: Zn, Fe............................................................siječanj/ožujak 2005. Aflatoksini.................................................................siječanj/ožujak 2005. Metali: Sn...................................................................veljača/travanj 2005. Metali: Cd, Pb, Hg, Cu .................................................................. 2006. LEAP: Voda: pH, mutnoća, boja, elektrovodljivost, nitrati, nitriti, fosfati, permanganat indeks ........................... 2006. Voda: kloridi, sulfati, alkalitet, tvrdoća, Ca, Mg, Na, K, fluoridi ........................................... 2006.

27

4.4. Prikaz lokacija mjernih postaja na području grada Siska (mjerilo 1:25 000)

1 - Ul. A. i S. Radića 2 - Ul. M. Cvetkovića 3- Centar (kod HT) 4 - Galdovo 5 – Caprag 6 – AMP Sisak

28

izvjeŠĆe - haopdokumenti.azo.hr/dokumenti/izvjesce o stanju kakvoce zraka-sisak (2006).pdf ·...

Documents