izvjeŠĆe o provedenom energetskom pregledu … · nova stambena zgrada s jednim stanom i stambene...

IZVJEŠĆE O PROVEDENOM ENERGETSKOM PREGLEDU GRAĐEVINE

Osnovna škola SE Gelsi

Vukovarska 27, Rijeka Primorsko-goranska županija

Zagreb, travanj 2014.

Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine Osnovna škola SE Gelsi Vukovarska 27, Rijeka, Primorsko-goranska županija

ARHI-PLUS LAMBOT HELB EKONERG

VRSTA GRAĐEVINE I NAMJENA ZGRADE

Vrsta građevine

Građevina koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti

Javna rasvjeta

Sustavi grijanja

Sustavi hlađenja i klimatizacije

x Zgrada

Namjena zgrade (primjenjivo samo za zgrade)

Nova stambena zgrada s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom

Nova stambena zgrada sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica

Nova nestambena zgrada: uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene

Nova nestambena zgrada: školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove

Nova nestambena zgrada: bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi

Nova nestambena zgrada: hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani)

Nova nestambena zgrada: sportske građevine

Nova nestambena zgrada: zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima)

Druge nove nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji, knjižnice i sl.

Ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja

Postojeća zgrada koja se prodaje

Postojeća zgrada koja se iznajmljuje

Postojeća zgrada koja se daje u zakup

Postojeća zgrada koja se daje u leasing

Zgrada javne namjene: poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizičkih osoba

Zgrada javne namjene: zgrade državnih upravnih i drugih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zgrada javne namjene: zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima

Zgrada javne namjene: zgrade sudova,zatvora,vojarni

Zgrada javne namjene: zgrade međunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija

Zgrada javne namjene: zgrade banaka,štedionica i drugih financijskih organizacija

Zgrada javne namjene: zgrade trgovina, restorana, hotela, putničkih agencija,marina, drugih uslužnih i turistički djelatnosti

Zgrada javne namjene: zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog prometa, zgrade pošta, telekomunikacijskih centara i sl.

x Zgrada javne namjene: zgrade za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, vrtići, jaslice i sl., zgrade za više obrazovanje, istraživački laboratoriji i sl.

Zgrada javne namjene: zgrade za stanovanje zajednica: domovi umirovljenika, đački, studentski, dječji i drugi domovi namijenjeni privremenom ili stalnom boravku

Zgrada javne namjene: zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata

Zgrada javne namjene: zgrade kulturnih namjena: kina, kazališta, muzeja i sl.

Zgrada javne namjene: zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi

Broj energetskog certifikata (primjenjivo samo za zgrade)

Broj: P_132_2011_023_NSZ2 Datum izdavanja/rok važenja: 18.04.2014./18.04.2024.



PREDGOVOR

Predmet ovog izvješća jest energetski pregled zgrade Osnovne škole SE Gelsi u Rijeci, Vukovarska 27, koji je proveden u svrhu izdavanja energetskog certifikata zgrade (broj certifikata P_132_2011_023_NSZ2). U izvještaju je dan pregled postojećeg stanja i analiza mogućih poboljšanja energetskih svojstava građevnog dijela zgrade i njenih tehničkih sustava. Zaključci provedenog energetskog pregleda zasnivaju se na podacima prikupljenim pregledom raspoložive dokumentacije naručitelja i vizualnim pregledom zgrade i njenih tehničkih sustava prilikom obilaska lokacije. Stanje zgrade i njenih tehničkih sustava zatečeno prilikom obilaska, zabilježeno je između ostalog i foto zapisom.

Predmetno izvješće izrađeno je u skladu sa odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine br. 153/13), Pravilnika o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13), Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine br. 81/12 i 64/13) te u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda građevina i pravilima struke.

Autori



I-07-0302 Sadržaj, Strana I/II

SADRŽAJ:

1. SAŽETAK ................................................................................................................. 1

2. OPĆI PODACI .......................................................................................................... 5

2.1. Podaci o naručitelju/vlasniku/korisniku ....................................................................................... 6

2.1.1. Podaci o naručitelju/vlasniku .......................................................................................................... 6

2.1.2. Podaci o korisniku .......................................................................................................................... 7

2.2. Općeniti opis građevine i tehničkih sustava u građevini ........................................................... 8

3. KLIMATSKI PODACI .............................................................................................. 11

3.1. Proračunske vrijednosti - stvarni klimatski uvjeti..................................................................... 11

3.2. Proračunske vrijednosti - referentni klimatski uvjeti ................................................................ 12

4. SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................... 13

4.1. Građevinski i arhitektonski elementi građevine ........................................................................ 13

4.1.1. Opis općeg stanja građevine i vanjske ovojnice građevine ......................................................... 13

4.1.2. Izračun koeficijenta prolaska topline i maksimalnog dopuštenog prema važećem tehničkom propisu ......................................................................................................................................... 16

4.1.3. Toplinski gubici kroz vanjsku ovojnicu ......................................................................................... 18

4.1.4. Proračun potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje građevine ....................................... 20

4.2. Sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije (GVK sustav) .......................................... 23

4.2.1. Sustav grijanja ............................................................................................................................. 23

4.2.2. Sustav hlađenja ........................................................................................................................... 27

4.2.3. Sustav ventilacije ......................................................................................................................... 28

4.3. Priprema potrošne tople vode..................................................................................................... 29

4.4. Sustavi potrošnje električne energije ......................................................................................... 30

4.4.1. Sustav električne rasvjete ............................................................................................................ 30

4.4.2. Sustav potrošnje uredske opreme ............................................................................................... 33

4.4.3. Sustav kuhinjska opreme ............................................................................................................. 34

4.4.4. Oprema za grijanje hlađenje i pripremu potrošne tople vode ...................................................... 35

4.4.5. Ostala električna oprema ............................................................................................................. 37

4.5. Sustav potrošnje vode ................................................................................................................. 38

5. ENERGETSKA ANALIZA ...................................................................................... 39

5.1. Analiza i modeliranje potrošnje električne energije ................................................................. 39

5.2. Analiza i modeliranje potrošnje toplinske energije (ogrjevnog energenta/energije po tipu energenta) ..................................................................................................................................... 43

5.2.1. Prirodni plin .................................................................................................................................. 43



I-07-0302 Sadržaj, Strana II/II

5.3. Analiza i modeliranje potrošnje vode ........................................................................................ 50

6. PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ....................................... 52

6.1. Metodologija, kriteriji ocjene mjera i mogućnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti ....................................................................................................................................................... 52

6.1.1. Metodologija i kriteriji ocjene ....................................................................................................... 52

6.1.2. Mogućnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti .................................................................. 53

6.1.3. Prijedlog mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u potrošnji energije i vode ....................... 54

6.2. Mjera 1 - Sustavno gospodarenje energijom ............................................................................ 55

6.2.1. Integrirana rješenja - Asset & facility management ..................................................................... 57

6.3. Mjera 2 - Toplinska izolacija potkrovlja ..................................................................................... 58

6.4. Mjera 3 - Toplinska izolacija ravnog krova - terase .................................................................. 59

6.5. Mjera 4 - Ugradnja termostatskih ventila na ogrjevna tijela .................................................... 60

6.6. Mjera 5 - Ugradnja cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga ................................... 62

6.7. Mjera 6 – Zamjena elektromagnetskih prigušnica u sustavu fluorescentne rasvjete .......... 64

6.8. Sumarni prikaz svih mjera .......................................................................................................... 65

6.9. Izračun smanjenja emisija CO2 .................................................................................................. 68

7. FINANCIJSKA ANALIZA ....................................................................................... 69

7.1. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ................................................................... 69

7.1.1. Uvjeti za korištenje sredstava...................................................................................................... 69

7.1.2. Uvjeti natječaja ............................................................................................................................ 70

8. ZAKLJUČCI, PREPORUKE I MIŠLJENJE VEZANO NA ISPUNJAVANJE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU ................................................................................ 71

PRILOZI .......................................................................................................................... 1

Pril. 1: Proračunski podaci za izračun energetskog razreda ................................................................. 2

Pril. 2: Sadržaj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda građevine ...................................................................................................................................... 34

Pril. 3: Struktura potrošnje i troškova energije ..................................................................................... 37

Pril. 4: Snimak postojećeg stanja ........................................................................................................... 41

Pril. 5: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o davanju ovlaštenja za obavljanje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada ............... 49

POPIS KORIŠTENE LITERATURE: .............................................................................. 1



I-07-0302 Popis slika, Strana I/I

POPIS SLIKA:

Sl. 2-1: Lokacija OŠ SE Gelsi u Rijeci, Vukovarska 27 ................................................................ 5

Sl. 2-2: Zgrada OŠ Gelsi, Vukovarska 27, Rijeka, izvor: ARKOD - sustav evidencije zemljišnih

parcela u RH) ............................................................................................................................. 8

Sl. 2-3: Zgrada OŠ Gelsi, Vukovarska 27, Rijeka, jugozapadno i sjeverozapadno pročelje ......... 9

Sl. 2-4: Zgrada OŠ Gelsi, Vukovarska 27, Rijeka, jugozapadno i sjeveroistočno pročelje ........... 9

Sl. 3-1: Lokacija građevine i najbližih referentnih postaja (RP) .................................................. 11

Sl. 4-1: Nosiva konstrukcija ....................................................................................................... 13

Sl. 4-2: Dio jugozapadnog pročelja dvorane .............................................................................. 14

Sl. 4-3: Zaštita od sunca (lijevo), drvena stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom (desno) .... 14

Sl. 4-4: Toplovodni kotao (lijevo) zaštitna cirkulacijska pumpa (desno) ..................................... 23

Sl. 4-5: Dimovodni kanal (lijevo) i sabirnik ogrjevnog medija sa ventilima i cirkulacijskim

pumpama (desno) ..................................................................................................................... 25

Sl. 4-6: Centralna automatika sustava grijana (lijevo) i troputi miješajući ventil (desno) ............ 26

Sl. 4-7: Člankasti čelični zavareni radijator (lijevo) i pločasti čelični radijator Vogel&Noot (desno)

................................................................................................................................................. 27

Sl. 4-8: Kazetni sobni rashladni uređaj u multi-split izvedbi (lijevo) i unutrašnja jedinica sobnog

rashladnog uređaja u mono-split izvedbi (desno) ...................................................................... 27

Sl. 4-9: Odsisna ventilacija u potkrovlju dvorišne zgrade ........................................................... 28

Sl. 4-10: Brojilo električne energije ............................................................................................ 30

Sl. 4-11: Svjetiljke sa fluorescentnim cijevima ........................................................................... 31

Sl. 4-12: Grafički prikaz instalirane snage pojedinih tipova rasvjete .......................................... 31

Sl. 4-13: Uredska oprema ......................................................................................................... 34

Sl. 4-14: Kuhinjska oprema ....................................................................................................... 35

Sl. 4-15: Plamenik i cirkulaciona pumpa.................................................................................... 35

Sl. 4-16: Vanjska i unutarnja rashladna jedinica ........................................................................ 36

Sl. 4-17: Električni bojler (lijevo) i radio prijemnik (desno) ......................................................... 36

Sl. 4-19: Slavina u kuhinji i sanitarnom čvoru ............................................................................ 38

Sl. 5-1: Grafički prikaz potrošnje električne energije .................................................................. 40

Sl. 5-2: Grafički prikaz pojedinih sustava potrošnje električne energije u ukupnoj snazi ............ 41

Sl. 5-3: Grafički prikaz pojedinih sustava potrošnje električne energije u ukupnoj modeliranoj

potrošnji .................................................................................................................................... 42

Sl. 5-4: Potrošnja prirodnog plina za potrebe grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci 2010-2012 . 44

Sl. 5-5: Troškovi nabave i cijene prirodnog plina za OŠ SE Gelsi u Rijeci, 2010-2012 .............. 45

Sl. 5-6: Modeliranje potrošnje prirodnog plina u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci ............................ 47

Sl. 5-7: Modeliranje potrošnje korisne topline u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci ............................. 47

Sl. 5-8: Sređeni dijagram trajanja toplinskog opterećenja grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci 48

Sl. 5-9: Grafički prikaz potrošnje vode u zgradi ......................................................................... 50

Sl. 5-10: Grafički prikaz modelirane potrošnje vode .................................................................. 51

Sl. 6-1: Temeljni koncept GE-a ................................................................................................. 55

Sl. 6-2: Podržane komponente Asset (Facility) Managementa .................................................. 57

Sl. 6-3: Termostatske glave za javne prostore sa mogućnošću blokade namještanja, Danfoss

RA 2920 (lijevo) i Herz HERZKULES (desno) ........................................................................... 60



I-07-0302 Popis tablica, Strana I/II

POPIS TABLICA:

Tab. 1-1: Referentne godišnje vrijednosti potrošnje energije i vode, pripadajućih troškova i

emisije ugljičnog dioksida (CO2) .................................................................................................. 2

Tab. 1-2: Predložene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti (sa analizom međuovisnosti)

- varijanta A 3

Tab. 4-1: Površina zgrade i visina etaža ............................................................................... 13

Tab. 4-2: Specifikacija konstruktivnih elemenata zgrade za proračun ................................... 16

Tab. 4-3: Specifikacija otvora zgrade za proračun .................................................................... 17

Tab. 4-4: Specifikacija otvora zgrade za proračun - rekapitulacija ......................................... 17

Tab. 4-5: Geometrijske karakteristike ovojnice ...................................................................... 18

Tab. 4-6: Toplinski gubici kroz vanjsku ovojnicu .................................................................... 18

Tab. 4-7: Toplinski gubici kroz vanjske otvore ....................................................................... 18

Tab. 4-8: Toplinski gubici kroz tlo .......................................................................................... 19

Tab. 4-9: Koeficijenti transmisijskih gubitaka ......................................................................... 19

Tab. 4-10: Toplinski gubici provjetravanjem .......................................................................... 19

Tab. 4-11: Ukupni toplinski gubici ......................................................................................... 19

Tab. 4-12: Ukupni toplinski dobici ......................................................................................... 19

Tab. 4-13: Potrebna energija za grijanje ............................................................................... 20

Tab. 4-14: Potrebna energija za hlađenje ............................................................................. 20

Tab. 4-15: Rezultati proračuna.............................................................................................. 21

Tab. 4-16: Analiza rezultata .................................................................................................. 21

Tab. 4-17: Tehničke značajke niskotemperaturnog plinskog toplovodnog kotla sustava

grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci ......................................................................................... 24

Tab. 4-18: Klasifikacija uređaja za loženje prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine br. 21/07 i 150/08) ............... 24

Tab. 4-19: Klasifikacija uređaja za loženje prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine br. 117/12) ........................... 24

Tab. 4-20: GVE za male i srednje uređaje za loženje koji koriste tekuća goriva, uz volumni

udio kisika 3% ........................................................................................................................... 24

Tab. 4-21: Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz plinskog toplovodnog kotla sustava grijanja

zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci ..................................................................................................... 25

Tab. 4-22: Tehničke značajke ogrjevnih tijela sustava grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci -

sumarno 26

Tab. 4-23: Tehničke značajke sobnih rashladnih uređaja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci - zbirno

27

Tab. 4-24: Tipovi rasvjete i njihova instalirana snaga ............................................................ 31

Tab. 4-25: Ulazni podaci za izračun godišnje potrebne energije za rasvjetu EL ..................... 32

Tab. 4-26: Godišnja potrebna energija za rasvjetu EL ........................................................... 33

Tab. 4-27: Primarna energija za rasvjetu Eprim....................................................................... 33

Tab. 4-28: Godišnja energija potrebna za rasvjetu upisana u energetski certifikat zgrade .... 33

Tab. 4-29: Popis uredske opreme i instalirana snaga ........................................................... 34

Tab. 4-30: Instalirana snaga kuhinjske opreme ..................................................................... 34

Tab. 4-31: Instalirana snaga opreme za grijanje ................................................................... 35

Tab. 4-32: Instalirana snaga električne opreme za hlađenje ................................................. 36

Tab. 4-33: Instalirana snaga električne opreme za pripremu tople vode ............................... 36

Tab. 4-34: Instalirana snaga ostale električne opreme .......................................................... 37

Tab. 4-35: Popis izljevnih mjesta vode ...................................................................................... 38



I-07-0302 Popis tablica, Strana II/II

Tab. 5-1: Potrošnja električne energije u 2010. godini za Osnovnu školu SE Gelsi .................. 39



Tab. 5-4: Instalirana snaga pojedinih sustava potrošnje električne energije .............................. 41

Tab. 5-5: Modeliranje potrošnje električne energije .................................................................. 42

Tab. 5-6: Potrošnja prirodnog plina za kotlovnicu u zgradi OŠ Gelsi u Rijeci, 2010-2012 ..... 43

Tab. 5-7: Troškovi nabave i cijene prirodnog plina za OŠ“ Gelsi“ u Rijeci, 2010-2012 .......... 45

Tab. 5-8: Modeliranje potrošnje prirodnog plina u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci ..................... 46

Tab. 5-9: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) od prosječnih vrijednosti

(1961-1990.) - meteo postaja Rijeka ......................................................................................... 48

Tab. 5-10: Modeliranje potrošnje toplinske energije za grijanje u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci

49

Tab. 5-11: Potrošnja vode zgrade............................................................................................. 50

Tab. 5-12: Modeliranje potrošnje vode ..................................................................................... 51

Tab. 6-1: Kriterij za ocjenu ekonomske opravdanosti ............................................................ 52

Tab. 6-2: Referentne proračunske veličine za ocjenu isplativosti primjene mjera poboljšanja

energetske učinkovitosti ........................................................................................................... 53

Tab. 6-3: Analiza opravdanosti primjene mjere br. 1 - Sustavno gospodarenje energijom .... 56

Tab. 6-4: Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog

dioksida za mjeru 1 - sustavno gospodarenje energijom .......................................................... 56

Tab. 6-5: Procjena investicije toplinske izolacije stropa prema negrijanom tavanu ............... 58


dioksida za mjeru 2 - Toplinska izolacija potkrovlja ................................................................... 58

Tab. 6-7: Procjena investicije toplinske izolacije ravnog krova .............................................. 59


dioksida za mjeru 3 - Toplinska izolacija ravnog krova ............................................................. 59

Tab. 6-9: Procjena ulaganja u ugradnju termostatskih ventila na ogrjevna tijela ....................... 60

Tab. 6-10 - Analiza opravdanosti primjene mjere br. 4 - Ugradnja termostatskih ventila na

ogrjevna tijela ........................................................................................................................... 61

Tab. 6-11 - Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog

dioksida za mjeru 4 - Ugradnja termostatskih ventila na ogrjevna tijela .................................... 61

Tab. 6-12: Procjena ulaganja u ugradnju cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga ....... 62

Tab. 6-13 - Analiza opravdanosti primjene mjere br. 5 - Ugradnja cirkulacijskih pumpi za sva

četiri ogrjevna kruga ................................................................................................................. 63

Tab. 6-14 - Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog

dioksida za mjeru 5 - Ugradnja cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga ...................... 63

Tab. 6-15: Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisija ugljičnog

dioksida za mjeru 6 .................................................................................................................. 64

Tab. 6-16: Analizirane mjere poboljšanja energetske učinkovitosti (bez međuovisnosti)....... 65

Tab. 6-17: Predložene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti (sa analizom

međuovisnosti) - varijanta A ..................................................................................................... 66

Tab. 6-18: Predložene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti (sa analizom

međuovisnosti) - varijanta B ..................................................................................................... 66



I-07-0302 Strana 1/71

1. SAŽETAK

Zgrada Osnovne škole SE Gelsi nalazi se na adresi Vukovarska 27, 51000 Rijeka, na k.č. br. 5037 k.o. Stari Grad, a izgrađena je 1907. godine.

Zgrada ima pravni status zaštićenog kulturnog dobra, upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nepokretno kulturno dobro, klasifikacije kulturno-povijesna cjelina grada Rijeke sa slijedećim opisom: “Urbani razvoj Rijeke svoje začetke nalazi još u prahistoriji na koju se nadovezuje period antike. Antički grad Tarsatica formira se na području današnjeg riječkog Starog grada. Na elemente antičkog grada kao što je bio cardo, decumanus, forum, gradske zidine itd. naliježu urbani elementi srednjovjekovnog grada. Srednjovjekovni grad je u Rijeci egzistirao do druge polovice XVII. stoljeća kada se ispred južnih gradskih zidina gradi novi grad, Civitas Nova. U drugoj polovici XIX. stoljeća grad doživljava svoj graditeljski bum te se prometno povezuje sa ostalim dijelovima Europe i svijeta. Nakon 1918. talijanska vlast također ostavlja svoj pečat na sliku grada. Paralelno se razvija i Sušak.“

Zgradu škole sačinjavaju dva objekta pravokutnog oblika međusobno komunikacijski povezani dvoetažnim centralnim dijelom. Jedan objekt je katnosti priz.+1.kat+2.kat+3.kat te se pruža u smjeru sjeverozapad – jugoistok, drugi je katnosti suteren+priz.+1.kat+potrovlje te se pruža u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Centralni dio je katnosti priz.+1.kat. Maksimalni vanjski gabariti zgrade su 28,10 x 11,20 m; 19,20 x 10,85 m te centralnog dijela 9,45 x 4,00 m.

Zgrada je izvedena na za to razdoblje karakterističan način izvedbom kamenih zidova u području suterena te u dijelovima dodira s tlom. Više etaže zidane su masivno punom opekom. Međukatna konstrukcija je sitnorebričasti strop. Na centralnom dijelu zgrade krov je ravan te se koristi kao komunikacijska terasa. Toplinska izolacija nije izvedena. Dio zgrade je prošao rekonstrukciju te je izvedeno uređeno potkrovlje prema projektu iz 2010. godine, na drugom dijelu je ostalo staro krovište. Izvršena je i izmjena stolarije 2006/2007. godine te je postavljena drvena stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom.

Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13), zgrada se može svrstati u energetski razred C (Qh,nd,rel=77 %). Za proračun je korišten program KI Expert 2013, a detalji proračuna dani su u prilogu ovog izvješća. Obzirom na karakteristike vanjske ovojnice zgrade, količina energije potrebna za zagrijavanje objekta za stvarne klimatske podatke iznosi 110,17 kWh/m2 godišnje, što ukupno iznosi 175 640,20 kWh godišnje (Ak=1 594,21m2; 110,17 kWh/m2 × 1 594,21 m2= 175 640,20 kWh).

Modelirana potrošnja korisne topline za grijanje iznosi 157 873,80 kWh/god, što u odnosu na proračunom dobivenu vrijednost godišnje potrebne količine energije za grijanje čini razliku od 11,25 %.

Razlika se može objasniti postupkom proračuna. Naime, pri izračunu godišnje potrebne energije za zagrijavanje zgrade prema kojoj se određuje energetski razred, ne uzima se u obzir način ponašanja korisnika, već se postavlja pretpostavka da se zgrada zagrijava na 20°C 102,48 sati u tjednu, odnosno 14,64 h/dan, a preostalo vrijeme se zagrijava na temperaturu 16°C (omjer sati sa definiranom internom temperaturom fH,hr=0,61). Nasuprot tome, modelirana potrošnja korisne topline za grijanje određuje se prema stvarnoj potrošnji energenta i uključuje način ponašanja korisnika.

Prema podatcima dobivenima na lokaciji predmetna škola se zagrijava 16 h/dan na temperaturu 16°C – 22°C 5 dana u tjednu, a nakon toga se grijanje gasi.



I-07-0302 Strana 2/71

Za provjeru proveden je proračun sa osrednjenom unutarnjom temperaturom 19,2 °C, te je dobivena vrijednost godišnje potrebne količine energije za grijanje QH,nd = 156 407,60 kWh što otprilike odgovara modeliranoj potrošnji korisne topline za grijanje.

Zgrada ima ugrađene tehničke sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i pripreme potrošne tople

vode (PTV). Grijanje je centralno, iz vlastite kotlovnice na prirodni plin, učina 400 kW. Ogrjevni

medij je topla voda, razvod dvocijevni izveden od čeličnih cijevi vođenih nadžbukno, a ogrjevna

tijela su člankasti čelični zavareni radijatori i pločasti čelični radijatori. Instalirana su ukupno 83

ogrjevna tijela ukupnog toplinskog učina 261,2 kW. Dio navedenih ogrjevnih tijela pripadaju

sustavu grijanja vrtića a dio sustavu grijanja škole.

Hlađenje i priprema PTV izvedeni su lokalno, električnim uređajima i to hlađenje sobnim rashladnim uređajima a priprema PTV bojlerima. Mehanička ventilacija koristi se povremeno u prostoriji potkrovlja dvorišne zgrade, a sve ostale prostorije provjetravaju se prirodnim putem.

Energetske potrebe grijanja u predmetnoj zgradi podmiruju se iz prirodnog plina. Naručitelj je dostavio račune za razmatrani period od 2010. do kraja 2012. godine. Referentna godišnja potrošnja prirodnog plina u navedeno razdoblje iznosi 20 015 m3/god.

Zgrada OS SE Gelsi u Rijeci električnu energiju koristi za napajanje sustava uredske opreme, sustava rasvjete, sustava grijanja i hlađenja te ostale opreme koju škola koristi u svojim svakodnevnim djelatnostima. Prema informacijama korisnika kvarova na električnim instalacijama nije bilo, instalacije su održavane i u dobrom su stanju. U objektu škole nisu instalirani ni agregat ni kompenzacija jalove energije.

Električnu energiju zgrada preuzima na niskom naponu preko jednog brojila električne energije i plača je po plavom tarifnom modelu.

Naručitelj je dostavio podatke iz svoje evidencije o potrošnji električne energije u 2010., 2011., 2012. godini. Prosječna potrošnja je iznosila 32 339,00 kWh, a to je ujedno i potrošnja u referentnoj godini. Troškovi za električnu energiju iznose 26 194,59 kn. Emisije CO2 nastale zbog potrošnje električne energije iznose 12 159,46 kg/god.

Referentne godišnje vrijednosti potrošnje energije i vode, pripadajućih troškova i emisije ugljičnog dioksida (CO2) dane su u tab. 1-1. Troškovi su iskazani bez poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Tab. 1-1: Referentne godišnje vrijednosti potrošnje energije i vode, pripadajućih troškova i emisije ugljičnog dioksida (CO2)

Energija/voda

Naturalna potrošnja (NP)

Potrošnja energije

Jedinična cijena

(bez PDV)

Ukupni trošak

(bez PDV)

Ukupna emisija CO2

jedinica iznos kWh % kn/kWh kn % kg %

Energija

Električna energija (EE) kWh 32 335 32 335 14,68 0,88 28 562,21 20,52 12 158 24,35

Prirodni plin (PP) m3 20 015 187 894 85,32 0,55 102 548,21 73,69 37 767 75,65

Ukupno 220 229 100,00 131 110,42 94,21 49 925 100,00

Voda m3 729

9,45 8 054,52 5,79

Energija i voda 139 164,94 100,00 49 925

Referentna potrošnja električne energije iznosi 32 335 kWh/god, uz ukupni godišnji trošak od 28 562,21 kn i emisiju CO2 od 12,158 t/god. Referentna potrošnja prirodnog plina iznosi 20 015 m3/god ili iskazano u toplini goriva 187 894 kWh/god, uz ukupni godišnji trošak od 102 548,21 kn i emisiju CO2 od 37,767 t/god. Referentna potrošnja vode iznosi 729 m3/god, uz ukupni godišnji trošak od 6 054,52 kn. Troškovi energije (prirodni plin i električna energija) čine



I-07-0302 Strana 3/71

94,96 % ukupnih troškova energije i vode. U potrošnji energije dominira potrošnja prirodnog plina, koja čini 85,32 % ukupne potrošnje energije, a u strukturi ukupnih troškova sudjeluje sa 74,17 %. Ukupna emisija CO2 iznosi 49,925 t/god, od čega je 75,65 % emisija CO2 iz prirodnog plina, a ostalo emisija CO2 iz električne energije.

Na temelju provedenih analiza u ovom izvješću, zaključuje se da u Osnovnoj školi SE Gelsi postoji potencijal za implementaciju mjera energetske učinkovitosti, najviše u poboljšanju toplinsko-izolacijskih svojstava potkrovlja i ravnog krova, ugradnjom termostatskih ventila i cirkulacijskih pumpi za svaki ogrjevni krug te zamjenom elektromagnetskih prigušnica. Određene uštede u potrošnji prirodnog plina (PP),električne energije i vode, u ovom slučaju, postižu se i uspostavom sustava gospodarenja energijom tj. praćenjem potrošnje i edukacijom korisnika o racionalnom raspolaganju energijom.

Mjera 2 energetske učinkovitosti obuhvaća izvedbu toplinske izolacije potkrovlja sa 20 cm ekspandiranog polistirena na postojeći pod negrijanog tavana. Ukoliko se primjeni ova mjera, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=69%.

Mjera 3 energetske učinkovitosti obuhvaća izvedbu toplinske izolacije ravnog krova sa 20 cm ekspandiranog polistirena. Ukoliko se primjeni ova mjera, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=76%.

Ukoliko se zajedno primjene mjere 2 i 3, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=68%.

Tab. 1-2: Predložene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti (sa analizom međuovisnosti) - varijanta A

Red. br.

Opis mjere

Procjena investicije

Procijenjene uštede

(energija i voda)


(novčane)

Jednostavan period

povrata

Smanjenje emisije CO2

kn energent jedinica iznos kn/god godina tona/god

1 Sustavno gospodarenje energijom

0,00

prirodni plin (PP)

kWh/god 9 396

6 822,52 0,0 2,50

m3/god 1 001

električna energija (EE)

kWh/god 1 617

voda m3/god 36

2 Toplinska izolacija potkrovlja (20 cm EPS)

47 419,50 prirodni plin

(PP)

kWh/god 16 551 8 990,57 5,3 3,31

m3/god 1 763

3 Toplinska izolacija ravnog krova - terase (20 cm EPS)


(PP)

kWh/god 2 321 1 260,82 9,7 0,46

m3/god 247

4 Ugradnja termostatskih ventila na ogrjevna tijela


(PP)

kWh/god 10 183 5 531,22 5,9 2,04

m3/god 1 085

5 Ugradnja cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga


(PP)

kWh/god 18 383 9 985,55 8,1 3,68

m3/god 1 958

6

Zamjena elektromagnetskih prigušnica u sustavu fluorescentne rasvjete

26 550,00 električna

energija (EE) kWh/god 2 073 1 762,46 15,8 0,78

SUMA 199 790,30

prirodni plin (PP)

kWh/god 56 834

34 353,13 5,82 12,76

m3/god 6 053


kWh/god 3 690

voda m3/god 36

U cilju poboljšanja energetske učinkovitosti, predlaže se kombinacija mjera varijanta A s međusobnom ovisnošću što uključuje uspostavu sustavnog gospodarenja energijom, toplinsku izolaciju potkrovlja sa 20 cm ekspandiranog polistirena, toplinsku izolaciju ravnog krova sa 20 cm ekspandiranog polistirena, ugradnju termostatskih ventila na ogrjevna tijela, ugradnju



I-07-0302 Strana 4/71

cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga te zamjenu elektromagnetskih prigušnica u sustavu fluorescentne rasvjete. Ukupno ulaganje u provedbu ovih mjera procjenjuje se na 199 790,30 kn, potencijalna ušteda prirodnog plina (PP) iznosi 6 053 m3/god, ušteda električne energije iznosi 3 690 kWh/god, a ušteda vode 36 m3/god. Ukupna neto ušteda emisije CO2 iznosi 12,76 t/god. Suma novčanih ušteda iznosi 34 353,13 kn/god, a jednostavni period povrata uloženih sredstava 5,82 godinu (tab. 1-2). Ukoliko se primjene ove mjere, zgrada ostaje u energetskom razredu s Qh,nd,rel =68 %.

Kako je u nadolazećem razdoblju moguće očekivati daljnje povećanje cijena energenata te kako je proračun ušteda proveden konzervativno, ne računajući na uštede u potrošnji električne energije za hlađenje, kao i na to da će nakon zahvata na vanjskoj ovojnici biti potreban manji učin toplinskog izvora (što implicira i manju investiciju u zamjenu postojećeg kotla), očekuje se da pozitivni učinci predloženih mjera budu i veći.

Za financiranje provedbe predloženih mjera vlasnik može koristiti vlastita sredstva ili kredite komercijalnih banaka. Za dio sredstava, može se zatražiti potpora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pri tome je nužno ispuniti uvjete natječaja koji se odnose na minimalne tehničke uvjete primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti koji se odnose na toplinsko-izolacijska svojstva ugrađenih materijala, energetske značajke ugrađene opreme i sl. Mjere koje su analizirane u ovom izvješću ispunjavaju tražene uvjete.

Rezultati energetskog pregleda koji su prikazani u ovom izvješću predstavljaju preporuke za potencijalne energetske uštede koje u nekim segmentima treba detaljnije istražiti i analizirati. Naime, prije eventualne realizacije zahvata koji traže znatnija ulaganja treba provesti detaljna snimanja svih eksploatacijskih parametara sustava (broj sati rada, opterećenje i sl.) te kroz investicijsku studiju napraviti detaljnu tehno-ekonomsku analizu. Tek potom se može pristupiti izradi glavnog i izvedbenog projekta te realizaciji.

Za predmetnu zgradu izdan je energetski certifikat broj P_132_2011_023_NSZ2 izdan 18.04.2014. s rokom važenja 10 godina.



I-07-0302 Strana 5/71

2. OPĆI PODACI

Zgrada Osnovne škole SE Gelsi nalazi se na k.č.br. 5037 k.o. Stari Grad, Vukovarska 27, Rijeka na području Mjesnog odbora Banderovo, omeđenog mjesnim odborima Potok na jugoistoku, Mlaka na jugozapadu, Podmurvice na zapadu te Škurinjska Draga na sjeveru (sl. 2-1).

Sl. 2-1: Lokacija OŠ SE Gelsi u Rijeci, Vukovarska 27

Zgrada je sagrađena početkom 20. stoljeća ali Osnovne škole SE Gelsi u zgradi djeluje od 1. rujna 1953. godine. Zgradu sačinjavaju dva objekta pravokutnog oblika koja su povezana centralnim objekt. Zgrade tlocrtno oblikuju slovo L te je između zgrada formirano unutarnje dvorište. Prvi objekt sastoji se od prizemlja i 3. kata, drugi objekt se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja dok se centralni objekt sastoji od prizemlja i 1. kata. Glavni ulaz u zgradu je na sjeveroistočnom pročelju.

U prvom objektu, centralnom dijelu i potkrovlju drugog objekta smještena je razmatrana škola dok je u prizemnom dijelu drugog objekta smješten dječji vrtić Topolino - CPO Turnić.



I-07-0302 Strana 6/71

2.1. PODACI O NARUČITELJU/VLASNIKU/KORISNIKU

2.1.1. PODACI O NARUČITELJU/VLASNIKU

TVRTKA/INSTITUCIJA: Grad Rijeka

LOKACIJA: 51 000 Rijeka

ADRESA: Korzo 16

KONTAKT: Tajana Jukić Neznanović, dipl. inž. građ. Savjetnik 2 za energetsku učinkovitost i tehničke poslove Grad Rijeka Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom Titov trg 3, Rijeka

TELEFON: tel: 051/209-421 fax:051/209-424 mob:099-239 1403

Rijeka je najveća hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj, a u Republici Hrvatskoj od 1993. godine ima status Grada i administrativnog središta Primorsko-goranske županije. Sastoji se od dva naselja: Rijeka i Bakar. Broj stanovnika Grada Rijeke iznosi 128 624 (Popis stanovništva 2011.).

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti. Gradonačelnik obavlja izvršne poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke propisane Statutom Grada, sukladno ovlaštenjima utvrđenim u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te čitavom nizu posebnih zakona kojima se uređuju pojedine djelatnosti.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana grada Rijeke i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Rijeke te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Grada Rijeke. Gradsko vijeće ima 35 članova.

Gradska uprava Grada Rijeke ima trinaest Odjela i dva Ureda smještenih na pet lokacija.

Grad Rijeka osnivač je ustanova u kulturi, zdravstvu, odgoju i školstvu, javnoj vatrogasnoj službi i društveno poticanoj stanogradnji. Na području Grada Rijeke radi 28 ustanova osnovnoškolskog obrazovanja, od kojih je Grad Rijeka osnivač njih 24. U tim osnovnim školama upisano je 8 697 učenika u 474 razredna odjela, a produženi boravak je omogućen u 87 skupina (49 skupina produženog boravka i 38 razredna odjela cjelodnevno odgojno-obrazovnog rada).

Poslovi sustavnog gospodarenja energijom u objektima u vlasništvu Grada, poslovi pripreme i provedbe energetske certifikacije objekata u vlasništvu Grada kao i poslovi u svezi s predlaganjem mjera energetske učinkovitosti u objektima u vlasništvu Grada te planova i mjera za korištenje obnovljivih izvora energije obavljaju se u Odjelu gradske uprave za gospodarenje imovinom, na lokaciji Titov trg 3.

S osnovnim ciljem uspostavljanja organiziranog oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, u Gradu rijeci osnovana su 34 mjesna odbora.



I-07-0302 Strana 7/71

2.1.2. PODACI O KORISNIKU

TVRTKA/INSTITUCIJA: Osnovna škola Gelsi

LOKACIJA: 51 000 Rijeka

ADRESA: Vukovarska 27

KONTAKT: Gloria Tijan, ravnatelj

TELEFON: 051/675-837 051/671-933

DATUM POSJETA: 17.12.2013.

Zgrada škole sagrađena je 1900. godine i namijenjena školskoj ustanovi „Civica scuola elementare maschile di Via Trieste“. Tako djeluje do Drugog svjetskog rata tijekom kojeg je, zbog objektivnih razloga, djelovala dosta neredovito. U međuvrenu škola mijenja naziv u Scuola „Massimo D'Azeglio“. Od 1945. do 1953. godine u zgradi je smješten đački dom, a učenici pohađaju nastavu u prostorima današnje OŠ Podmurvice.

Škola OŠ SE Gelsi poćela s radom u razmatranoj zgradi 1. rujna 1953. godine kao samostalna škola s odjeljenjima s nastavom na talijanskom jeziku. Prije tog datuma škola je djelovala u zgradi današnje OŠ Podmurvice. Murva je bilo stablo karakteristično za ovaj dio grada te je tako škola i dobila naziv s obzirom da u prijevodu s talijanskog jezika naziv stabla „gelso“ znači „murva“.

Škola je nastavila s radom kao škola na jeziku i pismu nacionalne manjine, s ciljem očuvanja jezika, kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice Rijeke koja predstavlja dio autohtonog stanovništva grada i cijele regije. S vremenom se broj odjeljenja s nastavom na hrvatskom jeziku smanjio. Od školske 1991/92. godine u školi djeluje ukupno dvanaest odjeljenja, osam s nastavom na talijanskom i četiri s nastavom na hrvatskom jeziku.

U prostoru zgrade škole smješten je i dječji vrtić Topolino - CPO Turnić Dječji vrtić provodi program za pripadnike talijanske nacionalne manjine te kapacitetom zadovoljava potrebe jedne mješovite vrtićke skupine.



I-07-0302 Strana 8/71

2.2. OPĆENITI OPIS GRAĐEVINE I TEHNIČKIH SUSTAVA U GRAĐEVINI

Osnovna škola Gelsi nalazi se na adresi Vukovarska 27 na k.č.br. 5037 k.o. Stari Grad, a izgrađena je 1907. godine. (sl. 2-2).

Sl. 2-2: Zgrada OŠ Gelsi, Vukovarska 27, Rijeka, izvor: ARKOD - sustav evidencije zemljišnih parcela u RH)

Zgrada škole je izgrađena 1907. godine. Sačinjavaju je dva objekta pravokutnog oblika međusobno komunikacijski povezana dvoetažnim centralnim dijelom. Jedan objekt je katnosti priz.+1.kat+2.kat+3.kat te se pruža u smjeru sjeverozapad – jugoistok, drugi je katnosti suteren+priz.+1.kat+potrovlje te se pruža u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Centralni dio je katnosti priz.+1.kat. Maksimalni vanjski gabariti objekata su 28,10 x 11,20 m; 19,20 x 10,85 m te centralnog dijela 9,45 x 4,00.

Zgrada je izvedena na za to razdoblje karakterističan način izvedbom kamenih zidova u području suterena te u dijelovima dodira s tlom. Više etaže zidane su masivno punom opekom. Međukatna konstrukcija je sitnorebričasti strop. Na centralnom dijelu zgrade krov je ravan te se koristi kao komunikacijska terasa. Toplinska izolacija nije izvedena. Dio zgrade je prošao rekonstrukciju te je izvedeno uređeno potkrovlje prema projektu iz 2010. godine, na drugom dijelu je ostalo staro krovište. Izvršena je i izmjena stolarije 2006/2007. godine te je postavljena drvena stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom. Tijekom pregleda nisu uočena građevinska oštećenja zgrade.

Zgrada ima ugrađene tehničke sustave grijanja, hlađenja, ventilacije i pripreme potrošne tople vode (PTV). Grijanje je centralno, iz vlastite kotlovnice na prirodni plin, učina 400 kW. Ogrjevni medij je topla voda, razvod dvocijevni izveden od čeličnih cijevi vođenih nadžbukno, a ogrjevna tijela su člankasti čelični zavareni radijatori i pločasti čelični radijatori. Instalirana su ukupno 83 ogrjevna tijela ukupnog toplinskog učina 261,2 kW. Dio navedenih ogrjevnih tijela pripadaju sustavu grijanja vrtića a dio sustavu grijanja škole.



I-07-0302 Strana 9/71

Sl. 2-3: Zgrada OŠ Gelsi, Vukovarska 27, Rijeka, jugozapadno i sjeverozapadno pročelje

Sl. 2-4: Zgrada OŠ Gelsi, Vukovarska 27, Rijeka, jugozapadno i sjeveroistočno pročelje

Hlađenje i priprema PTV izvedeni su lokalno, električnim uređajima i to hlađenje sobnim rashladnim uređajima a priprema PTV bojlerima. Mehanička ventilacija koristi se povremeno u prostoriji potkrovlja dvorišne zgrade, a sve ostale prostorije provjetravaju se prirodnim putem.

Iz kotlovnice se griju i prostori dječjeg vrtića Topolino - CPO Turnić te stan bivšeg domara koji su smješteni u prizemlju dvorišne zgrade.

Prema informacijama korisnika kvarova na električnim instalacijama nije bilo, instalacije su održavane i u dobrom su stanju. U objektu škole nisu instalirani ni agregat ni kompenzacija jalove energije.


Zgradu koristi ukupno 230 učenika i 43 zaposlenih. Rad je organiziran u 1 smjeni, prva od 8,00 do 16,00 sati. Korištenje objekta je dulje, otprilike 1-1,5 sat prije početka i nakon završetka nastave. Zgrada ima kuhinju, u kojoj se za učenike i zaposlene pripremaju topli napitci i



I-07-0302 Strana 10/71

poslužuju se hladni obroci. Korisnici se žale na komfor boravka u zgradi u smislu neravnomjernog grijanja prostorija.

Zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci su postojeće nestambene zgrade koje se sukladno odredbama čl. 7. Pravilnika o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13), prema vrsti (oznaka na energetskom certifikatu) mogu svrstati u:

NSZ2 - Školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove.

Za predmetnu zgradu izdan je energetski certifikat broj P_132_2011_023_NSZ2 izdan 18.04.2014. s rokom važenja 10 godina.



I-07-0302 Strana 11/71

3. KLIMATSKI PODACI

3.1. PRORAČUNSKE VRIJEDNOSTI - STVARNI KLIMATSKI UVJETI

Prema podacima iz Priloga E Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08, 89/09, 79/13 i 90/13) /L 4/ određene su meteorološke veličine za mjerodavne meteorološke postaje potrebne za proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite.

Sl. 3-1: Lokacija građevine i najbližih referentnih postaja (RP)

Meteorološki podaci za najbližu meteorološku postaju (Rijeka, vidi sl. 3-1) dani su u prilogu (Pril. 1). Srednji stupanj-dan grijanja za unutrašnju temperaturu 20 °C i graničnu vanjsku temperaturu zraka 12 °C iznosi 2 044,0 a prosječan broj dana grijanja pri istim uvjetima iznosi 157,7.



I-07-0302 Strana 12/71

3.2. PRORAČUNSKE VRIJEDNOSTI - REFERENTNI KLIMATSKI UVJETI

Kako propisuje čl. 7 i čl. 25 Pravilnika o energetskih pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13) /L 2/, stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.

Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. Referentni klimatski podaci određeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja:

Za gradove i mjesta koji imaju 2 200 i više stupanj dana grijanja godišnje, energetske potrebe se proračunavaju prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku.

Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2 200 stupanj dana grijanja godišnje, energetske potrebe se proračunavaju prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku.

Broj stupanj dana grijanja utvrđen je uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20 °C i da sezona grijanja započinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12 °C te da sezona grijanja završava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12 °C. Kako prema podacima za referentnu postaju (Rijeka) broj stupanj dana grijanja iznosi 2 044,0 to se energetske potrebe predmetna zgrada proračunava prema podacima za primorsku Hrvatsku.

Referentni meteorološki podaci za primorsku Hrvatsku dani su u prilogu (Pril. 1).

Srednji stupanj-dan grijanja za unutrašnju temperaturu 20 °C i graničnu vanjsku temperaturu zraka 12 °C iznosi 1 636,4 a prosječan broj dana grijanja pri istim uvjetima iznosi 131,5. S aspekta klimatskih uvjeta očekivana potrošnja topline za grijanje prema referentnim klimatskim uvjetima bit će manja od one u stvarnim klimatskim uvjetima, gdje je povećan broj stupanj-dana grijanja i produljeno trajanje grijanja.



I-07-0302 Strana 13/71

4. SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

Tijekom energetskog pregleda nisu uočena građevinska oštećenja zgrade.

4.1. GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI ELEMENTI GRAĐEVINE

Tab. 4-1: Površina zgrade i visina etaža

Grijani dijelovi Negrijani dijelovi Ukupno G+NG

Visina etaža

Bruto Neto Bruto Neto Bruto Neto h (cm)

suteren 68,31 53,85 68,31 53,85 335

prizemlje 560,98 423,22 22,91 18,26 583,89 441,48 405

1. kat 560,84 439,19 560,84 439,19 420

2. kat 524,45 426,35 524,45 426,35 465,395

3. kat 316,13 251,60 316,13 251,60 460

Ukupno 2.030,71 1.594,21 22,91 18,26 2.053,62 1.612,47

Neto površina grijanog i negrijanog dijela zgrade (tab. 4-1) je izračunata kao zbroj korisnih površina svih prostorija zgrade te iznosi 1.612,47 m2.

Provjetravanja cijele zgrade je prirodno. Hladi se samo dio prostorija.

4.1.1. OPIS OPĆEG STANJA GRAĐEVINE I VANJSKE OVOJNICE GRAĐEVINE

Zgrada je izvedena na za to razdoblje karakterističan način izvedbom kamenih zidova u području suterena te u dijelovima dodira s tlom. Više etaže zidane su masivno punom opekom. Međukatna konstrukcija je sitno rebričasti strop (sl. 4-1).

Sl. 4-1: Nosiva konstrukcija

Na centralnom dijelu zgrade krov je ravan te se koristi kao komunikacijska terasa. Toplinska izolacija nije izvedena. Dio zgrade je prošao rekonstrukciju te je izvedeno uređeno potkrovlje prema projektu iz 2010. godine, na drugom dijelu je ostalo staro krovište. (sl. 4-2)

Izvršena je i izmjena stolarije 2006/2007. godine te je postavljena drvena stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom. Zaštita od sunca je izvedena s unutarnje strane (sl. 4-3).



I-07-0302 Strana 14/71

Sl. 4-2: Dio jugozapadnog pročelja dvorane

Sl. 4-3: Zaštita od sunca (lijevo), drvena stolarija s dvostrukim izolacijskim staklom (desno)

Tehničke karakteristike vanjske ovojnice:

Sastav građevnih dijelova s pripadnim površinama je utvrđen prema godini izgradnje zgrade, pregledom dostupne dokumentacije, razgovorom s osobljem te promatranjem i mjerenjem na objektu.

1 VZ1- zid suteren van

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 1.15 Prirodni kamen 80,000 1,400 50,00 40,00 2000,00

Definirane ploštine [m2] : Jugoistok 28,22

Jugozapad 11,56



I-07-0302 Strana 15/71

2 VZ2- zid prizemlje,1,2,3



2 1.01 Puna opeka od gline 60,000 0,810 10,00 6,00 1800,00


Definirane ploštine [m2] : Sjeveroistok 366,82

Jugoistok 177,80

Jugozapad 349,04

Sjeverozapad 380,84

3 Zidovi prema garaži, tavanu 1 - Strop prema tavanu

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m3]


2 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00

3 Neprovjetravan sloj zraka 30,000 - 1,00 0,01 -

4 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00

5 6.03 Lomljevina opeke od gline 2,000 0,410 3,00 0,06 800,00

6 1.01 Puna opeka od gline 3,000 0,810 10,00 0,30 1800,00

4 Zidovi prema tlu 1 - Zid suteren tlo



2 1.15 Prirodni kamen 80,000 1,400 50,00 40,00 2000,00

3 5.19 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

5 Zidovi prema tlu 2 - Zid ulica u tlu



2 1.15 Prirodni kamen 80,000 1,400 50,00 40,00 2000,00


6 Stropovi između stanova 1 - Strop iznad grijanog podruma


1 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00

2 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00

3 6.03 Lomljevina opeke od gline 8,000 0,410 3,00 0,24 800,00

4 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00


6 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00


7 Podovi na tlu 1 - P1_pod na tlu gradjevina


1 4.05 Drvo 0,000 0,150 60,00 0,00 550,00

2 3.19 Cementni estrih 5,000 1,600 50,00 2,50 2000,00


4 2.03 Beton 10,000 2,000 100,00 10,00 2400,00

5 Pijesak i šljunak 20,000 2,000 50,00 10,00 1700,00



I-07-0302 Strana 16/71

8 Podovi na tlu 2 - P2_pod, podrum R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m

3]

1 3.19 Cementni estrih 5,000 1,600 50,00 2,50 2000,00


3 2.03 Beton 10,000 2,000 100,00 10,00 2400,00


9 Kosi krovovi iznad grijanog prostora 1 - Krovne plohe


1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00

2 5.22 PE - folija (pričvršćena metalnim spojnicama) 0,025 0,600 54000,00 13,50 980,00

3 Mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 0,000 0,035 1,00 0,00 70,00


5 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00

6 5.25 Paropropusna pričuvna hidroizolacija 0,300 0,200 1000,00 3,00 900,00

7 Dobro provjetravan sloj zraka 6,000 - 1,00 0,01 -

8 5.21 Crijep (krovni) glina 1,500 1,500 100,00 1,50 2100,00

10 Ravni krovovi iznad grijanog prostora 1 – Terasa



2 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00


4 4.05 Drvo 2,000 0,150 60,00 1,20 550,00

6 5.18 Bitumen čisti 1,000 0,170 50000,00 500,00 1050,00

7 2.05 Beton 2,000 1,350 60,00 1,20 2000,00

Definirane ploštine [m2] : 38,39

4.1.2. IZRAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE I MAKSIMALNOG DOPUŠTENOG PREMA VAŽEĆEM TEHNIČKOM PROPISU

Detaljan proračun koeficijenata prolaska topline je dan u projektu koji se nalazi u prilogu izvješća (pril. 1), a ovdje je dana samo specifikacija građevnih dijelova i otvora s rezultatima proračuna koeficijenata prolaska topline.

U tab. 4-2 dana je specifikacija konstruktivnih elemenata zgrade, a u tab. 4-3 i tab. 4-4 specifikacija otvora u građevinskim elementima kao podloga za proračun.

Tab. 4-2: Specifikacija konstruktivnih elemenata zgrade za proračun

Naziv građevnog dijela A [m 2 ] U [W/m

2 K] U max [W/m

2 K]

Zid prizemlje,1,2,3 1274,50 1,01 0,60

Strop prema tavanu 316,13 1,26 0,60

Zid suteren tlo 72,80 1,31 0,50

Zid ulica u tlu 366,82 1,31 0,50

Strop iznad grijanog podruma 68,31 0,73 1,40

P1_pod na tlu gradjevina 492,67 2,59 0,50

P2_pod, podrum 68,31 2,59 0,50

Krovne plohe 454,12 1,55 0,30

Terasa 38,39 1,43 0,40



I-07-0302 Strana 17/71

Tab. 4-3: Specifikacija otvora zgrade za proračun

PROZORI, BALKONSKA VRATA I KROVNI PROZORI

Naziv otvora

b [cm] h [cm] Zaštita od insolacije

Materijal okvira / vrsta stakla

Komada / orijentacija Ploština

[m2]

Udio stakla

[%]

U [W/m

2K]

Umax [W/m

2K] SZ SI JZ JI

P1 100 130 bez zaštite drvo/1-struko 2 1,30 80 5,2 1,8

V1 150 270 bez zaštite metal/ 1-struko 1 4,05 80 5,9 1,8

P2 140 210 unutarnja drvo/2×izo 2 1 2,94 80 2,0 1,8

V2 105 220 unutarnja drvo/1-struko 1 2,31 60 5,2 1,8

P3 150 224 žaluzine knk 3 3,36 80 2,9 1,8

P4 145 220 unutarnja drvo/1-struko 3 3,19 80 5,2 1,8

P5 140 130 bez zaštite drvo/2×izo 2 4 1,82 80 2,0 1,8

P6 138 226 unutarnja drvo/1-struko 1 3,12 60 5,2 1,8

V3 150 260 bez zaštite drvo/1-struko 1 3,90 35 5,2 1,8


V5 150 200 bez zaštite pvc/2×izo 1 3,00 50 1,4 1,8

P7 125 110 unutarnja drvo/2×izo 6 1,38 80 2,0 1,8

P8 140 245 bez zaštite drvo/2×izo 5 3 4 3,43 80 2,0 1,8

P9 140 245 unutarnja drvo/2×izo 21 14 3 3,43 80 2,0 1,8





V6 90 205 streha pvc/2×izo 1 1,85 80 1,4 1,8


V8 70 110 unutarnja drvo/2×izo 2 2 2 0,77 80 2,0 1,8


V1 150 270 bez zaštite metal/ 1-struko 1 4,05 80 5,9 1,8

Tab. 4-4: Specifikacija otvora zgrade za proračun - rekapitulacija

REKAPITULACIJA ZA PRORAČUN

PROZORI, BALKONSKA VRATA I KROVNI PROZORI

Naziv otvora

Površina / orijentacija Zaštita od insolacije

Materijal okvira / vrsta stakla

Udio stakla (%)

U [W/m2K]

Umax [W/m

2K]

Ukupna ploština

[m2] SZ SI JZ JI

P1 0,00 7,77 0,00 2,60 bez zaštite drvo/1-struko 80 5,2 1,8 10,37

P2 0,00 0,00 0,00 4,05 bez zaštite metal/ 1-struko 60 5,9 1,8 4,05

P3 0,00 0,00 5,43 0,00 unutarnja drvo/1-struko 60 5,2 1,8 5,43

P4 0,00 0,00 0,00 9,57 unutarnja drvo/1-struko 80 5,2 1,8 9,57

P5 0,00 4,14 3,90 0,00 bez zaštite drvo/1-struko 35 5,2 1,8 8,04

P6 17,15 13,93 21,00 0,00 bez zaštite drvo/2×izo 80 2 1,8 52,08

P7 80,28 57,01 10,29 27,55 unutarnja drvo/2×izo 80 2 1,8 175,13

P8 0,00 1,54 1,54 1,54 unutarnja drvo/2×izo 80 2 1,8 4,62

P9 0,00 0,00 0,00 10,08 vanjska knk 80 2,9 1,8 10,08

P10 0,00 3,00 0,00 0,00 bez zaštite pvc/2×izo 50 1,4 1,8 3,00



I-07-0302 Strana 18/71

4.1.3. TOPLINSKI GUBICI KROZ VANJSKU OVOJNICU

Za izradu modela prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13) /L 2/ odabrani su slijedeći parametri i pretpostavke:

Cijeli grijani prostor zgrade je tretiran kao jedna zona (Zona 1).

Provjetravanje zgrade je prirodno, uzeto u proračun s brojem izmjena zraka n=0,80 h-1 (nezaklonjeno, više izloženih fasada, srednja razina zrakonepropusnosti). Obujam zraka koji se provjetrava prirodnim putem iznosi 6 882,72 m3.

Unutarnji toplinski dobici u proračun su uključeni s 6 W/m2.

Duljinski gubici (potencijalni toplinski mostovi) nisu proračunati prema HRN EN 14683:2000, već su izvršene korekcije prema čl. 26 st. 4 Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Pri tome je uzeto u obzir da se vrijednosti prethodno izračunatog koeficijenta prolaska topline U vrijednost uvećava za ΔUTM = 0,10 W/m2K i s tako uvećanom vrijednošću se ulazi u proračun transmisijskih gubitaka.

Unutarnja proračunska temperatura iznosi 20°C prilikom rada sustava grijanja, a 24°C prilikom rada sustava hlađenja. Omjer sati u tjednu sa definiranom internom temperaturom je uzet sa fH,hr = 0,61 za režim grijanja te fC,day = 0,71 za režim hlađenja.

Izračunata plošna masa zgrade je m' = 813,14 [kg/m2], pa je toplinski kapacitet uzet za masivne zgrade, čija je plošna masa zidova m'>550 kg/m2; Cm= 370000Af [kJ/K]; Cm = 751362700,00 [J/K]

Opis proračunskog postupka i dobiveni rezultati dani su u nastavku.

4.1.3.1. Transmisijski gubici

Geometrijske karakteristike ovojnice dane su u tab. 4-5, a dobivene su uvidom u raspoloživu dokumentaciju i izmjerom na objektu. Podaci o toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu dani su u tab. 4-6, kroz vanjske otvore u tab. 4-7, a kroz tlo u tab. 4-8.

Tab. 4-5: Geometrijske karakteristike ovojnice

Potrebni podaci Zona 1

Oplošje grijanog dijela zgrade – A [m2] 3 407,74

Obujam grijanog dijela zgrade – Ve [m3] 8 603,40

Obujam grijanog zraka – V [m3] 6 882,72

Faktor oblika zgrade - f 0 [m-1] 0,40

Ploština korisne površine – AK [m2] 1 594,21

Ukupna ploština pročelja – Auk [m2] 2 030,71

Ukupna ploština prozora – Awuk [m2] 2 091,01

Tab. 4-6: Toplinski gubici kroz vanjsku ovojnicu

Naziv građevnog dijela (U + 0,10) · A

VZ1-vanjski zid 55,881

VZ2-vanjski zid 1 420,386

S1-strop prema tavanu 429,686

S2-strop prema tavanu 749,474

Tab. 4-7: Toplinski gubici kroz vanjske otvore

Naziv otvora n Aw Uw HD



I-07-0302 Strana 19/71

P1 10,37 1,00 5,20 53,92

P2 4,05 1,00 5,90 23,90

P3 5,43 1,00 5,20 28,24

P4 9,57 1,00 5,20 49,76

P5 8,04 1,00 5,20 41,81

P6 52,08 1,00 2,00 104,16

P7 175,1 1,00 2,00 350,26

P8 4,62 1,00 2,00 9,24

P9 10,08 1,00 2,90 29,23

P10 3,00 1,00 1,40 4,20

P11 1,85 1,00 1,40 2,59

Tab. 4-8: Toplinski gubici kroz tlo

Gubitak Tip građevnog dijela u odnosu na tlo U [W/m 2 K] Hg [W/K]

G1 Podovi na tlu 0,43 241,56

G2 Grijani i negrijani podrumi 0,44 55,68

Tab. 4-9: Koeficijenti transmisijskih gubitaka

Ukupni koeficijenti transmisijskih gubitaka

Koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okolišu, HD [W/K] 3 411,525

Uprosječeni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, Hg,adj [W/K] 217,316

Koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani prostor, HU [W/K] 0,000

Koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi, HA [W/K] 0,000

Ukupni koeficijent transmisijske izmjene topline, HTr [W/K] 3 628,841

4.1.3.2. Toplinski gubici provjetravanjem

Podaci o toplinskim gubicima provjetravanjem dani su u tab. 4-10.

Tab. 4-10: Toplinski gubici provjetravanjem

Prirodno provjetravanje

V = 6 882,72 [m3]

n min = 0,80

V d = 0,00 [m3]

Zaklonjenost - Umjereno zaklonjeno

Broj izloženih fasada - Više izloženih fasada

Razina zrakonepropusnosti - Srednja razina

Koef. gubitka topline provjetravanjem H V = 1 817,04 [W/K]

4.1.3.3. Ukupni toplinski gubici

Podaci o ukupnim toplinskim gubicima dani su u tab. 4-11.

Tab. 4-11: Ukupni toplinski gubici

Ukupni gubici topline

Ukupni koeficijent toplinskog gubitka, H [W/K] H = 5445,88 [W/K]

Način grijanja - Isprekidano grijanje θ int,set.H = 20,00 [°C]

4.1.3.4. Ukupni toplinski dobici

Podaci o ukupnim toplinskim dobicima dani su u tab. 4-12.

Tab. 4-12: Ukupni toplinski dobici

Ukupni dobici topline

Unutarnji dobici topline Q int = 83 791,67 [kWh]



I-07-0302 Strana 20/71

Solarni dobici topline Q sol = 416 139,20 [MJ]

Ostali dobici topline Q' = 0,00 [MJ]

4.1.4. PRORAČUN POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE GRAĐEVINE

4.1.4.1. Potrebna energija za grijanje

Rezultati proračuna potrebne energije za grijanje dani su u tab. 4-13.

Tab. 4-13: Potrebna energija za grijanje

Mjesec Q H,tr Q H,ve Q H,ht [kWh]

Q H,sol Q H,int Q H,gn [kWh]

γ H η H,gn α red,H L H,m Q H,nd [kWh]

MJESEČNO

Siječanj 39 390 19 873 59 262 5 440 7 117 12 556 0,21 0,997 0,90 31,00 42 211

Veljača 33 685 16 973 50 657 7 553 6 428 13 981 0,28 0,993 0,87 28,00 32 132

Ožujak 31 006 15 547 46 553 9 970 7 117 17 087 0,37 0,982 0,83 31,00 24 771

Travanj 20 625 10 205 30 829 12 155 6 887 19 042 0,62 0,922 0,72 30,00 9 513

Svibanj 10 706 4 596 15 302 12 561 7 117 19 677 1,29 0,674 0,61 15,00 602

Lipanj 1 486 - 131 1 356 13 132 6 887 20 018 14,77 0,068 0,61 0,00 0

Srpanj - 5 538 - 3 785 - 9 323 13 915 7 117 21 031 - 2,26 - 0,443 1,00 0,00 0

Kolovoz - 4 228 - 3 109 - 7 337 11 724 7 117 18 841 - 2,57 - 0,389 1,00 0,00 0

Rujan 4 529 1 439 5 968 9 184 6 887 16 071 2,69 0,364 0,61 0,00 0

Listopad 15 548 7 571 23 119 9 554 7 117 16 671 0,72 0,887 0,67 24,00 4 317

Studeni 26 710 13 344 40 054 5 596 6 887 12 483 0,31 0,989 0,86 30,00 23 753

Prosinac 36 246 18 250 54 496 4 811 7 117 11 927 0,22 0,996 0,90 31,00 38 340

UKUPNO 175 640

4.1.4.2. Potrebna energija za hlađenje


Tab. 4-14: Potrebna energija za hlađenje

Mjesec Q C,tr Q C,ve Q C,ht [kWh]

Q C,sol Q C,int Q C,gn [kWh]

γ C η C,ls α red,C Q C,nd [kWh]

MJESEČNO

Siječanj 49 543 25 280 74 823 5 440 7 117 12 556 0,17 0,168 0,94 17

Veljača 42 855 21 857 64 712 7 553 6 428 13 981 0,22 0,215 0,93 44

Ožujak 41 159 20 954 62 113 9 970 7 117 17 087 0,28 0,273 0,91 114

Travanj 30 450 15 438 45 888 12 155 6 887 19 042 0,41 0,404 0,86 427

Svibanj 20 858 10 004 30 862 12 561 7 117 19 677 0,64 0,584 0,78 1 294

Lipanj 11 312 5 102 16 414 13 132 6 887 20 018 1,22 0,851 0,71 4 300

Srpanj 4 615 1 622 6 237 13 915 7 117 21 031 3,37 0,991 0,71 10 546

Kolovoz 5 925 2 298 8 223 11 724 7 117 18 841 2,29 0,970 0,71 7 715

Rujan 14 354 6 672 21 026 9 184 6 887 16 071 0,76 0,666 0,74 1 526

Listopad 25 701 12 978 38 679 9 554 7 117 16 671 0,43 0,418 0,85 415

Studeni 36 535 18 577 55 112 5 596 6 887 12 483 0,23 0,226 0,92 45

Prosinac 46 399 23 658 70 056 4 811 7 117 11 927 0,17 0,170 0,94 17

UKUPNO 26 462



I-07-0302 Strana 21/71

4.1.4.3. Rezultati proračuna


Tab. 4-15: Rezultati proračuna

Rezultati proračuna potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje prema poglavlju VII. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu na temperaturu 18°C ili višu

Oplošje grijanog dijela zgrade A = 3 407,74 [m2]

Obujam grijanog dijela zgrade V e = 8 603,40 [m3]

Faktor oblika zgrade f o = 0,40 [m-1

]

Ploština korisne površine A k = 1 594,21 [m2]

Godišnja potrebna toplina za grijanje Q H,nd = 175 640,20 [kWh/a]

Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade

(za nestambene zgrade) Q' H,nd = 20,24 (max = 19,65) [kWh/m

3a]

Godišnja potrebna energija za hlađenje Q C,nd = 26 461,82 [kWh/a]

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade H' tr,adj = 1,06 (max = 0,83) [W/m2K]

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka H tr,adj = 3 628,84 [W/K]

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem H ve,adj = 1 817,04 [W/K]

Ukupni godišnji gubici topline Q l = 1 163 089,00 [MJ]

Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Q i = 301 650,00 [MJ]

Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Q s = 416 139,20 [MJ]

Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Q g = 717 789,20 [MJ]

Analiza rezultata proračuna dana je u tab. 4-16.

Tab. 4-16: Analiza rezultata

Opis Izračunato Dopušteno

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)

175 640,20

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke (za kontinentalnu Hrvatsku) QH,nd (kWh/a)

130 862,20

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q'H,nd (kWh/m

3)

20,42 19,65

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade za referentne klimatske podatke (za kontinentalnu Hrvatsku) Q'H,nd (kWh/m

3)

15,21 19,65

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog prostora Htr' (W/m

2K)

1,06 0,83

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka Htr (W/K) 3 628,841

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) 1 817,04

Specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke Q''H,nd,ref (kWh/m

2a)

82,09 106,02

Relativna vrijednost godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za nestambene zgrade QH,nd,rel (%) 77 / C

Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13), objekt se može svrstati u energetski razred C (Qh,nd,rel=77 %).

Dopuštene vrijednosti Q'H,nd [kWh/m3], H'tr,adj [W/m2K] dobivene su prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08, 89/09 i 79/13), za nestambene zgrade, za faktor oblika f0=0,50:



I-07-0302 Strana 22/71

Q''H,nd,ref= Q'H,nd×Ve/Ak [kWh/m2a] (4-1)

Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13), relativna vrijednost godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za nestambene zgrade, Q'H,nd,rel [%], jest omjer specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke, Q’H,nd,ref [kWh/(m³a)] i dopuštene specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje, Q’H,nd,dop[kWh/(m³a)], a izračunava se prema izrazu:

QH,nd,rel=Q'H,nd,ref/Q'H,nd,dop×100 [%]. (4-2)

Modelirana potrošnja korisne topline za grijanje iznosi 157 873,80 kWh/god, što u odnosu na proračunom dobivenu vrijednost godišnje potrebne količine energije za grijanje čini razliku od 11,25 %.

Razlika se može objasniti postupkom proračuna. Naime, pri izračunu godišnje potrebne energije za zagrijavanje zgrade prema kojoj se određuje energetski razred, ne uzima se u obzir način ponašanja korisnika, već se postavlja pretpostavka da se zgrada zagrijava na 20°C 102,48 sati u tjednu, odnosno 14,64 h/dan, a preostalo vrijeme se zagrijava na temperaturu 16°C (omjer sati sa definiranom internom temperaturom fH,hr=0,61). Nasuprot tome, modelirana potrošnja korisne topline za grijanje određuje se prema stvarnoj potrošnji energenta i uključuje način ponašanja korisnika.

Prema podatcima dobivenima na lokaciji predmetna škola se zagrijava 16h/dan na temperaturu 16°C – 22°C 5 dana u tjednu, a nakon toga se grijanje gasi.

Za provjeru proveden je proračun sa osrednjenom unutarnjom temperaturom 19,2 °C, te je dobivena vrijednost godišnje potrebne količine energije za grijanje QH,nd =156 407,60 kWh što odgovara modeliranoj potrošnji korisne topline za grijanje.



I-07-0302 Strana 23/71

4.2. SUSTAV GRIJANJA, HLAĐENJA, VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE (GVK SUSTAV)

4.2.1. SUSTAV GRIJANJA

Sustav grijanja, zasniva se na kotlovskom postrojenju koje se sastoji od plinskog toplovodnog kotla proizvođača Buderus, tipa Logano GE 515, nazivnog toplinskog učina 400 kW. Kotao je opremljen kombiniranim plamenikom tipa proizvođača Weishaupt tipa GL3/1-E maksimalnog učina 570 kW, vlastitom automatikom (kotlovski termostat) i zaštitnom cirkulacijskom pumpom Grundfos UPS 40-60/2F električne snage 250 W (sl. 4-4, tab. 4-17). Kotlovi su dimnjačama po dimnoj strani spojeni na dimnjak zgrade.

Sl. 4-4: Toplovodni kotao (lijevo) zaštitna cirkulacijska pumpa (desno)

Sukladno odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine br. 21/07 i 150/08), granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari i obveza njihova mjerenja propisani su za kotlove toplinske snage ložišta veće od 100 kW (tab. 4-18). Navedenu uredbu početkom studenog 2012. godine zamijenila je nova Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine br. 117/12), kojom su promijenjene granice između pojedinih kategorija (tab. 4-19).

Sukladno klasifikaciji navedenih uredbi kategorija kotao u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci sa snagom ložišta između 100 kW i 3 MW spada u kategoriju malih uređaja za loženje pa stoga su za isti propisane granične vrijednosti emisije i njihovo mjerenje najmanje jedan put u dvije godine.

Rezultati mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak obavljenog 11.06.2013 prikazani su u tablici (tab. 4-21). Rezultati pokazuju da kotao zadovoljava propisana ograničenja.

Kotlovnica je prirodno ventilirana, a dimni plinovi odvode se pomoću dimovodnog kanala (sl. 4-5). Sustav grijanja je zatvoreni, ekspanzija ogrjevnog medija osigurana je otvorenom ekspanzijskom posudom.



I-07-0302 Strana 24/71

Tab. 4-17: Tehničke značajke niskotemperaturnog plinskog toplovodnog kotla sustava grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci

Veličina Jedinica

K-1

Kotao Plamenik

Iznos

OSNOVNI PODACI

Tip - niskotemp. kondenzacijski

uljno/plinski kotao kombinirani plamenik

Proizvođač - Buderus Weisthaupt

Model - Logano GE515 GL3/1-E

Broj uređaja - 1

Regulacija učina - klizno dvostupanjska

Godina proizvodnje god - 2 009

TOKOVI

Topla voda

Max. tlak (manometarski) bar (p) 6,0

Max. temp. °C 120,0

ZNAČAJKE

Toplinski učin kW 351-400 145-570

Stupanj djelovanja % 93,1

Toplinska snaga ložišta kW 374,6-429,6

Vrsta goriva - - prirodni plin

Potrošnja goriva 2)

Nazivni učin m3/h - 46,4

Napomene:

1) Prema podacima proizvođača

2) Prirodni plin, donja ogrjevna vrijednost 33,34 MJ/kg (101325 Pa, 288,15 K)

Tab. 4-18: Klasifikacija uređaja za loženje prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine br. 21/07 i 150/08)

Red. br.

Uređaj za loženje

Kruto gorivo i gorivo od biomase

Tekuće i plinsko gorivo

Toplinska snaga ložišta

1 Mali > 0,1 do 1 MW > 0,1 do 3 MW

2 Srednji >1 do 50 MW > 3 do 50 MW

3 Veliki >50 MW > 50 MW

Tab. 4-19: Klasifikacija uređaja za loženje prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine br. 117/12)

Red. br.

Uređaj za loženje

Kruto gorivo i gorivo od biomase

Tekuće i plinsko gorivo

Toplinska snaga ložišta

1 Mali ≥ 0,1 do 1 MW ≥ 0,1 do 3 MW

2 Srednji ≥1 do 50 MW ≥ 3 do 50 MW

3 Veliki ≥50 MW ≥ 50 MW

Tab. 4-20: GVE za male i srednje uređaje za loženje koji koriste tekuća goriva, uz volumni udio kisika 3%

Onečišćujuća tvar Uređaj za loženje GVE

Dimni broj mali i srednji 1

Krute čestice srednji 150 mg/m3

Ugljikov monoksid mali i srednji 175 mg/m3

Oksidi dušika izraženi kao NO2 mali i srednji 250 mg/m

3 za plinsko ulje

350 mg/m3 za loživa ulja

Oksidi sumpora izraženi kao SO2 srednji 1700 mg/m3



I-07-0302 Strana 25/71

Tab. 4-21: Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz plinskog toplovodnog kotla sustava grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci

Veličina Jedinica

K-1

Mjerenje GVE 1), 2)

1 2 3 Srednja

vrijednost 1) Jedinica Iznos

Iznos

Datum mjerenja

11.6.2013.

Vrsta goriva - prirodni plin (PP)

Izmjerene vrijednosti

temperatura zraka °C 24,2 24,0 24,2 24,1 - -

temperatura dimnih plinova °C 211,4 213,0 147,3 190,6 - -

zadani volumni udio O2 % 3,0 3,0 3,0 3,0 - -

izmjereni volumni udio O2 % 2,8 2,7 4,3 3,3 - -

ugljikov (II) oksid - CO mg/mn3 <8 <8 <8 <8 mg/mn

3 175

oksidi dušika kao NOx mg/mn3 131,1 166,6 184,5 160,7 mg/mn

3 250

dimni broj - 0 0 0 0 - 0

toplinski gubici % 8,2 8,3 5,8 7,4 - -

Napomena:

1) Izmjerene, srednje vrijednosti i GVE iskazane su masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhim dimnim plinovima temperature 273°C, tlaka 101,3 kPa za zadani volumni udio kisika (O2) 3 %

2) GVE je određena prema članku 100. Uredbe (NN 117/12) - Propisane GVE za postojeće male uređaje za loženje moraju se postići do 31. prosinca 2015. godine

Osim što opskrbljuje sustav grijanja škole, kotlovnica napaja i sustave grijanja vrtića i stana domara pa se ogrjevni medij iz kotla vodi do razdjelnika ogrjevnog medija iz kojeg polaze četiri ogrjevna kruga, po jedan za školu – učionice, škola - uredi, vrtić te za stan domara. Povratni vodovi vraćaju ogrjevnu toplu vodu u sabirnik ogrjevnog medija (sl. 4-5). Cirkulacija ogrjevne tople vode omogućena je cirkulacijskom pumpom proizvođača Grundfos tipa UPS 80-120 F električne snage 1 500 W, a ugrađena je i rezervna cirkulacijska pumpa tipa IMP GHR 801 snage 790 W. Cirkulacijske pumpe ugrađene su u povratnom vodu nakon sabirnika ogrjevnog medija.

Sl. 4-5: Dimovodni kanal (lijevo) i sabirnik ogrjevnog medija sa ventilima i cirkulacijskim pumpama (desno)



I-07-0302 Strana 26/71

Regulacija učina sustava grijanja izvedena je kliznom promjenom polazne temperature ogrjevne vode prema vanjskoj temperaturi. Ugrađena je automatika proizvođača Danfoss sa uklopnim satom koja upravlja radom troputog miješajućeg ventila sa elektromotornim pogonom (sl. 4-6).

Ukupna instalirana električna snaga sustava grijanja (cirkulacijskih pumpi) iznosi 2 540 W, od čega 1 750 W čini instalirana električna snaga radnih uređaja.

Sl. 4-6: Centralna automatika sustava grijana (lijevo) i troputi miješajući ventil (desno)

Razvod tople vode je dvocijevni, od čeličnih cijevi vođenih nadžbukno. Temperaturni režim grijanja je 90/70 °C. Ogrjevna tijela čine člankasti čelični zavareni radijatori i pločasti čelični radijatori Vogel&Noot 33K, a ugrađen je i jedan člankasti radijator od lijevanog aluminija Alukal FORTE XL 900. Radijatori su opremljeni ručnim ventilima, prigušnicama i odzračnicima.

Instalirana su ukupno 83 ogrjevna tijela (tab. 4-22), ukupnog toplinskog učina 261,2 kW. Dio navedenih ogrjevnih tijela pripadaju sustavu grijanja vrtića a dio sustavu grijanja same škole. Za grijanje same škole instalirana su 75 ogrjevna tijela ukupnog toplinskog učina 243 kW odnosno svedeno na korisnu površinu škole od 1 594,2 m2, isti iznosi 152,4 W/m2. Detaljan popis ogrjevnih tijela dan je u tab. p- 1 u pril. 4.

Tab. 4-22: Tehničke značajke ogrjevnih tijela sustava grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci - sumarno

Red. br.

Vrsta ogr. tijela Broj ogr.

tijela Broj

članaka Proizvođač i model Toplinski učin 1)

- - kom kom - W/čl. - naz Eksponent toplinskog

učina, n kW

1 Če zavareni radijatori 10 252 Čelični čl. 600x160 75 1,30 23,9

2 Če zavareni radijatori 47 1 147 Čelični čl. 600x220 96 1,30 143,5


4 Pločasti Če radijator 4 4 Vogel&Noot 33 K 1120x900 4 618 1,35 18,5

5 Pločasti Če radijator 6 6 Vogel&Noot 33 K 1200x900 4 948 1,35 29,7

6 Čl. Al. lijev. radijator 1 3 Alukal FORTE XL 900 236 1,34 0,7

Ukupno škola 75 1 579 243



Ukupno vrtić 8 165 18

UKUPNO 83 1 744 261,2

Napomena:

1) Topla voda 90/70 °C, projektne temperature radni prostori: +20 °C, toaleti: +18 °C, hodnici: +15 °C



I-07-0302 Strana 27/71

Sl. 4-7: Člankasti čelični zavareni radijator (lijevo) i pločasti čelični radijator Vogel&Noot (desno)

4.2.2. SUSTAV HLAĐENJA

Sustav hlađenja obuhvaća samo dio prostorija, a izveden je lokalno putem sobnih rashladnih uređaja. Ugrađene je ukupno 7 unutrašnjih jedinica od kojih 4 u mono-split izvedbi, a 3 u multi-split izvedbi (tab. 4-23, sl. 4-8). Ukupni rashladni učin sobnih rashladnih uređaja iznosi 19,71 kW, a ukupna instalirana električna snaga iznosi 6,29 kW.

Svi uređaji osim prozorskog, mogu raditi i u režimu dizalice topline (grijanje), sa ukupnim instaliranim toplinskim učinom od 22,18 kW uz angažman električne snage od 6,57 kW. Dio instaliranih uređaja koristi zeotropsku smjesu radnih tvari R410A, a dio koristi freon R22.

Ukupna instalirana električna snaga tehničkog sustava hlađenja iznosi 19 710 W.

Tab. 4-23: Tehničke značajke sobnih rashladnih uređaja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci - zbirno

Red. br.

Vrsta rashl. tijela Broj jed.

Proizvođač i model

Rad

na

tvar

Rash

lad

ni

uč

in

Ele

ktr

ičn

a

sn

ag

a -

hla

đe

nje

Fa

kto

r

hla

đe

nja

(EE

R)

To

plin

ski

uč

in

Ele

ktr

ičn

a

sn

ag

a -

gri

jan

je

Fa

kto

r g

rija

nja

(CO

P)

- - kom - - kW kW W/W kW kW W/W

1 Sobni rashladni uređaj /dizalica topline (mono-split)

3 Midea

MSG-12HR R22 10,53 3,69 2,85 11,43 3,87 2,95

2 Kazetni sobni rashladni uređaj /dizalica topline (multi-split)

3 Haier

AB09CS1ERA R410A 5,40 1,41 3,83 6,50 1,52 4,28

3 Sobni rashladni uređaj /dizalica topline (mono-split)

1 Toshiba RAS-13

SKHP-ES2 R410A 3,78 1,19 3,18 4,25 1,18 3,60

UKUPNO 7 19,71 6,29 22,18 6,57

Sl. 4-8: Kazetni sobni rashladni uređaj u multi-split izvedbi (lijevo) i unutrašnja jedinica sobnog rashladnog uređaja u mono-split izvedbi (desno)



I-07-0302 Strana 28/71

4.2.3. SUSTAV VENTILACIJE

Sustav mehaničke ventilacije obuhvaća prostoriju u potkrovlju dvorišne zgrade, a sastoji se od odsisnog i tlačnog ventilatora proizvođača S&P tipa Vent 250-L, pojedinačne snage elektromotora 200 W, dobave i odsisa 1 100 m3/h (sl. 4-9).

Sve ostale prostorije provjetravaju se prirodnim putem.

Sl. 4-9: Odsisna ventilacija u potkrovlju dvorišne zgrade



I-07-0302 Strana 29/71

4.3. PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE

Priprema PTV je lokalna, električnim bojlerima. Popis i tehničke značajke uređaja navedene su u poglavlju o sustavima potrošnje električne energije.



I-07-0302 Strana 30/71

4.4. SUSTAVI POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Zgrada Osnovne škole SE Gelsi u Rijeci električnu energiju koristi za napajanje sustava uredske opreme, sustava rasvjete, sustava grijanja i hlađenja te ostale opreme koju škola koristi u svojim svakodnevnim djelatnostima.

Prema informacijama korisnika kvarova na električnim instalacijama nije bilo, instalacije su održavane i u dobrom su stanju. U objektu škole nisu instalirani ni agregat ni kompenzacija jalove energije.



Sl. 4-10: Brojilo električne energije

4.4.1. SUSTAV ELEKTRIČNE RASVJETE

Ukupna instalirana električna snaga ovog sustava potrošnje električne energije iznosi 15,74 kW i čini 21,57 % snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 11.020,80 kWh godišnje.

Rasvjeta je izvedena svjetiljkama s fluorescentnim cijevima snage 18 W i 36 W. U fluorescentnoj rasvjeti koriste se kao predspojne naprave elektromagnetske prigušnice koje nisu energetski učinkovite. Koriste se uglavnom pokrovi sa svjetlim rasterom i plastični pokrovi. Procijenjena snaga predspojnih naprava je 10 W za rasvjetu cijevima snage 36 W. Ukupna snaga predspojnih naprava iznosi 3,39 kW.

Svjetiljke su čiste i dobro održavane.

Ne postoji regulacija rasvjete ni u jednoj prostoriji, a uključenje i isključenje se vrši ručno.

Na slikama su pokazane različite svjetiljke u zgradi (sl. 4-11).



I-07-0302 Strana 31/71

Sl. 4-11: Svjetiljke sa fluorescentnim cijevima

U tablici je dan popis tipova rasvjete s instaliranom snagom, a na slici grafički prikaz instalirane snage pojedinih tipova rasvjete

Tab. 4-24: Tipovi rasvjete i njihova instalirana snaga

Tip rasvjete Broj komada Instalirana snaga

[kW]

Ukupna instalirana snaga

[kW]

Snaga predspojne

naprave [kW]

Fluorescentna cijev 18 W 28,00 0,02 0,50 0,14

Fluorescentna cijev 36 W 325,00 0,04 11,70 3,25

Reflektor 150 W 1,00 0,15 0,15

Ukupno bez prigušnica 12,35 3,39

Ukupno s prigušnicama 15,74

Sl. 4-12: Grafički prikaz instalirane snage pojedinih tipova rasvjete

4.4.1.1. Izračun godišnje potrebne energije za rasvjetu (El) prema HRN EN 15193:2008

Godišnja potrebna energija za rasvjetu jest računski određena veličina prema Algoritmu za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava rasvjete u zgradama. Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti sustava rasvjete u zgradama se temelji na normi na koje upućuje pravilnik koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada - norma HRN EN 15193:2008.



I-07-0302 Strana 32/71

Norma HRN EN 15193:2008 daje procedure za računske i mjerne procjene energetskih zahtjeva za unutarnju rasvjetu u zgradama kao i metodologiju za proračun numeričkih indikatora rasvjete uz pretpostavku poštivanja konvencija i preporučenih projektantskih normi kao i dobrih inženjerskih praksi za postojeće zgrade uz poštivanja norme EN 12464-1 za nove instalacije rasvjete u radnim prostorima. Prema Algoritmu, za izračun El potrebno je odrediti slijedeće:

- Pn – ukupna instalirana snaga rasvjete u prostoriji/zoni/objektu i

in PP (W) – prema

podacima iz (a) energetskog pregleda ili (b) iz projektne dokumentacije ili (c) Tablice 6 algoritma - ukoliko se podaci ne mogu generirati iz (a) ili (b);

- FO – faktor okupiranosti prostora (-) – prema izračunu (Jedn. 6; 7-9.) ili prema Tablici 6 (odnosno Tablici 9) algoritma ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz jednadžbi;

- FD – faktor ovisnosti umjetne rasvjete o dnevnom osvjetljenju (-) – prema izračunu (Jedn. 5) ili prema Tablici 6 (odnosno Tablici 8) ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz jednadžbe;

- FC – faktor konstantnosti osvijetljenosti (-) – prema izračunu (Jedn. 4) ili prema Tablici 6 ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz jednadžbe;

tD – radno vrijeme rasvjete za razdoblje dana (h) – iz energetskog pregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6 ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz energetskog pregleda (mjerenja);

- tN – radno vrijeme rasvjete za razdoblje noći (h) – iz energetskog pregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6 ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz energetskog pregleda (mjerenja);

- ty – broj sati u godini (8760 h); - Ppc – ukupno instalirano parazitno opterećenje (snaga) elemenata kontrole i upravljanja

rasvjetom za prostoriju ili zonu (W) - Pem – ukupno instalirano opterećenje/snaga nužne/sigurnosne rasvjete u sobi ili zoni

i

eiem PP (W) - suma svih opterećenja vezanih uz navedenu rasvjetu prema podacima iz

energetskog pregleda (mjerenja)

Prema dobivenim podacima iz energetskog pregleda i algoritma, ulazni parametri su prikazani u tab. 4-25.

Tab. 4-25: Ulazni podaci za izračun godišnje potrebne energije za rasvjetu EL

Ulazni podaci za izračun

Pn 9,76 W/m2

Ppc 0,00 W

Pem 0,00 W

FD 1,00 [-]

FO 1,00 [-]

FC 1,00 [-]

tD 700,00 h

tN 200,00 h

te 0,00 h

ty 8 760,00 h

S obzirom da nema izvanbilančnih parazitnih tereta LENI faktor (Lighting Energy Numeric Indicator) je:

LENI={(Pn x FC) x [(tD x FO x FD) + (tN x FO)]} / 1000

+ {{Ppc x [(ty – (tD + tN)]} + (Pem x te)} / 1000 (4-1)

LENI (bez PC / Pem) = 8,78 kWhel / m2a (4-2)



I-07-0302 Strana 33/71

Tada je uz površinu objekta od 1 612,47 m2 izračun godišnje potrebne energije za rasvjetu prema HRN EN 15193:2008. prikazan u tablici (tab. 4-26). Godišnja potrebna energija za rasvjetu iznosi 14.163,94 kWh. Ova količina energije je potrebna kad bi sva rasvjeta istovremeno bila uključena definirani broj radnih sati u godini.

Tab. 4-26: Godišnja potrebna energija za rasvjetu EL

Godišnja potrebna energija za rasvjetu

Površina 1 612,47 m2

El (bez PC) 14 163,94 kWhel/a

Ukoliko se uzme trenutno važeći faktor za pretvorbu u primarnu energiju (3) tada je primarna energija (Eprim) jednaka (tab. 4-27). Primarna energija za rasvjetu iznosi 42 491,81 kWh/a.

Tab. 4-27: Primarna energija za rasvjetu Eprim

Primarna energija

Faktor za pretvorbu primarne energije za el.en. 3,00 [-]

Eprim (bez PC) 42 491,81 kWh/a

Eprim (bez PC)/m2 26,35 kWh/m

2a

Tab. 4-28: Godišnja energija potrebna za rasvjetu upisana u energetski certifikat zgrade

Energetske potrebe

Za referentne klimatske podatke Za stvarne klimatske podatke Zahtjev

Ukupno Specifično Ukupno Specifično Dopušteno Ispunjeno

[kWh/a]

[kWh/a] [kWh/(m 2 a)] [kWh/(m

2 a)] DA / NE

Q H,nd

Q W

Q H,ls

Q W,ls

Q H

Q C,nd

Q C,ls

Q C

Q Ve

E L 14 163,94 8,78 14 163,94 8,78

E del

E prim

CO 2 [kg/a]

Q' H,nd

[kWh/m 3 a] a]

4.4.2. SUSTAV POTROŠNJE UREDSKE OPREME

Uredska se oprema u školi koristi za obavljanje administrativnih poslova škole, pripremu predavanja, te za edukaciju učenika, a sastoji se uglavnom od računala, pisača i projektora.

Ukupna instalirana snaga ovog sustava iznosi 18,49 kW i čini 25,33 % snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 11.186,45 kWh godišnje. Popis uredske opreme sa pripadnim snagama dan je tablicom (tab. 4-29).



I-07-0302 Strana 34/71

Tab. 4-29: Popis uredske opreme i instalirana snaga

Uređaj Broj komada Snaga [kW] Ukupna snaga [kW]

Osobno računalo 23,00 0,30 6,90

Prijenosno računalo 3,00 0,08 0,24

Pisač 6,00 0,50 3,00

Kopirni uređaj 3,00 0,70 2,10

Fax 1,00 0,60 0,60

Komunikacijski ormar 1,00 0,10 0,10

Server 1,00 0,80 0,80

Priojektor 13,00 0,25 3,25

Grafoskop 3,00 0,50 1,50

Ukupno 18,49

Na sl. 4-13 prikazana je uredska oprema.

Sl. 4-13: Uredska oprema

4.4.3. SUSTAV KUHINJSKA OPREME

Kuhinjska se oprema u Osnovnoj školi SE Gelsi koristi za pripremu toplih napitaka i hladnih obroka, te čuvanja namirnica.

Ukupna instalirana snaga ovog sustava iznosi 12,90 kW i čini 17,68% snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 3.870,00 kWh godišnje. Popis kuhinjske opreme sa pripadnim snagama dan je tablicom (tab. 4-30).

Tab. 4-30: Instalirana snaga kuhinjske opreme


Štednjak 1,00 2,00 2,00

Hladnjak 1,00 0,80 0,80

Mikrovalna 1,00 2,50 2,50

Perilica posuđa 1,00 4,60 4,60

Aparat za kavu 1,00 1,50 1,50

Aparat za vodu 1,00 1,50 1,50

Ukupno 12,90

Na sl. 4-14 prikazana je kuhinjska oprema.



I-07-0302 Strana 35/71

Sl. 4-14: Kuhinjska oprema

4.4.4. OPREMA ZA GRIJANJE HLAĐENJE I PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Opremu u sustavu grijanja čini plamenik na plinskom kotlu i cirkulacione pumpe. Ukupna instalirana snaga ovog sustava iznosi 2,54 kW i čini 3,48% snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 1 447,80 kWh godišnje. Popis opreme u sustavu grijanja sa pripadnim snagama dan je tablicom tab. 4-31 (sl. 4-15).

Tab. 4-31: Instalirana snaga opreme za grijanje


Cirkulacijske pumpe grijanja (kotao) 2,00 0,13 0,25

Cirkulacijske pumpe 2,00 1,15 2,29

Ukupno 2,54

Sl. 4-15: Plamenik i cirkulaciona pumpa



I-07-0302 Strana 36/71

Opremu u sustavu hlađenja čine rashladni uređaji koji se koriste samo u pojedinim prostorijama. Ukupna instalirana snaga ovog sustava iznosi 6,29 kW i čini 8,62 % snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 1 509,60 kWh godišnje. Popis opreme u sustavu hlađenja sa pripadnim snagama dan je tablicom tab. 4-32.

Tab. 4-32: Instalirana snaga električne opreme za hlađenje


Rashladni uređaj 7,00 0,90 6,29

Ukupno 6,29

Sl. 4-16: Vanjska i unutarnja rashladna jedinica

Priprema potrošne tople vode u objektu škole vršena je lokalno putem električkih bojlera različitih obujama. Ukupna instalirana snaga ovog sustava iznosi 6,00 kW i čini 8,22 % snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 1 350,00 kWh godišnje. Popis opreme u sustavu PTV-a sa pripadnim snagama dan je tablicom (tab. 4-33, sl. 4-17).

Tab. 4-33: Instalirana snaga električne opreme za pripremu tople vode

Uređaj Broj komada Snaga [kW] Ukupna

snaga [kW]

Električni bojler 3,00 2,00 6,00

Ukupno 6,00

Sl. 4-17: Električni bojler (lijevo) i radio prijemnik (desno)



I-07-0302 Strana 37/71

4.4.5. OSTALA ELEKTRIČNA OPREMA

Ostalu opremu čine uređaji koji se koriste za održavanje nastavnih aktivnosti i poboljšanje ugode u prostoru. Ukupna instalirana snaga ovog sustava iznosi 11,02 kW i čini 15,10 % snage ukupno instaliranih električnih uređaja, te prema modelu potrošnje električne energije ovaj sustav potroši 1 950,54 kWh godišnje. Popis opreme u sustavu ostale opreme sa pripadnim snagama dan je tablicom tab. 4-34.

Tab. 4-34: Instalirana snaga ostale električne opreme


Osobno računalo 23,00 0,30 6,90

Prijenosno računalo 3,00 0,08 0,24

Pisač 6,00 0,50 3,00

Kopirni uređaj 3,00 0,70 2,10

Fax 1,00 0,60 0,60

Komunikacijski ormar 1,00 0,10 0,10

Server 1,00 0,80 0,80

Priojektor 13,00 0,25 3,25

Grafoskop 3,00 0,50 1,50

Ukupno 18,49

Na sl. 4-17 je prikazan dio opreme.



I-07-0302 Strana 38/71

4.5. SUSTAV POTROŠNJE VODE

Potrošnja vode u zgradi Osnovne škole SE Gelsi u Rijeci se odnosi na potrošnju vode u sanitarnim čvorovima i kuhinji. Zgrada je na gradski vodovod spojena preko jednog brojila potrošnje vode.

Izljevna mjesta vode su smještena u sanitarnim čvorovima i u kuhinji. Instalirane su obične i jednoručne štedne slavine i obični kotlići u sanitarnim čvorovima i obične slavine u kuhinji (sl. 4-18). Instalacije su u dobrom stanju i nije primijećeno nekontrolirano istjecanje vode.

Sl. 4-18: Slavina u kuhinji i sanitarnom čvoru

Popis izljevnih mjesta vode je dan u tablici (tab. 4-35).

Tab. 4-35: Popis izljevnih mjesta vode

Izljevno mjesto Broj komada

Slavine štedne 19,00

Kuhinjske slavine 3,00

Kotlići u sanitarnom čvoru 11,00

Aqva ispirač 3,00

Perilica rublja 1,00

Perilica posuđa 1,00



I-07-0302 Strana 39/71

5. ENERGETSKA ANALIZA

U narednim poglavljima analizira i modelira se potrošnja energije i vode uz podatke o opskrbljivačima energije i vode, tarifnim modelima i slično.

5.1. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Zgrada električnu energiju preuzima na niskom naponu preko jednog brojila električne energije, a plaća je po plavom tarifnom modelu za poduzetnike.


Potrošnje električne energije za navedena razdoblja su prikazane u tablicama, a na slikama su dani grafički prikazi potrošnje, troškova i jedinične cijene.

U priloženim tablicama potrošnje vidi se režim potrošnje električne energije.

Iz niže priloženih tablica se vidi da ukupna potrošnja električne energije varira kroz godine.

Iz grafičkog prikaza potrošnje električne energije se vidi režim rada objekta. Maksimalna potrošnja električne energije javlja se u zimskim razdobljima godine, to je vrijeme kraćih dana kada se maksimalno koristi sustav rasvjete kao i ostali sustavi u objektu.

Pad potrošnje električne energije javlja se u ljetnom razdoblju godine u vrijeme ljetnih praznika kada se objekt gotovo ne koristi, te rade samo tehničke službe, a sustavi potrošnje se koriste minimalno.

Tab. 5-1: Potrošnja električne energije u 2010. godini za Osnovnu školu SE Gelsi

Mjesec JT-R [kWh] Ukupno [kWh] Iznos računa

električna energija [kn]

Iznos računa mrežarina [kn]

Udjel VT [%]

siječanj 2.513,00 2.513,00 1.121,33 874,09 100,00

veljača 4.569,00 4.569,00 2.033,02 1.273,97 100,00

ožujak 3.173,00 3.173,00 1.411,86 1.096,35 100,00

travanj 2.844,00 2.844,00 1.265,47 992,79 100,00

svibanj 2.990,00 2.990,00 1.330,42 1.036,89 100,00

lipanj 2.327,00 2.327,00 1.035,43 660,42 100,00

srpanj 1.168,00 1.168,00 540,66 347,49 100,00

kolovoz 992,00 992,00 465,42 307,11 100,00

rujan 2.251,00 2.251,00 1.056,10 643,47 100,00

listopad 3.416,00 3.416,00 1.602,67 962,66 100,00

studeni 3.549,00 3.549,00 1.665,01 996,07 100,00

prosinac 3.891,00 3.891,00 1.825,46 1.084,13 100,00

Ukupno 33.683,00 33.683,00 15.352,85 10.275,44

Prosjek 2.806,92 2.806,92 1.279,40 856,29 100,00



I-07-0302 Strana 40/71



električna energija [kn]

Iznos računa mrežarina [kn]

Udjel VT [%]

siječanj 2.831,00 2.831,00 1.328,17 793,29 100,00

veljača 4.528,00 4.528,00 2.124,31 1.260,40 100,00

ožujak 3.358,00 3.358,00 1.575,40 941,29 100,00

travanj 2.773,00 2.773,00 1.300,96 783,34 100,00

svibanj 2.077,00 2.077,00 974,43 600,06 100,00

lipanj 2.134,00 2.134,00 1.001,16 616,52 100,00

srpanj 1.190,00 1.190,00 558,29 353,43 100,00

kolovoz 831,00 831,00 389,87 257,93 100,00

rujan 1.769,00 1.769,00 829,93 509,76 100,00

listopad 3.002,00 3.002,00 1.408,38 851,95 100,00

studeni 3.096,00 3.096,00 1.452,48 868,05 100,00

prosinac 3.745,00 3.745,00 1.756,97 1.046,85 100,00

Ukupno 31.334,00 31.334,00 14.700,35 8.882,87

Prosjek 2.611,17 2.611,17 1.225,03 740,24 100,00



mrežarina [kn]

Prekomjerna jalova energija

[kVArh]

Udjel VT [%]

siječanj 2.402,00 2.402,00 1.218,77 682,10 100,00

veljača 4.593,00 4.593,00 2.330,49 1.284,02 100,00

ožujak 2.313,00 2.313,00 1.173,62 653,43 100,00

travanj 2.541,00 2.541,00 1.289,31 726,41 100,00

svibanj 1.918,00 1.918,00 973,19 613,83 100,00

lipanj 2.283,00 2.283,00 1.158,40 754,40 100,00

srpanj 1.301,00 1.301,00 660,13 436,76 100,00

kolovoz 1.324,00 1.324,00 671,81 467,85 100,00

rujan 2.032,00 2.032,00 1.031,04 655,11 100,00

listopad 3.247,00 3.247,00 1.647,53 1.055,72 100,00

studeni 3.204,00 3.204,00 1.625,71 1.034,54 100,00

prosinac 4.842,00 4.842,00 2.456,83 1.543,56 100,00

Ukupno 32.000,00 32.000,00 16.236,83 9.907,73

Prosjek 2.666,67 2.666,67 1.353,07 825,64 100,00

Sl. 5-1: Grafički prikaz potrošnje električne energije



I-07-0302 Strana 41/71

Temeljem dostupnih podataka o ugrađenoj električnoj opremi u priloženoj tablici dan je pregled strukture instalirane snage električnih potrošača, te procjena strukture utroška električne energije za referentnu godinu. Procjena potrošnje je samo približna. Modeliranje potrošnje uzima u obzir podatke prikupljene od operatera, doba godine, radno vrijeme i neradne dane, režime korištenja pojedinih skupina trošila i sl.

U tablici je navedena instalirana snaga po sustavima potrošnje električne energije, a na slici je dan grafički prikaz udjela pojedinih sustava potrošnje u ukupnoj snazi (tab. 5-4, sl. 5-2).

Tab. 5-4: Instalirana snaga pojedinih sustava potrošnje električne energije

Sustav Instalirana snaga

[kW]

Udjel u ukupnoj instaliranoj snazi

[%]

Oprema u sustavu grijanja 2,54 3,48

Oprema u sustavu hlađenja 6,29 8,62

Oprema za PTV 6,00 8,22

Ostala oprema 11,02 15,10

Električna rasvjeta 15,74 21,57

Uredska oprema 18,49 25,33

Kuhinjska oprema 12,90 17,68

Ukupno 72,98 100,00

Sl. 5-2: Grafički prikaz pojedinih sustava potrošnje električne energije u ukupnoj snazi

Najveći udjel u instaliranoj snazi imaja električna rasvjeta i uredska oprema, a najmanji udjel ima oprema u sustavu grijanja. Ukupna instalirana snaga električnih uređaja iznosi 72,98 kW.

U tablici i na slici je prikaz modelirane potrošnje električne energije. Procjena radnih sati pojedinog sustava je bazirana prema godišnjem broju radnih sati zaposlenika i korištenja pojedinog sustava tijekom godini (tab. 5-5, sl. 5-3).

Električna rasvjeta je uključena u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, a u pojedinim prostorijama tijekom cijelog dana. Uredska oprema se koristi tijekom većine radnog vremena u administrativnom djelu objekta dok se ostatak uredske opreme koristi ovisno o nastavnom planu škole. Kuhinjska oprema se koristi samo za čuvanje hrane i pripremu hladnih obroka i toplih napitaka, a sva ostala oprema se koristi prema potrebi.

Gotovo dvije trećine potrošnje otpada na rasvjetu i uredsku opremu. Modelirana godišnja potrošnja električne energije iznosi 32 335,19 kWh što je približno jednako potrošnji prema evidenciji naručitelja.



I-07-0302 Strana 42/71

Tab. 5-5: Modeliranje potrošnje električne energije

Sustav Instalirana snaga [kW]

Faktor opterećenja

Vršno opterećenje

[kW]

Sati rada godišnje [h]

Potrošnja električne energije [kWh]

Udio [%]

Oprema u sustavu grijanja 2,54 0,3 0,76 1900 1 447,80 4,48

Oprema u sustavu hlađenja 6,29 0,3 1,89 800 1 509,60 4,67

Oprema za PTV 6,00 0,25 1,50 900 1 350,00 4,18

Ostala oprema 11,02 0,3 3,31 590 1 950,54 6,03

Električna rasvjeta 15,74 1,00 15,74 700,00 11 020,80 34,08

Uredska oprema 18,49 0,55 10,17 1 100,00 11 186,45 34,60

Kuhinjska oprema 12,90 0,30 3,87 1 000,00 3 870,00 11,97

Ukupno 72,98 37,24 32 335,19 100,00

Sl. 5-3: Grafički prikaz pojedinih sustava potrošnje električne energije u ukupnoj modeliranoj potrošnji



I-07-0302 Strana 43/71

5.2. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE (OGRJEVNOG ENERGENTA/ENERGIJE PO TIPU ENERGENTA)

5.2.1. PRIRODNI PLIN

Energetske potrebe grijanja u predmetnoj zgradi podmiruju se iz prirodnog plina, a opskrbljivač je Energo d.o.o. sa sjedištem u Rijeci. Naručitelj je dostavio račune za razmatrani period od 2010. do sredine 2013. godine. Kako bi se u obzir uzeli samo čitavi godišnji ciklusi grijanja, analizom je obuhvaćen period od početka 2010. do kraja 2012. Korišteni su podaci o potrošnji energenta kao i podaci o jediničnoj cijeni energenta.

Kako osnovna škola i dječji vrtić koriste zajedničku kotlovnicu raspodjela energenta napravljena je na temelju instaliranog učina ogrjevnih tijela. Prema tome potrošnja prirodnog plina za potrebe grijanja škole (što uključuje i stan domara) čini 92 % ukupne potrošnje, a potrošnja za potrebe grijanja vrtića 8 %.

Na temelju podataka iz dostavljenih računa i opisanoj raspodjeli, u nastavku je dan pregled ukupno utrošenih količina, pripadajućih troškova i jediničnih cijena prirodnog plina u razdoblju od 2010. do 2012. (tab. 5-6, tab. 5-7, sl. 5-4, sl. 5-5).

Prosječna potrošnja prirodnog plina u promatranom razdoblju (2010-2012) iznosila je 20 015 m3/god, odnosno 187 894 kWh/god, a godišnja odstupanja od referentne vrijednosti bila su manja od 10 % (tab. 5-6, sl. 5-4). Potrošnja je vidljiva tijekom ogrjevne sezone, odnosno za potrebe grijanja zgrade, s vršnom potrošnjom u zimskim mjesecima.

Tab. 5-6: Potrošnja prirodnog plina za kotlovnicu u zgradi OŠ Gelsi u Rijeci, 2010-2012

Mjesec

Godina

2010 2011 2012 Referentna (2010- 2012)

potrošnja potrošnja potrošnja potrošnja

m3 kWh

1) m

3 kWh

1) m

3 kWh

1) m

3 kWh

1)

siječanj 2 866 26 903 2 970 27 879 3 546 33 286 3 127 29 356

veljača 4 996 46 897 4 516 42 397 5 133 48 184 4 882 45 826

ožujak 4 179 39 228 5 587 52 450 5 219 48 996 4 995 46 891

travanj 1 607 15 088 0 0 700 6 569 769 7 219

svibanj 482 4 526 0 0 0 0 161 1 509

lipanj 0 0 0 0 0 0 0 0

srpanj 0 0 0 0 0 0 0 0

kolovoz 0 0 0 0 0 0 0 0

rujan 0 0 0 0 0 0 0 0

listopad 0 0 0 0 0 0 0 0

studeni 1 856 17 420 1 277 11 988 1 664 15 623 1 599 15 010

prosinac 4 091 38 407 3 671 34 460 5 687 53 383 4 483 42 083

Ukupno/ prosječno

20 076 188 468 18 021 169 174 21 948 206 040 20 015 187 894

Napomena:

1) Ogrjevna vrijednost prema računu za 12/2012



I-07-0302 Strana 44/71

Sl. 5-4: Potrošnja prirodnog plina za potrebe grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci 2010-2012

Troškovi nabave i cijena prirodnog plina za potrebe zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci dani su u nastavku (tab. 5-7, sl. 5-5). Godišnji iznos troškova nabave prirodnog plina (bez PDV) iznosio je od 60 487,77 kn do 104 365,44 kn, odnosno u prosjeku 77 194,88 kn. Iz troškova su izuzete naknade za očitanje brojila i izdavanje računa.

Usprkos tome što nije bilo značajnog porasta potrošnje, troškovi nabave prirodnog plina bilježe porast od 10,3 % u 2011. odnosno 72,5 % u 2012. u odnosu na troškove u 2010. Uzrok tome je porast cijene plina, koji je uslijedio nakon liberalizacije dijela tržišta - kupaca van kategorije kućanstava.

Prosječna cijena prirodnog plina porasla je u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu za 22,9 %, a u 2012. za 57,8 %.

Od 2012. godine u primjeni je novi način obračuna potrošnje plina, gdje se umjesto količina obračunava njegova energetska vrijednost. Prosječna ostvarena ogrjevna vrijednost prirodnog plina u 2013. godini (prema podacima PLINACRO, primopredajna točka terminal Pula) iznosila je 33,80 MJ/m3 ili 9,389 kWh/m3 (288,15 K, 101 325 Pa).

Aktualna cijena prirodnog plina (travanj 2013.) iznosi 5,10 kn/m3 odnosno 0,54 kn/kWh (bez PDV). Prema ovoj cijeni i ukupnoj referentnoj potrošnji plina od 20 015 m3/god, ukupni godišnji trošak opskrbe prirodnim plinom iznosio bi 102 077,85 kn.

Obzirom da je ovdje riječ o povlaštenom kupcu, cijena prirodnog plina određuje se prema tržišnim uvjetima (za razliku od kućanstava koji imaju reguliranu cijenu plina i velikih industrijskih potrošača kod kojih je maksimalna cijena plina ograničen Odlukom Vlade RH).



I-07-0302 Strana 45/71

Tab. 5-7: Troškovi nabave i cijene prirodnog plina za OŠ“ Gelsi“ u Rijeci, 2010-2012

Mjesec

Godina

2010 2011 2012

trošak cijena trošak cijena trošak cijena

kn kn/m3 kn/kWh kn kn/m

3 kn/kWh kn kn/m

3 kn/kWh

siječanj 7 946,86 2,77 0,30 10 343,67 3,48 0,37 16 175,39 4,56 0,49

veljača 13 952,71 2,79 0,30 15 730,20 3,48 0,37 23 877,23 4,65 0,50

ožujak 11 670,94 2,79 0,30 19 460,08 3,48 0,37 24 279,53 4,65 0,50

travanj 5 019,41 3,12 0,33 0,00 - 3 352,53 4,79 0,51

svibanj 1 505,54 3,12 0,33 0,00 - 0,00 -

lipanj 0,00 - 0,00 - 0,00 -

srpanj 0,00 - 0,00 - 0,00 -

kolovoz 0,00 - 0,00 - 0,00 -

rujan 0,00 - 0,00 - 0,00 -

listopad 0,00 - 0,00 - 0,00 -

studeni 6 351,86 3,42 0,36 5 442,40 4,26 0,45 8 467,31 5,09 0,54

prosinac 14 040,45 3,43 0,37 15 755,07 4,29 0,46 28 213,44 4,96 0,53

Ukupno 60 487,77 66 731,43 104 365,44

Prosjek 3,01 0,32 3,70 0,39 4,76 0,51

Napomena:

1) Svi troškovi i cijene bez fiksnih naknada i PDV

Sl. 5-5: Troškovi nabave i cijene prirodnog plina za OŠ SE Gelsi u Rijeci, 2010-2012

Cjelokupna potrošnja prirodnog plina odnosi se na sustav grijanja budući da se priprema PTV vrši putem električnih bojlera. Potrošnja prirodnog plina za grijanje preuzeta je kao prosječna vrijednost u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Iz potrošnje prirodnog plina, njegove ogrjevne vrijednosti te energetskih značajki uređaja (stupanj energetske pretvorbe), određena je potrošnja korisne topline.



I-07-0302 Strana 46/71

Uz prosječni stupanj djelovanja toplovodnog kotla od 93,1 %, dodatni gubitak u proizvodnji toplinske energije od 5 % s naslova eksploatacijskih uvjeta (paljenje/gašenje, promjene opterećenja) te dodatnih 5 % na ime gubitaka u toplovodnom razvodu proizlazi da je ukupni stupanj energetske pretvorbe u sustavu grijanja 84,0 %. Uz izračunati ukupni stupanj energetske pretvorbe, modelirana potrošnja korisne topline za grijanje iz prirodnog plina iznosi 157 874 kWh/god ili 99,03 kWh/(m2˙god). U usporedbi sa rezultatima normiranog proračunskog postupka (HRN EN ISO 13790), prema kojima godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke (QH,nd) iznosi 175 640 kWh/a, zamjećuje se odstupanje od 11,25 %, što je unutar očekivanih granica točnosti proračunskog modela.

Modelirana godišnja potrošnja prirodnog plina za grijanje jednaka je referentnoj vrijednosti prema potrošnji prirodnog plina 2010-2012, s tom razlikom što su mjesečne vrijednosti određene na temelju klimatoloških značajki lokacije (vanjska temperatura zraka) u istom razdoblju i načina korištenja sustava (tjedni režim održavanja unutrašnje temperature). Osnovna postavka modela je linearna ovisnost toplinskog opterećenja o razlici vanjske i unutrašnje temperature zraka. Tjedni režim održavanja unutrašnje temperature odgovara režimu korištenja zgrade (radno vrijeme), postavkama centralne regulacije grijanja i izmjerenoj unutrašnjoj temperaturi tijekom pregleda. Ostale proračunske postavke su sljedeće:

sezona grijanja traje od 15.10. prethodne do 15.5. iduće godine

tjedno trajanje grijanja u sezoni iznosi 7 dana; dnevno trajanje grijanja iznosi 16 sati, od 6,00 do 22,00 sata, od toga u normalnom režimu pon-ned od 6,00 do 17,00, a ostalo vrijeme grijanja u reduciranom režimu

unutrašnja temperatura zraka u vrijeme normalnog režima grijanja od pon-pet iznosi +22 °C a sub-ned +20 °C te u vrijeme reduciranog grijanja +16 °C

granična vanjska temperatura kod koje se uključuje grijanje iznosi +12 °C

Rezultati proračuna prikazani su u nastavku (tab. 5-8, sl. 5-6, sl. 5-7).

Tab. 5-8: Modeliranje potrošnje prirodnog plina u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci

Mjesec

Toplinski konzum - pokrivanje prirodnim plinom (REFERENTNO)

Toplinski konzum - pokrivanje prirodnim plinom (MODEL)

potrošnja plina

stupanj energetske pretvorbe

potrošnja korisne topline

potrošnja plina

potrošnja korisne topline

m3 % kWh m

3 kWh

siječanj 3 127 84,0 24 666 1 206 9 509

veljača 4 882 84,0 38 504 1 027 8 102

ožujak 4 995 84,0 39 399 743 5 861

travanj 769 84,0 6 066 351 2 771

svibanj 161 84,0 1 268 96 758

lipanj 0 84,0 0 0 0

srpanj 0 84,0 0 0 0

kolovoz 0 84,0 0 0 0

rujan 0 84,0 0 76 598

listopad 0 84,0 0 550 4 340

studeni 1 599 84,0 12 612 808 6 371

prosinac 4 483 84,0 35 360 1 146 9 037

Ukupno 20 015 84,0 157 874 6 003 47 347



I-07-0302 Strana 47/71

Sl. 5-6: Modeliranje potrošnje prirodnog plina u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci

Sl. 5-7: Modeliranje potrošnje korisne topline u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci

Nadalje, dan je sređeni dijagram trajanja toplinskog opterećenja grijanja, na temelju kojeg je moguće procijeniti ostvareno i projektno vršno toplinsko opterećenje objekta. Iz sređenog dijagrama proizlazi kako je prema klimatskim podacima ostvareno vršno toplinsko opterećenje u



I-07-0302 Strana 48/71

proteklom razdoblju trebalo iznositi 168,0 kW (kod vanjske temperature -10 °C), dok proračunsko vršno projektno opterećenje iznosi 156,8 kW (kod vanjske projektne temperature -8 °C i unutarnje +20 °C). U usporedbi sa instaliranim učinom ogrjevnih tijela i toplinskog izvora (243 kW odnosno 400 kW), vidljiva je znatna rezerva.

Sl. 5-8: Sređeni dijagram trajanja toplinskog opterećenja grijanja zgrade OŠ SE Gelsi u Rijeci

S obzirom na klimatske uvjete za meteo postaju Rijeka (tab. 5-9), u ogrjevnim sezonama promatranog razdoblja zamijećena su uglavnom manja ili umjerena odstupanja temperature vanjskog zraka od višegodišnjeg prosjeka (kategorija normalno), izuzev jesenskih i proljetnih mjeseci 2011-2012 (kategorija toplo i vrlo toplo).

Tab. 5-9: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) od prosječnih vrijednosti (1961-1990.) - meteo postaja Rijeka

Sezona Odstupanje Percentili



- °C - °C - °C

zima 2009/2010

-0,5 33 normalno jesen 2010

-0,2 41 normalno proljeće

2010 0,4 67 normalno

zima 2010/2011


1,4 95 vrlo toplo proljeće

2011 2,1 99

ekstremno toplo

zima 2011/2012


1,7 98 vrlo toplo proljeće

2012 1,8 98 vrlo toplo

Napomena:

1) sezona "zima" odnosi se na siječanj i veljaču odabrane i prosinac prethodne godine

2) sezona „jesen“ odnosi se na rujan, listopad i studeni

3) sezona „proljeće“odnosi se na ožuljak, travanj i svibanj

Točnost postavljenog modela potrošnje topline za grijanje ovisi ponajviše o pretpostavljenom modelu hoda unutrašnjih temperatura u ciklusu (tjedan dana). U korištenom modelu hoda unutrašnjih temperatura kao aproksimacije stvarnih vrijednosti zanemaren je utjecaj akumulacijskih svojstava zgrade, zbog čega je očekivana realna vrijednost vršnog toplinskog



I-07-0302 Strana 49/71

opterećenja vjerojatno nešto veća od proračunske (jutarnja vršna opterećenja kod progrijavanja cijelog sustava). To dodatno opterećenje se mora pokriti iz rezerve u učinu sustava grijanja.

Prosječno trajanje grijanja iznosilo je oko 2 215 sati oko 3 mjeseca u godini. Trajanje projektnog vršnog toplinskog opterećenja grijanja iznosi 946,7 h/god (tab. 5-10).

Modelirana ukupna godišnja potrošnja korisne topline na temelju podataka o potrošnji prirodnog plina iznosi 157 873,8 kWh/god, a uz ukupan stupanj energetske pretvorbe od 84,0 % slijedi ukupna godišnja potrošnja prirodnog plina od 20 012,4 m3.

Tab. 5-10: Modeliranje potrošnje toplinske energije za grijanje u zgradi OŠ SE Gelsi u Rijeci

Red. br.

En

erg

ets

ke

po

treb

e

To

plin

ski

uč

in izvo

ra

top

lin

e

To

plin

ski

uč

in

og

rjevn

ih

tije

la

Vrš

no

to

plin

sko

op

tere

ćen

je

(pro

jektn

o)

Tra

jan

je

vrš

no

g

op

tere

ćen

ja

Po

tro

šn

ja

ko

risn

e

top

lin

e

Stu

pa

nj

en

erg

ets

ke

pre

tvo

rbe

Do

nja

o

grj

evn

a

vri

jed

no

st

go

riva

Po

tro

šn

ja

go

riva

- - kW kW kW h/god kWh/god % MJ/m3 m

3/god

1 Grijanje prostora (CG) - kotlovnica

400,0 243,0 156,8 946,7 157 873,8 84,0 33,8 20 012,4

UKUPNO 400,0 243,0 156,8 946,7 157 873,8 84,0 33,8 20 012,4



I-07-0302 Strana 50/71

5.3. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE VODE

Zgrada je na gradski vodovod priključena preko jednog brojila potrošnje vode.

Naručitelj je dostavio podatke za potrošnju vode u 2010., 2011., 2012. godini.

Tab. 5-11: Potrošnja vode zgrade

Mjesec 2010. godina

[m3] Iznos [kn]

2011. godina [m3]

Iznos [kn] 2012. godina

[m3] Iznos [kn]

siječanj 56 469,28 101 846,38 75 719,4

veljača 63 527,94 72 603,36 75 719,4

ožujak 74 620,12 85 712,3 110 1 050,15

travanj 75 628,5 87 729,06 90 861,15

svibanj 80 670,4 62 519,56 145,00 1 419,90

lipanj 71 594,98 94 787,72 64 615,45

srpanj 53 444,14 42 351,96 28 275,25

kolovoz 15 125,7 21 209,1 29 284,7

rujan 26 217,88 27 265,8 82 785,55

listopad 93 779,34 104 993,45 88 842,25

studeni 72 603,36 81 776,1 70 672,15

prosinac 99 829,62 96 917,85 52 502,05

Ukupno 777,00 6 511,26 872,00 7 712,64 908,00 8 747,40

Prosjek 64,75 542,61 72,67 642,72 75,67 728,95

Iz tabelarnih prikaza potrošnje vode u objektima se vidi rast potrošnje vode u posljednje tri godine. To može biti povezano sa porastom broja korisnika koji ovisi o broju upisane djece.

Sl. 5-9: Grafički prikaz potrošnje vode u zgradi

Na grafičkim prikazima potrošnje vode vidi se režim potrošnje vode u objektu. Na grafičkom prikazu potrošnje vode zgrade se vidi smanjena potrošnja u ljetnim i zimskim razdobljima godine što otprilike odgovara praznicima u školi.

Za vrijeme praznika u školi radi samo tehničko osoblje na popravcima i rekonstrukcijama, te profesori koji vrše pripremu nastave.

Cijena vode u Rijeci je 9,45 kn/m3.



I-07-0302 Strana 51/71

Na osnovu broja izljevnih mjesta vode i broja korisnika napravljeno je modeliranje potrošnje vode (tab. 5-12, sl. 5-10). U ovom slučaju je uzet broj od 273 korisnika, 230 učenika i 43 djelatnika.

Tab. 5-12: Modeliranje potrošnje vode

Mjesec 2010. godina

[m3] Iznos [kn]

2011. godina [m3]

Iznos [kn] 2012. godina

[m3] Iznos [kn]

siječanj 56,00 469,28 101,00 846,38 75,00 719,40

veljača 63,00 527,94 72,00 603,36 75,00 719,40

ožujak 74,00 620,12 85,00 712,30 110,00 1 050,15

travanj 75,00 628,50 87,00 729,06 90,00 861,15

svibanj 80,00 670,40 62,00 519,56 145,00 1 419,90

lipanj 71,00 594,98 94,00 787,72 64,00 615,45

srpanj 53,00 444,14 42,00 351,96 28,00 275,25

kolovoz 15,00 125,70 21,00 209,10 29,00 284,70

rujan 26,00 217,88 27,00 265,80 82,00 785,55

listopad 93,00 779,34 104,00 993,45 88,00 842,25

studeni 72,00 603,36 81,00 776,10 70,00 672,15

prosinac 99,00 829,62 96,00 917,85 52,00 502,05

Ukupno 777,00 6 511,26 872,00 7 712,64 908,00 8 747,40

Prosjek 64,75 542,61 72,67 642,72 75,67 728,95

Sl. 5-10: Grafički prikaz modelirane potrošnje vode

Više od polovice potrošnje vode otpada na potrošnju u kotlićima u sanitarnim čvorovima. Modelirana potrošnja vode iznosi 728,95 m3 što je približno potrošnji vode u referentnoj godini.



I-07-0302 Strana 52/71

6. PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

6.1. METODOLOGIJA, KRITERIJI OCJENE MJERA I MOGUĆNOSTI ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

6.1.1. METODOLOGIJA I KRITERIJI OCJENE

Prikaz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti uključuje slijedeće elemente:

ocjenu složenosti mjere,

procjenu investicijskih troškova provedbe mjera,

procjenu energetskih i ekonomskih dobiti, tj. ušteda u energiji i novcu,

procjenu životnog vijeka novougrađenih materijala i/ili opreme,

izračun jednostavnog perioda povrata uloženih sredstava i

izračun smanjenja emisija CO2 uslijed ušteda u energiji.

Ocjena opravdanosti provedbe svake od predloženih i analiziranih mjera provedena je s aspekta isplativosti, odnosno mogućnosti da se uložena sredstva povrate kroz ostvarene financijske uštede (ekonomska opravdanost). Ocjena ekonomske opravdanosti provedena je prema kriteriju jednostavnog perioda povrata ulaganja (JPP). Kao osnovna financijska ušteda analizirano je smanjenje troškova nabave energenata nakon provedbe mjere u odnosu na postojeću razinu troškova. Kod mjera koje osim ulaganja iziskuju i određene troškove tijekom rada, ukupan je (bruto) iznos financijskih ušteda umanjen za troškove eksploatacije i održavanja te je proračun proveden sa neto iznosom ostvarenih financijskih ušteda.

Tehno-ekonomska analiza navedenih mjera dana je u nastavku. Sve cijene i troškovi su bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost (PDV). Jednostavni period povrata ulaganja izračunat je kao omjer potrebnih ulaganja i ostvarivih godišnjih financijskih ušteda. Kriterij za ocjenu ekonomske opravdanosti predloženih mjera dani su u tab. 6-1. Riječ je o uobičajenim kriterijima kod poslovnih subjekata, s obzirom na moguće rizike u realizaciji, cijenu kapitala i sl.

Tab. 6-1: Kriterij za ocjenu ekonomske opravdanosti

Kriterij

Ocjena ekonomske opravdanosti

Preporuka

Jednostavni period povrata ulaganja (JPP)

Razina složenosti

Niska Srednja i visoka

god - -

JPP ≤ 6 Mjera je ekonomski opravdana Preporuča se

provedba mjere

Preporuča se provesti

detaljnu analizu

6 < JPP ≤ 8 Nije moguće dati konačnu ocjenu Preporuča se provesti detaljnu analizu

JPP > 8 Mjera je ekonomski neopravdana Ne preporuča se provedba mjere

Ulaganje podrazumijeva sve troškove projekta, uključujući projektiranje, nabavu nove opreme, demontažu stare opreme, instalaciju nove opreme, testiranje i puštanje u pogon. Vrijednost ulaganja određuje se na temelju ekspertnog znanja stručnog tima koji provodi energetski pregled uz konzultaciju s dobavljačima opreme, projektantima i monterima. Za neke mjere, troškovi ulaganja određeni su na temelju podataka naručitelja ili su procijenjeni na temelju iskustvenih podataka iz prethodnih analiza istih ili sličnih projekata.



I-07-0302 Strana 53/71

Kad se govori o složenosti mjere za poboljšanje energetske efikasnosti misli se na složenost tehničke realizacije. Naime, ako mjera za poboljšanje energetske efikasnosti ne zahtjeva velika financijska sredstva te ako realizaciju mogu u sklopu svojih redovitih aktivnosti obaviti npr. djelatnici Službe održavanja onda se takva mjera ocjenjuje kao vrlo jednostavna za provedbu.

Tab. 6-2: Referentne proračunske veličine za ocjenu isplativosti primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti

Veličina Jedinica Iznos Izvor

REFERENTNA POTROŠNJA ENERGIJE I VODE

Električna energija - UKUPNO kWh/god 32 335 Računi opskrbljivača

Toplinska energija - Grijanje

Korisna toplina kWh/god 157 874 ISGE; modeliranje potrošnje

Prirodni plin (PP) kWh/god 187 894 ISGE; modeliranje potrošnje

m

3/god 20 015 ISGE; modeliranje potrošnje

Toplinska energija - Priprema PTV

Korisna toplina kWh/god 1 350 ISGE; modeliranje potrošnje

Voda - UKUPNO m3/god Računi opskrbljivača

REFERENTNA CIJENA I TROŠKOVI ENERGIJE I VODE

Električna energija 1) kn/kWh 0,85 Računi opskrbljivača

Prirodni plin (PP) kn/m3 5,10 Računi opskrbljivača

Voda kn/m3 9,45 Računi opskrbljivača

ENERGETSKE ZNAČAJKE

Donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina (PP) MJ/m3 33,80 PLINACRO d.o.o.

Godišnji stupanj djelovanja sustava grijanja % 84,0 Snimak stanja

EMISIJSKI FAKTORI ZA CO2

Električna energija kg/kWh 0,376 Metodologija provođenja EPG

Prirodni plin (PP) kg/kWh 0,201 Metodologija provođenja EPG

Napomene:

1) Prosječna cijena za snagu i energiju, bez fiksnih naknada

U proračunima uštede energije i novca računalo se sa cijenama energenata i emisijama ugljikovog dioksida navedenim u tab. 6-2. Obračun ušteda proveden je za postojeći način korištenja prostora.

6.1.2. MOGUĆNOSTI ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Na temelju provedenog energetskog pregleda OŠ SE Gelsi u Rijeci, uočena su sljedeće mogućnosti poboljšanja energetske učinkovitosti:

sustavno gospodarenje energijom,

poboljšanje toplinske zaštite objekata i

poboljšanje energetske učinkovitosti u tehničkim sustavima zgrade.

Iskustvo pokazuje kako se sustavnim gospodarenjem energijom, može uz relativno mala ulaganja i napore postići određena razina energetske uštede. Sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te podizanjem svijesti o nužnosti brige za energiju i zaštitu okoliša. Iz analize postojeće energetske potrošnje, zaključuje se kako se na ovoj lokaciji ne može govoriti o nekim velikim razmjerima rasipanja energijom, no ocjenjuje se kako ipak ima prostora za poboljšanje gospodarenja energijom.



I-07-0302 Strana 54/71

6.1.3. PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U POTROŠNJI ENERGIJE I VODE

Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u potrošnji energije i vode u OŠ SE Gelsi u Rijeci, analizirane u ovom izvješću jesu:

1) Sustavno gospodarenje energijom

2) Toplinska izolacija potkrovlja (20 cm mineralne vune)

3) Toplinska izolacija ravnog krova - terase (20 cm EPS)

4) Ugradnja termostatskih ventila na ogrjevna tijela

5) Postavljanje cirkulacijskih pumpi s frekventnim regulatorom, mješajućim ventilom i osjetnikom unutarnje temperature za sva četiri ogrjevna kruga

6) Zamjena elektromagnetskih prigušnica u sustavu fluorescentne rasvjete

U nastavku je dana analiza predloženih mjera na temelju koje su odabrane prioritetne mjere za provedbu, koje su u konačnici i navedene na energetskom certifikatu zgrade.



I-07-0302 Strana 55/71

6.2. MJERA 1 - SUSTAVNO GOSPODARENJE ENERGIJOM

Sukladno Metodologiji provođenja energetskog pregleda građevina /L 3/, a potkrijepljeno mnogim primjerima iz prakse, sustavno gospodarenje energijom (dalje: GE) predstavlja sustavni put k osiguranju kontinuirane brige o učinkovitosti potrošnje energije i vode, a time i brige o zaštiti okoliša. Temeljni koncept GE-a sa svim svojim ključnim elementima prikazan je na sl. 6-1.

Sl. 6-1: Temeljni koncept GE-a

Uspostava GE-a započinje definiranjem strategije, uspostavljanjem odgovornosti za energiju i vodu i definiranjem energetskih troškovnih cjelina - ETC. U okviru ove mjere definiraju se podloge za potpunu uspostavu GE u građevini. Naime, same tehničke mjere bez uspostave GE nisu dovoljne da bi se ostvarile procijenjene uštede. Energetska učinkovitost ili poboljšanja u energetici kombinacija su mjera koje su vezane uz tehnologiju, ali i uz ljudski faktor.

S obzirom na kompleksnost zgrade i njenih tehničkih sustava, predlaže se sustav GE koji uključuje prije svega imenovanje odgovorne osobe za gospodarenjem energijom i vodom koja uz postojeća brojila energije i vode ugrađena od strane dobavljača prati potrošnju, poduzima korake za smanjenje potrošnje te izvještava odgovorne u građevini. Dakle, sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te podizanjem svijesti o nužnosti brige za energiju i zaštitu okoliša. Osim toga predlaže se:

izrada procedure praćenja indikatora potrošnje energije i vode te definiranje ciljeva za poboljšanje,

edukacija i podizanje svijesti djelatnika o važnosti racionalnog korištenja energije te

aktivno ponašanje korisnika građevine u smislu dobroga gospodarenje energijom i svjesnog ponašanja u građevini sa ciljem uštede energije i vode.

Primjena ove mjere ne iziskuje dodatna ulaganja. Kasnije se uz pomoć hardverskih i softverskih rješenja može razviti i sofisticiraniji sustav sa raznim analitičkim modulima, dodatnim mjernim uređajima za praćenje potrošnje energije i vode po pojedinim sektorima (kontrolna brojila), automatskom dojavom kvarova i sl. U početku, iskustveni podaci govore o potencijalu ušteda od 5 % postojeće potrošnje energije i vode. Rezultati provedene analize dani su u nastavku (tab. 6-3, tab. 6-4).



I-07-0302 Strana 56/71

Tab. 6-3: Analiza opravdanosti primjene mjere br. 1 - Sustavno gospodarenje energijom

Veličina Jedinica Iznos Veličina Jedinica Iznos

OSNOVNI PODACI Uštede

NAZIV MJERE - Sustavno

gospodarenje energijom

Ušteda topline goriva kWh/god 9 562

RED. BR. MJERE - 1 Ušteda goriva m3/god 1 001

RAZINA SLOŽENOSTI MJERE - Niska Ušteda u potrošnji električne energije

kWh/god 1 617

PRORAČUN UŠTEDA ENERGIJE I EMISIJE CO2

Ušteda u potrošnji vode m3/god 36

ULAZNI PODACI Uštede emisije CO2 kgCO2/god 2 496

Potrošnja prirodnog plina (PP) m3/god 20 015

OSNOVNI POKAZATELJI EKONOMSKE OPRAVDANOSTI PRIMJENE MJERE

Potrošnja električne energije kWh/god 32 335 ULAZNI PODACI

Potrošnja vode m3/god 729 Ukupno ulaganje kn 0,00

Donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina

MJ/m3 33,8 Cijena prirodnog plina (PP) kn/m3 5,10

Faktor emisije CO2 za prirodni plin kgCO2/kWh 0,200 Cijena električne energije kn/kWh 0,85

Faktor emisije CO2 za električnu energiju

kgCO2/kWh 0,376 Cijena vode kn/m3 9,45

Faktor emisije CO2 za vodu kgCO2/m3 0,000 IZRAČUN

IZRAČUN Ukupne uštede - brutto kn/god 6 822,52

Postojeće stanje Uštede u troškovima goriva kn/god 5 103,84

Potrošnja topline goriva kWh/god 191 234 Uštede u troškovima električne energije

kn/god 1 374,25

Potrošnja goriva m3/god 20 015 Uštede u troškovima vode kn/god 344,43

Potrošnja električne energije kWh/god 32 335 Ukupne uštede - netto kn/god 6 822,52

Potrošnja vode m3/god 729 EKONOMSKI POKAZATELJI

Stanje nakon primjene mjere Jednostavni period povrata ulaganja (JPP)

god 0,0

Potrošnja topline goriva kWh/god 181 672

Potrošnja goriva m3/god 19 014

Primjenom ove mjere, mogla bi se smanjiti potrošnja prirodnog plina za 1 001 m3/god, električne energije za 1 617 kWh/god i vode za 36 m3/god.

Tab. 6-4: Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog dioksida za mjeru 1 - sustavno gospodarenje energijom

Red. br.

Opis mjere


Procijenjene uštede (energija i voda) Procijenjene

uštede (novčane)

Jednostavan period povrata




0,00

prirodni plin (PP) kWh/god 187 894

6 822,52 0,0 2,50 m

3/god 19 666


kWh/god 32 339

voda m3/god 852

Potencijalno smanjenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) iznosi 2 496 kg/god. Ukupni novčani iznos netto ušteda je 6 822,52 kn/god. Zaključno, mjera uspostave sustavnog gospodarenja energijom ocjenjuje se ekonomski opravdanom.



I-07-0302 Strana 57/71

6.2.1. INTEGRIRANA RJEŠENJA - ASSET & FACILITY MANAGEMENT

Sustav gospodarenja energijom moguće je implementirati i kao integrirani dio sustavnog programskog rješenja za registar nekretnina i podršku upravljanju i održavanju nekretnina (asset & facility management).

Sl. 6-2: Podržane komponente Asset (Facility) Managementa

Osnovne funkcionalnosti i ključne koristi primjene programskog rješenja za Asset (Facility) Management (sl. 6-2) jesu:

Registar (baza podataka) nekretnina (objekti, zemljišta ….)

Klasifikacija nekretnina prema namjeni; tehnički, vlasnički podaci

Mogućnost pohranjivanja referentne dokumentacije i poveznice s vanjskim izvorima podataka (katastar, Google Maps)

Podrška operativnom upravljanju i održavanju nekretnina (Facility Management) na strateškoj i operativnoj razini

Pregled troškova upravljanja i održavanja nekretnina prema raznim aspektima

Grafički pokazatelji uspješnosti (KPI) prilagođeni djelatnosti Facility Managementa

Transparentni sustav standardnih izvještaja i analiza

Integracija s komplementarnim sustavima (GIS, CAD, Document Management, Project Management)

Takvo programsko rješenje predstavlja kompletnu operativnu podršku upravljanju portfeljem nekretnina.

Implementacijom programskog rješenja za Asset (Facility) Management uspostavlja se potpuna funkcionalnost podrške upravljanju i tehničkom održavanju cjelokupne fizičke imovine, uz specifičnosti za pojedine nekretnine i pojedine djelatnosti (npr. zdravstvo, turizam). Takvi sustavi koriste Web tehnologiju i pružaju opsežne mogućnosti izvještavanja i analize, moguće ih je integrirati s ERP, GIS, CAD , DMS sustavima, a pružaju i mogućnost primjene mobilnih uređaja.



I-07-0302 Strana 58/71

6.3. MJERA 2 - TOPLINSKA IZOLACIJA POTKROVLJA

Zahvat prilikom izvedbe toplinske izolacije potkrovlja obuhvaća postavljanje 20 cm ekspandiranog polistirena (EPS) na postojeći pod negrijanog tavana.

Ukoliko je potrebno da tavan ostane prohodan može se cijeli prekriti daščanom oplatom ili samo staze za kretanje. Cijena daščane oplate nije uzeta u obzir kao mjera energetske učinkovitosti.

Takvim zahvatom koeficijent prolaza topline za strop prema negrijanom potkrovlju se smanjuje s početnih U=1,26 W/m2K na U=0,17 W/m2K.

Procijenjena cijena investicije po m2 potkrovlja: 150,00 kn. Površina stropa prema negrijanom potkrovlju iznosi 316,13 m2, pa se ukupna investicija procjenjuje na 47 419,50 kn (tab. 6-5).

Tab. 6-5: Procjena investicije toplinske izolacije stropa prema negrijanom tavanu

Ploština Jedinična cijena Ukupno

m2 kn/m

2 kn

316,13 150,00 47 419,50

Ponovljen je detaljan proračun potrebne toplinske energije za grijanje, s time što je dodana toplinska izolacija stropa prema negrijanom tavanu. Dobivena je vrijednost godišnje potrebne topline za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd =159 363,80 kWh/a. Usporedbom s proračunom za sadašnje stanje, gdje je dobivena vrijednost iznosila QH,nd = 175 640,20 kWh/a, ušteda iznosi 16 276,40 kWh/god, odnosno 9,27 % (tab. 6-6).

U odnosu na stvarnu potrošnju energije za grijanje, koja u referentnoj godini iznosi 157 873,80 kWh/a te uzimajući u obzir stupanj energetske pretvorbe od 84,0 %, stvarna ušteda iznosit će 17 422,50 kWh/a.

Tab. 6-6: Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog dioksida za mjeru 2 - Toplinska izolacija potkrovlja

Red. br.

Opis mjere


Procijenjene uštede (energija i voda)


(novčane)

Jednostavan period

povrata



2 Toplinska izolacija

potkrovlja 47 419,50

prirodni plin (PP)

kWh/god 17 422,5 9 463,8 5,0 3 484,5

m3/god 1 855,7

Ukoliko se primjeni ova mjera, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=69 %.

Obzirom na duljinu povratnog perioda, ova mjera je ekonomski opravdana.



I-07-0302 Strana 59/71

6.4. MJERA 3 - TOPLINSKA IZOLACIJA RAVNOG KROVA - TERASE

Zahvat prilikom izvedbe toplinske izolacije ravnog krova obuhvaća skidanje svih slojeva ravnog krova do sloja hidroizolacije te postavljanje 20 cm ekspandiranog polistirena (EPS) i novog sloja hidroizolacije, sve na postojeći sloj hidroizolacije ravnog krova. Ekspandirani polistiren treba s gornje i donje strane obložiti geotekstilom da ne dolazi u direktan kontakt s PVC hidroizolacijom.

Takvim zahvatom koeficijent prolaza topline za ravan krov se smanjuje s početnih U=1,43 W/m2K na U=0,18 W/m2K.

Procijenjena cijena investicije po m2 krova iznosi 320,00 kn. Površina ravnog krova iznosi 38,39 m2 pa se ukupna investicija procjenjuje na 12 284,80 kn (tab. 6-7).

Tab. 6-7: Procjena investicije toplinske izolacije ravnog krova

Ploština Jedinična cijena Ukupno

m2 kn/m

2 kn

38,39 320,00 12 284,80

Ponovljen je detaljan proračun potrebne toplinske energije za grijanje, s time što je dodana toplinska izolacija ravnog krova. Dobivena je vrijednost godišnje potrebne topline za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd = 173 391,20 kWh/a. Usporedbom s proračunom za sadašnje stanje, gdje je dobivena vrijednost iznosila QH,nd = 175 640,20 kWh/a, ušteda iznosi

2 249,00 kWh/god, odnosno 1,3 % (tab. 6-8).

U odnosu na modeliranu potrošnju energije za grijanje, koja iznosi 157 873,80 kWh/a te uzimajući u obzir stupanj energetske pretvorbe od 84,0%, stvarna ušteda iznosit će 2 443,29 kWh/a.

Tab. 6-8: Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog dioksida za mjeru 3 - Toplinska izolacija ravnog krova

Red. br.

Opis mjere



(energija i voda)


(novčane)




3 Toplinska izolacija

ravnog krova 12 284,80

prirodni plin (PP)

kWh/god 2 443,29

1 327,2 9,3 488,7

m3/god 260,2

Ukoliko se primjeni ova mjera, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=76%.

Kalkulacija za završnu podnu oblogu ravnog krova - terase nije uzeta u financijsku konstrukciju ove mjere. Pretpostavlja se da će se ova mjera izvoditi u okviru rekonstrukcije samog ravnog krova – terase.



I-07-0302 Strana 60/71

6.5. MJERA 4 - UGRADNJA TERMOSTATSKIH VENTILA NA OGRJEVNA TIJELA

Ovom mjerom analizira se ugradnja elemenata lokalne regulacije učina na ogrjevna tijela - termostatskih ventila. Ova mjera se razmatra iz razloga što su se korisnici žalili na neravnomjernu temperaturu u grijanim prostorima, tj. da je nekim radnim prostorima hladnije dok je u dijelu prostorija prilično toplo. Iz tog razloga analiza je provedena samo za dio grijane površine zgrade. S obzirom na namjenu zgrade, predlaže se ugradnja ventila sa termostatskim glavama za javne prostore sa mogućnošću blokade namještanja (sl. 6-3).

Sl. 6-3: Termostatske glave za javne prostore sa mogućnošću blokade namještanja, Danfoss RA 2920 (lijevo) i Herz HERZKULES (desno)

Tab. 6-9: Procjena ulaganja u ugradnju termostatskih ventila na ogrjevna tijela

Veličina Jedinica Iznos

OPREMA kn 23 240,00

Termostatski ventili kn 23 240,00

Broj ogrjevnih tijela kom 83

Jedinična cijena termostatskog ventila kn/kom 280,00

RADOVI kn 9 296,00

Pražnjenje/punjenje instalacije, ugradnja termostatskih ventila, podešavanje i balansiranje sustava

% 40,00

kn 9 296,00

UKUPNO ULAGANJE (NETTO) kn 32 536,00

Potrebno ulaganje za ukupno 83 ogrjevnih tijela, procjenjuje se na 32 536,00 kn (tab. 6-9).

Po ugradnji termostatskih ventila, potrebno je provesti hidrauličko balansiranje instalacije grijanja. Nakon ugradnje, a ovisno o ponašanju korisnika, moguće su veće ili manje oscilacije u protoku ogrjevnog medija po pojedinim granama. U višestambenim zgradama sa složenijim ogrjevnim razvodom, gdje su termostatski ventili i u funkciji reguliranja troškova toplinske energije po svakoj pojedinoj stambenoj jedinici, u načelu se mogu očekivati veće oscilacije te ondje postoji potreba ugradnje automatskih balansirajućih ventila za ujednačavanje diferencijalnog tlaka (i posljedično, protoka ogrjevnog medija) po pojedinim granama.

Kod takvih sustava, zbog promjena hidrauličkih uvjeta, dolazi i do znatnijeg pomaka radne točke cirkulacijskih pumpi, zbog čega je ponegdje potrebna i njihova zamjena. Kako je ovdje riječ o javnoj zgradi, pretpostavljene se umjerene promjene u potrošnji topline nakon ugradnje lokalne



I-07-0302 Strana 61/71

regulacije (navike korisnika usmjerene su ipak prema većem komforu), pa se ne očekuju prethodno navedeni problemi.

Tijek i rezultati analize ove mjere dani su u nastavku (tab. 6-10, tab. 6-11). Pretpostavljeno je smanjenje unutrašnje temperature za 1,5 °C u dnevnom režimu u 50 % prostorija. Primjenom ove mjere, potrošnja korisne topline smanjila bi se za 6,4 % ili za 11 986 kWh/god, a potrošnja prirodnog plina za 1 277 m3/god.

Tab. 6-10 - Analiza opravdanosti primjene mjere br. 4 - Ugradnja termostatskih ventila na ogrjevna tijela



NAZIV MJERE -

Ugradnja termostatskih

ventila na ogrjevna tijela


RED. BR. MJERE - 4 Ušteda goriva m3/god 1 277

RAZINA SLOŽENOSTI MJERE - Niska Uštede emisije CO2 kgCO2/god 2 397



Prosječna vanjska temperatura u sezoni grijanja

°C 9,0 ULAZNI PODACI

Unutrašnja temperatura zraka (prije ugradnje)

°C 21,5 Ukupno ulaganje kn 32 536,00

Unutrašnja temperatura zraka (nakon ugradnje)

°C 20,0 Cijena prirodni plin kn/m3 5,10

Udio grijane površine prostorija koje se pregrijavaju

% 50,0 IZRAČUN

Stupanj djelovanja sustava grijanja % 84,0 Ukupne uštede - brutto kn/god 6 506,57

Potrošnja korisne topline za grijanje (prije ugradnje)

kWh/god 157 874 Uštede u troškovima goriva kn/god 6 506,57


MJ/m3 33,8 Ukupne uštede - netto kn/god 6 506,57

Faktor emisije CO2 za prirodni plin kgCO2/kWh 0,200 EKONOMSKI POKAZATELJI

IZRAČUN Jednostavni period povrata ulaganja (JPP)

god 5,0

Postojeće stanje



Stanje nakon primjene mjere



Tab. 6-11 - Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog dioksida za mjeru 4 - Ugradnja termostatskih ventila na ogrjevna tijela

Red. br.

Opis mjere




(novčane)

Jednostavan period

povrata





(PP)

kWh 11 986 6 506,57 5,0 2,397

m3 1 277

Potencijal uštede emisije CO2 iznosi 2 397 kg/god, novčana ušteda 6 506,57 kn/god, a jednostavan period povrata 5,0 godina. Zaključno, mjera ugradnje termostatskih ventila na ogrjevna tijela, ocjenjuje se isplativom i stoga ekonomski opravdanom.



I-07-0302 Strana 62/71

6.6. MJERA 5 - UGRADNJA CIRKULACIJSKIH PUMPI ZA SVA ČETIRI OGRJEVNA KRUGA

Postojeći način regulacije je pomoću centralne automatike u toplinskoj stanici te ručne regulacije učina radijatora putem ručnih radijatorskih ventila od kojih su mnogi neispravni. Iako postoji mogućnost da se sustav podesi tako da van radnog vremena škole odnosno vikendom, radi u reduciranom režimu, sustav sukladno modeliranoj potrošnji radi u normalnom režimu sve dane u tjednu, uključujući i vikend, od 6,00 do 22,00 zbog potrebe grijanja stana domara.

Kako bi se izbjeglo grijanje cijele škole vikendom predlaže se mjera kojom bi se postojeća četiri kruga grijanja (škola – razredi, škola – uredi, stan domara, vrtić) opremila cirkulacijskim pumpama s frekventnim regulatorom, troputnim miješajućim ventilom sa vlastitim pogonom i regulacijom te sobnim termostatom instaliranim u karakterističnoj prostoriji.

S obzirom da škola i vrtić rade u jednoj smjeni na taj način bi se automatika sustava grijanja mogla podesiti tako da sustav radi u normalnom režimu od ponedjeljka do petka od 6,00 do 17,00 a u reduciranom režimu preostalo vrijeme grijanja. Krug grijanja stana domara bi i dalje radio u normalnom režimu sve dane od 6,00 do 22,00. Time bi se značajno smanjila potrošnja toplinske energije iz prirodnog plina.

Tab. 6-12: Procjena ulaganja u ugradnju cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga

Veličina Jedinica Iznos

OPREMA kn 67 500,00

Cirkulacione pumpe - 4. komada kn 12 000,00

Troputni ventili s elektromotornim pogonom - 4. komada kn 45 000,00

Elektronski regulator temperature za 4 kruga grijanja - 2. komada kn 7 500,00

Prograbilni sobni termostat - 4. komada kn 3 000,00

RADOVI kn 13 500,00

% 20%

UKUPNO ULAGANJE (NETTO) kn 81 000,00

Ulaganje u komponente opreme procijenjene su na 67 500 kn dok su troškovi radova procijenjeni su na 20 % ukupne cijene opreme. Ukupno ulaganje koje uključuje cijenu opreme i radova procijenjeno je na 81 000 kn (tab. 6-12).

Tijek i rezultati analize ove mjere dani su u nastavku (tab. 6-13, tab. 6-14). Pretpostavljeno je smanjenje unutrašnje temperature za 2,0 °C u dnevnom režimu u 80 % prostorija. Primjenom ove mjere, potrošnja korisne topline smanjila bi se za 12,3 % ili za 23 113 kWh/god, a potrošnja prirodnog plina za 2 462 m3/god.



I-07-0302 Strana 63/71

Tab. 6-13 - Analiza opravdanosti primjene mjere br. 5 - Ugradnja cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga



NAZIV MJERE -

Ugradnja cirkulacijskih pumpi

za sva četiri ogrjevna kruga


RED. BR. MJERE - 5,0 Ušteda goriva m3/god 2 462

RAZINA SLOŽENOSTI MJERE - Srednja Uštede emisije CO2 kgCO2/god 4 623



ULAZNI PODACI ULAZNI PODACI

Prosječna vanjska temperatura u sezoni grijanja

°C 9,0 Ukupno ulaganje kn 81 000,00

Unutrašnja temperatura zraka (prije ugradnje)

°C 22,0 Cijena prirodni plin kn/ m3 5,10

Unutrašnja temperatura zraka (nakon ugradnje)

°C 20,0 IZRAČUN

Udio grijane površine prostorija koje se pregrijavaju

% 80,0 Ukupne uštede - brutto kn/god 12 546,72

Stupanj djelovanja sustava grijanja % 84,0 Uštede u troškovima nabave toplinske energije

kn/god 12 546,72

Potrošnja korisne topline za grijanje (prije ugradnje)

kWh/god 157 873,8 Ukupne uštede - netto kn/god 12 546,72

Potrošnja korisne topline za grijanje (nako ugradnje)

kWh/god 141 929,0 EKONOMSKI POKAZATELJI


MJ/m3 33,8

Jednostavni period povrata ulaganja (JPP)

god 6,46

Faktor emisije CO2 za prirodni plin kgCO2/kWh 0,2

IZRAČUN

Postojeće stanje

Potrošnja topline goriva kWh/god 187 894,1

Potrošnja goriva m3/god 20 012,4

Stanje nakon primjene mjere

Potrošnja topline goriva kWh/god 164 781,3

Potrošnja goriva m3/god 17 550,7

Tab. 6-14 - Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisije ugljičnog dioksida za mjeru 5 - Ugradnja cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga

Red. br.

Opis mjere




(novčane)

Jednostavan period

povrata





(PP)

kWh 23 113 12 546,72 6,46 4,62

m3 2 462

Potencijal uštede emisije CO2 iznosi 4 623 kg/god, novčana ušteda 12 546,72 kn/god, a jednostavan period povrata 6,46 godina. Zaključno, mjera postavljanje cirkulacijskih pumpi s frekventnim regulatorom, mješajućim ventilom i osjetnikom unutarnje temperature za sva četiri ogrjevna kruga, ocjenjuje se isplativom i stoga ekonomski opravdanom.



I-07-0302 Strana 64/71

6.7. MJERA 6 – ZAMJENA ELEKTROMAGNETSKIH PRIGUŠNICA U SUSTAVU FLUORESCENTNE RASVJETE

Ukupna instalirana snaga fluorescentne rasvjete sa cijevima T8 i s elektromagnetskim prigušnicama iznosi 15,59 kW, što uzrokuje godišnju potrošnju električne energije od 10 913,00 kWh i godišnji trošak od 9 276,05 kn.

Ugradnjom elektronskih prigušnica u sustav fluorescentne rasvjete potrošnja električne energije se smanjuje za 20 % i iznosila bi 8 730,40 kWh, odnosno, godišnji troškovi tada iznose 7 420,84 kn.

Procjena investicije zamjene predspojnih naprava, procijenjene uštede energije i novca, jednostavan period povrata ulaganja i smanjenje emisija CO2 dane su u tablici.

Potrebno je 177 prigušnica (jedna prigušnica za dvije cijevi) po cijeni od 150,00 kn/kom što ukupno iznosi 26 550,00 kn.

Tab. 6-15: Izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja i smanjenja emisija ugljičnog dioksida za mjeru 6

Mjera Naziv mjere Procjena

investicije [kn]


[kWh/god]

Procijenjene uštede [kn/god]


[godina]


[t/god]

6 Zamjena elektromagnetskih prigušnica

26 550,00 2 182,60 1 855,21 14,3 0,82

Ova je mjera ekonomski neisplativa, međutim u okviru održavanja preporuča se izmjena elektromagnetskih prigušnica ili ugradnja novih svjetiljki sa T5 cijevima.



I-07-0302 Strana 65/71

6.8. SUMARNI PRIKAZ SVIH MJERA

U nastavku je dan prikaz svih 6 analiziranih mjera bez njihove međuovisnosti (tab. 6-16).

Tab. 6-16: Analizirane mjere poboljšanja energetske učinkovitosti (bez međuovisnosti)

Red. br.

Opis mjere



(energija i voda)


(novčane)

Jednostavan period

povrata




0,00

prirodni plin (PP)

kWh/god 9 396

6 822,52 0,0 2,49

m3/god 1 001


kWh/god 1 617

voda m3/god 36



(PP)

kWh/god 17 423 9 463,82 5,0 3,48

m3/god 1 856



(PP)

kWh/god 2 443 1 327,18 9,3 0,49

m3/god 260



(PP)

kWh/god 11 986 6 510,75 5,0 2,40

m3/god 1 277



(PP)

kWh/god 23 113 12 554,79 6,5 4,62

m3/god 2 462

6




SUMA 199 790,30

prirodni plin (PP)

kWh/god 64 361

38 534,27 5,18 14,30

m3/god 6 855


kWh/god 3 799

voda m3/god 36

Suma potrebnih ulaganja u realizaciju mjera za smanjenje potrošnje energije i vode u Osnovnoj školi SE Gelsi iznosi 199 790,30 kn. Suma njihovih potencijalnih učinaka iskazanih kroz uštedu energije i vode iznosi 6 855 m3/god u potrošnji prirodnog plina (PP), 3 799 kWh/god u potrošnji električne energije i 36 m3/god u potrošnji vode. Neto potencijal ušteda u emisiji CO2 iznosi zbirno 14,30 t/god.

Zbog zanemarivanja međusobne ovisnosti (ili isključivosti) pojedinih mjera, ukupne uštede goriva nadilaze današnju potrošnju te se u nastavku daje prikaz mjera koje se preporučaju za provedbu i analiza njihove međusobne ovisnosti u nekoliko varijanti (tab. 6-17, tab. 6-18).

U varijanti A, predlaže se kombinacija svih mjera s uključenom međuovisnošću provedenih mjera. Ukupno ulaganje u provedbu ovih mjera procjenjuje se na 199 790,30 kn, potencijalna ušteda prirodnog plina (PP) iznosi 6 053 m3/god, ušteda električne energije iznosi 3 690 kWh/god, a ušteda vode 36 m3/god. Ukupna neto ušteda emisije CO2 iznosi 12,75 t/god. Suma novčanih ušteda iznosi 34 353,13 kn/god, a jednostavni period povrata uloženih sredstava 5,82 godinu. Ukoliko se primjene ove mjere, zgrada ostaje u energetskom razredu s Qh,nd,rel=68 %.



I-07-0302 Strana 66/71

Tab. 6-17: Prijedlog mjera poboljšanja energetske učinkovitosti (sa analizom međuovisnosti) - varijanta A

Red. br.

Opis mjere



(energija i voda)


(novčane)

Jednostavan period

povrata




0,00

prirodni plin (PP)

kWh/god 9 396

6 822,52 0,0 2,49

m3/god 1 001


kWh/god 1 617

voda m3/god 36



(PP)

kWh/god 16 551 8 990,57 5,3 3,31

m3/god 1 763



(PP)

kWh/god 2 321 1 260,82 9,7 0,46

m3/god 247



(PP)

kWh/god 10 183 5 531,22 5,9 2,04

m3/god 1 085



(PP)

kWh/god 18 383 9 985,55 8,1 3,68

m3/god 1 958

6




SUMA 199 790,30

prirodni plin (PP)

kWh/god 56 834

34 353,13 5,82 12,75

m3/god 6 053


kWh/god 3 690

voda m3/god 36

Tab. 6-18: Prijedlog mjera poboljšanja energetske učinkovitosti (sa analizom međuovisnosti) - varijanta B

Red. br.

Opis mjere



(energija i voda)


(novčane)

Jednostavan period

povrata




0,00

prirodni plin (PP)

kWh/god 9 396

6 822,52 0,0 2,49

m3/god 1 001


kWh/god 1 617

voda m3/god 36

2 Toplinska izolacija potkrovlja ((20 cm EPS)


(PP)

kWh/god 16 551 8 990,57 5,3 3,31

m3/god 1 763


12 284,80

prirodni plin (PP)

kWh/god 2 321 1 260,82 9,7 0,46

m3/god 247


81 000,00

prirodni plin (PP)

kWh/god 19 636 10 665,95 7,6 3,93

m3/god 2 091

SUMA 140 704,30

prirodni plin (PP)

kWh/god 47 904

27 739,84 5,1 10,19

m3/god 5 102


kWh/god 1 617

voda m3/god 36



I-07-0302 Strana 67/71

U varijanti B, predlaže se mjera s nešto manjom investicijom te s kraćim jednostavnim periodom povrata. Ukupno ulaganje u provedbu ovih mjera procjenjuje se na 140 704,30 kn, potencijalna ušteda prirodnog plina (PP) iznosi 5 102 m3/god, ušteda električne energije iznosi 1 617 kWh/god, a ušteda vode 36 m3/god. Ukupna neto ušteda emisije CO2 iznosi 10,19 t/god. Suma novčanih ušteda iznosi 27 739,84 kn/god, a jednostavni period povrata uloženih sredstava 5,1 godinu. Ukoliko se primjene ove mjere, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=68 %.

Na temelju omjera potrebnih ulaganja i ostvarivih novčanih ušteda i ušteda u emisijamaCO2, predlaže se varijanta A.




I-07-0302 Strana 68/71

6.9. IZRAČUN SMANJENJA EMISIJA CO2

Prema referentnoj potrošnji energije i vode, postojeće emisije iznose 49 742 kg/god, od čega:

od prirodnog plina (PP) 37 548 kg/god

električne energije 12 158 kg/god

Ukupne uštede primjenom predloženih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti iznose 12 754 kg/god ili 25,61 %.



I-07-0302 Strana 69/71

7. FINANCIJSKA ANALIZA

Za financiranje provedbe predloženih mjera vlasnik može koristiti vlastita sredstva ili kredite komercijalnih banaka. Za dio sredstava, može se zatražiti potpora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

7.1. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje: FZOEU) osnovan je na temelju odredbi članka 60. stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 82/94. i 128/99.) i članka 11. Zakona o energiji (Narodne novine, br. 68/01.). Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine br. 107/03 i 144/12) primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.

Prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša FZOEU se osniva radi osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša. Prema odredbama Zakona o energiji FZOEU se osniva s ciljem sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Prema odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost FZOEU je osnovan radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

FZOEU je osnovan kao izvanproračunski Fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenim Zakonom. Javne ovlasti odnose se na donošenje upravnih akata u svezi plaćanja naknada i posebne naknade, vođenje očevidnika obveznika plaćanja, propisivanje uvjeta koje moraju ispunjavati korisnici sredstava FZOEU i uvjeta za dodjeljivanje sredstava.

Osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada. FZOEU upravlja i raspolaže sredstvima za poslove i namjene utvrđene Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. FZOEU odgovara za obveze cijelom svojom imovinom. Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze FZOEU.

7.1.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA

Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici sredstava FZOEU, način dodjeljivanja sredstava, te kriteriji i mjerila za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava FZOEU propisani su Pravilnikom o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (Narodne novine br. 18/09). Sukladno odredbama navedenog pravilnika, korisnici sredstava FZOEU mogu biti pravne i fizičke osobe i to:

jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave,

trgovačka društva i druge pravne osobe,

obrtnici i

fizičke osobe (kućanstva).

Sredstva FZOEU mogu ostvariti korisnici ako:

imaju sjedište na području Republike Hrvatske,

ulažu vlastita sredstva u projekte, programe i slične aktivnosti u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,



I-07-0302 Strana 70/71

prihvate uvjete zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju projekata, programa i sličnih aktivnosti za koje se odobravaju sredstva FZOEU propisane općim aktima FZOEU,

podnesu zahtjev za korištenje sredstava FZOEU sukladno objavljenom natječaju,

sklope ugovor s FZOEU o zajedničkom ulaganju u projekt, program i sličnu aktivnost za koje se odobravaju sredstva FZOEU i

udovoljavaju i druge uvjete utvrđene natječajem.

Pod vlastitim udjelom korisnika sredstava FZOEU razumijevaju se:

novčana sredstva korisnika,

osnovna sredstva pribavljena radi realizacije ulaganja koje financira FZOEU,

kreditna sredstva drugih financijskih institucija namijenjena ulaganju i

ulog drugih pravnih i fizičkih osoba vezan za ulaganje.

Sredstva FZOEU dodjeljuju se korisnicima sredstava radi financiranja projekata, programa i sličnih aktivnosti putem:

beskamatnih zajmova,

subvencija,

financijskih pomoći i

i donacija.

Zajmove, subvencije i donacije FZOEU u pravilu dodjeljuje trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama, obrtnicima i fizičkim osobama.

Financijske pomoći FZOEU u pravilu dodjeljuje jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave.

Jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave, fizičke osobe (kućanstva), neprofitne organizacije i javne ustanove mogu ostvariti sredstva FZOEU:

do 80 % zaokružene financijske konstrukcije ulaganja ako se nalaze na područjima od posebne državne skrbi,

do 60 % zaokružene financijske konstrukcije ulaganja ako se nalaze na otocima i u brdsko-planinskim područjima, te ako su im financijske mogućnosti ograničene (prihod po glavi stanovnika manji od 65% prosjeka RH i dr.),

do 40 % zaokružene financijske konstrukcije ulaganja na ostalim područjima.

7.1.2. UVJETI NATJEČAJA

Nužno je ispuniti uvjete natječaja koji se odnose na minimalne tehničke uvjete primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti koji se odnose na toplinsko-izolacijska svojstva ugrađenih materijala, energetske značajke ugrađene opreme i sl. Mjere koje su predložene u ovom izvješću ispunjavaju tražene uvjete. Ukoliko ocjeni da mu je to prihvatljivo, naručitelj može na natječaj aplicirati i ostale analizirane mjere.



I-07-0302 Strana 71/71

8. ZAKLJUČCI, PREPORUKE I MIŠLJENJE VEZANO NA ISPUNJAVANJE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU

Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13), zgrada se može svrstati u energetski razred C (Qh,nd,rel=77 %).

Na temelju provedenih analiza u ovom izvješću, zaključuje se da u Osnovnoj školi SE Gelsi postoji potencijal za implementaciju mjera energetske učinkovitosti, najviše u poboljšanju toplinsko-izolacijskih svojstava potkrovlja i ravnog krova, ugradnjom termostatskih ventila i cirkulacijskih pumpi za svaki ogrjevni krug te zamjenom elektromagnetskih prigušnica. Određene uštede u potrošnji prirodnog plina (PP),električne energije i vode, u ovom slučaju, postižu se i uspostavom sustava gospodarenja energijom tj. praćenjem potrošnje i edukacijom korisnika o racionalnom raspolaganju energijom.

Mjera 2 energetske učinkovitosti obuhvaća izvedbu toplinske izolacije potkrovlja sa 20 cm ekspandiranog polistirena na postojeći pod negrijanog tavana. Ukoliko se primjeni ova mjera, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=69%.

Mjera 3 energetske učinkovitosti obuhvaća izvedbu toplinske izolacije ravnog krova sa 20 cm ekspandiranog polistirena. Ukoliko se primjeni ova mjera, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=76%.

Ukoliko se zajedno primjene mjere 2 i 3, zgrada ostaje u energetskom razredu C s Qh,nd,rel=68%.

U cilju poboljšanja energetske učinkovitosti, predlaže se kombinacija mjera varijanta A s međusobnom ovisnošću što uključuje uspostavu sustavnog gospodarenja energijom, toplinsku izolaciju potkrovlja sa 20 cm ekspandiranog polistirena, toplinsku izolaciju ravnog krova sa 20 cm ekspandiranog polistirena, ugradnju cirkulacijskih pumpi za sva četiri ogrjevna kruga te zamjenu elektromagnetskih prigušnica u sustavu fluorescentne rasvjete.

Ukupno ulaganje u provedbu ovih mjera procjenjuje se na 199 790,30 kn, potencijalna ušteda prirodnog plina (PP) iznosi 6 053 m3/god, ušteda električne energije iznosi 3 690 kWh/god, a ušteda vode 36 m3/god. Ukupna neto ušteda emisije CO2 iznosi 12,76 t/god. Suma novčanih ušteda iznosi 34 353,13 kn/god, a jednostavni period povrata uloženih sredstava 5,82 godinu. Ukoliko se primjene ove mjere, zgrada ostaje u energetskom razredu s Qh,nd,rel=68 %.


Za financiranje provedbe predloženih mjera vlasnik može koristiti vlastita sredstva ili kredite komercijalnih banaka. Za dio sredstava, može se zatražiti potpora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pri tome je nužno ispuniti uvjete natječaja koji se odnose na minimalne tehničke uvjete primjene mjera poboljšanja energetske učinkovitosti koji se odnose na toplinsko-izolacijska svojstva ugrađenih materijala, energetske značajke ugrađene opreme i sl. Mjere koje su analizirane u ovom izvješću ispunjavaju tražene uvjete.



I-07-0302 Prilozi, Strana 1/57

PRILOZI




Pril. 1: Proračunski podaci za izračun energetskog razreda




PROJEKT ZGRADE U ODNOSU NA UŠTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU

OS_SE_GELSI_R3_U_1

Sadržaj

Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje 4

A. Zona 1 - Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje

4

1. Tehnički opis 6

1.1. Podaci o lokaciji objekta 6

1.2. Namjena zgrade i podjela u toplinske zone 7

1.3. Zona 1 - Zona 1 7

1.3.1. Geometrijske karakteristike zgrade 7

1.3.2. Građevni dijelovi zgrade, slojevi i obrada 7

1.3.3. Otvori (prozirni i neprozirni elementi) zgrade 10

1.3.4. Zaštita od prekomjernog Sunčevog zračenja (ljetni period) 10

1.3.5. Sustav grijanja i energent za grijanje zgrade 11

ZONA 1 12

2.A. Zona 1 - Proračun i ocjena fizikalnih svojstava zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu

12

2.A.1. Proračun građevnih dijelova zgrade 12

2.A.2. Vanjski otvori (HRN EN ISO 10077-1:2000) 23

2.A.3. Proračun toplinskih mostova (HRN EN ISO 14683) 24

2.A.4. Ukupni transmisijski gubici 24

2.A.4.1. Gubici topline kroz vanjski omotač zgrade 24

2.A.4.2. Gubici topline kroz vanjske otvore 25

2.A.4.3. Proračun građevnih dijelova u kontaktu s tlom (HRN EN ISO 13370) 25

2.A.4.3.1. Tablični pregled definiranih gubitaka kroz tlo 25

2.A.4.3.2. Podovi na tlu 25

2.A.0.3. Grijani i negrijani podrumi 25

2.A.4.4. Gubici topline kroz negrijane prostore 26

2.A.4.5. Gubici topline kroz susjedne zgrade 26

2.A.5. Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje (prema HRN EN 13790:2008) 26

2.A.5.1. Toplinski gubici 26

2.A.5.2. Toplinski dobici 27

2.A.5.3. Proračun potrebne topline za grijanje i hlađenje 29

2.A.5.4. Rezultati proračuna 30

3. Primijenjeni propisi i norme 31




Obrazac 1, list 1/2

ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I

TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAĐENJE

prema poglavlju VII. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu na temperaturu 18 °C ili višu

1. OZNAKA PROJEKTA

2. OPIS ZGRADE

Naziv zgrade ili dijela zgrade Zona 1

Lokacija zgrade (katastarska čestica, ulica, kućni broj, naselje s poštanskim brojem

Mjesec i godina izrade projekta Ožujak 2014. godine

Oplošje grijanog dijela zgrade A (m 2 ) 3407,74

Obujam grijanog dijela zgrade V e (m 3 ) 8603,40

Faktor oblika zgrade f 0 (m -1 ) 0,40

Ploština korisne površine zgrade A K (m 2 ) 1594,21

Način grijanja (lokalno, etažno, centralno, toplansko) Centralno

Vrsta i način korištenja obnovljivih izvora energije

Udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (%)

0,00

Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θ e,mj,min (°C)

5,30

Srednje mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θ e,mj,max (°C)

20,00

3. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE I IZRAČUNATA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAĐENJE

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke Q H,nd [kWh/a]

175640,20

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, za stvarne klimatske podatke Q'' H,nd [kWh/(m 2 a)] (za stambene zgrade)

najveća dopuštena izračunata

- -

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q' H,nd [kWh/(m 3 a)] (za nestambene zgrade)

najveća dopuštena izračunata

19,65 20,42

Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje Q C,nd [kWh/a] (za zgrade sa sustavom hlađenja)

26461,82




Obrazac 1, list 2/2

4. DRUGA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade H T' [W/(m 2 K)]

najveći dopušteni izračunati

0,83 1,06

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka H T (W/K) 3628,841

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem H V (W/K)

1817,04

Ukupni godišnji gubici topline Q l (J) 1.163.088.000.000,00

Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Q i (J) 301.650.000.000,00

Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Q s (J) 416.139.200.000,00

Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Q g (J) 717.789.200.000,00

5. ODGOVORNOST ZA PODATKE

Projektantska tvrtka (naziv i adresa)

Projektant dijela glavnog projekta zgrade, koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (potpis i žig)

Glavni projektant zgrade (pečat i potpis)

Datum i pečat projektantske tvrtke 13.3.2014.




1. Tehnički opis

1.1. Podaci o lokaciji objekta Predmetna građevina se nalazi u 3. zoni globalnog Sunčevog zračenja sa srednjom mjesečnom temperaturom vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θ e,mj,min > 3 o C i unutarnjom temperaturom Θ i ≥ 18°C. Klimatološki podaci lokacije objekta: Lokacija: Referentna postaja: Rijeka

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Temperature zraka ( o C) m 5,3 6,1 8,5 12,2 16,6 20,1 22,8 22,3 18,9 14,4 9,8 6,5 13,6

min 2,4 3,2 5,3 8,7 12,6 15,9 18,2 18,1 15,1 11,1 6,8 3,6 10,1

max 8,5 9,5 12,2 16 20,7 24,4 27,5 27,2 23,6 18,8 13,4 9,8 17,6

Tlak vodene pare (Pa)

m 620 630 710 890 1220 1510 1600 1590 1410 1120 870 670 1070

Relativna vlažnost zraka (%)

m 64 63 61 62 64 57 57 58 64 66 67 65 63

Brzina vjetra (m/s)

m 1,9 2,1 2 1,9 1,5 1,4 1,6 1,6 1,7 2 2,1 2 1,8

Broj dana grijanja

Temperatura vanjskog zraka ≤ 10 o C 125,5

≤ 12 o C 157,7

≤ 15 o C 190,8

Orij [ o ] I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Globalno Sunčevo zračenje (MJ/m 2 )

S

0 144 225 360 491 626 661 705 584 432 302 154 122 4807

15 186 280 406 518 631 653 704 605 481 368 197 161 5190

30 220 323 433 522 610 621 675 600 505 415 229 192 5346

45 242 347 439 502 566 566 619 569 505 441 249 214 5260

60 252 354 423 460 499 490 539 513 480 444 258 224 4937

75 249 342 387 399 415 401 441 436 431 423 253 223 4399

90 232 310 335 322 320 303 333 344 363 379 234 210 3686

SE, SW

0 144 225 360 491 626 661 705 584 432 302 154 122 4807

15 173 264 393 511 631 656 705 600 467 348 184 148 5079

30 195 291 411 514 616 633 685 597 485 381 204 170 5182

45 208 305 412 499 581 591 644 574 483 394 216 182 5088

60 210 304 395 465 529 530 581 530 460 389 217 185 4797

75 202 288 363 415 461 457 502 469 419 366 207 180 4328

90 185 259 317 352 383 375 413 394 363 327 189 165 3722

E, W

0 144 225 360 491 626 661 705 584 432 302 154 122 4807

15 145 226 359 487 619 652 698 578 430 302 154 123 4774

30 145 225 353 475 599 631 675 562 422 301 154 123 4666

45 142 221 340 454 568 595 639 537 407 295 151 121 4469

60 136 211 320 423 525 549 590 499 383 280 145 116 4177

75 126 195 292 382 471 490 529 450 350 259 134 107 3785




90 112 173 257 334 408 423 459 392 308 230 119 96 3310

NE, NW

0 144 225 360 491 626 661 705 584 432 302 154 122 4807

15 115 183 319 457 602 644 682 549 386 251 125 96 4408

30 95 151 278 410 555 600 631 497 336 209 105 79 3945

45 77 127 244 364 497 540 564 441 293 179 85 66 3476

60 70 96 210 323 441 480 499 392 257 136 76 61 3040

75 64 85 156 270 386 422 439 335 194 108 68 56 2583

90 57 77 127 190 298 336 341 243 138 98 60 49 2015

E, N

0 144 225 360 491 626 661 705 584 432 302 154 122 4807

15 96 159 299 441 588 632 666 532 364 223 106 78 4185

30 81 105 225 370 518 563 586 454 279 143 85 70 3480

45 77 99 170 285 423 467 477 356 192 126 126 66 2818

60 70 93 155 205 315 354 349 249 161 117 76 61 2206

75 64 85 142 183 229 237 232 205 149 108 68 56 1756

90 57 77 127 165 208 214 213 187 136 98 60 49 1592

1.2. Namjena zgrade i podjela u toplinske zone

Namjena zgrade Nestambena zgrada

Podjela zgrade u toplinske zone ne

1.3. Zona 1 - Zona 1 1.3.1. Geometrijske karakteristike zgrade

Potrebni podaci Zona 1

Oplošje grijanog dijela zgrade – A [m 2 ] 3407,74

Obujam grijanog dijela zgrade – V e [m 3 ] 8603,40

Obujam grijanog zraka – V [m 3 ] 6882,72

Faktor oblika zgrade - f 0 [m -1 ] 0,40

Ploština korisne površine – A K [m 2 ] 1594,21

Ukupna ploština pročelja – A uk [m 2 ] 2091,01

Ukupna ploština prozora – A wuk [m 2 ] 284,22

1.3.2. Građevni dijelovi zgrade, slojevi i obrada

Definirani slojevi građevnog dijela (u smjeru toplinskog toka) prikazani za građevne dijelove grupirane prema zonama i prema vrsti građevnog dijela.

1.3.2.1 Vanjski zidovi 1 - Zid suteren van


1 3.03 Vapneno-cementna žbuka

2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 1.15 Prirodni kamen 80,000 1,400 50,00 40,00 2000,00




Definirane ploštine [m 2 ]: Jugoistok 28,22

Jugozapad 11,56

1.3.2.2 Vanjski zidovi 2 - Zid prizemlje,1,2,3



2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 1.01 Puna opeka od gline

60,000 0,810 10,00 6,00 1800,00


5,000 1,000 20,00 1,00 1800,00

Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 366,82

Jugoistok 177,80

Jugozapad 349,04

Sjeverozapad 380,84

1.3.2.3 Zidovi prema garaži, tavanu 1 - Strop prema tavanu



2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00

3 Neprovjetravan sloj zraka

30,000 - 1,00 0,01 -

4 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00

5 6.03 Lomljevina opeke od gline

2,000 0,410 3,00 0,06 800,00

6 1.01 Puna opeka od gline

3,000 0,810 10,00 0,30 1800,00

1.3.2.4 Zidovi prema tlu 1 - Zid suteren tlo



2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 1.15 Prirodni kamen 80,000 1,400 50,00 40,00 2000,00

3 5.19 Bitumenska ljepenka (traka)

0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

1.3.2.5 Zidovi prema tlu 2 - Zid ulica u tlu



2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 1.15 Prirodni kamen 80,000 1,400 50,00 40,00 2000,00





0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

1.3.2.6 Stropovi između stanova 1 - Strop iznad grijanog podruma


1 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00

2 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00


8,000 0,410 3,00 0,24 800,00

4 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00


30,000 - 1,00 0,01 -

6 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00


2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

1.3.2.7 Podovi na tlu 1 - P1_pod na tlu gradjevina


1 4.05 Drvo 0,000 0,150 60,00 0,00 550,00

2 3.19 Cementni estrih 5,000 1,600 50,00 2,50 2000,00


0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

4 2.03 Beton 10,000 2,000 100,00 10,00 2400,00


1.3.2.8 Podovi na tlu 2 - P2_pod, podrum


1 3.19 Cementni estrih 5,000 1,600 50,00 2,50 2000,00


0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

3 2.03 Beton 10,000 2,000 100,00 10,00 2400,00


1.3.2.9 Kosi krovovi iznad grijanog prostora 1 - Krovne plohe


1 4.01 Gipskartonske ploče

2,500 0,250 8,00 0,20 900,00




2 5.22 PE - folija (pričvršćena metalnim spojnicama)

0,025 0,600 54000,00 13,50 980,00

3 Mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162

0,000 0,035 1,00 0,00 70,00


4,000 - 1,00 0,01 -

5 4.05 Drvo 2,400 0,150 60,00 1,44 550,00

6 5.25 Paropropusna pričuvna hidroizolacija

0,300 0,200 1000,00 3,00 900,00

7 Dobro provjetravan sloj zraka

6,000 - 1,00 0,01 -

8 5.21 Crijep (krovni) glina

1,500 1,500 100,00 1,50 2100,00

1.3.2.10 Ravni krovovi iznad grijanog prostora 1 - Terasa



2,500 1,000 20,00 0,50 1800,00

2 4.05 Drvo 2,500 0,150 60,00 1,50 550,00


30,000 - 1,00 0,01 -

4 4.05 Drvo 2,000 0,150 60,00 1,20 550,00


0,000 0,410 3,00 0,00 800,00

6 5.18 Bitumen čisti 1,000 0,170 50000,00 500,00 1050,00

7 2.05 Beton 2,000 1,350 60,00 1,20 2000,00

Definirane ploštine [m 2 ]: 38,39

Važna napomena: Ukoliko se namjerava iz bilo kojeg razloga mijenjati projektirani toplinsko izolacijski materijal, ugrađeni materijal ne smije biti slabije kvalitete od projektom predviđenog niti po jednom od bitnih parametara (koeficijent toplinske provodljivosti, paropropusnost, klasa gorivosti,..). Za sve ugrađene toplinsko

izolacijske materijale moraju se priložiti valjane potvrde, a za one koji ne odgovaraju projektom predviđenim sve potrebne suglasnosti i dokazi da isti ne narušavaju proračunom dokazane vrijednosti.

1.3.3. Otvori (prozirni i neprozirni elementi) zgrade

Naziv otvora Uw [W/m 2 K] Orijentacija Aw [m 2 ] n P1 5,20 Jugo-istok 1,00 2,60

5,20 Jugo-zapad 1,00 7,77 P2 5,90 Jugo-istok 1,00 4,05 P3 5,20 Sjevero-zapad 1,00 5,43 P4 5,20 Jugo-istok 1,00 9,57




P5 5,20 Sjevero-zapad 1,00 3,90

5,20 Jugo-zapad 1,00 4,14 P6 2,00 Sjevero-istok 1,00 17,15

2,00 Sjevero-zapad 1,00 21,00

2,00 Jugo-zapad 1,00 13,93 P7 2,00 Sjevero-istok 1,00 80,28

2,00 Sjevero-zapad 1,00 10,29

2,00 Jugo-istok 1,00 27,55

2,00 Jugo-zapad 1,00 57,01 P8 2,00 Sjevero-zapad 1,00 1,54

2,00 Jugo-istok 1,00 1,54

2,00 Jugo-zapad 1,00 1,54 P9 2,90 Jugo-istok 1,00 10,08 P10 1,40 Jugo-zapad 1,00 3,00 P11 1,40 Sjevero-istok 1,00 1,85

1.3.4. Zaštita od prekomjernog Sunčevog zračenja (ljetni period)

Nema definiranih prostorija!

1.3.5. Sustav grijanja i energent za grijanje Sustav grijanja: Centralno

Grijanje s prekidima ili podešenom nižom temperaturom: Isprekidano grijanje

Udio vremena s definiranom unutarnjom temperaturom – f H,hr (režim rada termotehničkog sustava za grijanje):

0,61

Omjer dana u tjednu s definiranom unutarnjom temperaturom (za hlađenje) – f C,day :

0,71

Vrsta energenta za grijanje: Zemni plin

Vrsta i način korištenja obnovljivih izvora energije: Udio obnovljive energrije u potrebnoj energiji za grijanje [%]: 0,00




ZONA 1

2.A. Proračun i ocjena fizikalnih svojstava zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu

Unutarnja projektna temperatura grijanja: 20,00 °C

2.A.1. Proračun građevnih dijelova zgrade

Naziv građevnog dijela A [m 2 ] U [W/m 2 K] U max [W/m 2 K]

OK

Zid suteren van 39,78 1,30 0,60

Zid prizemlje,1,2,3 1274,50 1,01 0,60

Strop prema tavanu 316,13 1,26 0,60

Zid suteren tlo 72,80 1,31 0,50

Zid ulica u tlu 366,82 1,31 0,50

Strop iznad grijanog podruma 68,31 0,73 1,40

P1_pod na tlu gradjevina 492,67 2,59 0,50

P2_pod, podrum 68,31 2,59 0,50

Krovne plohe 454,12 1,55 0,30

Terasa 38,39 1,43 0,40

2.A.1.1. Vanjski zidovi 1 - Zid suteren van

Opći podaci o građevnom dijelu

A gd [m 2 ] A I A Z A S A J A SI A SZ A JI A JZ

39,78 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 28,22 11,56

Toplinska zaštita: U [W/m 2 K] = 1,30 ≤ 0,60 NE ZADOVOLJAVA

Površinska vlažnost: (Rizik okruženja s plijesni φ Si ≤ 0,8)

fRsi = 0,55 ≤ 0,67 ZADOVOLJAVA




Unutarnja kondenzacija: ΣM a,god = 0,00 ZADOVOLJAVA

Dinamičke karakteristike: 1645,00 ≥ 100 kg/m 2

U = 1,30 ≤ 0,60 NE ZADOVOLJAVA

Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,500 1800,00 1,000 0,025

2 1.15 Prirodni kamen 80,000 2000,00 1,400 0,571

R si = 0,130

R se = 0,040

R T = 0,766 U pogledu toplinske zaštite, građevni dio s U [W/m 2 K] = 1,30 U = 1,30 ≥ U max = 0,60 NE ZADOVOLJAVA

Plošna masa građevnog dijela 1645,00 [kg/m2] 1645,00 ≥ 100 kg/m 2 U = 1,30 ≤ 0,60

NE ZADOVOLJAVA

Ispravci i dodaci

Zračne šupljine (HRN EN ISO 6946, Annex E) Tip zračnih šupljina: Nema zračnih šupljina koje prodiru kroz cijeli izolacijski sloj

Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)

Odabrani način proračuna površinske vlažnosti: Primjena razreda vlažnosti u prostoriji - neklimatizirana zgrada

Odabrani razred vlažnosti: Stambene prostorije s malim intenzitetom korištenja

Unutarnja temperatura grijanja uz građevni dio: θ int,set,H,gd = 20,00°C

Siječanj 5,3 0,64 570 595 1225 1531 13,3 20,0 0,55

Veljača 6,1 0,63 593 563 1212 1515 13,2 20,0 0,51

Ožujak 8,5 0,61 677 466 1189 1486 12,9 20,0 0,38

Travanj 12,2 0,62 881 316 1228 1535 13,4 20,0 0,15

Svibanj 16,6 0,64 1208 138 1360 1700 15,0 20,0 0,00

Lipanj 20,1 0,57 1340 0 1340 1675 14,7 20,0 0,00

Srpanj 22,8 0,57 1581 0 1581 1976 17,3 20,0 0,00

Kolovoz 22,3 0,58 1561 0 1561 1951 17,1 20,0 0,00

Rujan 18,9 0,64 1397 45 1446 1807 15,9 20,0 0,00

Listopad 14,4 0,66 1082 227 1332 1665 14,6 20,0 0,04

Studeni 9,8 0,67 811 413 1266 1582 13,8 20,0 0,40

Prosinac 6,5 0,65 629 547 1230 1538 13,4 20,0 0,51

Površinska vlažnost fR si = 0,55 ≤ fR si, max = 0,67 ZADOVOLJAVA

Mjesečni proračun kondenzacije i akumulacije vlage

Mjesec g c1 M a

Siječanj - Prosinac 0,00000 0,00000

U pogledu kondenzacije građevni dio: ZADOVOLJAVA

2.A.1.2. Vanjski zidovi 2 - Zid prizemlje,1,2,3



1274,50 0,00 0,00 0,00 0,00 366,82 380,84 177,80 349,04










Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,500 1800,00 1,000 0,025 2 1.01 Puna opeka od gline 60,000 1800,00 0,810 0,741 3 3.03 Vapneno-cementna žbuka 5,000 1800,00 1,000 0,050

R si = 0,130

R se = 0,040

R T = 0,986

U pogledu toplinske zaštite, građevni dio s U [W/m 2 K] = 1,01 U = 1,01 ≥ U max = 0,60 NE ZADOVOLJAVA


NE ZADOVOLJAVA

Ispravci i dodaci


Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788) Odabrani način proračuna površinske vlažnosti: Primjena razreda vlažnosti u prostoriji - neklimatizirana zgrada



Siječanj 5,3 0,64 570 595 1225 1531 13,3 20,0 0,55

Veljača 6,1 0,63 593 563 1212 1515 13,2 20,0 0,51

Ožujak 8,5 0,61 677 466 1189 1486 12,9 20,0 0,38

Travanj 12,2 0,62 881 316 1228 1535 13,4 20,0 0,15

Svibanj 16,6 0,64 1208 138 1360 1700 15,0 20,0 0,00

Lipanj 20,1 0,57 1340 0 1340 1675 14,7 20,0 0,00

Srpanj 22,8 0,57 1581 0 1581 1976 17,3 20,0 0,00

Kolovoz 22,3 0,58 1561 0 1561 1951 17,1 20,0 0,00

Rujan 18,9 0,64 1397 45 1446 1807 15,9 20,0 0,00

Listopad 14,4 0,66 1082 227 1332 1665 14,6 20,0 0,04

Studeni 9,8 0,67 811 413 1266 1582 13,8 20,0 0,40

Prosinac 6,5 0,65 629 547 1230 1538 13,4 20,0 0,51


Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom dijelu

Naziv otvora fRsi fRsi,max Θ min OK

P1 0,32 0,55 -0,9 NE ZADOVOLJAVA








P6 0,74 0,55 -0,9 ZADOVOLJAVA






Mjesec g c1 M a



2.A.1.3. Zidovi prema garaži, tavanu 1 - Strop prema tavanu



316,13 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00







Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,500 1800,00 1,000 0,025 2 4.05 Drvo 2,500 550,00 0,150 0,167

3 Neprovjetravan sloj zraka 30,000 - - R g = 0,180 4 4.05 Drvo 2,500 550,00 0,150 0,167

5 6.03 Lomljevina opeke od gline 2,000 800,00 0,410 0,049 6 1.01 Puna opeka od gline 3,000 1800,00 0,810 0,037

R si = 0,130

R se = 0,040



NE ZADOVOLJAVA

Ispravci i dodaci

Slojevi zraka (HRN EN ISO 6946, Annex B.2) 1 jako ventilirani A v [mm 2 /m ili mm 2 /m 2 ] > 1500








Siječanj 5,3 0,64 570 595 1225 1531 13,3 20,0 0,55

Veljača 6,1 0,63 593 563 1212 1515 13,2 20,0 0,51

Ožujak 8,5 0,61 677 466 1189 1486 12,9 20,0 0,38

Travanj 12,2 0,62 881 316 1228 1535 13,4 20,0 0,15

Svibanj 16,6 0,64 1208 138 1360 1700 15,0 20,0 0,00

Lipanj 20,1 0,57 1340 0 1340 1675 14,7 20,0 0,00

Srpanj 22,8 0,57 1581 0 1581 1976 17,3 20,0 0,00

Kolovoz 22,3 0,58 1561 0 1561 1951 17,1 20,0 0,00

Rujan 18,9 0,64 1397 45 1446 1807 15,9 20,0 0,00

Listopad 14,4 0,66 1082 227 1332 1665 14,6 20,0 0,04

Studeni 9,8 0,67 811 413 1266 1582 13,8 20,0 0,40

Prosinac 6,5 0,65 629 547 1230 1538 13,4 20,0 0,51



Mjesec g c1 M a



2.A.1.4. Zidovi prema tlu 1 - Zid suteren tlo



72,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00



fRsi = 0,96 ≥ 0,67 NE ZADOVOLJAVA


2 1.15 Prirodni kamen 80,000 2000,00 1,400 0,571 3 5.19 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 1100,00 0,230 0,035

R si = 0,130

R se = 0,000





Ispravci i dodaci





Siječanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Veljača 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Ožujak 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Travanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Svibanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Lipanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Srpanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Kolovoz 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Rujan 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Listopad 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Studeni 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Prosinac 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Površinska vlažnost fR si = 0,96 ≥ fR si, max = 0,67 NE ZADOVOLJAVA

Kritični mjeseci: , prosinac

2.A.1.5. Zidovi prema tlu 2 - Zid ulica u tlu



366,82 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00





2 1.15 Prirodni kamen 80,000 2000,00 1,400 0,571 3 5.19 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 1100,00 0,230 0,035

R si = 0,130

R se = 0,000





Ispravci i dodaci





Siječanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Veljača 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Ožujak 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Travanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Svibanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Lipanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Srpanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Kolovoz 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Rujan 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Listopad 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Studeni 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Prosinac 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96



2.A.1.6. Stropovi između stanova 1 - Strop iznad grijanog podruma



68,31 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Toplinska zaštita: U [W/m 2 K] = 0,73 ≤ 1,40 ZADOVOLJAVA

Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 4.05 Drvo 2,500 550,00 0,150 0,167

2 4.05 Drvo 2,400 550,00 0,150 0,160 3 6.03 Lomljevina opeke od gline 8,000 800,00 0,410 0,195 4 4.05 Drvo 2,400 550,00 0,150 0,160 5 Neprovjetravan sloj zraka 30,000 - - R g =

0,230 6 4.05 Drvo 2,400 550,00 0,150 0,160 7 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,500 1800,00 1,000 0,025

R si = 0,170




R se = 0,100

R T = 1,367

U pogledu toplinske zaštite, građevni dio s U [W/m 2 K] = 0,73 U = 0,73 ≤ U max = 1,40 ZADOVOLJAVA

Ispravci i dodaci



2.A.1.7. Podovi na tlu 1 - P1_pod na tlu gradjevina



492,67 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00




Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 4.05 Drvo 0,000 550,00 0,150 - 2 3.19 Cementni estrih 5,000 2000,00 1,600 0,031 3 5.19 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 1100,00 0,230 0,035

4 2.03 Beton 10,000 2400,00 2,000 0,050 5 Pijesak i šljunak 20,000 1700,00 2,000 0,100

R si = 0,170

R se = 0,000

R T = 0,386


Ispravci i dodaci





Siječanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Veljača 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96




Ožujak 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Travanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Svibanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Lipanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Srpanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Kolovoz 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Rujan 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Listopad 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Studeni 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Prosinac 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96



2.A.1.8. Podovi na tlu 2 - P2_pod, podrum



68,31 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00




Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 3.19 Cementni estrih 5,000 2000,00 1,600 0,031 2 5.19 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 1100,00 0,230 0,035

3 2.03 Beton 10,000 2400,00 2,000 0,050 4 Pijesak i šljunak 20,000 1700,00 2,000 0,100

R si = 0,170

R se = 0,000

R T = 0,386


Ispravci i dodaci






Siječanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96




Veljača 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Ožujak 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Travanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Svibanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Lipanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Srpanj 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Kolovoz 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,00

Rujan 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Listopad 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Studeni 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96

Prosinac 13,6 1,00 1557 259 1842 2302 19,8 20,0 0,96



2.A.1.9. Kosi krovovi iznad grijanog prostora 1 - Krovne plohe



454,12 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00





Dinamičke karakteristike: 70,15 < 100 kg/m 2


Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 900,00 0,250 0,100 2 5.22 PE - folija (pričvršćena metalnim spojnicama) 0,025 980,00 0,600 0,010

3 Mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 0,000 70,00 0,035 - 4 Neprovjetravan sloj zraka 4,000 - - R g =

0,160 5 4.05 Drvo 2,400 550,00 0,150 0,160 6 5.25 Paropropusna pričuvna hidroizolacija 0,300 900,00 0,200 0,015 7 Dobro provjetravan sloj zraka 6,000 - - - 8 5.21 Crijep (krovni) glina 1,500 2100,00 1,500 -

R si = 0,100

R se = 0,100

R T = 0,645


Plošna masa građevnog dijela 70,15 [kg/m2] 70,15 < 100 kg/m 2 U = 1,55 ≤ 0,30 NE ZADOVOLJAVA

Ispravci i dodaci

Slojevi zraka (HRN EN ISO 6946, Annex B.2)

1 jako ventilirani A v [mm 2 /m ili mm 2 /m 2 ] > 1500




2 jako ventilirani A v [mm 2 /m ili mm 2 /m 2 ] > 1500





Građevni dio s plošnom masom manjom od 100kg/m 2 .

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63

Svi mjeseci -0,9 0,95 538 810 1429 1429 12,3 20,0 0,63



Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom dijelu

Naziv otvora fRsi fRsi,max Θ min OK



Mjesec g c1 M a



2.A.1.10. Ravni krovovi iznad grijanog prostora 1 - Terasa



38,39 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00










Slojevi građevnog dijela u smjeru toplinskog toka d[cm] ρ[kg/m 3 ] λ[W/mK] R[m 2 K/W] 1 3.03 Vapneno-cementna žbuka 2,500 1800,00 1,000 0,025 2 4.05 Drvo 2,500 550,00 0,150 0,167 3 Neprovjetravan sloj zraka 30,000 - - R g =

0,160 4 4.05 Drvo 2,000 550,00 0,150 0,133

5 6.03 Lomljevina opeke od gline 0,000 800,00 0,410 - 6 5.18 Bitumen čisti 1,000 1050,00 0,170 0,059 7 2.05 Beton 2,000 2000,00 1,350 0,015

R si = 0,100

R se = 0,040



NE ZADOVOLJAVA

Ispravci i dodaci







Siječanj 5,3 0,64 570 595 1225 1531 13,3 20,0 0,55

Veljača 6,1 0,63 593 563 1212 1515 13,2 20,0 0,51

Ožujak 8,5 0,61 677 466 1189 1486 12,9 20,0 0,38

Travanj 12,2 0,62 881 316 1228 1535 13,4 20,0 0,15

Svibanj 16,6 0,64 1208 138 1360 1700 15,0 20,0 0,00

Lipanj 20,1 0,57 1340 0 1340 1675 14,7 20,0 0,00

Srpanj 22,8 0,57 1581 0 1581 1976 17,3 20,0 0,00

Kolovoz 22,3 0,58 1561 0 1561 1951 17,1 20,0 0,00

Rujan 18,9 0,64 1397 45 1446 1807 15,9 20,0 0,00

Listopad 14,4 0,66 1082 227 1332 1665 14,6 20,0 0,04

Studeni 9,8 0,67 811 413 1266 1582 13,8 20,0 0,40

Prosinac 6,5 0,65 629 547 1230 1538 13,4 20,0 0,51



Mjesec g c1 M a

Prosinac 0,0221 0,0221

Siječanj 0,03368 0,05578

Veljača 0,02106 0,07684

Ožujak -0,00754 0,0693

Travanj -0,04797 0,02133

Svibanj -0,09817 0




Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni U pogledu kondenzacije građevni dio: ZADOVOLJAVA

2.A.2. Vanjski otvori (HRN EN ISO 10077-1:2000)

Korištene kratice: M.o. – Materijal okvira (D – Drvo, P – PVC, M - Metal, M2 – Metal s prekinutim topl. mostom, B – Beton) N.p. – Nagib plohe M.i. – Materijal ispune

Jugo-istok

Naziv M.o. N.p. [°]

F hor F ov F Fin F sh,ob g ⊥ F sh,gl A Sol [m 2 ]

A f [m 2 ]

A g [m 2 ]

A w [m 2 ]

n U w [W/m 2

K] P1 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 1,00 0,63 0,20 0,80 1,00 2,60 5,20 P2 M 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 1,00 0,47 0,40 0,60 1,00 4,05 5,90

P4 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 0,80 0,50 0,20 0,80 1,00 9,57 5,20 P7 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 0,80 0,46 0,20 0,80 1,00 27,55 2,00 P8 D 90 (1) 1,00 1,00 0,93 0,93 0,80 0,80 0,43 0,20 0,80 1,00 1,54 2,00

P9 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 0,25 0,16 0,20 0,80 1,00 10,08 2,90 (1) Količina sunčevog zračenja [MJ/m 2 ]: Sij = 185; Velj = 259; Ožu = 317; Tra = 352; Svi = 383; Lip = 375; Srp = 413; Kol = 394; Ruj = 363; Lis = 327; Stu = 189; Pro = 165

Jugo-zapad



A f [m 2 ]

A g [m 2 ]

A w [m 2 ]

n U w [W/m 2

K] P1 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 1,00 0,63 0,20 0,80 1,00 7,77 5,20 P5 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 1,00 0,27 0,65 0,35 1,00 4,14 5,20 P6 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 1,00 0,58 0,20 0,80 1,00 13,93 2,00

P7 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 0,80 0,46 0,20 0,80 1,00 57,01 2,00 P8 D 90 (1) 1,00 1,00 0,93 0,93 0,80 0,80 0,43 0,20 0,80 1,00 1,54 2,00 P10 P 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 1,00 0,36 0,50 0,50 1,00 3,00 1,40 (1) Količina sunčevog zračenja [MJ/m 2 ]: Sij = 185; Velj = 259; Ožu = 317; Tra = 352; Svi = 383; Lip = 375; Srp = 413; Kol = 394; Ruj = 363; Lis = 327; Stu = 189; Pro = 165

Sjevero-zapad



A f [m 2 ]

A g [m 2 ]

A w [m 2 ]

n U w [W/m 2

K] P3 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 0,80 0,38 0,40 0,60 1,00 5,43 5,20 P5 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,87 1,00 0,27 0,65 0,35 1,00 3,90 5,20 P6 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 1,00 0,58 0,20 0,80 1,00 21,00 2,00 P7 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 0,80 0,46 0,20 0,80 1,00 10,29 2,00 P8 D 90 (1) 1,00 1,00 0,96 0,96 0,80 0,80 0,44 0,20 0,80 1,00 1,54 2,00




(1) Količina sunčevog zračenja [MJ/m 2 ]: Sij = 57; Velj = 77; Ožu = 127; Tra = 190; Svi = 298; Lip = 336; Srp = 341; Kol = 243; Ruj = 138; Lis = 98; Stu = 60; Pro = 49

Sjevero-istok



A f [m 2 ]

A g [m 2 ]

A w [m 2 ]

n U w [W/m 2

K] P6 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 1,00 0,58 0,20 0,80 1,00 17,15 2,00 P7 D 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 0,80 0,46 0,20 0,80 1,00 80,28 2,00 P11 P 90 (1) 1,00 1,00 1,00 1,00 0,80 0,30 0,17 0,20 0,80 1,00 1,85 1,40 (1) Količina sunčevog zračenja [MJ/m 2 ]: Sij = 57; Velj = 77; Ožu = 127; Tra = 190; Svi = 298; Lip = 336; Srp = 341; Kol = 243; Ruj = 138; Lis = 98; Stu = 60; Pro = 49

2.A.3. Proračun toplinskih mostova (HRN EN ISO 14683)

Ako rješenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s rješenjem iz norme koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova, ili se radi o postojećoj zgradi koja nije adekvatno toplinski izolirana, ili nije izvedena u skladu s najnovijom tehničkom regulativom po pitanju toplinske zaštite i racionalne uporabe energije, tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama, utjecaj toplinskih mostova može uzeti u obzir s povećanjem U svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,10 W/(m 2 K).

2.A.4. Koeficijenti transmisijskih gubitaka

Ukupni koeficijenti transmisijskih gubitaka Koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okolišu, H D [W/K] 3411,525 Uprosječeni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, H g,adj [W/K] 217,316 Koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani prostor, H U [W/K] 0,000 Koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi, H A [W/K] 0,000 Ukupni koeficijent transmisijske izmjene topline, H Tr [W/K] 3628,841

2.A.4.1. Gubici topline kroz vanjski omotač zgrade

Popis građevnih dijelova koji ulaze u proračun H D

Naziv građevnog dijela (U + 0,10) · A

Zid suteren van 55,881

Zid prizemlje,1,2,3 1420,386

Strop prema tavanu 429,686

Krovne plohe 749,474

Terasa 58,789




2.A.4.2. Gubici topline kroz vanjske otvore

Definirani otvori na vanjskom omotaču zgrade:

Naziv otvora n A w U w H D

P1 10,37 1,00 5,20 53,92

P2 4,05 1,00 5,90 23,90

P3 5,43 1,00 5,20 28,24

P4 9,57 1,00 5,20 49,76

P5 8,04 1,00 5,20 41,81

P6 52,08 1,00 2,00 104,16

P7 175,1 1,00 2,00 350,26

P8 4,62 1,00 2,00 9,24

P9 10,08 1,00 2,90 29,23

P10 3,00 1,00 1,40 4,20

P11 1,85 1,00 1,40 2,59

2.A.4.3 Proračun građevnih dijelova u kontaktu s tlom (HRN EN ISO 13370)

Korištene kratice: K.p. – Koeficijent toplinske provodljivosti nesmrznutog tla R.i. – Odabrana rubna izolacija

2.A.4.3.1. Tablični pregled definiranih gubitaka kroz tlo

Gubitak Tip građevnog dijela u odnosu na tlo U [W/m 2 K]

Hg [W/K]

G1 Podovi na tlu 0,43 241,56

G2 Grijani i negrijani podrumi 0,44 55,68

Stacionarni koeficijenti transmisijske izmjene prema tlu po mjesecima, H g,m [W/K]

Gubitak I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

G1 154,53 158,31 172,80 212,63 305,71 500,31 1426,09 1032,79 403,50 261,25 183,50 160,37

G2 35,53 36,36 39,56 48,36 71,35 116,50 331,31 240,05 94,04 59,09 41,93 36,82

2.A.4.3.2. Podovi na tlu

Gubitak A P B d t R f K.p. ΔΨ U 0 U d‘ R‘ R n d n R.i.

D ψ g H g [m 2 ] [m] [m] [m] [m 2

K/W] [W/mK] [W/mK] [W/m 2

K] [W/m 2

K] [m] [m] [m 2

K/W] [cm] [m] [W/mK] [W/mK]

G1 419,79 99,80 8,41 1,37 0,10 2,00 (1)

0,00 0,43 0,43 0,00 0,00 0,00 0,00 (A) 0,00 0,60 241,56 (1) Pijesak, šljunak (A)Knauf Insulation DDP

2.A.4.3.3. Grijani i negrijani podrumi

Gubitak A P w z U f U bf U bw U w U‘ h n V U ψ g H g [m 2 ] [m] [m] [m] [W/m 2 K] [W/m 2 K] [W/m 2 K] [W/m 2

K] [W/m 2

K] [m] [m 3 ] [W/m 2

K] [W/mK] [W/mK]




G2 68,31 16,80 83,30 2,17 - 0,35 0,00 - 0,44 - - - 0,44 0,60 55,68

2.A.4.4. Gubici topline kroz negrijane prostore

U promatranoj zoni ne postoje definirani gubici topline kroz negrijane prostore.

2.A.4.5. Gubici topline kroz susjedne zgrade

U promatranoj zoni nema definiranih gubitaka kroz susjedne zgrade.

2.A.5. Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje (prema HRN EN 13790:2008)

Potrebni podaci Oznaka Vrijednost Mjerna jedinica

Oplošje grijanog dijela zgrade A 3407,74 [m 2 ]

Obujam grijanog dijela zgrade V e 8603,40 [m 3 ]

Obujam grijanog zraka (Propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti, čl.4, st.11)

V 6882,72 [m 3 ]

Faktor oblika zgrade f 0 0,40 [m -1 ]

Ploština korisne površine A K 1594,21 [m 2 ]

Površina kondicionirane (grijane i hlađene) zone računate s vanjskim dimenzijama

A f 2030,71 [m 2 ]

Ukupna ploština pročelja A uk 2091,01 [m 2 ]

Ukupna ploština prozora A wuk 284,22 [m 2 ]

2.A.5.1. Toplinski gubici

Uključivanje grijanja

Temperatura manja od 12 °C

a) Transmisijski gubici

Koeficijent transmisijskih gubitaka HT dobiven prema HRN EN ISO 13790

H Tr = H D + H g,adj + H U + H A

H D - Koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okolišu H g,adj - Uprosječeni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu H U - Koeficijent transmisijske izmjene topline prema negrijanom prostoru H A - Koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi

H Tr - Koeficijent transmisijske izmjene topline 3628,841 [W/K]




Dodatni transmisijski gubici kroz granice sa susjednim zonama

Granice sa susjednim zonama nisu definirane.

b) Gubici provjetravanjem

Prirodno provjetravanje

V = 6882,72 [m 3 ] n min = 0,80 V d = 0,00 [m 3 ] Zaklonjenost - Nezaklonjeno Broj izloženih fasada - Više izloženih fasada Razina zrakonepropusnosti - Srednja razina

Koef. gubitka topline provjetravanjem H V = 1817,04 [W/K]

c) Ukupni gubici topline

Ukupni gubici topline Ukupni koeficijent toplinskog gubitka, H [W/K] H = 5445,88 [W/K] Način grijanja - Isprekidano grijanje θ int,set.H = 20,00 [°C]

Mjesečni gubici topline

Mjesec Toplinski gubici [MJ] Toplinski gubici [kWh]

Siječanj 214417,80 59560,50

Veljača 183128,00 50868,89

Ožujak 167741,80 46594,94

Travanj 110102,60 30584,06

Svibanj 49593,23 13775,90

Lipanj 0,00 0,00

Srpanj 0,00 0,00

Kolovoz 0,00 0,00

Rujan 15527,30 4313,14

Listopad 81682,99 22689,72

Studeni 143980,40 39994,56

Prosinac 196914,30 54698,42

Godišnji gubici topline

Toplinski gubici [MJ] Toplinski gubici [kWh]

Godišnje 1163089,00 323080,14

2.A.5.2. Toplinski dobici

a) Solarni dobici




Solarni dobici topline se računaju za definirane otvore u projektu. Otvori su prikazani pod točkom 2.A.2. ovoga elaborata. Napomena! U proračunu solarnih dobitaka, utjecaj definiranih zaslona se uzima u obzir za mjesece: svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan.

Dodatni solarni dobici topline

Nema definiranih dodatnih solarnih dobitaka topline!

b) Unutarnji dobici topline

Rezultati proračuna unutarnjih dobitaka topline Tip proračuna unutarnjih dobitaka Proračun unutarnjih dobitaka prema tehničkom

propisu Ploština korisne površine zone - A K 1594,21 m 2

Specifični unutarnji dobitak - q spec 6,00 W/m 2

Ukupni unutarnji dobici - Q int 83.791,67 kWh

Mjesečni unutarnji dobici topline

Mj. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Q int 7.116,55 6.427,85 7.116,55 6.886,99 7.116,55 6.886,99 7.116,55 7.116,55 6.886,99 7.116,55 6.886,99 7.116,55

Dodatni unutarnji dobici topline kroz granice sa susjednim zonama

Granice sa susjednim zonama nisu definirane!

Dodatni unutarnji dobici topline

Nema definiranih dodatnih solarnih dobitaka topline!

c) Ukupni dobici topline

Ukupni dobici topline Unutarnji dobici topline Q int = 83.791,67 [kWh] Solarni dobici topline Q sol = 416.139,20 [MJ] Ostali dobici topline Q' = 0,00 [MJ]

Mjesečni dobici topline

Mjesec Toplinski dobici [MJ] Toplinski dobici [kWh] Siječanj 45202,19 12556,16 Veljača 50332,81 13981,34 Ožujak 61511,62 17086,56 Travanj 68550,57 19041,83




Svibanj 70838,25 19677,29 Lipanj 72066,58 20018,49 Srpanj 75713,37 21031,49 Kolovoz 67826,42 18840,67 Rujan 57854,75 16070,76 Listopad 60013,93 16670,54 Studeni 44939,99 12483,33 Prosinac 42938,71 11927,42 Godišnji dobici topline

Toplinski dobici [MJ] Toplinski dobici [kWh] Godišnje 717789,20 199385,89

2.A.5.3. Proračun potrebne topline za grijanje i hlađenje

Izračunata plošna masa zgrade m' = 813,14 [kg/m 2 ]. Masivna zgrada, plošna masa zidova m' > 550 kg/m2; C m = 370000 A f [kJ/K]; C m = 751362700,00 [J/K]

a) Potrebna energija za grijanje

Omjer SATI u tjednu sa definiranom internom temperaturom f H,hr = 0,61

(Korisnički unos)

Mjesec Q H,tr Q H,ve Q H,ht [kWh]

Q H,sol Q H,int Q H,gn [kWh]

γ H η H,gn α red,H

L H,m Q H,nd [kWh]

MJESEČNO Siječanj 39.390 19.873 59.262 5.440 7.117 12.556 0,21 0,997 0,90 31,00 42.211 Veljača 33.685 16.973 50.657 7.553 6.428 13.981 0,28 0,993 0,87 28,00 32.132 Ožujak 31.006 15.547 46.553 9.970 7.117 17.087 0,37 0,982 0,83 31,00 24.771 Travanj 20.625 10.205 30.829 12.155 6.887 19.042 0,62 0,922 0,72 30,00 9.513 Svibanj 10.706 4.596 15.302 12.561 7.117 19.677 1,29 0,674 0,61 15,00 602 Lipanj 1.486 - 131 1.356 13.132 6.887 20.018 14,77 0,068 0,61 0,00 0 Srpanj - 5.538 - 3.785 - 9.323 13.915 7.117 21.031 - 2,26 - 0,443 1,00 0,00 0 Kolovoz - 4.228 - 3.109 - 7.337 11.724 7.117 18.841 - 2,57 - 0,389 1,00 0,00 0 Rujan 4.529 1.439 5.968 9.184 6.887 16.071 2,69 0,364 0,61 0,00 0 Listopad 15.548 7.571 23.119 9.554 7.117 16.671 0,72 0,887 0,67 24,00 4.317 Studeni 26.710 13.344 40.054 5.596 6.887 12.483 0,31 0,989 0,86 30,00 23.753 Prosinac 36.246 18.250 54.496 4.811 7.117 11.927 0,22 0,996 0,90 31,00 38.340

UKUPNO 175640

b) Potrebna energija za hlađenje

Napomena : Proračun potrebne energije za hlađenje je proveden metodom proračuna po mjesecima, dok se točniji rezultati dobivaju pomoću satnih podataka koji trenutno nisu dostupni.

Temperatura unutar zgrade tijekom sezone hlađenja θ int,set,C = 24,00 [°C]




Omjer DANA u tjednu sa definiranom internom temperaturom f C,day = 0,71

Mjesec Q C,tr Q C,ve Q C,ht [kWh]

Q C,sol Q C,int Q C,gn [kWh]

γ C η C,ls α red,C Q C,nd [kWh]

MJESEČNO Siječanj 49.543 25.280 74.823 5.440 7.117 12.556 0,17 0,168 0,94 17

Veljača 42.855 21.857 64.712 7.553 6.428 13.981 0,22 0,215 0,93 44

Ožujak 41.159 20.954 62.113 9.970 7.117 17.087 0,28 0,273 0,91 114

Travanj 30.450 15.438 45.888 12.155 6.887 19.042 0,41 0,404 0,86 427

Svibanj 20.858 10.004 30.862 12.561 7.117 19.677 0,64 0,584 0,78 1.294

Lipanj 11.312 5.102 16.414 13.132 6.887 20.018 1,22 0,851 0,71 4.300

Srpanj 4.615 1.622 6.237 13.915 7.117 21.031 3,37 0,991 0,71 10.546

Kolovoz 5.925 2.298 8.223 11.724 7.117 18.841 2,29 0,970 0,71 7.715

Rujan 14.354 6.672 21.026 9.184 6.887 16.071 0,76 0,666 0,74 1.526

Listopad 25.701 12.978 38.679 9.554 7.117 16.671 0,43 0,418 0,85 415

Studeni 36.535 18.577 55.112 5.596 6.887 12.483 0,23 0,226 0,92 45

Prosinac 46.399 23.658 70.056 4.811 7.117 11.927 0,17 0,170 0,94 17

UKUPNO 26462

c) Potrebna energija za zagrijavanje vode

Nije napravljen proračun potrebne energije za potrošnju tople vode.

2.A.5.4. Rezultati proračuna

Rezultati proračuna potrebne potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje prema poglavlju VII. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za zgradu grijanu na temperaturu 18°C ili višu

Oplošje grijanog dijela zgrade A = 3407,74 [m 2 ]

Obujam grijanog dijela zgrade V e = 8603,40 [m 3 ]

Faktor oblika zgrade f o = 0,40 [m -1 ]

Ploština korisne površine A k = 1594,21 [m 2 ]

Godišnja potrebna toplina za grijanje Q H,nd = 175640,20 [kWh/a]

Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade (za nestambene zgrade)

Q' H,nd = 20,42 (max = 19,65) [kWh/m 3 a]

Godišnja potrebna energija za hlađenje Q C,nd = 26461,82 [kWh/a]

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade

H' tr,adj = 1,06 (max = 0,83) [W/m 2 K]

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka H tr,adj = 3628,84 [W/K]

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem H ve,adj = 1817,04 [W/K]

Ukupni godišnji gubici topline Q l = 1163089,00 [MJ]

Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Q i = 301650,00 [MJ]

Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Q s = 416139,20 [MJ]

Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Q g = 717789,20 [MJ]




3. Primijenjeni propisi i norme

POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CJELINE

NORME ZA PRORAČUN

HRN EN 410:2003 Staklo u graditeljstvu -- Određivanje svjetlosnih i sunčanih značajka ostakljenja (EN 410:1998) HRN EN 673:2003 Staklo u graditeljstvu -- Određivanje koeficijenta prolaska topline (U vrijednost) -- Proračunska metoda (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002) HRN EN ISO 6946:20XX Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrada -- Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -- Metoda proračuna (ISO 6946:2007; EN ISO 6946:2007) HRN EN ISO 10077-1:2002 Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona -- Proračun koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Pojednostavnjena metoda (ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000) HRN EN ISO 10211-1:20XX Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i površinske temperature - Detaljni proračuni (ISO 10211:2007; EN ISO 10211:2007) HRN EN ISO 10456:20XX Toplinska izolacija -- Građevni materijali i proizvodi -- Određivanje nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti (ISO 10456:2007; EN ISO 10456:2007) HRN EN 12524:2002 Građevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu -- Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000) HRN EN ISO 13370:20XX Toplinske značajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode proračuna (ISO 13370:2007; EN ISO 13370:2007) HRN EN ISO 13788:2002 Značajke građevnih dijelova i građevnih dijelova zgrada s obzirom na toplinu i vlagu -- Temperatura unutarnje površine kojom se izbjegava kritična vlažnost površine i unutarnja kondenzacija -- Metode proračuna (ISO 13788:2001; EN ISO 13788:2001) HRN EN ISO 13789:20XX Toplinske značajke zgrada -- Koeficijent (transmisijskih) prijenosnih toplinskih gubitaka -- Metoda proračuna (ISO 13789:2007; EN ISO 13789:2007) HRN EN ISO 13790:2008 Energetska svojstva zgrada -- Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora (EN ISO 13790:2008) HRN EN ISO 14683:20XX Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Linearni koeficijent prolaska topline -- Pojednostavljena metoda i utvrđene vrijednosti (ISO 14683:2007; EN ISO 14683:2007)




ZAKONI, PRAVILNICI I PROPISI

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Narodne novine 110/08, 89/09 Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Narodne novine 76/07 i dop. Tehnički propis za prozore i vrata (NN broj 69/06) Narodne novine 69/06 Zakon o građevnim proizvodima Narodne novine 86/08, 25/13 Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda Narodne novine 113/08 Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada Narodne novine 110/08 Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji Narodne novine 152/08, 55/12 Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru Narodne novine 69/12 Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada Narodne novine 81/12 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada Narodne novine 113/08, 89/09 Odnosi se samo na sljedeće odredbe: članci 7., 8., 9. – ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova energetskih pregleda i energetskog certificiranje zgrada, te članci 18. i 19. isprave i dokazi koji se prilažu uz zahtjev za ovlaštenje za energetske preglede i energetskog certificiranje zgrada, za osobe koje su uspješno završile Program osposobljavanja – Modul 1 ili Modul 1 i Modul 2, prema Programu izobrazbe koji je propisan tim Pravilnikom. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada Narodne novine 81/12 Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina Narodne novine 81/12 Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara Narodne novine 29/13 Metodologija za provođenje energetskih pregleda građevina Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrade




Pril. 2: Sadržaj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda građevine




PLAN AKTIVNOSTI NA LOKACIJI U OKVIRU ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE

Red. br. Stavka plana aktivnosti Opis

1. Oznaka plana PA-I-07-0302-07

Revizija plana r00

2. Datum obilaska 17.12.2013.

Vrijeme obilaska 8,00

3. Predviđeno trajanje aktivnosti na lokaciji

3,5 h (8,00 - 11,30)

4. Ovlaštene osobe za provođenje energetskog pregleda građevine

Ema KLASIĆ, dipl. ing. građ., LAMBOT d.o.o.

Kristina ŠPIGL UHRL, dipl. ing. arh., ARHI-PLUS d.o.o.

Dean VIDAK, dipl. ing. stroj., EKONERG d.o.o.

Slavica BARDIĆ, mag. ing. el., HELB d.o.o.

5. Stručne osobe osim ovlaštene koje će sudjelovati u energetskom pregledu građevine

Josip KUJEK, mag. ing. aedif., LAMBOT d.o.o.

Petra KITAROVIĆ, dipl. ing. stroj., EKONERG d.o.o.

Željko BERNARDIĆ, dipl. ing. el., HELB d.o.o.

Vedran VUGRIĆ, dipl. ing. el., HELB d.o.o.

6. Popis zaposlenika ili njihovih funkcija s kojima je nužno obaviti razgovore tijekom posjeta lokaciji

Ravnatelj, tajnik, tehničko osoblje

7.

Detaljna raščlamba aktivnosti tijekom posjeta s procjenom vremena trajanja uključuju i mjerenja na lokaciji

aktivnost zaduženje trajanje

Utvrđivanja načina gospodarenja energijom i vodom

sve struke 0,5 h

Pregled vanjske ovojnice

građevinska struka

1,5 h

Pregled tehničkih sustava

strojarska i elektrotehnička

struka 1,5 h

8. Popis dodatne dokumentacije koju tijekom posjeta stručnjaci trebaju dobiti na uvid

a) Aktualne cijene energenata i vode (posljednji računi)

b) Projektna dokumentacija

c) Po potrebi, ostala tehnička dokumentacija građevine i opreme u sustavima (izvješća o mjerenjima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, izvješća o ispitivanju prozora, uputstva za rukovanje opremom i sl.)

U Zagrebu, 10.12.2013.

Plan aktivnosti sastavio:

EKONERG d.o.o.

Dean VIDAK, dip. ing.

______________________________

PRILOZI:




Pril. 3: Struktura potrošnje i troškova energije




Jed

inic

a

mje

reP

otr

ošn

ja

Ele

ktri

čna

en

erg

ija

kWh

32

33

9,0

01

,00

00

00

32

33

9,0

00

,88

28

56

2,2

17

14

0,5

53

5 7

02

,76

Pri

rod

ni p

lin

m3

20

01

5,0

79

,38

76

33

18

7 8

94

,13

0,5

51

02

54

8,2

12

5 6

37

,05

12

8 1

85

,27

Lož

ulj

e e

kstr

alak

o0

,00

0,0

00

,00

Top

lin

ska

en

.(to

pla

na)

0,0

00

,00

0,0

0

0,0

00

,00

0,0

0

0,0

00

,00

0,0

0

Uku

pn

o e

ne

rgij

a:2

20

23

3,1

31

31

11

0,4

23

2 7

77

,61

16

3 8

88

,03

Vo

da

m3

85

2,3

39

,45

8 0

54

,52

65

2,6

38

70

7,1

5

13

9 1

64

,94

33

43

0,2

41

72

59

5,1

8

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Po

tro

šnja

(kW

h)

Tro

šak

be

z

pd

v-a

(kn

)

Ele

ktri

čna

en

erg

ija

1 4

47

,80

1 2

78

,72

1 5

09

,60

1 3

33

,30

1 3

50

,00

1 1

92

,34

3 8

70

,00

3 4

18

,03

11

02

0,8

09

73

3,7

11

1 1

86

,45

9 8

80

,01

1 9

50

,54

1 7

22

,74

Pri

rod

ni p

lin

18

7 8

94

,13

10

2 5

48

,21

Lož

ulj

e e

kstr

alak

o

Top

lin

ska

en

erg

ija

Uku

pn

o e

ne

rgij

a1

89

34

1,9

31

03

82

6,9

31

50

9,6

01

33

3,3

00

,00

0,0

01

35

0,0

01

19

2,3

43

87

0,0

03

41

8,0

31

1 0

20

,80

9 7

33

,71

11

18

6,4

59

88

0,0

11

95

0,5

41

72

2,7

4

m3

knm

3kn

m3

knm

3kn

m3

knm

3kn

m3

knm

3kn

Ref

eren

tna

god

išn

ja p

otr

ošn

ja i

tro

ško

vi e

ner

gije

i vo

de

Ene

rgij

a /

Ene

rge

nt

/

vod

a

Ene

rgij

a /

en

erg

en

t

Nat

ura

lna

po

tro

šnja

Pro

sje

čna

ref.

Je

d.

cije

na

(be

z

pd

v-a)

Fakt

or

pre

tvo

rbe

Po

tro

šnja

(kW

h)

Uku

pn

i

tro

šak

(be

z

pd

v-a)

(kn

)

PTV

VEN

TIL,

/KLI

M.

HLA

ĐEN

JEG

RIJ

AN

JE

PD

V

(kn

)

Uku

pn

i

tro

šak

(sa

pd

v-o

m)

(kn

)

Uku

pn

i tro

šak

(en

erg

ija

+ vo

da)

OST

ALO

Stru

ktu

ra p

otr

ošn

je i

tro

ško

va e

ner

gije

i vo

de

Vo

da

103

826,

93 k

n1

333,

30 k

n0,

00 k

n1

192,

34 k

n1

722,

74 k

n

Uku

pn

i tro

šak

en

erg

ija

+ vo

da

GR

IJA

NJE

HLA

ĐEN

JEV

ENTI

LAC

IJA

PTV

OST

ALO

KU

HIN

JSK

A O

PR

EMA

RA

SVJE

TAU

RED

SKA

OP

REM

A

KU

HIN

JSK

A O

PR

EMA

RA

SVJE

TAU

RED

SKA

OP

REM

A

3 41

8,03

kn

9 73

3,71

kn

9 88

0,01

kn




Naziv kupca: OIB: 82548292432

Adresa kupca:

Šifra kupca: 10056001 Br.brojila:

Kategorija kupca: Tarifni model:

Opskrbljivač:

Jed.mj. Količina

Proračun troškova električne energije

kWh 32 339,00 0,50 16 247,11 kn 25% 4 061,78 kn 20 308,89 kn

kWh 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

kWh 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

KW 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

kvarh 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

mjesec 12,00 35,00 420,00 kn 25% 105,00 kn 525,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

Proračun troška mrežarine (za povlaštene kupce)

kWh 32 339,00 0,31 10 025,09 kn 25% 2 506,27 kn 12 531,36 kn

kWh 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

kWh 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

KW 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

kvarh 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

mjesec 12,00 41,30 495,60 kn 25% 123,90 kn 619,50 kn

kWh 32 339,00 0,01 242,54 kn 25% 60,64 kn 303,18 kn

Naknada za poticanje proizvodnje iz OIE

kWh 32 339,00 0,035 1 131,87 kn 25% 282,97 kn 1 414,83 kn

kWh 32 339,00

KN 28 562,21 kn 7 140,55 kn 35 702,76 kn

kn/kWh 0,88 1,05

Referentna cijena za troškovnu bilancu (izvor i datum):

Referentna godina za energetsku bilancu:

4904117

HEP - ODS d.o.o., ELEKTROPRIMORJE RIJEKA, VIKTORA CARA EMINA 2

MREŽ./PLAVI, EN./HEP MAX

Energetska bilanca za

referentnu godinuPDV

stopa

pdv-a (%)

Trošarine za neposlovnu uporabu el.en

Radna energija u višoj tarifi (VT)

Radna (angažirana) snaga


Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

Radna energija u nižoj tarifi (NT)

Radna (angažirana) snaga


Radna energija u višoj tarifi (VT)

Radna energija u nižoj tarifi (NT)

Radna energija u jedinstvenoj tarifi (JT)

Prosječna referentna jedinična cijena

Referentna godišnja potrošnja

Referentni trošak

STRUKTURA CIJENE - OPIS STAVKI

Radna energija u jedinstvenoj tarifi (JT)

Radna energija ukupno (JT) ili ( VT+NT )

REFERENTNA GODIŠNJA POTROŠNJA ELEKTRIČNA ENERGIJA

Ukupni trošak

(bez pdv-a)

Ukupni trošak

(sa pdv-om)

Naknada za mjernu uslugu i opskrbu

1740958

VUKOVARSKA 27/2, 51000 RIJEKA

PODUZETNIŠTVO / NISKI NAPON

RAČUN PROSINAC 2012, http://www.hep.hr/ods/kupci/tarifni.aspx

2010., 2011., 2012.

Broj mjernog mjesta:

OSNOVNA ŠKOLA GELSI

Jedinična

cijena

(bez pdv-a)

Troškovna bilanca za referentnu godinu

Naziv kupca:

Adresa kupca:

Tarifna grupa: Tarifni model:

Opskrbljivač:

Jed.mj. PotrošnjaPretvorbeni

faktor

Potrošnja

(kWh/god.)

Jedinična

cijena

Ukupni trošak

(bez pdv-a)

dobava 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

skladištenje 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

transport 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

distribucija 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

m320 015,07 9,387633 187 894,13 0,546 102 548,21 kn 25% 25 637,05 kn 128 185,27 kn

kWh

KN 102 548,21 kn 25 637,05 kn 128 185,27 kn

kn/kWh

Fiksna naknada - Ts2

Energetska bilanca za referentnu godinu

Prosječna jedinična refer. cijena

UKUPNO


Referentni godišnji trošak

Referentna godina za energetsku bilancu: 2010-2012

Račun br. 04/2013Referentna cijena za troškovnu bilancu (izvor i datum):

Ukupni trošak

(sa PDV-om)


stopa

pdv-a

(%)

STRUKTURA CIJENE

OPIS STAVKI PDV

bez pdv-a

REFERENTNA GODIŠNJA POTROŠNJA PRIRODNI PLIN

ENERGO d.o.o., Dolac 14, 51 000 Rijeka

OSNOVNA ŠKOLA GELSIVUKOVARSKA 27/2, 51000 RIJEKA

TG2 TM2




Naziv kupca: OIB: 82548292432

Adresa kupca:

Kategorija kupca:

Opskrbljivač:

Jed.mj. Potrošnja

m3 852,33 3,81 3 247,38 kn 13% 422,16 kn 3 669,54 kn

m3 852,33 2,08 1 772,85 kn 13% 230,47 kn 2 003,32 kn

m3 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

m3 852,33 0,80 681,86 kn 0,00 kn 681,86 kn

m3 852,33 1,86 1 585,33 kn 0,00 kn 1 585,33 kn

m3 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

m3 852,33 0,90 767,10 kn 0,00 kn 767,10 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn

m3 852,33

KN 8 054,52 kn 652,63 kn 8 707,15 kn

kn/m3 9,45 10,22Prosječna jedinična referentna cijena


Referentni godišnji trošak

Naknada za zaštitu voda

Javna vodoopskrba

Javna odvodnja

Naknada za razvoj javne vodoopskrbe

Naknada za razvoj javne odvodnje

Naknada za pročišćavanje

Naknada za korištenje voda

STRUKTURA CIJENE - OPIS STAVKI

Bilanca naturalne

potrošnje za referentnu

godinu stopa pdv-

a (%)PDV (KN)


Ukupni trošak

(bez pdv-a)

Jedinična

cijena

(bez pdv-a)

Ukupni trošak

(sa pdv-om)

2010., 2011., 2012.

Referentna cijena za troškovnu bilancu: Račun, Prosinac 2012.

Referentna godina za bilancu naturalne potrošnje:

VUKOVARSKA 27/2, 51000 RIJEKA

VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Za vodoopskrbu i odvodnju Rijeka, Dolac 14, 51000 Rijeka

POUZETNIŠTVO

OSNOVNA ŠKOLA GELSI

REFERENTNA GODIŠNJA POTROŠNJA VODA




Pril. 4: Snimak postojećeg stanja




Sl. p

- 1: T

locrt

su

tere

na




Sl. p

- 2: T

locrt

p

rizem

lja




Sl. p

- 3: T

locrt

1

. ka

ta




Sl. p

- 4: T

locrt

2

. ka

ta




Sl. p

- 5: T

locrt

3

. ka

ta




Tab

. p-

1:

Teh

nič

ke

zn

ača

jke

ogrje

vnih

tije

la s

usta

va g

rija

nja

zg

rade O

Š S

E G

els

i u

Rije

ci

Re

d.

br.

Eta

ža

Ozn

ak

a

pro

sto

rije

Na

ziv

pro

sto

rije

Pro

j. te

mp

.

(gri

jan

je)

Og

rj. m

ed

ij -

po

laz.

te

mp

.

Og

rj. m

ed

ij -

po

vra

t.

tem

p.

Vrs

ta o

gr.

tije

laB

roj o

gr.

tije

laB

roj čla

na

ka

Pro

izvo

đa

č i m

od

el

Ins

talira

na

ele

ktr

ičn

a

sn

ag

a

Na

po

me

na

--

--

°C°C

°C-

ko

mko

m-

W/č

l. -

na

z

Eks

po

ne

nt

top

lin

sko

g

učin

a, n

W/č

l.kW

W-

GR

IJA

NJE

1S

UT

ER

EN

0S

pre

miš

te2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

0Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

17

,20

,0

2P

RIZ

EM

LJE

4S

pre

miš

te2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

11

0Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

11

,20

,0

35

Dvo

ran

a2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

52

3Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

11

3,9

0,0

46

Ho

dn

ik1

59

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

2Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

16

53

,60

,0

57

Ku

hin

ja2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

23

2Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

6,0

0,0

67

Ku

hin

ja2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

2,4

0,0

78

Ku

pa

on

ica

- S

tan

do

ma

ra2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

16

Če

ličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

10

,70

,0

89

Bla

go

vao

nic

a-

Sta

n d

om

ara

20

90

70

Čl. A

l. lije

v. r

ad

ija

tor

13

Alu

ka

l F

OR

TE

XL

90

02

36

1,3

42

36

0,7

0,0

91

0K

uh

inja

- S

tan

do

ma

ra2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

13

,00

,0

10

11

Dn

evn

i b

ora

vak-

Sta

n d

om

ara

20

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

13

,00

,0

11

12

Sp

ava

ća

so

ba

- S

tan

do

ma

ra2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

2,4

0,0

12

16

Učio

nic

a2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

22

3Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

4,3

0,0

13

17

Ho

dn

ik1

59

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

11

3Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

10

51

,40

,0

14

I K

AT

1S

tub

ište

15

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

12

2Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

16

53

,60

,0

15

2W

C1

89

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

15

53

,90

,0

16

3P

sih

olo

g2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

8Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

13

,40

,0

17

4K

njižn

ica

20

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

2,4

0,0

18

5U

čio

nic

a 8

20

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

22

7Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

5,1

0,0

19

6R

avn

ate

ljic

a2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

6Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

13

,10

,0

20

7U

čio

nic

a 1

02

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

22

6Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

16

,30

,0

21

8T

ajn

ištv

o2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

5Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

13

,00

,0

22

9Z

bo

rnic

a2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

22

1Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

15

,10

,0

23

10

Učio

nic

a 1

32

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

22

5Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

16

,00

,0

24

11

Učio

nic

a 1

42

09

07

0P

loča

sti č

eličn

i ra

dija

tor

21

Vo

ge

l&N

oo

t 3

3 K

11

20

x90

04

61

81

,35

4 6

18

9,2

0,0

25

12

Učio

nic

a 1

52

09

07

0P

loča

sti č

eličn

i ra

dija

tor

21

Vo

ge

l&N

oo

t 3

3 K

11

20

x90

04

61

81

,35

4 6

18

9,2

0,0

26

13

Učio

nic

a 1

62

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

4Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

18

,70

,0

27

14

Ho

dn

ik1

59

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

42

4Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

13

41

2,9

0,0

28

14

Ho

dn

ik1

59

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

3Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

13

49

,30

,0

29

II K

AT

1W

C1

89

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

7Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

15

54

,20

,0

30

3R

aču

no

vod

stv

o2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

9Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

13

,50

,0

31

4S

tub

ište

15

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

12

2Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

16

53

,60

,0

32

5U

čio

nic

a 1

92

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

1Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

17

,60

,0

33

6U

čio

nic

a 2

02

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

9Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

11

0,5

0,0

34

7U

čio

nic

a 2

12

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

23

0Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

17

,20

,0

35

10

Ho

dn

ik1

59

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

9Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

13

41

1,7

0,0

36

III K

AT

1W

C1

89

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

12

7Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

15

54

,20

,0

37

4S

tub

ište

15

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

12

2Č

eličn

i čl. 1

00

0x1

60

11

81

,30

16

53

,60

,0

38

5U

čio

nic

a 2

22

09

07

0P

loča

sti č

eličn

i ra

dija

tor

31

Vo

ge

l&N

oo

t 3

3 K

12

00

x90

04

94

81

,35

4 9

48

14

,80

,0

39

6U

čio

nic

a 2

32

09

07

0P

loča

sti č

eličn

i ra

dija

tor

31

Vo

ge

l&N

oo

t 3

3 K

12

00

x90

04

94

81

,35

4 9

48

14

,80

,0

40

8H

od

nik

15

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

43

0Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

13

41

6,1

0,0

1P

RIZ

EM

LJE

- V

RT

IĆG

ard

ero

be

20

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

21

5Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

2,8

0,0

VR

TIĆ

2K

uh

inja

20

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

22

4Č

eličn

i čl. 6

00

x16

07

51

,30

94

4,5

0,0

VR

TIĆ

3H

od

nik

15

90

70

Če

za

vare

ni ra

dija

tori

12

1Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

13

42

,80

,0V

RT

IĆ

4S

ob

a2

09

07

0Č

e z

ava

ren

i ra

dija

tori

32

2Č

eličn

i čl. 6

00

x22

09

61

,30

12

18

,00

,0V

RT

IĆ

UK

UP

NO

83

1 7

44

ŠK

OL

A+

VR

TIĆ

:2

61

,20

,0

To

plin

ski u

čin

1)




Tab

. p-

2:

Teh

nič

ke

zn

ača

jke

so

bn

ih r

ashla

dn

ih u

ređa

ja z

gra

de

OŠ

SE

Ge

lsi u

Rije

ci

Re

d. b

r.E

taža

Ozn

aka

pro

sto

rije

Na

ziv

pro

sto

rije

Vrs

ta r

as

hl. tije

laB

roj

jed

inic

aP

roiz

vođ

ač i m

od

el

Ra

dn

a tva

rR

as

hla

dn

i

učin

Ele

ktr

ičn

a

sn

ag

a -

hla

đe

nje

Fa

kto

r

hla

đe

nja

(en

gl.

EE

R)

To

plin

ski

učin

Ele

ktr

ičn

a

sn

ag

a -

gri

jan

je

Fa

kto

r

gri

jan

ja

(en

gl.

CO

P)

Na

po

me

na

--

--

-ko

m-

-kW

kW

W/W

kW

kW

W/W

-

1I K

AT

8T

ajn

ištv

oS

ob

ni ra

sh

lad

ni u

ređ

aj/d

iza

lica

to

plin

e (

mo

no

-sp

lit)

1M

ide

a M

SG

-12

HR

R2

23

,51

1,2

32

,85

3,8

11

,29

2,9

5

21

3U

čio

nic

a 1

6S

ob

ni ra

sh

lad

ni u

ređ

aj/d

iza

lica

to

plin

e (

mo

no

-sp

lit)

1M

ide

a M

SG

-12

HR

R2

23

,51

1,2

32

,85

3,8

11

,29

2,9

5

3II K

AT

3R

aču

no

vod

stv

oS

ob

ni ra

sh

lad

ni u

ređ

aj/d

iza

lica

to

plin

e (

mo

no

-sp

lit)

1M

ide

a M

SG

-12

HR

R2

23

,51

1,2

32

,85

3,8

11

,29

2,9

5

49

Po

tkro

vlje

Ka

zetn

i s

ob

ni ra

sh

lad

ni u

ređ

aj/d

iza

lica

to

plin

e (

mu

lti-

sp

lit)

3H

aie

r A

B0

9C

S1

ER

AR

41

0A

1,8

00

,47

3,8

32

,17

0,5

14

,28

Va

njs

ka

je

din

ica

Ha

ier

3U

19

FS

1E

RA

5III K

AT

7In

form

atika

So

bn

i ra

sh

lad

ni u

ređ

aj/d

iza

lica

to

plin

e (

mo

no

-sp

lit)

1T

os

hib

a R

AS

-13

SK

HP

-ES

2R

41

0A

3,7

81

,19

3,1

84

,25

1,1

83

,60

UK

UP

NO

71

9,7

16

,29

22

,18

6,5

7




Pril. 5: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o davanju ovlaštenja za obavljanje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada

1) EKONERG - Institutu za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o., Koranska 5, 10 000 Zagreb

2) HELB d.o.o., Slavka Kolara 4, 10 370 Dugo Selo

3) LAMBOT d.o.o., Duvanjska 26, 10 000 Zagreb

4) ARHI-PLUS d.o.o., Žegar VI 34, 47 300 Ogulin



I-07-0302 Literatura, Strana 1/1

POPIS KORIŠTENE LITERATURE:

L 1 Zakon o gradnji (Narodne novine br. 153/13)

L 2 Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 81/12, 29/13 i 78/13)

L 3 Grupa autora: Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina, Zagreb, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, studeni 2012.

L 4 Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08, 89/09, 79/13 i 90/13)

L 5 Grupa autora: Priručnik za energetsko certificiranje zgrada, Zagreb, Program ujedinjenih naroda za razvoj - UNDP, 2010.

L 6 Grupa autora: Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama, Sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode, Zagreb, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, rujan 2012.

izvjeŠĆe o provedenom energetskom pregledu … · nova stambena zgrada s jednim stanom i stambene...

Documents